suvremeni i tradicijski pristup nastavi tehničke...
TRANSCRIPT
Suvremeni i tradicijski pristup nastavi Tehničke kulture
Damir Purković
Pristupi, strategije, metode …
• Strategije: • Smišljene kombinacije metoda i postupaka za poticanje
učenikove aktivnosti i omogućavanje upravljanja vlastitim procesom učenja.
• Pristupi: • Složeni načini kojima se u nastavi učenicima osigurava
određeno učenje i poučavanje … ili realizaciji kurikuluma
• Metode: • Načini za ostvarivanje ishoda učenja (stjecanje znanja,
razvoj vještina, usvajanje vrijednosti) – putovi do ciljeva.
ODABRATI PRIKLADNE, PROVEDIVE, SMISLENE I UČINKOVITE
Aktivno, kontekstualno, situacijsko učenje …
• Aktivno učenje: • Sintagma kojom se žele istaknuti raznovrsne aktivnosti
učenika (životna situacija u funkciji učenja); • Naglasak na anticipacijskom i inovativnom učenju, te
transferabilnosti znanja (primjenjivost u stvarnosti ) ; • Važnost iskustva (iskustveno učenje) i nastavnog konteksta
(otkrivanje smisla i značenja onoga što učim);
• Kontekstualno učenje i poučavanje: • Odgojno-obrazovni proces koji pomaže učenicima uvidjeti
značenje akademskog materijala kojeg uče, kroz povezivanje tih sadržaja s (osobnim, društvenim, kulturološkim ) kontekstom njihova svakodnevnog života ...
• KONTEKST (autentičan i smislen); POVEZIVANJE SPOZNAJA, SURADNJA, AKTIVNOST, KONKRETNI REZULTAT, KRITIČKO PROPITKIVANJE, AUTENTIČNA EVALUACIJA, REFLEKSIJA…
Aktivno, kontekstualno, situacijsko učenje …
• Situacijsko učenje: • konstruktivistički pristup učenju (individualnoj konstrukciji znanja)
u poticajnoj okolini (kontekstu) utemeljenoj na autentičnim (često problemskim) situacijama.
• Usidreno učenje:
• učenje i poučavanje na video prikazu autentične situacije (prikladnom makro-kontekstu), koji „provocira“ učenika na rješavanje problema (izgradnja kognitivnih struktura).
• Kognitivno naukovanje:
• učitelj, poput majstora, misaono i iskustveno, vodi i instruira učenike u procesu stjecanja vještina, promatranja, tumačenja i kontekstualizacije sadržaja (situacije).
• Kontekstualizacija:
• pristupanje raznovrsnim pozadinskim materijalima kao pomoć pri tumačenju i argumentiranju vlastitog tumačenja (pojma, sadržaja, situacije...).
Razlike između tradicionalne i suvremene nastave (Ivić, 1997.)
Stjecanje znanja
iz pojedinih školskih
predmeta
a.
Ciljevi
Poticanje razvoja i bogaćenje
iskustva djeteta
Propisani
uz malu mogućnost
odstupanja
b.
Programi
Fleksibilni
mogućnost prilagođavanja
interesima djece, mogućnost
povezivanja različitih predmeta u
integrirane tematske cjeline
Predavanja i receptivne
metode učenja c.
Metode
nastave i učenja
Aktivne metode
Ekstrinzična
ocjene, nagrade, kazne,
izvanjska kontrola
d.
Motivacija
Intrinzična
interesi djece, sudjelovanje u
atraktivnim aktivnostima
Klasične školske ocjene
kojima se utvrđuje stupanj
usvojenosti programa
e.
Ocjenjivanje
Nekada odsustvo ocjenjivanja,
individualizirano ocjenjivanje,
praćenje razvoja svakog pojedinog
djeteta
Predavačka
učitelj u užem smislu
Ocjenjivanje postignuća
f.
Uloga učitelja
Organizator nastave,
partner u nastavnom procesu,
motivira, učitelj kao ličnost
Tradicionalni vs suvremeni plan i program … pojednostavljeno
Tradicionalni vs suvremeni plan i program … razlike
• Tradicionalni – Gotova rješenja za gotove probleme; – Učenje isključivo zbog formalizma svrha
je ocjena, a ne razvoj učenika; – Odgoj poslušnosti: verbalizacija i
poslušnost su glavni kriteriji vrednovanja učenika;
– Izostanak TRAJNIH ZNANJA i VJEŠTINA, upitne VRIJEDNOSTI !!!
• Načelne prednosti (za Državu): – Jednostavnija izrada (po uzorku); – U najmanjem vremenu prezentira se
najviše „gradiva” učenicima; – Zbog previše „gradiva” aktivnosti
učenika su minimalne (nema ulaganja u opremu, sredstva, održavanje ….)
• Suvremeni – Otkrivanje smisla i značenja sadržaja; – Učenje u svrhu rješavanja problema svrha
je razvoj učenika, a ne ocjena; – Odgoj kritičnosti i pozitivnih vrijednosti:
što učenik može učiniti sa svojim znanjima je glavni kriterij vrednovanja;
– TRAJNA ZNANJA i VJEŠTINA, pozitivne VRIJEDNOSTI I STAVOVI, poticaj za razvoj!!!
• Nedostatci: – Složenije pripremanje i izrada (bez
„recepta”); – „Gradivo” se usvaja tijekom konkretnih i
smislenih aktivnosti učenika (problem izbora i validacije takvih aktivnosti)
– Realizacija aktivnosti zahtijeva veći angažman učitelja, ali i određena ulaganja za sredstva i održavanje materijalno-tehničke osnovice nastave.
Tko ima koristi od ovakve nastave? Za koga je ovakva nastava korisna?
iskustvo
Razvoj tehničkih kompetencija
SLOBODA STVARANJA
UVJETI
POTICAJI i Interesi, sklonosti, dispozicije
Eksperimentiranje, vlastite kreacije...
(uporaba tehničkih sredstava i tehnologije)
POTICAJI USPJEH NEUSPJEH
razlozi za istraživanje i
učenje učenje
POTICAJI
Spoznaja o vlastitim
mogućnostima razvoj
vrijednosti i stavova
SPOZNAJA
smislenost
Kontekst učenja i poučavanja
izvornost
Procesi na kojima se „uči” tehnika • tehničko dizajniranje - osmišljavanje te vizualno i fizičko oblikovanju
tehničke tvorevine, aplikacije, tehnološkog procesa ili tehnologije;
• rješavanje tehničkih problema – rješavanje tehničkog problema koji odražava problem iz „stvarnog svijeta“;
• istraživanje i ispitivanje – ispitivanje tehničkih materijala, tvorevina ili tehnologije; istraživanje artefakata, sustava ili utjecaja tehnike i tehnologije na okružje;
• tehnički izum i inovacija – razvoj osobnog i jedinstvenog razmišljanja i uporabe tehnike i tehnologije u svrhu kreativnog inoviranja tehničke tvorevine i/ili stvaranja nove tehničke tvorevine ili tehnologije;
• proizvodnja – produciranje tehničke tvorevine (proizvoda) uporabom prilagođenih i dostupnih sredstava tehnike i tehnologije, primarno u svrhu razvoja spoznajnih procesa, vještina te vrijednosnih odnosa prema radu.
(Prema: Williams, 2000)
„Poželjni” metodički pristupi realizaciji nastave TK
• Izolirane praktične aktivnosti: – Jednostavne i vođene vježbe, prvo eksperimentiranje s tehnikom, usvajanje načina i
pravila rada – BEZ STRAHA OD OCJENE…
• Projektna nastava: – Temelj za razvoj učenika; cjelovit razvoj tvorevine (od ideje do proizvoda); visoki
kriteriji; učenikovo predstavljanje i refleksija…
• Problemska nastava i učenje: – Rješavanje „stvarnih” problema; kombinirati s projektnom nastavom …
• Stručne ekskurzije: – Uvid u tehničko-tehnološku stvarnost; zadaci-predstavljanje-refleksija …
• Usidreno učenje i nastava: – Video prikazi stvarnosti (makro-konteksta); uključiti u probl. ili projektnu nastavu
• Uslužno učenje: – Uključivanje učenika u učeničke zadruge, kampove, radionice … predstavljanje i
„plasman” proizvoda…
• Organizacija izložbi, sajmova …: – Učenička organizacija; na razini škole ili zajednice; predstavljanje radova; program…
Kako razraditi „suvremeni” plan i program nastave? … smjernice
• 1. „Proučiti” uopćene ISHODE učenja iz predmetnog kurikuluma – izdvojiti iznimne razine usvojenosti ishoda;
• 2. Odgovoriti za pitanje: Što učenik može raditi da bi ostvario opće ishode učenja (iznimnu razinu)? :
• Popis mogućih pojedinačnih aktivnosti učenika (u skladu s posebnostima učenika, škole i okružja); • Grupiranje pojedinačnih aktivnosti u GLAVNE; • Razraditi načelni nacrt ideja, projekata, sadržaja, organizacije …;
• 3. Izraditi godišnji plan aktivnosti: • Detaljno osmisliti (projicirati) glavne aktivnosti (tijek, sredstva, mehanizme poticaja interesa i značaja); • Provesti početnu validaciju aktivnosti (izvesti vježbu, projekt… – ustanoviti ključne točke i probleme); • Dimenzionirati i dokumentirati glavne aktivnosti (vremenski, materijalno, organizacijski); • Sistematizirati sadržaje koji će se usvojiti tijekom aktivnosti – bez „predavanja” (pojmovi, generalizacije,
apstrakcije …) i poveznice (korelaciju) sa stvarnošću i s drugim predmetima; • Prirediti materijale za kontekstualizaciju sadržaja tijekom aktivnosti (video-uratke, slike, sheme, druge izvore
koji će učenicima poslužiti prilikom razrade ideja, rješavanja problema ili druge aktivnosti); • Dokumentirati godišnji plan aktivnosti (redoslijed, vrijeme, sredstva, korelacija, organizacija …)
• 4. Izraditi plan i program nastave: • Razraditi konkretizirane ciljeve programa (KONKRETIZACIJA OPĆIH CILJEVA iz predmetnog kurikuluma); • Razraditi konkretne ishode učenja (NA TEMELJU PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI i u skladu s predmetnim kurik.); • Detaljno opisati materijalno-tehničke uvjete za realizaciju ishoda (temelj za OPRAVDANOST ULAGANJA); • „Ugraditi” prilagođeni plan aktivnosti (projekata/tema/vježbi…) – dodani elementi vrednovanja, zadaci …; • Uskladiti ciljane kompetencije i ishode s metodama učenja, poučavanja i vrednovanja („konstr. poravnanje”) • Razraditi kriterije i instrumente za evaluaciju postignuća učenika (ostvarenosti ishoda) – autentična eval.; • Dokumentirati plan i program nastave – UGRADITI ELEMENT PRAĆENJA I BILJEŠKI VLASTITE NASTAVE.
• 5. Provesti i prilagođavati plan i program (na temelju vlastitog praćenja i bilješki)