strategija i akcionen plan za premin od analogna na digitalna
TRANSCRIPT
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
STRATEGIJA I AKCIONEN PLAN ZA PREMIN OD
ANALOGNA NA DIGITALNA ZEMSKA TELEVIZIJA
Izraboteno od JP MRD
Rabotna grupa za digitalizacija
na zemskata televizija
Skopje
24.11.2008
Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
SODR@INA
1. Voved
2. Digitalna zemska televiziska mre`a
3. SFN (Single Frequency Network)
4. Frekventen plan
5. Tehni~ki standardi
6. Izbor na standardite
7. Prenos i zra~ewe na DVB –T signal vo mre`ata na MRD
8. Prenos na MPEG preku ETHERNET
9. Procesirawe, prenos i zra~ewe na televiziski signal
10. Osnovni uredi za procesirawe
11. Akcionen plan za implementirawe na DVB –T vo Republika
Makedonija
• I faza
• II faza
• III faza
Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
VOVED
Vo svetot postoi analogna televizija, (PAL) standard. No razvojot na
digitalnata tehnologija se probi vo nekolku zna~ajni oblasti kako {to se
kompjuterskata tehnologija i telekomunikaciite. Osobeno razvojot na
kompjuterskata tehnologija dovede do informaciska revolucija i mnogu
podra~ja od ~ove~kata aktivnost moraa da se redefiniraat. Od tie tekovi
televizijata ne mo`e{e da ostane na strana. Se digitaliziraa tonot i
slikata, se digitalizira{e prenosot (telekomunikaciite) i na kraj
sledstveno mora{e da se digitalizira i radiodifuzijata ili izra~uvaweto na
radio i televiziski programi kon naselenieto.
Digitalizacijata na radiodifuzijata ima nekolku prednosti:
• se podobruva kvalitetot na slikata,
• porano kaj {to vo eden kanal se zra~elo edna programa, sega se zra~at
minimum 4 programi t.e. se {tedi na frekventniot spektar koj {to e
ograni~en priroden resurs,
• mo`nost da so slikata se prenesuvaat i drugi informacii vo vrska so
istata,
• mo`nost za voveduvawe na novi pokvalitetni izvori na slika kako
{to e HDTV t.e. slika so visoka rezolucija,
• za digitalniot signal e potrebno ponizok prag na priem t.e. mo`at da
se koristat poslabi signali, a toa zna~i deka mo`e da se namali
mo}nosta na predavatelnite uredi {to pokraj {tedewe na energija i
prostor, povratno ja zgolemuva iskoristenosta na frekvenciskiot
spektar,
• integrirawe vo seop{tite digitalni tekovi.
Vo svetot osobeno vo razvienite zemji zabrzano se voveduva digitalnata
televizija vo zemskite, kabelskite i satelitskite sistemi, a za toa ima
1Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
vovedeno standardi. Vo ponatamo{niot tekst e obrabotena digitalnata
zemska televizija DTT (Digital Terrestrial Television) i nejzinoto voveduvawe.
Procesot za premin od analogna vo digitalna televizija }e trae podolg
vremenski period. Vo evropskite zemji e prepora~ano toj premin da trae do
2012 godina t.e. do 2012 godina da se pokrijat dr`avite so digitalen signal.
Oficijalniot datum daden od Me|unarodnata telekomunikaciska unija (ITU) e
2016 godina. Posle toj rok ITU pove}e ne gi {titi frekvenciite na
analognata televizija. Pove}e evropski zemji digitalizacijata }e ja vovedat i
pred 2012 godina. Do toj rok }e rabotat dve paralelni mre`i vo isto vreme
(analognata i digitalnata), {to e mnogu golem pritisok vrz vrz nose~kite
frkvencii t.e. radiofrekvenciskiot spektar }e bide prepoln. Golemiot
vremenski premin e daden so cel naselenieto da se pripremi i snabdi so
digitalni priemni uredi. Poevtiniot na~in ({iroko prifaten) e da se
postavat t.n Set top box – ovi, soodvetni tehni~ki uredi koi digitalniot
signal go pretvaraat vo oblik pogoden za postojnite analogni televizori.
Poskapiot na~in e da se kupat digitalni televizori.
Vo ovoj period na premin se o~ekuva tro{ocite na operatorot JP MRD da se
zgolemat za okolu 30% poradi:
• celokupnata postojna anlogna televiziska mre`a mora da se
odr`uva vo aktivna sostojba,
• novata digitalna oprema treba da se montira i vovede vo aktivna
sostojba,
• novata digitalna televiziska mre`a mora da se odr`uva vo aktivna
sostojba, vo momentot koga se o~ekuvaat najgolemi problemi.
Napregaweto ne e samo finansisko, tuku i vrz ~ove~kiot potencijal.
Frekvenciskiot spektar }e bide maksimalno iskoristen. Se o~ekuva edni
uredi da im pre~at na drugi, a sepak toa mora da se re{i.
2Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
DIGITALNA ZEMSKA TELEVIZISKA MRE@A
Postojnata analogna televiziska mre`a e postavena na principot MFN
(Multi Frequency Network), t.e. sekoj predavatelen ured vo bliskata okolina
zra~i na razli~na frekvencija od drug (drugite), vo sprotivno sekoj na sekogo
}e pre~i.
Vo digitalnata zemska televizija zaradi prirodata na digitalniot signal,
mo`no e da se vovede nov tip na radiodifuzna mre`a, nare~ena SFN (single-
frequency network). Vo SFN mre`ata site predavatelni uredi vo bliskata
okolina zra~at na edna ista frekvencija. Vo ovoj slu~aj ne samo {to ne si
pre~at me|u sebe, tuku si pomagaat. Signalot primen vo priemniot ured od
nekolku predavateli e pojak otkolku od eden predavatel. Na ovoj na~in se
vr{i golemo {tedewe na frekventniot spektar.
Postoi i tret tip na mre`a, kombinacija od gornite dve t.e. MFN – SFN.
Teritorijata na edna zemja se deli na nekolku zoni so razli~ni frekvencii.
Vnatre vo zonata mre`ata e SFN.
SFN (Single Frequency Network)
Za rabota vo SFN mre`a potreben e samo eden kanal za pokrivawe na
odredena teritorija so potreben broj na DVB-T predavateli i dopolnitelni
repetitori so pomali mo}nosti koi sinhronizirano treba da rabotat. Site
predavateli i repetitori emituvaat programa na ist kanal. So ova se
za{teduvaat TV kanalite bidej}i vo eden DVB-T kanal se emituvaat pove}e
programi vo zavisnost od toa vo koj standard se kodirani.
Vo realni uslovi priemniot signal vo ednofrekvenciskata mre`a (SFN)
predstavuva superpozicija na signali od razli~ni DVB-T predavateli {to
obrazuvaat edna t.e. ista mre`a. Vkupnata promena na priemno pole e pomala,
bidej}i vo uslovi koga DVB-T priemnikot e vo senka za eden predavatel, toj
~esto mo`e da prima signal od drugi predavateli ili repetitori od zonata.
3Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
Ova rezultira vo pogolema verojatnost na priem po lokacii vo odnos na
verojatnost na priem koga ima samo eden predavatel. Ova u{te e poznato i
kako dobivka na mre`ata.
Isto taka ednofrekventnite mre`i (SFN) mo`at da rabotat so poniski
efektivni mo}nosti vo odnos na pove}efrekventnite mre`i (MFN).
Servisnata zona vo slu~aj na SFN e zna~itelno pohomogena (izedna~eno nivo
na pole) vo odnos na MFN.
SFN mre`ata e mnogu postabilna vo odnos na MFN mre`ata. Imeno vo slu~aj
na defekt na eden DVB-T predavatel, poradi mo`nosta za priem na signalot
od ostanatite predavateli vo SFN zonata }e nemame vlijanie na prekinot vo
emituvaweto vo servisnata zona.
Relativno ednostavna realizacija na dopolnitelno pokrivawe so koristewe
na SFN DVB-T repetitori.
Site predavateli vo ednofrekventnata mre`a (SFN) signalot mora da go
emituvaat:
• na ista frekfencija,
• vo isto vreme,
• so ist binaren protok.
Za ispolnuvawe na ovie tehni~ki preduslovi potrebno e da se izvr{i
sinhronizacija na celokupnata mre`a.
Za sinhronizacija na predavatelite vo SFN mre`ata se koristat referentni
frekvencii (10MHz, 1pps) so pomo{ na GPS uredi - priemnici, kako i SFN
adapteri t.e. MIP inserteri.
Tokmu zaradi toa sinhronizacijata na SFN mre`ata e mnogu slo`en,
dolgotraen i skap proces.
4Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
FREKVENTEN PLAN
Frekventnoto planirawe na digitalnata zemska radiodifuzija e
multidimenzionalen predmet koj bara mnogu tehni~ki vlezni barawa i toa:
kriteriumi (minimalno nivo na signal, faktor na za{tita) i parametri
(rastojanie pome|u predavatelite, visini na predavatelnite anteni i tip na
priem). Ne postoi edinstveno i univerzalno re{enie.
Na svetsko nivo telo odgovorno za raspredelba na frekventniot spektar e
ITU (International Telecommunication Union). Vo @eneva 2006 godina ITU odr`a
regionalna (Evropa, Afrika) konferencija za raspredelba na
radiofrekvenciite od 147 – 230 Mhz i od 470 – 862 Mhz. Na taa konferencija e
donesen frekventen plan za digitalna zemska televizija, vo koj se
raspredeleni frekvenciite za sekoja zemja. Toa e t.n. RRC (Regional
Radiocommunication conference) 06.
Tranziciskiot period zapo~na na 17 Juni 2006 i }e trae do 17 Juni 2015
godina.
Na toj plan Republika Makedonija e podelena na 8+1 zoni, nare~eni allotment-i
(+1) e Skopje city zona (sl. 1). Na sekoja zona i se dodeleni od 11 – 13
frekvencii ( multipleksi), a na Skopje city zonata 9 multipleksi sl. 2. Ovie
frekvencii se nare~eni layer-i ili multipleksi. Na eden operator mo`e da mu
se dodeli po edna razli~na frekvencija za sekoja zona. So toa mo`e da se
napravi edna digitalna zemska televiziska mre`a na nacionalno nivo.
Telo odgovorno za podelba na frekventniot spektar vo Republika Makedonija
e Agencijata za Elektronski Komunikacii (AEK). Stru~nite lica od JP MRD
aktivno u~estvuvaa so AEK da se izraboti i presmeta frekventniot plan za
nastapot na konferencijata na ITU i na site koordinativni sredbi so
administraciite na zemjite od regionot. Imeno, JP MRD za namenata za
digitalizacijata ima kupeno digitalna karta na Republika Makedonija i
softverski programi za presmetka na pokrienosta so signal i presmetka na
eventualni pre~ki vo vrednost od 85.000 Evra. Za taa namena e nabavena mo}na
kompjuterska oprema i obu~eni se kadri.
5Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
DVB-T frekventen plan za Republika Makedonija
Allot ID Allot Name VHF UHF multipleksi1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
D1 Crn Vrv 6 23 26 30 40 28 47 52 53 61 65D2 Stracin 9 21 37 41 42 46 50 56 60 64 67D3 Turtel 7 22 24 32 38 39 43 44 55 58 62 66D4 Boskija 8 21 34 37 41 49 50 54 57 64 68 69D5 Pelister 9 22 25 29 33 37 38 42 46 58 60 63 67D6 Mali Vlaj 5 26 32 36 39 41 44 50 52 61 65 66 69D7 Stogovo 6 21 28 31 35 37 43 47 51 57 59D8 Popova Sapka 10 24 27 34 36 38 41 50 55 56 64 66D9 Skopje city 25 29 33 37 45 48 51 57 68
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
JP MRD bara od Agencijata da se dodeli po eden multipleks vo sekoj allotment
za izgradba na edna digitalna mre`a na nacionalno nivo. Ekipi na JP MRD se
na raspolagawe na Agencijata da i pomognat vo taa rabota.
Se dodeka ne i se dodelat multipleksite na JP MRD, akcioniot plan za
premin od analogna na digitalna zemska televizija ne mo`e da po~ne da se
odviva.
TEHNI^KI STANDARDI
Vo voveduvaweto na DTT (kratenka za digitalna zemska televizija) se
doneseni nekolku tehni~ki standardi:
1. SDTV i HDTV
• SDTV (Standard definition television) e slika so obi~na
rezolucija, kako kaj analognite televizii so studiski
kvalitet (726 pikseli X 520 linii) za digitalnite ili 625
linii za analognite televizii (PAL standard).
Vo momentot javnite televizii vo Evropa go koristat ovoj
standard.
• HDTV (High definition television) e slika so visoka rezolucija.
So upotrebata na golemi ekrani SDTV ne go zadovoluva
kavalitetot na slikata, pa zatoa e zgolemen brojot na
linii/s ili brojot na na pikselite (1920 pikseli X 1080
linii). Me|utoa za ovoj standard drasti~no e zgolemena
bitskata brzina (bit rate), {to go poskapuva celiot proces.
Vo Evropa momentalno HDTV zra~at samo golemite
mediumski kompanii (Premiere, Sky, i Kanal + ) i toa so
plateni kanali (pay TV).
2. MPEG (Moving Pictures Experts Group) standardi
Za da se prilagodi orginalniot (generic) digitalen signal vo oblik
pogoden za ekonomi~en prenos, istiot se kodira. So kodiraweto se
vr{i kompresija na generi~niot signal od 270 Mb/s na okolu 2 - 8
Mb/s, a da ne se zabele{i vidliva degradacija na slikata.
6Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
Najkoristeni kodni {emi se MPEG –2 i MPEG –4. MPEG –2 e
momentalno najiskoristen standard vo svetot, a vo isto vreme i
tehni~ki najdefiniran.
MPEG –4 e ponov i posuperioren standard koj seu{te se
nadograduva, so MPEG –4 za istiot kvalitet na slika, potrebna e
pomala bitska brzina. Zaradi toa ovoj standard podlegnuva pod
pravo na licenci. Imeno za sekoj radiodifuzen ured se pla}a
odredena suma na pari, koja zbirno na godi{no nivo ne e malku.
3. DVB –T
DVB –T ( Digital Video Broadcasting – Terrestrial) ili so evropska
oznaka ETSI EN 300744 e standard koj {to go definira na~inot na
izra~uvawe na radiodifuzniot signal vo eterot. DVB – T e
evropski standard za DTT, primenuvan i vo nekoi drugi neevropski
zemji. So nego se definira metodot na modulacijata, odnosot na
kodiraweto (FEC) i za{titniot interval.
Vo zavisnost od izborot na ovie parametri, za eden 8 Mhz DVB
kanal se menuva bitskata brzina (bit rate) od 5 Mb/s do 31 Mb/s.
Izborot e kompromis vo odnos na potrebniot kapacitet,
strukturata na mre`ata(finansiite) i konfiguracijata na
terenot.
IZBOR NA STANDARDITE
1. Prepora~uvame za prenos i zra~ewe SDTV standard.
Toj standard momentalno go zra~at site evropski javni radiodifuzeri.
HDTV se zra~i vo mnogu pomal obem i toa vo eksperimentalni nameni i
samo vo golemi gradski sredini. Vo Makedonija, vo momentot, nema nikakva
HDTV produkcija. Nie imame namera da go sledime trendot, taka da vo
idnina eksperimentirame so edna takva vozmo`nost.
2. Site presmetki se praveni so primena na MPEG -2 standardot. Na toj na~in
eden video signal MPEG -2 kodiran bi bil so bitska brzina od 5 Mb/s . Vo
7Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
eden multipleks bi se prenele do 4 TV kanali.
So MPEG -4 skoro bi se dupliral kapacitetot. Se tvrdi deka bi se prenele
10 SDTV video kanali. Za prenos na HDTV kanal so MPEG -2 celiot
multipleks }e bide iskoristen.
So MPEG -4 mo`en e prenos na eden HDTV kanal i nekolku SDTV kanali.
No so MPEG – 4 kodiraweto, treba da se smeni strukturata na
celokupnata mre`a na JP MRD:
• Treba da se zgolemat prenosnite kapaciteti na
mikrobranovite digitalni prenosni vrski.
• Brojot na predavatelnite to~ki treba da se zgolemi t.e. da se
zgusne mre`ata. Vo toj slu~aj osven cenata za predavatelna
oprema se vklu~uva i cenata na novi infrastrukturni
objekti i zafati.
• Na toa se dodava i pla}aweto na licenci za koristewe na
MPEG -4, {to so MPEG -2 ne e slu~aj.
• Cenata na eden priemen ured za gleda~ite, za priem na
MPEG -4 e okolu 4 - 5 pati pogolema otkolku za MPEG -2.
• Standardot MPEG -4 vo momentot ne go koristat vo
evropskite javni radiodifuzeri
3. JP MRD prepora~uva DVB –T standardi so parametri:
• Metod na modulacija CODFM (Coded Orthogonal Frequency
Division Multiplexing).
• Modulacija: 64 QAM (Qaudrature Amplitude Modulation).
• Odnos na kodirawe FEC ( Forward Error Correction) – 2/3 (3/4).
• Za{titniot interval (Tg)= 1/8.
Site ovie parametri staveni vo tabela, davaat korisna bitska brzina za eden
DVB 8 Mhz kanal od 22(24) Mb/s.
Treba da se napomene deka JP MRD od krajot na 2004 godina eksperimentalno
zra~i od RTV Domot vo Skopje na 39 kanal so 100 W DVB -T. predavatel. Na
ovoj multipleks se zra~at 4 TB i 4 radio programi.
8Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
PRENOS I ZRA^EWE NA DVB –T SIGNAL VO MRE@ATA NA JP MRD
Za implementacija na DVB -T vo ramkite na edna nacionalna mre`a,
neophodno potrebno e izgradena digitalna mikrobranova linkovska mre`a za
prenos na multipleksnite servisi ( TV, audio i sl.) do predavatelnite to~ki.
Klasi~en primer za realizacija na sistem za prenos i distribucija na
televiziski signal e pretstaven na slikata 3. Sistemot se sostoi od pristapna
i skeletna (transportna) mre`a.
Slika 3 – Principielna topologija na digitalna radio - difuzna mre`a
Skeletnata mre`a planirano e da raboti so STM -1 SDH nivo (155 Mbit/s) i
treba da ja implementira vo sebe SDH prenosnata tehnologija. Skeletnata
mre`a }e se sostoi od jazli, organizirani vo 2 prstena prika`ani na slika 4
Zapadniot prsten }e go formiraat slednite stanici: MRD Skopje, Crn Vrv,
Borula, Pelister, Mali Vlaj, Kowsko, Slavej, Cocon, Popova [apka.
Isto~niot prsten }e go formiraat slednite stanici: Crn Vrv, Turtel,
Boskija, Po`ar.
9Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
Slika 4 – Skeletna mikrobranova mre`a
Dosega digitalnata mikrobranova mre`a na JP MRD e izgradena samo do
isto~na i zapadna magistrala (sredstva donirani od Norve{ka Vlada), kako
{to e prika`ano na slika 5.
10Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
Slika 5 – Mikrobranova mre`a na JP MRD
PRENOS NA MPEG PREKU ETHERNET
Edna od mo`nostite za poefikasno iskoristuvawe na kapacitetot na
SDH transportnite mre`i pri prenos na podatoci (paketski komutiran
soobra}aj) e koristewe na Ethernet over SDH tehnologijata.
Ednostavnosta i skalabilnosta se dve najva`ni karakteristiki na Ethernet
tehnologijata. Iako Ethernet tehnologijata ve}e poddr`uva nekolku razli~ni
soobra}ajni prioriteti (govor, video, podatoci) vo lokalnite (LAN) mre`i,
napraven e is~ekor vo implementacijata na Ethernet-ot vo MAN i WAN
opkru`uvawe, obezbeduvaj}i kvalitet na servisite (QoS), skalabilnost na
mre`ata, soobra}aen in`enering (load balancing), raspolo`ivost i dobri OAM
(Operation, Administration and Maintenance) karakteristiki.
11Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
Pri vklu~uvaweto na Ethernet tehnologijata za prenos na MPEG video i audio
formati vo telekomunikaciskiot sistem na MRD se koristi prenos na Ethernet
preku SDH so koristewe na generi~ka procedura za vramuvawe (GFP) i {ema za
prilagoduvawe na kapacitetot na link (LCAS) na rabovite na SDH mre`ata.
Novite MPЕG koderi/ dekoderi ve}e se proizveduvaat so Ethernet interfejs. So
ova se ovozmo`uva nivno ednostavno priklu~uvawe vo podato~na (Ethernet/ IP)
mre`a, preku standardni Ethernet porti na svi~ ili ruter. Baraniot kvalitet
na servis za MPEG soobra}ajot se obezbeduva preku QoS mehanizmite vo IP
svi~ovite/ ruterite dodeluvaj}i razli~en prioritet na sekoj tip na soobra}aj.
PROCESIRAWE, PRENOS I EMITUVAWE NA TELEVIZISKI
SIGNAL
Primarna namena na digitalniot telekomunikaciski sistem na MRD e
da distribuira televiziski signal na programite na Makedonskata
Radiotelevizija na celata teritorija na Republika Makedonija.
Signalot koj se prenesuva, vo princip, mo`e da pretstavuva zbir od pove}e
razli~ni tipovi na signali: video, audio, teletekst, podatoci.
Za sekoe pro{iruvawe na distributivnata mre`a, vo ramkite na predvidenite
kapaciteti na STM -1 multipleksot, potrebno e da se dodadat koderi i
dekoderi za sekoja dopolnitelna televiziska programa.
Na blok {emata sl. 6 za procesirawe na audio/ video signalot dadena e
potrebnata procesira~ka oprema vo centarot vo Skopje za distribucija na 3 +
1 televiziski programi. Za podignuvawe na stepenot na sigurnost, eden koder
e namenet kako rezerva za ostanatite 3.
Vo centarot za vrski na JP MRD pristignuvaat site audio i video signali za
site TV i radio programi na JP MRTV. Koristej}i ja opremata {to ja imame
za procesirawe na televiziskite signali go koristime denes op{to
prifateniot metod za kodirawe i kompresirawe MPEG -2, koj e definiran
prema ISO/IEC 13818-3 standard. Isto taka za kodirawe na televiziskiot
signal odbrani se dva tipa na kodirawe, i toa MPEG2 4:2:0 MP@ML koj slu`i
12Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
za distribucija na signalot od izvorot do predavatelnite punktovi i MPEG2
4:2:2 MP@ML koj slu`i za pome|ustudiska razmena t.e. kontribucija.
Na~inot na emituvaweto na DVB-T signal e prika`ano na blok {emite za
predavatelen sl.7 i sl.8 i repetitorski radiodifuzen objekt sl.9.
Signalot na predavatelnite punktovi e doturen so digitalnata
mikrobranovata mre`a. Bidej}i ovoj prenos e IP orientiran za selektirawe i
oddeluvawe na sekoja TV i FM programi se koristat IP/ASI dekoderi. Na sekoj
predavatelen punkt e predvideno da ima ~etiri vakvi uredi, i toa tri rabotni
(za sekoja TV programa po eden) i eden rezerven za site TV programi. Ova
varijanta e potrebna bidej}i preodniot period e nekolku godini vo koj e
potrebno da se emituva i vo analogna i vo digitalna tehnika. Sekoj dekoder
raspolaga so eden analogen video i ~etiri analogni audio izlezi. So ovie
izlezi gi napojuvame site analogni TV i FM predavateli na predavatelniot
punkt. Isto taka koristime i eden IP/ASI konvertor so koj go napojuvame DVB-
T predavatelot. Ovoj digitalen signal vo sebe gi sodr`i site TV programi na
MRTV. Na site predavatelni punktovi e predviden sistemot 1+1 t.e. raboten i
rezerven digitalen predavatel {to e osnoven uslov za da nema prekin vo
emituvaweto na programite. Bidej}i mre`ata e SFN za nejzino
sinhronizirawe potrebno e da se ima i GPS priemnici kako i modulatori so
SFN adapteri (MIP inserteri).
Za kontrola i upravuvawe kako so digitalnata mikrobranova mre`a taka i so
procesira~kata TV oprema (koderi, dekoderi, multiplekseri) raspolagame so
soodvetni softverski paketi od proizvoditelite na opremata и toa tri
serverski kompjuteri so licencirani softveri..
Na blok {emite sl.6, sl.7, sl.8 i sl.9 za predavatelen i repetitorski objekt
site blokovi {to se zasen~eni se vo funkcija i preku niv se emituvaat site
analogni TV i FM programi na MRTV.
13Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
OSNOVNI UREDI ZA PROCESIRAWE:
1. MPEG2 koder - e glaven element vo procesiraweto, izvr{uva konverzija
na analogen televiziski signal (video + 2 analogni televiziski tona +
teletekst) vo digitalen MPEG2 ASI format. Vo zavisnost od namenata
koderite imaat razli~na izvedba. Za distribucija na signalot do
predavatelnite punktovi se koristi koder MPEG2 4:2:0 MP@ML so
brzina na prenos do 7,5Mbit/s. Za me|ustudiska razmena t.e. kontribucija
se koristat koderi so MPEG2 4:2:2 MP@ML so brzina na prenos do
18Mbit/s. Nekoi koderi imaat i mo`nost od dodaten ASI vlez, {to
ovozmo`uva insertirawe na dodatna TV sodr`ina vo postojniot MPEG
transpoten strim t.e. ima funkcija na (re)multiplexer.
2. MPEG2 dekoder - e ured koj od MPEG2 transportniot strim so pomo{ na
definirani PID-ovi ja selektira odredenata programa i ja dekodira
taka da sodr`inata na selektiranata TV programa povtorno se vra}a vo
opseg pogoden za ponatamo{na upotreba. Dobieniot TV signal mo`e da
bide analogen ili SDI (digitalen) vo zavisnost od namenata. Vo TV
studijata obi~no se koristat dekoderi koi gi imaat dvete opcii za
izlazen TV signal. Na predavatelnite punktovi naj~esto se koristat
dekoderi koi imaat samo analogen izlez. Isto kako i koderi postojat i
dekoderi so formati MPEG2 4:2:0 MP@ML i MPEG2 4:2:2 MP@ML za
obrabotka na signalot od distribucija i kontribucija.
3. MPEG2 (re)multiplexer - ured koj vr{i procesirawe vo MPEG2 i
ovozmo`uva formirawe i razlo`uvawe na razli~ni MPEG2 TS
(transportni strimovi) so multipleksirawe, insertirawe ili
filtrirawe na poedini elementi od TS (TV ili drugi sodr`ini). Vo toj
slu~aj na site poedini elementi vo TS se dodeluvaat ili menuvaat PID-
ovite po koi se prepoznavaat na dekoderskata strana.
4. Ruterot e ured koj vr{i povrzuvawe na site procesira~ki opremi vo
mre`ata, preku SDH mikrebranovite vrski.
14Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
TV i audio signalite producirani od programskite studia se procesiraat vo
koderite vo format MPEG. Pove}e programi se pakuvaat vo multiplekserot ,
im se dodeluva soodveten razli~en PID i vo forma na trasporten strim se
vr{i konverzija vo TCP/IP protokol. Preku ruterot i SDH mikrobranovite
vrski signalite se prenesuvaat do site predavatelni to~ki od radiodifuznata
mre`a na MRD.
15Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
AKCIONEN PLAN ZA IMPLEMENTIRAWE NA DVB-T VO
REPUBLIKA MAKEDONIJA
Spored sogleduvawata kako se odviva digitalizacijata vo sosednite
zemji i vo zemjite ~lenki na EU voveduvaweto na DVB-T vo Republika
Makedonija bi trebalo da zavr{i do 31.12.2012 godina. Predlog e ovoj proces
da se odviva vo nekolku fazi.
Po~etokot bi opfatil donesuvawe na kompletna zakonska regulativa za
digitalna televizija, frekventno definirawe na eden multipleks od strana
na AEK, dodeluvawe na toj multipleks na JP MRD za potrebite na
programskite servisi na JP MRT, obezbeduvawe potrebni sredstva za ovoj
proekt, pravewe kompletna proektna dokumentacija i raspi{uvawe na
tenderi za nabavka na predvidena oprema i uslugi.
Po ispolnuvawe na ovie uslovi dinamikata na implementacijata na DVB-T vo
Republika Makedonija bi se odvivala vo tri fazi.
Planiranata DVB -T digitalna zemska TV mre`a na JP MRD se sostoi od 44
predavatelni to~ki podeleni vo 8 zoni (allotmenti) prika`ano vo prilog B
karta 1.
Najoptimalno re{enie za postavuvawe na novi DVB -T predavateli e da se
postavuvaat na isti lokacii na koi postojat analognite TV predavateli so
{to se izbegnuva i dodatno postavuvawe na novi priemni anteni kaj gleda~ite
kako i mnogu pomali vlo`uvawa vo infrastrukturata kaj radiodifuznite
pretprijatija.
Vkupnite tro{oci za realizacija na celokupniot proekt se 6.140.700 Evra
(prilog 1A).
16Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
I faza
Vo prvata faza koja bi traela do krajot na 2009 godina bi se nabavila,
montirala i pu{tila vo probna rabota kompletna DVB -T oprema za sedum
predavatelni punkta (Crn Vrv, Turtel, Vodno, Mali Vlaj, Popova [apka,
Boskija, Stracin) kako i kompletna procesira~ka oprema za audio i video
signali vo Centarot za vrski vo Skopje. Vo ovoj period bi se izvele i
odredeni neophodno potrebni grade`ni i energetski zafati na odredeni
punktovi kako i zafati na antenskite sistemi. Isto taka vo ovoj period e
potrebno da se izvr{i i neophodno prepodesuvawe na postojnite analogni TV
kanali na nekoi punktovi koi se poklopuvaat so kanalite vo DVB-T mre`ata.
Predvidena e i odredena obuka na tehni~kiot kadar za voveduvaweto,
primenata i odr`uvaweto na DVB-T sistemot vo R.Makedonija. So pu{taweto
vo rabota na site gore navedeni predavatelni punktovi t.e. so zavr{uvaweto
na prvata faza bi se dobilo okolu 60% pokrienost na naselenie vo
R.Makedonija (karta 2, 3, 4, 5, 6, 7).
Vkupno potrebnite finansiski sredstva za realizacija na prvata faza se
pretstaveni vo prilog 2A i iznesuvaat 2.533.200 Evra.
II faza
Vo vtorata faza koja bi traela do krajot na 2010 godina bi se nabavila,
montirala i pu{tila vo rabota kompletna oprema na dva predavatelni
punktovi Pelister i Stogovo, kako i na 17 repetitorski punktovi (Kowsko,
Tepavci, Goreni~ka ~uka, Suva gora, Cocon, Bukovik, @idilovo, Debarca,
Kumanovo, Bogomila, Quba{, Negotino 1, [tip 1-Isar, Veles-Ba{ino selo i
Kratovo 2). Isto taka kompletno bi se oformile i dva novi punktovi za
potrebite na digitalnata mikrobranova mre`a Po`ar i Slavej. Isto taka i
vo ovoj period e potrebno da se izvr{at neophodni prepodesuvawa na
postojnite analogni TV kanali na nekoi punktovi koi se poklopuvaat so
kanalite vo DVB -T mre`ata koi }e bidat zna~itelno pobrojni vo odnos na
17Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
prvata faza. Vo ovaa faza e predvideno da se zavr{at kompletno allotment
zonite Crn Vrv, Stracin i Mali Vlaj so site propratni repetitori. Isto
taka vo ovoj period bi se izvele i odredeni neophodno potrebni grade`ni i
energetski zafati na odredeni punktovi kako i zafati na antenskite sistemi.
Vo ovoj period e predvideno da se izvr{i i SFN sinhronizirawe na DVB -T
mre`ata vo ovie tri allotment zoni. Predvidena e i odredena obuka na
stru~niot kadar i so anga`irawe na nadvore{ni stru~ni lica i institucii.
So pu{taweto vo rabota na site gore navedeni predavatelni i repetitorski
punktovi bi se dobilo okolu 80% pokrienost na naselenie vo R.Makedonija
(karta 8 i 9).
Vkupno potrebnite finansiski sredstva za realizacija na vtorata faza se
pretstaveni vo prilog 3A i iznesuvaat 2.174.500 Evra.
III faza
Vo tretata faza od ovoj proekt koja bi traela do krajot na 2011 godina
bi se nabavila, montirala i pu{tila vo rabota kompletna oprema na 20
repetitorski punktovi (Golak, Belasica, Tomoros, Treskavec, Vlajnica,
Ko`a, Ratevo, Mrzenci, Ta`evo, Oslomej, Strumica, Lokvica – Makedonski
Brod, Kru{evo, Zletovo, Makedonska Kamenica, Du{egubica, [piqe,
@irovnica, Lazaropole 1 i Demir Hisar). I vo ovoj period e potrebno da se
izvr{at neophodni prepodesuvawa na postojnite analogni TV kanali na nekoi
punktovi koi se poklopuvaat so kanalite vo DVB -T mre`ata koi }e bidat
u{te pobrojni vo odnos na prvata i vtorata faza. Vo ovaa faza e predvideno
da se zavr{at kompletno site allotment zoni so site propratni repetitori.
Isto taka i vo ovoj period bi se izvele neophodno potrebni grade`ni i
energetski zafati na odredeni punktovi kako i zafati na podobruvawe na
antenskite sistemi. Vo ovoj period e predvideno da se izvr{i i
sinhronizirawe na celokupnata mre`a vo site zoni. So pu{taweto vo rabota
na site gore navedeni predavatelni i repetitorski punktovi bi se dobilo nad
90% pokrienost na naselenie vo R.Makedonija so DVB-T signal.
18Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
Vkupno potrebnite finansiski sredstva za realizacija na tretata faza se
pretstaveni vo prilog 4A i iznesuvaat 1.433.000 Evra.
Na kartite broj 10, 11 i 12 e prika`ano zgolemuvaweto na pokrivaweto na
naselenie vo allotment zonata Turtel po zavr{uvaweto na sekoja faza.
ZABELE[KA
Po zavr{uvaweto na ovie tri fazi JP MRD ne bi prestanala so
procesot na voveduvawe na DVB-T vo R.Makedonija tuku toj proces bi
prodol`il i vo 2012 godina so dopokrivawe na podra~jata vo koi ne dospeva
digitalniot TV signal. Ova bi se postignalo so pu{tawe vo rabota na novi
DVB-T repetitori.
19Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
MAKEDONSKA RADIODIFUZIJA
ZAKLU^OCI
1. Digitalnata TV mre`a bi se izgradila na postojnata predavatelna
infrastruktura na JP MRD.
2. Digitalnata zemska TV mre`a treba da bide vo DVB –T MPEG -2 standard.
3. Prednost na DVB –T vo odnos na analognata televizija: podobar kvalitet
na slika i ton, eden multipleks sodr`i 4 TV programi, podobro
iskoristuvawe na frekventniot spektar, pomali priemni nivoa, za{teda
vo energija i prostor, dopolnitelni informaciski uslugi.
4. ]e se prenesuvaat do 4 SDTV programi vo eden multipleks.
5. Mikrobranovata digitalna prenosna mre`a e ve}e izgradena
6. MRD planira da prodol`i so voveduvawe na novi tehnologii kako HDTV,
MPEG -4 i drugi.
7. Preminot od analogna vo digitalna televizija bi se odvival vo 3 fazi.
8. SET TOP BOX – ovi se potrebni za priem na TV digitalen signal. Cenata
na MPEG -4 SET TOP BOX e 4 – 5 pati povisoka od cenata na SET TOP BOX
so MPEG -2.
9. Za realizacija na ovoj proekt potrebno e da se zgolemi brojot na
in`eneri i tehni~ari vo JP MRD za proektirawe, montirawe, merewe i
sinhronizacija na mre`ite.
10. Suma potrebna za realizacija na celiot proekt 6.140.700 Evra ( bez DDV,
transportni tro{oci, carinski dava~ki).
11. So ovoj proekt Republika Makedonija se priklu~uva kon Evropskite
tekovi vo digitalizacijata na radiodifuzijata.
20Бул. Гоце Делчев, бб, тел. 02 3297 100, факс 02 3225 520,
Prilog 1A
Vkupna investicija za proektot DVB-T vo Republika Makedonija
I faza - 2.533.200 EvraII faza - 2.174.500 EvraIII faza - 1.433.000 Evra
VKUPNO: 6.140.700 Evra
Faza Broj na objekti Cena (Evra)1 I faza 7 Predavatelni objekti 2.533.2002 II faza 2 Predavatelni i 17 Repetitorski objekti 2.174.5003 III faza 20 Repetitorski objekti 1.433.000
6.140.700
Vo iska`anata vrednost na opremata ne e presmetan DDV, carina, carinski dava~ki, transport i drugi prate~ki tro{oci
I faza - 2.533.200 Evra
1 Predavatelna oprema 1.656.2002 Antenska oprema 150.0003 Agregati 103.0004 Kontejneri so transport 24.0005 Grade`no pro{iruvawe i sanirawe 15.0006 Antenski stolbovi 40.0007 Zazemjuvawe i gromobranska instalacija 5.0008 Energetika, klimatizacija, trafostanici, za{tita 85.0009 Monta`a na opremata 200.000
10 Izrabotka proektna dokumentacija i tro{oci okolu proektot 40.00011. Vkupen monta`en materijal i prepodesuvawe na analognata oprema 100.00012 Merni instrumenti 100.00013 Obuka 15.000
2.533.200
II faza - 2.174.500 Evra
1 Predavatelna oprema 827.5002 Antenska oprema 220.0003 Agregati 341.0004 Kontejneri so transport 72.0005 Grade`no pro{iruvawe i sanirawe 22.0006 Antenski stolbovi 130.0007 Zazemjuvawe i gromobranska instalacija 2.0008 Energetika, klimatizacija, trafostanici, za{tita 85.0009 Monta`a na opremata 170.000
10 Vkupen monta`en materijal i prepodesuvawe na analognata oprema 85.00011. Sinhronizacija na mre`ata 100.00012 Merni instrumenti za sinhronizacija 100.00013 Obuka 20.000
2.174.500
III faza - 1.333.000 Evra
1 Predavatelna oprema 329.0002 Antenska oprema 145.0003 Agregati 327.0004 Kontejneri so transport 72.0005 Grade`no pro{iruvawe i sanirawe 10.0006 Antenski stolbovi 95.0007 Energetika, klimatizacija, trafostanici, za{tita 85.0008 Monta`a na opremata 100.0009 Vkupen monta`en materijal i prepodesuvawe na analognata oprema 100.000
10 Sinhronizacija na mre`ata 50.00011 Oprema za servisirawe i odr`u uvawe na DVB-T redi 100.00012 Obuka 20.000
1.433.000
Prilog 2A
I faza - 2.533.200 Evra
1. Predavatelna oprema - 1.656.2 Evra
Objekt Predavatel Cena(Evra) Procesira~ka oprema Vkupna cena(Evra)1 Centar za vrski / / 270.000 270.0002 Crn Vrv 2.5kW 414.000 38.000 452.0003 Turtel 2.5kW 414.000 38.000 452.0004 Vodno 250W 68.000 20.500 98.5005 Mali Vlaj 250W 68.000 21.600 99.6006 Popova [apka 250W 68.000 21.100 99.1007 Boskija 250W 68.000 20.500 98.5008 Stracin 100W 68.000 18.500 86.500
1.168.000 448.200 1.656.200
2. Antenska oprema - 150.000 Evra
Objekt Ant.sistem Cena(Evra) triplekser Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Crn Vrv ne / 3x10kW 25.000 25.0002 Turtel ne / 3x10kW 25.000 25.0003 Vodno da 15.000 3x1kW 15.000 30.0004 Mali Vlaj ne / 3x1kW 15.000 15.0005 Popova [apka da 10.000 3x1kW 15.000 25.0006 Boskija ne / 3x1kW 15.000 15.0007 Stracin da 5.000 3x200W 10.000 15.000
150.000
3. Agregati - 103.000 Evra
Objekt Agregat snaga Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Crn Vrv ne / / /2 Turtel ne / / /3 Vodno ne / / /4 Mali Vlaj da 60kVA 45.000 45.0005 Popova [apka da 50kVA 40.000 40.0006 Boskija ne / / /7 Stracin da 20kVA 18.000 18.000
103.000
4. Kontejneri so transport - 24.000 Evra
Objekt Obi~ni dupli Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Crn Vrv ne ne / /2 Turtel ne ne / /3 Vodno ne da 12.000 12.0004 Mali Vlaj da ne 6.000 6.0005 Popova [apka ne ne / /6 Boskija ne ne / /7 Stracin da ne 6.000 6.000
24.000
5. Grade`no pro{iruvawe i sanirawe - 15.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Crn Vrv ne / /2 Turtel ne / /3 Vodno da 10.000 10.0004 Mali Vlaj ne / /5 Popova [apka ne / /6 Boskija da 5.000 5.0007 Stracin ne / /
15.000
6. Antenski stolbovi - 40.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Crn Vrv ne / /2 Turtel ne / /3 Vodno da 10.000 10.0004 Mali Vlaj ne / /5 Popova [apka da 10.000 10.0006 Boskija da 10.000 10.0007 Stracin da 10.000 10.000
40.000
7. Zazemjuvawe i gromobranska instalacija - 5.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Crn Vrv ne / /2 Turtel da 3.000 3.0003 Vodno ne / /4 Mali Vlaj da 2.000 2.0005 Popova [apka ne / /6 Boskija ne / /7 Stracin ne / /
5.000
8.Monta`a na opremata 200.000 Evra9.Izrabotka na proektna dokumentacija i tro{oci okolu proektot 40.000Evra10.Vkupen monta`en materijal i prepodesuvawe na analognata oprema 100.000Evra11.Merni instrumenti 100.000Evra12.Obuka 15.000Evra
e
Prilog 3A
II faza - 2.174.500 Evra
1. Predavatelna oprema - 827.500 Evra
Objekt edavatelna opr Cena(Evra) Procesira~ka oprema Vkupna cena(Evra)1 Pelister 2.5kW 414.000 38.000 452.0002 Stogovo 250W 68.000 20.500 98.5003 Kowsko 250W 26.500 1.500 28.0004 Tepavci 100W 21.000 1.500 22.5005 Goreni~ka ~uka 100W 21.000 1.500 22.5006 Suva gora 100W 21.000 1.500 22.5007 Cocon 100W 21.000 1.500 22.5008 Bukovik 50W 18.000 1.500 19.5009 @idilovo 50W 18.000 1.500 19.500
10 Debarca 25W 15.000 1.500 16.50011 Kumanovo 25W 15.000 1.500 16.50012 Bogomila 25W 15.000 1.500 16.50013 Quba{ 25W 15.000 1.500 16.50014 Negotino 1 5W 12.000 1.500 13.50015 [tip 1 5W 12.000 1.500 13.50016 Veles 5W 12.000 1.500 13.50017 Kratovo 2 5W 12.000 1.500 13.50018 Po`ar / / / /19 Slavej / / / /
736.500 81.000 827.500
2. Antenska oprema - 220.000 Evra
Objekt Ant.sistem Cena(Evra) triplekser Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Pelister da 45.000 3x10kW 25.000 70.0002 Stogovo da 10.000 3x1kW 15.000 25.0003 Kowsko da 5.000 3x1kW 15.000 20.0004 Tepavci ne / 3x200W 10.000 10.0005 Goreni~ka ~uka ne / 3x200W 10.000 10.0006 Suva gora ne / 3x200W 10.000 10.0007 Cocon ne / 3x200W 10.000 10.0008 Bukovik ne / 3x200W 10.000 10.0009 @idilovo ne / 3x200W 10.000 10.000
10 Debarca da 5.000 3x50W 5.000 10.00011 Kumanovo ne / 3x50W 5.000 5.00012 Bogomila ne / 3x50W 5.000 5.00013 Quba{ ne / 3x50W 5.000 5.00014 Negotino 1 ne / 3x50W 5.000 5.00015 [tip 1 ne / 3x50W 5.000 5.00016 Veles ne / 3x50W 5.000 5.00017 Kratovo 2 ne / 3x50W 5.000 5.00018 Po`ar ne / / / /19 Slavej ne / / / /
220.000
3. Agregati - 341.000 Evra
Objekt Agregat snaga Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Pelister ne / / /2 Stogovo da 50kVA 40.000 40.0003 Kowsko da 20kVA 18.000 18.0004 Tepavci da 20kVA 18.000 18.0005 Goreni~ka ~uka da 20kVA 18.000 18.0006 Suva gora da 20kVA 18.000 18.0007 Cocon da 20kVA 18.000 18.0008 Bukovik da 30kVA 25.000 25.0009 @idilovo da 20kVA 18.000 18.000
10 Debarca da 20kVA 18.000 18.00011 Kumanovo da 20kVA 18.000 18.00012 Bogomila da 20kVA 18.000 18.00013 Quba{ da 20kVA 18.000 18.00014 Negotino 1 da 15kVA 14.000 14.00015 [tip 1 da 20kVA 18.000 18.00016 Veles da 15kVA 14.000 14.00017 Kratovo 2 da 15kVA 14.000 14.00018 Po`ar da 20kVA 18.000 18.00019 Slavej da 20kVA 18.000 18.000
341.000
4. Kontejneri so transport - 72.000 Evra
Objekt Obi~ni dupli Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Pelister ne ne / /2 Stogovo ne ne / /3 Kowsko da ne 6.000 6.0004 Tepavci da ne 6.000 6.0005 Goreni~ka ~uka ne ne / /6 Suva gora da ne 6.000 6.0007 Cocon ne ne / /8 Bukovik ne ne / /9 @idilovo ne da 12.000 12.000
10 Debarca da ne 6.000 6.00011 Kumanovo da ne 6.000 6.00012 Bogomila da ne 6.000 6.00013 Quba{ da ne 6.000 6.00014 Negotino 1 da ne 6.000 6.00015 [tip 1 ne ne / /16 Veles ne ne / /17 Kratovo 2 ne ne / /18 Po`ar da ne 6.000 6.00019 Slavej da ne 6.000 6.000
72.000
5. Grade`no pro{iruvawe i sanirawe - 22.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Pelister ne / /2 Stogovo da 5.000 5.0003 Kowsko ne / /4 Tepavci ne / /5 Goreni~ka ~uka ne / /6 Suva gora ne / /7 Cocon ne / /8 Bukovik da 5.000 5.0009 @idilovo ne / /
10 Debarca ne / /11 Kumanovo ne / /12 Bogomila ne / /13 Quba{ ne / /14 Negotino 1 ne / /15 [tip 1 ne / /16 Veles ne / /17 Kratovo 2 ne / /18 Po`ar da 6.000 6.00019 Slavej da 6.000 6.000
22.000
6. Antenski stolbovi - 130.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Pelister da 10.000 10.0002 Stogovo da 10.000 10.0003 Kowsko ne / /4 Tepavci ne / /5 Goreni~ka ~uka ne / /6 Suva gora ne / /7 Cocon ne / /8 Bukovik ne / /9 @idilovo ne / /
10 Debarca da 35.000 35.00011 Kumanovo ne / /12 Bogomila da 5.000 5.00013 Quba{ da 10.000 10.00014 Negotino 1 ne / /15 [tip 1 ne / /16 Veles ne / /17 Kratovo 2 ne / /18 Po`ar da 30.000 30.00019 Slavej da 30.000 30.000
130.000
7. Zazemjuvawe i gromobranska instalacija - 2.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Pelister ne / /2 Stogovo ne / /3 Kowsko ne / /4 Tepavci ne / /5 Goreni~ka ~uka ne / /6 Suva gora ne / /7 Cocon ne / /8 Bukovik ne / /9 @idilovo ne / /
10 Debarca da 2.000 2.00011 Kumanovo ne / /12 Bogomila da / /13 Quba{ da / /14 Negotino 1 ne / /15 [tip 1 ne / /16 Veles ne / /17 Kratovo 2 ne / /18 Po`ar da / /19 Slavej da / /
2.000
8.Monta`a na opremata 170.000Evra9.Vkupen monta`en materijal i prepodesuvawe na analognata oprema 85.000Evra10.Sinhronizacija na mre`ata 100.000Evra11.Merni instrumenti 100.000Evra12.Obuka 20.000Evra
e
Prilog 4A
III faza - 1.433.000 Evra
1. Predavatelna oprema - 329.000 Evra
Objekt edavatelna opr Cena(Evra) Procesira~ka oprema Vkupna cena(Evra)1 Golak 250W 26.500 1.500 28.0002 Belasica 250W 26.500 1.500 28.0003 Tomoros 50W 18.000 1.500 19.5004 Treskavec 25W 15.000 1.500 16.5005 Vlajnica 25W 15.000 1.500 16.5006 Ko`a 25W 15.000 1.500 16.5007 Ratevo 25W 15.000 1.500 16.5008 Mrzenci 25W 15.000 1.500 16.5009 Ta`evo 25W 15.000 1.500 16.500
10 Oslomej 25W 15.000 1.500 16.50011 Strumica 25W 15.000 1.500 16.50012 Lokvica 5W 12.000 1.500 13.50013 Kru{evo 5W 12.000 1.500 13.50014 Zletovo 5W 12.000 1.500 13.50015 M.Kamenica 5W 12.000 1.500 13.50016 Du{egubica 5W 12.000 1.500 13.50017 [piqe 5W 12.000 1.500 13.50018 @irovnica 5W 12.000 1.500 13.50019 Lazarople 1 5W 12.000 1.500 13.50020 Demir Hisar 5W 12.000 1.500 13.500
299.000 30.000 329.000
2. Antenska oprema - 145.000 Evra
Objekt Ant.sistem Cena(Evra) triplekser Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Golak ne / 3x1kW 15.000 15.0002 Belasica ne / 3x1kW 15.000 15.0003 Tomoros ne / 3x200W 10.000 10.0004 Treskavec ne / 3x50W 5.000 5.0005 Vlajnica da 5.000 3x50W 5.000 10.0006 Ko`a da 5.000 3x50W 5.000 10.0007 Ratevo ne / 3x50W 5.000 5.0008 Mrzenci ne / 3x50W 5.000 5.0009 Ta`evo ne / 3x50W 5.000 5.000
10 Oslomej ne / 3x50W 5.000 5.00011 Strumica da 5.000 3x50W 5.000 10.00012 Lokvica ne / 3x50W 5.000 5.00013 Kru{evo da 5.000 3x50W 5.000 10.00014 Zletovo ne / 3x50W 5.000 5.00015 M.Kamenica ne / 3x50W 5.000 5.00016 Du{egubica ne / 3x50W 5.000 5.00017 [piqe ne / 3x50W 5.000 5.00018 @irovnica ne / 3x50W 5.000 5.00019 Lazarople 1 ne / 3x50W 5.000 5.00020 Demir Hisar ne / 3x50W 5.000 5.000
145.000
3. Agregati - 327.000 Evra
Objekt Agregat snaga Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Golak da 40kVA 30.000 30.0002 Belasica da 20kVA 18.000 18.0003 Tomoros da 30kVA 25.000 25.0004 Treskavec da 20kVA 18.000 18.0005 Vlajnica da 20kVA 18.000 18.0006 Ko`a da 20kVA 18.000 18.0007 Ratevo da 20kVA 18.000 18.0008 Mrzenci da 20kVA 18.000 18.0009 Ta`evo da 20kVA 18.000 18.000
10 Oslomej da 20kVA 18.000 18.00011 Strumica da 20kVA 18.000 18.00012 Lokvica da 15kVA 14.000 14.00013 Kru{evo da 20kVA 18.000 18.00014 Zletovo da 10kVA 10.000 10.00015 M.Kamenica da 10kVA 10.000 10.00016 Du{egubica da 10kVA 10.000 10.00017 [piqe da 15kVA 14.000 14.00018 @irovnica da 10kVA 10.000 10.00019 Lazarople 1 da 10kVA 10.000 10.00020 Demir Hisar da 15kVA 14.000 14.000
327.000
4. Kontejneri so transport - 72.000 Evra
Objekt Obi~ni dupli Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Golak ne ne / /2 Belasica da ne 6.000 6.0003 Tomoros da ne 6.000 6.0004 Treskavec ne ne / /5 Vlajnica da ne 6.000 6.0006 Ko`a da ne 6.000 6.0007 Ratevo da ne 6.000 6.0008 Mrzenci ne ne / /9 Ta`evo da ne 6.000 6.000
10 Oslomej ne ne / /11 Strumica da ne 6.000 6.00012 Lokvica da ne 6.000 6.00013 Kru{evo da ne 6.000 6.00014 Zletovo da ne 6.000 6.00015 M.Kamenica da ne 6.000 6.00016 Du{egubica da ne 6.000 6.00017 [piqe ne ne / /18 @irovnica ne ne / /19 Lazarople 1 ne ne / /20 Demir Hisar ne ne / /
72.000
5. Grade`no pro{iruvawe i sanirawe - 10.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Golak ne / /2 Belasica ne / /3 Tomoros ne / /4 Treskavec ne / /5 Vlajnica ne / /6 Ko`a ne / /7 Ratevo ne / /8 Mrzenci da 5.000 5.0009 Ta`evo ne / /
10 Oslomej ne / /11 Strumica ne / /12 Lokvica ne / /13 Kru{evo ne / /14 Zletovo ne / /15 M.Kamenica ne / /16 Du{egubica ne / /17 [piqe ne / /18 @irovnica ne / /19 Lazarople 1 ne / /20 Demir Hisar da 5.000 5.000
10.000
6. Antenski stolbovi - 75.000 Evra
Objekt Cena(Evra) Vkupno (Evra)1 Golak da 10.000 10.0002 Belasica ne / /3 Tomoros ne / /4 Treskavec ne / /5 Vlajnica ne / /6 Ko`a da 35.000 35.0007 Ratevo da 20.000 20.0008 Mrzenci da 10.000 10.0009 Ta`evo ne / /
10 Oslomej ne / /11 Strumica ne / /12 Lokvica ne / /13 Kru{evo ne / /14 Zletovo ne / /15 M.Kamenica ne 20.000 20.00016 Du{egubica ne / /17 [piqe ne / /18 @irovnica ne / /19 Lazarople 1 ne / /20 Demir Hisar ne / /
95.000
7.Monta`a na opremata 100.000Evra8.Vkupen monta`en materijal i prepodesuvawe na analognata oprema 100.000Evra9.Sinhronizacija na mre`ata 50.000Evra10.Obuka 20.000Evra