tehnička analiza
TRANSCRIPT
2
SADRŢAJ:
SADRŢAJ: ................................................................................................................................. 2
1. Indikatori tehničke analize ................................................................................................. 4
1.1 Moving Average ......................................................................................................... 4
1.1.1 Izračun ................................................................................................................ 4
1.1.2 Korištenje ........................................................................................................... 4
1.2 Bollinger Bands .......................................................................................................... 5
1.2.1 Izračun ................................................................................................................ 5
1.2.2 Korištenje ........................................................................................................... 5
1.3 Price Channel ............................................................................................................. 6
1.3.1 Izračun ................................................................................................................ 6
1.3.2 Korištenje ........................................................................................................... 6
1.4 Momentum ................................................................................................................. 7
1.4.1 Izračun ................................................................................................................ 7
1.4.2 Korištenje ........................................................................................................... 7
1.5 Rate of Change ........................................................................................................... 8
1.5.1 Izračun ................................................................................................................ 8
1.5.2 Korištenje ........................................................................................................... 8
1.6 Percentage Price Oscilator.......................................................................................... 9
1.6.1 Izračun ................................................................................................................ 9
1.6.2 Korištenje ......................................................................................................... 10
1.7 Moving Average Convergence Divergence ............................................................. 11
1.7.1 Izračun .............................................................................................................. 11
1.7.2 Korištenje ......................................................................................................... 11
1.8 Relative Strength Index ............................................................................................ 13
1.8.1 Izračun .............................................................................................................. 13
1.8.2 Korištenje ......................................................................................................... 13
1.9 Commodity Channel Index ...................................................................................... 14
1.9.1 Izračun .............................................................................................................. 15
1.9.2 Korištenje ......................................................................................................... 15
1.10 Stochastic ................................................................................................................. 15
1.10.1 Izračun .............................................................................................................. 16
1.10.2 Korištenje ......................................................................................................... 16
1.11 Williams ................................................................................................................... 17
1.11.1 Izračun .............................................................................................................. 17
1.11.2 Korištenje ......................................................................................................... 17
1.12 Percentage Volume Oscilator ................................................................................... 18
1.12.1 Izračun .............................................................................................................. 18
1.12.2 Korištenje ......................................................................................................... 18
1.13 On Balance Volume ................................................................................................. 18
1.13.1 Izračun .............................................................................................................. 19
1.13.2 Korištenje ......................................................................................................... 19
2 Opis, primjeri, pitanja i odgovori ..................................................................................... 21
2.1 Što je tehnička analiza? ............................................................................................ 21
2.2 Oblici grafova tehničke analize ................................................................................ 21
2.2.1 Candelstick ....................................................................................................... 22
2.3 Primjer: Moving Average, Bollinger i Price Channel .............................................. 22
2.4 Oscilatori - pomoćni indikatori ................................................................................ 23
2.4.1 Korištenje ......................................................................................................... 23
3
2.5 Primjer: Moving Average uz oscilatore PPO i MACD ............................................ 24
2.6 Volumen ................................................................................................................... 25
2.7 Koncept trenda ......................................................................................................... 26
2.8 Praćenje trenda - podrška i otpor .............................................................................. 27
2.9 Praćenje trenda - podrška i otpor .............................................................................. 29
2.10 Linija trenda ............................................................................................................. 30
2.11 Korekcije cijene ........................................................................................................ 31
2.12 Ekstremi trenda ........................................................................................................ 32
2.13 Uzorci trgovanja - promjena ili nastavak trenda ...................................................... 33
2.14 Uzorci trgovanja - promjena trenda I. ...................................................................... 33
2.14.1 ''Glava i ramena'' ............................................................................................... 34
2.15 Uzorci trgovanja - promjena trenda II. ..................................................................... 34
2.15.1 ''Trostruki vrh i trostruko dno'' ......................................................................... 35
2.16 Uzorci trgovanja - promjena trenda III. ................................................................... 35
2.16.1 ''Šalica s drškom - tanjurić'' .............................................................................. 35
2.16.2 ''Šiljak'' .............................................................................................................. 36
2.17 Uzorci trgovanja - nastavak trenda I. ....................................................................... 36
2.17.1 ''Trokut'' ............................................................................................................ 37
2.18 Uzorci trgovanja - nastavak trenda II. ...................................................................... 37
2.18.1 ''Zastava i zastavica'' ......................................................................................... 37
2.18.2 ''Klin'' ................................................................................................................ 38
2.19 Preporuke uz tehničku analizu ................................................................................. 38
4
1. Indikatori tehničke analize
1.1 Moving Average
Moving Average (MA) ili pomični prosjek je indikator praćenja trenda. MA koristi prosjeke
zaključnih cijena kako bi "izgladio" krivulju zaključnih cijena i olakšao uočavanje trendova.
1.1.1 Izračun
Pomični prosjek se izračunava kao prosjek zaključnih cijena u odreĎenom vremenskom
periodu (za odreĎeni broj dana). Termin pomični se upotrebljava jer se za svaki izračun uzima
posljednjih x zaključnih cijena u tom periodu. Primjerice, desetodnevni pomični prosjek (10
day MA) se izračunava tako da se zbroj posljednjih 10 zaključnih cijena podijeli sa 10.
Izračun se ponavlja za svaki dan tako da se zbroju dodaje posljednja zaključna cijena, a
oduzima ona od prije 11 dana. Novi zbroj se ponovo podijeli sa brojem dana (10). Tako
izračunat pomični prosjek naziva se Simple Moving Average (SMA) ili jednostavni pomični
prosjek. Ovakav izračun daje jednaku teţinu svakoj zaključnoj cijeni u promatranom periodu
(za 10 day SMA, svaka cijena ima 10% teţine). Pošto se u izračunu koriste povijesne cijene
ovaj indikator upućuje na smjer trenda s odreĎenim vremenskim odmakom. Kako bi se taj
vremenski odmak smanjio koristi se Exponential Moving Average (EMA) ili eksponencijalni
pomični prosjek. EMA daje veću teţinu posljednjim cijenama, a manju cijenama koje su
prethodile (za 10 day EMA, svaka cijena ima drugačiju teţinu, primjerice cijena prvog dana
moţe imati 5% teţine, a desetog 20% teţine). Izračun EMA je relativno sloţen no vaţno je da
on daje veću teţinu 'svjeţijim' cijenama i na taj način reagira brţe na promjene cijena nego
SMA.
1.1.2 Korištenje
Svrha MA je identificirati signale završetka jednog i/ili početka drugog trenda. MA
samostalno nikad ne predviĎa nego samo potvrĎuje smjer trţišta.
Postoje tri načina utvrĎivanja smjera trenda. Prvi način izjednačava smjer trenda sa smjerom
MA. Ako MA raste smatra se da je trend uzlazan, ako MA pada smatra se da je trend silazan.
Drugi način se temelji na poloţaju cijene u odnosu na MA. Ako se cijena nalazi iznad MA
smatra se da je trend uzlazan, ako se cijena nalazi ispod MA smatra se da je trend silazan. Ili,
ako MA presijeca krivulju sa gornje strane smatra se da je to signal za početak uzlaznog
trenda. Obrnuto, ako MA presijeca krivulju sa donje strane smatra se da je to signal za
početak silaznog trenda. Treći način koristi odnos 'kraćeg' MA i 'duţeg' MA. Ako se 'kraći'
MA nalazi iznad 'duţeg' MA smatra se da je trend uzlazan te ako se 'kraći' MA nalazi ispod
'duţeg' MA smatra se da je trend silazan.
Odabir duţine MA (SMA ili EMA) je uvijek proizvoljan. No što je duţe razdoblje koje se
promatra bolje je koristiti 'duţe' MA. U praksi su najčešće korišteni 20, 50, 100 i 200 day
MA. 'Kraći' MA su u pravilu osjetljiviji i daju ranije signale stoga ih je bolje koristiti kod
promjene trenda. 'Duţi' MA su neosjetljiviji na kratkoročne promjene cijena i bolje ih je
koristiti dok trend traje. Idealno je naći MA koji je dovoljno osjetljiv da generira rane signale,
a opet dovoljno neosjetljiv na slučajne promjene cijena.
5
1.2 Bollinger Bands
Bollinger Bands (BB) ili Bollingerove krivulje (nazvane po Johnu Bollingeru) je indikator
koji mjeri volatilnost cijena.
1.2.1 Izračun
BB indikator se sastoji zapravo od tri krivulje: SMA (Simple Moving Average) krivulje koja
se nalazi u sredini te se ne ucrtava, a koristi se za crtanje gornje (SMA + 2 standardne
devijacije) i donje (SMA - 2 standardne devijacije) Bollingerove krivulje. Standardna
devijacija je statistički pokazatelj koji mjeri odstupanje zaključne cijene od prosječne
vrijednosti (SMA). Raspon krivulja od +/- 2 standardne devijacije oko SMA osigurava da se
95 posto zaključnih cijena naĎe unutar raspona krivulja. Pri tome krivulje brzo reagiraju na
promjene cijena i odraţavaju razdoblja niske i visoke volatilnosti, gdje je upravo udaljenost
izmeĎu krivulja mjera volatilnosti. Ako pojedina vrijednosnica prolazi kroz razdoblje male
volatilnosti, udaljenost izmeĎu krivulja će se smanjiti. Obrnuto, ako vrijednosnica prolazi
kroz razdoblje velike volatilnosti, udaljenost izmeĎu krivulja će se povećati. Vrlo širok raspon
krivulja (velika volatilnost), često je znak da postojeći trend završava. Obrnuto, vrlo uzak
raspon krivulja (mala volatilnost), često je znak mogućeg početka novog trenda.
1.2.2 Korištenje
Najednostavnija upotreba Bollingerovih krivulja je korištenje gornje i donje krivulje za
odreĎivanje razina ciljanih cijena za prodaju i kupnju. Ako krivulja zaključnih cijena u svom
kretanju "probije" Bollingerovu krivulju (gornju ili donju), za očekivati je promjenu smjera
kretanja cijene. Drugim riječima, krivulja zaključnih cijena ima tendenciju "odbijati" se od
Bollingerovih krivulja, a signal moguće promjene smjera je jači što je raspon krivulja širi.
6
1.3 Price Channel
Price Channel (PC) ili cjenovni tunel je indikator koji odreĎuje raspon kretanja cijene po
čemu je sličan Bollingerovim krivuljama (BB).
1.3.1 Izračun
Za razliku od BB, kod kojih se raspon krivulja koje slijede SMA mjenja ovisno o volatilnosti
u ranijem razdoblju, cjenovni tunel čine dvije paralelne krivulje (ili u jednostavnoj varijanti -
linije) koje prate trend kretanja zaključnih cijena s nekoliko dana "kašnjenja". Širina raspona
tunela, koja je stalna, ipak ovisi o volatilnosti. Kao i kod BB, što je volatilnost vrijednosnice
veća, cjenovni tunel je širi i obrnuto, što je volatilnost manja, cjenovni tunel je uţi. Na taj
način cjenovni tunel obuhvaća kretanje posljednjih zaključnih cijena. Ili jednostavnije,
"vrhovi" i "dna" krivulje zaključnih cijena odreĎuju raspon tunela.
1.3.2 Korištenje
Osnovna je pretpostavka da će se, sve dok traje jedan trend, vrijednosnica nastaviti kretati
unutar cjenovnog tunela. Drugim riječima, indikator ukazuje na očekivano kretanje cijene u
narednom razdoblju u slučaju nastavka istog trenda. Tako krivulje cjenovnog tunela ujedno
predstavljaju razine "podrške" odnosno "otpora", psiholoških granica za koje se vjeruje da će
kod investitora izazvati signal za kupnju ("podrška", donja krivulja) i prodaju ("otpor", gornja
krivulja). "Probijanje" cjenovnog tunela znak je da širina njegovog raspona više nije u skladu
sa (posljednjim) kretanjem krivulje zaključnih cijena, zbog čega se mijenjaju i očekivanja o
budućem trendu odnosno kretanju cijene. "Izlazak" krivulje zaključne cijene izvan tunela
tehnička analiza tumači kao signal za trgovanje u smjeru novog trenda koji se formira. Tako
se "probijanja" jednako tumači kod cjenovnog tunela i kod BB. Ipak, cjenovni tunel najbolje
rezultate daje kod kraćih vremenskih razdoblja.
7
1.4 Momentum
Momentum je najjednostavniji 'pomoćni' indikator (iz grupe Oscilatora). Momentum mjeri
brzinu promjene cijene i tako indirektno prati kretanje krivulje zaključnih cijena.
1.4.1 Izračun
Momentum se izračunava kao razlika izmeĎu posljednje zaključne cijene i zaključne cijene
prije x trgovinskih dana. U praksi se za x obično uzima razdoblje od 10 dana no mogu se
koristiti i duţi i kraći periodi. Vrijednost Momentuma je stoga apsolutna promjena cijene u
periodu od x dana.
1.4.2 Korištenje
Momentum se kao 'pomoćni' indikator crta na posebnom grafu koji se nalazi ispod grafa sa
trţišnom cijenom. Osnovno obiljeţje takvog grafa je središnja, 'nulta' linija oko koje se
ucrtavaju izračunate vrijednosti Momentuma. Ako je pozitivan, Momentum se nalazi iznad
'nulte' linije i obrnuto, ako je negativan nalazi se ispod 'nulte' linije. Periodičnim ponavljanjem
izračuna, dobija se krivulja koja se kreće iznad i ispod 'nulte' linije. Presijecanje 'nulte' linije
mnogi analitičari koriste kao 'buy' i 'sell' signale. Presijecanje linije prema gore (pozitivni
Momentum) sugerira postojanje kratkoročnog uzlaznog trenda (jer je sadašnja cijena veća od
one prije x dana) što se tumači kao 'buy' signal. Obrnuto, presijecanje linije prema dolje
(negativni Momentum) sugerira postojanje kratkoročnog silaznog trenda (jer je sadašnja
cijena manja od one prije x dana) što se tumači kao 'sell' signal. Ovi signali mogu biti uočeni i
ranije, ako se prati smjer i nagib Momentuma (bez obzira da li je pozitivan ili negativan).
Uzlazna putanja Momentuma znači da su promjene posljednjih cijena veće (brţe) nego što su
bile one prije x dana. Obrnuto, silazna putanja Momentuma znači da su promjene posljednjih
cijena manje (sporije) nego što su bile one prije x dana. Na taj način, kao što je već
spomenuto, Momentum mjeri brzinu promjene cijene. Vaţno je istaknuti da se signali koje
generira Momentum ne mogu tumačiti odvojeno od općeg smjera kretanja trţišta.
8
1.5 Rate of Change
Rate of Change (ROC) ili stopa promjene je (uz Momentum) najjednostavniji 'pomoćni'
indikator (iz grupe Oscilatora) koji mjeri postotnu promjenu cijene i na taj način odraţava
relativne pomake krivulje zaključnih cijena.
1.5.1 Izračun
Stopa promjene se izračunava tako da se razlika izmeĎu posljednje zaključne cijene i
zaključne cijene prije x trgovinskih dana podijeli sa zaključnom cijenom prije x trgovinskih
dana. Dobivena vrijednost je relativna (postotna) promjena cijene u periodu od x dana. U
praksi se za x, kao i kod Momentuma, najčešće uzima razdoblje od 10 dana no mogu se
koristiti i duţi ili kraći periodi.
1.5.2 Korištenje
Stopa promjene kao 'pomoćni' indikator se (kao i Momentum) crta na posebnom grafu koji se
nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom. Osnovno obiljeţje takvog grafa je središnja, 'nulta'
linija oko koje se ucrtavaju izračunate vrijednosti stope promjene. Ako je ona pozitivna,
nalazi se iznad 'nulte' linije i obrnuto, ako je negativna nalazi se ispod 'nulte' linije.
Periodičnim ponavljanjem izračuna, dobije se krivulja koja se kreće iznad i ispod 'nulte' linije.
Presijecanje 'nulte' linije mnogi analitičari koriste kao 'buy' i 'sell' signale (kao i kod drugih
Oscilatora). Presijecanje linije prema gore (pozitivna stopa promjene) sugerira postojanje
kratkoročnog uzlaznog trenda (jer je sadašnja cijena veća od one prije x dana) što se tumači
kao 'buy' signal. Obrnuto, presijecanje linije prema dolje (negativna stopa promjene) sugerira
9
postojanje kratkoročnog silaznog trenda (jer je sadašnja cijena manja od one prije x dana) što
se tumači kao 'sell' signal. Ovi signali mogu biti uočeni i ranije, ako se prati smjer i nagib
krivulje stope promjene (bez obzira da li je pozitivna ili negativna). Na taj način, korištenje
stope promjene je identično korištenju Momentuma (nagib krivulje, poloţaj u odnosu na
'nultu' liniju). Jedina je razlika što Momentum mjeri apsolutne promjene cijene, a ROC
relativne tj. u postotcima. No kao i kod Momentuma, generirani se signali ne mogu tumačiti
odvojeno od općeg smjera kretanja trţišta.
1.6 Percentage Price Oscilator
Percentage Price Oscilator (PPO) ili cjenovni oscilator jedan je od 'pomoćnih' indikatora (iz
grupe Oscilatora) koji mjeri postotnu promjenu cijene izmeĎu dva pomična prosjeka. (Postoji
i Absolute price oscilator ili APO koji mjeri apsolutnu promjenu cijene izmeĎu dva pomična
prosjeka no njegova upotreba je rijeĎa stoga se naziv cjenovni oscilator koristi uglavnom za
PPO.)
1.6.1 Izračun
Cjenovni oscilator se izračunava tako da se od 'kraćeg' pomičnog prosjeka (MA) oduzme
'duţi' pomični prosjek. Dobivena razlika se potom podijeli sa 'kraćim' pomičnim prosjekom.
Za izračun se mogu koristiti i SMA i EMA no kako se oscilatori koriste radi uvrĎivanja
pravovremenih 'buy' i 'sell' signala, u praksi se najčešće koristi EMA, koji daje ranije signale
10
od SMA. Odabir duljine pomičnog prosjeka je takoĎer proizvoljan, a najčešće su korišteni 10
day EMA i 20 day EMA ili 10 day EMA i 30 day EMA. (TO ONE Grafovi koristi 10 day
EMA i 20 day EMA)
1.6.2 Korištenje
Cjenovni oscilator se (poput drugih 'pomoćnih' indikatora: Momentuma, ROC, MACD...) crta
na posebnom grafu koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom. Osnovno obiljeţje takvog
grafa je središnja, 'nulta' linija oko koje se ucrtavaju izračunate vrijednosti cjenovnog
oscilatora. Ako se 'kraći' MA nalazi iznad 'duţeg' MA (ovdje EMA), cjenovni oscilator je
pozitivan i nalazi se iznad 'nulte' linije i obrnuto, ako se 'kraći' MA nalazi ispod 'duţeg' MA,
cjenovni oscilator je negativan i nalazi se ispod 'nulte' linije. Ponavljanjem izračuna, dobije se
krivulja koja se kreće iznad i ispod 'nulte' linije. Kao i kod drugih oscilatora, pozitivni nagib
krivulje cjenovnog oscilatora i presijecanje 'nulte' linije prema gore (pozitivne vrijednosti)
tumače se kao 'buy' signali. Obrnuto, negativni nagib krivulje cjenovnog oscilatora i
presijecanje 'nulte' linije prema dolje (negativne vrijednosti) tumače se kao 'sell' signali.
Korištenjem cjenovnog oscilatora moguće je usporediti relativno 'osciliranje' cijena više
vrijednosnica. Primjerice, dionica sa većim pozitivnim cjenovnim oscilatorom u odnosu na
drugu dionicu ima trenutačni jači uzlazni trend. Obrnuto, dionica sa većim negativnim
cjenovnim oscilatorom u odnosu na drugu dionicu ima trenutačni jači silazni trend. No za
usporedbu je vaţno promatrati i nagibe krivulja cjenovnih oscilatora. Primjerice, PPO neke
dionice veličine 5 znači da je 10 day EMA na 5% višoj razini od 20 day EMA ali ne govori da
li PPO raste ili pada što jasno pokazuje upravo nagib krivulje. Cjenovni oscilator je tako
iznimno koristan kod portfolio odluka o kupnji ili prodaji izmeĎu više vrijednosnica. No kao i
kod drugih oscilatora, signali koje generira cjenovni oscilator ne mogu se tumačiti odvojeno
od općeg smjera kretanja trţišta.
11
1.7 Moving Average Convergence Divergence
Moving Average Convergence Divergence (MACD) je indikator iz grupe Oscilatora koji
mjeri razliku izmeĎu dva pomična prosjeka. MACD ima obiljeţja i Momentuma i indikatora
praćenja trenda te se koristi za prepoznavanje stanja ubrzanog rasta/pada cijene ili trenutačne
prenapuhanosti potraţnje/ponude (overbought/oversold) kao i za predviĎanje smjera kretanja
cijene.
1.7.1 Izračun
MACD se izračunava kao razlika izmeĎu 'kraćeg' i 'duţeg' pomičnog prosjeka. Iako je njihov
odabir proizvoljan u praksi se gotovo isključivo koristi EMA i to 12 day EMA i 26 day EMA.
Oduzimanjem 'duţeg' EMA od 'kraćeg' EMA dobije se vrijednost MACD.
1.7.2 Korištenje
MACD se crta na grafu koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom. Kao i kod
Momentuma, ROC, PPO i drugih Oscilatora, izračunate vrijednosti MACD se ucrtavaju oko
'nulte' linije, a tumačenja MACD ovise o njegovom poloţaju. Pozitivni MACD (nalazi se
iznad 'nulte' linije) upućuje da se 'kraći' EMA nalazi iznad 'duţeg' EMA dok negativni MACD
(nalazi se ispod 'nulte' linije) upućuje da se 'kraći' EMA nalazi ispod 'duţeg' EMA. Kako se
prema meĎusobnom odnosu dva MA odreĎuje smjer trenda kretanja cijene tako i pozitivni ili
12
negativni MACD djelomično sugerira uzlazni ili silazni trend. Ako je MACD pozitivan i raste
('kraći' EMA raste brţe od 'duţeg' EMA) tada takvo kretanje sugerira postojanje uzlaznog
trenda. Obrnuto, ako je MACD negativan i pada ('kraći' EMA pada brţe od 'duţeg' EMA)
takvo kretanje sugerira postojanje silaznog trenda. MACD prema tome, mjereći brzinu
promjene pomičnih prosjeka, ima karakteristike Momentuma (koji mjeri brzinu promjene
cijene) pa su im i tumačenja u mnogočemu slična. Uz MACD se na graf ucrtava i 9 day EMA
od MACD. Pomični prosjek od MACD sluţi kao tzv. 'linija okidača' (trigger line) na način da
kretanje MACD iznad ili ispod nje, analitičari koriste kao 'buy' i 'sell' signale. Presijecanje
'linije okidača' prema gore sugerira mogući početak uzlaznog trenda što se tumači kao 'buy'
signal. Obrnuto, presijecanje 'linije okidača' prema dolje sugerira mogući početak silaznog
trenda što se tumači kao 'sell' signal.
Identificiranje pravovaljanih signala još je uspješnije uočavanjem divergencije kod MACD.
Općenito divergencija je pojava kada se dvije krivulje na grafu kreću u suprotnom smjeru.
Divergencije izmeĎu krivulje zaključnih cijena i nekog indikatora su česte i uobičajeno se
javljaju prije promjene smjera kretanja dionice. Divergencija moţe biti pozitivna i negativna.
Primjerice, ako MACD započne rast dok je cijena još uvijek u padu tada postoji pozitivna
divergencija i za očekivati je skori završetak pada cijene i početak uzlaznog trenda ('buy'
signal). Ako MACD započne pad dok je cijena još uvijek u porastu tada postoji negativna
divergencija i za očekivati je skori završetak rasta cijene i početak silaznog trenda ('sell'
signal). Pojava divergencije MACD nije tako česta no obično je najpouzdaniji i 'buy' i 'sell'
signal koji prethodi većem rastu ili padu cijene. Zbog način izračuna i korištenja, MACD ima
mogućnosti i predviĎanja i potvrde novog trenda stoga je kao indikator iznimno koristan i
pouzdan, a njegova je upotreba česta. No kao i druge Oscilatore uputno ga je koristiti u
kombinaciji s drugim indikatorima.
13
1.8 Relative Strength Index
Relative Strength Index (RSI) (ne prevodi se) je jedan od 'pomoćnih' indikatora koji
usporeĎuje snagu porasta cijene dionice i snagu njenih padova u odreĎenom razdoblju. RSI je
vrlo koristan i popularan indikator te se kao i svi Oscilatori koristi za prepoznavanje
trenutačne prenapuhanosti potraţnje/ponude (overbought/oversold). Samo ime sugeriralo bi
meĎusobnu usporedbu nekoliko vrijednosnica no RSI zapravo usporeĎuje rastove i padove
iste vrijednosnice kroz različita razdoblja. Pretpostavka je da će se cijena vrijednosnice u
istim uvjetima slično ponašati tj. snagu (rasta ili pada) koju je pokazala u prošlosti,
vrijednosnica će vjerojatno pokazati i u budućnosti.
1.8.1 Izračun
Izračun RSI je relativno sloţen. Vaţno je da se u formuli koristi odnos prosječnih dnevnih
porasta cijene i prosječnih dnevnih padova cijene u nekom razoblju. U praksi se najčešće
koristi period od 14 dana no moguća je upotreba i duţih razdoblja. Navedeni omjer porasta i
padova cijene predstavlja relativnu snagu dionice (vrijednosnice), a dodatnom kalkulacijom
dobiva se vrijednost RSI koja se kreće u rasponu od 0 do 100.
1.8.2 Korištenje
RSI se kao i svi Oscilatori crta na grafu koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom. No za
razliku od indikatora koji koriste 'nultu' liniju (Momentum, ROC, PPO, MACD) RSI se crta
na grafu koji ima isključivo pozitivne vrijednosti (od 0 do 100). Umjesto 'nulte' linije, RSI za
tumačenje 'buy' i 'sell' signala i identificiranje prenapuhanosti potraţnje/ponude koristi donje i
gornje vrijednosti (empirijski utvrĎenog) raspona izmeĎu kojeg se kreće vrijednost RSI. Tako
mnogi analitičari tumače vrijednosti izvan raspona 30 do 70 kao oversold (RSI manji od 30) i
overbought područje (RSI veći od 70). Vrijednost RSI manja od 30 sugerira da su u
posljednjih 14 dana prosječne dnevne negativne promjene cijene mnogo veće nego pozitivne
promjene cijene. Smatra se da tako velika negativna razlika nije odrţiva u duţem roku stoga
je za očekivati veće pozitivne promjene cijene u budućem razdoblju. Analogno tome, RSI
manji od 30 tumači se kao 'buy' signal. Suprotno donjoj granici raspona, gornja granica
raspona (vrijednost RSI veća od 70) sugerira da su u posljednjih 14 dana prosječne dnevne
pozitivne promjene cijene mnogo veće nego negativne promjene cijene. TakoĎer, smatra se da
tako velika pozitivna razlika nije odrţiva u duţem roku te je stoga za očekivati veće negativne
promjene cijene u budućem razdoblju. Analogno tome, RSI veći od 70 tumači se kao 'sell'
signal. Dodatna potvrda 'buy' ili 'sell' signalu moţe dati kretanje vrijednosti RSI iznad ili ispod
50. Vrijednost RSI 50 znači da su prosječne dnevne pozitivne promjene cijene (u posljednjih
14 dana) jednake negativnim promjenama cijena. Kretanje RSI iznad 50 značilo bi porast
pozitivnih promjena cijena što se tumači kao potvrda uzlaznom trendu i 'buy' signalu.
Kretanje RSI ispod 50 značilo bi porast negativnih promjena cijena što se tumači kao potvrda
silaznom trendu i 'sell' signalu. Vaţno je napomenuti da se RSI kao i drugi Oscilatori ne moţe
tumačiti odvojeno od općeg kretanja trţišta. Ako je trţište u uzlaznom trendu tada i
vrijednosnice pokazuju veću snagu (imaju veći porast) te se gornja granica raspona često
pomiče prema gore (u 'bikovskom' okruţenju za očekivati je kretanje vrijednosti RSI do i
preko 80). Suprotno, ako je trţište u silaznom trendu tada i dionice pokazuju manju snagu
(imaju veći pad) te se donja granica raspona često pomiče prema dolje (u 'medvjeĎem'
14
okruţenju za očekivati je kretanje vrijednosti RSI do i ispod 20). TakoĎer, pojedine dionice
pokazuju se posebno snaţnim ili posebno slabima u odnosu na druge dionice stoga i njihove
vrijednosti RSI ne moraju biti uobičajene.
1.8.3 Indeks relativne čvrstoće
Zimzelen, 14.02.2006.
Indeks relativne čvrstoće / RSI - the relative strength indicator / signalizira jačanje ili
slabljenje cijena ili njihovih izvedenica znatno prije nego li doĎe do stvarne prekretnice u
trendu. Počne li se cijena kretati uzlaznom putanjom brzina porasta cijene je velika. Tada
govorimo o trţištu koje je u zamahu, odnosno o trţištu koje ima snaţni uzlazni moment. S
vremenom brzina napredovanja cijene počinje usporavati i to prije nego li je dosegnuta
krajnja najviša cijena. Ovaj gubitak uzlaznog momenta indikator je skorašnje moguće
promjene trenda. Isto vrijedi i za trţište koje je u padu. Ovdje se gubitak silaznog momenta
dogaĎa znatno prije nego li je cijena dotaknula dno. Moment prethodi cijeni i često je
pouzdan indikator moguće promjene trenda.
1.9 Commodity Channel Index
Commodity Channel Index (CCI) je vrlo specifičan pomoćni indikator koji je kreiran kako bi
se identificirala ciklička kretanja na robnim trrţištima (razvio ga je Donald Lambert).
Pretpostavka na kojoj se temelji indikator je da se cijena neke robe kreće ciklički, u više ili
manje pravilnim intervalima sa svojim maksimumima i minimumima u cijeni. Identificirajući
15
duţinu cikličkog razdoblja za pojedinu vrijednosnicu (primjerice 30, 60 ili 90 dana),
korištenjem CCI mogu se usporeĎivati prethodi ciklusi kretanja cijene sa sadašnjima i tako
prepoznati razdoblja očekivanja kratkoročnih maksimuma i minimuma cijene.
1.9.1 Izračun
Izračun CCI je dosta kompleksan. CCI koristi specificum tipične cijene (TP). Kao jednostavni
prosjek izmeĎu zaključne, najviše i najniţe cijene pojedinog trgovinskog dana, korištenjem
TP se izglaĎuju dnevne oscilacije u cijeni. Uz TP, koristi se i pomični promsjek od TP (SMA
TP) kako bi se izgladile oscilacije u cijelom ciklusu kretanja cijene. Smatra se da se trajanje
cikulsa moţe obuhvatiti unutar razdoblja od 60 ili 90 dana (empirijska činjenica), a za
razdoblje pomičnog prosjeka obično se koristi trećina duţine ciklusa (dakle 20 ili 30 SMA
TP) (TO ONE Grafovi koristi 20 day SMA TP). Konačno, CCI se izračunava kao odstupanje
TP od SMATP. Vrijednosti CCI mogu biti pozitivne i negativne, a korištenjem konstante
omogućava se da se pribliţno 70 do 80% vrijednosti CCI kreće u rasponu od -100 do 100.
1.9.2 Korištenje
CCI se crta na grafu koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom. Kako vrijednosti CCI
mogu biti pozitivne ili negativne CCI kao i drugi Oscilatori koristi 'nultu' liniju na grafu. No
korištenjem konstante pri izračunu omogućava se da se pribliţno 70 do 80% vrijednosti CCI
nalazi u rasponu od -100 do +100. Navedene vrijednosti se koriste kao donja i gornja granica
raspona, a kretanje vrijednosti CCI izvan tog raspona tumači se kao potvrda kratkoročnih
trendova ili kao 'buy' i 'sell' signala. Kretanje CCI iznad +100 tumači se kao signal snaţnog
kratkoročnog uzlaznog trenda ili kao 'buy' signal. U praksi se takav trend zadrţava manje od
20 dana nakon kojeg vjerojatano slijedi promjena trenda (prema dolje) pri čemu se i
vrijednost CCI smanjuje i dobija negativan nagib. Pribliţavanje CCI granici +100 sa gornje
strane tumači se tada kao 'sell' signal. Suprotno tome, kretanje CCI ispod -100 tumači se kao
signal snaţnog kratkoročnog silaznog trenda ili kao 'sell' signal. TakoĎer se i ovakakv trend
(kao i kratkoročni uzlazni) u praksi zadrţava manje od 20 dana nakon kojeg vjerojatano
slijedi promjena trenda (prema gore) pri čemu se i vrijednost CCI povećava i dobija pozitivan
nagib. Pribliţavanje CCI granici -100 sa donje strane tumači se tada kao 'buy' signal. Kretanje
CCI iznad +100 ili ispod -100 daje relativno kasne 'buy' ili 'sell' signale. Za identificiranje
ranijih signala moţe se koristiti 'nulta' linija. Kretanje CCI iznad 'nulte' linije tumači se,
naravno, kao 'buy' signal. Obrnuto, kretanje CCI ispo 'nulte' linije tumači se kao 'buy' signal.
No ovakvi signali često mogu biti i krivi stoga ih najbolje koristiti kao 'poziv na oprez'.
CCI izglaĎujući dnevne i cikličke oscilacije u cijenama i mjereći odstupanja tipične cijene
(TP) od prosjeka tipičnih cijena (SMA TP) identificira kratkoročna razdoblja uzlaznog ili
silaznog trenda. Vrijednosti CCI izvan +100 do -100 raspona, iako generiraju potvrdu 'buy' i
'sell' signala, ponekad mogu dati i kriva tumačenja stoga je i CCI potrebno koristiti u
kombinaciji s drugim indikatorima.
1.10 Stochastic
Stochastic (K%D) je jedan od Oscilatora koji prati relativno kretanje zaključne cijene u
odnosu na raspon kretanja od najviše do najniţe cijene u odreĎenom razdoblju.
Identificiranjem poloţaja zaključne cijene u odnosu na raspon trgovanja (od najviše do
16
najniţe cijene) mogu se prepoznavati stanja trenutačne prenapuhanosti potraţnje/ponude
(overbought/oversold).
1.10.1 Izračun
Stochastic indikator čine dvije krivulje, %K krivulja i %D krivulja. %K krivulja predstavlja
vrijednost indikatora, a izračunava se kao omjer dvaju razlika: zaključne cijene i najniţe
cijene u odreĎenom periodu te najviše i najniţe cijene u odreĎenomn periodu. Odabir
razdoblja je proizvoljan no u praksi se najčešće koristi razdoblje od 14 dana. %D krivulja se
izračunava kao 3 day SMA od %K krivulje i slično kao i kod MACD sluţi kao tzv. 'linija
okidača' (trigger line).
1.10.2 Korištenje
Stochastic se kao i svi Oscilatori crta na grafu koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom.
Stochastic kao i RSI ima isključivo pozitivne vrijednosti. Kako je vrijednost %K postotni
omjer, krivulja će oscilirati izmeĎu vrijednosti 0 i 100. Primjerice, %K vrijednosti 60 znači da
se zaključna cijena nalazi na 60 postotnoj razini raspona trgovanja u posljednjih 14 dana
(bliţe najvišoj cijeni). Stochastic dakle mjeri relativnu poziciju cijene unutar raspona
trgovanja u odreĎenom periodu. Kao i RSI, Stochastic za tumačenje 'buy' i 'sell' signala i
identificiranje prenapuhanosti potraţnje/ponude koristi donje i gornje vrijednosti raspona.
Vrijednosti izvan raspona 20 do 80 tumače se kao oversold (Stochastic manji od 20) i
overbought područje (Stochastic veći od 80). Kretanje %K krivulje ispod 20 sugerira blizinu
udaljenosti zaključne cijene i najniţe cijene u promatranom periodu. Smatra se da takvo stanje
nije odrţivo u duţem roku, stoga je za očekivati pozitivne promjene cijene u budućem
razdoblju. %K manji od 20 se dakle tumači kao 'buy' signal. Kretanje %K krivulje iznad 80
sugerira blizinu udaljenosti zaključne cijene i najviše cijene u promatranom periodu. TakoĎer,
smatra se da takvo stanje nije odrţivo u duţem roku, stoga je za očekivati negativne promjene
cijene u budućem razdoblju. %K veći od 80 tumači se dakle kao 'sell' signal.
Tumačenja signala Stochastica u mnogočemu sliče MACD. Uz %K krivulju na graf se
ucrtava i %D krivulja koja kao kod MACD sluţi kao tzv. 'linija okidača' (trigger line) na
način da kretanje %K krivulje iznad ili ispod nje, analitičari koriste kao 'buy' i 'sell' signale.
Presijecanje 'linije okidača' prema gore sugerira mogući početak uzlaznog trenda što se tumači
kao 'buy' signal. Obrnuto, presijecanje 'linije okidača' prema dolje sugerira mogući početak
silaznog trenda što se tumači kao 'sell' signal.
Druga je sličnost uočavanje divergencije. Primjerice, ako %K krivulja započne rast dok je
cijena još uvijek u padu tada postoji pozitivna divergencija i za očekivati je skori završetak
pada cijene i početak uzlaznog trenda ('buy' signal). Ako %K krivulja započne pad dok je
cijena još uvijek u porastu tada postoji negativna divergencija i za očekivati je skori završetak
rasta cijene i početak silaznog trenda ('sell' signal). Vaţno je napomenuti da se Stochastic kao
i drugi Oscilatori ne moţe tumačiti odvojeno od općeg kretanja trţišta. Ako je trţište u
uzlaznom trendu tada i vrijednosti iznad 80 ne moraju sugerirati moguće početak pada cijene.
Suprotno, ako je trţište u silaznom trendu tada i vrijednosti ispod 20 ne moraju sugerirati
mogući početak rasta cijene.
Napomena: gore objašnjen Stochastic i izračun %K i %D krivulja naziva se 'Fast Stochastic'
ili 'Brzi Stochastic'. Postoji još i 'Slow Stochastic' ili 'Spori Stochastic' koji umjesto %K
krivulje koristi %D krivulju, a umjesto %D krivulje koristi 3 day SMA od %D krivulje. Bitno
je napomenuti da 'Spori Stochastic' daje kasnije signale no pouzdanije nego 'Brzi Stochastic'
upravo zbog svoje izglaĎenosti).
17
1.11 Williams
Williams (%R) (prema analitičaru Larry Williamsu) je jedan od Oscilatora koji kao i
Stochastic prati relativno kretanje zaključne cijene u odnosu na raspon kretanja od najviše do
najniţe cijene u odreĎenom razdoblju. U praksi je vrlo popularan, a koristi se za
prepoznavanje stanja trenutačne prenapuhanosti potraţnje/ponude (overbought/oversold).
1.11.1 Izračun
Izračunava se kao omjer dvaju razlika: najviše cijene i zaključne cijene u odreĎenom periodu
te najviše i najniţe cijene u odreĎenom periodu (omjer se potom mnoţi sa -100). Odabir
razdoblja je proizvoljan no u praksi se najčešće koristi razdoblje od 14 i 28 dana. Kod kraćeg
razdoblja (14 dana) Williiams (označava se kao %R krivulja) često poprima ekstremne
vrijednosti koje mogu dati krive signale. Stoga je bolje koristiti duţe razdoblje (28 dana) pri
čemu %R krivulja postaje izglaĎenija, a signali pouzdaniji.(TO ONE Grafovi koristi razdoblje
od 28 dana)
1.11.2 Korištenje
Williams se kao i svi Oscilatori crta na grafu koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom.
Za razliku od Stochastica i RSI, Williams ima isključivo negativne vrijednosti. Vrijednost %R
(kao i Stochastic) je postotni omjer pa će krivulja oscilirati izmeĎu vrijednosti 0 i -100.
Williams mjeri poloţaj zaključne cijene u odnosu na raspon trgovanja. Što je zaključna cijena
bliţa vrhu raspona (najvišoj cijeni) Williams će biti bliţe vrijednosti 0. Što je zaključna cijena
bliţa dnu raspona (najniţoj cijeni) Williams će biti bliţe vrijednosti -100. Ako je zaključna
cijena ujedno i najviša cijena unutar raspona, Williams će iznositi točno 0. Ukoliko je
zaključna cijena ujedno i najniţa cijena unutar raspona, Williams će iznositi točno -100.
Za identificiranje overbought/oversold područja koriste se kao kod mnogih Oscilatora donje i
gornje vrijednosti (empirijski utvrĎenog) raspona. Vrijednosti od -20 do 0 tumače se kao
overbought područje dok se vrijednosti od -80 do -100 tumače se kao oversold područje.
Kretanje vrijednosti Williamsa u overbought/oversold područja ne mora nuţno značiti i 'sell'
ili 'buy' signale. Ako je vrijednosnica u duţem silaznom trendu, Williams će obično sugerirati
oversold područje što bi se moglo tumačati kao potencijalni 'buy' signal. No kretanje cijene se
zbog silaznog trenda i dalje moţe nastaviti u oversold području. 'Buy' signal bi tada bio
pogrešan. Suprotno, ako je vrijednosnica u duţem uzlaznom trendu, Williams će obično
sugerirati overbought područje što bi se moglo tumačati kao potencijalni 'sell' signal. No
kretanje cijene se zbog uzlaznog trenda i dalje moţe nastaviti u overbought području. Tada bi
'sell' signal bio pogrešan. Najtočnija potvrda 'buy' i 'sell' signalima je kretanje Williamsa iznad
i ispod -50 vrijednosti. Ako Williams poprima vrijednost -50 rastući prema 0, potvrda je
uzlaznom trendu što se tumači kao 'buy' signal. Obrnuto, ako Williams poprima vrijednost -50
padajući prema -100, potvrda je silaznom trendu što se tumači kao 'sell' signal. Vaţno je
napomenuti da se Williams kao i drugi Oscilatori (upravo zbog navedenih razloga) ne moţe
tumačiti odvojeno od općeg kretanja trţišta i bez kombiniranja sa drugim indikatorima.
18
1.12 Percentage Volume Oscilator
Percentage Volume Oscilator (PVO) ili oscilator volumena je indikator koji mjeri postotnu
promjenu protrgovanog volumena izmeĎu dva pomična prosjeka. Oscilator volumena je sličan
cjenovnom oscilatoru (PPO) koji mjeri postotne promjene cijene izmeĎu dva pomična
prosjeka.
1.12.1 Izračun
Pri izračunu PVO koriste se eksponencijalni pomični prosjeci od protrgovanog volumena
vrijednosnice. Od 'kraćeg' pomičnog prosjeka (EMA) volumena oduzme se 'duţi' pomični
prosjek volumena. Dobivena razlika se potom podijeli sa 'kraćim' pomičnim prosjekom
volumena te se pomnoţi sa 100. Zbog načina izračuna PVO moţe poprimiti maksimalnu
vrijednost +100 no nema donju granicu vrijednosti. Odabir duljine pomičnih prosjeka je
proizvoljan, a najčešće su korišteni 12 day EMA i 26 day EMA. (TO ONE Grafovi koristi 12
day EMA i 26 day EMA, a PVO je moguće koristiti samo kod analize dionica)
1.12.2 Korištenje
PVO se koristi kako bi se identificirala razdoblja povećavanja ili smanjivanja volumena
trgovanja pri oba smjera kretanja cijene vrijednosnice (rast ili pad). PVO ne identificira 'buy' i
'sell' signale nego mjeri razinu volumena u odnosu na prosječni volumen trgovanja. PVO se
crta na posebnom grafu (sa 'nultom' linijom) koji se nalazi ispod grafa sa trţišnom cijenom.
Kao i PPO, PVO oscilira iznad i ispod 'nulte' linije. Ako je 'kraći' EMA volumena veći od
'duţeg' EMA volumena, PVO će biti pozitivan i kretati se iznad 'nulte' linije. Pozitivan PVO
sugerira da se razina volumena kreće iznad prosječnog volumena trgovanja. Obrnuto, ako je
'kraći' EMA volumena manji od 'duţeg' EMA volumena, PVO će biti negativan i kretati se
ispod 'nulte' linije. Negativan PVO sugerira da se razina volumena kreće ispod prosječnog
volumena trgovanja.
Pri identificiranju razina kretanja volumena moţe se promatrati nagib krivulje PVO. Pozitivan
nagib PVO sugerira da razina volumena u odnosu na prosječni volumen trgovanja raste.
Obrnuto, negativan nagib PVO sugerira da razina volumena u odnosu na prosječni volumen
trgovanja pada. Kretanje PVO je u potpunosti odvojeno od kretanja cijene vrijednosnice.
Kombiniranjem tih promjena (volumena i cijene) pokušava se utvrditi stupanj pritiska na
kupnju ili prodaju. Promjene cijene uz rastući ili padajući PVO potvrĎuje razilčite pritiske na
kupnju ili prodaju što opet sugerira različite mogućnosti daljneg rasta ili pada cijene.
1.13 On Balance Volume
On Balance Volume (OBV) je indikator koji mjeri protrgovani volumen u odnosu na
pozitivne ili negativne promjene cijene. Razvio ga je analitičar Joseph Granville temeljeći ga
na jednostavnom konceptu po kojem promjene u protrgovanom volumenu prethode
promjenama kretanja cijene.
19
1.13.1 Izračun
OBV se izračunava zbrajanjem ili oduzimanjem protrgovanog volumena od vrijednosti OBV
prethodnog dana. Ako je posljednja promjena cijene pozitivna, protrgovani volumen tog dana
se tada dodaje vrijednosti OBV prethodnog dana. Obrnuto, ako je posljednja promjena cijene
negativna, protrgovani volumen tog dana se tada oduzima od vrijednosti OBV prethodnog
dana. Za početni OBV se često uzima vrijednost nula no neki analitičari proizvoljno uzimaju
velike pozitivne brojeve (50 000, 100 000 ili više) kako bi vrijednost OBV bila uvijek
pozitivna. (TO ONE Grafovi uzima za početnu vrijednost OBV nula)
1.13.2 Korištenje
OBV se koristi kako bi se identificirala kratkoročna razdoblja pritiska na kupnju ili prodaju.
Osnova za tumačenje leţi u činjenici da promjene kretanja OBV indikatora prethode
promjenama kretanja cijene. Te promjene uzrokuje prvenstveno tzv. ‘pametni novac’ (smart
money). 'Pametni novac' ‘izlazi’ iz vrijednosnica (prodaja vrijednosnica) kada je njena cijena
blizu svog maksimuma, a ‘ulazi’ u vrijednosnicu (kupnja vrijednosnica) kada je njena cijena
blizu svog minimuma. Pojednostavljeno, 'pametni novac' je onaj kojim se pravovremeno
kupuju i prodaju vrijednosnice. Primjerice, ako je cijena u silaznom trendu, dio investitora će,
vjerujući da je cijena vrlo blizu svom minimumu, početi kupovati vrijednosnicu. Ako cijena
počne rasti, i OBV indikator će lagano početi rasti. No ako i drugi investitori počnu kupovati
vrijednosnicu stvorit će se dodatni pritisak na kupnju koji će povećavati volumen. OBV
indikator će početi rasti mnogo brţe što će značiti potvrdu uzlaznom trendu. Obrnuto, ako je
cijena u uzlaznom trendu, dio investitora će, vjerujući da je cijena vrlo blizu svom
maksimumu, početi prodavati vrijednosnicu. Ako cijena počne padati, i OBV indikator će
lagano početi padati. Ako i drugi investitori počnu prodavati vrijednosnicu stvorit će se
dodatni pritisak na prodaju koji će povećavati volumen. OBV indikator će početi padati
mnogo brţe što će značiti potvrdu silaznom trendu. Vaţno je napomenuti da kretanje cijene
moţe biti i netrendovsko kada promjene ne slijede nikakve pravilnosti te tada ni tumačenje
OBV nije moguće.
1.13.3 Akumulacija i distribucija (OBV)
(Zimzelen, 14.02.2006.)
OBV (On Balance Volume) jedan je od trţišnih indikatora kojima se pokušavaju utvrditi
razdoblja akumulacije i distribucije. Cijenu dionica odreĎuju veliki investitori svojim
trgovanjem. Oni kupuju i prodaju dionice uglavnom na osnovi fundamentalnih analiza,
procjenjujući vrijednosti poduzeća izdavatelja dionica.
Razdoblje kada veliki investitori kupuju veće količine dionica i predviĎaju rast cijene
nazivamo razdobljem akumulacije, te je i za male ulagače tada pametno kupiti dionice.
U razdobljima akumulacije. kada uz rast cijene veliki investitori kupuju velike količine
dionica krivulja OBV raste brţe. Pad cijene za vrijeme uzlaznog trenda moţe značiti
kratkotrajnu korekciju cijene ili kraj uzlaznog i početak silaznog trenda. Pad cijene uz mali
promet znači da veliki investitori ne reagiraju prodajom svojih dionica, procjenjujući da se
radi tek o korekciji cijena i predviĎajući nastavak uzlaznog trenda. Tada prodaju samo mali,
nesigurni dioničari. Zato je u razdoblju korekcije cijena promet relativno mali, a OBV krivulja
pada neznatno ne prekidajući uzlazni trend. Obratno, jak pad OBV krivulje znači da veliki
prodaju, to je razdoblje distribucije.
20
Trenutačno imamo razdoblje akumulacije kod sljedećih dionica:
SUNH
JANAF
BADEL
ELPR
INDG
HRDH
JTMN
TNPL
TEP
PUNT
AGMM
Korekciju cijene u toku perioda akumulacije trenutačno imamo kod dionice FNVC, jer pri
padu cijene ispod 500 ne prolaze veće količine, pa kod Pounja, ispod 38, male količine
prolaze....period distribucije imamo trenutačno kod IPKT dionice....a kod Petrokemije netom
je prošao period distribucije....ovime nisam sve primjere obuhvatio, nakon pročitanog malo
analizirajte sami, razmišljajte, pa vjerujem da će te manje griješiti i kod kupnje i kod prodaje.
21
Opis, primjeri, pitanja i odgovori
1.14 Što je tehnička analiza?
Tehnička analiza, oslanjajući se na različite grafove i indikatore, proučava kretanje cijena
dionica (ili kojeg drugog financijskog instrumenta) u prošlosti s ciljem predviĎanja trenda
kretanja cijena u budućnosti. Utemeljitelj tehničke analize bio je Charles Dow čija je tvrtka
Dow Jones prva počela sustavno pratiti kretanje cijena. Dow je krajem 19. stoljeća utvrdio
osnovne postavke na kojima se temelji današnja moderna tehnička analiza.
Osnova tehničke analize leţi u empirijskoj činjenici da trţište anticipira sve buduće dogaĎaje
tj. da su u sadašnju cijenu neke robe uključune (sve) dostupne informacije o istoj. Sve što bi
moglo imati nekakav utjecaj (makroekonomsko okruţenje, politički razlozi, očekivanja
investitora, promjene u poslovanju...) odraţava se na cijenu. Gornja pretpostavka često se
"naziva" i pretpostavka efikasnog i transparentnog trţišta: svaka relevantna informacija
podjednako je (i u isto vrijeme) dostupna svima te će ju velik broj sudionika na trţištu
podjednako interpretirati. Time će investicijske odluke velikog broja 'racionalnih' investitora u
mnogo čemu biti slične.
Dalje, TA pretpostavlja da kretanje cijena (vrijednosnica, indeksa, valuta...) nije slučajno nego
da slijedi odreĎene zakonitosti koje se ponavljaju u ciklusima (cikličko kretanje ekonomije).
Proučavanjem takvih zakonitosti u prošlosti, moguće je pribliţno predvidjeti i njihovo
ponavljanje u budućnosti. Svrha korištenja grafova i različitih indikatora je u olakšavanju
odreĎivanja trenda i karakteristika kretanja cijene u prošlosti.
Konačno, "What is More Important then Why" tj. kretanja na trţištu vaţnija su od njihovih
uzroka. Fokusirajući se samo na analizu trenutne trţišne cijene i njenog kretanja u prošlosti,
TA predstavlja direktni pristup analizi trţišta.
Primjena tehničke analize moguća je ako postoji efikasno i transparentno trţište. Ono
podrazumijeva relativno velik broj sudionika koji pojedinačno ne mogu značajno utjecati na
cijene kao i mali utjecaj ‘insajderskih’ informacija. Donedavno je na hrvatksom trţištu
kapitala, zbog njegove plitkosti, TA bila prilično ograničena. No na sve većem broju
(likvidnih) dionica, kod kojih postoji kontinuitet trgovanja, primjena TA postaje sve
kvalitetnija. Štoviše, u situacijama silaznog trenda i negativnih očekivanja, TA ponekad
jedina ‘daje’ ispravne sugestije za investicijske odluke. Ipak, moć TA u najvećoj mjeri ovisi o
njenom tumaču.
1.15 Oblici grafova tehničke analize
Alati tehničke analize su grafovi i indikatori. Grafovi prikazuju osnovne elemente potrebne za
proučavanje kretanja cijene. Osnova svakog grafa je krivulja tečajeva (cijena) i protrgovani
volumen. Proizvoljno, na graf se ucrtavaju i drugi indikatori koji prikazuju apsolutne i
relativne promjene, odreĎene prosjeke i mnoge druge odnose.
22
1.15.1 Candelstick
Jedan od osnovnih i često korištenih grafova je Candlestick ili japanske svijeće. Candlestick
graf je japanska verzija crtanja grafova, a postao je popularan radi svoje izraţajnosti. Krivulja
kretanja cijena sastoji se od niza ‘svijeća’, a jedna ‘svijeća’ prikazuje najvišu i najniţu te prvu
i zadnju cijenu za pojedini trgovinski dan. Najniţa i najviša vrijednost spojene su tankom
linijom, debljom linijom (pravokutnikom) opisan je raspon izmeĎu početne i završne cijene.
Ako je početna cijena manja od završne (rast) pravokutnik je prazan ("bijela boja"), u
protivnom (kod pada cijene tijekom dana), pravokutnik je pun ("crna boja"). Zavisno od
kretanja navedenih cijena formiraju se različiti oblici ‘svijeća’. Uočavanjem kombinacija
pojedinih ‘svijeća’, ‘tehničari’ pokušavaju predvidjeti buduće kretanje cijena.
1.16 Primjer: Moving Average, Bollinger i Price Channel
Pliva d.d. Zagreb: PLVA-R-A
Suţavanje Bollingerovih krivulja (BB) u siječnju ove godine signaliziralo je, nakon
"smirivanja" dionice, moguć početak novog trenda kretanja cijene. Vrlo brzo je novi, silazni
trend kretanja cijene potvrdio i poloţaj krivulje zaključnih cijena ispod pomičnog prosjeka
cijena (SMA). "Klizanje" krivulje zaključnih cijena po donjoj krivulji Bollingerovog pojasa
pokazuje "jačinu" trenda ali, istovremeno, i upućuje na mogućnost promjene smjera
("odbijanje" prema drugoj krivulji pojasa). Isto je posebno naglašeno "probijanjima" donje
krivulje. Uz sve veći raspon Bollingerovih krivulja, "buy" signal koji daju "probijanja" dobija
na značaju. Na kraju drugog tjedna oţujka, i cjenovni tunel (nije prikazan na grafu, pogledajte
graf uz tekst o Price Channel indikatoru) daje signal promjene trenda, "buy" signal: krivulja
zaključnih cijena "izašla" je izvan tunela. Za primjer, na sličan način je tehnička analiza
signalizirala "sell" na samom kraju studenog prošle godine. Za razliku od Bollingerovih
krivulja i cjenovnog tunela, koji "predviĎaju" promjene trenda, pomični prosjeci ne sluţe za
"predviĎanje" već za potvrdu novih trendova. Novi trend (trend rasta) cijene dionice Plive bit
će potvrĎen presiječe li krivulja zaključnih cijena krivulju SMA (presijecanje s donje strane
označava rast). Vrijedi pravilo da je potvrda to sigurnija što je razdoblje uzeto kod izračuna
pomičnog prosjeka – veće.
Generalna napomena: vaţno je kombinirati više indikatora tehničke analize kako bi se izbjegli
pogrešni odnosno što prije prepoznali točni signali promjena trenda.
23
1.17 Oscilatori - pomoćni indikatori
Oscilatori su pomoćni ("sekundarni") indikatori tehničke analize koji se koriste uz osnovne
indikatore ili indikatore trenda (pomični prosjeci, Bollinger krivulje, cijenovni tunel).
Oscilatori se koriste u cilju pruţanja dodatne potvrde (smjera) trenda te kod uvrĎivanja
pravovremenih "buy" i "sell" signala. Njihova upotreba je vrlo česta, a podjednako su korisni
u gotovo svim razdobljima kretanja trţišta. Kako kretanje cijene nikada nije u potpunosti
ciklično nego ga karakteriziraju i "netrendovska" razdoblja kada je upotreba osnovnih
indikatora ograničena, tada (u takvim razdobljima vodoravnog kretanja cijene) oscilatori
mogu biti iznimno korisni jer mogu davati signale koje uobičajene tehnike praćenja trenda ne
mogu. Bez obzira na trend, "tehničari" koriste oscilatore kao alat koji moţe dati
upozoravajuće signale. Vrlo je vaţna mogućnost prepoznavanja stanja trenutačne
prenapuhanosti potraţnje (overbought ili "sell" signal) ili stanja trenutačne prenapuhanosti
ponude (oversold ili "buy" signal), a koja često nije moguća bez korištenja oscilatora.
Oscilatori takoĎer mogu uočiti da pojedini trend usporava i da je blizu svog završetka (prije
nego što to postane očito). Iako su primjenjivi praktično u svim fazama kretanja cijene, vaţno
je napomenuti da oscilatori ponekad ne daju jasne signale o stanju na trţištu. Zbog toga i
imaju karakter pomoćnih indikatora i uvijek se koriste u kombinaciji s osnovnim.
1.17.1 Korištenje
Oscilatori se crtaju na posebnom grafu koji se nalazi ispod grafa cijene. Kretanje krivulje
pojedinog oscilatora, u pravilu, na odreĎen način prati kretanje krivulje cijena. Interpretacija
signala koji se generiraju ovisi o pojedinom oscilatoru, a moguća je na dva načina. Jedna
grupa oscilatora (Momentum, ROC, PPO, MACD) koristi središnju ili 'nultu' liniju (zero line)
na grafu. Kako se cijena tijekom razdoblja mijenja i vrijednost oscilatora kreće se iznad
odnosno ispod središnje linije: karakter signala ("buy" ili "sell") ovisi o poloţaju oscilatora u
odnosu na središnju liniju (da li se oscilator nalazi iznad ili ispod 'nulte' linije). Druga grupa
oscilatora (RSI, CCI, Stochastic K%D, Williams %R) koristi donje i gornje granice raspona
(empirijski odreĎene), a poloţaj oscilatora u odnosu na granice tumači se kao "sell" ili "buy"
signal odnosno overbought/oversold područje.
24
1.18 Primjer: Moving Average uz oscilatore PPO i MACD
Pliva d.d. Zagreb: PLVA-R-A
Pad cijene dionice Plive sredinom 2002. godine potvrĎivali su negativni nagibi PPO i MACD
indikatora ("sell" signal). Iako se cijena neko vrijeme odrţala na razini 575 kuna, poloţaj
"linije okidača" iznad krivulje MACD te prelazak indikatora u područje negativnih vrijednosti
sugerirali su nastavak silaznog trenda. Potvrdu silaznom trendu (i još jedan "sell" signal) daje
presijecanje linije pomičnih prosjeka (SMA) i krivulje zaključnih cijena sredinom svibnja
(krivulja zaključnih cijena i "kraći" 20 dnevni SMA presijecaju "duţi" 50 dnevni SMA s
gornje strane). Pad cijena nastavlja se sve do kraja srpnja. Linije pomičnih presjeka tada još
ne signaliziraju moguću promjenu trenda.
Prvi "buy" signal daju niske (negativne) vrijednosti PPO i MACD, a zatim i njihove
(pozitivne) promjene smjera. Uz to, krajem srpnja MACD presijeca "liniju okidača" i daje
novi "buy" signal. Cijena je (uz PPO i MACD) nastavila uzlaznom putanjom gotovo do kraja
rujna kada je došlo do kratke netrendovske korekcije cijene. Novi rast započinje već sredinom
listopada kada PPO i MACD ponovo dobijaju pozitivan smjer ("buy" signal), a zatim i
presijecaju "nultu" liniju na grafu što je dodatna potvrda uzlaznog smjera. Istovremeno
krivulja cijena presijeca "kraći" SMA sa donje strane dajući snaţan "buy" signal.
Visoke pozitivne vrijednosti PPO i MACD početkom prosinca (analogne onima s početka
travnja) sugerirale su mogući završetak uzlaznog trenda. Potvrdu tome i signal početka
silaznog trenda dali su novi negativni nagibi PPO i MACD. "Jačinu" silaznog trenda
potvrĎuje novo presijecanje pomičnih prosjeka i krivulje zaključnih cijena krajem siječnja.
25
Oba pomična prosjeka nalaze se iznad krivulje zaključnih cijena uz, istovremeno, "duţi"
SMA iznad "kraćeg" što se tumači kao snaţan "sell" signal.
Končano, novi uzlazni trend (koji je još uvijek aktualan) započinje sredinom oţujka kada PPO
i MACD dobijaju pozitivni nagib, a zatim i presijecaju "nultu" liniju dajući potvrdu "buy"
signalu. Novu potvrdu signala daje i krivulja cijena koja presijeca "kraću" SMA krivulju s
gornje strane. U kratkom vremenu PPO i MACD su se pribliţili svojim maksimumima iz
travnja i prosinca prošle godine. Ovakve brze promjene sugeriraju moguće usporavanje
snaţnog rasta i završetak uzlaznog trenda cijene dionice Plive.
1.19 Volumen
Suština tehničke analize je proučavanje kretanja cijene vrijednosnice i njenog protrgovanog
volumena. Dok analiza kretanja cijene u prošlosti sluţi njenom predviĎanju u budućnosti,
26
proučavanje volumena sluţi kako bi se potvrdilia jačina pojedinog trenda ili trţišta.Tehničari
smatraju da promjene volumena prethode promjenama cijena. Promjene u volumenu
posljedice su promjene u potraţnji ili ponudi na trţištu. Kombinacije rasta ili pada cijene
zajedno sa porastom ili padom volumena sugeriraju jačinu pritiska na kupnju ili prodaju te
odraţavaju snagu trţišta. Ako volumen neke vrijednosnice raste za očekivati je da kretanje
cijene zadrţi postojeći smjer. Ako je postojeći trend cijene uzlazni, porast volumena sugerira
jačanje pritiska na kupnju što će za posljedicu imati nastavak rasta cijene. Ako je trend cijene
silazni, porast cijene sugerira jačanje pritiska na prodaju što će za posljedicu imati nastavak
pada cijene. Obrnuto, pad volumena trgovanja nekom vrijednosnicom moţe biti upozorenje
da bi se postojeći smjer kretanja cijene mogao promijeniti te sugerira smanjivanje pritiska bilo
na kupnju ili prodaju.
U ovom kontekstu potrebno je promatrati indikatore volumena. Percentage volume oscilator
(PVO), koji mjeri postotnu promjenu protrgovanog volumena izmeĎu dva pomična prosjeka,
koristi se kako bi se identificirala razdoblja povećavanja ili smanjivanja volumena trgovanja
pri oba smjera kretanja cijene vrijednosnice (rast ili pad). Porast ili pad PVO indikatora
odraţava porast ili pad pritiska na kupnju ili prodaju čime se moţe pretpostavljati nastavak
kretanja cijene. On Balance Volume (OBV), koji mjeri protrgovani volumen u odnosu na
pozitivne ili negativne promjene cijene, koristi se kako bi se identificirala kratkoročna
razdoblja pritiska na kupnju ili prodaju. Opet, praćenjem jačanja ili slabljenja tog pritiska
moţe se pretpostavljati daljnje kretanje cijene.
Promjene cijene uz različite volumene trgovanja sugeriraju snagu trţišta. Općenito, smatra se
da je trţište snaţno kada je prisutan opći uzlazni trend. Na snaţnom trţištu volumen se
povećava pri porastu cijene, a smanjuje se pri padu cijene. Obrnuto, smatra se da je trţište
slabo kada je prisutan opći silazni trend. Na slabom trţištu volumen se povećava pri padu
cijene, a smanjuje se pri rastu cijene.
Odnos kretanja cijene, volumena i snage trţišta:
1.20 Koncept trenda
Koncept trenda jedan je od najvaţnijih elemenata u tehničkom pristupu analizi trţišta. Alati
kojim se sluţe tehničari – indikatori, pomični prosjeci, volumen, linije podrške i otpora i dr. –
imaju za cilj predvidjeti kretanje cijena vrijednosnica tj. predvidjeti njihov budući trend ili
27
trend trţišta općenito. Trend ili smjer u kojem se kreće cijena vrijednosnice ili trţište uopće
nikada nije pravocrtno nego ga karakterizira cik-cak kretanje na krivulji cijena koje 'ostavlja'
vrhove i dna. Ovisno da li se vrhovi i dna kreću prema gore ili dolje (ili postranice) uočava se
smjer trenda. Uzlazni trend karakterizira niz vrhova i dna koji se ponavljaju jedan iznad
drugog. Obrnuto, silazni trend karakterizira niz vrhova i dna koji se ponavljaju jedan ispod
drugog. Horizontalno kretanje vrhova i dna karakterizira netrendovsko razdoblje ili
jednostavno netrend.
Koncept korištenja indikatora tehničke analize i čitanja grafova vezan je uz činjenicu da je
uvijek preporučljivo trgovati u smjeru općeg trenda trţišta ('trend is your friend'). Zavisno od
postojećeg trenda, tehnička analiza preporuča različite strategije trgovanja. Ako je trend
uzlazni preporučuje se zauzimanje 'duge pozicije' ili strategija kupnje. Obrnuto, ako je trend
silazni preporučuje se zauzimanje 'kratke pozicije' ili strategija prodaje. No ako je trţište u
netrendovskom razdoblju, preporučljivo je 'biti sa strane' tj. ne poduzimati niti kupnje niti
prodaje sve dok trţište ponovo ne promijeni svoj smjer.
S obzirom na trajanje trend moţe biti dugoročan, srednjoročan ili kratkoročan. Dugoročnim se
smatra trend koji zadrţava svoj smjer duţe od godine dana. Srednjoročnim se smatra onaj
unutar godine dana dok se trend kraći od mjesec dana smatra kratkoročnim. Kratkoročni trend
promjenom smjera postaje novi kratkočni trend. U slučaju da traje duţe od mjesec dana od
tada postaje srednjoročan. Srednjoročan trend se moţe sastojati od nekoliko kratkoročnih koji
mogu biti različitog smjera, a isto tako se dugoročni trend moţe sastojati od nekoliko
srednjoročnih i kratkočnih, opet različitog smjera (u praksi se pojedni trend sastoji od
maksimalno 3 do 4 kraća trenda). No dokle god postoji kretanje (cijene ili vrijednosto
indeksa) koje se moţe okarakterizirati kao smjer, bez obzira na oscilacije u kretanju, smatra se
da postoji trend.
Na primjeru se vidi koncept pojedinih trendova. Kod uzlaznog trenda, svaki novi vrh i dno su
viši od prethodnih. Kod silaznog trenda, svaki novi vrh i dno su niţi od prethodnih. Kod
'netrenda' vrhovi i dna su na gotovo istim razinama.
1.21 Praćenje trenda - podrška i otpor
Koncept podrške i otpore nadovezuje se na osnovni koncept trenda. Kretajući se u jednom
smjeru, krivulja zaključnih cijena na grafu 'biljeţi' vrhove i dna. Dno ili najniţa razina cijene
nakon koje krivulja zaključnih cijena nastavlja kretanje uzlaznim smjerom, naziva se podrška.
Podrška je razina cijene ispod koje pritisak na kupnju nadilazi pritisak na prodaju te se silazni
smjer kretanja krivulje zaustavlja i nastavlja uzlaznim smjerom. Obrnuto, vrh ili najviša
razina cijene nakon koje krivulja zaključnih cijena nastavlja kretanje silaznim smjerom,
naziva se otpor. Otpor je razina cijene ispod koje pritisak na prodaju nadilazi pritisak na
kupnju te se uzlazni smjer kretanja krivulje zaustavlja i nastavlja silaznim smjerom.
28
Kod trendovskog kretanja u jednom smjeru, razine podrške ili otpora ne zaustavljaju trend
nego ga privremeno usporavaju. Tako se kod uzlaznog trenda prvotna razina otpora nakon
nekog vremena 'probija', a trend nastavlja uzlaznim smjerom. No da bi se smjer trenda
zadrţao potrebno da je da svaki sljedeći vrh ili dno krivulje bude iznad prethodnog. Kod
silaznog trenda, prvotna razina podrške se takoĎer nakon nekog vremena 'probija', a trend
nastavlja silaznom putanjom. Da bi se zadrţavanje silaznog trenda potvrdilo potrebno je da
svako sljedeće dno ili vrh budu ispod prethodnog. Slučaj kada se nove podrške/otpori ne
kreću iznad prethodnih kod uzlaznog trenda ili ispod prethodnih kod silaznog trenda, tehničari
tumače kao signal mogućeg završetka postojećeg trenda. Potvrdu promjeni smjera trenda
obično daje 'zamjena' razina podrške i otpora što se tumači kao 'sell' signal kod promjene u
silazni trend ili 'buy' signal kod promjene u uzlazni trend (vidi sliku).
Slika 1-A, primjer podrški i otpora kod uzlaznog trenda; razina otpora točke 3 nalazi se iznad
razine otpora točke 1; razina podrške točke 4 nalazi se iznad razine podrške točke 2
Slika 1-B, primjer promjene trenda i 'buy' signala; razina podrška točke C nalazi se iznad
razine podrške točke A; 'probijanje' razine otpora točke B tumači se kao 'buy' signal (točka
B0)
Slika 1-C, primjer promjene trenda i dvostrukog 'buy' signala; razina podrške točke C nalazi
se ispod razine podrške točke A; 'probijanje' razine otpora točke B tumači se kao 'buy' signal
(točka B1); razina otpora točke D nalazi se iznad razine otpora točke B; razina podrška točke
E nalazi se iznad razine podrške točke C; 'probijanje' razine otpora točke D tumači se kao
drugi 'buy' signal (točka B2)
Slika 2-A, primjer podrški i otpora kod silaznog trenda; razina otpora točke 3 nalazi se ispod
razine otpora točke 1; razina podrške točke 4 nalazi se ispod razine podrške točke 2
Slika 2-B, primjer promjene trenda i 'sell' signala; razina otpora točke C nalazi se ispod razine
otpora točke A; 'probijanje' razine podrške točke B tumači se kao 'sell' signal (točka S0)
Slika 2-C, primjer promjene trenda i dvostrukog 'sell' signala; razina otpora točke C nalazi se
iznad razine otpora točke A; 'probijanje' razine podrške točke B tumači se kao 'sell' signal
(točka S1); razina podrške točke D nalazi se ispod razine otpora točke B; razina otpora točke
E nalazi se ispod razine otpora točke C; 'probijanje' razine podrške točke D tumači se kao
drugi 'sell' signal (točka S2)
29
1.22 Praćenje trenda - podrška i otpor
Koncept podrške i otpore nadovezuje se na osnovni koncept trenda. Kretajući se u jednom
smjeru, krivulja zaključnih cijena na grafu 'biljeţi' vrhove i dna. Dno ili najniţa razina cijene
nakon koje krivulja zaključnih cijena nastavlja kretanje uzlaznim smjerom, naziva se podrška.
Podrška je razina cijene ispod koje pritisak na kupnju nadilazi pritisak na prodaju te se silazni
smjer kretanja krivulje zaustavlja i nastavlja uzlaznim smjerom. Obrnuto, vrh ili najviša
razina cijene nakon koje krivulja zaključnih cijena nastavlja kretanje silaznim smjerom,
naziva se otpor. Otpor je razina cijene ispod koje pritisak na prodaju nadilazi pritisak na
kupnju te se uzlazni smjer kretanja krivulje zaustavlja i nastavlja silaznim smjerom.
Kod trendovskog kretanja u jednom smjeru, razine podrške ili otpora ne zaustavljaju trend
nego ga privremeno usporavaju. Tako se kod uzlaznog trenda prvotna razina otpora nakon
nekog vremena 'probija', a trend nastavlja uzlaznim smjerom. No da bi se smjer trenda
zadrţao potrebno da je da svaki sljedeći vrh ili dno krivulje bude iznad prethodnog. Kod
silaznog trenda, prvotna razina podrške se takoĎer nakon nekog vremena 'probija', a trend
nastavlja silaznom putanjom. Da bi se zadrţavanje silaznog trenda potvrdilo potrebno je da
svako sljedeće dno ili vrh budu ispod prethodnog. Slučaj kada se nove podrške/otpori ne
kreću iznad prethodnih kod uzlaznog trenda ili ispod prethodnih kod silaznog trenda, tehničari
tumače kao signal mogućeg završetka postojećeg trenda. Potvrdu promjeni smjera trenda
obično daje 'zamjena' razina podrške i otpora što se tumači kao 'sell' signal kod promjene u
silazni trend ili 'buy' signal kod promjene u uzlazni trend (vidi sliku).
Slika 1-A, primjer podrški i otpora kod uzlaznog trenda; razina otpora točke 3 nalazi se iznad
razine otpora točke 1; razina podrške točke 4 nalazi se iznad razine podrške točke 2
Slika 1-B, primjer promjene trenda i 'buy' signala; razina podrška točke C nalazi se iznad
razine podrške točke A; 'probijanje' razine otpora točke B tumači se kao 'buy' signal (točka
B0)
30
Slika 1-C, primjer promjene trenda i dvostrukog 'buy' signala; razina podrške točke C nalazi
se ispod razine podrške točke A; 'probijanje' razine otpora točke B tumači se kao 'buy' signal
(točka B1); razina otpora točke D nalazi se iznad razine otpora točke B; razina podrška točke
E nalazi se iznad razine podrške točke C; 'probijanje' razine otpora točke D tumači se kao
drugi 'buy' signal (točka B2)
Slika 2-A, primjer podrški i otpora kod silaznog trenda; razina otpora točke 3 nalazi se ispod
razine otpora točke 1; razina podrške točke 4 nalazi se ispod razine podrške točke 2
Slika 2-B, primjer promjene trenda i 'sell' signala; razina otpora točke C nalazi se ispod razine
otpora točke A; 'probijanje' razine podrške točke B tumači se kao 'sell' signal (točka S0)
Slika 2-C, primjer promjene trenda i dvostrukog 'sell' signala; razina otpora točke C nalazi se
iznad razine otpora točke A; 'probijanje' razine podrške točke B tumači se kao 'sell' signal
(točka S1); razina podrške točke D nalazi se ispod razine otpora točke B; razina otpora točke
E nalazi se ispod razine otpora točke C; 'probijanje' razine podrške točke D tumači se kao
drugi 'sell' signal (točka S2)
1.23 Linija trenda
Osnovna linija trenda je jedan od najjednostavnijih alata tehničke analize no takoĎer i jedan
od najvrednijih. Da bi upotreba tehničkih indikatora bila moguća (i korisna) potrebno je
najprije utvrditi smjer trţišta te trend kretanja pojedinačne vrijednosnice koja se analizira.
Linijom trenda utvrĎuje se kako smjer tako i snaga trendu (uz protrgovani volumen), a njeno
praćenje omogućava i predviĎanje promjene postojećeg trenda. Uzlazna linija trenda je
jednostavna linija ucrtana ispod dna krivulje zaključnih cijena (koji slijede jedan iznad
drugog). Obrnuto, silazna linija trenda je jednostavna linija ucrtana iznad vrhova krivulje
zaključnih cijena (koji slijede jedan ispod drugog).
31
Zaključne cijene imaju tendenciju 'odbijati se' od linije trenda. Uzlazna linija trenda djeluje
tako kao razina podrške. Zbog tog svojstva, tehničari tumače 'odbijanja' cijene od uzlazne
linije trenda kao 'buy' signale, očekujući naravno nastavak uzlaznog trenda. Obrnuto, silazna
linija trenda djeluje tako kao razina otpora te tehničari 'odbijanja' cijene od silazne linije
trenda tumače kao 'sell' signale, očekujući naravno nastavak silaznog trenda.
Sve linije trenda nemaju jednako značenje. Što linija trenda (uzlazna ili silazna) duţe
zadrţava svoj smjer to je snaga trenda jača. TakoĎer, što je njeno testiranje češće tj. što su
'odbijanja' cijene od nje češća to je njeno značenje veće. No isto tako, 'probijanje' linije trenda
(neuspješno 'odbijanje' krivulje zaključnih cijena od linije trenda) moţe biti prvi signal
upozorenja da je postojeći trend pri završetku. Što je probijanja više, linija trenda postaje
nepouzdanija. Tehničari u pravilu koriste skalu 'probijanja' kako bi vrednovali njegov značaj.
Primjerice, ako se uzlazna linija trenda (što je ujedno i razina podrške) nalazi na razini 100,
zaključivanje cijene na 99 znači 'probijanje' linije trenda od 1%, što ne mora imati vaţno
značenje. No ako se 'probijanje' dogodi dva ili tri dana zaredom ili ako u jednom danu ono
iznosi više od 3%, tada je njegovo značenje veće, a signal moguće promjene trenda dobija na
teţini. Jedinstvenog pravila nema no većina tehničara koristi upravo kriterij od 3% ili
'probijanje' od dva dana zaredom.
1.24 Korekcije cijene
Pri odreĎenom trendu, kretanje cijene u jednom smjeru nikada nije konstantno nego ono
oscilira u oba smjera. Ako se istovremeno zadrţava postojeći trend, tada se te oscilacije
nazivaju korekcije cijene. Pri uzlaznom trendu, nakon odreĎenog razdoblja rasta, u pravilu
dolazi do korekcije cijene prema dolje, tj. dolazi do pada cijene. Obrnuto, pri silaznom trendu,
32
nakon odreĎenog razdoblja pada, dolazi do korekcije cijene prema gore, tj. dolazi do porasta
cijene.
Korekcije cijene omogućavaju dodatne prilike za kupnju ako je trend uzlazni odnosno za
prodaju ako je trend silazni. U praksi se pokazalo da korekcije cijene slijede odreĎene
pravilnosti. Te pravilnosti omogućavaju procjenu veličine korekcije. Praksa je pokazala da
korekcije slijede odreĎene postotne iznose. Pri kratkoročnim i srednjeročnim trendovima
korekcije najčešće iznose 10 ili 20% razlike izmeĎu početne cijene postojećeg trenda i
posljednje cijene prije početka korekcije. Primjerice, ako je trend uzlazan, a cijena se kreće u
rasponu od 100 do 200 (200 je cijena prije početka korekcije) za očekivati je korekciju cijene
(ako se dogodi) do 190 (10% od 200 minus 100 je 10). Ako je trend silazan, a cijena se kreće
u rasponu od 300 do 200, za očekivati je trajanje korekcije do 210 (10%). Ako se nastavi
korekcija (pad ili porast cijene) za očekivati korigiranje cijene do 180 pri uzlazanom trendu ili
220 pri silaznom trendu (20%). Kod dugoročnih trendova najčešće se koriste razine 33%,
50% i 66% (u odnosu na cijene pri početku trenda). U slučaju da korekcija cijene 'probije'
prvu razinu (33%) za očekivati je nastavak korekcije do druge razine (50%). Ako korekcija
cijene 'probije' i drugu razinu za očekivati je nastavak korekcije do treće razine (66%). Ako
'probije' i nju tada je za očekivati povratak cijene na početnu razinu. Vaţno je napomenuti da
su pravila o korekciji cijene primjenjiva samo ako pri korekciji ne dolazi do promjene
osnovnog trenda.
1.25 Ekstremi trenda
Maksimum trenda je najveća cijena koju je uzlazni trend dosegnuo prije promjene svog
smjera. Obrnuto, minimum nekog trenda je najniţa cijena koju je silazni trend dosegnuo prije
promjene smjera. Dan u kojem trend postigne maksimum ili minimum naziva se 'dan
promjene' (reversal day). 'Dan promjene' sam po sebi nema veliko značenje no u kontekstu
'tehničkih informacija' moţe imati značajnu ulogu. 'Dan promjene' najčešće slijedi pravilan
uzorak trgovanja. Nakon što cijena postigne maksimum (vrh) ili minimum (dno) ona se u
pravilu korigira još tijekom dana. Drugim riječima, maksimum ili minimum nekog trenda
(prije promjene) gotovo nikada nisu i zaključne cijene dana. Kako je korekcija cijene u 'danu
promjene' često relativno velika tako i dnevni raspon trgovanja (od najviše do najniţe cijene)
bude veći od prosječnog. Upravo taj veliki raspon trgovanja kada zaključna cijena nije ujedno
33
i najveća tog dana kod uzlaznog trenda ili najniţa kod silaznog trenda, prvi je signal moguće
promjene trenda.
Razlog pouzdanosti ovog signala leţi u tome što u slučaju slabljenja pritiska na kupnju ili
prodaju druga strana pojačava pritisak kako bi se smanjila razlika izmeĎu njih. Kod uzlaznog
trenda tako kontinuirano slabi prodaja, a jača kupnja. Onog trenutka kada se jačanje pritiska
promjeni dolazi do promjene trenda. Obrnuto vrijedi za silazni trend. Cijena je u padu dok
kontinuirano slabi pritisak na kupnju jer raste onaj na prodaju. Promjena pritiska imat će za
posljedicu i promjenu smjera trenda.
1.26 Uzorci trgovanja - promjena ili nastavak trenda
Svaki trend, bilo uzlazni ili silazni, povremeno doţivljava korekcije. Pri korekciji trenda,
nakon što dosegne odreĎeni maksimum ili minimum, cijena se često odreĎeno vrijeme kreće
'netrendovski' tj. oscilira u nekom rasponu koji nema ni uzlazni ni silazni smjer. Ovo
vodoravno kretanje cijene često daje signale o promjeni ili nastavku prethodnog trenda. Da li
će prijašnji trend (nakon vodoravnog kretanja) zadrţati ili promijeniti svoj smjer sugeriraju
uzorci trgovanja. Promatrajući grafove, tehničari uočavaju razne uzorke kretanja cijena tj.
slike ili formacije koje ostavljaju vrhovi i dna krivulje zaključnih cijena. Upravo odreĎeni
uzorci trgovanja upućuju na moguće buduće kretanje cijena tj. na promjenu ili nastavak
trenda.
Dvije su vrste uzoraka: uzorci promjene i uzorci nastavka trenda. Dok uzorci promjene
sugeriraju završetak prijašnjeg trenda, uzorci nastavka sugeriraju da trţište trenutno pauzira,
da cijena doţivljava korekciju s obzirom na overbought/oversold stanje te da će nakon toga
trend nastaviti prijašnjim smjerom. TakoĎer postoji razlika u trajanju uzorka. Uzorci promjene
u pravilu traju puno duţe kako bi dali valjan signal promjene trenda. Uzorci nastavka traju
puno kraće i često daju pouzdanije signale nego uzorci promjene. TakoĎer paţnju treba
obratiti i na protrgovani volumen. Veličina volumena potvrĎuje snagu trţišta i postojećeg
trenda. Uz to, kao i kod pojedinih indikatora, postoje iznimke koje mogu dati krive signale.
Zbog toga je uz promatranje uzoraka trgovanja potrebno koristiti i druge alate tehničke
analize kako bi se signali uzoraka pouzdanije protumačili.
1.27 Uzorci trgovanja - promjena trenda I.
Da bi uzorak promjene trenda bio valjano protumačen potrebno je utvrditi nekoliko polazišnih
točaka:
1. preduvjet tumačenja uzorka promjene je postojanje prethodnog trenda
2. prvi signal mogućeg uzorka promjene trenda je probijanje linije trenda
3. što uzorak promjene duţe traje značajnija će promjena trenda uslijediti
4. uzorci promjene pri uzlaznom trendu traju kraće nego uzorci promjene pri silaznom trendu
Uzorci promjene slijede pravila šireg koncepta trenda. Tako se kod uzoraka promjene koriste
elementi linije trenda, razina podrške i otpora, minimumi i maksimumi. Pri promjeni trenda
dolazi do probijanja linije trenda. Vrhovi i dna krivulje zaključnih cijena ne uspijevaju
ostvariti nove maksimume ili minimume (zavisno od uzlaznog ili silaznog trenda), razine
podrške i otpora se probijaju. Kombinacija ovih pojedinačnih 'akcija' krivulje zaključnih
34
cijena čini uzorak promjene, a različite kombinacije imaju različite nazive no zajedničko im je
da nakon njih slijedi promjena trenda.
1.27.1 ''Glava i ramena''
'Glava i ramena' je jedan od najpoznatijih i svakako jedan od najpouzdanijih uzoraka
promjene. Slika 1-A prikazuje 'glavu i ramena' pri uzlaznom trendu. Vrh C nalazi se iznad
prijašnjeg vrha A no nakon toga krivulja taključnih cijena probija prvotnu liniju trenda (1) do
točke D. Ovo probijanje linije trenda tumači se kao signal moguće promjene trenda. Novi vrh
E nalazi se ispod prijašnjeg vrha C što se tumači kao novi signal vjerojatne promjene trenda.
Konačno, probijanje korigirane linije trenda (2)do točke F daje definitivnu potvrdu promjeni
trenda. Novi vrh G nalazi se ispod prijašnjeg vrha E što takoĎer potvrĎuje novi silazni trend.
Slika 1-B prikazuje obrnutu 'glavu i ramena' pri silaznom trendu. Tumačenje je obrnuto
identično tumačenju slike 1-A.
1.28 Uzorci trgovanja - promjena trenda II.
35
1.28.1 ''Trostruki vrh i trostruko dno''
'Trostruki vrh' ili 'trostruko dno' su zapravo varijacije 'Glave i ramene'. Razlika je u tome što
se vrhovi ili dna nalaze u istoj razini (tj. glava nije iznad ili ispod ramena). Slika 1. prikazuje
'trostruki vrh' pri uzlaznom trendu nakon kojeg je trend promijenio smjer. Nakon dosezanja
maksimuma, cijena se dva puta korigirala do točaka B i D stvarajući u njima razinu podrške.
Istovremeno je stvorena razina otpora u pribliţno identičnim vrhovima A, C i E. Nakon vrha
C, cijena je započela silazni trend što je potvrdila probijanjem razine podrške u točci F.
Obrnuto, slika 2. prikazuje 'trostruko dno'. Nakon dosegnutog minimuma u točci A cijena
dvaputa nije probila razinu otpora u točakama B i D. Nakon odbijanja od 'trećeg dna' u točci
E, cijena konačno poprima uzlazni trend što potvrĎuje i probijanje razine otpora u točki F.
1.29 Uzorci trgovanja - promjena trenda III.
1.29.1 ''Šalica s drškom - tanjurić''
Slika 1. prikazuje 'šalicu s drškom'. 'Šalicu' čini krivulja zaključnih cijena od točke A do točke
C. Nakon vrha u točki A cijena je započela silaznu putanju do dna u točki B nakon kojeg je
nastavila rast do točke C. Od točke C do točke D nastupilo je netrendovsko razdoblje kretanja
cijene. To razdoblje čini 'dršku šalice' nakon koje se cijena nastavila kretati uzlaznom
putanjom. U slučaju da nije postojalo netrendovsko razdoblje 'šalica s drškom' predstavljala bi
samo 'tanjurić' (od točke A do točke C). Kao što je vidljivo šalicu ili tanjurić karakteriziraju
36
vrlo spore i postupne promjene cijene prema dolje i prema gore. Stoga je teško procijeniti
kada šalica ili tanjurić točno završavaju.
1.29.2 ''Šiljak''
Slika 2. prikazuje 'šiljak'. 'Šiljci' označavaju brza kretanja trţišta (prema dolje ili prema gore)
te ih je teško pravovremeno utvrditi. Kada se trţište tj. cijena vrijednosnice pomake duboko u
overbought ili oversold područje (obično skokovitim pomacima cijene) tada na grafu nastaje
'šiljak'. Kako su overbought/oversold područja samo kratkoročno odrţiva, nakon 'šiljka' u
pravilu slijedi promjena smjera kretanja cijene (porast cijene nakon dna šiljka u točki A ili pad
cijene nakon vrha šiljka u točki B).
1.30 Uzorci trgovanja - nastavak trenda I.
Za razliku od uzoraka promjene trenda, uzorci nastavka trenda sugeriraju pauziranje trţišta,
smanjenu aktivnost na trţištu ili korekciju cijene nakon čega se trend nastavlja prijašnjim
smjerom. Značajna razlika izmeĎu ove dvije vrste uzoraka postoji i u trajanju uzorka. Uzorci
nastavka traju puno kraće od uzoraka promjene. Rijetko imaju dugoročni karakter nego je
njihovo trajanje gotovo uvijek krakoročno ili srednjeročno te zbog toga često daju mnogo
pouzdanije signale.
Uzorci nastavka trenda, kao i uzorci promjene trenda, takoĎer sadrţavaju elemente šireg
koncepta trenda. Različite linije trenda, razine podrške i otpora, minimumi i maksimumi te
kombinacije ovih elemenata, što su zapravo 'tragovi' krivulje zaključnih cijena, čine uzorak
nastavka koji sugerira nastavak postojećeg trenda. Naravno, kao i kod pojedinih indikatora,
postoje iznimke koje mogu dati krive signale, te je uputno koristiti i druge alate tehničke
37
analize kako bi se signali uzoraka pouzdanije protumačili. Njihovo pravilno tumačenje,
značajno moţe pomoći čitanju grafova i predviĎanju budućeg kretanja cijene.
1.30.1 ''Trokut''
Slika 1-A prikazuje 'simetrični trokut'. Da bi se trokut formirao potrebne su najmanje 4
promjene pri kretanju cijene. U netrendovskom razdoblju, krivulja zaključnih cijena je
'iscrtala' dva vrha (točke A i C) i dva dna (točke B i D), a spajanjem tih točaka formirane su
dvije linije trenda koje čine trokut (trokuti često zabiljeţe i 6 promjena kretanja cijene tj. tri
vrha: A, C i E te tri dna: B, D i F). Točka u kojoj se dvije linije trenda spajaju naziva se vrh, a
početna širina izmeĎu dvije linije naziva se baza trokuta. Udaljenost od baze do vrha je duţina
trokuta. Kako se širina trokuta prema vrhu smanjuje, krivulja zaključnih cijena nakon
'odbijanja' od linija trenda (tj. stranica trokuta) u jednom trenutku 'probija' trokut te nastavlja
prijašnji trend. Ovo probijanje se najčešće dogaĎa u rasponu 2/3 do ¾ duţine trokuta (vidi
plavi krug). Procijenivši točno duţinu trokuta (od baze do vrha) prilično točno se moţe
odrediti razdoblje u kojem će cijena nastaviti prethodni trend. Slika 1-B prikazuje ' rastući
trokut'. Gornja linija trenda (stranica trokuta) je vodoravna dok donja ima uzlaznu putanju.
Rastući trokut je karakterističan za bikovska kretanja tj. za uzlazni trend. Slika 1-C prikazuje
'padajući trokut'. Donja linija trenda (stranica trokuta) je vodoravna dok gornja ima silaznu
putanju. Padajući trokut je karakterističan za medvjeĎa kretanja tj. za silazni trend.
1.31 Uzorci trgovanja - nastavak trenda II.
1.31.1 ''Zastava i zastavica''
Slike 1-A i 1-B prikazuju 'zastavu' i 'zastavicu', dvije formacije vrlo sličnih karakteristika.
Javljaju se (i tumače) kao kratke pauze kretanja cijene kod vrlo dinamičnih trţišnih kretanja
(tehničari često kaţu da trţište hvata zraka prije nego što nastavi trčati u istom smjeru) i po
tome su najsličniji trokutima. 'Zastava' se forimira nakon najmanje 4 promjene kretanja cijene
no često ih bude i 6 ili više. Krivulja zaključnih cijena je 'iscrtala' tri vrha (točke A, C i D) i tri
38
dna (točke B, D i F). Svaki vrh je niţi od prethodnog vrha, svako dno je niţe od prethodnog
dna (bikovska zastava, obrnuto vrijedi kod medvjeĎe zastave). Spajanjem tih točaka formirane
su dvije linije koje čine raspon trgovanja nakon kojeg se cijena nastavila kretati prijašnjim
smjerom. 'Zastavica' je još više slična 'trokutu'. Formira se puno brţe od 'trokuta' no raspon
trgovanja moţe varirati od malog do vrlo širokog. Nakon nekoliko promjena kretanja cijene tj.
formiranja 'zastavice', trend se takoĎer nastavlja istim smjerom.
1.31.2 ''Klin''
Slike 1-C i 1-D prikazuju 'rastući plin' i 'padajući klin'. 'Klinovi' su formacije takoĎer vrlo
slične 'trokutima' no za razliku od njih ne poznaju pravilnosti kod kretanja cijene te se obično
formiraju nešto sporije tj. u duţem vremenskom razdoblju. Formiraju se isto kao i 'trokuti' ili '
zastave' nakon kontinuiranih promjena cijena. Rastući trokut ima medvjeĎi karakter nakon
kojeg cijena nastavlja silaznom putanjom dok 'padajući klin' ima bikovski karakter nakon
kojeg cijena nastavlja uzlaznom putanjom.
1.32 Preporuke uz tehničku analizu
Iako tehnička analiza pravilnim tumačenjem moţe dati vrlo pouzdane 'buy' i 'sell' signale,
postoje razdoblja u kojima ona nije tako učinkovita. Za vrijeme stagnacije trţišta ili
netrendovskog razdoblja trgovanja, tehnički indikatori jednostavno ne sugeriraju pouzdana
buduća kretanja nego daju samo naznake mogućim promjenama ili nastavku smjera. Stoga
mnogi investitori poseţu za drugim kriterijima u svojim investicijskim odlukama. Često su
takvi kriteriji loša podloga za odluku o kupnji ili prodaji te mnogima donose gubitke pri
ulaganju. Što je potrebno činiti ili ne činiti kako bi se izbjegle pogreške u trgovanju:
1. Rezanje gubitaka - mnogi investitori ne ţele prodavati uz male gubitke nadajući se da će
cijena uskoro porasti. Često takvi gubici postaju sve veći i veći. Ako ne postoje jasni signali
brzog oporavka cijene preporuka je rezati gubitke na razini 5% od kupovne cijene (neki
preporučaju i do 7-8%).
39
2. Kupnje pri silaznoj putanji – znače kupnje pri velikim padovima cijene nadajući se da je
već dosegnuto dno nakon kojeg će cijena početi rasti. Često cijena nakon što padne vrlo nisko,
potone još niţe. Potrebno je čekati pouzdan signal promjene smjera i kretanje cijene prema
gore da bi se počelo kupovati.(Why try to catch a falling dagger?)
3. Uprosjećivanje cijene (price averaging) - mnogi pri padu cijene kupuju na niţim
razinama kako bi uprosječili prvotnu ulaznu cijenu. Ako ste portfolio ulagač ovo znači da
sredstva ulaţete tamo gdje gubite, a ne tamo gdje zaraĎujete.
4. Kupnje na glasine, vijesti i preporuke – drugim riječima, mnogi su spremni kupovati na
osnovu onoga što drugi kaţu. Iako nove informacije na trţištu mogu dići cijenu prema gore,
uvijek je upitno koja je informacija takva i koliki ju broj investitora na trţištu već ima.
5. Kupnja poznatih imena – svi su čuli za neke najveće kompanije. Velike kompanije ne
znače nuţno da i njihove dionice treba kupiti. Za sve postoji pravo vrijeme i prava cijena.
6. Izbjegavanje kupnje pri povijesno najvišim cijenama – što se čini iz razloga jer mnogi
smatraju da je takva cijena previsoka i da na toj razini treba prodati. Trţište se uvijek
pokazivalo kao mnogo pouzdanije od osobnih mišljenja i preferencija. Visoka cijena nikada
nije slučajna.
7. Uzimanje malih profita i držanje gubitaka – tj. činiti upravo suprotno od onoga što bi
trebalo, rezati male gubitke i 'davati' profitu prostora za rast.
8. Kada prodati – mnogi investitori nakon kupnje i nakon što cijena počne rasti uopće ne
znaju što više učiniti i kada prodati. Potrebo je primarno koristiti tehničku analizu. Iako se za
odluke o kupnji moţe koristiti i drugim analizama, pravi timing za prodaju najbolje će
sugerirati tehnička analiza.
9. Zaokruživanje cijene – umjesto davanja trţišnih naloga. Mnogi su skloni davanju
prodajnih naloga na zaokruţenim cijenama (100, 200, 500 ili dr.). Problem je što mnogi
rezoniraju slično te se i razine otpora često formiraju na 'okruglim razinama' koje cijena često
ne probije. Ako se odluči prodati, preporuka je opredijeliti se za trţišni nalog (najbolje što se
moţe dobiti), a ne inzistirati na svojim cijenama.
10. Ne znati što učiniti – svaka odluka je bolja nego ne odlučiti ništa. Mnogi često nisu
sigurni što napraviti, kupiti, prodati ili drţati dionicu. Prije ulaska na trţište potrebno je imati
plan i biti odlučan, što je prihvatljivi gubitak, što je zadovoljavajući dobitak.
KRAJ