sveuČilište josipa jurja strossmayera u · pdf filenema dvojbe da je financijsko...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
OSIJEK
Drago Dević
Mario Raič
SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA ORGANIZACIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA U
FINANCIJAMA I RAČUNOVODSTVU
MEĐUNARODNI STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJEŠĆIVANJA U FUNKCIJI
REGULACIJE MEĐUNARODNOG TRŽIŠTA KAPITALA
Mentor:
Doc. Dr. sc. Ivo Mijoč
OSIJEK, 2014.
“Stoga opominjem svakoga trgovca da se pozabavi time da zna dobro i
uredno voditi svoje
knjige. A tko to ne zna, neka se dade poučiti ili neka drži sposobna i vješta
mladića knjigovođu.
Inače će u njegovim trgovačkim poslovima nastati pravi kaos i babilonska
pomutnja, a od toga
se čuvaj ako ti je draga čast i tvoje imanje.”
Benedikt Kotruljević, O trgovini i savršenom trgovcu
Sadržaj
1. Uvod ..................................................................................................................................1
2. Pojam međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja .................................................2
2.1. Obuhvat i nastanak MSFI-a ..........................................................................................2
2.2. Značaj financijskog izvješćivanja .................................................................................3
3. Manipulacije na financijskim tržištima................................................................................5
3.1. Pojam i aktivnosti (pravila) manipulacije .....................................................................5
3.2. Metode manipulacije ....................................................................................................6
3.3. Manipulacije s financijskim izvješćima ........................................................................8
4. Usporedba Hrvatskih i Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ...................... 10
4.1. Sličnosti i razlike u primjeni ...................................................................................... 10
4.2. Problemi u primjeni standarda financijskog izvješćivanja ........................................... 12
5. Utjecaj Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja na međunarodno tržište
kapitala ................................................................................................................................. 13
5.1. Preduvjet razvoja tržišta kapitala ................................................................................ 14
5.2. Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja u funkciji regulacije međunarodnog
tržišta kapitala .................................................................................................................. 14
6. Primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u praksi .............................. 19
6.1. Pliva d.d. .................................................................................................................... 19
6.2. INA d.d. ..................................................................................................................... 20
7. Zaključak .......................................................................................................................... 23
LITERATURA
1
1. Uvod
Financijsko izvješćivanje jedno je od temeljnih aktivnosti svakog ekonomskog
subjekta. Ovisi o načinu evidentiranja svih nastalih poslovnih događaja. Predmet seminarskog
rada su međunarodni standardi financijskog izvješćivanja u funkciji regulacije međunarodnog
tržišta kapitala. Cilj rada je prikazati kako međunarodni standardi financijskog izvješćivanja
reguliraju međunarodno tržište kapitala, odnosno koja je njihova uloga. Kroz rad će se
prvotno pojasniti pojam međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja, te obuhvat i
nastanak istih. Ukratko će se objasniti značaj financijskog izvješćivanja. Nastavak rada
obuhvatit će manipulacije na financijskim tržištima – pojam i aktivnosti (pravila)
manipulacije, metode manipulacije te manipulacije s financijskim izvješćima. Nakon
manipulacija u radu će biti prikazana usporedba hrvatskih i međunarodnih standarda
financijskog izvješćivanja. Prikazat će se sličnosti i razlike u primjeni, kao i problemi u
primjeni. Sljedeća točka koja će se pojasniti je utjecaj međunarodnih standarda financijskog
izvješćivanja na međunarodnom tržištu kapitala. Prikazat će se kao preduvjet razvoja tržišta
kapitala, a nakon toga će se objasniti pojedini Međunarodni standard financijskog
izvješćivanja u funkciji regulacije međunarodnog tržišta kapitala. Kao posljednja točka, prije
zaključka, prikazat će se kroz dva primjera, iz literature, primjena međunarodnih standarda
financijskog izvješćivanja u praksi. Nakon toga slijedi zaključak u kojem će se ukratko
navesti sve što se prikazalo kroz rad, te konačni zaključak autora. Rad će biti završen popisom
literature koja je korištena u izradi.
2
2. Pojam međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja
Zbog razlika u načinima i pravilima izvješćivanja u različitim zemljama došlo je do
potrebe za zajedničkim standardima – međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.
Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja su standardi dizajnirani kao zajednički
globalni jezik za poslovanje kako bi izvješća i računi tvrtki bili razumljivi i usporedivi u
globalnom pogledu, odnosno izvan granica vlastite zemlje. Posljedica su rasta međunarodnog
dioničarstva i međunarodne trgovine, a posebno su važni za međunarodne tvrtke.
Međunarodni standardi postupno mijenjaju mnoge različite nacionalne računovodstvene
standarde. Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ima 13, od kojih će svaki
pojedinačno biti pojašnjen u nastavku rada.
2.1. Obuhvat i nastanak MSFI-a
1995. godine zaključen je sporazum između IASC-a (Komitet za međunarodne
računovodstvene standarde) i IOSCO-a (Međunarodna organizacija komisija za
vrijednosnice). Tim sporazumom Međunarodna organizacija komisija za vrijednosnice
obvezala se da će osigurati primjenu MRS-ova (Međunarodnih računovodstvenih standarda) u
cijelom svijetu te objaviti tumačenja tih standarda. 1997. godine utvrđen je Stalni odbor za
tumačenje MRS-ova, pod nazivom SIC (Standing Interpretations Committee). Međunarodni
računovodstveni standardi postali su u cjelosti dostupni tek četiri godine nakon što je
zaključen sporazum, odnosno 1999. godine, no pojedini standardi smatrani su
neodgovarajućim za kvalitetno financijsko izvještavanje. Godine 2001., nakon što je IASC
1999. počeo propadati, osnovana je neprofitna IASC Foundation korporacija sa sjedištem u
Londonu. SIC je izgubio ulogu tumačenja standarda, te je ona od 2002. godine pripaa IFRIC-
u (Internatinal Financial Reporting Interpretations Committee). U izradi Međunarodnih
standarda financijskog izvješćivanja sudjelovali su IASB, IFRIC te Savjetodavno vijeće (SAC
– Standard Advisory Council). Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja
obuhvaćaju1:
Međunarodne računovodstvene standarde koje je IASC objavljivao pod izvornim
nazivom International Accounting Standards (IAS);
Tumačenje MRS-ova koje je SIC objavljivao pod izvornim nazivom SIC
Interpretations, a kod nas su objavljivana pod nazivom „Službena stajališta“ ili
„Objašnjenja Stalnog odbora za objašnjenja“;
1 Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1. siječnja 2005., Revizija,
časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI, Zagreb, 2004., str.122.
3
Međunarodne standarde financijskog izvješćivanja koje objavljuje IASB pod izvornim
nazivom International Financial Reporting Standards; i
Tumačenje MSFI-a koje objavljuje IFRIC pod izvornim nazivom IFRIC
Interpretations.
Svaki od navedenih sastavnih dijelova MSFI-a ima istu važnost. Zbog toga se u financijskim
izvješćima smije navesti da su u skladu s MSFI-ima samo ako su pri sastavljanju tih
financijskih izvještaja bili primijenjeni svi primjenjivi MSFI-i i njihova tumačenja, kao i svi
primjenjivi MRS-ovi i njihova tumačenja.2
2.2. Značaj financijskog izvješćivanja
Nema dvojbe da je financijsko izvješćivanje jedno od temeljnih ekonomskih aktivnosti
svakog poslovnog subjekta. Financijsko izvještavanje u svojoj biti ovisi o načinu
evidentiranja poslovnih događaja koji se moraju evidentirati u poslovnim knjigama, kako bi
imali neku vrijednost moraju se sintetizirati po kategorijama, a zatim prikazati korisnicima.3
Temeljna financijska izvješća su: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku,
izvještaj o promjenama kapitala i bilješke. Na značaju su izvješća dobila razvojem
informacijskih tehnologija, liberalizacijom te mnogobrojnim globalizacijskim procesima.
Mnogobrojni su korisnici financijskih izvještaja: investitori, kupci, javnost, dobavljači,
kreditori, namještenici. Financijsko izvještavanje je u Europskoj uniji ujednačeno na temelju
Direktiva (prva, četvrta, sedma i osma). U Hrvatskoj se temelji na nizu zakona i pravilnika,
neki od njih su: Zakon o računovodstvu, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o tržištu
vrijednosnih papira, Zakon o investicijskim fondovima, Zakon o osiguranju itd.
Računovodstveno-revizijskom terminologijom se pravila kojima se uređuje sastavljanje
financijskih izvještaja, a time i njihov oblik i sadržaj, uobičajeno nazivaju nadređenim
pojmom – okvir financijskog izvješćivanja. Svaki okvir financijskog izvješćivanja treba
osigurati da sastavljači financijskih izvještaja i korisnici informacija sadržanih u tim
financijskim izvješćima „funkcioniraju na istoj valnoj duljini“. Ako toga nema, tada korisnici
financijskih izvještaja mogu samo nagađati koja su pravila sastavljači financijskih izvještaja
primijenili pri:
2Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1. siječnja 2005., Revizija,
časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI, Zagreb, 2004., str.123. 3Tadijančević, Stjepan, Smiljan, Ivica: Institucionalni okvir financijskog izvješćivanja u Hrvatskoj, Financije i
računovodstvo u funkciji rasta hrvatskog gospodarstva, 42. simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, Zagreb, 2007., str. 42.
4
priznavanju – tj. određivanju hoće li se neki poslovni događaj iskazati kao stavka
imovine, obveze, glavnice, prihoda, rashoda i novčanih tokova,
mjerenju – tj. određivanju po kojoj će se vrijednosti iskazati ono što se priznalo, i
objavljivanju i prezentiranju – tj. određivanju gdje će se i kako prikazati to u
financijskim izvješćima.4
4Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1. siječnja 2005., Revizija,
časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI, Zagreb, 2004., str.119.
5
3. Manipulacije na financijskim tržištima
Manipulacija, općenito, predstavlja smišljeno baratanje krivim podacima, lažnim
interpretacijama, izvrnutim činjenicama i vješto podmetanje radi stvaranja lažnog dojma o
nekomu ili nečemu. Kako u svakoj sferi društva, tako su manipulacije prisutne i na
financijskim tržištima. Termin manipulacije često se javlja u financijskoj i računovodstvenoj
literaturi. Brojni su razlozi prisutnosti manipulacije poput razvoja informatičke tehnologije i
interneta, novi financijski instrumenti, globalizacija financijskih tržišta i dr.
Pojam manipulacije najčešće upućuje na ilegalne radnje, ali to nije uvijek slučaj. Postoje
određeni zakoni i standardi putem kojih se definira koje su manipulacije ilegalne, odnosno
koje su legalne. Manipulacije na financijskim tržištima zemalja europske unije ograničene su
Direktivama EU. Drugi naziv za manipulacije na financijskim tržištima je burzovne
manipulacije. Pored manipulacija na financijskim tržištima, postoje i manipulacije s
financijskim izvješćima o kojima će također biti riječi.
3.1. Pojam i aktivnosti (pravila) manipulacije
Manipulacija je u širem smislu aktivnost gdje jedna osoba ili skupina uglavnom
ilegalno podiže ili spušta cijene robe. Na financijskim tržištima to znači umjetno podizanje ili
obaranje cijena vrijednosnih papira. Manipulacijama se bave pojedinci ili skupine koji se
zajednički nazivaju manipulanti. Oni, legalno a češće ilegalno, provode različite aktivnosti
koje dovode do stalnog povećanja ili stalnog smanjenja cijena vrijednosnih papira na
burzama. Provedbom manipulacija manipulanti imaju direktne ili indirektne financijske
koristi.5 Za razumijevanje instrumenata ili aktivnosti manipulanta u cilju povećanja ili
smanjenja cijena dionica na burzama potrebno je upoznati osnovna pravila manipuliranja na
burzama. Danas se na burzama govori o sljedećih deset pravila:
1. Sve nagle promjene cijena dionica bilo prema gore ili dolje rezultat su manipulacija
bilo pojedinca ili skupine (obično skupina) profesionalnih manipulatora. Ako
manipulant (koji kontrolira pohlepu i strah investitora) želi nagovoriti investitora na
ulaganje u dionice neke kompanije tada će prospekt te kompanije izgledati kao drugi
Microsoft. Međutim ukoliko manipulant želi od investitora da napusti „brod koji tone“
(da rasprodaju dionice kompanije koja je njima poželjna) tada će početi kampanju
emitiranja vrlo loših informacija o kompaniji s čijim dionicama žele manipulirati.
5Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str. 36.
6
2. Ako manipulanti žele rasprodati prethodno stečene dionice (istovariti dionice) tada će
poduzeti sve moguće propagandne aktivnosti i emitirat će dobre vijesti o kompanijama
čije dionice žele prodati.
3. Kada je manipulant prodao dionice kompanije ponovno emitira loše informacije o
kompanijama čije dionice želi steći ili nastoji da se o tim kompanijama stvori
informacijski vakuum koji pogoduje stjecanju dionica po nižim cijenama.
4. Ukoliko se dionice prodaju u velikom volumenu po visokim cijenama to je znak da se
radi o rasprodaji (istovaru) dionica profesionalnih manipulanata. Kada se trže manji
volumeni s nižim cijenama to je znak da manipulanti akumuliraju dionice koje nakon
određenog vremena žele prodati po većim cijenama.
5. Profesionalni tržišni manipulant uvijek će nastojati da kupite dionice po većoj cijeni
kao i da prodate dionice po što je moguće nižoj cijeni.
6. Kada je realan deal u manipulaciji tada ćete biti posljednji koji je upoznat s tim i
vjerojatno posljednja osoba koja će „izići“ iz dionica neke kompanije po nižim
cijenama.
7. Vjerojatno ćete biti posljednji koji će saznati da deal bilježi znakove neuspjeha te ćete
još u strahu prodavati dionice po nižim cijenama.
8. Manipulanti će vas prisiliti na ulazak u dionice neke kompanije tako da ćete im
podizati cijene.
9. Manipulant je svjestan jurnjave kroz koju prolazite kao i kolapsa te će se igrati s vašim
emocijama kao na klaviru.
10. Financijsko tržište je okrutno, neljubazno i opasno igralište te mjesto gdje se amateri
brutalno šišaju uglavnom od onih koji znaju prethodna pravila.6
3.2. Metode manipulacije
Na financijskom tržištu najviše se ističu tri metode profesionalnih manipulacija, a to
su:
1. Pump & Dump
2. Trash & Cash
3. Insider Trading.
6Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str. 38.-39.
7
Pump & Dump (napumpaj i istovari) metoda najpoznatija je među burzovnim manipulantima
a usmjerena je na ostvarivanje njihove financijske koristi. Ova manipulacija vrši se tako da
burzovni manipulanti najprije stječu veći broj dionica na plitkom financijskom tržištu nakon
čega im žele podići cijenu (pump) promotivnim kampanjama, pozitivnim glasinama. To
manipulanti danas tehnički posebno uspješno čine Internetom. Nakon podizanja cijena slijedi
prodaja ili iskrcavanje (dupm) dionica po većim cijenama i tako manipulanti, odnosno,
investitori za koje rade, ostvaruju ekstraprofite.7
Trash & Cash (obezvrijedi pa unovči) je metoda burzovne manipulacije koja se sastoji od
dvije faze:
1. Obezvrijeđivanje ili škartiranje vrijednosti dionica (trash) putem negativnih priča i
glasina koje se šire novinama, reklamama i internetom u cilju obaranja cijene onih
dionica koje žele burzovni manipulanti;
2. Nakon stjecanja dionica prestaju negativne glasine te se medijskom propagandom i
internetom financijskim svijetom šire pozitivne informacije o stečenim dionicama.
Nakon toga manipulanti rasprodaju ili „iskrcavaju“ dionice i profitiraju (cash).8
Insider Traning (manipuliranje iznutra) je metoda manipuliranja u kojoj primarno sudjeluju
službenici kompanije ili insiders (menadžment, direktori, zaposlenici, njihove obitelji,
prijatelji i sl.). Na temelju provjerenih informacija insideri kupuju ili prodaju dionice po
povoljnim cijenama. Također, insideri trguju s pouzdanim informacijama koje su im dostupne
za što imaju financijsku korist ili „napojnice“ (tippes). Insideri mogu širiti i nerealno
pozitivne ili negativne informacije ako žele podizati ili obarati cijene dionica pa se ponašaju
po metodama Pump & Dump ili Trash & Cash. Burzovni manipulanti pomoću interneta sve
efikasnije kontroliraju pohlepu i strah insidera te iz toga profitiraju.9 Postoje i mnogobrojne
druge metode manipulacije, ali tri prethodno navedene su najčešće na financijskim tržištima.
U Republici Hrvatskoj brigu o manipulacijama vodi HANFA na temelju Zakona o tržištu
kapitala. HANFA je također ovlaštena: donositi propise za provedbu zakona u njenom
7Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str. 39.-40. 8Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str. 40. 9Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str. 40.-41.
8
djelokrugu, obavljati nadzor nad poslovanjem burzi, javnih tržišta, ovlaštenih društava,
nalagati mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti itd.
3.3. Manipulacije s financijskim izvješćima
Od pojma manipulacija na financijskim tržištima potrebno je razlikovati pojam
manipulacije s financijskim izvješćima. Manipulacije s financijskim izvješćima nazivaju se i
računovodstvene manipulacije. Ciljevi, zbog kojih kompanije manipuliraju izvješćima,
najčešće su: kratkoročno povećanje profita, smanjenje variranja profita i jačanje bilance.
Kratkoročno povećanje profita može se postići različitim metodama priznavanja prihoda
unaprijed ili odgađanjem rashoda što se može postići manipulirajući: (a) pomoću
računovodstvenih politika (npr. priznavanjem budućih prihoda u tekuće prihode, produljenjem
vijeka upotrebe dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine i sl.), i (b) realnim poslovnim
odlukama (npr. ubrzati naplatu potraživanja od kupaca ili smanjiti rok naplate, povećati
konačne zalihe i sl.). Smanjenje variranja profita postiže se manipuliranjem računovodstvenih
politika primarno na području vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja troškova. Varijacije
profita danas se „uspješno kontroliraju“ u bankama pomoću rezerviranja troškova prilikom
razvrstavanja plasmana u rizične skupine čime se izravno utječe na visinu neto dobiti banaka.
U realnom sektoru menadžment kontrolira profit rezerviranjima za nepredviđene obveze te
politikama umanjenja imovine (vrijednosnih usklađenja.) Jačanje bilance postiže se također:
(a) računovodstvenim politikama (precjenjivanjem imovine ili podcjenjivanjem obveza) što se
postiže različitim metodama vrednovanja imovine i obveza, kao i (b) realnim poslovnim
odlukama (npr. korištenjem lizinga kao izvanbilančnog financiranja, emisijom
preferencijalnih dionica i sl.) Precjenjivanje imovine je najčešća metoda jačanja bilance kojoj
je cilj kratkoročno povećanje dobiti. Isti efekti postižu se potcjenjivanjem obveza ili, ako je
moguće, izvanbilančnim financiranjem (lizing).10
Prisutna su određena računovodstvena
načela koja su očigledna, a neka od njih su: nepotpuni financijski izvješća uzrokuju
neizvjesnost, neizvjesnost izaziva rizik, rizik motivira investitora na zahtjev za većim stopama
povrata a ti zahtjevi dolaze s većim troškovima kapitala. Postoje određeni oblici zaštite od
manipuliranja izvješćima: budnost investitora, eksterna revizija te računovodstvena pravila i
standardi. Budnost investitora odnosi se na sposobnost investitora da promatranjem
menadžmenta spriječe njihove manipulacije. Eksterna ili vanjskarevizija (engl. External
Auditing), prema Zakonu o reviziji, je postupak provjere i ocjene financijskih izvještaja i
10Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske izvještaje,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str. 43.
9
konsolidiranih financijskih izvještaja obveznika revizije te podataka i metoda koje se
primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvještaja, na temelju kojih se daje stručno i neovisno
mišljenje o istinitosti i objektivnosti financijskog stanja, rezultata poslovanja i novčanih
tokova.11
Računovodstveni standardi okvir su financijskog izvješćivanja koji u sebi
sadržavaju računovodstvene pretpostavke i računovodstvena načela. Postojeći Zakon o
računovodstvu obvezuje na primjenu Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja za
velike subjekte i za one čije vrijednosnice kotiraju na burzama. Hrvatski standardi
financijskog izvješćivanja koncipirani su na temelju Međunarodnih standarda, te na temelju
direktiva Europske unije.
11Zakon o reviziji, članak 2., Zagreb: Narodne novine br. 146/2005
10
4. Usporedba Hrvatskih i Međunarodnih standarda financijskog
izvješćivanja
U Hrvatskoj financijsko izvješćivanje uređeno je Zakonom o računovodstvu. Zakon je stupio
na snagu 1.1.2008. godine, a objavljen je u Narodnim novina broj 19/07. Prema odredbama
tog zakona poduzeća imaju obavezu sastavljati financijske izvještaje sukladno propisanoj
metodologiji i strukturi te ih javno objavljivati putem registra financijskih izvještaja. Naime,
Zakon o računovodstvu koji je stupio na snagu 2008. godine treći je Zakon o računovodstvu u
razdoblju od 1993. – 2008. Navedena tri zakona imala su određene specifičnosti, stoga prvi
Zakon o računovodstvu (1993.-2004.) propisivao je obveznu primjenu Međunarodnih
računovodstvenih standarda za sve poduzetnike. Drugi Zakon o računovodstvu (2005.-2007.)
propisivao je obveznu primjenu za velike obveznike čiji vrijednosni papiri kotiraju na
burzama ili se spremaju na uvrštenje u burzovnu kotaciju te za ostale poduzetnike bila je
obvezna primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja/Međunarodnih
računovodstvenih standarda koji su objavljeni u službenom glasilu Republike Hrvatske
Narodnim novinama. Treći zakon o računovodstvu obvezuje poduzetnike u primjeni
Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja za velike poduzetnike i poduzetnike čiji
su dužnički vrijednosni papiri i dionice uvršteni ili se obavlja njihovo uvrštenje na
organizirano tržište vrijednosnih papira. Obveza primjene Međunarodnih standarda
financijskog izvješćivanja, u svjetskoj praksi, uobičajeno se odnosi na konsolidirane
financijske izvještaje, kompanije koje kotiraju na svjetskim tržištima vrijednosnih papira te na
velike poslovne subjekte.12
Neke zemlje koriste krajnosti od kojih treba istaknuti obvezu
primjene MSFI-a za sve poslovne subjekte, dok druge zemlje primjenjuju nacionalna
općeprihvaćena načela koja su uobičajeno sastavni dio nacionalnog Zakona o računovodstvu.
4.1. Sličnosti i razlike u primjeni
Smatra se kako računovodstvena načela koja se primjenjuju za sastavljanje financijskih
izvještaja neminovno utječu na realnost gospodarstva neke zemlje, njezino tržište kapitala te
komparabilnost s ostalim zemljama. Iz navedenog proizlazi vrlo važan utjecaj na tržište
kapitala kako na nacionalno, tako i sukladno svjetskim trendovima i integracijama na
međunarodno tržište kapitala. Promatrana dva standarda oblikuju rješenja usmjerena vanjskim
korisnicima. Uspoređujući prikaz sadržaja Okvira HSFI-a i MSFI-a vidljivo je kako su
temeljne pretpostavke u potpunosti iste, a temelje se na neograničenosti vremena poslovanja i
12Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostaci, problemi primjene i
usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008.,
HZRFD, Zagreb, 2008., str. 99.
11
nastanak događaja. Zajednička kvalitativna obilježja financijskih izvještaja mogu se prikazati
u razumljivosti, važnosti, pouzdanosti i usporedivosti, HSFI priznaje i načelo opreznosti te
potpunosti, dok MSFI ističe ograničenja važnosti i pouzdanosti. Računovodstvena načela su u
potpunosti ista a ističu dosljedno prezentiranje, značajnost i sažimanje te prijeboj, nadalje,
definicija kategorija također je ista a prikazuje kategorije: imovine, obveza, kapitala, prihoda
te dobiti. Pri mjerenju elemenata financijskih izvještaja u HSFI treba definirati mjerenje
imovine koja se mjeri kao trošak nabave ili povijesni trošak, tekući trošak, ostvariva (utrživa
vrijednost), sadašnja vrijednost i fer vrijednost. Mjerenje obveza temelji se na trošku nabave
ili povijesnom trošku po iznosu primitaka primljenog u razmjeni za obvezu, ili po iznosima
novca i novčanih ekvivalenata za koje se očekuje da će biti isplaćene zbog podmirivanja
obveza u tijeku poslovanja. U sadržaju MSFI okviru temelji se na povijesnom trošku, tekućem
trošku, ostvarivoj (utrživoj) vrijednosti, sadašnjoj vrijednosti. Nadalje, u oba slučaja temeljna
financijska izvješća obuhvaćaju uobičajenu podjelu na bilancu, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama glavnice i bilješke.13
Prema HSFI u bilanci
nisu propisane informacije koje treba objaviti, a termini koji se razlikuju jesu kratkotrajna
(dugotrajna) imovina i kratkoročne (dugoročne) obveze. Za razliku od prethodno navedenog
standarda MSFI propisuje informacije koje treba objaviti u bilanci, a termini koji se razlikuju
su tekuća (netekuća) imovina i obveze. Račun dobiti i gubitka u HSFI primjenjuje metode
ukupnih troškova uz razvrstavanje troškova prema prirodnim vrstama, razlikuje poslovne,
financijske i ostale (izvanredne) aktivnosti, a nisu propisane informacije koje treba objaviti,
navedene informacije su propisane kroz pojedine standarde. MSFI navedeni izvještaj vodi pod
pojmom izvještaj o dobiti. Slično kao i račun dobiti i gubitka, izvještaj o dobiti primjenjuje
metodu razvrstavanja rashoda po prirodnim vrstama ili po funkciji, razlikuje poslovne i
financijske aktivnosti dok su izvanredne aktivnosti zabranjene, a propisane su informacije
koje se trebaju objaviti u izvještaju o dobiti. Izvještaj o promjenama kapitala u HSFI
obuhvaća promjene uloženog i zarađenog kapitala prikazanog u pasivi bilance te izravne
promjene kapitala, njegova struktura je propisana pravilnikom. MSFI obuhvaća izvještaj o
svim promjenama kapitala, dakle izvještaj o promjenama u glavnici osim onih koji su
proizašli iz transakcija s imateljima glavnice koje su obavili u svom statusu kao imatelji
glavnice, a propisane su informacije koje treba objaviti. Pri usporedbi izvještaja o novčanom
toku HSFI primjenjuje kao i MSFI direktnu i indirektnu metodu, također oba dva standarda
13Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostaci, problemi primjene i
usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008.,
HZRFD, Zagreb, 2008., str. 102.
12
priznaju poslovne, investicijske i financijske aktivnosti, a prema HSFI informacije koje treba
objaviti o izvještaju o novčanom toku nisu propisane, već se struktura propisuje kroz
Pravilnik, suprotno MSFI propisuje informacije koje treba objaviti uz prijedlog strukture kroz
primjere. HSFI standard propisuje strukturu i sadržaj informacija bilješki uz smanjeni obujam
propisanih stavaka za mala poduzeća, MSFI ne propisuje cjelokupni sadržaj i strukturu,
propisan je redoslijed iskazivanja stavaka te pojedinačni MSFI/MRS-evi propisuju
informacije o pojedinom području. Uspoređujući broj i opseg standarda može se zaključiti
kako oni nisu identični. MSFI sa svojih preko 2.500 stranica uistinu prelazi stotinjak stranica
HSFI-a.14
Iz navedenog mogu proizaći određeni problemi.
4.2. Problemi u primjeni standarda financijskog izvješćivanja
Kao što je prethodno navedeno MSFI imaju uistinu mnogo više stranica od HSFI-a. Stoga,
postavlja se pitanje je li skraćivanje MSFI-a u oblik HSFI-a dovelo do jednostavnijih
standarda. Smatra se kako su neki dijelovi HSFI-a doslovni prepisani iz odredbi MSFI-a koje
nisu bile prevedene u duhu hrvatskog jezika. Također, neke jednostavne stvari se objašnjavaju
na kompliciran način, a konstrukcije pojedinih rečenica nisu razumljive. Naime, određeni
problemi u primjeni standarda ne idu u prilog korisnicima financijskih izvještaja od kojih
treba istaknuti investitore i banke. Općepriznato je da korisnici financijskih izvještaja malih i
srednjih poduzeća trebaju manje informacija od korisnika poduzeća koja kotiraju na burzi.15
Naime, treba se i istaknuti kako ujednačenost HSFI-a i MSFI-a po pravilima priznavanja i
mjerenja dovodi do značajne usporedivosti financijskih izvještaja poduzeća koja su
sastavljena uz primjenu MSFI-a što ima utjecaj na protok i usporedbu informacija na
međunarodnom tržištu kapitala.
14Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostaci, problemi primjene i
usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008.,
HZRFD, Zagreb, 2008., str. 103. 15Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i nedostaci, problemi primjene i
usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008.,
HZRFD, Zagreb, 2008., str. 104.
13
5. Utjecaj Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja na
međunarodno tržište kapitala
Pri analizi utjecaja MSFI-a na međunarodno tržište kapitala definirati će se financijski sustav
čija je uz tržište novca, tržište deviza, tržište kapitala sastavnica. Iako nema jednoznačne
definicije pojma financijskog sustava, može se reći da je financijski sustav mozak
gospodarstva te da ima osobitu važnu ulogu u odnosima onih koji imaju viška resursa i onih
kojima su ti resursi neophodni za novu proizvodnju.16
Budući da je Republika Hrvatska
članica Europske unije koja je jedinstveno tržište, upotreba i usklađivanje Zakona o
računovodstvu s MSFI standardima od velike je važnosti jer usporedivost financijskih
izvješća je važna za njihove korisnike koji svoje odluke temelje na informacijama dobivenim
iz financijskih izvješća. Postoje indicije kako će uskoro Europska unija i Sjedinjene Američke
Države potpisati novi trgovinski sporazum koji će proširiti njihovu međusobnu suradnju. Iz
prethodno navedenog proizlazi kako će u skoroj budućnosti trebati do određenog stupnja
uskladiti MSFI i Američki standard GAAP. Nadalje, ovi globalizacijski izazovi doveli su do
utemeljenja „pet zlatnih načela“ pri izradi nove financijske infrastrukture:
1. Transparentnost
2. Solidnost financijskog sustava
3. Uključenost privatnog sektora
4. Uređena liberalizacija tijeka kapitala
5. Modernizacija međunarodnog tržišta kapitala uz primjenu standarda najboljeg
djelovanja17
Dok se novi financijski sustav treba rješavati u sljedećim područjima:
1. Računovodstvo
2. Revizija
3. Osiguranje
4. Vrijednosni papiri
5. Sustav plaćanja
16Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i
mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije
(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 44. 17Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i
mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije
(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 46.
14
6. Nadzor u bankarstvu18
5.1. Preduvjet razvoja tržišta kapitala
Smatra se kako bez razvijenog tržišta kapitala nije moguće ili je teško moguće ostvariti
postavljene ciljeve razvoja kao i druge ciljeve makroekonomske politike. Međutim, bitan
preduvjet razvoja tržišta kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna informacija.19
Prethodno navedeni preduvjet opravdava primjenu MSFI-a, čija primjena omogućava
ostvarenje prethodno navedenih ciljeva. Primjerice cijene sredstava tržišta u nastajanju
sredinom 2000. bilo su uglavnom blago više nego na početku godine, što odražava popuštanje
pesimizma prema gospodarstvima u nastajanju koji su imali rast poslije zadnjih kriza. Iako
strukturne reforme još, uglavnom nisu dovršene u mnogim zemljama, ekonomske su politike
općenitu strože nego nekoliko godina ranije, uz naglašenu fiskalnu reformu u nekoliko
najvažnijih tržišta. Stoga, uspješno rješavanje financijske krize uz znatan priljev inozemnog
kapitala dovodi do korelacije suvremenog tržišta kapitala i suvremenog računovodstvenog
standarda odnosno suvremenog i transparentnog sustava financijskog izvješćivanja.
5.2. Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja u funkciji regulacije
međunarodnog tržišta kapitala
Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja ima trinaest, a kako bi se prikazao njihov
utjecaj na regulaciju međunarodnog tržišta kapitala potrebno je analizirati pojedini standard.
MSFI 1: Prvi puta prihvaćanje Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja
Ovaj MSFI izdan je 2003. godine i primjenjuje se na subjekt čiji prvi financijski izvješća
počinju za razdoblje koje počinje 1. siječanja 2004. ili poslije toga. Općenito uzevši MSFI 1
zahtijeva da neki subjekt svoje prve financijske izvještaje prema MSFI uskladi sa svakim
MSFI djelotvorno na datum izvješćivanja.20
Od najvažnijih odredbi treba istaknuti primjenu
iste računovodstvene politike kroz sva razdoblja prezentirana u financijskim izvješćima.
Nadalje, procjene subjekta prema MSFI na datum prijelaza na MSFI trebaju biti dosljedne s
prijašnjim procjenama a u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima te subjekt
18Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i
mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije
(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 47. 19Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i usklađivanje s MRS-ovima i
mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije
(zbornik referata za međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000., str. 60. 20Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, 2006., str.83.
15
treba objasniti utjecaj prijelaza iz prijašnjih opće prihvaćenih računovodstvenih načela na
MSFI utjecao na financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tijekove. Iz navedenog
proizlazi cilj ovoga standarda a to je propisati postupke prve primjene MSFI-jeva u subjektu
kao temelja za sastavljanje financijskih izvještaja.
MSFI 2: Plaćanje temeljeno na dionici
MSFI 2 izdan je 2004. godine i primjenjuje se na godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja
2005. ili poslije toga. MSFI 2 propisuje financijsko izvješćivanje subjekta kada ono obavlja
transakciju plaćanja temeljenu na dionici. On se primjenjuje na prijenos dionica, dioničkih
opcija ili drugih glavničnih instrumenata proveden poslije 7. studenoga 2002. koji još nije
stvarno izvršen na datum MSFI. MSFI 2 se primjenjuje retroaktivno na obveze koje proizlaze
iz transakcija plaćanja temeljenoj na dionici koje postoji kao taj datum.21
Drugim riječima cilj
ovoga standarda je da subjekt iskaže po fer vrijednosti u svojem dobiti i gubitku financijski
položaj učinaka koji se temelje na transakcijama plaćenim dionicom, uključujući rashode
povezane s dioničkim opcijama dodijeljenim zaposlenima.
MSFI 3: Poslovna spajanja
MSFI 3 izdan je 2004. godine i primjenjiv je za poslovna spajanja koja su uspostavljena od 1.
ožujka 2004. ili poslije toga. MSFI 3 propisuje financijsko izvješćivanje subjekta kada
provodi poslovna spajanja. Poslovno spajanje je priključivanje odvojenih subjekata ili
poslovanja u jedan izvještajni poslovni subjekt.22
Poslovna spajanja se obračunavaju
primjenom metode kupnje, a koja poslovno spajanje promatra iz perspektive stjecatelja.
Smatra se kako se stjecanjem podrazumijeva spajanje subjekta koje stječe kontrolu na
subjektima ili poslovima koji se spajaju. Stjecatelj mjeri trošak poslovnog spajanja kao zbroj:
Fer vrijednosti, na datum razmjene, dane imovine, nastale ili pretpostavljene obveze i
glavničnih instrumenata koje je izdao stjecatelj u zamjenu za kontrolu stjecanja plus,
Bilo koji trošak koji se izravno može pripisati poslovnom spajanju.23
Posebno se treba istaknuti goodwill koji prelazi trošak nabave nad stjecateljevim udjelom u
neto fer vrijednosti imovine, obveza i nepredviđenih obveza koji se mogu identificirati. On se
21
Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, 2006., str. 87. 22Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, 2006., str. 91. 23Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, 2006., str. 91.
16
priznaje kao sredstvo, a kasnije se knjiži po trošku nabave umanjenom za akumulirane
gubitke od umanjenja.
MSFI 4: Ugovori o osiguranju
MSFI 4 izdan je 2004. godine i primjenjiv je za godišnja razdoblja koja počinju 1. siječnja
2005. ili poslije. MSFI 4 propisuje financijsko izvješćivanje za ugovore o osiguranju subjekta
koji izdaje takve ugovore. On se primjenjuje na izdane ugovore o osiguranju, ugovore o
osiguranju koji se drže i financijske instrumente izdane nalik na diskreciono sudjelovanje.24
Cilj ovoga MSFI-a je propisati financijsko izvješćivanje za ugovore o osiguranju dok OMRS
ne dovrši drugu fazu svog projekta koji je povezan s ugovorima o osiguranju.
MSFI 5: Dugotrajna imovina koja se drži za prodaju i prekinuta poslovanja
Ovaj standard izdan je 2004. godine i primjenjiv je za godišnja razdoblja koja počinju od 1.
siječnja 2005. MSFI 5 propisuje računovodstvo imovine koja se drži za prodaju te
prezentiranje i objavljivanje prekinutih poslovanja.25
Imovina koja se drži za prodaju mjeri se
po fer vrijednosti troška nabave umanjenog za trošak prodaje. Prekinuto poslovanje je
sastavni dio subjekta koje je ili otuđeno ili se drži za prodaju. To može biti ovisno društvo ili
glavna linija poslovanja ili zemljopisno područje. To će biti jedinica koja stvara novac (ili
grupa jedinica koja stvara novac) kao što je definirano u MRD 36 Umanjenja imovine.26
MSFI 6: Istraživanje i vrednovanje mineralnih resursa
MSFI 6 primjenjuje se za financijske izvještaje razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2006.
godine. MSFI 6 zahtijeva da subjekt kod priznavanja i procjenjivanja imovine obavi provjeru
umanjenja kod one imovine gdje činjenice i okolnosti ukazuju da knjigovodstveni iznos te
imovine može prijeći nadoknadivi iznos.27
Dakle, cilj standarda je regulirati istraživanje i
vrednovanje mineralnih resursa dok se ne okonča projekt OMRS-a povezan uz navedenu
problematiku.
MSFI 7: Financijski instrumenti: objavljivanje
24Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, Zagreb, 2006., str. 97. 25
Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, Zagreb, 2006., str. 101. 26Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Zagreb, Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, 2006., str. 102. 27Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, Zagreb, 2006., str. 105.
17
Navedeni standard primjenjuje se za financijske izvještaje koja počinju 1. siječnja 2007.
godine. MSFI zahtjeva objavljivanje dvije glavne kategorije i to:
1. Informacija o značajnosti financijskih instrumenata
2. Informacija o prirodi i obujmu rizika koji proizlaze iz financijskih instrumenata.28
Važnost objavljivanja ovih informacija upravo je u tome jer omogućuje korisnicima
financijskih izvještaja procjenu značajnosti financijskih instrumenata za financijski položaj i
uspješnost poduzeća.
MSFI 8: Poslovni segmenti
MSFI 8 obuhvaća godišnja razdoblja koja obuhvaćaju razdoblja koja započinju na dan ili
nakon 1. siječnja 2009. godine. Prema navedenom standardu poduzeće je dužno objaviti
informacije koje će korisnicima njegovih financijskih izvještaja omogućiti da ocijene vrstu i
financijske učinke poslovnih aktivnosti te gospodarskog okruženja poduzeća.
MSFI 9: Financijski instrumenti klasificiranje i mjerenje
MSFI 9 obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine,
uz dopuštenu raniju primjenu. Cilj ovoga standarda je obrada zahtjeva koji se odnose na
priznavanje, prestanak priznavanja, klasificiranje i mjerenje financijske imovine i financijskih
obveza.
MSFI 10: Konsolidirani financijski izvješća
MSFI 10 obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.
godine. Cilj standarda je uvesti jedinstveni model konsolidacije za sve subjekte zasnovan je
na kontroli, neovisno o vrsti subjekta nad kojim postoji kontrola.
MSFI 11: Zajednički poslovi
MSFI 11 obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.
godine. Cilj ovoga standarda je uvesti nove zahtjeve za računovodstveno iskazivanje
zajedničkih poslova. Uz to, MSFI 11 ukida zajednički kontroliranu imovinu i uvodi
razlikovanje zajedničkog poslovanja od zajedničkog pothvata.
MSFI 12: Objavljivanje udjela u drugim subjektima
28Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007., Hrvatski institut za
financije i računovodstvo, Zagreb, 2006, str. 109.
18
Obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013. godine. Cilj
standarda je propisati informacije koje subjekt mora objaviti u svojim financijskim izvješćima
da bi njihovi korisnici mogli ocijeniti vrstu udjela subjekta u drugim subjektima i s njima
povezane rizike, kao i njihov utjecaj na financijski položaj, financijsku uspješnost i tijek
novca subjekta.
MSFI 13: Mjerenje fer vrijednosti
MSFI 13 obuhvaća godišnja razdoblja koja započinju na dan ili nakon 1. siječnja 2013.
godine. Cilj promatranog standarda je zamijeniti dosadašnje upute za određivanje fer
vrijednosti u postojećoj literaturi o MSFI-jevima jedinstvenim standardom. Dakle, definirati
fer vrijednost, dati upute o načinima utvrđivanja fer vrijednosti i propisivati podatke koji se
objavljuju o načinu utvrđivanja fer vrijednosti.
Svaki pojedini standard određuje specifično područje financijskog izvješćivanja definirajući
prikaz stavki, mjerenje stavki i način objavljivanja, a trebaju se naglasiti standardi 2 i 4 koji su
vrlo važni za regulaciju tržišta kapitala. MSFI 2 je od izrazitog značaja za regulaciju tržišta
kapitala zbog trgovanja dionicama i dioničkim opcijama koji imaju utjecaj na formiranju
cijena na tržištu kapitala, a tržište kapitala bi trebalo biti efikasno te točno odražavati
informacije koje utječu na njega.
19
6. Primjena Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja u praksi
Kao što je navedeno u prethodnim cjelinama rada Međunarodni standardi za financijsko
izvješćivanje doprinose boljem iskazivanju informacija u financijskim izvješćima poduzeća.
U primjeni MSFI-a navesti će se primjer Plive d.d. te Ine d.d.
6.1. Pliva d.d.
Pliva d.d. danas ima 43 podružnice locirane u 33 zemlje koje imaju obvezu izvješćivanja
prema propisima zemlje u kojoj imaju sjedište. Naime, zakonski okvir za sastavljanje
financijskih izvještaja nije u svim slučajevima sukladan MRSFI-ima, članice Grupe su obveze
svoja financijska izvješća za potrebe konsolidacije sastavljati sukladno Priručniku za
sastavljanje financijskih izvještaja Plive d.d., a čiji su pravni i stručni okvir MSFI.
Konsolidirana financijska izvješća sastavljaju se sukladno MSFI. Podružnice u kojima Grupa
posjeduje više od pola glasačkih prava ili na drugi način ima kontrolu nad poslovanjem se
konsolidiraju od datuma na koji je kontrola stvarno prenesena, te isključuju iz konsolidacije
od dana prodaje.29
Nadalje, ulaganja u pridružene kompanije u kojima Grupa ima 20-50%
glasačke moći dakle značajan utjecaj, ali bez kontrole obračunavaju se po metodi udjela.
Navedeni izvješća prikazuju se u hrvatskim kunama, odnosno izvještajnoj valuti matice.
Nekretnine, postrojenja i oprema iskazuju se prema trošku nabave umanjenom za
akumuliranu amortizaciju. Amortizacija nekretnina, postrojenja i opreme se obračunava
primjenom pravocrtne metode tijekom očekivanog vijeka uporabe. Nematerijalnu imovinu
Grupe čini goodwill, patenti, licence i ostala prava. Goodwill se amortizira primjenom
pravocrtne metode tijekom očekivanog vijeka uporabe koji ovisi o procjeni menadžmenta,
odnosno ekonomskom vijeku trajanja stečenih proizvoda.30
Ulaganja se klasificiraju prilikom
kupnje, a klasifikacija se redovito procjenjuje. Sva kupljena i prodana ulaganja priznaju se na
datum transakcije. Troškovi nabave uključuju troškove transakcije. Zalihe se iskazuju po
trošku nabave. Potraživanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti umanjenoj za obavljena
rezerviranja za sumnjiva i nenaplativa potraživanja, dok se dugoročna potraživanja
diskontiraju koristeći tržište kamate. Novac i novčani ekvivalenti prikazani u bilanci i
izvještaju o novčanom tijeku obuhvaćaju gotovinu i stanja na računima u bankama, te visoko
likvidna ulaganja s beznačajnim rizikom promjene vrijednosti i rokovima naplate do tri
29
Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda – Pliva d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Pula, svibanj 2003. Zagreb, 2003., str.
66. 30Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda – Pliva d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Pula, svibanj 2003. Zagreb, 2003., str.
67.
20
mjeseca. Dionički kapital sastoji se od redovitih dionica. Posudbe se početno priznaju po
primljenom iznosu, a nakon toga se iskazuju po amortiziranom trošku primjenom metode
stvarnog prinosa. Porezi, odnosno porez na dobit obračunava se sukladno propisima zemlje u
kojoj je registrirano društvo Grupe. Primanja zaposlenih čije se računovodstvene politike
odnose na: obveze za mirovine i druga primanja, primanja u obliku glavničnih instrumenata,
otpremnine i planove za nagrade. Rezerviranja se priznaju ako Grupa ima pravnu ili izvedenu
obvezu kao posljedicu događaja iz prošlog razdoblja i ako je vjerojatno da će biti potreban
odljev sredstava radi podmirenja obveze, te ako se iznos te obveze može pouzdano
procijeniti.31
Prihodi od prodaje proizvoda priznaju se kada su na kupca preneseni rizici od
koristi vlasništva nad proizvodom, prihodi od licenci priznaju se nakon ispunjenja određenih
utvrđenih uvjeta ugovora. Prihodi od usluga priznaju se nakon izvršenja usluga, a prihodi od
kamata se priznaju na vremenski proporcionalnoj osnovi. Troškovi istraživanja i razvoja
uključuje sve troškove osnovnog istraživanja te poboljšanja postojećih i razvoj novog
proizvoda. Dividende se priznaju u razdoblju u kojem su odobrene od Glavne skupštine.
Zarade po dionici, osnovna zarada se izračunava dijeljenjem neto dobiti Grupe s
ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom razdoblja. Upravljanje
financijskim rizikom su potrebni zbog aktivnosti Grupe koja je izložena financijskim rizicima,
što uključuje promjene cijena na tržištu, promjenu deviznog tečaja te ostale promjene
povezane uz rizike. Informacije o poslovnim segmentima predstavljaju poslovne aktivnosti
koje se razlikuju prema osobinama proizvoda i kupaca.
6.2. INA d.d.
INA – Industrija nafte d.d. (INA-matica) Zagreb osnovana je 1993. u potpunom vlasništvu
Republike Hrvatske. Njena organizacija slijedi osnovne segmente djelatnosti istraživanja i
proizvodnje nafte i plina. INA – grupa nastala je spajanjem Naftaplina, Rafinerija i Trgovine.
Dugotrajna imovina obuhvaća nematerijalnu imovinu, materijalnu imovinu i financijsku
imovinu. Troškovi vezani uz nematerijalnu imovinu su vezani uz dobivanje koncesija za
bušenje, geološke i geofizičke aktivnosti te ostale aktivnosti, a kapitaliziraju se kao
nematerijalna naftna i plinska imovina do potvrde njihove ekonomske isplativosti. Ukoliko se
utvrdi da bušotina nije isplativa, svi troškovi vezani uz nju evidentiraju se na teret poslovnog
rezultata razdoblja. Nadalje, smatraju li se nalazišta komercijalno izgledna, ti se troškovi
31Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda – Pliva d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, Pula, svibanj 2003. Zagreb, 2003., str.
68.
21
prenose na materijalnu naftnu i plinsku imovinu. Materijalna imovina iskazuje se po trošku
nabave, a ispravak vrijednosti provodi se obračunom amortizacije primjenom pravocrtne
metode. Umanjenje imovine treba se preispitati zbog mogućnosti umanjenja vrijednosti kad
događaji ili promjena okolnosti pokazuju da je knjigovodstveni iznos veći od nadoknadivog
iznosa.32
Pri financijskoj imovini ulaganja u ovisna društva s udjelom većim od 50% iskazuju
se po metodi troška nabave, umanjena za trajno smanjenje vrijednosti, te se konsolidiraju na
razini grupe, a primljena i dospjela dividenda evidentira se u korist računa dobiti ili gubitka
društva. Ulaganja u pridružena poduzeća 20-50% iskazana su u poslovnim knjigama i
financijskim izvješćima metodom udjela. Kratkotrajna imovina obuhvaća zalihe,
potraživanja. Zalihe sirove nafte iskazuju se po nižoj vrijednosti usporedbom između cijene
proizvodnje i nabavne cijene i neto ostvarive vrijednosti temeljene na tržišnim cijenama
krajem godine. Zalihe prirodnog plina uskladištenog ispod razine zemlje procjenjuju se po
nižoj vrijednosti usporedbom cijene koštanja uvoznog plina i prosječne ponderirane prodajne
cijene. Ostale zalihe iskazuju se po nižoj cijeni usporedbom nabavne cijene i neto ostvarive
vrijednosti, smanjene za vrijednost zastarjelih zaliha i zaliha s usporenim
obrtajem.33
Potraživanja obuhvaćaju sva potraživanja čiji je rok dospijeća kraći od dvanaest
mjeseci. Prihod se priznaje kad je vjerojatno da će nastati priljev ekonomske koristi za društvo
koji je povezan s poslovnom promjenom, te kad iznos prihoda može biti pouzdano mjerljiv.
Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove predstavljaju dugoročne očekivane obveze koje
se razgraničavaju na razdoblje duže od godinu dana i u alikvotnom dijelu terete poslovni
rezultat tekuće godine.34
Dugoročne obveze dijele se na dugoročne obveze prema povezanim
poduzećima i dugoročne obveze po osnovi zajmova. Dugoročne obveze prema povezanim
poduzećima obuhvaćaju društva koja su ovisna i uvrštena u konsolidaciju INA – grupe. Za
pridružena društva s udjelom od 20-50% objavljuju se bilješke o učincima međusobnih
transakcija društva.35
Dugoročne obveze po osnovi zajmova smatraju se oni zajmovi za koje je
ugovoren povrat u razdoblju dužem od godinu dana. Svote obveze evidentirane su na temelju
32Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str.88. 33Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.,str.89. 34
Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str.90. 35Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i problemi u INA d.d.,
Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002., str.90.
22
podataka o svoti glavnice te na temelju otplatnog plana. Kratkoročne obveze obuhvaćaju
obveze prema dobavljačima te ostale kratkoročne obveze. Kapital je trajni najkvalitetniji
izvor sredstava čija neto vrijednost predstavlja razliku između ukupne imovine i obveza
društva. Upisani kapital INA d.d. u potpunom je vlasništvu Republike Hrvatske.
23
7. Zaključak
Financijsko izvješćivanje jedno je od temeljnih aktivnosti svakog ekonomskog subjekta koje
je propisano zakonom te je kao takvo obvezno. Ono ovisi o načinu evidentiranja svih nastalih
poslovnih događaja o stanju i kretanju imovine, kapitala, prihoda, rashoda te financijskog
rezultata. Zbog razlika u načinima i pravilima izvješćivanja u različitim zemljama došlo je do
potrebe za zajedničkim standardima – međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja.
Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja su standardi dizajnirani kao zajednički
globalni jezik za poslovanje kako bi izvješća i računi tvrtki bili razumljivi i usporedivi u
globalnom pogledu, odnosno izvan granica vlastite zemlje. Posljedica su rasta međunarodnog
dioničarstva i međunarodne trgovine, a posebno su važni za međunarodne tvrtke. Nema
dvojbe da je financijsko izvješćivanje jedno od temeljnih ekonomskih aktivnosti svakog
poslovnog subjekta. Iako nema jednoznačne definicije pojma financijskog sustava, može se
reći da je financijski sustav mozak gospodarstva te da ima osobitu važnu ulogu u odnosima
onih koji imaju viška resursa i onih kojima su ti resursi neophodni za novu proizvodnju. bitan
preduvjet razvoja tržišta kapitala je transparentna, pouzdana i pravodobna informacija.
Financijsko izvještavanje u svojoj biti ovisi o načinu evidentiranja poslovnih događaja koji se
moraju evidentirati u poslovnim knjigama, kako bi imali neku vrijednost moraju se
sintetizirati po kategorijama, a zatim prikazati korisnicima. Smatra se kako računovodstvena
načela koja se primjenjuju za sastavljanje financijskih izvještaja neminovno utječu na realnost
gospodarstva neke zemlje, njezino tržište kapitala te komparabilnost s ostalim zemljama. Iz
navedenog proizlazi vrlo važan utjecaj na tržište kapitala kako na nacionalno, tako i sukladno
svjetskim trendovima i integracijama na međunarodno tržište kapitala. Međunarodnih
standarda financijskog izvješćivanja ima 13, a svaki pojedini standard određuje specifično
područje financijskog izvješćivanja definirajući prikaz stavki, mjerenje stavki i način
objavljivanja. Trebaju se naglasiti standardi 2 i 4 koji su vrlo važni za regulaciju tržišta
kapitala. MSFI 2 je od izrazitog značaja za regulaciju tržišta kapitala zbog trgovanja
dionicama i dioničkim opcijama koji imaju utjecaj na formiranju cijena na tržištu kapitala, a
tržište kapitala bi trebalo biti efikasno te točno odražavati informacije koje utječu na njega.
Međunarodni standardi za financijsko izvješćivanje doprinose boljem iskazivanju informacija
u financijskim izvješćima poduzeća. U primjeni MSFI-a naveo se primjer Plive d.d. te Ine d.d.
Oba dva poduzeća koriste Međunarodne standarde u financijskom izvješćivanju.
LITERATURA
Knjige
Domazet, Tihomir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja 2006./2007.,
Zagreb, Hrvatski institut za financije i računovodstvo, Zagreb, 2006.
Stručni časopisi
Domazet, Tihomir: Novi sustav financijskog izvješćivanja u Europskoj uniji i
usklađivanje s MRS-ovima i mogući utjecaj na Hrvatsku, Financije i računovodstvo
suvremena rješenja i najnoviji zahtjevi Europske unije (zbornik referata za
međunarodno savjetovanje), Hrvatski računovođa, Zagreb – Brijuni, 2000.
Gulin, Danimir: Manipulacije na financijskim tržištima i njihov utjecaj na financijske
izvještaje, Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima,
37. simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2002.
Krajačić, Damir: Međunarodni standardi financijskog izvješćivanja primjenjivi od 1.
siječnja 2005., Revizija, časopis za revizijsku teoriju i praksu, broj 3., godina XI,
Zagreb, 2004.
Marković, Ratko: Primjena Međunarodnih računovodstvenih standarda – stanje i
problemi u INA d.d., Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim
uvjetima, 37. simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,
Zagreb, 2002.
Slovinac, Severović, Zdenka: Primjena međunarodnih računovodstvenih standarda –
Pliva d.d., Računovodstvo, financije i revizija u suvremenim gospodarskim uvjetima,
Pula, svibanj 2003. Zagreb, 2003.
Tadijančević, Stjepan, Smiljan, Ivica: Institucionalni okvir financijskog izvješćivanja
u Hrvatskoj, Financije i računovodstvo u funkciji rasta hrvatskog gospodarstva, 42.
simpozij, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2007.
Žager, Katarina; Mamić Sačer Ivana: Usporedba: MSFI vs. HSFI, prednosti i
nedostaci, problemi primjene i usporedivost, Financije i računovodstvo u funkciji
jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Pula 2008., HZRFD, Zagreb, 2008.
Zakoni
Zakon o reviziji, članak 2., Zagreb: Narodne novine br. 146/2005