strategije i istraživanja vezane za izlazak na inozemno tržište

7/24/2019 Strategije i istraivanja vezane za izlazak na inozemno trite

1/22

VISOKA POSLOVNA KOLA PARRIJEKA

Rijeka, 2015.

BORNA ALA, MARIN KRMPOTI

STRATEGIJE I ISTRAIVANJA VEZANA ZA IZLAZAK NA

INOZEMNO TRITE

SEMINARSKI RAD


2/22

VISOKA POSLOVNA KOLA PARRIJEKA

Rijeka, studeni, 2015.

STRATEGIJE I ISTRAIVANJA VEZANA ZA IZLAZAK NA

INOZEMNO TRITE

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Trgovinsko poslovanje

Mentor: mr.sc. Dijana Vukovi

Studenti: Borna Ala, Marin Krmpoti

MBS: 2013-01-086, 2013-01-099


3/22

SADRAJ

stranica

1. UVOD ......................................................................................................................1

1.1.Problem i predmet istraivanja ........................................................................1

1.2.Svrha i ciljevi istraivanja .................................................................................1

1.3.Znanstvene metode ............................................................................................1

1.4.Struktura rada ...................................................................................................2

2.

INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA ...................................................3

2.1.Teorijski pristupi internacionalizacije poslovanja .........................................3

2.2.Motivi internacionalizacije poslovanja ............................................................4

2.3.Problematika internacionalizacije poslovanja ................................................5

3. STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNA TRITA......................................8

3.1.Izvoz kao strategija ulaska na strano trite ...................................................8

3.2.Ugovorna suradnja kao strategija ulaska na strano trite ...........................9

3.3.Direktna ulaganja kao strategija ulaska na strano trite ...........................11

4. KOKURENTNOST REPUBLIKE HRVATSKE. .............................................13

5. ZAKLJUAK.......................................................................................................16

LITERATURA.............................................................................................................18

POPIS ILUSTRACIJA ...............................................................................................18


4/22

STRATEGIJE I ISTRAIVANJA VEZANA ZA IZLAZAK NA INOZEMNO TRITE

1

1. UVOD

1.1. Problem i predmet istraivanja

Globalizacija je jedan od najproirenijih svjetskih procesa, ona je vidljiva u svakomaspektu ljudskog ivota i kulture. Poslovanje poduzea se takoer promijenilo utjecajem

fenomena globalizacije, tvrtke poinju djelovati na sve veem podruju, na raznovrsne naine,

na vie trita, ukratko uspjene tvrtke postaju internacionalne organizacije. Problem

istraivanja u ovom radu jeodrediti naine i uspjenoststrategija ulaska na inozemna trita.

Predmet istraivanja su razliite strategije i istraivanja koje se provode tokom izlaska na

meunarodno trite. Temeljitom i sustavnom analizom strategija ulaska na inozemno trite,

mogue je utvrditi prednosti i nedostatke pojedinih modela ulaska na strano trite.

1.2. Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha i cilj istraivanja je analizirati prednosti i nedostatke razliitih strategija ulaska

na inozemno trite kako bi se iste mogla uspjenoprimjeniti u poslovnoj praksi.

Rad daje odgovore na pitanja:

to je internacionalizacija poslovanja?

Koji su teoretski pristupi internacionalizaciji poslovanja?

Koje su razlike u stratekim pristupima internacionalizacije?

Kako odabrati pravu strategiju izlaska na meunarodno trie?

Od koje je vanosti izbor strategije?

Koja je pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti?

1.3. Znanstvene metode

Pri istraivanju i formiranju rezultata isrtraivanja koritene su sljedee znanstvene

metode: metoda analize i sinteze, metoda generaizacije i specijalizacije, metoda klasifikacije,

metoda deskripcije, komparativna metoda i metoda dokazivanja.


5/22


2

1.4. Struktura rada

Rezultati u istraivanja podjeljeni su u pet meusobno povezanih dijelova.

U Uvodu su navedeni problem, predmet i objekt istraivanja, radna hipoteza, svrha i cilj

istraivanja, znanstvene metode kao i struktura rada.

Naslov drugog poglavlja rada je Internacionalizacija poslovanja. Poblie je opisana i

definirana internacionalizacija poslovanja te su navedeni teoretski pristupi, motivi

internacionalizacije kao i problematika i imbenici kod izbora strategije.

Strategije ulaska na inozemno trite je naslov treeg poglavlja u kojem su detaljno

analizirane razliite strategije ulaska te prednosti i nedostaci istih. Strategije koje su

obuhvaene podijeljene su u 3 poglavlja; izvoza strategija, startegija zajednikih ugovornih

ulaganja, strategija izravnog ulaganja.

U etvrtom poglavlju pojanjena internacionalna tj. globalna gospodarsko-socijalna

konkurentnost na primjeru Republike Hrvatske.

U Zakljuku, kao posljednjem poglavlju, dana je sinteza rada i rezultata istraivanja u

kojem je dokazivana radna hipoteza.


6/22


3

2. INTERNACIONALIZACIJA POSLOVANJA

Globalizacijom poslovanja, liberalizacijom kretanja kapitala, ljudi i usluga viestruko

jaa i meuzavisnost poslovnih subjekata diljem svijeta. Takoer, u posljednih 20 godina

jasan je trend jaeg rasta svjetske trgovine, povezivanja poslovnih subjekata i investicija u

inozemna trita nego to je rast svjetskog BDP-a. To dovoljno govori o stupnju razvoja

globalnog trita i meduzavisnosti kako poslovnih subjekata, tako i drava. Kao jedan od

prijekopotrebnih koraka kod kontinuiranog rasta i razvoja jednog poduzea prije ili kasnije

dolazi izlazak na meunarodno trite iliti internacionalizacija poslovanja. Koristi izlaska na

strana trita su viestruki, ali to nije jednostavna kako odluka tako i proces.

U nadolazeim poglavljima baviti emo se teoretskim pristupima internacionalizacije

poslovanja, kako od onih klasinih tako i suvremenim. Analizirati emo motive i potrebe

izlaska na meunarodno trite te proi kroz problematiku izlaska na strano trite i sam

odabir stranog trita.

2.1. Teoretski pristupi internacionalzaciji poslovanja

Kao jedan od klasinih teoretskih teoretskih pristupa jake meunarodne razmjene prvise javlja merkantilizam, koji svoji vrhunac postie u 16. i 17. stoljeu. Njegova bit je u

razmjeni dobara tj. izvozu kao glavnom sredstvu poveanju nacionalnog bogatstva.

Merkatilizam je dosta protekcionistiki nastrojen te veina razvijenih zemlja u to doba djeli

istu ekonomsku ideologiju koji moemo poistovjetiti sa ekonomskim apolutizmom. Drave

merkantilistikog ustroja su Francuska, Engleska, Njemaka, Nizozemska, Italija i

panjolska.

Jo jedan klasina teorija meunarodne razmjene se razvila u Engleskoj krajem 16

stoljea, njezini idejni zaetnik je takozvani otac ekonomije Adam Smith, koji u svom djelu

Bogatsvo naroda 1776. godine opisuje teoriju apsolutnih prednosti koja se bazira na

razmjeni dobara po naelu efikasnosti. Nedugo nakon toga, takoer britanski ekonomist

David Ricardo, razvija svoju teoriju komparativnih prednosti. Teorija komparativnih

prednosti je vie od stoljea bila smatrana pravom ekonomskom ideologijom svake drave i

tadanjih poduzea. Njezina bit se nalazi u tome da se proizvodnja specijalizira po zemlji koja


7/22


4

ve imakomparativne prednosti kao to su resursi i nii trokovi proizvodnje te da se onda

trgovinom razmjene potrebna dobara.

Hecksher-Ohlinova teorija raspoloivosti ibenika proizvodnje je unaprijedila

ekonomsko razmiljanje tako svoju sr stavila u ekonomiji obujma kod proizvodnje. Veakoliina proizvodnog faktora vodi do nieg projenog proizvodnog faktora to za rezultat

donosi projeno jeftiniju proizvodnju.

Suvremene teorije internacionalizacije poslovanja su bazirane na nekoliko faktora.

Zalau se da uspjena proizvodnja i trgovina proizala iz iste moe biti samo ako se

poslovanje vodilo po sljedeem: ekonomija obujama radi sniavanja prosjnog fiksnog troka,

specijalizacija i standardizacija zbog lake proizvodnje i optimalnijeg izlaska na trite t e

poticanje poslovnih subjekata od strane drave zbog konkurentnosti na meunarodnom

tritu. Primjer jedne suvremene teorije je Porterova teorija nacionalne konkurentske

prednosti.

2.2. Motivi internacionalizacije poslovanja

Kao to smo spomenuli izlazak na meunarodno trite esto je neizbjean iprijekopotreban korak u rastu i razvoju poduzea, no on je i sloen i viedimenzionalan

proces. Tvrtke donose odluku o ulasku na inozemna trita iz razliitih razloga. Primaran

razlog za ulazak na nova tritajest postojanje potencijalne potranje za koju poduzee smatra

da je moe uspjeno zadovoljiti. No, uz to postoji i niz drugih motiva koji poduzee mogu

potaknuti na meunarodno poslovanje. Najvaniji faktori, odnosno motivi za izvoz i

ukljuivanje u meunarodnu razmjenu su1:

Ekonomija obujma

Kontinuirani rast i razvoj poduzea

Visokokonuretna trita koja poziu inovativnost i razvoj

Nove tehnologije, znanja i spoznaje

Poveanje prodaje, profitabilnost

Vea i povoljnija dostupnost resura

1Previi, J., Ozreti Doen, ., Krupka, Z.: Osnove meunarodnog marketinga, kolska knjiga, Zagreb, 2012.


8/22


5

Zadovoljavanje ciljeva i poduzetnikog duha poduzea

Produljenje ivotnog ciklusa proizvoda

Disprezija rizika poslovanja

Karakteristino je i to da poduzea koja izau na jedno strano trite tu ne staju, nego

krenu i u osvajanje veeg broja stranih trita. Za takva poduzea moemo rei da su u

potpunosti internacionalizirali svoje poslovanje jer vie nisu ovisni o domaem tritu.

2.3. Problematika internacionalizacije poslovanja

Iako sve vie poduzea izlazina meunarodna trita, velika veina njih rado bi ostala

na poznatom terenu, odnosno ne bi naputala domaa trita da su dovoljno velika. Uz velik

broj pogodnosti koje internacionalizacija poslovanja prua postoji i velik broj zapreka i

problema. Poduzee se susree s nizom nepoznanica, poput stranog jezika, zakonskih i

pravnih regulativa, politike nesigurnosti, nove konkurencije, razliitih preferencija kod

potroaa itd.

Poduzee kod ulaska na strano trite mora donjeti odluku kod 4 bitna faktora; izbor

trita, vremensko odreenje ulaska na trite, obujam izlaska na trite, te nain ulaska na

trite. Izbor odreenog trita je prva odluka kod ulaska na strano trite kod koje poduezee

moe odluiti hoe li nastupiti reaktivno ili proaktivno. Reaktivna strategija ulaska na trite

se oslanja na podatke i informacije o prolim prodajama i uspjesima kao indikatoru tritnog

potencijala dok proaktivna strategija je fokusirana na analizu trita neovisno o prolom

razdoblju. Cilj ove analize je razviti pokazatelje koje e omoguiti predvianje potencijala na

odreenom tritu. Kod analize mogunosti na meunarodnom tritu postoje 3 faze:

mogunosti determinirane makro okruenjem, mogunosti determinirane tritem,

mogunosti determinirane proizvodom. Analizom moemo zakljuini nau poziciju na

stranom tritu koja je mogua u 4 oblika ili situacije2:

2Luo, Y.: Entry and Cooperative Strategies in International Business Expansion Age, Greenwood Publishing

Group, Miami, 1999.


9/22


6

Visoko atraktivno trite i jaka konkurentska pozicija strategija rasta

Atraktivno trite no poduzee nema dovoljne konkurentske snage

kolaborativna stategija

Nedovoljno atraktivno inozemno trite i poduzee nema konkurentskeprednostidefenzivna strategija

Nedovoljno atraktivno inozemno trite, ali poslovni subjekt ima konkurentske

snagepotporne strategije

Druga strateka odluka je vezana uz vremensko odreenje ulaska na strano trite. S

obzirom na stupanj internacionalizacije poduzea i globalizacije trita mogue su 4 situacije.

Prva situacija je rani ulazak na trite kod kojeg su jednistvene prednosti kao vodstvo u

tehnlogiji, kontrola resursa i trokovi zamjene (kupca), dok nedostaci visoki trokovi

istraivanja i uvoenja te visoki rizik poslovanja. Druga situcaija je kasni ulazak kod kojeg je

manji rizik i mogunost uenja na tuim grekama, ali nedostatak prednosti naprema

pionirima. Trea situacija je takozvani usamljeni meunarodni igra koji iskoritava svoje

iskustvo sa stranih trita na novom tritu te je ovo najpovoljnija situacija. etvrta i zadnja

situacija je meunarodni igra meu drugima, kod koje je posebnost da za takvo poduzee

ulazak na ovo trite ne predstavlja zanajnu promjenu u strategiji. Kod ulaska na vei broj

trita razlikujemo 4 strategije, a to su strategija vodopada, strategija pljuska, strategija valova

te strategija mostobrana.

Izbor veliine obujma jetrea odluka koju menadment tvrtke mora donjeti kod ulaska

na strano trite i imbenici koji utjeu na odluku su strateki ciljevi poduzea na ciljanom

tritu, raspoloivi resursi poslovnog subjekta i rizici s kojima su se susree poduzee na

stranom tritu. Izbor moe pasti na dvije strategije obujma; vei obujam ulaska i manji

obujam ulaska na strano trite.

Zadnja odluka koju poduzee mora donijeti je vezana uz nain ulaska na strano trite.

Klasifikacija ulaska na inozemno trite se vodi po 3 kriterija; direktni vs. indirektni, s

obzirom na tritu poziciju i s obzirom na sloenost. Pitanja na koja moramo odgovoriti da bi

odabrali nain ulaska na strano trite su vezana za poslovni subjekt, karakteristike trita,

proizvod, okruenje lokalnog trita i makrookruenje. Proces stratekog planiranja o nainu

ulaska je podijeljen u 7 koraka; identifikacija ciljeva, preliminarni screening, identifikacija


10/22


7

prilika i ogranienja, identifikacija nunih resura i vjetina, identifikacija postojeih resura i

vjetina, bechmarking na tritu, konana odluka o ulasku.

Nisu sva poduzea dobri kandidati za ulazak na strano trite. Prilikom donoenja

odluke bitno je razmotriti sve rizike koje donosi internacionalizacija, jer jedna takva

preambiciozna i kriva odluka moe poduzee dovesti do bankrota.


11/22


8

3. STRATEGIJE ULASKA NA INOZEMNA TRITA

Nakon to je donesena odluka o internacionalizaciji poslovanja i ulazu na strano trite

poduzee vodei se izborom 4 bitna faktora koje smo spomenuli u prolom poglavlju, bira

strategiju ulaska na strano trite. Te strategije se razlikuju po razini rizika koje predstvalju,

razini kontrole koje donose, ovisnosti o resusima koji su potrebni te povratu investicije koje

oekujemo. Moemo ih podijeliti u 3 bitne kategorije koje se znaajno meusobno razlikuju.

Grafikon 1. Grafiki prikaz podjele Strategije ulaska na strana trita

Izvor:http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:podjela-strategija,19.11.2015.

3.1. Izvoz kao strategija ulaska na strano trite

Za poetak izvoz je razmjena dobara i usluga proizvedenih u jednoj dravi i prodanih

u drugoj dravi. On je najjednostavniji i najjeftiniji nain za ulazak na strano trite, jer

ukljuuje i najmanje promjene u proizvodnim linijama, organizaciji, investicijama i misiji.

Takoer, izvoz ima i najmanju razinu rizika jer poduzeemoe i pasivno izvoziti s vremena

na vrijeme, ali se moe i aktivno posvetiti proirivanju izvoza na odreena trita. U svakom

sluaju proizvodnja ostaje u matinoj zemlji to je dodatan motiv za izbor ove strategije.

Razlikujemo dvije osnovne vrste izvoza: direktan i neizravan. Moramo spomenuti da postoje

jo i dvije vrste specifinog izvoza, a to su kooperativni izvoz i barter izvoz.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:podjela-strategijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:podjela-strategijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:podjela-strategijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:podjela-strategija


12/22


9

Direktan izvoz je najosnovniji oblik izvoza koje kompanija moe primijeniti kao

stategiju ulaska na strano trite. On se odvija bez posrednika, to znai da poduzee prodaje

svoju robu direktno kupcu u inozemnstvu. Poduzee direktan izvoz moe ostvariti na vie

naina, odnosno putem domaeg izvoznog odjela, inozemne podrunice, trgovakog putnika

ili posredstvom stranog distributera. Naini ostvarivanja direktnog izvoza meusobno se

nadopunjuju, odnosno veina poduzea kombinira vie naina za ostvarivanje direktnog

izvoza. Direktnim izvozom imamo bolju kontrolu distribucije, marketinga i eljenog uinka

na stranom tritu za razliku od indirektnog izvoza, no trokovi i rizici su neto vei i

potrebno je vie investicijskih i organizacijskih napora i uloili

Neizravan iliti indirektan izvoz je proces izvoza pomou posrednika koji prodaju nau

robu za odreenu proviziju na stranom tritu. Osim provizije koje poduzee isplaujeposredniku, poduzee nema dodatnih trokova te je stoga ovo najjednostavnije strategija

izlaska na strano trite. Posrednici mogu biti domai ili strani izvozni agenti, agencije ili

organizacije koji ve imaju iskustva uvoza na tom tritu. Njene glavne prednosti su najnii

troak ulaska na strano trite, nizak rizik izlaska, nulte promjene u organizaciji te brz ulazak

na inozemno trite. Nedostaci su skoro nikakva kontrola distribucije, prodaje, marketinga,

zbog toga je neizravan izvoz est kao prva opcija malihpoduzea koja ele izai na strano

trite.

3.2. Ugovorna suradnja kao strategija ulaska na strano trite

Kao skupina strategija ulaska na strana trita su ugovorne suradnje izmeu dvije ili

vie kompanija koje zajednikim ulaganjima i naporima ulaze na strano trite. Ugovorne

suradnje su sljedee:

Ugovorna proizvodnja

Ugovorno upravljanje

Prodaja projekata (projekt klju u ruke)

Licenca

Franiza

Dugorona proizvodna kooperacija

Zajednika ulaganja Strateki savezi


13/22


10

Ugovorna proizvodnja je jedan od oblika ulaska na strano trite gdje jedan partner

proizvodi robu sa svojim proizvodnim kapacitetima i ljudskim resursima za drugog partnera

koji ulae svoje znanje, opremu i tehnologiju na temelju ugovora o proizvodnji. Ovaj obliku

suradnje moe postati i dugoroan, a prednosti su ekonomija lokacije, laka prodaja u zemlji

proizvodnje, podjela rada, dok su nedostaci velika ovisnost o partneru. Ovaj oblik strategije

koriste poslovni subjekti koji su znaajno prisutni na meunarodnom tritu.

Ugovorno upravljanje ili partnerstvo u upravljanju je kompletno ili djelomino

rukovoenje izmeu noovosnovanih i vodeih poslovnih subjekata na stranom tritu koje je

esto temeljeno dugoronim ugovorom za posototnu financijsku nadoknadu godinjeg

prometa. Primjer takve prakse naistaknutiji je kod avio industriji i hotelskim lancima.

Trei primjer zajednikog ulaska na strano trite je prodaja projekta iliti projekt

klju u ruke. Projektantska firma izrauje kompletan projekt, do detalja razraen koji kasnije

predaje drugoj strani na provoenje. Time dobivamo ekspertni projekt koji nam pomae u

ostvarivanju naeg cilja ili izgradnje odreenog pogona, zgrade, skladita. Smanjujemo rizik

nae pogreke u planiranju i projektiranju te dobivamo ekspertna znanja i inpute partnera.

Primjer ovakve strategije rada je u visokotehnolokim industrijama kao to su kemijska,

metalna, farmaceutska i slino.

Licencaje ugovor izmeu dva partnera o pravu koritenja tehnologije, patenta, procesa

ili marke u zamjenu za royality fee. Time izdavatelj titi pravo na svoje intelektualno

vlasnitvo, ima nizak rizik ulaska na strano trite, a primatelj licence usvaja nova znanja i

tehnologiju te dobiva provjerenu marku ili patent za to strano trite.

Franizaje u svojoj osnovi jedan sloeniji oblik licence razvjen u SAD-u, koji se u

pravilu potpisuje na 5. 30. godina. To je ugovorni odnos koji osigurava pristup i koritenje

imena i poslovnog sustava korisniku franize te za razliku od licence, ima strogo definiranapravila poslovanja i distribucije. Davatelj franize osigurava poslovnu podrku (opskrbu

proizvodima, sirovinama), marketinku podrku i kadrovsku podrku, a zauzvrat dobiva

naknadu za koritenje franize. esto se naziva i najboljom i najoptimalnijom strategijom

ulaska na strano trite to i pokazuje visok postatak uspjenosti kroz sve godine poslovanja

(90% uspjenosti) naspram samostalnom poslovnom subjektu (18% uspjenosti)3.

3Amerika gospodarka komora, razdoblje 10 godina, 2004.


14/22


11

Dugorona proizvodna kooperacija je jedan od uestalih oblika meunarodne

ugovorne suradnje i temelji se na ugovoru o tehnolokoj suradnju i povezivanju slinih ili

komplementarnih programa poslovnih subjekata iz razliitih zemalja. Skoro uvijek je vezana

uz licencu, a temeljni cilj nositelja kooperacije je osigurati prodaju vlastite tehnologije i

proizvoda na tritu partnera.

Zajednika ulaganja (eng. Joint ventures) su izravna ulaganja dvoje ili vie partnera

radi zajednike proizvodnje, rizika, strategije, razvoja i slino, stvaranjem novog poslovnog

subjekta kao produkt njihove kooperacije. Ulozi partnera mogu biti novani, fiziki ili

kombinirani. Najvei problem su mogue konfliktne situacije koje se mogu i ugroziti

poduhvat, a prednosti su podjela rizika i ulaganja uz mogunost zajednikog razvoja i rasta.

Kao zadnji primjer oblika ugovorne suradnje javlja se strateki savez koji nalazimo u

nekoliko oblika: Koopcijski, kospecijalizacijski i savez zasnovan na uenju. Koopcijski savez

ima u svom cilju da neutralizira prijetnje potencijalih konkurenata. Kospecijalizacijski savez

se temelji na spajanju resursa, tritnih pozicija i vjetina, dok savez zasnovan na uenju u

svom motivu ima razmjenu znanja i istraivanja sa lanovima saveza.

3.3. Direktna ulaganja kao strategija ulasaka na strano trite

Kao zadnja skupina strategija ulaska na inozemno trite javljaju se direktna ulaganja,

razlikujemo pet temeljih oblika inozemnih izravih ulaganja:

Greenfield ulaganja

Brownfield ulaganja

Spajanje poslovnih subjekata (mergers)

Preuzimanje poslovnih subjekata (acquisitions)

Privatizacije poslovnih subjekata

Greenfield ulaganja su inozemna ulaganja u potpuno nove projekte, gdje ulaga stjee

pravo vlasnitva, upravljanja i kontrole nad poslovnim subjektom u koju ulae tj. kojeg stvara.

Primarni cilj promocijskih nastojanja drave je privui strane investitore za ovakvu vrstu

ulaganja. Poslovni subjekt koji se pokree koristi sredstva i kapital matinog poduzea za

izgradnju nekretnina, pribavljanje sirovina i materijala, zapoljavanje radne snage i svih


15/22


12

poslovnih procesa. Stoga se najee radi o velikim kapitalnim ulaganjima u proizvodne

pogone, rafinerije, luke i slino. Prednosti za zemlju domaina je ne pretek, poveanje BDP-a,

kupovne moi, sredstva za investicije, prijenos nove tehnologije i znanja itd. Najvei svijetski

greenfield ulaga je SAD, dok odredite greenfield ulaganja Kina.

Brownfield ulaganja je specifian oblik inozemnih izravnih ulaganja gdje se ulae u

postojee gospodarske infrastrukture i subjekte s ciljem pokretanja novih ili proirenja

postojeih poslovnih aktivnosti. esto je to dug i kompliciran proces, no prednosti za zemlju

domaina su velike.

Spajanja poslovnih subjekata (eng.Mergers) su situacije kada dvije ili vie poslovnih

subjekata donese odluku o osnivanju novog pravnog entiteta koji je produkt njihovog

spajanja, taj novi subjekt zatim preuzima sva prava, imovinu i obveze spojenih subjekata.

Preuzimanja poslovnih subjekata (eng. Aqusitions) su poslovne situacije kada dolazi do

transfera imovine i resursa iz lokalnog u inozemni poslovni subjekt, ime lokalni postaje

podrunica ili odjel inozemnog poslovnog subjekta. Spajanja i preuzimanja su najei oblici

izravnih inozemnih ulaganja koji su krajem prolog stoljea inili 80% globalnih izravnih

ulaganja. Motivi za oboje su ulazak na nova trita i poveanje tritnog udjela, proirenje

portfolia, uklanjanje konkurencije, postizanje ekonomije obujma i slino. Najvaniji problemi

vezani kod preuzimanja i spajanja su skrivene obveze koje isplivaju tek nakon postupka i dugi

i opsean proces potreban za ovu vrstu ulaganja.


16/22


13

4. KONKURENTNOST REPUBLIKE HRVATSKE

Republika Hrvatska po globalnom konkurentskom izvjetaju za 2014/2015. godinu od

Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) zauzima 77. mjesto od ukupno 148. obraenih zemlja

po konkurentnosti vlastitog trita.4Prema istim pokazateljima spadamo u klasian primjer

gospodarstva Jugoistone europe, kao jedna od tranzicijskih zemlja. Metodologija kojom su

se vodili pri obradi te liste podjeljena je u 3 kategije:

Osnovni preduvjeti (institucije, infrastruktura, makroekonomski pokazatelji,

zdravstvo i osnovno obrazovanje)

Pojaivai uinkovitosti (visoko obrazovanje i treninzi, efikasnost ekonomije,

tehnologija) Inovacije (poslovna sofisticiranost, inovacije)

Grafikon 2. Grafiki prikaz stupnja razvoja Republike Hrvatske

Izvor:http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdf,19.11.2015.

4http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdf,19.11.2015.
http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdf


17/22


14

Provedena je i anketa u okviru WEF-a po pitanju najveih problema investiranja u

Hrvatsku, rezultati su: neefikasnost dravne uprave, nestabilnost politike, korupcija, fiskalni

sustav, pristup financiranju i stroga politika rada.

Hrvatska je u 2014. godini izvezla robe u vrijednosti 10,4 mld. i od 97 254registirani poslovnih subjekata samo 13% njih izvozi, a zapoljavaju 51% zaposlenih te

ostvaruju 65% ukupnih prihoda od prodaje. Najvei udio u izvozu zauzimaju sljedei

proizvodi: Naftni derivati, ljekovi, elektrini transformatori, naftni plinovi, obraeno drvo,

sjedala, duina gnojiva, elektrina energija, izolirana ica, cement.5

Grafikon 3. Grafiki prikaz udjela izvoza u BDP-u anica EU za 2013. godinu

Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tet00003,

20.11.2015.

Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj u 2014. godini su iznosile 1,39 milijardi eura to je

89% poveanje u odnosu na godinu prije no samo zato to je u 2012. razina izravnih

investicija bila rekordno niska samo 549 milijuna eura. Zlatno doba izravnih stranih ulaganja

u Hrvatskoj bilo je u razdoblju izmeu 2006. i 2008. godine kada su ona prosjeno iznosila

2,9 milijardi eura. Promatrajui sektorsku strukturu izravnih stanih ulaganja u proloj godini

pokazalo se da ona preteito dolaze iz sektora financijskogposredovanja, proizvodnje, zatim

5Dravni zavod za statistiku; Statistiki ljetopis 2014. godina.
http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tet00003http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tet00003http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&plugin=1&language=en&pcode=tet00003


18/22


19/22


16

5. ZAKLJUAK

Svjetska trgovina je u zadnjih desetak godina kontinuirano rasla jae nego svjetski

BDP, to je jasan trend globalizacije poslovanja i liberalizacije kretanja kapitala, ljudi i

meuzavisnosti poslovnih subjekata diljem svijeta. Moemo zakljuiti da e takav trend

kontinuiranog rasta trgovine i meuzavisnosti poslovnih subjekata nastaviti rasti te da e udio

izvoza porasti u razvijenim i zemljama u razvoja kao to je i Hrvatska.

Svaki poslovni subjekt je moiviran drugim razlogom za izlazak na strano trite, no

kao to smo i spomenuli motivi su: kontinuirani rast i razvoj poduzea, ekonomij a obujma,

visokokonkurentno trite, nove tehnologije i znanja, profitabilnost, dostupnost resursa,

zadovoljavanje ciljeva i poduzetnikog duha poduzea, produljenje ivotnog ciklusa i

disperzija rizika. Nakon to je poduzee donjelo odluku o ulasku na strano trite ono mora

definirati 4 bitna faktora ulaska na strano trite, a to su: izbor trita, vremensko odreenje

ulaska na trite, obujam izlaska na trite, te nain ulaska na trite.

Razliitom kombinacijom 4 osnovna ibenika stvara se strategija ulaska na strano

trite. Strategije ulaska na inozemno trite se razlikuju i po razini rizika koje predstvalju,

razini kontrole koje donose, ovisnosti o resusima koji su potrebni te povratu investicije koje

oekujemo.Moemo ih podijeliti u 3 bitne kategorije koje se znaajno meusobno razlikuju,to su: izvoz, ugovorna suradnja (zajednika ulaganja) i direktna ulaganja.

Za poduzea koja izau na jedno strano trite karakteristino je to da tu ne staju,

nego krenu i u osvajanje veeg broja stranih trita. Za takva poduzea moemo rei da su u

potpunosti internacionalizirali svoje poslovanje jer vie nisu ovisni o domaem tritu, no nisu

sva poduzea dobri kandidati za ulazak na strano trite. Prilikom donoenja odluke bitno je

razmotriti sve rizike koje donosi internacionalizacija, jer jedna takva preambiciozna i kriva

odluka moe poduzee dovesti do bankrota.

Trite Hrvatske je jo uvijek u tranzicijskoj fazi i naa konkurentnostpo WEF-u je na

ljestvici od 148. zemlja na 77. mjestu, to je dokaz velikog i nunog prostora za napredak i

poboljanje uvjeta na domaem tritu. Strane investicije u Hrvatskoj su u 2014. godini

iznosile 1,39 milijarde eura, to usporeujui sa 2008. godinom kada su one iznosile iznad 3

milijarde eura, dokazuje da je nae trite edno stranih greenfield investicija. Strani

investitori navode kako su im najvei problemi ulaska i investiranja na hrvatskom tritu

sljedei: neefikasnost dravne uprave, nestabilnost politike, korupcija, fiskalni sustav, pristup


20/22


17

financiranju i stroga politika rada. Ukoliko sami ne otklonimo probleme nee doi do

znaajnog pomaka greenfield investicija i rasta domaeg BDP-a, iako rastom velikih i

utjecajnih gospodarstva europe i svijeta i Hrvatski BDP je skoio za vie od 2% u tekuoj

godini.


21/22


18

LITERARURA

1. Knjige

1. Previi, J., Ozreti Doen, ., Krupka, Z.: Osnove meunarodnogmarketinga, kolska knjiga, Zagreb, 2012.

2. Grbac, B.: Izazovi meunarodnog trita, Ekonomski fakultet Rijeka,

Promarket, Rijeka, 2008.

3. Luo, Y.: Entry and Cooperative Strategies in International Business

Expansion Age, Greenwood Publishing Group, Miami, 1999.

2.

Ostali izvori

4. http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-

15.pdf,preuzeto 19.11.2015.

5. https://en.wikipedia.org/wiki/Foreign_market_entry_modes, preuzeto

19.11.2015.

6. http://www.efos.unios.hr/strategija-ulaska-na-inozemno-trziste/nastavni-

materijali,preuzeto 19.11.2015.

7. http://www.seebiz.eu/hrvatskoj-i-dalje-bolno-nedostaju-greenfield-

investicije/ar-110607/,preuzeto 20.11.2015
http://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttps://en.wikipedia.org/wiki/Foreign_market_entry_modeshttps://en.wikipedia.org/wiki/Foreign_market_entry_modeshttp://www.efos.unios.hr/strategija-ulaska-na-inozemno-trziste/nastavni-materijalihttp://www.efos.unios.hr/strategija-ulaska-na-inozemno-trziste/nastavni-materijalihttp://www.efos.unios.hr/strategija-ulaska-na-inozemno-trziste/nastavni-materijalihttp://www.seebiz.eu/hrvatskoj-i-dalje-bolno-nedostaju-greenfield-investicije/ar-110607/http://www.seebiz.eu/hrvatskoj-i-dalje-bolno-nedostaju-greenfield-investicije/ar-110607/http://www.seebiz.eu/hrvatskoj-i-dalje-bolno-nedostaju-greenfield-investicije/ar-110607/http://www.seebiz.eu/hrvatskoj-i-dalje-bolno-nedostaju-greenfield-investicije/ar-110607/http://www.seebiz.eu/hrvatskoj-i-dalje-bolno-nedostaju-greenfield-investicije/ar-110607/http://www.efos.unios.hr/strategija-ulaska-na-inozemno-trziste/nastavni-materijalihttp://www.efos.unios.hr/strategija-ulaska-na-inozemno-trziste/nastavni-materijalihttps://en.wikipedia.org/wiki/Foreign_market_entry_modeshttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdfhttp://www3.weforum.org/docs/WEF_GlobalCompetitivenessReport_2014-15.pdf


22/22


1

POPIS ILUSTRACIJA

Redni broj Naslov Stranica

1. Grafiki prikaz podjele Strategije ulaska na strana trita 7

2. Grafiki prikaz stupnja razvoja Republike Hrvatske 12

3.Grafiki prikaz udjela izvoza u BDP-u anica EU za

2013. godinu13

4.Grafiki prikaz strukture izravnih stranih ulaganja u

Hrvatsku14

strategije i istraživanja vezane za izlazak na inozemno tržište

Documents