tehnologija vodnog prometa ii - unizg.hr · za riječni promet: tkm/kwh ... - brod sa vlastitom...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTIZAGREB VUKELIĆEVA 4ZAGREB, VUKELIĆEVA 4

TEHNOLOGIJA VODNOG PROMETA II

Predavanja: Prof. dr. sc. Natalija JolićAuditorne vježbe: Vlatka Stupalo, dipl. ing.

SASTAVLJANJE DIJAGRAMA,SASTAVLJANJE DIJAGRAMA, GRAFIKONA RADA TERETNIH PLOVILA ILI VOZNOG REDA PUTNIČKIH BRODOVA

PREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOGPREDNOSTI UNUTARNJEG VODNOG PROMETA

U Europi postoji 30 000 kilometara kanala i rijeka koje povezuju stotine gradova

Mnogi manji gradovi su povezani s velikim rijekama brojnim pritokama i kanalimabrojnim pritokama i kanalima

Usprkos gustoj mreži velika količina kapaciteta na unutarnjim plovnim putovima još nije iskorištenaunutarnjim plovnim putovima još nije iskorištena


Transport tereta unutarnjim plovnim putovima 2008. je iznosio 7% u ukupnom kopnenom transportu7% u ukupnom kopnenom transportuZa usporedbu, transport tereta cestovnim prometom 2008. je iznosio 74% u ukupnom kopnenom prijevozuR l t j l b t t jih l ih tRazlog tomu je slaba povezanost unutarnjih plovnih putova među zemljamaModernizacijom flote i obučavanjem osoblja postiže se veći t t t t t ji l i t itransport tereta unutarnjim plovnim putovima


Prednosti unutarnjeg vodnog prometa se mogu analizirati kroz:- Kapacitet- Ekonomičnost- Sigurnost

Ekološku prihvatljivost- Ekološku prihvatljivost

Plovna prijevozna sredstva s istom količinom energije mogu ostvariti do 5 puta veći transportni doseg po toni prevezenogostvariti do 5 puta veći transportni doseg po toni prevezenog tereta u odnosu na cestovni promet


Troškovi gradnje broda su 2,5 puta manji od troškova izgradnje vlaka i 6 puta manji od troškova gradnje kamionavlaka i 6 puta manji od troškova gradnje kamiona

Vodni promet se ostvaruje prirodnim putovima koje je potrebno d ž ti ditiodržavati, ne graditi

Prijevozna sredstva u vodnom prometu imaju 2,4% udjela u ukupnom zagađenju okoliša, dok cestovni promet 93%

KALKULACIJA TRANSPORTNIH TROŠKOVA I RADA TERETNOG PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

Komponente potrebne za izračun troškova prijevoza unutarnjim plovnim putovima:

• Efektivno vrijeme transporta• Postotak praznog hoda• Vrijeme potrebno za utovar i istovar• Izračunavanje troška korištenja plovila unutarnje plovidbe• Standby troškoviStandby troškovi

KALKULACIJA TRANSPORTNIH TROŠKOVA I RADA TERETNOG PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

Komponente potrebne za izračun troškova prijevoza unutarnjim plovnim putovima:

• Operativni troškovi• Troškovi otpremnika• Troškovi korisnika• Pristojbe za riječni promet• Lučke pristojbeLučke pristojbe• Troškovi korištenja riječnih plovila

POKAZATE JI RADA KOD PRIJEVOZAPOKAZATELJI RADA KOD PRIJEVOZA TERETA

Pokazatelji rada kod prijevoza tereta iskazuju se za kompletnu flotu, za određeno vrijeme navigacije, za jednukompletnu flotu, za određeno vrijeme navigacije, za jednu liniju ili kompletno geografsko područje:

1 Vremenski pokazatelji1. Vremenski pokazatelji2. Pokazatelji iskorištenja snage, nosivosti i brzine3. Pokazatelji produktivnosti ili proizvodnosti

VREMENSKI POKAZATELJI

1. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja sa teretom1. koeficijent iskoristivosti vremena putovanja sa teretom

tp – vrijeme putovanja s teretom

ttI pv =tp – vrijeme putovanja s teretomt – ukupno vrijeme trajanja obrta ili poluobrta

Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta

t – ukupno vrijeme trajanja obrta ili poluobrta

Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez teretaKoeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta

ttI pp '' =Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja bez tereta

t’p – vrijeme putovanja bez teretat’p – vrijeme putovanja bez tereta

POKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGEPOKAZATELJI ISKORIŠTENJA SNAGE, NOSIVOSTI I BRZINE

1. pokazatelj iskorištenja snage

(t/kWh)

t

ts N

QI =

Qt – stvarna količina tereta na brodu ili ploviluNt kod broda nominalna snaga glavnog pogonskog stroja a

t

Nt – kod broda nominalna snaga glavnog pogonskog stroja, a kod plovila vučna snaga tegljača ili potiskivača


2. pokazatelj iskorištenja nosivosti

tQI =

Qt – stvarna količina teretak

t QI =

Qk – korisna nosivost broda ili plovila

k QQQ −=

Qu – ukupna nosivostQp posredna nosivost

puk QQQ =

Qp – posredna nosivost


3. pokazatelji iskorištenja brzine

Za tehničku brzinu:

(km/h)

pt t

Iv =

I – prijeđeni puttp – vrijeme putovanja između dva pristaništa


I

Za putnu brzinu:

ppp tt

Iv'+

= (km/h)

I – udaljenost prijevozatp – vrijeme putovanja između dva pristaništat’p – vrijeme tehničkih postupaka tijekom putovanja


Za komercijalnu brzinu:

I (km/h)

prprppk tttt

Iv'' +++

=

I – udaljenost prijevozatp – vrijeme samog putovanja na relaciji

prprpp

t’p – vrijeme tehničkih postupaka tijekom putovanja na relacijitpr – vrijeme potrebno za ukrcajno – iskrcajne postupket’pr - vrijeme potrebno za provedbu tehničkih postupaka u p j p p p p

pristaništima od trenutka ukrcaja do trenutka iskrcaja

POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI ILIPOKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI ILI PROIZVODNOSTI

tsp vII +=

za riječni promet: tkm/kWha pomorski promet tM/kWhza pomorski promet: tM/kWh

PRIMJER IZRAČUNA RADA TERETNOG BRODA SPRIMJER IZRAČUNA RADA TERETNOG BRODA S VLASTITIM POGONOM U JEDNOM POLUOBRTU

Vrijeme poluobrta samohodnog teretnjaka:

tiisktppuktu ttttttt '''''''' +++++=

• vrijeme za tehničke postupke na ukrcaju t’’tu= 1,00 sati• vrijeme ukrcaja teretnjaka tuk= 1,53 satij j j ,• vrijeme putovanja teretnjaka tp= 6,83 sati• vrijeme za tehničke postupke tijekom prijevoza t’’tp = 1,00 sati• vrijeme iskrcaja teretnjaka tisk = 2,43 satij j j ,• vrijeme za sve postupke u pristaništu t’’ti = 1,00 sati

PRORAČUN SAMOHODNOG TERETNJAKA

Vrijeme putovanja = 6,83 sativlt p =Duljina prijevoza = 82 kmTehnička brzina plovila = 12 km/htv

I

Vrijeme procesa ukrcaja = 1,53 sati Koeficijent iskoristivosti nosivosti teretnjaka = 1,00Eksploatacijska nosivost teretnjaka = 850 t

ukruk AQet ⋅=

re QQe =QEksploatacijska nosivost teretnjaka = 850 t

Registrirana nosivost teretnjaka = 850 tNorma ukrcaja = 555 t/h

eQ

rQukA


Vrijeme procesa iskrcaja = 2,43 satiKoeficijent iskoristivosti nosivosti teretnjaka = 1,00

ukrisk AQet ⋅=re QQe =

Eksploatacijska nosivost teretnjaka = 850 tRegistrirana nosivost teretnjaka = 850 tNorma iskrcaja = 350 t/h

eQ

rQkANorma iskrcaja = 350 t/h

Koeficijent iskoristivosti vremena putovanja s teretom = 0,50V ij t j t t 6 83 ti

ukA

tt

I pv =

Vrijeme putovanja s teretom = 6,83 satiUkupno vrijeme trajanja poluobrta = 13, 79 sati

tpt

t


Pokazatelji iskorištene snage, nosivosti i brzinePokazatelj iskoristivosti snage = 2,30 t/kWhtts NQI =Pokazatelj iskoristivosti snage 2,30 t/kWhStvarna količina tereta na plovilu = 850 tSnaga glavnoga pogonskog stroja = 370 kW

tts QtQ

tN

Pokazatelj iskorištenja nosivosti = 1,00Stvarna količina tereta na plovilu = 850 t

ktt QQI =tQ

QKorisna nosivost broda = 850 t

Pokazatelj produktivnosti ili proizvodnosti

kQ

j p p= 27,57 tkm/kWhtsp vII ⋅=

GANTOGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIHGANTOGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIH PODATAKA

t''ti=1,00tisk=2,43

1t''tp=1,00tp=6,83t''po=13,8p ,tuk=1,53t''tu=1,00

0 5 10 15

GRAFIČKI PRIKAZ DOBIVENIHGRAFIČKI PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA

t''ti; 1t''tu; 1

tuk; 1,53

tisk; 2,43

t''tp; 1

tp; 6,83

DIJAGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIHDIJAGRAMSKI PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA

6 836,83

2,431 53

1 1

1,53

1

t''ti tisk t''tp tp tuk t''tu

EVIDENCIJA I ANALIZAEVIDENCIJA I ANALIZA RADA FLOTE

VRSTE P OVI A NA UNUTARNJIM P OVNIMVRSTE PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

Razlikujemo:- brod sa vlastitom baržom- barže koje gura brod s vlastitim porivom - barže vučene riječnim tegljačimaj g j

- brodovi za suhe teretepotisni konvoji- potisni konvoji

- kontejnerski brodovi- RO – RO plovila- tankersko plovilo

ORGANIZACIJA EVIDENCIJE RADA FLOTE

Sastoji se u izboru, sistematizaciji i obradi izvješća i t ij l l ilmaterijala sa plovila

Ovi izvještaji koriste se za analizu rada pojedinih plovila i flote u cjeliniPokazuje prednosti i nedostatke floteEvidencija flote dijeli se na statističku i operativnuStatističku evidenciju vodi uprava riječnog prometaj p j g pZa statističku evidenciju se uzimaju podaci iz izvještaja koje dostavljaju kapetani brodova ili krmari teretnjaka


Putni izvještaji sadrže dvije grupe podatakaPrva grupa sadrži pokazatelje po vremenu – momente početka i svršetka poluobrta, prolaženje pojedinih točaka i stajanje na putuPri tome se vrijeme poluobrta dijeli po elementima: putovanje, manevar, zadržavanje i stajanje sa navođenjem uzorkaPrikazuje se i vrijeme između poluobrta sa podjelom po elementima (npr. vrijeme putovanja do remontne baze, vrijeme čišćenja motora i sl.)


Drugu grupu čine podaci o prijevozu, količini robe, tonske kil t ili i t l i t ki kil t ikilometre ili virtualni tonski kilometriU putnim izvještajima za tegljače navode se podaci o teretnjacima, njihovim gaženjima, nosivosti, količini robe

t j j k j i b t čk t jrastojanju na koje se prevozi roba, točke otpremanja, prijema robe i o ukupnim tonskim kilometrimaU putne izvještaje se unosi svi potrebni podaci za detaljno d đi j k t lj d fl todređivanje pokazatelja rada flote


Statistička evidencija za plovila bez vlastitog pogona, kl ič t t j k i t t j k ti ki j t ji dklasične teretnjake i teretnjake za potiskivanje sastoji se od izvještaja tegljača i potiskivača te agencijskih izvještajaOperativna evidencija rada flote se organizira u prometnoj l žbislužbi

Potrošnju goriva i maziva evidentira tehnička služba koja se brine o održavanju plovila


Dokumenti operativne evidencije su:• izvodi iz putnih izvještaja za svaki poluobrt plovila• izvještaji o izvršenju plana poluobrta ako se promet

planira po prometu• mjesečni i navigacijski obračuni o izvršenju proizvodnih i

financijskih planovaUz mjesečne obračune tegljača i potiskivača prilažu se i j g j p pobračuni o teglenim ili potiskivanim plovilimaPlovila sa vlastitim pogonom prilažu i obračun potrošnje goriva i mazivag


Operativna evidencija se dakle odnosi na rad svakog l il l b t b t j i i ij ki i dplovila za poluobrt, obrt, mjesec i navigacijski period

Operativna evidencija je važna jer se ukupni podaci dobiju u neposredno tokom rada odnosno u vrlo kratkom periodu

ij i š j dposije izvršenja radaTo je neophodno za ocjenu rada plovilaTako dobiveni podaci se mogu koristiti za dublje analize i primijeniti na druga plovila koja rade pod sličnim uvjetima

OCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTAOCJENA IZVRŠENJA PLANA POLUOBRTA PLOVILA

Ocjena izvršanja plana poluobrta plovila je bitan sastavni di j d k b d k ddio ocjene rada svake brodske posadeOva ocjena je temelj za obračunavanje osobnih dohodaka posadeOdređuje se po uštedi vremenaPostotak uštede vremena se određuje po formuli:

1001 )tt

(Apop

pospo −=


gdje je:

- stvarno trajanje poluobrta u satima- trajanje poluobrta prema planu – naredbi

postpopt j j p p p

Po ovoj formuli od stvarnog vremena poluobrta oduzima se vrijeme pružanja pomoći drugim plovilima spašavanju ljudi

pop

vrijeme pružanja pomoći drugim plovilima, spašavanju ljudi, robe i plovila od potapanja


U stvarno vrijeme obrta uračunava se i vrijeme za pranje i d ž j t i k tlodržavanje motora i kotlova

Primjer:- Vrijeme poluobrta po planu je 250 sati- Vrijeme putovanja 220 sati- Ukupno ostvareno vrijeme poluobrta je 245 sati a vrijeme

putovanja je 231 satp j j- Ukupna ušteda vremena iznosi 2%, a vrijeme putovanja je

povećano za 5%


Izvršenje mjesečnih i navigacijskih planova ocjenjuje se đi j b č kih i l i ih k t ljuspoređivanjem obračunskih i planiranih pokazatelja

100bAAap

sm =

gdje je:

- planirani transportni rad za promatrani mjesec ilipA planirani transportni rad za promatrani mjesec ili navigacijsko razdoblje- stvarno izvršen transportni rad za promatrani mjesec ili

navigacijsko razdoblje

p

sAnavigacijsko razdoblje- odnos stvarnog vremena eksploatacije prema planiranomb


Za teretno – putnička plovila postotak izvršenja plana se i č b ij t ik i ij bizračunava posebno za prijevoz putnika i za prijevoz robeKoličina stvarno izvršenih tonskih kilometara se određuje zbrajanjem putničkih i tonskih kilometaraU slučajevima kada je vozilo bilo korišteno na liniji sa potpuno različitim uvjetima rada koji se znatno razlikuju od planiranih primjenjuju se svodni koeficijentiPomoću njih se stvarno izvršeni rad svodi na planirani


bnnbb P'.....KP'KP'K == 2211

gdje je:

pokazatelji proizvodnosti 1t nosivosti za1bP' 2bP' bnP' - pokazatelji proizvodnosti 1t nosivosti za sat rada u različitim uvjetima

- odgovarajući koeficijenti svođenja

1b 2b bn

1K 2K nK


Ako je dobiva se izraz za ekvivalentnost pokazatelja i d ti t j

1=Kproizvodnosti u putovanju :

bnnbbo P'....KP'KP' == 11

Odakle slijedi formula za koeficijent ekvivalentnosti:

bP'

bi

boi P'PK =


Za određivanje proizvodnosti na stvarnoj relaciji koristi se:

pri planiranoj relaciji:plP

pri stvarnoj relaciji:

ult

pPt

bo

+=

pri stvarnoj relaciji:

lt

plPi

ibi

+=

utt +


Dobiva se formula:

)(

)(

ltlultl

PPK

i

it

bi

boi

+==

gdje je:planirana relacija u km

)(u

tlP iti

bi +

l - planirana relacija u km- stvarna relacija u km- trajanje tehničkih operacija u krajnjoj točki teretnog

l b t

l

iltt poluobrta

- planirana tehnička brzina u km/hu

METODA DETALJNE OCJENE IZVRŠENJA MJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA IMJESEČNIH PLANOVA TEGLJAČA I POTISKIVAČA

Ocjena izvršenja mjesečnih planova tegljača i potiskivača i lik d t tkima velike nedostatkeVeliki nedostatak ovog rješenja je njegova proizvoljnostGlavni nedostatak je u tome što je zadatak svođenja transportnog rada na uvjetne tonske kilometre pomoću svodnih koeficijenata jako težakAko se broj svodnih koeficijenata ograniči, ocjena izvršenja plana će biti neobjektivna i pogrešna


Dijagram izvršenja mjesečnog plana parnog tegljača k j i t j t d l ilpokazuje izuzetnu neravnomjernost rada plovila

U svim slučajevima pri kretanju uzvodno norme se premašuju dok se pri kretanju nizvodno podbacujeIzvršenje svih poluobrta uzvodno iznosi 240% a nizvodno u jednom poluobrtu manje je za 25%


U stvarnosti nema nikakvih nepravilnosti u radu tegljačaOvakvi rezultati su dobiveni uslijed nepravilnog primjenjivanja svodnih koeficijenataTo se vidi iz detaljnog uspoređivanja podataka za dva poluobrta istog tegljača na relaciji od 504 kilometraU uzvodnom poluobrtu plan je u uvjetnim tonskim kilometrima ispunjen za 184%U nizvodnom poluobrtu su premašeni pokazatelji po brzini i vremenu, ali po uvjetnim tonskim kilometrima plan je izvršen sa 60,6%


uzvodno nizvodno

Podaci i pokazatelji

Plan Izvršenje % prema planu

Plan Izvršenje % prema planu

Nosivost sastava - 5697 - - 10300 -

Transportni rad, - 2751 - - 5198,8 -

Koeficijent prevoženja

- 2,10 - - 0,15 -

K liči j t 5778 5 779 8Količina uvjeta u t km

- 5778,5 - - 779,8 -

Pokazatelj proizvodnosti

20640 39920 184,0 20640 12504 60,6

Tehnička brzina u km/h

3,66 3,40 92,7 10,08 10,54 104,5

Vrijeme putovanja

132 138,5 104,8 60,16 47,76 97,4

Vrijeme tehničkih operacija

16,8 18,72 111,5 21,12 16,32 77,3

Trajanje poluobrta

148,8 157,2 105,8 71,28 64,08 90,0


Da se izvrši poluobrt uzvodno potrebno je utrošiti 326,4 sati t h ičk b i k j i i 1 63 k /hs tehničkom brzinom koja iznosi 1,63 km/h

Da bi se izvršio poluobrt nizvodno potrebno je 43,92 sati s tehničkom brzinom koja iznosi 18,25 km/hDetaljiziranje sustava svodnih koeficijenata dovodi do složenosti izračunaVeličine koeficijenata tad ovise o mnogim faktorima (koeficijenti izvezivanja, pokazatelji kvalitete tonaže, veličina vučnih sila na kuki, vrijednosti tehničkih brzina, koeficijenti iskorištenja vremena za putovanje s teretom)


Iz ovoga slijedi da iscrpna i pravilna ocjena rada može se d biti j di k ki l b t ji bdobiti jedino ako se za svaki poluobrt usvoji posebna vrijednost koeficijenata

Metoda detaljne ocjene zasnovana na proračunu tehničke brzine, pokazateljima vremena i opterećenju je jednostavnija i ne uključuje primjenu svodnih koeficijenata

ANALIZA RADA PLOVILA

Pri analizi rada plovila uspoređuju se obračunski i planski k t ljipokazatelji

Rezultat analize su izvedeni zaključci i predložene mjere koje treba poduzeti za uklanjanje nedostatakaAnaliza rada plovila vrši se zbirno po vrsti vozilaOpća analiza rada plovila se vrši na bazi operativne ili statističke evidencije i utvrđuje opće karakteristike pojedinih vrsta plovila


Pri analizi se prvo uspoređuju ostvareni i planirani podaciZatim se uspoređuju podaci perioda koji se analizira sa proteklim periodomNa kraju se uspoređuju ostvareni podaci perioda koji se analizira sa istim periodom prethodne plovidbeOvakvim analizama se utvrđuju promjene koje su nastale te tendencije daljnjeg razvoja


Analiza rada pojedinog plovila počela se vršiti poslije II. S j t k tSvjetskog rata

Analizom se razmatraju slijedeći problemi:a) izvršenje plana prijevozab) izvršenje eksploatacijskih pokazateljac) iskorištavanje gorivac) iskorištavanje gorivad) tehničko stanje i održavanje plovilae) havarije

k ij l i i t li k t lji d l ilf) komercijalni i ostali pokazatelji rada plovila


Dio analize koji se odnosi na izvršenje eksploatacijskih k t lj j j ši ijipokazatelja je najopširniji

U tom dijelu se analizira opterećenje, tehnička brzina, pokazatelji vremena i proizvodnostiAnalizama se razjašnjava podudarnost stvarnih i planiranih uvjeta te se razmatraju pojedini pokazateljiU nekim slučajevima se uvode dopunski pokazatelji


Ne može se jednako ocjenjivati rad dva plovila istog tipa na j d j li ijijednoj linijiAko prvo plovilo vrši samo prijevoz robe između krajnjih točaka linije a drugo vrši utovar i istovar robe, očigledno je d d l il d di k li i ij ijda na drugom plovilu posada radi kompliciranije operacijeTakođer treba voditi računa o frekvenciji smjenjivanja robe i putnika te pripadajućim koeficijentima smjenjivanja


Koeficijent izmjene putnika:

p

bpp llPσ =

Gdje je:- srednja duljina putovanja u km- relacija na kojoj putuje plovilo u km

pll - relacija na kojoj putuje plovilo u km

- pokazatelj zauzetosti 1 putničkog mjestapPbl


Koeficijent izmjene robe:

rr Q

Gσ ∑=

Gdje je:

količina robe koja se preveze plovilom u tonamaG∑ - količina robe koja se preveze plovilom u tonamaG∑


Pri analizi opterećenja treba obratiti pažnju na pokazatelje k lit t t žkvalitete tonažePri analizi iskorištavanja goriva uspoređuje se potrošnja goriva po periodima plovidbe i određuje potrošnja goriva na 1000 t kih kil t1000 tonskih kilometaraPri analizi tehničkog stanja plovila daje se opća ocjena tehničkog stanja plovila, ocjenjuje se kvaliteta remonta

ŠODREĐIVANJE TROŠKOVA PRIJEVOZA

FORMIRANJE CIJENA USLUGA UFORMIRANJE CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU

Vrijednost cijene u vodnom prometu sastoji se od:

vrijednosti rada (osobna primanja zaposlenih)viška vrijednosti (stvara se posredovanjem tržišnog mehanizma)

Formiranje cijene usluga sastoji se od:

K C V MK = C + V + M

C – konstantni kapital (otpis vrijednosti osnovnih sredstava na nove usluge ili prenosivi dio vrijednosti – amortizacija)


V – osobna primanja zaposlenihM – višak vrijednosti nastao u procesu proizvodnje

Osobitost pri formiranju cijene prijevoznih usluga je u tome p j j p j g jšto se u vrijednosti usluge koju plaća korisnik ne nalazi vrijednost rada nego samo dio sredstava za radU vodnom prometu cijene prijevoza ovise o:p j p j

- Duljini prijevoznog puta- Količini robe

Vrsti robe- Vrsti robe


Cijene prijevoza u vodnom prometu su u većini europskih zemalja regulirane od strane državeTroškovi poduzeća koja obavljaju prijevoz na unutarnjim plovnim putovima ovise o:- prirodi plovnog putaprirodi plovnog puta- duljine plovnih putova za brodove različite nosivosti- utvrđene i realizirane prometne politike

općih gospodarskih prilika- općih gospodarskih prilika- gospodarsko – političkih mjera pojedinih zemalja koje

sudjeluju u odvijanju vodnog prometaj i k iš j i l ih i l d- stupnja iskorištenja nacionalnih prometnica glede

mogućnosti eksploatacije plovila veće nosivosti


Plovni putovi su značajan faktor pri formiranju troškovaDuljina plovnih putova za brodove različite nosivosti određuje mjeru do koje prijevozna sredstva mogu plovitiAko je na plovnom putu omogućeno kretanje većim plovilima troškovi po jedinici prevezene količine bit će manjiCijene se oblikuju u ovisnosti o troškovima, vrsti, značajkama robe i uslugaCijene se oblikuju prema udaljenosti prijevoza, ponudi i potražnji na tržištu, vrsti i značajkama dodatnih radnji tijekom prometnog procesa, prijevozu u domaćem ili međunarodnom vodnom prometu


Veličina vrijednosti prometnih usluga ovisi o velikom broju či b ikčimbenika:

- vrste i značajke prometnog sredstva- obujam prijevoza- vrsta prevezene robe- udaljenostudaljenost- stupanj iskorištenja sredstava- gustoća i razvijenost prometne infrastrukture


- uvjeti eksploatacije- stupanj ravnomjernosti prometa- brzina kretanja- opremljenost pristanišnih sredstava za prihvat i otpremu p j p p p

svih vrsta roba- ostali čimbenici značajni za promet roba i putnika

ZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENAZNAČAJKE FORMIRANJEA CIJENA USLUGA U VODNOM PROMETU

Cijene prijevoza u vodnom prometu su se desetljećima f i l ij ž lj ičk tformirale prema cijenama u željezničkom prometuMeđutim, cijene prijevoza u vodnom prometu se određuju mnogo jednostavnije iz razloga što u vodnom prometu

t ji lik t t k b k j ij kl ifi ipostoji velik postotak robe koja nije klasificiranaTako se razlikuju:- specijalne vozarine za neka dobra u prijevozu- opće vozarine za sva ostala dobra u prijevozu


Na smanjenje troškova znatno utječe prometna politika, d litikodnosno porezna politika

Smanjenje ili oslobođenje od dijela poreza i različitih pristojbi se utječe posredno ili neposredno na smanjenje ili

ć j l j d ćpovećanje poslovanja poduzećaIzoliranost unutarnjih vodnih putova utječe na cijenu prijevoza u vodnom prometuTada se govori o regionalno ili lokalnom formiranju cijena


Plovne rijeke prolaze kroz različita gospodarski razvijena t žišttržištaFormiranje cijena ovisi o potražnji za tom vrstom prevezene robeTo znači da mora postojati i ostala odgovarajuća prometna infrastruktura koja mora omogućiti adekvatnu uporabu unutarnjih plovnih putova u prometnom procesu

ZNAČAJKE NAČELA I METODEZNAČAJKE, NAČELA I METODE KALKULACIJE CIJENA PRIJEVOZA

Zadatak kalkulacije je slijedeći:- kontrolirati troškove i ekonomičnost poslovanja- ustanoviti prodajne cijene proizvoda i usluga

Kalkulacija u tržišnom sustavu mora biti:- temeljita

pregledna- pregledna- pružiti rezultate na vrijeme

Kalkulacija troškove dijeli po vrsti (fiksni i varijabilni), mjestima nastanka i nositeljima troškova


Metode kalkulacija mogu biti:- djelidbene- dodatne

- zbirna ili diferencirana dodatna kalkulacijaj- kalkulacija s pomoću vezanih proizvoda- kalkulacija ekvivalentnih brojeva

Djelidbena kalkulacija utvrđuje zbroj ukupnih troškova i analiziranog razdoblja i dijeli ga s oujmom ponuđenih uslugausluga


Metoda dodatne kalkulacije rabe se u prometnim poduzećima koja tržištu nude više različitih vrsta uslugaOvom metodom se utvrđuju izravni i posredni troškovi –izravni troškovi se dodaju posrednimaZbirnom kalkulacijom izračunavaju se svi posredni troškovi u cijeni proizvedenih proizvoda ili usluga dodavanjem jedinstvenoga postotnoga iznosa posrednih troškovaDiferenciranom kalkulacijom izračunavaju se dva ili više različitih dodataka


U kalkulaciji prodajne cijene gotovih proizvoda cijeni se dodaje planirani poslovni dobitakNa prodajnu cijenu se dodaje porez na promet i time se dobiva prodajna cijena gotovih proizvoda i usluga

tehnologija vodnog prometa ii - unizg.hr · za riječni promet: tkm/kwh ... - brod sa vlastitom...

Documents