strategija gorazde final local

Strategija održivog razvoja općine Goražde 2012.-2016.

0 / 180

SS aa dd rr žž aa jj PREAMBULA ... PORUKA NAČELNIKA OPĆINE METODOLOGIJA I LISTA UČESNIKA LISTA SKRAĆENICA

1. OPŠTI PODACI O OPĆINI

1.1. Administrativni i geografski položaj 1.1.1. Administrativni položaj 1.1.2. Geografski položaj 1.2. Kratak historijat općine 1.3. Opšti podaci o stanovništvu

1.3.1. Broj stanovnika i gustina naseljenosti 1.3.2. Starosna i polna struktura 1.3.3. Obrazovna struktura 1.3.4. Etnička struktura 1.4. Lokalna samouprava

2. INDIKATORI ZA MONITORING

2.1. Indikatori životne sredine i infrastrukture 2.2. Indikatori ekonomskog i ruralnog razvoja 2.3. Indikatori društvenog razvoja (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života)

3. ANALIZA STANJA 3.1. Životna sredina i infrastruktura

3.1.1. Trenutno stanje 3.1.1.1. Klima i reljef 3.1.1.2. Zemljište i zaštićena područja 3.1.1.3. Rudna bogatstva 3.1.1.4. Vodni resursi 3.1.1.5. Zrak 3.1.1.6. Biljni svijet 3.1.1.7. Životinjski svijet 3.1.1.8. Infrastruktura 3.1.1.8.1. Cestovni saobraćaj 3.1.1.8.2. Telekomunikacije 3.1.1.8.3. Elektrifikacija 3.1.1.8.4. Toplifikacija 3.1.1.8.5. Vodosnabdijevanje 3.1.1.8.6. Kanalizacija i otpadne vode 3.1.1.8.7. Odlaganje krutog otpada 3.1.1.8.8. Stanovanje i parkovske površine 3.1.2 Sektorska PESTEL i SWOT analiza

3.2. Ekonomski i ruralni razvoj

3.2.1. Trenutno stanje 3.2.1.1. Opšti podaci 3.2.1.2. Poljoprivreda 3.2.1.2.1. Ratarstvo

3.2.1.2.2. Povrtlarstvo

Strategija održivog razvoja Općine Goražde 2012.-2016. 1 / 180

3.2.1.2.3. Voćarstvo 3.2.1.2.4. Stočarstvo

3.2.1.3. Šumarstvo 3.2.1.4. Energetika 3.2.1.5. Prerađivačka industrija 3.2.1.5.1. Metalna industrija 3.2.1.5.2. Drvna industrija 3.2.1.5.3. Prehrambena industrija 3.2.1.6. Građevinarstvo 3.2.1.7. Usluge i trgovina 3.2.1.8. Turizam 3.2.1.9. Razvoj MSP, obrta i poduzetništva

3.2.2. Sektorska PESTEL i SWOT analiza 3.3. Društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života)

3.3.1. Trenutno stanje 3.3.1.1. Stanovništvo 3.3.1.2. Obrazovanje 3.3.1.3. Zdravstvo 3.3.1.4. Socijalna zaštita 3.3.1.5. Kultura 3.3.1.6. Sport i rekreacija 3.3.1.7. Mediji i informisanje 3.3.1.8. Mladi 3.3.1.9. Nevladin sektor

3.3.2. Sektorska PESTEL i SWOT analiza 3.4. Integralne analize faktora i usmjerenja razvoja

3.4.1. PESTEL analiza 3.4.2. SWOT analiza 3.4.3. Analiza strateških usmjerenja

4. DEFINISANJE STRATEGIJE 4.1. Izjava o viziji održivog razvoja

4.2. Definisanje prioriteta, strateških ciljeva i programa 5. AKCIONI PLAN

6. IMPLEMENTACIJA, MONITORING I EVALUACIJA ANEKSI A1. Indikatori - Životna sredina i infrastruktura

- Ekonomski i ruralni razvoj - Društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života)

A2. Lista potencijalnih projekata za period implementacije Strategije 2012.-2016. A3. Pregled važećih strateških dokumenata A4. Pregled aktuelnih projekata, planiranih budžetom općine, započetih u 2011. godini

A5. Rješenje o imenovanju Radnog tima i Sektorskih grupa za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012-2016. g.

A6. Rješenje o usvajanju Strategije A7. Rješenje o implementaciji Strategije A8. Rješenje o monitoringu i evaluaciji Strategije


PP rr ee aa mm bb uu ll aa

Općina Goražde preduzima značajne korake u planiranju sopstvenog održivog razvoja u skladu sa postojećim zakonskim okvirima i savremenim evropskim i svjetskim tokovima. Danas je suštinski element u bilo kojoj zemlji jačanje lokalnih kapaciteta i razvijanje svijesti u cilju lokalnog održivog razvoja. Obzirom da je Bosna i Hercegovina jasno opredijeljena i akter je procesa europskih integracija kao i drugih međunardonih tokova, od značaja za izradu ove lokalne strategije održivog razvoja je i postojanje i primjena niza međunarodnih strateških dokumenata kao što su: Strategija održivog razvoja EU, Lisabonska strategija EU i Nova Lisabonska strategija EU, Milenijumski ciljevi (UN).... Mnoge zemlje su svoje nacionalne strategije održivog razvoja već uskladile sa pomenutim nadnacionalnim strategijama i ciljevima. Bosna i Hercegovina još uvijek nema usvojenu strategiju održivog razvoja, kao ni usvojenu strategiju razvoja uopće. U maju 2010. g. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH dovršila je izradu prijedloga Strategije razvoja BiH, ali taj dokument do danas nije usvojen, pa se i ne primjenjuje. Strategija održivog razvoja nije usvojena, niti pripremljena na nivou FBiH kao ni Bosansko-podrinjskog kantona, kome općina Goražde administrativno pripada. Stoga je izrada Strategije održivog razvoja općine Goražde referisana, u pogledu podržanosti njenih ciljeva, programa i projekata sa viših nivoa vlasti, na aktuelne sektorske strategije i druge planske dokumente od interesa za održivi razvoj, prvenstveno one usvojene na nivou BiH, FBiH, Bosansko-podrinjskog kantona i Sarajevske ekonomske makro-regije, te one koji su u proceduri usvajanja. U oblasti životne sredine i infrastrukture to su:

Strategija protivminskog djelovanja BiH (2009.-2019.) Federalna strategija zaštite okoliša Federalna strategija zaštite zraka Federalna strategija upravljanja otpadom Federalna strategija upravljanja vodama - u nacrtu Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH

U oblasti ekonomskog i ruralnog razvoja to su:

Strategije razvoja BiH (2010-2014.) - u nacrtu Strategije rasta izvoza iz BiH za period 2012.-2015. godina- u nacrtu Strategije razvoja Federacije BiH (2010-2020.) Projekt i Akcioni plan: Razvoj industrijske politike u Federaciji BiH (2011.-2015.) Projekt: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji BiH Strategije razvoja turizma Federacije BiH (2008.-2018.) Srednjoročne strategije razvoja poljoprivrednog sektora u Federaciji BiH (2006.-2010.), koja je još

uvijek u primjeni Program suzbijanja i kontrole bruceloze kod ovaca i koza u Federaciji BiH (januar 2010. -

decembar 2016.) Strategija i Okvir za implementaciju razvoja Sarajevske ekonomske makroregije Program razvoja Bosansko-podrinjskog kantona Goražde do 2014. godine Strategija razvoja turizma u Gornjem podrinju

U oblasti društvenog razvoja to su:

Strategija zapošljavanja u BiH (2010.- 2014.) Strategije socijalne uključenosti BiH (2010.-2014.) Državna strategija BiH za borbu protiv nasilja nad djecom (2007.-2010.), koja je još uvijek u

primjeni


Akcioni plan za djecu BiH (2011.-2014.) Revidirana strategija BiH za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma Strategija razvoja nauke u BiH (2010.-2015.) Mapa puta i Plan aktivnosti za uključivanje BiH u EU programe za cjeloživotno učenje i mladi u

akciji (do kraja 2013. godine) Revidirani akcioni plan BiH o obrazovnim potrebama Roma Strategija razvoja sporta u BiH (2010.-2014.) Strategija kulturne politike u BiH Strateški plan za reformu zdravstvenog sistema u Federaciji BiH (2008.-2018.) Strategija za razvoj primarne zdravstvene zaštite u Federaciji BiH Strategija za unapređenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji BiH (2010.-

2019.) Strategija zdravlje i mladi u Federaciji BiH Strategija i Plan akcije za izjednačavanje mogućnosti za osobe sa invaliditetom u Federaciji BiH

(2011-2015.) Strategija održivog razvoja općine Goražde dokument je od izuzetnog značaja, koji definiše održivi razvoj kao ciljno orijentisan, dugoročan, neprekidan, sveobuhvatan i sinergetski proces koji utiče na sve aspekte života (ekonomski, socijalni, ekološki i institucionalni) na lokalnom nivou. U Strategiji se potencira izrada modela koji na kvalitetan način zadovoljava društveno-ekonomske potrebe i interese građana, a istovremeno uklanja ili znatno smanjuje uticaje koji prijete ili štete zdravoj životnoj sredini i prirodnim resursima. Općina Goražde ima već usvojene sektorske strateške i planske dokumente u primjeni:

Strategija razvoja općine Goražde zasnovana na poštivanju ljudskih prava 2008.-2014. godine Ažurirani program kapitalnih investicija Općine Goražde 2012-2016. Strategija privlačenja investicija u Općinu Goražde Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) 2011-2016 Lokalni akcioni plan u oblasti biodiverziteta za Općinu Goražde Strategija razvoja omladinske politike Općine Goražde 2010-2015. Strategije za izgradnju partnerstva i saradnju sa građanima

Svi prethodno navedeni općinski razvojni dokumenti i njihovi ciljevi, kao i budžetska planska dokumenta općine Goražde, Bosansko-podrinjskog kantona i Fedracije BiH uzeti su u obzir pri izradi Strategije održivog razvoja općine Goražde za period 2012. do 2016. godine (u nastavku: Strategija). Izradi ove Strategije pristupilo se sistematski i u partnerstvu sa Regionalnim centrom za životnu sredinu i drugim lokalnim akterima. Tokom 2009. godine potpisan je Ugovor o razumijevanju između općine Goražde i REC-a čime se i zvanično krenulo u realizaciju ovog dijela projekta u kojem je predviđena izrada Strategije održivog razvoja. Da bi se stekli i drugi neophodni preduslovi za izradu Strategije, Općinski načelnik Općine Goražde je 30.09.2011. godine na osnovu člana 35. i člana 85. Statuta općine Goražde donio Rješenje o imenovanju Radnog tima i Sektorskih grupa za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2013. – 2017.g. (u prilogu Rješenje broj: 02-14-5106 /11). Ovim Rješenjem imenovani su Radni tim i Sektorske grupe za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012. – 2016.g., koje čine predstavnici lokalne uprave, poslovne zajednice, javnih institucija i preduzeća, nevladinih organizacija, mladih i medija. Na sjednici od ______.2012. godine Općinsko vijeće Općine Goražde usvojilo je Strategiju, čime je ona postala i njegov zvanični dokument.

Projektni tim


PP oo rr uu kk aa OO pp ćć ii nn ss kk oo gg nn aa čč ee ll nn ii kk aa

Poštovani sugrađani, Cilj izrade Strategije održivog razvoja je stvaranje perspektivne budućnosti sadašnjim, te generacijama koje dolaze. Općina Goražde je u jednoj uzlaznoj putanji u razvoju infrastrukture, realizirani su mnogi infrastrukturni projekti, te je život građana u općini Goražde znatno poboljšan u odnosu na protekli period. U ovom strateškom dokumentu za period 2012. do 2016. godina, pored nastavka gradnje i modernizacije infrastrukture, ističem potrebu za jačanjem i drugih segmenata kvalitete života građana na teritoriji općine Goražde. Najvažnije je da se pored toga što ćemo očuvati općinu Goražde, na način da obezbjedimo mehanizme za zaštitu i unapređenje životne sredine, dodatno potpomognemo razvoj privrednog potencijala stvarajući uslove za zapošljavanje. Ovom prilikom se zahvaljujem na svestranoj i kvalitenoj pomoći i podršci u izradi ovog strateškog dokumenta Regionalnom centru za okoliš (REC), te konsultanstkoj kući Maxima Consulting čija je podrška u izradi ove Strategije realizirana kroz komponentu projekata “Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“, finansiranog od strane Ministarstva spoljnih poslova Finske, namjenjenoj za pomoć u izradi strateških dokumenata u 25 općina (iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore). Također se srdačno zahvaljujem na uspješno obavljenom poslu članovima radnog tima, odnosno članovima tri sektorske radne grupe koje čine predstavnici Komisije za izradu „Strategije održivog razvoja općine Goražde za period 2012.-2016.“ i partnerska grupa u čijem su sastavu predstavnici građana, institucija, asocijacija, predstavnici nevladinog sektora i javnih i privatnih preduzeća. Iskreno se nadam da će se dosadašnji timski rad i saradnja učesnika u izradi Strategije nastaviti i u narednom periodu njene implementacije, što će biti garant uspješne realizacije vizije održivog razvoja općine Goražde, te vjerujem da ćemo imati dovoljno volje, snage i znanja za realizaciju svih komponenti ovog strateškog dokumenta. U Goraždu, ________ 2012. godine Općinski načelnik

Muhamed Ramović mr. sci.


MM EE TT OO DD OO LL OO GG II JJ AA II LL II SS TT AA UU ČČ EE SS NN II KK AA Ova Strategija je rezultat timskog rada članova iz općine Goražde, Regionalnog centra za životnu sredinu, kog finansira Ministarstvo spoljnih poslova Finske i konsultantske firme MAXIMA CONSULTING iz Beograda. Strategija održivog razvoja u općini Goražde za period 2012. do 2016. godine se realizuje u okviru projekta “Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu“, koji implementira Regionalni centar za životnu sredinu (REC), finansiranog od strane Ministarstva spoljnih poslova Finske. Regionalni centar za životnu sredinu (REC) je u okviru ovog projekta pokrenuo komponentu usmjerenu na podizanje kapaciteta općinskih uprava, kao i pružanje podrške u pogledu izrade strategija za lokalni održivi razvoj, ali i drugih strateških dokumenata ili njihovih akcionih planova. U projekat je uključeno 25 općina iz sliva rijeke Drine (iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore), putem kojeg je REC želio da pruži praktičnu strukturiranu podršku partnerskim općinama, kroz seriju treninga, tehničke podrške i aktivnosti planiranja. Pored ovoga posebna komponenta projekta je bila usmjerena na osnovne škole u ovim općinama, s ciljem pozicioniranja istih na osnovu lokalnih uslova i potreba, kako bi se maksimizirali lokalni potencijali radi dostizanja održivog razvoja. U čitavom procesu planiranja primjenjivan je participativni pristup, u kojem su lokalni akteri, a prije svega predstavnici Općine Goražde i drugih relevantnih institucija, uzeli aktivno učešće, dajući dragocijene smjernice za ovaj strateški dokument : A. Općina Goražde

1. Muhamed Ramović mr. sci., Načelnik općine Goražde, 2. Aida Obuća, Zamjenica predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Goražde, 3. Zahid Dučić, sekretar općinskog organa uprave Općine Goražde, 4. Enisa Lapo, pomoćnica Načelnika Općine Služba za finansije, trezor i privredu, 5. Enver Adžem, pomoćnik Načelnika Općine Služba za prostorno uređenje, stambeno- komunalne

poslove i raseljena lica, 6. Sanid Zirak mr. sci., pomoćnik Načelnika Općine Služba za društvene djelatnosti, opću upravu i

zajedničke poslove, 7. Asima Džambegović, Koordinator Općine Goražde za izradu SLOR.

B. Regionalni centar za životnu sredinu (REC)

1. Dr Radoje Laušević, direktor projekta 2. Srđan Sušić, menadžer projekta 3. Saša Solujić, članica projektnog tima 4. Zorica Korać, članica projektnog tima 5. Ivana Tomašević, članica projektnog tima 6. Аndrea Bevanda-Hrvo, članica projektnog tima 7. Мira Vasiljević, članica projektnog tima

C. MAKSIMA KONSALTING (MAXIMA CONSULTING), Beograd

1. Jasmina Krunić 2. Dr Ana Jolović 3. Dr Robert Molnar 4. Senada Keserović mr. sci.


D. Partneri I grupa: Životna sredina i infrastruktura

1. Enver Adžem, vođa grupe, pomoćnik Načelnika Općine - Služba za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove i raseljena lica,

2. Esad Šubo, predstavnik mjesnih zajednica, 3. Muris Ajanović, pomoćnik Načelnika za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina, 4. Adisa Bajrović, uposlenica Općine, 5. Sadik Silajdžić, direktor JKP „6. mart“, 6. Ismet Perla, predstavnik JKP „6. mart“ , 7. Muamer Pezo, vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde (SBiH), 8. Dženan Hodžić, Stranka za BiH, 9. Mehmed Turčalo, Stranka za BiH,

10. Mustafa Geca, vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde (SDA), 11. Zijad Briga, vijećnik u Općinskom vijeću (Liberalna stranka), 12. Edin Terović, vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde (SDP), 13. Mirsad Mehović, Elektrodistribucija Goražde, 14. Mirhad Alihodžić, uposlenik Općine, 15. Munira Baščelija, BH Telecom Goražde, 16. Izeta Nuhanović Jahić, Kantonalna direkcija za ceste Goražde, 17. Nijaz Ratković, predstavnik Ministarstva finansija BPK Goražde, 18. Džihanić Nudžeim, JP ”Bosansko- podrinjske šume” Goražde, 19. Meho Hubjer, pomoćnik Načelnika općine - Služba za civilnu zaštitu i mjesne zajednice, 20. Nedim Kunovac, Udruženje mladih ''VIR'', 21. Emir Dučić, Diplomirani biolog, 22. Ervin Dervišević, Bakalaureat regionalnog i prostornog planiranja, 23. Damir Dučić, Udruženje Crveni križ Goražde.

Fotografija br 1: Članovi radne grupe I tokom radionica za izradu strategije

Izvor: Općina Goražde


II grupa: Ekonomski i ruralni razvoj

1. Enisa Lapo, vođa grupe, pomoćnica Načelnika Općine - Služba za finansije, trezor i privredu, 2. Fadil Salković, viši referent za poslove u oblasti poljoprivrede u Općini Goražde, 3. Kenan Kanlić, direktor JP „Bosansko-podrinjske šume“, 4. Mirsad Hubanić, predstavnik Udruženja „Dani jabuke“, 5. Ibro Mašala, predstavnik u oblasti trgovačke djelatnosti, 6. Madžida Raščić, Ministarstvo za privredu BPK, 7. Adnan Bukva, sekretar Udruženja poslodavaca BPK, 8. Ahmo Adžović, član Komisje za planiranje kapitalnih investicija, 9. Azra Softić, član Komisje za planiranje kapitalnih investicija,

10. Meliha Gačanin, direktorica UG „ALDI“, 11. Sabira Bešlija, Predstavnik Udruženja “Odmor na selu” Goražde, 12. Sedina Obuća, vijećnica u Općinskom vijeću (SDA), 13. Hamed Topuz, vijećnik u Općinskom vijeću (SBiH), 14. Ramiz Drakovac, Stranka za BiH, 15. Kasim Brdar, Stranka za BiH, 16. Adis Delahmet, vijećnik u Općinskom vijeću (SDP), 17. Zihreta Perjan, uposlenica Općine Goražde, 18. Mirsad Pezo, šef Odjela za LER Općine Goražde, 19. Mirsad Klapuh, direktor firme “Pobjeda Sport” d.d. Goražde, 20. Almas Pita, predstavnik Ministarstva za privredu, 21. Muris Ražanica, Predsjednik skupšine Turističke zajednice BPK, 22. Edin Kunovac, direktor Turističke zajednice BPK,

Fotografija br 2: Članovi radne grupe II tokom radionica za izradu strategije



III grupa: Društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života)

1. Sanid Zirak mr. sci., vođa grupe, pomoćnik Načelnika Općine - Služba za društvene djelatnosti, opću upravu i zajedničke poslove,

2. Džemail Popović, pomoćnik Načelnika općine Služba za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, 3. Salem Djetlić , Direktor OŠ „ Husein efendija Đozo“, 4. Amra Kunovac, predstavnik kanatonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i kultura za osnovno

obrazovanje, 5. Emira Drakovac, predstavnik kanatonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i kultura za srednje i

visoko obrazovanje, 6. Elmedin Valjevčić, predstavnik kanatonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i kultura za sport, 7. Sabina Gušo, direktorica Doma zdravlja Goražde, 8. Hamdo Sijerčić, direktor Centra za kulturu Goražde, 9. Mensur Ćurović, direktor JKSC „Mirsad Hurić“,

10. Emira Djana, uposlenica Općine Goražde, 11. Valjevčić Azra, uposlenica Općine Goražde, 12. Aida Kapo, uposlenica Općine Goražde, 13. Merima Kanlić, predstavnica nevladine organizacije mladih „Stella Magica“, 14. Armin Terović, predstavnik nevladine organizacije mladih „Stella Magica“, 15. Esma Drkenda, predsjednica udruženja „Seka“, 16. Nafija Hodo, direktorica Kantonalnog zavoda za zapošljavanje, 17. Safet Bajrović, vijećnik u Općinskom vijeću (SDA), 18. Jasmin Bešlija, vijećnik u Općinskom vijeću (SDP), 19. Senad Čeljo, vijećnik u Općinskom vijeću (SBiH), 20. Sevda Popović, Stranka za BiH, 21. Damir Žuga, Stranka za BiH, 22. Vesna Marić, vjećnica u Općinskom vijeću (SNSD), 23. Seja Bavčić, Udruženje oboljelih od karcinoma i drugih malignih oboljenja „Biser“, 24. Mirsada Sijerčić, Udruženje žena „Goraždanka“.

Fotografija br 3: Članovi radne grupe III tokom radionica za izradu strategije Izvor: Općina Goražde


LL II SS TT AA SS KK RR AA ĆĆ EE NN II CC AA BDP bruto društveni proizvod BH MAC BiH Centar za uklanjanje mina BiH Bosna i Hercegovina bpk biološka potrošnja kisika BPK Bosansko-podrinjski kanton EDS Elektro distributivna stanica EPA Agencija za promociju izvoza iz BiH EU Evropska unija FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FIPA Agencija za promociju direktnih stranih ulaganja u BiH ha hektar IT informacione tehnologije JKP javno komunalno poduzeće JNA Jugoslovenska narodna armija JP javno poduzeće JU javna ustanova KUD kulturno-umjetničko društvo KV kvalifikovan LEAP lokalni ekološki akcioni plan LER lokalni ekonomski razvoj LZ lokalna zajednica MHE mini hidroelektrana MSP mala i srednja poduzeća MZ Mjesna zajednica NKV nekvalifikovan NSS niža stručna sprema NUS neeksplodirana ubojita sredstva OŠ Osnovna škola OV Općinsko vijeće PESTEL analiza političkih, ekonomskih, socijalnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških i pravnih faktora

razvoja PKV polukvalifikovan REC Regionalni centar za životnu sredinu RVI ratni vojni invalidi SLOR Strategija lokalnog održivog razvoja SSS srednja stručna sprema SWOT analiza unutarnjih snaga i slabosti i vanjskih mogućnosti i prijetnji TC telefonska centrala UG udruženje građana UN Ujedinjene nacije VKV visokokvalifikovan VSS visoka stručna sprema VŠS viša školska sprema


11.. OO PP ŠŠ TT II PP OO DD AA CC II OO OO PP ĆĆ II NN II 1.1. Administrativni i geografski položaj 1.1.1. Administrativni položaj Općina Goražde se nalazi u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde1

Prema zvaničnoj statistici

, čije je administrativno, političko, ekonomsko i kulturno središte grad Goražde koji zauzima površinu od 8 km2.

2 teritorij općine Goražde ima površinu od 248,8 km2, što predstavlja 49,21% teritorije Bosansko-podrinjskog kantona (čija površina je 504,6 km2), 0,95% teritorije Federacije BiH (čija površina je 26.110,0 km2), odnosno 0,49% teritorije Bosne i Hercegovine (čija površina je 51.209,2 km2). Općina Goražde je po popisu iz 1991. godine imala površinu od 376,7 km2 i 37.573 stanovnika, koji su živjeli u 187 naseljenih mjesta, ali je nakon potpisivanja Opće-okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, njen teritorij podijeljen na dvije administrativne jedinice s tim da međuentitetska granica nikada nije službeno utvrđena i smatra se privremenom. Tom podjelom je 145 naseljenih mjesta u površini od 248,8 km2 pripalo općini Goražde u Federaciju BiH, a 42 naseljena mjesta u površini od 127,9 km2 je pripalo opštini Novo Goražde u Republici Srpskoj.

Tabela br. 1 : Površina općine Goražde naspram viših administrativnih jedinica, 2011. godine Administrativna jedinica Površina u

km2 Učešće teritorije Općine u ukupnoj površini

administrativne jedinice (%) Bosna i Hercegovina 51.209,2 0,49 Federacija BiH 26.110,0 0,95 Bosansko - podrinjski kanton 504,6 49,31 Općina Goražde 248,8 100,0 Izvor: „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama”, Federalni zavod za statistiku, Sarajevo, juni 2011

Od glavnog grada BiH, Sarajeva, općina Goražde je udaljena 92 kilometra. Dobro razvijene saobraćajne komunikacije povezuju općinu Goražde magistralnim putevima3

U Federaciji BiH Goražde graniči na zapadu i sjeveru s općinama Foča-Ustikolina i Pale-Prača

sa Sarajevom, Višegradom i Fočom, hrvatskim i crnogorskim primorjem, te Srbijom, a općinom protiče i rijeka Drina kao glavna saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Regionalnu putnu mrežu čini putni pravac R-448 (Prača – Jabuka – Goražde – Čajniče) u dužini od 24,3 km, dok je lokalna putna mreža dobro razvijena i zastupljena je sa 13 važnijih putnih pravaca, čime je većini sela omogućen pristup automobilom.

4

1 Bosansko-podrinjski kanton se sastoji od tri općine (Foča-Ustikolina, Goražde i Pale-Prača), i jedan je od najmanjih i najsiromašnijih kantona u FBiH. 2 Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011. 3 M5 Sarajevo – Višegrad, M18 Sarajevo – Brod na Drini i M20 Ustiprača – Foča. 4 Općine Pale-Prača i Foča-Ustikolina su Dejtonskim sporazumom postale sastavni dio BPK. Ranije su ove općine pripadale općinama Pale tj. Foča.

, dok na istoku i jugu graniči s općinom Novo Goražde iz Republike Srpske.


Prikaz br. 1: Mapa BiH sa teritorijom općine Goražde (istaknutom plavom strelicom)

Izvor: Studija ranjivosti prostora BPK Goražde, Urbanistički zavod republike srpske a.d. Banja Luka, decembar 2009.

Administrativno sjedište Općine je u gradu Goraždu, smještenom na obje obale rijeke Drine. Službeni jezik koji je u većinskoj upotrebi je Bosanski jezik. Općinu Goražde čini 145 naseljenih mjesta organiziranih u 20 mjesnih zajednica, od čega su 4 gradske, 3 prigradske i 13 ruralnih MZ. Detaljan pregled mjesnih zajednica i pripadajućih površina je dat u narednoj tabeli.

Tabela br. 2: Mjesne zajednice Općine Goražde po veličini površine Red br Mjesna zajednica Ukupna površina (km2)

1 Orahovice 38,5 2 Osječani 36,5 3 Berič 27,9 4 Ilovača 27,5 5 Kraboriš 15,6 6 Zupčići 12,8 7 Goražde II 12,0 8 Vitkovići 11,2 9 Faočići 10,9

10 Osanica 9,5


Red br Mjesna zajednica Ukupna površina (km2) 11 Sadba 8,2 12 Posestra 6,5 13 Bogušići 6,5 14 Rešetnica 5,1 15 Vranići 4,7 16 Goražde IV 4,1 17 Goražde I 4,0 18 Hubjeri 4,0 19 Goražde III 3,7 20 Mravinjac 3,0

Ukupno 252,2 Izvor: Općinska Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina

Ukupna površina općine na osnovu interne općinske evidencije pojedinačnih površina po MZ iznosi 252,2 km2 i premašuje ukupnu površinu općine po zvaničnim statističkim podacima za 1,37% ili 3,4 km2. Ta razlika stvara određenu nekonzistentnost raspoloživih podataka održivog razvoja koji su bazirani na površini općine, ovisno koji od ova dva izvora je korišten kao osnov za izračunavanje. Obzirom da četiri gradske MZ (Goražde I, II, III, IV) i jedna prigradska MZ (Vitkovići) čine urbanu sredinu, a ostale ruralnu, može se zaključiti da urbanom području općine pripada oko 14% njene teritorije, dok preostali dio čine ruralna i nenaseljena područja.

Prikaz br. 2: Mjesne zajednice Općine Goražde


O P Ć I N A

G O R A Ž D E

Gradske MZ:

Goražde I Goražde II Goražde III Goražde IV

Prigradske MZ:

Vitkovići Hubjeri Zupčići

Ruralne MZ:

Osanica Osječani Ilovača Sadba Kraboriš Orahovice Berič Posestra Mravinjac Faočići Rešetnica Bogušići Vranići


Stepen razvijenosti U narednoj tabeli je dat prikaz procijenjenog nivoa razvijenosti općine Goražde, sa socioekonomskim pokazateljima za općinu, kanton i FBiH, na osnovu kojih su općina i kanton rangirani u odnosu na FBiH.

Tabela br 3 : Nivo razvijenosti u 2010. godini 5

Općine Stepen zaposlenosti u %6

Stepen nezaposlenosti u

%7

Broj učenika

osnovnih i srednjih škola na

1.000 stanovnika

GDP po

glavi stanovn

ika u KM8

Index odsutnog

stanovništv

a9

Federacija BiH = 100 Indeks

razvijenosti

10

Rang

Stepen

zaposlenost

i

Stepen nezaposlenosti

Broj učenika

na 1.000

stanovnika

GDP po

glavi stanovnika

Odsutno

stanovništvo u %

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 Goražde 16,

0 43,

7 112 6.129 -10,0 85,3 103,8 81,1 93,1 134

,4 99,5 28

BPK 15,5

45,4 111 6.074 -20,5 82,6 99,

9 80,2 92,3 65,5 84,1 6

FBiH 18,8

45,4 138 6.582 -15,3 100,0 100

,0 100,0 100,0 100,0

100,0

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji BiH u 2010. godini“, april 2011

Po ovoj metodologiji i kriterijima rangiranja stepena razvijenosti, srednje razvijene su one općine koje imaju indekse razvijenosti između 75% i 100% prosjeka FBiH. Iz navedenog proizilazi da u srednje razvijene općine pripada i Goražde, koja ima indeks razvijenosti 99,5, što je na nivou prosjeka razvijenosti općina u FBiH. Goražde se nalazi na 28. mjestu po razvijenosti u FBiH (od ukupno 79. općina). Također je uočljivo da općina Goražde po nivou razvijenosti znatno prednjači od ostatka kantona. BPK je ovom istom metodologijom rangiran na 6. poziciju od ukupno 10. kantona, a obzirom na indeks njegove razvijenosti (84,1) također je ispod prosjeka razvijenosti FBiH. Regionalna pripadnost Bosansko-podrinjski kanton Goražde (do 2001. godine Goraždansko-podrinjski kanton) je peti od deset kantona Federacije BiH. Kanton se nalazi u istočnoj Bosni i graniči sa Kantonom Sarajevo. Administrativni centar Kantona je Goražde, koje je bilo prijeratno privredno, administrativno i kulturno središte cijele Gornjedrinske regije. Površina kantona je 504,6 km² a ukupno je u njemu živjelo u decembru 2010. godine 32.931 stanovnika. Kanton se sastoji od općina Goražde, Pale-Prača, i Foča - Ustikolina.

5 Ovdje se radi o procijenjenim podacima, a za stvarnu ocjenu socioekonomskog razvoja i dobijanje korektnog stepena razvoja općine, potrebno je izvršiti evaluaciju statističkih podataka i procjena, što podrazumijeva provjeru svih podataka u općini, kako bi se izvršile eventualne korekcije. Ovu evaluaciju trebalo bi da rade stručne ekipe u općini čime bi se dobila visoka tačnost i pouzdanost indikatora socioekonomskog razvoja općina. 6 Stepen zaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o zaposlenim po općinama u odnosu na procjenu prisutnog broja stanovnika. 7 Stepen nezaposlenosti utvrđen je na osnovu podataka o nezaposlenim po općinama u odnosu na radno aktivno stanovništvo. 8 Ovo je približna procjena GDP općina, jer nisu uzete sve komponente koje utiču na izračun stvarnog GDP. 9 Utvrđen je na osnovu prisutnog stanovništva po općinama u odnosu na stanovništvo po popisu iz 1991. godine u općinama koje su pripale Federaciji BiH po Daytonskom sporazumu. 10 U kolonama 7. 8. 9, 10 i 11 je pet pojedinačnih indeksa općine u odnosu na prosjek FBiH, a njihovim zbrajanjem dobijen je zbirni indeks razvijenosti općine naveden u koloni 12.


Unutar BiH je utvrđeno pet ekonomskih regija u skladu sa smjernicama regionalne politike EU. Jedna od njih je i Makroregija Sarajevo (SMR). Sarajevska makroregija prostire se na području oba bosanskohercegovačka entiteta i obuhvata teritorij 32 općine/opštine od kojih je 13 opština u Republici Srpskoj (RS) i 19 općina u FBIH i to sve tri općine u Bosanskopodrinjskom kantonu, četiri općine u Zeničko-dobojskom kantonu (Breza, Olovo, Vareš, Visoko), tri općine u Srednjobosanskom kantonu (Kiseljak, Fojnica, Kreševo), i svih 9 općina u Kantonu Sarajevo. Ukupna površina SMR je 8.699,9 km², što predstavlja 17% ukupne površine BiH.

Prikaz br. 3: Općina Goražde na mapi Sarajevskog makroekonomskog regiona (označena plavom strelicom)

Izvor: SERDA, Razvojna agencija SMER-a

Općina Goražde administrativno pripada Bosansko-podrinjskom kantonu i Federaciji BiH, a regionalno pripada i ekonomski je povezana sa makroregijom Sarajevo. 1.1.2. Geografski položaj Općina Goražde je smještena u jugoistočni dio BiH, i to u središtu gornjeg toka rijeke Drine, na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini 345 m što uslovljava blagu kontinentalnu klimu, kratke zime i topla duga ljeta. Općina se nalazi u dolini rijeke Drine, uokvirene s graničnim planinskim masivima koji se pružaju u pravcu istok-zapad duž toka rijeke, pa teren uglavnom karakterizira izražena reljefnost i ocjeditost. Na većem dijelu površine općine preovladavaju strmi tereni velikih visinskih razlika, pa 75% teritorije općine otpada na ispresijecano planinsko zemljište, uglavnom pokriveno šumom i pašnjacima, s nadmorskom visinom iznad 500 m. Ravničarski dio terena, aluvijalna zaravan rijeke Drine, predstavlja najvažniji dio urbanog područja općine. Grad Goražde okružuju uzvišenja Mišjak na juogzapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na


istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima, a okružuju ga uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru.

Dolina Drine bila je stoljećima glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima.

Rijeka Drina je najveći hidropotencijal na području općine Goražde. Drina nizvodno, otprilike oko jedan kilometar od grada, gubi svoje prave konture i prelazi u vještačko jezero. Pored rijeke Drine na području Općine nalazi se i Osanička rijeka, Podhranjenski potok i niz drugih manjih pritoka rijeke Drine. Interesantno je da u selu Bogušići postoji izvor mineralne vode (kiseljak) kao i na Mravinjcu (koji je malo lošije kvalitete od navedenog u Bogušićima).

Naglašen stepen bio i geodiverziteta, te preplitanje različitih klimatskih tipova na ovom području su uticali na visok stepen biodiverziteta11

11 Biodiverzitet predstavlja sveukupnu prirodu što podrazumjeva šume, livade, vodu, biljke, životinje i njihovu međusobnu različitost i ljude. Koristi koje čovjek ima od prirode su mnogobrojne: hrana, piće, zrak, građevinski materijali, sirovine za razne potrebe u industriji i sl. Ekosistemi sa većim biodiverzitetom su otporniji na fizičko ugrožavanje, prirodne katastrofe i invazivne vrste.

. Priroda je tako bogato obdarila područje općine Goražde i čitave regije brojnim fenomenima i naučno-istraživačkim vrijednostima. Mnoge lokacije mogu da posluže kao mjesta – ''škole u prirodi'' za učenike osnovnih i srednjih škola. Pogodne su za održavanje terenskih ekskurzija studenata šumarstva, geografije, biologije, geologije. Povoljan geografski položaj i putna infrastruktura omogućavaju dolazak investitora i povećavaju mogućnosti održivog korištenja usluga ekosistema za ostvarivanje dobrobiti Općine. 1.2. Kratak historijat općine Tragovi ljudskog života na mjestu današnjeg Goražda datiraju još iz mlađeg kamenog (neolitskog) doba tj vremena oko 2.300 godina p.n.e. Izuzetno povoljna klima, plodno tlo, bogatstvo šuma, dobar geografski i topografski položaj samog mjesta pored Drine, mnogi prirodni izvori su bili najpovoljniji prirodni uslovi za podizanje ljudskih naselja na ovom području još u toj davnoj prošlosti. U neolitskim iskopinama, i to u dolini Podhranjenske rijeke, u Popovu Dolu na lijevoj strani Drine, kao i u selu Zupčićima u Lugu, 3,5 km uzvodno od grada na desnoj strani Drine, nađeni su bodeži od kamena, kamene sjekire, kameni čekić, vaze, razno posuđe od glinene opeke i razni drugi kameni alat. Ovaj kraj bio je nastanjen Ilirima iz plemena Autarijati. Na ovo upućuje naziv mjesta Glamoč. Ovo naselje nalazi se sjeverozapadno od grada, udaljeno 2,5 km, a smješteno je u malom dolinskom proširenju kroz koje protiče Glamočki potok i uliva se u Podhranjenski potok u samom gradu. Prilikom arheoloških ispitivanja vršenih krajem XIX vijeka u području duž rijeke Drine nađeni su mnogobrojni antički spomenici. Pouzdano se zna da je postojalo naselje na mjestu Goražda u Rimsko doba. O ovome svjedoče brojni predmeti i iskopine. Rimsko naselje na mjestu Goražda bilo je podignuto na rimskoj cesti koja je išla od Jadranskog primorja. To rimsko naselje kasnije je vjerovatno tokom raznih najezdi i borbi bilo potpuno razoreno i uništeno.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Jahorina�

http://bs.wikipedia.org/wiki/Srbija�

http://bs.wikipedia.org/wiki/Crna_Gora�

http://bs.wikipedia.org/wiki/Sarajevo�


Vjerovatno su Slovenski doseljenici u VI odnosno VII vijeku zatekli staro rimsko naselje već u ruševinama. Zna se da je Gornje Podrinje zajedno sa Goraždem bilo sve do 1376. u sastavu stare raške države. Od te godine cijelim ovim područjem vladao je bosanski ban Tvrtko koji je proširio granice svoje države. Nakon njegove smrti oblašću Gornjeg Podrinja koja se zvala ''Drinska knežina'' ili ''Drina '' upravljali su ,humske vojvode iz porodice Hranića. Njihovo porijeklo vodi iz sela Kosače kod Goražda na lijevoj strani rijeke Osanica. Prvi vojvoda bio je Sandalj Hranić. Poslije njegove smrti vlast je preuzeo 1435. njegov sinovac Stjepan Vukćić Kosača, koji se 1437. potpuno otrgnuo od bosanskog kralja i neovisno gospodario ovim krajevima sve do svoje smrt 1466. g., a poslije njegove smrti naslijedio ga je sin Vlatko, koji je ujedno posljednji srednjovjekovni vladar ovih oblasti. Danas u okolini Goražda postoji još dobar broj spomenika koji ukazuju na prošlost ovih krajeva u srednjem vijeku. To su mahom stećci postavljeni negdje osamljeno, a negdje u manjim skupinama kao na području Ilovače. Na mjestu današnjeg Goražda postojalo je jedno naselje još 1220. godine koje se zvalo Vasa. Goražde kao trgovačko naselje spominje se od 1379. godine u vezi s dubrovačkom karavanskom trgovinom, jer su Dubrovčani kao trgovci imali svoje ispostave na svim važnijim drumovima u ondašnjoj Bosni.

Fotografija br 4: Gradsko središte Goražda nekad

Izvor: Općina Goražde (Foto studio Pršeš)

Ime Goražda, iako u prvi mah izgleda da vodi korijen od riječi “goreti”, po istaknutom filologu prof.dr. Jovanu Vukoviću potiče od slovenske riječi “gorazde”. Sve do 1465, pa do okupacije 1878. godine Goražde je bilo u sastavu Osmanlijskog carstva. U XVIII i XIX vijeku, pa sve do pred kraj turske vladavine u Bosni Goražde je bilo muslimansko i pravoslavno naselje, iako se naseljavaju i katolici. Austrougarske čete generala Filipovića došle su u Goražde oko oktobra 1878. godine. Austrougarska okupacija izmjenila je iz temelja položaj i stanje u ovoj pokrajini. Period okupacije karakteriše se donekle opadanjem značaja Goražda, mada je u izvjesnom smislu bilo napredka: podizanje škole, širenje prosvjete, građenje boljih drumova, kojima je Goražde bilo spojeno sa Čajničem, Fočom, Rogaticom i Sarajevom. Varoš u to vrijeme postaje više trgovački, a manje zanatsko mjesto. Prvi svjetski rat donio je Goraždu velika stradanja. U toku rata u Goraždu su bili skoncentrisani veliki odredi austrougarske vojske koji su odatle upućivani prema Crnoj Gori i Srbiji. U Goraždu su se tada austrijske vlasti ponašale vrlo surovo, osobito prema pravoslavnom življu. Tada su zabilježena masovna stradanja stanovništva. U razdoblju između prvog i drugog svjetskog rata u varoši nije došlo do znatnih promjena u privrednom i društvenom životu grada. Goražde je imalo opštinsku upravu, žandarmerijsku stanicu. Sem toga imalo je jednu četverogošnju školu, poštu, bolnicu, jednog ljekara, jednog apotekara,


kreditni ured, a 5. avgusta 1932. godine Goražde je dobilo električno osvjetljenje. Struja je dovedena iz hidrocentrale u Mesićima. U toku drugog svjetskog rata Goražde je preživljavalo teške dane. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i talijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne drzave Hrvatske (NDH). Sam grad više puta je prelazio iz jednih u druge ruke. Kako je tada stanovništvo grada u nacionalnom pogledu bilo mješovito, opet se našla prilika za međusobno sukobljavanje. To se naročito odrazilo pljačkanjem i ubijanjem muslimana od strane četničkih, a pravoslavaca od strane ustaških elemenata, koji su se stavili u službu okupatora i njegovih sluga. U tom sukobu najviše strada muslimansko stanovništvo. U okolini Goražda u toku drugog svjetskog rata partizanske jedinice vodile su žestoku borbu protiv okupatora. Konačno oslobođenje desilo se 06.03.1945. tada je nastupio za grad nov period koji karakteriše veliki društveno-ekonomski napredak. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik. Završetkom drugog svjetskog rata ovdje se živjelo u nadi da se više nikada neće ponoviti strahote rata. Ipak u ratu tokom perioda 1992-1995 Goražde i stanovništvo grada našlo se u posebno teškom položaju. Goloruko stanovništvo pružilo je otpor, kako ne bi doživjelo sudbinu Čajniča, Rogatice, Foče ili Višegrada… Grad je bio bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. A onda je i taj put bio presječen. Svaki dan blokade bio je presudan, svaki goraždanski dan bio je posebna priča. U vremenu neizvjesnosti, teških iskušenja i nezamislive patnje, Goražde je sačuvalo svoje dostojanstvo. Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosansko-hercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde i svi njegovi branitelji s pravom nose naziv heroji i sam grad je Heroj. Ako se ovom doda i strateška važnost tog područja za BiH i Federaciju BiH, onda Goražde sigurno zaslužuje veću pažnju s ciljem da se u njemu osiguraju uvjeti za bolji život i zapaženiji razvoj. Iz bogate istorije općine Goražde Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je tri nacionalna spomenika i to:

Nekropola sa stećcima u selu Kosače, historijsko područje Nekropola sa stećcima u selu Hrančići (Goršić Polje), historijsko područje Neolitsko naslijeđe Lug, arheološko područje

Na privremenoj listi Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika nalazi se:

Sinan-begova džamija u Goraždu 1.3. Opšti podaci o stanovništvu 1.3.1. Broj stanovnika i gustina naseljenosti

http://bs.wikipedia.org/wiki/1939�

http://bs.wikipedia.org/wiki/1958�

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Cemerno&action=edit&redlink=1�

http://bs.wikipedia.org/wiki/Gacko�

http://bs.wikipedia.org/wiki/Dubrovnik�


Ne postoje pouzdani podaci o broju stanovnika na području općine Goražde, jer je zadnji popis stanovništva izvršen prije više od 20 godina tj. 1991. godine, kada je općina Goražde imala 37.573 12

U toku i nakon rata 1992.-1995. godine došlo je do značajnih promjena u demografskoj strukturi stanovništva, a uslijed doseljavanja stanovništva broj stanovnika u općini Goražde je neposredno nakon rata za 39% bio veći u odnosu na posljednji popis stanovništva. Teritorija općine je smanjena, a značajne promjene su se desile i u etničkoj strukturi stanovništva, odnosu urbanog i ruralnog stanovništva, kao i starosnoj strukturi stanovništva

stanovnika, od toga u gradu Goraždu 16.273.

13. Prema procjenama za 2010. godinu, u općini Goražde je živjelo 30.123 stanovnika. Međutim, kao što je istaknuto, ovdje se radi o brojci dobijenoj na nepouzdan način, tj grubim procjenama izvršenim od strane Federalnog zavoda za statistiku. Ova činjenica objektivno predstavlja veliku poteškoću u sagledavanju realne slike stanja pomoću brojčanih pokazatelja, tj. u praćenju pojava u privrednom i društvenom životu općine Goražde čije se iskazivanje bazira na broju stanovnika u cjelini i po pojedinim njegovim kategorijama.

Tabela br 4 : Broj stanovnika i gustina naseljenosti u 2010. godini Općina Broj naseljenih

mjesta Površina općina

u km2 Stanovništvo Gustina

naseljenosti Goražde 145 248,8 30.123 121,1 BPK 186 504,6 32.931 65,3 FBiH 3.330 26.109,7 2,337.660 89,5


Sa gustinom naseljenosti od 121,1 stanovnik/ km2 Goražde je najgušće naseljena općina u BPK, gdje je prosječna gustina naseljenosti 65,3 stanovnika/ km2. Općina Goražde je po zvaničnim statističkim podacima među srednje naseljenim općinama u FBiH, zauzimajući po gustini naseljenosti 30. mjesto od ukupno 79 općina u FBiH koje su obuhvaćene ovom analizom, od kojih je najmanje naseljena općina Bosansko Grahovo, koja je sa 2,7 stanovnika/ km2 čak 2.745,7 puta manje naseljena od općine Novo Sarajevo koja kao najnaseljenija ima 7.413,5 stanovnika/ km2 .

1.3.2. Starosna i polna struktura Prema zadnjim dostupnim statističkim procjenama od ukupno 30.123 stanovnika u 2010. godini radno-sposobno je bilo 67,95%, a u kategoriju starijih od 65 godina pripadalo je čak 18,02% stanovnika.

Tabela br. 5: Stanovništvo općine Goražde po starosnim grupama (procjena zvanične statistike) Starosna 2005. godine 30.06.2008. godine 30.06.2009. godine 30.06.2010. godine

12 Općina Goražde je u vrijeme tog popisa postojala kao administrativna jedinica, ali u drugačijim teritorijalnim granicama, pa se taj podatak dobio zbrajanjem broja stanovnika tadašnjih naseljenih mjesta koja ona danas obuhvata. 13 U svrhu predstavljanja kretanja broja stanovnika na području općine korišteni su različiti izvori podataka, uključujući Popis stanovništva iz 1991. godine – Statistički godišnjak SRBiH, 1992. godina, podatke kojim raspolažu općinski organi, publikacija Kantoni u brojkama – Federalni zavod za statistiku, Socio-ekonomski pokazatelji po općinama FBiH – Federalni zavod za programiranje razvoja – mart 2005. godine, kao i EURED Socio-ekonomska analiza makroregije Sarajevo – 2004. godina.


grupa broj stanovnika

% broj stanovnika

% broj stanovnika

% broj stanovnika

%

0-14 4.906 15,53 4.263 14,03 4.246 14,03 4.226 14,03 15-64 23.351 73,94 20.647 67,96 20.566 67,96 20.470 67,95

65 i više 3.325 10,53 5.473 18,01 5.452 18,01 5.427 18,02 Ukupno 31.582 100,00 30.383 100,00 30.264 100,00 30.123 100,00

Izvor: Općina Goražde i Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011. Može se konstatovati da je prisutna tendencija nepovoljnog kretanja starosne strukture stanovništva općine Goražde, naročito ako se posmatra kategorija radnosposobnog stanovništva. Starosnu strukturu stanovništva karakterizira pad učešća kategorije radno sposobnog stanovništva u ukupnom stanovništvu, ali i porast učešća stanovništva starosne grupe od 65 i više godina. Po zvaničnim statističkim podacima učešće stanovništva u dobi 15-64 godine starosti, tj radnosposobnog općine Goražde je neznatno veće od prosječnog učešća ove kategorije u općinama Bosansko-podrinjskog kantona i FBiH.14 Iako podaci o polnoj strukturi stanovništva općine u poslijeratnom periodu nisu dostupni, procjenjuje se da je u odnosu na posljednji popis stanovništva iz 1991- godine, u Goraždu, kao i u ostalim dijelovima BiH, došlo do porasta učešća žena u ukupnom stanovništvu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2005. godinu, udio ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu na nivou BPK iznosio je 54 %. 1.3.3. Obrazovna struktura Također ni podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva općine u poslijeratnom periodu nisu dostupni zbog nedovoljno obrađenih podataka za ovu oblast, kao i neprovođenja popisa stanovništva tokom poslednjih 21 godinu. Iako o obrazovnoj strukturi ukupnog broja stanovništva nema dovoljno podataka raspoloživi su podaci Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta BPK koji govore o broju učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju na području općine.

Tabela br 6: Broj učenika koji je završio obrazovanje u poslednjih 6 godina na području općine Vrsta

obrazovanja Broj učenika po školskim godinama

2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 2010/11 Ukupno Osnovno

obrazovanje 342 312 229 367 351 476 2.077

Srednje obrazovanje

291 322 275 334 290 271 1.783

Izvor: Općina Goražde Na osnovu prikazanih podataka evidentan je trend smanjenja broja djece na školovanju u osnovnim i srednjim školama do druge polovine 2008. godine, nakon čega dolazi do oscilacija iz godine u godinu, ali nisu dostupna objašnjenja za ove pojave. 14 Prosječna stopa radnosposobnog stanovništva u Federaciji BiH je 67,9%, u Bosansko-podrinjskom kantonu je 67,1%, a u općini Goražde je 68,0%. Izvor podataka: Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH, Federalni zavod za programiranje razvoja, april, 2011.godine.


1.3.4. Etnička struktura U općini je od kraja rata pa do danas registrirano 1.760 povratnika Srba, međutim danas ih na području općine živi manje s obzirom da povratnici nerijetko prodaju ili mijenjaju svoju imovinu, nakon čega se trajno odseljavaju iz Goražda. Na području općine je u 2006. godini registrirano i 1.797 raseljenih lica čije je prebivalište 1991. godine bilo u okolnim opštinama (Čajniče, Foča, Rogatica, Rudo, Višegrad). Ratom uzrokovana migracija stanovništva je rezultirala i promjenom etničke strukture stanovništva, tako da prema procjenama od ukupnog broja stanovnika općine Goražde u 2006. godini Bošnjaka je 95,4 %, Srba 4,3%, Hrvata 0,2 % i Ostalih 0,1% u ukupnom broju stanovnika. Svjetske religije zastupljene na području općine su Islam i Pravoslavno krišćanstvo.

Tabela br 7 : Nacionalna struktura stanovništva u prema popisu stanovništva 1991. godine Općina Ukupno Bošnjaci Srbi Hrvati Jugosloveni Ostali

broj % broj % broj % broj % broj % broj % Goražde15

33.474

100 22.945 68,5 9.172 27,4 76 0,2 758 2,3 523 1,6

FBiH 2,758.416 100 1,439.494 52,2 483.198 17,5 610.629 22,1 162.299 5,9 62.796 2,3 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Prijeratna etnička struktura stanovništva općine bila je sačinjena od oko 68,5% bošnjačkog, 27,4% srpskog i 4,1% ostalog stanovništva. 1.4. Lokalna samouprava Javna uprava ima značajnu ulogu u svakodnevnom životu građana, te utiče na kvalitet života i ostvarivanje velikog broja temeljnih prava. Osnovni elementi koji karakteriziraju efikasnu i efektivnu javnu upravu obuhvataju odgovornost, transparentnost, participaciju građana, odsustvo diskriminacije, kao i osnaživanje ugroženih kategorija stanovništva. S obzirom da općinska uprava uređuje i rukovodi značajnim dijelom javnog života u interesu građana, ona mora biti u stanju odgovoriti svakodnevnim zahtjevima građana i osigurati konstantno poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Stoga je općinska uprava dužna osigurati visok nivo učešća građana u upravljanju javnim poslovima, obezbijediti jednak pristup zapošljavanju u okviru javnog sektora, osigurati efektivne i efikasne usluge, kao i pristupačne i transparentne mehanizme odgovornosti. Općinsko vijeće (zakonodavna vlast) i Općinski načelnik (izvršna vlast) kao organi vlasti u općini funkciju vlasti vrše u skladu sa ustavom, zakonom i statutom općine. Građane Goražda u Općinskom vijeću (OV) predstavlja 25 vijećnika, od kojih su 4 žene. U radu Vijeća učestvuju Stranka demokratske akcije (SDA) sa 8 vijećnika (2 žene), Socijaldemokratska partija (SDP) sa 6 vijećnika, Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) sa 6 vijećnika (1 žena), Narodna stranka radom za boljitak 3 vijećnika, Bosasko-hercegovačka patriotska stranak (BPS) 1 vijećnik i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) 1 vijećnica. Administrativno tehničke poslove za potrebe vijećnika i Općinskog vijeća vrši Služba Općinskog vijeća na čelu sa sekretarom službe. 15 U tabeli prikazani podaci koji obuhvataju samo one dijelove tadašnje teritorije općine Goražde koji ulaze u sastav današnje općine Goražde u FBiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, cijela tadašnja općina je imala 37.573 stanovnika, od čega 26.296 Bošnjaka, 9.843 Srba, 80 Hrvata i 1.354 Ostalih.


Izvršni organ jedinice lokalne samouprave je općinski načelnik koji rukovodi općinskom administracijom i direktno je odgovoran za provedbu općinskih politika i izvršavanje općinskih propisa, te obavljanje poslova koje na Općinu prenesu kantonalna i federalna vlast. Općinski načelnik je izvršno-upravni organ Općine. Općinskog načelnika biraju demokratskim putem birači na neposrednim tajnim izborima na cijelom području Općine u skladu sa zakonom i statutom. Mandat Općinskog načelnika traje četiri godine. Za obavljanje upravnih i drugih stručnih poslova iz samoupravnog djelovanja Općine, kao i drugih poslova, koji su federalnim i kantonalnim zakonom preneseni na Općinu, osnovane su službe za upravu. U skladu s Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa uprave Općine Goražde koji je donesen 2011. godine, općinska administracija se sastoji od Kabineta načelnika Općine i 6 općinskih službi (Služba za poslove finansija, trezora i privrede; Služba za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove i raseljena lica; Služba za poslove boračko-invalidske i socijalne zaštite; Služba za društvene djelatnosti, opću upravu i zajedničke poslove; Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina; Služba za civilne zaštite i mjesne zajednice). U okviru općinske administracije formiran je Štab civilne zaštite kao stručno-operativni organ.

Fotografije br 5 i 6 : Zgrada organa uprave Općine Goražde i večernja panorama Goražda


Općina Goražde se, u duhu reforme javne uprave i unaprijeđenja usluga koje pruža građanima, uspješno uključila u različite projekte sa domaćim i međunarodnim partnerima. Od 2004. godine je uključena u Projekat upravne odgovornosti (GAP)16

U saradnji sa Sarajevskom regionalnom razvojnom agencijom (SERDA)

, u sklopu kojeg je do sada provedeno više projekata iz oblasti jačanja kapaciteta tehničkih i kadrovskih, takođe i u oblasti kapitalnih investicija.

17

Općina je učestvovala i u UNDP-ovim projektima „Sutra Plod“

općina Goražde ima konstantnu saradnju na zajedničkim projektima od njenog osnivanja. Općina Goražde je takođe uvela ISO 9001-2008 standard, kojim se regulišu općinske procedure (upravni postupak, budžet, uredsko poslovanje, i sl.).

18 u okviru kojeg se ulagalo u rekonstrukciju stambenog fonda, Općinskom razvojnom programu zasnovanom na poštivanju ljudskih prava19

16 GAP-Projekat upravne odgovornosti za BiH je projekat Američke agencije za medunarodni razvoj (USAID) i Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA). 17 www.serda.ba 18 www.sutra.undp.ba 19 www.rmap.undp.ba

i Programu regionalnog razvoja Gornjodrinske regije.


U suradnji sa Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove napravljeni su značajni pomaci na modernizaciji katastra koji je digitaliziran, a u toku je nastavak aktivnosti razvijanja GIS-a (geo-informacioni sistem). Pored toga, s Međunarodnim fondom za poljoprivredni razvoj (IFAD20) i Fondacijom za održivi razvoj (ODRAZ21

Putem e-mail adresa: [email protected],

), Općina radi na projektima razvoja poljoprivrede, te obnove i izgradnje infrastrukture. Proaktivnost zasnovana na praćenju potreba građana zahtijeva potpuno drugačiju informacijsku osnovicu za procjenjivanje uspješnosti i upravljanje razvojem općine. S tim u vezi, lokalna uprava kontinuirano inicira promjene u administrativnim procedurama korištenjem digitalne tehnologije, a sve u cilju unapređenja dostupnosti svojih usluga. Općine u Federaciji BiH nemaju širok krug ovlaštenja, već se ona nalaze nivou kantona i/ili entiteta, kao i budžetski kapaciteti za razvoj. Međutim, s obzirom da općinska uprava uređuje i rukovodi značajnim dijelom javnog života u interesu građana, ona mora biti u stanju odgovoriti svakodnevnim zahtjevima građana i osigurati konstantno poboljšanje kvalitete života lokalne zajednice. Stoga je općinska uprava dužna osigurati visok nivo participacije građana u upravljanju javnim poslovima, obezbijediti jednak pristup zapošljavajnu u okviru javnog sektora, osigurati efektivne i efikasne usluge, kao i pristupačne i transparentne mehanizme odgovornosti.

Na oficijalnoj Internet prezentaciji Općine Goražde www.gorazde.ba je moguće pronaći sve bitne dokumente o radu općinskog organa uprave, o aktuelnim dešavanjima od značaja za građane i privredu, te sadržaje koje je moguće download-ovati.

[email protected], moguće je ostvariti kontakt sa općinskim načelnikom i Službama unutar jedinstvenog organa uprave.

20 www.ifad.org 21 www.odraz.ba

mailto:[email protected]�


2. I N D I K A T O R I O D R Ž I V O G R A Z V O J A

Za potrebe prikaza početnog stanja prije implementacije ove Strategije, a naročito za efikasno praćenje rezultata nastalih njenom implementacijom, pored projektnih indikatora kojima će se mjeriti ostvarenje rezultata svakog pojedinog projekta iz akcionog plana, Projektni tim je odabrao 30 ključnih indikatora kojima će pratiti napredak u stanju životne sredine i infrastrukture, ekonomskog i ruralnog razvoja, te društvenog razvoja stanovništva, obrazovanja i kvaliteta života. Na osnovu vrijednosti tih indikatora mogu se donijeti značajni zaključci i mogućnosti koje slijede iz istih o polaznoj osnovi za održivi razvoj, kao i pomacima u ta tri sektora tokom implementacije Strategije, što će biti zadatak monitoringa i evaluacije tog procesa. Zbog toga je njihov odabir izvršen veoma pažljivo i to tako da ispunjavaju osnovne kriterije relevantnosti i dostupnosti. Svi selektovani indikatori (ukupno 30, odnosno po 10 iz svakog od tri pomenuta sektora) dati su u posebnom prilogu na kraju ove Strategije. Iz priloženih podataka može se primijetiti da je u općini Goražde u proteklom periodu neuporedivo povećan ukupni kvalitet života građana u odnosu na stanje neposredno nakon rata u BiH, ali i to da u sve tri oblasti postoji veliki prostor i potreba za dalji napredak baziran na održivom razvoju, što i jeste osnovni cilj ove Strategije. 2.1. Indikatori životne sredine i infrastrukture Indikatori životne sredine i infrastrukture koji su uzeti u razmatranje u ovoj Strategiji su sljedeći:

Broj priključaka domaćinstava na pitku vodu % gubitaka vode za piće na vodovodnoj mreži Broj mjesta na kojima se vrši selektivno odvajanje otpada u odnosu na ukupan broj mjesta za

skupljanje čvrstog otpada Dužina asfaltiranih puteva koji su u nadležnosti Općine Broj korisnika Interneta u odnosu na ukupan broj stanovnika Pošumljavanje novim sadnicama na teritoriji „Bosansko-podrinjsko područje” Dužina izgrađene kanalizacije za površinske vode Broj priključaka na kanalizacionu mrežu % minirane površina na području Općine Goražde m2 uređene parkovske površine


2.2. Indikatori ekonomskog i ruralnog razvoja Indikatori ekonomskog i ruralnog razvoja koji su uzeti u razmatranje u ovoj Strategiji su sljedeći:

Površine pod plasteničkom proizvodnjom Broj poljoprivrednika koji se bave voćarskom proizvodnjom savremenog uzgoja Broj poljoprivrednih proizvođača registrovanih kao obrtici u odnosu na ukupan broj registrovanih

poljoprivrednih gazdinstava Broj obrtnika koje se bave tadicionalnim i starim zanatima u odnosu na ukupan broj obrtnika koji

su registrovani na području Općine Goražde Broj ugostiteljskih i trgovinskih radnji na području Općine Goražde Broj noćenja turista u općini Goražde na godišnjem nivou % grant sredstava iz Budžeta Ministarstva za privredu BPK Goražde za razvoj industrije % grant sredstava iz Budžeta Ministarstva za privredu BPK Goražde za razvoj turizma % neto plaće u Općini Goražde u odnosu na prosječnu neto plaću F BiH Ostvareni porezni prihodi u Budžetu Općine Goražde u odnosu na broj stanovnika

2.3. Indikatori društvenog razvoja (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života) Indikatori društvenog razvoja koji su uzeti u razmatranje u ovoj Strategiji su sljedeći:

Gustina naseljenosti na području Općine Stanovništvo prema starosti Broj djece u predškolskim ustanovama Broj učenika u odnosu na broj nastavnika Broj sportskih grana u općini Goražde Broj stanovnika po jednom ljekaru primarne zdravstvene zaštite (porodične medicine i doktora

medicine) Broj adekvatnih kulturnih objekata i broj kulturnih sadržaja u u odnosu na ukupan broj

stanovništva i posjetitelja Ostavareni vanbudžetski prihodi u cilju razvoja ljudskih i materijalnih potencijala Općine Goražde Broj nezaposlenih u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva % mladih zastupljenih u zakonodavnoj vlasti na području Općine Goražde u odnosu na ukupan

broj zastupnika u zakonodavnoj vlasti

Na osnovu zapažanja koja direktno slijede iz analize selektovanih indikatora, i analiza koje će se sprovesti u nastavku, uslijedit će vizija, prioriteti i ciljevi održivog razvoja općine Goražde.


33.. AA NN AA LL II ZZ AA SS TT AA NNJJ AA 3.1. Životna sredina i infrastruktura 3.1.1. Trenutno stanje 3.1.1.1. Klima i reljef Klima Klima na području Općine je umjereno-kontinentalna planinskog tipa. Kotlinsko proširenje na Drini na oko 350 m nadmorske visine, u kome je smješteno Goražde, izuzev otvorenosti duž laktastog korita Drine, okruženo je sa svih strana visokim planinama. Iz navedenih razloga se, uprkos blizine Jadranskog mora, područje Goražda odlikuje umjereno-kontinentalnom klimom, koja ima i mediteranske odlike, dok se viši planinski dijelovi analiziranog područja iznad 1.000 m nadmorske visine, odlikuju subalpskom i alpskom klimom. Uža kotlina uz rijeku Drinu ima sve odlike župnog područja. Prosječna godišnja temperatura vazduha u Goraždu kreće se oko 10 oC, dok u planinskoj oblasti na oko 1.000 m nadmorske visine iznosi oko 6,0 oC. Zime su na razmatranom području hladne sa prosječnim temperaturama koje se kreću oko 0,6 ° C. Maksimalna godišnja temperatura iznosi +32,4° C, a minimalna –16,4° C. Srednje ljetnje temperature u Goraždu kreću se oko 18 oC, pa su ovdje ljeta prijatna, čak i prohladna. U periodu od septembra do februara mjeseca relativna vlažnost vazduha je viša od srednje godišnje, usled nižih temperatura vazduha i relativno velike učestalosti pojave magle u dolini. Magla se manifestuje kao posljedica velike vlažnosti zraka, čija je prosječna relativna godišnja vrijednost dosta velika i iznosi 84%. Srednja godišnja količina padavina iznosi oko 800 mm. Strujanja vazdušnih masa uslovljena su raspodjelom vazdušnog pritiska, ali složeni lokalni topografski uslovi mogu bitno uticati na modifikaciju pravaca i brzina vjetra i tako doprineti da se opšte karakteristike vjetra pri tlu značajno razlikuju u odnosu na vjetar na visini. Tako je uticaj planinskih vijenaca koji okružuju Goražde dominantan kada je u pitanju režim vjetra na razmatranom području.


Prema srednjoj godišnjoj oblačnosti, koja iznosi svega 4,6 desetina, Goražde je mjesto sa velikim brojem vedrih dana. Reljef Područje općine Goražde karakteriše pretežno srednje-planinsko zemljište. Na većem dijelu površine općine preovladavaju strmi tereni velikih visinskih razlika, pa 75% teritorije općine otpada na ispresijecano planinsko zemljište, uglavnom pokriveno šumom i pašnjacima, s nadmorskom visinom iznad 500 m. Ravničarski dio terena, aluvijalna zaravan rijeke Drine, predstavlja najvažniji dio urbanog područja općine. U geomorfološkim svojstvima terena najvažniju ulogu u ovom području imala je rijeka Drina, koja se sa svojim brzim tokom duboko usjekla u stijenske mase i tako formirala brojne kanjone, da bi kod amfiteatralnih proširenja terena poprimila miran tok i taložila ogromne količine transpotovanog materijala i formirala prostrane aluvijalne zaravni. Na formiranje mikrostrukture reljefa uticale su rječice i brojni potoci, koji se sa okolnih planina ulijevaju u Drinu. U gornjim dijelovima svog toka potoci su se duboko usjekli u škriljce, a u nižim dijelovima korita im se nalaze u sopstvenim nanosima planinskog tipa. Vode ovih potoka podižu opći nivo podzemnih voda u ovim dijelovima urbanog područja.

Fotografija br 7: Planinski prevoj Grebak


Goražde se nalazi u dolini rijeke Drine s graničnim planinskim masivima koji se pružaju u pravcu istok-zapad duž toka rijeke, pa teren uglavnom karakterizira izražena reljefnost i ocjeditost. Geomorfološke karakteristike22

22 Studija ranjivosti prostora BPK Goražde, Urbanistički zavod republike srpske a.d. Banja Luka, decembar 2009.

Osnovne geomorfološke konture stvorene su endrogenim (orogenim) procesima. Tektonskim pokretima nakon geosinklinalne etape formirani su planinski masivi. Tako stvoreni oblici terena kasnijim egzogenim agensima su preoblikovani. Na području Bosansko-podrinjskog kantona, kome pripada i teritorij Općine, zastupljen je dio masiva Jahorine, te dio morfološke jedinice kompleksne depresije između masiva Jahorine i Romanije. Niz visokih planina ovog područja daje mu planinski karakter. Planinski veći dio masiva Jahorine na zapadu razdvaja rijeka Drina od manjeg dijela planinskog masiva Ljubišnje na istoku.


Uslovljenošću litološkim sastavom, formiran je dijelom blago izraženi reljef, a dijelom izrazitih visokih istaknutih oblika. Čitavim područjem dominiraju mnogobrojne potočne doline i jaruge usiječene u klasične stijene paleozoika i donjeg trijasa. Na području BPK u izgrađivanju oblika reljefa i stvaranju različitih genetskih tipova reljefa učestvuju različiti oblici erozionog djelovanja. Najizraženiji su: fluvijalni oblik erozije (mehanički rad velikog broja rijeka i potoka), karstni oblik erozije (hemijsko rastvaranje krečnjačkih stijena) i erozioni procesi na padinama (fizičko-mehaničko rastvaranje pod uticajem gravitacije). Samim tim, nastali su odgovarajući tipovi reljefa: fluvijalni tip reljefa, padinski tip reljefa i karstni tip reljefa. Fluvijalna ili riječna erozija je veoma izražena za tokove rijeka Drine i drugih. Od akumulacionih fluvijalnih oblika postoje aluvijalne ravni, inundacione ravni, riječne terase uz korita rijeke Drine i drugih. Na otkrivenim profilima terasa uočava se djelomična slojevitost, ali je najveći dio heterogen kako po sastavu, tako i granulaciji. Terase su gotovo idealno uravnjene što ukazuje na veliku energiju toka u završnim fazama stvaranja. Terasni otsjeci su često preko 2 m visine. Na formiranje padinskog tipa reljefa ovog područja uticao je niz egzogenih geoloških faktora koji su se manifestovali u oblikovanju formi reljefa eroziono-denudacionim, fluvio- denudacionim i denudacio-akumulacionim procesima. Ovi procesi su uticali na formiranje različitih formi reljefa. Tereni svrstani u ovaj tip reljefa uglavnom su izgrađeni od finih i grubih klastita, karbonatnih i silikatnih klastičnih sedimenata, kao i paleozojskih klastita. Plastika reljefa usljed eroziono-denudacionih procesa predstavlja zaobljena bila s blagim padinama. Samo su pojedini tokovi duboko usječeni i imaju tipičnu V-obraznu formu. Erozionodenudacioni procesi uslovili su razuđenost terena. Izražene su brojne jaruge i vododerine. Bujični tokovi koji dolaze s hipsometrijski većih visina nanose velike količine plavinskog materijala koji se deponuje u podnožjima padina. Na ovom prostoru koji izgrađuju karbonatne stijene su izraženi procesi intenzivne karstifikacije hemijskim rastvaranjem krečnjačkih stijena, tako da su česte pojave vrtača, uvala i drugih oblika intenzivne karstifikacije. Terene sa razvijenim karstom izgrađuju pretežno srednjetrijaski krečnjaci. 3.1.1.2. Zemljište i zaštićena područja

Na formiranje zemljišta primarno utiču fizičko–geografski činioci, a prvenstveno reljef, klima, prisustvo površinskih voda i vrlo heterogen litološki sastav geološke podloge kao i različiti pedološki procesi pod uticajem vrlo različite vegetacije. Geološke i pedološke karakteristike Područje Bosansko-podrinjskog kantona karakterišu vrlo složene karakteristike terena. To proističe iz vrlo složene litofacijalne i strukturno tektonske građe terena geomorfoloških, hidrogeoloških, hidroloških i klimatskih karakteristika terena. Litološka građa terena je vrlo heterogenog sastava kojeg karakterišu česte litološke promjene u vertkalnom i horizontalnom pravcu izrazita anizotropija fizičko-mehaničkih svojstava i otpornost na procese površinskog raspadanja pa su formirani pokrivači različite debljine mehaničkih svojstava i stepena stabilnosti. Strukturno-tektonski odnosi u terenu su takođe vrlo složeni. U građi terena učestvuje više strukturno-facijalnih jedinica sa izraženim oblicima rupturne i neborane tektonike. Reljef karakteriše složena geomorfološka građa stvorena uticajem endogenih i egzogenih faktora na litološku građu. Osnovne karakteristike reljefa su složeni morfološki oblici, razuđenost, diseciranost i nagibi padina.


Pedogeneza zemljišta je spor i dugotrajan proces, a kombinacija prirodnih i antropogenih faktora uslovila je heterogenu distribuciju tipova tala na području prostora bosanskopodrinjskog kantona. Pedološke jedinice na području kantona, što uključuje i Općinu Goražde, izdvojene su na osnovu pedoloških podataka od starane Federalnog zavoda za agropedologiju, Sarajevo. U okviru obuhvata izdvojeno je 26 pedosistematskih jedinica i to 23 iz razdjela Automorfnih i 3 iz razdjela Hidromorfnih zemljišta. U razdjelu Automorfnih zemljišta preovlađuju tipovi iz klase Kambičnih i Humusno akumulativnih a u razdjelu Hidromorfnih zemljišta iz klase Fluvijalnih zemljišta. U okviru poljoprivrednog zemljišta zastupljene su kategorije oranice koje obuhvataju 2.287 ha, voćnjaci sa površinom od 1.610 ha, pašnjaci 1.475 ha, i livade sa 3.940 ha. Najviše zastupljena kategorija je kultivisano zemljište, dok najmanje ima oranica. Trenutna poljoprivredna proizvodnja je uglavnom organizovana u privatnom sektoru koju karakteriše usitnjenost posjeda, odsustvo intenzivne obrade i primjene savremenih agrotehničkih mjera. Podaci vezani za Bosansko-podrinjski kanton ukazuju na strukturu korištenja zemljišta koja je prikazana na slijedećem dijagramu:

Prikaz br 4: Struktura zemljišta

73,30%

2,09%

0,48% 0,06%

8,47%

15,59%

Šume Poljoprivredno zemljišteOstalo šumsko zemljišteIzgrađeno zemljišteVodene površineRudno zemljište


Zakoni koji regulišu ovu oblast su Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o zaštiti prirode, Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH23 kao i niz podzakonskih akata. Trenutno je u Nacrtu Prostorni plan Bosansko-podrinjskog kantona koji će biti, nakon njegovog usvajanja, osnova za izradu Prostornog plana Općine Goražde. Izrađeni su i usvojeni regulacioni planovi za pojedine dijelove grada, a neki su u fazi usvajanja. Kao i na području cijele država tako je i u našoj Općini izražena bespravna gradnja. Najveći problem stvaraju neplanska naselja koja zbog nestabilnosti terena izazivaju pojave klizišta.

Tabela br 8: Identifikovani problemi – upravljanje zemljištem i prostorom

R.br. Uzrok problema Problem Posljedica

1. Nekontrolisana sječa šume i bespravna gradnja Erozija tla i klizišta Materijalna šteta

23 “Službene novine Federacije BiH”, br. 2/06, 72/07, 32/08

http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/5bos.htm�




2 Nepostojanje sanitarne deponije Zagađenost tla Negativan uticaj na okoliš

3 Nepostojanje kolektora za odvod površinskih voda

Velike bujice i začepljenja postojećih odvoda Velike materijalne štete

Izvor: Nacrt prostornog plana BPK Sumnjive površine Neeksplodirana ubojna sredstva i mine predstavljaju najveću potencijalnu opasnost antropogenog karaktera za stanovništvo i materijalna dobra na području Bosansko – podrinjskog kantona. Tokom rata (1992-1995) u BiH je postavljen veliki broj mina različitih vrsta, koje su postavljane na linijama razgraničenja i njima je miniran veliki broj objekata infrastrukture (putevi, pruge, proizvodni objekti i drugo) a nalaze se i na neočekivanim mjestima i velika su opasnost za stanovništvo. Ukupna sumnjiva minirana površina opcine Goražde u 2011. godini iznosi 27.530.924 m2. U 2008.g. deminirano je 14.297 m2, u 2010.g. deminirano je 28.000 m2 i 2011.g. dminirano je 35.006 m2 sumnjive površinu uz finansijsku pomoć „Rotari“ klubova iz Njemačke. Općinska služba za civilnu zaštitu usko sarađuje sa BHMAC-om na projektima deminiranja, a edukacija stanovništva se vrši u saradnji sa BHMAC-om, Crvenim križom, itd. Evidinecije o postavljanju mina često nisu vođene ili su potpuno uništene i izgubljene, tako da je broj postavljenih mina u BiH predmet različitih procjena. Sumnjive minske površine u 2011. godini obuhvataju čak 11,07% teritorije općine Goražde.

Tabela br 9: Sumnjive minske površine na području Bosansko – podrinjskog kantona (početak 2008. g.) Administrativna jedinica Ukupne

sumnjive minske površine (km2)

Sumnjive minske površine po kategorijama (km2)

Pregled ugroženih zajednica

I II III Visoko Srednje Nisko Općina Goražde 32,3 0,1 8,1 24,0 1 5 29 Bosansko – podrinjski kanton

72,9 1,8 15,1 55,9 4 15 40

Izvor: Studija ranjivosti prostora BPK Goražde, Urbanistički zavod republike srpske a.d. Banja Luka, decembar 2009. Podaci preuzeti iz Nacrta Studije ranjivosti prostora FBiH.

Sumnjive minske površine obuhvataju 14,51 % teritorije Bosansko – podrinjskog kantona, tako da je ovo područje najkontamiranije minama u FBiH i u BiH. Većina nesreća od mina dešava se u ruralnim područjima (pri poljoprivrednim radovima, prikupljanju drveta, sanbdijevanju vodom i drugo). Mine predstavljaju jedno od najvećih zagađenja prostora, a njihovo uklanjanje je uslov za privođenje prostora konačnoj namjeni. Zaštićena područja prirodnog naslijeđa Na teritoriji općine Goražde, a ni na teritoriji čitavog Bosansko-podrinjskog kantona, ne nalazi se ni jedno zaštićeno područje.24

24 U blizini općine Goražde nalaze se nacionalni spomenik „Sutjeska” u kojem se nalazi i zaštićena prašuma „Perućica”., što se može iskoristiti kao poticaj razvoju turizma i goraždanske općine.


3.1.1.3. Rudna bogatstva Na području Općine Goražde nije registrirano niti jedno veće nalazište rude niti se vrši bilo kakva eksploatacija rudnog bogatstva. 3.1.1.4. Vodni resursi Površinske vode Osnovu hidrografske mreže na području Općine Goražde čini tok rijeke Drine, koja od većih pritoka sa desne strane prima Oglečevsku rijeku i Biočku, a sa lijeve strane rijeku Osanica, riječicu Ocka i Podhranjenski potok. Sve pritoke sa oboda kotline, imaju veliki pad i bujičave su. Najveći vodotok na teritoriji općine Goražde je rijeka Drina, a manje rijeke su Osanička Rijeka, Oglečevska rijeka, Biočka i niz potoka. Rijeka Drina protiče preko područja Općine u dužini od oko 22 km. Od toga samo u užem gradskom području, korito je uređeno.

Fotografija br 8 i 9: Gorski potok na području Općine Goražde


Postoje mnogobrojni izvori, uglavnom manje izdašnosti. Mnogi od tih izvora su kaptirani za potrebe pojedinih naselja i industrije. Za neke od ovih izvora poznata je njihova izdašnost, dok su podaci o kvalitetu vode dosta skromni (pretpostavke da ona odgovara kvalitetu vode za piće). Ovo područje spada u red područja relativno izdašnih vodom u razmjerama Bosne i Hercegovine (u rijeku Drinu sa ovog područja otiče prosječno 17,5 lit/sec/km2). Područje Općine pripada Drinskom slivu. Drina nastaje spajanjem dviju rijeka - Tare i Pive, koje se sastaju kod Šćepan Polja. U Savu se ulijeva kod Rače.


Drina, Tara i Piva i pritoke njenog gornjeg toka pripadaju rijekama sniježno - kišnog režima dinarsko - makedonske varijante, a to znači da se najveći proticaji javljaju u aprilu i maju. Iako je period velikih voda na Drini dugotrajan, jer se topljenje snijega na planinama vrši postepeno, katastrofalne poplave na teritoriji općine Goražde nisu česte, ali je u decembri 2010.g zabilježena velika poplava koja je uzrokovala velike štete kako na infrastrukturi tako i na priobalnom zemljištu, biljnom i životinjskom svijetu rijeke Drine. Uzrok ove poplave je ljudski faktor. Visoko stanje vode može da se javi i u jesen, najčešće u novembru, usljed obilnih jesenjih padavina. Izgradnjom brojnih vodenih akumulacija u slivu Drine prirodni režim rijeka je znatno izmijenjen. Povećane su dubine, smanjene su brzine vode, kao i oscilacije vodostaja i proticaja tokom godine, odnosno vodni režim je postao ujednačeniji. Veliki vodni potencijal, koji se prije svega odnosi na rijeku Drinu i njene pritoke, može podsticajno delovati na budući razvoj općine Goražde, u pravcu iskorištavanja ovog potencijala za sport, rekreaciju, vodosnabdevanje, navodnjavanje poljoprivrednih površina, ali i za planiranje i izgradnju ribogojilišta za vrstu mladice. Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih riječnih profila i kanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana, iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti za izgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, ali istovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorišćenosti svoje hidroenergije. Njene ekonomski iskoristive vodne snage procjenjene su na 14,4 milijardi kWh, a do sada je iskorišćeno nepunih 5 milijardi kWh ili oko 35%.25

Prema klasifikaciji vodotoka

Rijeka Osanica svojim tokom također zahvata opštine Goražde i Foča - Ustikolina. Rijeka Osanica nastaje spajanjem Trudanjskog potoka i potoka Trševine na koti 740 mnm, oko 400 m istočno od selaŽilići. Ulijeva se u rijeku Drinu ispod zaseoka Bogatići na koti 365 mnm, kod mjesta Osanica. Rijeka Osanica, snabdijeva se vodom sa sliva površine od 100,7 km2 i posjeduje srednji godišnji proticaje od 1,45 m3/s na ušću u r. Drinu. Rijeka Osanica je planirana za izgradnju malih hidroelektrana.

26

25 Izvor: Studija ranjivosti prostora BPK Goražde, Urbanistički zavod republike srpske a.d. Banja Luka, decembar 2009. 26 Uredba o kategorizaciji vodotoka (“Službeni list SR BiH“, broj 42/67) i Uredba o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka (“Službeni glasnik RS“, broj 42/01)

, koja je na snazi u FBiH i u RS, rijeka Drina je cijelim svojim tokom kategorizirana kao rijeka II kategorije, kao i Osanička rijeka. Osim rijeke Drine, podaci o kvalitetu vode nisu dostupni ni za jedna drugi vodotok. Podaci o kvalitetu rijeke Drine su raspoloživi kroz Izvještaj Agencije za vode oblasnog sliva Save o praćenju kvaliteta voda vodotoka na teritoriji RS za 2009. godinu. Kvalitet je mjeren na profilu Foče, uzorci su uzimani 4 puta godišnje, a analizirani su fizičko-hemijski i biološki parametri. U samom izvještaju nisu prezentirani rezultati kvaliteta za Drinu već je izvršena analiza grupnih rezultata za sve praćene vodotoke te je samo moguće izvući neke navode o kvalitetu vode u rijeci Drini na mjernom profilu koji se odnose na trent-biotički indeks po kojem Drina na mjernom profilu ima najčistiju vodu (I klasa). Ostalim parametrima zadovoljava II klasu vodotoka u koju je i klasificirana. Izvori mineralne pitke vode U selu Bogušići postoji izvor mineralne vode (kiseljak) kao i na Mravinjcu (koji je malo lošije kvalitete od navedenog u Bogušićima).


3.1.1.5. Zrak Stanje zagađenosti vazduha na prostoru Općine Goražde u direktnoj je ovisnosti o emisijama štetnih polutanata u atmosferu naseljenih mjesta i šire. Pri procjeni emisija iz kotlovnica i individualnih ložišta trebalo bi da se koristi katastar zagađivača. Prestankom rada nekih postrojenjenja, kao posljedica rata, nestali su i značajni izvori zagađenja (industrijska postrojenja i dr.) Problematika zagađenja vazduha iz individualnih ložišta na prostoru općine Goražde u vezi je sa nizom problema kao što su neodgovarajuća konstrukcija ložišta – peći i kotlovnice male snage koje ne omogućavaju sagorijevanje uglja, zatim, usmjeravanje potrošnje uglja u zavisnosti od njegovog kvaliteta, nepostojanje oplemenjivanja uglja za potrebe manjih ložišta i dr. Zakon o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH 33/03) , Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka i Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. Novine FBiH 12/05) su zakonske odredbe koje su na snazi i bave se problematikom kvaliteta zraka. Zagađenja vazduha emisijom produkata sagorjevanja energenata koji se koriste za pogon motornih vozila (linijski izvor, lokalne i nekategorizirane saobraćajnice) na našem prostoru znatno je samo u gradskoj jezgri Općine Goražde ili u okolini magistralnih puteva sa većim opterećenjem. Ispitivanje i praćenje kvaliteta zraka je potrebno za sve akcije koje se preduzimaju s ciljem zaštite ili smanjenja zagađenosti zraka počevši od prvih ocjena pa do provođenja zaštite i do razrade novih mjera zaštite. Međutim, do sada nisu vršena nikakva mjeranja i ne postoji registar zagađivača na području Općine definisano Pravilnik o monitoringu emisije zagađujućih materija u zrak (Sl. Novine FBiH 12/05) Upravljanjem kvalitetom vazduha postiže se to da svi izvori zagađivanja, bez obzira na njihovu lokaciju imaju pred sobom iste zahtjeve u pogledu kvaliteta vazduha, čime se one izjednačavaju u troškovima zaštite vazduha od zagađivanja. Općina Goražde je tokom 2009. i 2010.g radila na izradi Lokalnog ekološkog akcionog plana u jednom od segmenata projekta GAP-a, koji je i usvojen od strane Općinskog vijeća 2010.g.

Tabela br 10: Identifikovani problemi – upravljanje kvalitetom zraka R.br. Uzrok problema Problem Posljedica

1 Nepostojanje gradske kotlovnice Zagađenost zraka u zimskom periodu

Štetan uticaj na okolinu i zdravlje ljudi

2 Akumulacija vještačkog jezera Velika vlažnost zraka Štetan uticaj na okolinu i zdravlje ljudi

3 Vozila bez odgovarajućih filtera Zagađenje zraka Štetan uticaj na okolinu i zdravlje ljudi

Izvor: Nacrt prostornog plana BPK Problematika zagađivanja zraka traje koliko i industrijalizacija, a historijski se mogu izdvojiti tri karakteristične faze:

lokalno zagađivanje produktima nepotpunog sagorijevanja, regionalno zagađivanje (razmjera kontinenata) zagađivanje kiselim kišama, globalno (svjetsko) zagađivanje stakleničkim gasovima.


Kada je riječ o kvalitetu zraka u BiH podaci uglavnom nisu sistematizovani niti dostupni. Većina polutanata koji zagađuju zrak potiču od industrijskih aktivnosti, ali značajan dio i od saobraćaja. Prije rata industrija je bila najznačajniji zagađivač vazduha u BiH. U zimskom periodu je uočena pojava magle na području općine, naročito u kotlinskom dijelu. Emisije iz ložišta Na području Općine ne postoji jedinstveni sistem centralnog grijanja nego većina institucija i privrednih subjekata, kao i manji broj domaćinstava, posjeduje vlastite kotlovnice. Kao osnovni energent koristi se ugalj iz rudnika Banovići a u zadnje vrijeme i iz rudnika Miljevina. Manji broj domaćinstava koristi drvo kao ogrjev. Nisu dostupni podaci o kvalitetu uglja iz ova dva rudnika. 3.1.1.6. Biljni svijet Prema Ekološko – vegetacijskoj rejonizaciji Bosne i Hercegovine (Stefanović, V. et al., 1983) najveći dio teritorije Bosne i Hercegovine pripada eurosibirsko-sjeverenoameričkoj regiji kontinentalnih dijelova, a manji dio mediteranskoj ili sredozemnoj regiji, dok je samo u najvišim planinskim područjima zastupljena alpsko-visokonordijska regija. Prema ovom Pregledu, Bosansko-podrinjski kanton Goražde pripada Prelaznoj ilirsko-mezijskoj oblasti u Gornje-drinskom području i obuhvata tri rejona: Rogatički, Goraždansko-fočanski i Čajničko-meštrovački.

Ovaj kraj je poznat po proizvodnji jabuke i u publikaciji „Autohtone vrste voćaka istočne Bosne” 27

27 U njoj se navodi da je veoma važnu ulogu u proizvodnji jabuke odigralo osnivanje rasadnika još davne 1903. godine.

pobrojane su i opisane sve vrste i sorte voća, što daje dobru teoretsku osnovu za dalje unapređenje voćarske proizvodnje. Tako se na ovom području pominju slijedeće vrste jabuka: divlja jabuka, senabija, lederica, zelenika, cvjetača, zečja glava, srebrnjača, sulija bijela, dobrinjka, petrovača, bistrica, kanada, butulija, carkonstantin, bedrika, pazarka, muslimača, rebrenjača, prisatka, jonatan, srška, posavka, šarenika, bihorka, budalača, baščenka, babovača, ovčji nos, bjelka, misirka, ranka, crvenka i dr., a od krušaka tu su: takiša, jeribasma, misirača, pšenička, mitrovka, zelendobra, zimljačaka, kajzerica i dr. Zastupljeneo je nekoliko vrsta šljiva (Prunus), trešanja (Prunus avium), dunja (Cydonia oblonga), oraha kao i druge vrste voća. Sačuvati genetsku posebnost autohtonih vrsta voća koje su karakteristične za ovaj kraj je jedan od prioriteta na zaštiti biodiverziteta općine. Ovakav pristup pro-biodiverzitetskog poslovanja može imati direktnog pozitivnog efekta na ekonomsku situaciju u općini, a daljim razvojem i unapređenjem rasadnika gde bi se gajile određene sorte voćaka, omogućava se i očuvanje agro-biodiverziteta.

Fotografija br 10: Planinsko cvijeće – flora na području općine Goražde



Šume i drvna masa Teritorija čitavog Bosansko-podrinjskog kantona je uglavnom prekrivena šumom. Poznato je da su šume jedan od najvećih faktora za ublažavanje klimatskih promena, koje su evidentne od lokalnog do globalnog nivoa i prijete, između ostalog, narušavanju biodiverziteta na svim nivoima. Sačuvati već postojeće šumsko bogatstvo i formirati nove zasade koji će obogatiti šume, kao i plansko upravljanje i korištenje, kako šume tako i šumskih plodova, još jedan je od prioriteta koji su uvršteni u ovaj dokument. Problem u korišćenju šumskog bogatstva predstavljaju minirana područja, na kojima do sada nije urađen inventar biodiverziteta, što će biti predmet interesovanja u nekim kasnijim revizijama ovog Akcionog plana. Obilje šumskih plodova i gljiva koji se mogu naći u šumskim bezbjednim zonama predstavljaju još jednu od mogućnosti za ekonomsko jačanje općine. Kroz realizaciju aktivnosti koje su predložene u Akcionom planu za biodiverzitet općine Goražde, zainteresovanim sakupljačima će biti predočene smjernice za organizovano i održivo sakupljanje šumskih plodova i gljiva, kao i ljekobilja koje se može naći u okruženju. Prema izrađenoj Studiji ranjivosti prostora BPK Goražde, povoljan geografski položaj kantona doprinio je razvoju velikog broja vrsta biljnog i životinjskog svijeta ilirske florsko-faunske oblasti. Najveći značaj, u privrednom i ekološkom pogledu, imaju šumski ekosistemi, sa sljedećim zajednicama28:

u nižim predjelima preovladavaju hrastove fitocenoze – šume sladuna i cera (Quercetum confertae – cerris), iznad njih su šume kitnjaka i cera (Quercetum petraeae – cerris), odnosno šume kitnjaka (Quercetum petraeae montanum) na toplijim ekspozicijama, dok su na hladnijim položajima zastupljene šume bukve (Fagetum montanum). Takođe fragmentarno egzistiraju rijetko zaostale enklave šume bukve i jele sa smrčom (Piceo – Abieti – Fagetum).

u kanjonima rijeka i na litičastim padinama zastupljene su termofilne fitocenoze – šume crnog graba (Orno – Ostryietum) i šume bukve i crnog graba (Ostryo – Fagetum).

veliko je učešće površina pod brezom i jasikom kao sukcesivni vegetacijski stadij, što je direktna posljedica nekontrolisne sječe u proslosti.

U dolini Drine i njenih pritoka, na vlažnijim supstratima, nalaze se manje šume crne johe (Alnus glutinosa), a u vrlo uskim i isprekidanim pojasevima kraj rijeka i vrbe (Salix sp.) i poljski jasen (Fraxinus angustifolija). U spratu grmlja dominiraju:

Drijen (Cornus sp.) Ljeska (Coryllus avellana) Glog (Crataegus sp.) Udika (Viburnum lanatana) Crvena bazga (Sambucus recemosa) Žestika (Acer tataricum)

28 Izvor: Studija ranjivosti prostora BPK Goražde, Urbanistički zavod republike srpske a.d. Banja Luka, decembar 2009.


Kleka (Juniperus communis)... Sloj prizemne flore karakterišu brojne srednjeevropske vrste, ali i brojni ilirski florni elementi: Epimedium alpinum, Lamium arvala, Helleborus atrorubens, Primula Vulgaris, Stellaria holostea, Galium silvaticum, Galium vernum, Pulmonaria officinalis, Veronica chamaedrys, ... Pored navedene šumske vegetacije na mjestima sa izraženom zamočvarenošću razvile su se klasične barske biljke: močvarna, broćika, sitinac, sita, preslica, rogoz,... Od poljoprivrednih kultura na području kantona uzgajaju se: Pšenica (Triticum vulgau), kukuruz (Zea mays), raž (Secale cereale), zob (Avena sativa), ječam (Hordeum sativum), krompir (Solanum tuberosum), paradajz (Solanum lycopersicum), kao i druge povrtlarske kulture. Gazdovanje šumama u državnom vlasništvu vrši KŠPD “Bosanskopodrinjske šume”, a šumama u privatnom vlasništvu Kantonalna direkcija za šumarstvo. Gazdovanje šumama obavlja se u dva pravca i to:

uzgajanje, zaštita i proizvodnja drvne mase i eksploatacija – sječa drveta i snadbijevanje privrednih kapaciteta i stanovništva.

Proizvodnja drvne mase u privatnom sektoru koristi se uglavnom za vlastite potrebe. Primarnu preradu drvne mase vrše dva preduzeća. U cjelokupnom šumskom fondu BPK, preovladavaju vrste koje su ujedno i nosioci najveće zapremine i prirasta drvne mase: bukva, hrast kitnjak, sladun, cer, itd. Šumske zajednice koje egzistiraju na navedenim područjima su najvažnija komponenta okoliša i determinanta njegovog kvaliteta, a spadaju u najkvalitetnije prirodne vrijednosti općine.

Tabela br 11: Pregled površina šumskog fonda u državnom vlasništvu po kategoriji šuma Administrativna jedinica

Površina (ha) Visoke šume sa prirodnom obnovom

Visoke degradirane šume

Šumske kulture

Izdanačke šume

Površine podesne za pošumljavanje

Površine nepodesne za pošumlja vanje

Ukupno

Općina Goražde

2.508,80 2.444,30 1.051,10 4.039,60 557,30 203,6 10.860,50

BPK 7.464,0 4.403,8 2.167,7 8.681,5 1.548,2 632,5 24.974,4 Izvor podataka: Studija ranjivosti prostora BPK Goražde, Urbanistički zavod republike srpske a.d. Banja

Luka, decembar 2009. Podaci preuzeti iz Nacrta Studije ranjivosti prostora FBiH

Pored proizvodnih koristi (drveta, ljekobilja, jestivog i aromatskog bilja, životinja, gljiva i dr.) ove šume imaju i sociološki značaj (naučne, edukativne, duhovne, povijesne, kulturološke, turističke, zdravstvene, rekreativne i estetske vrijednosti). Ipak, najveće vrijednosti šuma su indirektne, koje su rezultat njihovih ekoloških funkcija (utiču na globalno kruženje i akumulaciju ugljenika u prirodi, ublažavajući tako efekat staklenika i klimatske ekstreme; štite tlo od spiranja i erozije; održavaju biodiverzitet, rezervoar su genetičkih informacija i utočište rijetkih zaštićenih organizama; štite vodotoke i njihov živi svijet, proizvode kiseonik, itd.). Naročito značajna ekološka funkcija šuma je u generiranju i zaštiti izvora pitke vode (preko 60% planetarne svježe vode generiraju šume), a na ovim područjima je prisutan veći broj izvorišta pitke vode. Prema podacima dobivenim iz općinskog katastra, sveukupne šume i šumsko zemljište na području kantona zauzimaju površinu od 89,77 km2, odnosno 55,5 % ukupne teritorije, što je više od prosjeka za Bosnu i Hercegovinu, koja ima šumovitost oko 42,7%.


Zbog nedostatka relevantnih podataka i radi usporedbe podaci se odnose na cijeli kanton, a izvor podataka je J.P. „Bosansko - podrinjske šuma“ d.o.o. Goražde: Šume su većinom bjelogorične sa zastupljenošću bukve i hrasta i malim procentom crnogorične šume. U svijetu je poznata endemska vrsta tužne bukve. S obzirom na sastav vrsta drveća koje grade šumski ekosistem ovog područja, u kome četinari učestvuju sa simboličnih 8,73%, ili gdje u ukupnoj nespornoj površini ŠGP - a šumski zasadi učestvuju sa 8,71%, ovo područje se može svrstati u kategoriju slabo-neznatno ugroženih od požara, pa i štetnih insekata. Prednju konstataciju potvrđuje i broj registriranih požara u proteklom periodu kao i objektivno mali procent oboljelih stabala (2,01% četinara i 0,32% lišćara), uglavnom nepoznate zaraze. Lista identifikovanih problema sa šumskim resursima za cijeli kanton je data u nastavku.

Tabela br 11.a: Upravljanje šumskim resursima – identifikovani problemi Problem Uzrok problema Posljedica Nedostatak kvalitetnih šuma

Uništen šumski fond u toku rata Nedostatak kvalitetnog drveta za preradu

Nedovoljan broj šumara Bespravna sječa drva Erozija tla Loša putna infrastruktura

Uništavanje lokalnih puteva zbog sječe drva

Nepristupačnost terena za stanovanje stanovništva

Šumske goleti Nedovoljan broj akcija pošumljavanja

Stvaranje klizišta, ugrožen biljni i životinjski svijet

Izvor: J.P. „Bosansko-podrinjske šuma“ d.o.o. Goražde Zakon o šumama FBiH („Službene novine FBiH“, broj 20/02 ,29/03, 23/04) je zakon koji se odnosi na ovu oblast. Nažalost Općina po ovom zakonu nema nikakvih nadležnosti, one su prenesene na Kantonalnu uprava za šumarstvo koja je u sklopu Ministarstva privrede BPK Goražde. U skladu sa zakonom J.P. „Bosansko-podrinjske šuma“ d.o.o. Goražde, organizirano je kao privredno društvo, javno preduzeće, u obliku društva sa ograničenom odgovornošću, koje samostalno obavlja upravljanje, uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskog zemljišta pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom o šumama („Službene novine Federacije BiH“ br.20/02, 29/03, 23/04). Ljekobilje i šumski plodovi Stanovnici općine Goražde imaju bogatu tradiciju u sakupljanju ljekovitog i aromatskog bilja, šumskih plodova i gljiva. Jedan od načina stvaranja stalnih i dodatnih prihoda stanovništva je planska i kontrolisana eksploatacija ljekobilja i šumskih plodova, a firma Herbos d.o.o. u okviru otkupnog centra u Ustikolini raspolaže novoizgrađenim kapacitetom za njihov prihvat, pripremu, pakovanje te izvoz na evropsko i svjetsko tržište. Od biljnih vrsta najzastupljenije su: glog, islandski lišaj, imela, jagorčevina, kadulja, kamilica i dr. Sve ove vrste imaju primjenu u hemijskoj i farmaceutskoj industriji. Od šumskih plodova najzastupljeni su: borovnica, šumska jagoda, divlja jabuka, divlja kruška, drijenjak i dr. Primjenu su našli u prehrambeno-prerađivačkoj, farmaceurskoj i hemijskoj industriji. Gljive rastu po šumama i livadama i predstavljaju pravo bogastvo područja općine. Od posebnog značaja, kako zbog zastupljenosti tako i zarade, značajne gljive ovih krajeva su: lisičarka, vrganj, smrčak, rujnica i dr. Upotrebljavaju se u prehrambeno-prerađivačkoj industriji i veći dio otkupljenih gljiva izvozi se na evropsko tržište. Izgradnjom otkupnog centra sa hladanjačom i organizovanim otkupom u Ustikolini stekli su se uslovi i potreba za izgradnjom prerađivačkog kapacitetea, posebno za proizvodnju eteričnog ulja, kao i sušenja i konzerviranja gljiva. 3.1.1.7. Životinjski svijet


Na osnovu analize raspoloživih mogućnosti i trenutnih problema u općini Goražde vezano za zaštitu i očuvanje biodiverziteta, od strane zainteresovanih strana koje su bile uključene u proces izrade Lokalnog akcionog plana za biodiverzitet općine, kao najveći prioritet prepoznata je zaštita biološke raznovrsnosti rijeke Drine, koja je žila kucavica za ovu općinu.

Fotografija br 11: Divlji konji na području općine Goražde


Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba (pastrmka, lipljan, mladica). Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, briga o aktivnoj zaštiti ovih vrsta, dovela je do formiranja sportskih ribolovnih društava, koje egzistiraju na ovom prostoru. Problem koji je prepoznat kao prijetnja za biodiverzite rijeke Drine je nekontrolisano odlaganje otpada na obalama rijeke. Kroz Akcioni plan za biodiverzitet općine Goražde biće predložena realizacija aktivnosti koja će za cilj imati podizanje svijesti lokalnog stanovništva i turista-posetilaca da brinu o zaštiti vrijednih staništa biljnih i životinjskih vrsta, koje su vezane za rijeku Drinu i čiji opstanak zavisi od njene očuvanosti. Posebno će akcenat biti stavljen na zaštitu i unapređenje populacije mladice na ovom prostoru, kroz razmatranje mogućnosti za izradu mrijestilišta ove endemične i ugrožene vrste. Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba (pastrmka, lipljan, mladica). Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, briga o aktivnoj zaštiti ovih vrsta, dovela je do formiranja sportskih ribolovnih društava, koje egzistiraju na ovom prostoru.

Fotografija br 12: Kapitalni primjerak ulovljene mladice


Izvor: Općina Goražde (Foto studio Pršeš) Ne postoje zvanični, niti procijenjeni dostupni podaci o strukturi životinjskog svijeta na području općine, niti o brojnosti pojedinih vrsta. U planinskom pojasu općine Goražde egzistira brojna vrste visoke divljači od kojih su najbitniji: mrki medvjed (Urcus arctos), vuk (Canis lupus), srna (Capreolus capreolus) kao rijetke ugrožene evropske vrste koje su u zemljama Evrope prava rijetkost i stoga strogo zaštićene. Pored toga zastupljene su i balkanska divokoza (Rupicapra rupicapra), zec (Lepus europaeus), lještarke (Tetrastes bonasia), divlja svinja (Sus scrofa), lisica (Vulpes vulpes), i orlovi kao trajno zaštićena divljač (Aquilae). Rijeka Drina je pored svoje ljepote i veoma bogata ribom i u njoj žive: potočna pastrmka (Salmo trutta - morpha fario), škobalj (Chondostroma nasus), klijen (Leuciscus cephalus), ćesika (Rutilus rutilus), pliska (Alburnoides bipunctatus), mrena (Barbus barbus), peš (Cottus gobio), kao i rječni rak (Astacus astacus). Veoma važno je istaći da u njoj egzistita i mladica (Hucho hucho) kao jedna od zaštićenih vrsta. U posljednje vrijeme pojavila se i vidra (Lutra lutra) koja je bila nestala sa ovog područja. Takođe, na ovom području u toku zime borave i divlje patke gluvare (Anas platyrhynchos). Od ostalih ptica ovdje se mogu susresti jestreb (Accipiter gentilis), fazan (Phasianidae), svrake, vrane, sove i druge. 3.1.1.8. Infrastruktura

Kod saobraćajne infrastrukture imamo dva osnovna nivoa – putevi koji povezuju Općinu sa širim područjem (magistralni i regionalni) i putevi koji povezuju općinski centar sa ostalim naseljima u okviru Općine (lokalni putevi). Magistralni putni pravci su: M5 (Sarajevo – Višegrad), M18 (Sarajevo – Brod na Drini) i M20 (Ustriprača – Foča), koji obezbjeđuju otvorenost ovog područja. Regionalna putna mreža je zastupljena putnim pravcem r-44 (Prača – Jabuka – Goražde – Čajniče) u dužini 24,3 km. Lokalna putna mreža je zastupljena sa 13 važnijih putnih pravaca, i to:

- L1 Osanica – Ilovača, dužine 6,3 km; - L2 Ilovača – Brzača, dužine 6,0 km; - L3 Đakovića potok – Rešetnica, dužine 7,0 km; - L4 Mravinjac – Berič – Spahovići, dužine 11 km; - L5 Nadsko polje – Posestra, dužine 4 km; - L6 Sadba – Oglečeva, dužine 7 km; - L7 Goražde – Podhranjen, dužine 3 km; - L8 Goražde – Hubjeri, dužine 2 km; - L9 Zupčići – Sadba, dužine 6 km; - L10 Brzača – Orahovice, dužine 4 km; - L11 Podhranjen – Jarovići – Hranjen, dužine 6,9 km; - L12 Podhranjen – Osječani – Kriva Draga, dužine 5,8 km i - L13 Sadba – Kolovarice – Kučino, dužine 4,5 km. Ukupna dužina ovih pravaca je 73,5 km. Osnovne prostorno-fizičke karakteristike kategorisane putne mreže su: - gustina: 38,74 km / 100 km², - procenat modernizovanosti: 47,63 ℅, - broj stanovnika na 1 km putne mreže: 430 st/1km. Javni lokalni prevoz putnika osiguran je autobusima koji redovno saobraćaju, ali koji ne voze u sva naselja u Općini Vodosnabdijevanje Snadbijevanje građana pitkom vodom vrši se iz Fabrike vode – vitkovići i nekjoliko prirjodnih izvorišta: Rorovi, Površnica, Starac. Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom Uklanjanje čvrstog otpada i upravljanje otpadom povjereno je JKP»6.mart» Goražde. Sadašnja gradska deponija smeća ima privremeni karakter. U toku su aktivnosti oko izgradnje regionalne sanitarne deponije smeća na lokalitetu Lug-Zupčići. Sistem/sustav snabdijevanja električnom energijom JP»Elektroprivreda BiH» filijala Goražde snadbijeva cjelkupno stanovništvo Općine i BPK. HE»Osanica» vrši proizvodnju električne energije sa naponskom snagom od 1 MW.


Telekomunikacije BH TELECOM se sastoji od sedam regionalnih direkcija na području BIH. BH Pošta svoj posao obavlja u Goraždu i filijalama Vitkovići, Mravinjac, Ilovača a planira se otvaranje još jedne filijale u Beriču. Na cijelom području mreže su digitalne. Između Sarajeva i Goražda postoji veza optičkim kablom Mobilna telefonska mreža pokriva najveći dio područja Općine. U oblasti telekomunikacija preko priljučaka na čvrstu mrežu ponuđene su moderne usluge, kao što su ISDN,E-MAIL, Internet I sve usluge telefonske mreže Općina raspolaže radio i televizijskom stanicom Industrijska infrastruktura U oblasti pružanja usluga zajedničke komunalne potrošnje i drugih poslova koji predstavljaju osnovne uslove za pristojan život građana, egzistira Javno komunalno preduzeće “6. Mart”, čiji je osnivač Općina. Pomenuto preduzeće se u okviru svoje djelatnosti bavi proizvodnjom i distribucijom vode za piće, odvozom smeća, održavanjem objekata javne rasvjete, održavanjem kanalizacione i vodovodne mreže, te čišćenjem i održavanjem ulica i javnih površina. 3.1.1.8.1. Cestovni i željeznički saobraćaj Cestovni saobraćaj Kada je riječ o kategoriziranoj cestovnoj mreži, kroz općinu prolazi oko 200 km makadamskog, 124 km lokalnog, 40 km regionalnog i 18 km magistralnog puta. Prema ocjenama Općine, ovi putevi su uglavnom u dobrom stanju, a u saradnji s MZ odreduju se prioriteti za opravke lokalnih puteva. Saobraćajnu infrastrukturu čini magistralni put M20 koji kroz Općinu Goražde prolazi u dužini od oko 18 kilometara i povezuje općinu sa Sarajevom, Fočom, Višegradom i Rogaticom. Održavanje ovog putnog pravca je u nadležnosti Federalne direkcije cesta. Pored toga postoje i regionalni putevi Goražde – Čajniče i Goražde – Hrenovica koji su u nadležnosti Direkcije za ceste BPK. Sa oko 150 km lokalnih puteva općina je povezana sa ruralnim mjesnim zajednicama i vrši održavanje ovih puteva. Saobraćajno preduzeće koji se bavi transportom ljudi je „Centroprevoz“ d.d. Goražde koje zadovoljava potrebe cijelog kantona. Većih firmi koje se bave prevozom roba nema na našem području, samo jedan dio privatnika obavlja tu djelatnost. Zbog slabije frekvencije saobraćaja na našim putnim pravcima nema velikog zagađenja zraka što ne znači da se odgovarajućom zakonskom regulativom i ovo stanje ne može poboljšati.

Tabela br 12 : Saobraćajna infrastruktura u 2010. godini Općina Površina

u km2 Saobraćajna infrastruktura u km

Željezničke pruge

Magistralni putevi

Regionalni putevi

Ukupno magistralni i regionalni

Lokalni putevi

Goražde 248,8 0 50 31 81 47 FBiH 26.106,70 695 2.008 2.689 4.697 8.132


Općina Goražde u komunikacijskom pogledu relativno je dobro povezana sa širim područjem i regionom magistralnim putevima M20. (Gacko-Foča-Ustikolina-Goražde-Ustiprača) koji prolazi kroz općinu i M18.1. (Ustikolina-Jabuka- Grebak-Delijaš-Garež-Sarajevo). Ostale komunikacijske veze u regionu kao i unutrašnji promet na području općine, odvijaju se lokalnim kategorisanim i nekategorisanim (seoskim) cestama u dužini od 124 km lokalnih i 200 km makadamskih, a i kod ovog pokazatelja su uočljiva enormna odstupanja između tih općinskih i statističkih podataka po kojima ta dužina lokalnih puteva iznosi svega 47 km.


Na području naše općine ne postoji željeznički niti avionski saobraćaj. Najbliži postojeći aerodrom, Međunarodni aerodrom Sarajevo, je udaljen oko 110 km od Goražda. 3.1.1.8.2. Telekomunikacije Najveći telekomunikacijski oprater na području Općine Goražde je BH Telecom, Direkcija Goražde koji je u potpunosti pokrila područje sa fiksnom mrežom i na velikom dijelu općine postavljeno je i optićki kablo. Pored BH Telecom-a u mobilonoj mreži zastupljeni su i HT Eronet i Mtel. 3.1.1.8.3. Elektrifikacija Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih riječnih profila i kanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana, iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti za izgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, ali istovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorištenosti svoje hidroenergije. Njene ekonomski iskoristive vodne snage procjenjene su na 14,4 milijardi kWh, a do sada je iskorišteno nepunih 5 milijardi kWh ili oko 35%. Međutim, zbog neregulisanje protoka vode postojećih hidrocentrala na rijeci Drini zbog čega je došlo do velike poplave, kao i uočenih klimatskih promjena Općinsko vijeće Općine Goražde je donijelo odluku protiv izgradnje novih hidrocentrala. 3.1.1.8.4. Toplifikacija Na području općine Goražde zagrijavanje se vrši isključivo preko individualnih kotlovnica u nekoliko objekata, odnosno putem individualnih ložišta u stambenim objektima. Svi objekti kao energent koriste čvrsto gorivo (ugalj, drva, briketi), čije emisije u zrak znatno utiču na zagađenje zraka, posebno u zimskom periodu. Ne postoji trenutno sistem toplifikacije javnih i privatnih poslovnih i stambenih prostora. Nije izgrađen ni primarni ni sekundarni sistem za snabdijevanje distributivnim gasom.

3.1.1.8.5. Vodosnabdijevanje Vodosnabdijevanje grada Goražda vrši se od 1996. iz vodozahvata rijeke Drine u naselju Vitkovici29

29 Vodosnabdijevanje grada zajedno sa prigradskim naseljima u prijeratnom periodu vršeno je sa izvorišta iz susjedne opštine Čajniče. Iz navedenog vodovodnog sistema pitkom vodom napajano je cca 38.000 stanovnika općine Goražde. Zbog ratnih dejstava u potpunosti je došlo do prekida snabdijevanja vodom stanovništva opcine.

. Ovim se odustalo od uspostave vodosnabdijevanja iz ranije korištenog izvorišta u Čajniču, obzirom da je distributivna mreža izgrađena od azbestnih cijevi koje bi ponovnim stavljanjem u funkciju mogle negativno utjecati na zdravlje ljudi. Inače, i u sekundarnoj mreži koja se trenutno koristi potrebno je izmijeniti cijevi (azbestne, olovne, itd.). U krugu bivšeg industrijskog kompleksa FAJ “Azot” Vitkovići izgrađeno je postrojenje za preradu pitke vode (fabrika vode), koje je integrirano u vodozahvat. Sistem snabdijevanja građana iz fabrike vode je veoma skup, jer se distribucija vrši putem pumpi uz veliki utrošak električne energije, te je prihodima od naplate vode nemoguće pokriti materijalne troškove. Kapacitet postrojenja za proizvodnju pitke vode je 240 l/s, mjesečna potrošnja vode je 66.000 m3 .


Fotografija br 13: JKP „6. mart“


Usluge snadbijevanja pitkom vodom koje pruža JKP (pokriva grad i prigradska naselja, dok Berič, Ilovača, Sadba i Vranići imaju lokalne vodovode) osigurane su za cca. 60% stanovništva30

Općina je u saradnji s nadležnim kantonalnim ministarstvom i JP „Slivovi rijeke Save“ realizirala projekat izgradnje fekalnog kolektora na dionici Gradski most u Goraždu do naselja Zuipčići - Dubište

. U cilju smanjenja gubitaka vode (cca. 65% iz sekundarne mreže), implementiran je projekat izgradnje rezervoara Površnica – Rorovi, spojnog cjevovoda rezervoara Rasadnik – Rorovi i pumpne stanice Površnica sa potisnim cjevovodom do rezervoara Rorovi. Inače, kontrola vode za područje kojim upravlja JKP vrši se redovno u saradnji sa Zavodima javnog zdravstva BPK (jednom sedmično) i FBiH (jednom godišnje). Kontrola vode sa izvorišta koja nisu u sistemu upravljanja JKP provode dijelom Općina, MZ i sami stanovnici koji upravljaju ovim vodovodima. Trenutno je u izgradnju vodovod „Starac“ koji će snadbjevati pet ruralnih mjesnih zajednica sa oko 3.000 stanovnika. Urađene su tri faze, ovog za našu općinu, kapitalnog projekta i nadamo se da će njegova realizacija biti do kraja 2012. godine Na snazi je Zakon o vodama (Sl. novine FBiH br: 70/06) i upravljanje vodama vrši Agencija za vodno područje slivova rijeke Save i Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kao i Ministarstvo privrede BPK. 3.1.1.8.6. Kanalizacija i otpadne vode Kanalizacionom mrežom mješovitog tipa kojom upravlja JPK, pokriveno je 60% domaćinstava općine. Još uvijek nedostaje centralni kolektor i uređaji za tretman prečišćavanja otpadnih voda, koje se direktno ispuštaju u Podhranjenski potok u centru grada i tako dospijevaju u rijeku Drinu.

31

30 Usluge snabdijevanja pitkom vodom osigurane su za 56% stanovništva u FBiH, u poredenju sa 90% u EU. 31 Četvrta faza projekta je u toku.

. Medutim, u prigradskim i ruralnim dijelovima općine otpadne vode završavaju u septičkim jamama i potocima, što negativno utiče na stanje okoliša.

Fotografija br 14: Omladinska ulica u Goraždu



Kanalizacionom mrežom mješovitog tipa takođe upravlja JKP „6. mart“, pokriveno je urbano područje Goražda (u 2006. registrirano je 4.360 priključaka domaćinstava, te 390 priključaka pravnih lica). Još uvijek nedostaje centralni kolektor i uređaji za tretman otpadnih voda, koje se direktno ispuštaju u Podhranjenski potok u centru grada i tako dospijevaju u rijeku Drinu. Jedan dio kanalizacionih kolektora se direktno ispušta u rijeku Drinu. Značajnu opasnost predstavljaju i tehnološke otpadne vode iz postrojenja privrednih subjekata koji su smješteni na području grada, zbog čega je instaliranje fekalnih kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda prioritetno za zaštitu okoliša.

Tabela 13. Identifikovani problemi – upravljanje vodama R.br. Uzrok problema Problem Posljedica

1 Nedostatak kvalitetne kontrole postojećeg sistema vodosnadbjevanja

Nedostatak kvalitetne vode za piće

Štetan uticaj na zdravlje stanovništva

2 Stare cijevi u sistemu vodosnadbjevanja

Dotrajalost sekundarne mreže (postojanje azbestno-olovnih cijevi u sistemu)

Veliki gubici u mreži i štetan uticaj na zdravlje stanovništva

3 Nepostojanje kvalitetne kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda

Ispuštanje otpadnih voda u postojeće vodotoke

Zagađenje vodotoka, rječne flore i faune kao i opasnost za stanovništvo

Izvor: Nacrt prostornog plana BPK; Izvještaj JKP „6. Mart Kanalizacionom mrežom nisu pokriveni: jedan dio naselja Zupčići, Hubjeri, Vranjska mahala. Uže gradsko jazgro posjeduje obaloutvrdu cijelom dužinom koja predstavlja uređenu zaštitu. Ostali tokovi nisu uređeni. U planu je i izgradnja kolektora koja je obaveza po ugovoru HE Višegrad za općinu Goražde i Opštinu Novo Goražde gdje bi učešće u finansiranju uzeli HE Višegrad, Agencija za vodno područje slivova Save, općina Goražde i opština Novo Goražde.

3.1.1.8.7. Odlaganje krutog otpada


Zakonom o komunalnim djelatnostima (Sl. list SRBiH br. 20/90) koji je još na snazi, obavezujući je za Općine, pa se trenutno primjenjuje i u goraždanskoj općini. Pored toga Općinsko vijeće je donijelo Odluku o komunalnoj čistoći (Službene novine BPK 10/98) kojom je definisano uređenje javnih i zelenih površina, način odlaganja otpada, zaštita izvorišta, način izgradnje septičkih jama i štala i slične aktivnosti. Ovu problematiku definiše i Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH 33/03) i Zakon o prikupljanju, proizvodnji i prometu sekundarnih sirovina i otpadnih materijala (Službene novine FBiH 35/98). Nadležnost općine u ovoj oblasti je formiranje preduzeća za obavljanje komunalne djelatnosti, održavanje i čiščenje javnih i zelenih površina, održavanje vodovoda i kanalizacije, održavanje javne rasvjete i dr. Općina je formirala Javno komunalno preduzeće „6. mart“ u čijoj je nadležnosti zbrinjavanje otpada. Uslugama komunalnog preduzećaje oko 90 % teritorije (grad, prigradska naselja, mjesne zajednice Berič, Ilovača, Osanica i Sadba). Procjenjena godišnja količina otpada je oko 600.000 tona. Pored toga postoje i dvije privatne firme za prikupljanje otpada „Trgosirovina„ d.d. i „Janjina“ d.o.o. koje se bave otkupom metala. Deponovanje otpada ranije se vršilo na deponiju u neposrednoj blizini naselja Lug. Međutim, zbog negodovanja građana, kao i zbog neolitskog nalazišta u blizini deponije, ovaj lokalitet je zatvoren i izvršena djelimična sanacija. Trenutno, općina Goražde nema sanitarne deponije i otpad se odlaže na privremenu deponiju na lokalitetu Šišeta. Pored toga, na više lokaliteta javljaju se i divlje deponije koje se povremeno uklanjaju, ali prijete da zagade okoliš. Jedna takva deponija, u ruralnoj mjesnoj zajednici Mravinjac koja leži uz obalu rijeke Drine, je akcijom građana sanirana i sad se tu planira izgraditi izletište. Ne postoji selektivno odlaganje otpada, što predstavlja veliki problem za našu općinu. Poduzet je prvi korak i u uže gradsko jezgro postavljan je jedan broj kontejnera za odlaganje popira i PET ambalaže. U sklopu Kantonalne bolnice postoji peć za spaljivanje medicinskog otpada.

Tabela 14. Identifikovani problemi – upravljanje otpadoma R.br. Uzrok problema Problem Posljedica

1 Nedostatak sanitarne deponije Pojava divljih

deponija, gomilanje otpada

Ružna slika grada, štetan uticaj na okolinu i zdravlje

ljudi

2 Nesavjesno ponašanje stanovništva Neselektivno odlaganje otpada

Divlje deponije, gomilanje otpada

3 Nedovoljno mehanizacije za odvoz otpada

Neredovno odvoženje otpada

Gomilanje otpada i mogučnost uticaja na

javno zdravlje Izvor podataka: Nacrt prostornog plana BPK; Ekspertiza o procjeni troškova pripreme i transporta pitke vode i procjeni troškova dopreme pitke vode postojećim cjevovodom iz Vitkovića i starim iz Čajniča –

Institut za hidrotehniku Sarajevo U planu je bila izgradnja regionalne sanitarne deponije, za koju je «SERDA» Sarajevska razvojna agencija uradila Studija opravdanosti i ona je planirana za sve opštine/općine u regiji. Do realizacije ovog projekta nije došlo zbog nezainteresovanosti opština iz Republike Srpske. Zbog nemogućnosti dogovora oko lokacije Općina Goražde, koja ima najviše problema sa deponovanjem čvrstog otpada, Općinsko vjeće Općine Goražde je donijelo odluku o izgradnji senitarne deponije na lokaciji Trešnjica i izvršena je kupovina zemljišta. Povremeno se uništavaju manje divlje deponije. Takođe je u planu i sanacija stare gradske divlje deponije.


3.1.1.8.8. Stanovanje i parkovske površine Kolektivna stambena izgradnja karakteristična je za uže gradsko jezgro Goražda, dok je u prigradskim kao i ruralnim mjesnim zajednicama izražena individualna stambena izgradnja. Naselje Vitkovići koje je udaljeno od općine oko 4 kilometra nastalo je uz hemijski kompleks „Azot“ takođe ima veliki broj kolektivnih stambenih jedinica. Održavanje zajedničkih dijelova zgrada i upravljanje zgradama na području BPK uređeno je zakonom o održavanju zajedničkih dijelova zgrada i upravljanju zgradama. Iako je zakon duže vrijeme u primjeni održavanje zajedničkih dijelova zgrada na području općine nije na potrebnom nivou. U mnogim zgradama zbog nezainteresovanosti etažnih vlasnika još uvijek nisu formirani kućni savjeti, niti izabrani upravitelji zgrada koji bi se brinuli o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova zgrada. Skoro svi objekti kolektivnog stanovanja nemaju toplinsku zaštitu jer su građeni prije više decenija, a ostala infrastruktura je izgrađena (voda, električna energija, telefon, ...).

Fotografija br 15: Urbana parkovska javna infrastruktura


Tokom ratnih dejstava Općina Goražde je pretrpjela velika razaranja. Za vrijeme rata (1992. – 1995.) u općini Goražde je uništeno 4.500 privatnih objekata, a do danas je većina obnovljena. Općina Goražde je aktivno radila na rekonstrukciji uništenog stambenog fonda u saradnji sa domaćim i međunarodnim partnerima. Mnogi od tih objekata se sanirani, ali postoji još jedan dio stambenih objekata koji nisu sanirani. Individualnu stambenu izgradnju ne prati adekvatan razvoj infrastrukture, a prije svega putne infrastrukture.

Prikaz br 5: Gradsko područje Goražda


Izvor: Turistička zajednica BPK, http://www.turizam-bpk.ba

Općina na povratku i rekonstrukciji stambenog fonda sarađuje i sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, te Vladom Kantona Sarajevo. Na području užeg gradskog jezgra izgrađeni su socijali stambeni objekti DOM I i DOM II u koji su smješteni korisnici kolektivnih centara kojih na goraždanskom području ima još 5. Općina će nastaviti pomagati da se i za ove korisnike u narednom periodu uz pomoć domaćih i stranih donatora obezbjediti adekvatan smještaj. 3.1.2. Sektorska PESTEL i SWOT analiza

Analiza je rezultat dviju cjelodnevnih radionica, održanih novembru i decembru 2011. godine, na kojima se od strane sektorske radne grupe za životnu sredinu i infrastrukturu, a potom i kompletne radne grupe za izradu SLOR, diskutovalo o svim ključnim faktorima koji utiču na očuvanje zdrave životne sredine i na razvoj infrastrukture, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima goraždanske općine. PEST EL analiza


Zajednička ocjena članova radne grupe za životnu sredinu i infrastrukturu je da na razvoj ovog sektora najveći pozitivan politički uticaj imaju neposredan izbor načelnika, samostalnost kantona i stranački pluralizam na području lokalne zajednice. Među političkim faktorima koji ograničavajuće djeluju na očuvanje životne sredine i unapređenje infrastrukture na području općine Ilijaš prepoznati su politička nestabilnost, stalna konfrontacija kantonalne i općinske vlasti, te zastupanje stranačkih interesa prilikom donošenja odluka. U okviru ekonomskih faktora od značaja za životnu sredinu i infrastrukturu kao pozitivni su ocijenjeni pozitivan trend privrednog razvoja, podsticaj industriji za zapošljavanje i dodjela grantova viših nivoa vlasti. S druge strane, kao ključni ograničavajući faktori za efikasniju zaštitu okoliša i razvoj infrastrukture su istaknuti slaba putna i druga infrastruktura, zastarjela tehnologija, te visoke kamatne stope bankarskog sistema. Radna grupa je u okviru socijalnih faktora identificirala kao pozitivno utičuće na životnu sredinu i infrastrukturu trend poboljšanja kvalifikacione strukture, prilagođenost nastavnih planova potrebama tržišta rada, kao i trend većeg stepena zapošljavanja. Negativnim socijalnim faktorima, koji ograničavaju zaštitu okoliša i razvoj infrastrukture, ocijenjeni su emigracija stanovništva van Općine, migracije stanovništva sa sela u grad i negativan stav stanovništva prema izgradnji infrastrukturnih objekata. Tehničko-tehnološki faktori koji idu u prilog razvoju infrastrukture i očuvanju okoliša po ocjeni radne grupe su razvijena telekomunikacijska i elektro mreža, uvođenje čistih tehnologija u industriju i otvaranje fakulteta tehničkih nauka. Radna grupa je ocijenila da veliki problem u zaštiti okoliša čine zastarjela infrastruktura, vodovod i kanalizacija, a zatim nepostojanje prostorno-planske dokumentacije razvojnog karaktera. U okviru ekoloških faktora ova grupa je prepoznala kao pogodnosti za zaštitu okoliša i razvoj infrastrukture velike površine prekrivene šumama, povoljne klimatske uslove i veliki hidropotencijal rijeke Drine. Nasuprot tome, kao faktori koji direktno ugrožavaju životnu sredinu, a time i održivi razvoj, identificirani su nepostojanje deponije čvrstog otpada, nepostojanje kolektora otpadnih voda, slaba ekološka svijest stanovništva i pojava klizišta. Radna grupa je među pravnim faktorima koji pozitivno utiču na očuvanje životne sredine i razvoja infrastrukture istakla harmonizacija zakonodavstva iz ove oblasti sa zakonodavstvom EU, dobre domaće propise za zaštitu okoliša i naročito usvojen LEAP. Međutim, pravni kontekst djeluje i ograničavajuće na unapređenje infrastrukture i zaštitie okoliša, a radna grupa je uočila da je to u najvećoj mjeri posljedica nepostojanja prostorno-planske dokumentacije razvojnog karaktera, nedonošenja i neprovođenja propisa iz ove oblasti od viših nivoa vlasti, te jednostranog donošenja propisa od viših nivoa vlasti bez konsultovanja lokalne zajednice. SWOT analiza Identifikovani atributi u donjoj tabeli rezultat su rada učesnika radionica, predstavnika privrede, relevnantih institucija i kompetentnih pojedinaca u Općini, i zbirni je iskaz njihovog viđenja postojećeg stanja. SWOT analiza, kao ključni aparat za identifikaciju mogućih prednosti lokalne zajednice u odnosu na komparativne sisteme, utvrdila je osnovne pravce djelovanja i predstavlja rezultat diskusija i analiza o internim snagama i slabostima i eksternim prijetnjama i mogućnostima koje karakterišu razvoj infrastrukture i zaštitu okoliša na području općine Goražde.


Snage:

Pozitivan trend privrednog razvoja Razvijena TK i elektromreža Trend poboljšanja kvalifikacione

strukture Podsticaji sa lokalnog nivoa industriji za

zapošljavanje Otvaranje fakulteta tehničkih nauka Neposredan izbor načelnika Prilagođenost nastavnih planova

potrebama tržišta rada Velike površine pod šumama Veliki hidropotencijal rijeke Drine Poboljšanje obrazovne strukture

stanovništva Usvojen LEAP

Slabosti:

Zastupanje uskih stranačkih interesa prilikom

donošenja odluka Stalna konfrontacija općinske i kantonalne vlasti oko

infrastrukturnih, prostornih i dr. otvorenih pitanja Nepostojanje prostorno-planske dokumentacije

razvojnog karaktera Zastarjela vodovodna i kanalizaciona infrastruktura Slaba putna infrastruktura Nepostojanje deponije čvrstog otpada Nepostojanje kolektora otpadnih voda Zastarjela tehnologija Migracija stanovništva sa sela u grad Nedovoljna iskorištenost prirodnih resursa Nedovljo razvijena ekološka svijest građana Nepostojanje inspekcijskih organa na nivou općine Neadekvatna provedba postojećih zakona koji se

odnose na zaštitu životne sredine i prirode

Mogućnosti:

Dobra regulativa za zaštitu okoliša Povoljni klimatski uslovi Uvođenje čistih tehnologija u industriju Trend većeg stepena zapošljavanja Samostalnost kantona Dodjela grantova viših nivoa vlasti Stranački pluralizam na području

lokalne zajednice Harmonizacija propisa iz oblasti životne

sredine ACQUIS-em Postojanje zakonske regulative iz

oblasti okoliša Uvođenje EU standarda u proizvodne

procese privrednih subjekata i u rad lokalne javne uprave

Prijetnje:

Politička nestabilnost u zemlji Emigracija stanovništva van općine Negativan stav stanovništva prema izgradnji

infrastrukturnih objekata Nedonošenje i neprovođenje propisa iz ove oblasti od

strane viših nivoa vlasti Slaba ekološka svijest stanovništva Pojava klizišta Visoke kamatne stope bankarskog sistema Područja zagađena minama i NUS Nedovoljna podrška kantonalnih organa vlasti za

kapitalne investicije Blizina entitetske granice zbog česte opstrukcije u

provođenju zajedničkih infrastrukturnih i ekoloških projekata

Nenadležnost lokalne uprave u donošenju odluka u oblasti okoliša i infrastrukture

Planirane izgradnje Hidroenergetskog sistema Buk Bijela i Ustikolina uzvodno od općine Goražde

3.2. Ekonomski i ruralni razvoj 3.2.1. Trenutno stanje 3.2.1.1. Opšti podaci


Osnovu ekonomije općine Goražde čini prerađivačka industrija i građevinarstvo. Međutim, nivo ekonomske aktivnosti u poređenju s prijeratnim periodom je skoro prepolovljen. Razvoj privatnog sektora i malih i srednjih preduzeća nije uspio kompenzirati drastično smanjenje proizvodnje u velikim preduzećima. To se ogleda i u nekim od glavnih makroekonomskih indikatora kao što su bruto-društveni proizvod (BDP) i zaposlenost. Dok je BDP po glavi stanovnika u 1990. godini iznosio oko 4.400 $US, 2004. godine BDP po glavi stanovnika je iznosio oko 1.520 $US. U istom periodu zaposlenost je smanjena za više od 50%. U privrednim i društvenim djelatnostima je 1990. godine bilo zaposleno oko 10.000 radnika, a danas je na području općine Goražde zaposlenje uspjelo naći 4.822 radnika. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2010.g. na području Općine Goražde registrirano je 426 pravnih, 369 jedinica u sastavu i 556 obrtničkih poslovnih subjekata. Najveći broj pravnih poslovnih subjekata registriran je iz oblasti prerađivačke industrije i trgovine. Najveći broj prerađivačkih industrijskih pogona BPK egzistira u Općini Goražde. Od građevinskih firmi egzistiraju GPD „Drina“ d.d., „Kaja Company“ d.o.o., „Vavlca“ d.o.o., „Okac“d.o.o., „Hodo“ d.o.o. i mnoge manje firme. Na području kantona ne postoji ni jedna prerađivačka firma za preradu poljoprivrednih proizvoda što predstavlja problem našim poljoprivrednim proizvođačima. Otkup viškova proizvoda vrši poljoprivredna zadruga „Agropodrinje“. Pokazatelji ekonomskog razvoja Općine na području FBiH nemaju širok krug ovlaštenja, već se odgovornost i većina ovlaštenja i finansijskih sredstava nalazi na nivou kantona, tako da je iznalaženje rješenja za ublažavanje negativnih efekata globalne ekonomske krize uslovljeno boljom saradnjom i podrškom od strane viših nivoa vlasti.

Tabela br 15 : Bruto domaći proizvod (BDP) u 2010. godini 32

Općina Stanovništvo

GDP - u hiljadama KM

GDP po glavi stanovnika u

KM

GDP po glavi stanovnika u KM

FBiH = 100 Goražde 30.123 184.625 6.129,00 93,1 FBiH 2,337.660 15,385.420 6.582,00 100,0


U strukturi privrednih djelatnosti na području općine Goražde zastupljeniji su obrti od pravnih lica, a posmatrano po broju registrovanih poslovnih subjekata najzastupljenije su uslužna i trgovačka djelatnost, a potom prerađivačka industrija.

Tabela br 17 : Registrirani poslovni subjekti po djelatnostima, stanje 31.12.2010. Oznaka

Djelatnost Broj pravnih lica

Broj jedinica u sastavu pravnih

Broj obrta

32 Federalni zavod za statistiku ne radi izračun GDP po kantonima i općinama. Procjenu za 2010. godinu po kantonima i općinama u FBiH izvršio Federalni zavod za programiranje razvoja po formuli: broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini x GDP FBiH broj zaposlenih u F BiH x prosječna plaća u FBiH Ovim se dobija približna procjena GDP kantona i općina, jer nisu uzete sve komponente koje utiču na izračun stvarnog GDP.


lica Goražde

BPK

Goražde

BPK

Goražde

BPK

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 6 9 1 4 54 62 B Ribarstvo - - 1 1 - - C Vađenje ruda i kamena 1 1 - - - - D Prerađivačka industrija 58 65 15 18 51 57 E Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom,

plinom i vodom 2 3 1 2 - -

F Građevinarstvo 18 19 6 6 12 13 G Trgovina: popravak motornih vozila, motocikla, te

predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva 88 92 150 161 164 182

H Ugostiteljstvo 20 21 18 21 110 126 I Prijevoz, skladištenje i veze 16 17 28 34 79 87 J Finansijsko posredovanje 1 1 25 25 - - K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne

djelatnosti 22 2 9 9 43 45

L Državna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje

28 32 18 20 - -

M Obrazovanje 14 19 9 10 3 3 N Zdravstveni i socijalni rad 19 24 8 11 5 5 O Ostalne javne komunalne i vlastite uslužne

djelatnosti 133 168 80 91 35 36

P Privatna domaćinstva sa zaposlenim osobljem - - - - - - Q Eksteritorijalne organizacije i tijela - - - - - - Ukupno 426 495 369 413 556 616

Izvor: Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011. Kao što je već istaknuto općina Goražde prema indeksu razvijenosti spada u srednje razvijene općine na području FBiH.33 Međutim, analizu situacije na području Općine u velikoj mjeri, kako je to već istaknuto, otežavaju nedostatne i netačne informacije o broju stanovnika i demografskoj strukturi stanovništva, o površini općine i kategorijama korištenja te teritorije, o privrednoj konjukturi..., koje su posljedica demografske nestabilnosti prouzrokovane ratnim i poslijeratnim dešavanjima i neefikasnim statistčkim sistemom. Na osnovu raspoloživih statističkih podataka, općina Goražde spada među općine sa ispodprosječnim procijenjenim bruto društvenim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika, koji je u 2010. godini bio za 6,9% ispod prosječnog BDP-a po glavi stanovnika na području FBiH.

Tabela br. 16 : Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u 2010. godini (KM) Trnovo Kiseljak Visoko Goražde Breza Olovo Foča-

Ustikolina Kupres

Vareš FBiH

2.929 4.454 6.105 6.129 6.374 6.751 8.842 9.096 10.204 6.582 Izvor: “Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2010. godini”, Federalni zavod za programiranje

razvoja; April, 2011.godine 33 Index razvijenosti općine Goražde iznosi 99,5 pri čemu prosječni index razvijenosti za sve općine u FBiH iznosi 100. “Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH u 2010. godini”, Federalni zavod za programiranje razvoja; April, 2011.godine.


Federalni zavod za programiranje razvoja je obračunavao, bolje reći grubo procjenjivao, BDP po metodologiji koja se bazira na broju zaposlenih i prosječnoj neto plaći na području određene općine i na području FBiH, a u narednoj tabeli dat je uporedni pregled za nekoliko izdvojenih općina.34

Djelatnost poljoprivrede, lova i šumarstva je nerazvijena u odnosu na FBiH. U ovoj djelatnosti radi značajno manji broj radnika od prosjeka zaposlenosti u ovoj djelatnosti na području FBiH. Trenutno, prema podacima iz Službe za finansije, trezor i privredu, prema registru poljoprivrednih proizvođača, ukupan broj poljoprivrednih prizvođača registriranih kao obrtnika u oblasti poljoptivrede ima 81, a registrovanih poljoprivrednih proizvođača je 791 koji ostvaruju određene subvencije iz te oblast. Prirodni resursi (obradivo poljoprivredno zemljište i površine pod šumama) su pri poređenju s općinama sa sličnim brojem stanovnika relativno oskudni. U svakom slučaju, lokacijski kvocijent ukazuje da zbog nerazvijenosti ove djelatnosti općina Goražde nije u stanju u ovom segmentu podmiriti potrebe lokalnog stanovništva.

3.2.1.2. Poljoprivreda Promjene političkih granica koje su se vjekovima dešavale duž Drine, nisu osjetnije uticale na položaj cjelokupnog stanovništva. Zemljoradnici su u ovom kraju “Podrinja” i zemlji “Drini” sijali sve vrste žitarica, a najčešće pšenicu, ječam, ovas i proso. Međutim, u ovom dijelu središnjeg gornjeg toka Drine, gdje se nalazi Općina Goražde, nije bilo dovoljno ni pogodnih površina za obradu, što je nepovoljno uticalo na agrarnu proizvodnju. Ograničene mogućnosti u proizvodnji žitarica uputile su zemljoradnike da potraže dopunske izvore hrane, najprije u korištenju raznog povrća i voća, zatim u ribolovu, a naročito u uzgoju svih vrsta domaćih životinja. Zemljoradnička domaćinstva, iako danas dosta redukovana zbog loših uslova i depopulacije sela, uvijek su imala goveda, krave i volove (koji su nekada bili neophodni za oranje), zatim svinje, ovce, koze i perad. Profesionalni stočari iz ovog kraja Drine nazivani su “vlasima” i posjedovali su veća stada ovaca i po nekoliko konja za transport. Zahvaljujući uslugama ekosistema oko Drine, po šumama i livadama na obroncima brda i planina koje okružuju Goražde, domaće životinje i ljudi su uvijek nalazili dovoljno hrane i šumskih plodova za vrijeme vegetacije, a za stoku je bilo dovoljno sijena preko zime za ishranu. U okviru poljoprivrednog zemljišta zastupljene su kategorije oranice koje obuhvataju 2.287 ha, voćnjaci sa površinom od 1.610 ha, pašnjaci 1.475 ha, i livade sa 3.940 ha. Najviše zastupljena kategorija je kultivisano zemljište, dok najmanje ima oranica. Trenutna poljoprivredna proizvodnja je uglavnom organizovana u privatnom sektoru koju karakteriše usitnjenost posjeda, odsustvo intenzivne obrade i primjene savremenih agrotehničkih mjera. Samo 10% od ukupno raspoloživih površina na teritoriji općine čine oranice i bašte, dok se većina površina nalazi pod šumama (58%). Većina obradivih površina i pašnjaka su u privatnom vlasništvu, dok većinom površina pod šumama gospodari država. Jedan od problema koji doprinose nerazvijenosti poljoprivredne proizvodnje je usitnjenost posjeda. Od 2.345 domacinstava koja posjeduju zemljište, 1.637 (69%) domacinstava ima zemljišne posjede manjeod jednog hektara. Samo 5% poljoprivrednih domaćinstava (107) ima zemljišne posjede veće od 5 hektara. Organizirana i profitabilna industrijska poljoprivredna proizvodnja zahtijeva posjede između 50 i 200 ha, te bi za ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju bilo neophodno okrupnjavanje posjeda. Iako općina Goražde u poredenju s općinama sa sličnim brojem stanovnika ima najmanje obradive površine, procenat obradenog zemljišta u odnosu na ukupno raspoložive obradive površine je visok i znatno viši nego u drugim općinama.

34 Federalni zavod za programiranje razvoja je izvršio procjenu BDP po općinama po formuli (Broj zaposlenih u općini x prosječna plaća u općini) / (Broj zaposlenih u FBiH x prosječna plaća u FBiH) x BDP FBiH.


Mali broj zaposlenih u djelatnosti poljoprivrede proizilazi iz toga da je poljoprivreda vjerojatno dopunska djelatnost i da veliki broj individualnih poljoprivrednih proizvođača nije registriran kao zaposleni u ovoj djelatnosti. Isto tako informacija da oko 42% od ukupno raspoloživih obradivih površina nije obrađeno ukazuje da u ovoj djelatnosti postoji prostor za njen daljnji razvoj i dodatno zapošljavanje. U tom smislu posebnu pažnju potrebno je posvetiti stručnoj edukaciji poljoprivrednika. Struktura poljoprivrednih površina Podaci o ukupnoj površini općine pogodnoj za iskorištenje kroz razne vidove poljoprivredne djelatnosti su izuzetno nezahvalni za ozbiljnu analizu jer njihove vrijednosti drstično odstupaju, ovisno o izvoru iz koga dolaze.

Tabela br 18: Poljoprivredna površina po kategorijama korištenja u 2010. godini Općina Ukupno u

ha Obradiva površina u ha Pašnjaci

u ha Ribnjaci u ha

Trstici i bare u ha

Svega Oranice i bašte

Voćnjaci Vinogradi

Livade

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Goražde 9.312 7.837 2.315 1.349 0 4.173 1.475 0 0 FBiH 1,148.979 715.156 408.344 41.719 2.840 262.253 431.817 4 2.002


U pogledu zemljišta za zemljoradnju (ratarstvo, povrtlarstvo) prema statističkim podacima u 2010. godini je na području općine bilo obrađeno 67,1% tj 1.553 ha od ukupno obradivih 2.316 ha, što je znatno bolji rezultat od prosjeka FBiH u kojoj je bilo obrađeno svega 51,7% obradivih oranica, bašta i vrtova.

Tabela br 19 : Oranice, bašte i vrtovi u 2010. godini Općina

Oranice, bašte i vrtovi Ukupno obradivo

u ha

Obrađeno u ha

Ostalo na oranicama

u ha

Ugari u ha

Neobrađene oranice i bašte

u ha

% neobrađenog

zemljišta 1 2 3 4 5 6 7

Goražde 2.316 1.519 34 - 763 32,9 FBiH 403.656 192.801 1.823 14.126 194.910 48,3


Na osnovu podataka iz prostornog plana BPK, u tabeli koja slijedi predstavljen je bilans nešumskog i poljoprivrednog zemljišta prema upotrebnoj vrijednosti.

Tabela br. 20: Kategorije poljoprivrednog zemljišta općine Goražde Kategorija Oranice Voćnjaci Livade Pašnjaci Kultivisano

zemljište Ostalo

poljoprivredno zemljište

Ukupno

površina (ha) 435,84 788,58 2.040,28 702,67 686,17 1.889,19 6.542,73

Izvor: Prostorna osnova Bosansko-podrinjskog kantona 3.2.1.2.1. Ratarstvo i povrtlarstvo


Najveći procent obradivih površina je pod krmnim biljem. Pod žitaricama je samo 10% oranica i bašti, dok se pod povrtnim biljem nalazi 28% oranica i bašti. Od žitarica, najveće površine su pod ječmom (32%), pšenicom (28%) i kukuruzom (27%). Raž i zob su zasijane na 13% površina od ukupnih površina pod žitaricama. Kao što je prije navedeno, najveće površine oranica i bašti su pod krmnim biljem. Većina površina pod krmnim biljem je zasijana lucerkom (81%). Od ukupnih površina pod povrćem, najveći dio površina je zasijano krompirom (64%). Jedan od glavnih proizvođača konzumnog i sjemenskog krompira je zadruga ZZ “Agropodrinje”, koja se pored proizvodnje sjemenskog krompira, bavi i proizvodnjom konzumne jabuke. Pored krompira, oko 9% od ukupnih površina pod povrćem su zasijane kupusom, 6% grahom i po 5% površine zasijane paradajzom i paprikom. Glavni usjevi na području općine u 2009/2010 godini su bili krompir, lucerka, i djetelina.

Tabela br 21: Zasijana površina odabranih usjeva u 2009/2010 godini Administrativna jedinica

Zasijana površina u ha Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz Krompir Luk crni Grah

Goražde 45 3 12 2 35 286 12 24 BPK 59 3 15 2 40 350 23 32

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten „Biljna proizvodnja Federacije BiH 2010“, 2011

Tabela br 22: Zasijana površina odabranih usjeva u 2009/2010 godini Administrativna jedinica

Zasijana površina u ha Kupus i kelj

Paradajz Paprika, zelena

Djetelina Lucerka Kukuruzzeleni

Stočna repa

Trav.djetsmjese

Goražde 38 20 22 53 892 21 - 20 BPK 44 25 31 92 936 25 8 65


Kao što je vidljivo u naredne tri tabele, bolje prinose po hektaru od kantonalnog prosjeka poljoprivrednici na području općine Goražde ostvaruju u proizvodnji pšenice, ječma, krompira, graha, djeteline, lucerke i zelenog kukuruza.

Tabela br 23: Prinos odabranih usjeva u 2010. godini Administrativna jedinica

Prinos u tonama Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-zrno

ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha Goražde 176 3,9 8 2,8 37 3,1 5 2,6 46 1,3 BPK 222 3,8 8 2,8 43 2,9 5 2,6 63 1,6

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten „Biljna proizvodnja Federacije BiH 2010“, 2011 Tabela br 24: Prinos odabranih usjeva u 2010. godini

Administrativna jedinica

Prinos u tonama Krompir Grah Luk crni Kupus i kelj Paradajz

ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha Goražde 7.150 25,0 43 1,8 84 7,0 532 14,0 150 4,0 BPK 7.760 22,2 52 1,6 242 10,5 619 14,1 226 9,0


Tabela br 25: Prinos odabranih usjeva u 2010. godini Administrativna

Prinos u tonama Djetelina Lucerka Kukuruz zeleni Stočna repa Trav.djet.smjese


jedinica ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha ukupan po ha Goražde 286 5,4 7136 8,0 840 40,0 - - 102 5,1 BPK 403 4,4 7.351 7,9 861 34,4 92 11,5 326 22,2

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten „Biljna proizvodnja Federacije BiH 2010“, 2011 Po statističkim podacima manje prinose od kantonalnog prosjeka po hektaru zasijane površine poljoprivrednici na području općine Goražde ostvaruju u proizvodnji kukuruza u zrnu, crnog luka, kupusa i kleja, paradajza i travnate djetelinske smjese. Proizvodnja zdrave hrane Općina Goražde za organsku proizvodnju ima odlične preduvjete poput područja izuzetno čistog zraka, nezagađenog obradivog zemljišta, iskonskih pašnjaka i bistre vode.

Fotografija br 16: Voćnjak jabuka, Zemljoradnička zadruga Agropodrinje


Raspoloživo poljoprivredno zemljište, izuzev pojasa uz saobraćajnice, je ekološki očuvano i zadovoljava standarde za organsku proizvodnju. Ljekovito i aromatično bilje Veoma interesantna mogućnost na području općine Goražde je i eksploatacija ljekovitog i aromatičnog bilja klasičnom eksploatacijom, koje se još uvijek uglavnom sakuplja kao samoniklo, pa se tako uvećava prihod seoskih porodica. 3.2.1.2.3. Voćarstvo Najbolji uslovi za povrtlarstvo i voćarstvo su na područjima Hubjera i Zupčića. U Zupčićima se i dalje uzgajaju neke od autohtonih vrsta voća. Na ovim područjima se razvija i staklenička proizvodnja povrća i rasada. Glavninu obskrbe poljoprivrednih proizvođača sredstvima za poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu, se obavlja u tri poljoprivredne prodavnice. Od mehanizacije na području općine Goražde je registrirano 98 traktora i 188 motokultivatora. U 2006. godini organizirana je obuka u nekoliko navrata s ciljem stimuliranja građana da se uključe u poljoprivrednu proizvodnju. Oko 5% ukupne površine općine se nalazi pod voćnjacima. Najzastupljenije su šljive sa 53% od ukupnog broja stabala, a slijedi ih jabuka sa 20% od ukupnog broja stabala voćki na području općine. Većina voćnjaka su stari zasadi koji nisu dovoljno dobro održavani i zaštićeni. Posebno su ugroženi voćnjaci pod šljivom.


Fotografija br 17: Domaće jabuke na Privredno kulturnoj manifestaciji “Dani jabuke”

Izvor: Zadruga “Medena” Goražde

Što se tiče voća najviše je na području općine zastupljena jabuka, šljiva i trešnja.

Tabela br 26: Prinos odabranog voća u 2010. godini Administrativna jedinica

Prinos Jabuke Kruške Šljive Breskve Orasi

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ stablo

Goražde 685 16,0 118 10,0 195 2,8 - - 56 7,0 BPK 1.265 10,1 366 6,7 499 1,9 2 3,3 721 14,7


Tabela br 27: Prinos odabranog voća u 2010. godini Administrativna jedinica

Prinos Trešnje Višnje Kajsije Grožđe

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ stablo

ukupan tona

kg/ čokot

Goražde 161 8,0 27 4,5 - - - - BPK 585 15,0 48 5,5 1 7,0 40 3,2

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten „Biljna proizvodnja Federacije BiH 2010“, 2011 Izuzetno dobre prinose po hektaru, natprosječne u odnosu na kantonalne, u 2010. godini dali su jabuke, kruške i šljive, a trešnje, višnje i orasi su dali prinos po hektaru niži od kantonalnog prosjeka. Količinski, najviše je u 2010. godini proizvedeno jabuka, šljiva i trešnja, a potom krušaka. 3.2.1.2.4. Stočarstvo Veoma pogodan teren na našoj opićini omogućava i bavljenje stočarstvom, pa tako imamo goveda 1.740, ovaca oko 11.200, svinja 17, konja 348, peradi oko 11.400, koza oko 710, a naš kraj je poznat i po kvalitetnom medu pa tako imamo oko 8.050 košnica. Uzgoj ovaca i peradi su dva najznačajnija segmenta stočarske proizvodnje na području općine. Značajan je uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka, a procjenjuje se da je u zadnjih nekoliko godina stočni fond prepolovljen.


Fotografija br 18: JP Veterinarska stanica Goražde


Zdravstvenu zaštitu životinja u općini pruža JP Veterinarska stanica Goražde. U poslijeratnom periodu stočarska proizvodnja je doživjela rast, poboljšanje pasminskog sastava i povećanje proizvodnje po grlu, ali ipak se može reći da je sadašnji proizvodni potencijal u ovoj grani nizak i ima prostora za daleko snažniji razvoj. Problemi koji prate stočarsku proizvodnju su: nizak stepen finalizacije proizvoda, nizak nivo primjene standarda kvaliteta, nedovoljan nivo opremljenosti objekata u proizvodnji, preradi i čuvanju poljoprivrednih proizvoda, nedostatak infrastrukture za sakupljanje i otkup proizvoda.

3.2.1.3. Šumarstvo

Dvije glavne institucije koje se bave uzgajanjem, zaštitom i eksploatacijom šuma su KŠPD “Bosanskopodrinjske šume” i Kantonalna direkcija za šumarstvo. Godišnji etat sječivih masa za četinare iznosi 57 m3, a za lišičare 14.749 m3. Proizvodnja drvne mase u privatnom sektoru koristi se uglavnom za vlastite potrebe. Primarnom preradom drvne mase na području općine se bave dva preduzeca. U skladu sa Zakonom o šumama („Službene novine FBiH“, broj 20/02 ,29/03, 23/04) kao i Uredbom o šumama („Službene novine FBiH“, broj 83/09, 26 /10, 38/10), Kantonalna uprava za šumarstvo BPK upravlja šumama BPK, a J.P. „Bosansko-podrinjske šuma“ d.o.o. Goražde, organizovano je kao privredno društvo, javno preduzeće, u obliku društva sa ograničenom odgovornošću, koje samostalno obavlja gazdovanje, uzgoj, zaštitu i korišćenje šuma i šumskog zemljišta.

Tabela 28: Pregled kategorija i količine šumskog rastinja na području općine Goražde Kategorija gazd. klase Definicija klasifikacione jedinice

Ukupno općina Goražde (ha) neminirano minirano ukupno

1000 Visoke šume bukve 2.489,4 19,4 2.508,8 1103 Visoke brdske šume na dubokim kiselo

smeđim zemljištima 569,7 569,7

1105 Sekundarene visoke šume bukve na dubokim kiselo smeđim zemljištima 1.149,4 4,6 1.154,0

1114 Subalpinske šume bukve pretežno na plitkom zemljištima 78,6 78,6


Kategorija gazd. klase Definicija klasifikacione jedinice


1210 Šume bukve i jele sa smrčom, šume bukve i smrče 210,5 11,2 221,7

1401 Visoke šume hrasta kitnjaka 299,8 229,8 1501 Visoke mješovite šume ostalih lišćara 181,4 3,6 185,0 2000 Visoke degradirane šume 1.952,5 491,8 2.44,3 2103 Visoke degradirane šume bukve 1.227,1 363,1 1.590,2 2401 Visoke degradirane šume hrasta kitnjaka 725,4 128,7 854,1 3000 Šumski zasadi 854,9 196,2 1051,1

3110 Šumski zasadi četinara (sa procjenjenom drvnom masom) na staništu brdskih šuma bukve

83,7 4,7 88,4

3111 Šumski zasadi četinara (bez procjenjene drvne mase) na staništu brdskih šuma bukve

41,7 41,7

3210 Šumski zasadi četinara (sa procjenjenom drvnom masom) na staništu čistih i mješovtih šume jele i smrče

36,2 36,2

3410 Šumski zasadi četinara (sa procjenjenom drvnom masom) na staništu brdskih šuma bukve

544,7 191,5 736,2

3411 Šumski zasadi četinara (bez procjenjene drvne mase) na staništu brdskih šuma bukve

148,6 148,6

4000 Izdaničke šume 2.863,4 1.176,2 4.039,6 4102 Izdaničke brdske šume bukve 875,6 189,4 1065,0

4111 Izdaničke brdske šume bukve (čiste i sa drugim liščarima) 343,0 148,1 191,1

4204 Izdaničke hrastove šume 21,7 21,7 4205 Izdaničke šume hrasta kitnjaka 1.623,1 838,7 2.461,8

5000 Goleti ispod gornje granice privredne šume 550,1 7,2 557,3

5101 Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma bukve 226,5 226,5

5136 Šibljaci podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma hrasta kitnjaka 74,7 6,8 81,5

5201 Šumske goleti podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma bukve 54,5 0,4 54,9

5236 Šumske goleti podesni za pošumljavanje na staništu brdskih šuma hrasta kitnjaka 70,6 70,6

5240 Šumske goleti podesni za pošumljavanje na staništu čistih i mješovitih šuma jele i smrče 123,8 123,8

6000 Neproduktivne šume u šumarskom pogledu 203,6 203,6

6201 Krš i goleti nepodesne za pošumljavanje 91,2 91,2 6301 Stalne šumske čistine i rasadnici 9,8 9,8 6401 Šumske komunikacije 54,4 54,4 6501 Prosjeke ispod dalekovoda 48,2 48,2 7000 Uzurpacije 50,6 5,2 52,8


Kategorija gazd. klase Definicija klasifikacione jedinice


Ukupno 8.946,5 1.896,0 10.860,5 Izvor: Općina Goražde

Međutim, veliki dio šumske površine je pod minama što predstavlja veliki problem za održavanje i eksploataciju šume, kao što je prikazano u predhodnoj tabeli. Minirana područja predstavljaju problem za izradu inventara biodiverziteta općine Goražde, zbog nemogućnosti sakupljanja podataka i izvođenja terenskih istraživanja i to na duži vremenski period, ali su ta područja i potencijalne crne tačke biodiverziteta, zbog postojanja realne opasnosti za gubitak staništa i ugrožavanje opstanka vrsta divlje flore i faune u čitavom Kantonu. Procesom deminiranja, koji je spor i dugotrajan, dolazi do uznemiravanja jedinki, njihovog fizičkog uništavanja i narušavanja prirodnih staništa, što može za posljedicu imati nestanak popilacija pojedinih vrsta sa ovih lokaliteta. Iz bezbjednosnih razloga aktivnosti koje će biti predložene kroz Lokalni akcioni plan za biodiverzitet općine Goražde biće usko vezane isključivo za bezbjedna područja, mada to u principu sužava obim djelovanja i izvođenja konkretnih akcija.

Fotografija br 19 - Šume oko Goražda


Pošto je Zakon o šumama FBiH („Službene novine FBiH“, broj 20/02 ,29/03, 23/04) prestao sa važenjem, a novi zakon još nije uveden trenutno je na snazi Uredba o šumama („Službene novine FBiH br. 83/09, 26/10, 38/10) . Nažalost Općina Goražde po ovoj uredbi nema nikakvih nadležnosti, one su prenesene na Kantonalnu uprava za šumarstvo koja je u sklopu Ministarstva privrede BPK Goražde. U skladu sa uredbom J.P. „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde, organizovano je kao privredno društvo, javno preduzeće, u obliku društva sa ograničenom odgovornošću, koje samostalno obavlja upravljanje, uzgoj, zaštitu i korišćenje šuma i šumskog zemljišta pod uvjetima i na način utvrđen Uredbom o šumama („Službene novine Federacije BiH“ br.83/09, 26/10, 38/10). Kontaminacija minsko-eksplozivnim sredstvima ŠGP-a „Bosansko-podrinjsko“ Ukupna nesporna površina šuma i šumskih zemljišta ovog područja iznosi 24.947,4 ha, od čega je minirano 4.150,7 ha ili 16,62%. Najveće procentualno učešće minirane površine je 24,88% i to u kategoriji neproduktivnih površina. Od površina pod šumom procentualno najveća miniranost je 24,71% u kategoriji visokih degradiranih šuma, dok najmanji procent miniranosti od 8,61% bilježe visoke šume sa prirodnom obnovom. Stanje na terenu i ugroženost šumskih ekosistema ŠGP-a „Bosansko-podrinjsko“


S obzirom na sastav vrsta drveća koje grade šumski eko sistem ovog područja, u kome četinari učestvuju sa simboličnih 8,73%, ili gdje u ukupnoj nespornoj površini ŠGP-a šumski zasadi učestvuju sa 8,71%, ovo područje se može svrstati u kategoriju slabo-neznatno ugroženih od požara, pa i štetnih insekata. Prednju konstataciju potvrđuje i broj registrovanih požara u proteklom periodu kao i objektivno mali procent oboljelih stabala (2,01% četinara i 0,32% lišćara), uglavnom nepoznate zaraze. Čovjek je što direktno, što indirektno, najutjecajniji štetni faktor na šume ovog područja. Naime, bespravnim sječama se godišnje posječe prosječno 500 m3 bruto drvne mase, što predstavlja 2,63 % prosječnog godišnjeg etata. Procentualno učešće širih kategorija šuma i šumskih zemljišta u ukupnoj površini ŠGP-a je prikazano na slijedećem dijagramu:

Prikaz br 6: Kategorije šuma u ukupnoj površini ŠGP

34,76%

6,20%

2,53% 0,31%

28,89%

17,63%8,68%

Visoka šuma sa prirodnomobnovomVisoke degradirane šume

Šumski zasadi

Izdaničke šume

Šumske goleti ispod gornjegranice privredne šumeNeproduktivne šume ušumarskom pogleduUzurpacija

Tabela 29: Identifikovani problemi – upravljanje šumskim resursima R.br. Uzrok problema Problem Posljedica

1 Uništen šumski fond u toku rata Nedostatak kvalitetnih šuma

Nedostatak kvalitetnog drveta za preradu

2 Bespravna sječa drva Nedovoljan broj šumara Erozija tla

3 Uništavanje lokalnih puteva zbog sječe drva

Loša putna infrastruktura

Nepristupačnost terena za stanovanje stanovništva

4 Nedovoljan broj akcija pošumljavanja Šumske goleti Stvaranje klizišta, ugrožen biljni i

životinjski svijet Izvor: Nacrt prostornog plana BPK; Šumsko –gospodarske osnova za „Bosansko-porinjsko“ ŠGP za

uređajni period od 01.01.2007. do 31.12.2016. god. Kao i kod poljoprivrednog zemljišta ogromna su odstupanja između općinskih i podataka koji se vode u zvaničnoj statistici.

Tabela br 30: Šumsko zemljište u 2010. godini Općina Površina u ha Drvna masa u 000 m3 Drvna masa u m3/ha Goražde 17.414 1.881 108 FBiH 1,335.968 223.480 167



Prosječna drvna masa po hektaru šumskog zemljišta na području općine je manja od prosjeka za Federaciju BiH, što ukazuje na relativno nizak kvalitet šuma za industrijsku preradu. 3.2.1.4. Energetika Rijeke na području Općine imaju solidan hidroenergetski potencijal koji još uvijek nije iskorišten. Hidroenergetski potencijal Drine i njenih pritoka je davno uočen. Tome doprinose veliko vodno bogatstvo, ujednačen godišnji i višegodišnji proticaj, značajan pad uzdužnih riječnih profila i kanjonasto - klisurast sklop nekih riječnih dolina pogodnih za izgradnju moćnih betonskih brana iza kojih se formiraju vještačka jezera. Osim onih koje su već izgrađene postoje i projekti za izgradnju novih. Po hidroenergetskom potencijalu Drina nema premca na Balkanu, ali istovremeno ona ima apsolutni primat po neiskorišćenosti svoje hidroenergije. Njene ekonomski iskoristive vodne snage procjenjene su na 14,4 milijardi kWh, a do sada je iskorišćeno nepuni 5 milijardi kWh ili oko 35 %. Na području Općine postoji mini centrala Osanica a snadbjevanje električnom energijom vrši se dalekovodima sa HE Višegrad. Ne postoji snadbjevanje zemnim plinom, a Studija opravdanosti gasifikacije Gornje-drinske regije urađena je od strane „SERDA“-e i ona iziskuje velike investicije što u ovom trenutku predstavlja veliki problem zbog nedostatka finansijskih sredstava kao ni zainteresovanih investitora za ovaj projekat. 3.2.1.5. Prerađivačka industrija Prerađivačka industrija je izrazito jaka djelatnost na području općine Goražde. Lokacijski kvocijent u odnosu na FBiH je visok (1.39) i u kontinuiranom je porastu. U ovoj djelatnosti je zaposleno značajno više radnika od prosjeka FBiH. Većina preduzeća u ovoj djelatnosti su izvozno orijentirana. Prerađivačka industrija općine Goražde je nosioc razvoja općine sa značajnim potencijalom za daljnji rast i zapošljavanje. Za detaljniju analizu bi bili potrebni podaci o pojedinim granama u ovoj djelatnosti na osnovu čega bi se izdefinirale konkurentske prednosti na području općine, koje omogućavaju brži razvoj djelatnosti prerađivačke industrije. 3.2.1.5.1. Metalna industrija Najveći broj prerađivačkih industrijskih pogona našeg kantona egzistira u općini Goražde i to većina preduzeća koja se mogu svrstati u metalnu industriju. U industrijskoj zoni „Pobjeda“ egzistiraju slijedeće firme: Ginex“ d.d., „Pobjeda – Rudet“ d.d., „Pobjeda – Sport“ d.d. i Tvornica alata Goražde d.d. koja zapošljavaju najveći broj radnika. Takođe i Indistrijska zona „Bekto Preciza“ d.o.o. i „Emka Bosnia“ d.o.o. u kojoj pored pomenutih imamo i novootvorenu firmu „Bekto Hella“ sa stalnom tendecijom razvoja i novog zapošljavanja. Industrijska zona u Vitkovićima, sa otvaranjem pogona „Prevent Safety“ d.o.o. u stalnom je usponu i sa izgradnjom novog objekta planira upošljavanje za još oko 600 radnika. 3.2.1.5.2. Drvna industrija


Općina Goražde nema velikih drvnih zaliha, pa iz tog razloga ne postoje preduzeća iz oblasti drvne industrije. Trenutno se preradom drveta i izradom namještaja bavi firma „Sabix“ d.o.o. . 3.2.1.5.3. Prehrambena industrija

Prerada voća i povrća vrši se samo u okviru domaćinstava. Jedan broj poljoprivrednih proizvođača opredjelio se za proizvodnju zdrave hrane i jedan dio svojih prerađevina prodaje na tržištu. To su male količine, ali s obzirom na potražnju u narednom periodu se traba posvetiti pažnja ovim proizvođačima kako bi im se omogućila veća proizvodnja i lakše dopremanje do tržišta, Velikih prerađivačkih prehrambenih pogona na području Općine Goražde nema, sem Gradske pekare koja posluje u okviru firme «Mlin» Ustikolina. Prehrambena industrija u budućnosti bi trebala da postane jedna od vodećih grana prerađivačke industrije na području goraždanske općine, jer za to postoje kvalitetni infrastrukturni, položajni, sirovinski i drugi resursni uslovi. 3.2.1.6. Građevinarstvo Od građevinskih firmi egzistiraju GPD „Drina“ d.d., „Kaja Company“ d.o.o., „Vavlca“ d.o.o., „Okac“d.o.o., „Hodo“ d.o.o. i mnoge manje firme. Građevinska djelatnost na području općine ima niži lokacijski kvocijent (LK = 0.87), što ukazuje da gradevinski sektor uglavnom zadovoljava potrebe lokalnog tržišta i da trenutno nije djelatnost koja se može smatrati nosiocem ekonomskog razvoja općine. Sukladno urađenoj analizi i trendovima kretanja ove djelatnosti na području općine, kao i na području FBiH, sve ukazuje na snažnu nestabilnost ove djelatnosti koja nije u stanju postati nosioc razvoja općine. Građevinarstvo ne predstavlja izuzetno razvijenu granu industrije na području općine Goražde.

Tabela br 31: Vrijednost izvršenih građevinskih radova Administrativna jedinica

Vrijednost u 2009. godini u 000 KM Vrijednost u 2010. godini u 000 KM visokogra

dnja niskograd

nja ukupno visokogradnja niskogradnj

a ukupno

Goražde 3.706 7.129 10.835 4.304 4.221 8.525 BPK 3.803 8.547 12.350 5.244 6.229 11.473

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten „Građevinarstvo u Federaciji BiH 2010“, 2011 Po dostupnim statističkim podacima neuporedivo veća vrijednost izvršenih građevinskih radova tokom 2009. godine na području općine Goražde ostvarena je u niskogradnji nego u visokogradnji, dok je u 2010. godini ostvarena približno jednaka vrijednost u te dvije grane građevinarstva.

Tabela br 32: Završene zgrade po namjeni u općini Goražde Godina

Namjena zgrade samo za stanovanje za stanovanje i poslovne

namjene ukupno

broj m2 m3 broj m2 m3 broj m2 m3 2009. 13 2.155 6.261 3 832 2.580 16 2.987 8.841 2010. 17 2.860 8.510 2 530 1.550 19 3.390 10.060

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički bilten „Građevinarstvo u Federaciji BiH 2010“, 2011


Tokom 2009. kao i 2010. godine u visokogradnji je na području općine Goražde završena izgradnja uglavnom stambenih objekata (ukupno 30 objekata u te 2 godine), dok je završene izgradnje objekata stambeno-poslovne namjene bilo svega 5. Primjetan je porast kako ukupnog broja završenih objekata tako i izgrađene površine u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu. 3.2.1.7. Usluge i trgovina Djelatnost ugostiteljstva (hoteli i restorani) je uslužna djelatnost koja zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva. Novoizgrađeni hotel „Behar“ nudi kompletne usluge, kao i niz privatnih manjih objekata koji nude usluge noćenja. Djelatnost transporta, skladištenja i veza je takoder nedovoljno razvijena i zadovoljava isključivo lokalne potrebe. Analiza ukazuje da se radi o nestabilnoj djelatnosti koja nije osnova razvoja općine. Finansijski sektor, kao i poslovanje nekretninama i poslovne usluge su nerazvijene djelatnosti na području općine Goražde. U ovim djelatnostima postoji određeni prostor za novo zapošljavanje, međutim ove djelatnosti nemaju potencijal da postanu osnova razvoja općine. Trgovina Slično je i sa djelatnosti trgovine na veliko i malo i održavanjem. Koncentracija zaposlenosti je niža nego prosjek FBiH (LK = 0.82) što ukazuje da ova djelatnost uglavnom zadovoljava potrebe lokalnog tržišta.

Tabela br 33: Vanjskotrgovinska razmjena u 2010. godini Naziv općine Uvoz u

000 KM Učešće u

uvozu FBiH u %

Izvoz u 000 KM

Učešće u izvozu

FBiH u %

Pokrivenost uvoza

izvozom u %

Saldo robne razmjene u

000 KM Goražde 67.073 0,78 85.461 1,75 127,41 18.388 FBiH 8,598.493 100,00 4,871.245 100,00 56,65 -3,727.248


Tabela br 34: Vanjskotrgovinska razmjena po stanovniku u 2010. godini

Naziv općine

Uvoz + Izvoz

u 000 KM

Broj stanovnika

Uvoz po glavi stanovnika

u KM

Izvoz po glavi stanovnika

u KM

Uvoz + Izvoz po glavi

stanovnika u KM 1 2 3 4 5 6

Goražde 152.534 30.123 2.226,64 2.837,07 5.063,71 FBiH 13,469.738 2,337.660 3,678,25 2,083,81 5,762,06


Na području općine postoji oko 330 trgovinskih radnji koje se bave raznom trgivinskom djelatnošću. Najveća firma u ovoj oblasti je „Oniprom“d.d. 3.2.1.8. Turizam Povoljni klimatski uslovi i geografski položaj pored rijeke Drine, plodno tlo, šumsko bogatstvo i druga prirodna bogatstva, pružaju mogućnosti za razvoj turizma, posebno seoskog, ali i avanturističkog, za sve koji vole odmor u netaknutoj prirodi i kampovanje. Uz rijeku Drinu postoje mnoge lijepe plaže i mjestima za


kampovanje, a tu su i brdsko – planinska uzvišenja i festivali koji se tradicionalno održavaju u općini Goražde i koji su prepoznati od strane domaće i međunarodne javnosti kao prostorno-vremenska spona različitih naroda i kultura. Razvoj specifičnog seoskog turizma nema dužu tradiciju iako za njega postoje uslovi na ovom području. Posjetiocima Općine Goražde su često najinteresantniji stari objekti građeni u tradicionalnom stilu, narodne nošnje, organska - zdrava hrana, što otvara nove perspektive u korištenju kulturnih vrednosti ovog kraja, kroz restauraciju sada često napuštenih seoskih objekata koji su skoro u poluruševnom stanju i formiranje etno sela, kao posenih destinacija. Stoga se u razvoj ove grane ekoturizma mogu uključiti i savremenije, čiste i uređene seoske kuće. Jedan broj stanovnika je vidio šansu u ovoj oblasti pa je osnovano Udruženje građana «Odmor na selu» koji pomaže potencijalnim korisnicima ove djelatnosti da lakše urede svoja imanja i lakše dođu do potencijalnih turista. Stari tradicionalni zanati, proces proizvodnje zdrave, organske hrane, bez upotrebe pesticida, poljski radovi (npr. košenje trave, mljevenje žita u starim mlinovima itd.) kao vid rekreacije predstavljaju perspektivni razvoj novih turističkih programa. S toga su važni lokalni idejni projekti i stav lokalne zajednice, koji mogu za cilj da imaju stimulaciju seoskog turizma uvažavajući pri tom realnu ekonomsku situaciju, održivost projekta na duži period, a sve u skladu sa uslugama koje ekosistemi pružaju u cilju zadovoljavanja najšireg obima potreba stanovništva i posjetilaca Općine Goražde. Kroz ruralni održivi razvoj i razvoj agro-eko-turizma prirodni potencijali bi mogli više da se iskoriste u smislu ekonomske dobiti stanovništva i općine.

Fotografija br 20: Splavarenje niz Drinu


Splavarenje niz Drinu ima veliku tradiciju, nastalo je iz potrebe da se građa transportuje iz šume nizvodno do strugara gdje je prerađivana. Splav je neobično plovilo izgrađeno od drvene oblovine. S vremenom je izraslo u posebnu turističku atrakciju Bosne i Hercegovine. Drina čitavim svojim tokom i pored jakih bujica i brze vode ima svoj prepoznatljiv mir, koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a splavarenje svemu tome daje jednu novu dimenziju intimnog druženja sa čistoćom prirode. Relacija na kojoj se vrši splavarenje je od Ustikoline do Goražda, duga je 22 km i traje od 5 do 6 sati zavisno od vodostaja rijeke Drine. Tradicionalna manifestacija "Drina i Prača - nove turističke destinacije u BiH" ima za cilj promocija turizma i turističkih potencijala na području Bosansko-podrinjskog kantona. Centralni događaj manifestacije tradicionalno je splavarenje Drinom od Ustikoline do Goražda.


Prikaz br 7: Turistička mapa Bosansko-podrinjskog kantona Goražde

Izvor: Vlada BPK, www.bpkg.gov.ba „Dani jabuke“ je još jedna manifestacija i ujedno specifičan način promovisanja turističko-poljoprivredno-kulturno istorijske i gastronomske ponude ovih prostora. Organizuje se zbog toga što je Goražde osim po splavarenju, poznato kao voćarski kraj u kome se uzgajaju autohtone vrste jabuka. Osnovni cilj “Dana jabuke” je razvijanje novih turističkih proizvoda, podstrek razvoju poljoprivrede i seoskog turizma, otvaranju malih porodično - prerađivačkih kapaciteta na bazi jabuke, otvaranje novih hotelsko-ugostiteljskih objekata, podsticaj razvoju sela i stvaranju boljeg imidža Gornjedrinskog kraja, kao i stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetničke akcije što više građana. Općina Goražde radi na izgradnji infrastrukture kako bi omogućila potencijalnim ulagačima da grade turističke objekte. U užem gradskom jezgru postoji objekat hotela „Behar“ koji nudi smještajne kapacitete. U blizini grada, na obroncima Jahorine izgrađen je lovački turistički kompleks „Bijele Vode“ koji nudi pored lova i niz drugih sadržaja u netaknutim predjelima ovog područja. Na udaljenosti oko 25 kilometara od grada izgrađen je Planinarski dom „Ruda Glava“ koji pored planinarstva pruža usluge i potencijalnim gostima.


3.2.1.9. Razvoj MSP, obrta i poduzetništva U općinskoj nadležnosti su izdavanje rješenja za bavljenjem trgovačkom, ugostiteljskom i obrtničkom djelatnošću. Tako imamo oko 572 trgovinskih radnji koje se bave raznom trgivinskom djelatnošću, od kojih je najveća „Oniprom“d.d. Obrtničkom djelatnošću bavi se oko 310 radnji, a ugostiteljskih objekata ima oko 175.

Tabela br 35: Struktura poslovnih subjekata, stanje 31.12.2010. Općina Stanovniš

tvo Broj poslovnih subjekata Broj poslovnih

subjekata na 1.000

stanovnika

Ukupno Pravna lica

Poslovnih jedinica u sastavu pravnih

lica

Fizička lica

obrtnici Goražde 30.123 1.306 399 351 556 43 BPK 32.931 1.474 465 393 616 45 FBiH 2,337.660 119.529 43.772 23.218 52.539 51 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Broj i struktura malih i srednjih poduzeća i obrta na području Općine nisu trenutno zadovoljavajući. Poduzetnička infrastruktura Na području općine Goražde postoje četiri industrijske zone u kojima su locirani industrijski pogoni privrednih subjekata:

Industrijska zona bivše vojne industrije „Pobjeda“ u kojoj trenutno djeluju firme „Ginex“ d.d., „Pobjeda – Rudet“ d.d., „Pobjeda – Sport“ d.d. i Tvornica alata Goražde d.d.

Industrijska zona „Bekto Preciza“ d.o.o. i „Emka Bosnia“ d.o.o. Industrijska zona bivše hemijske industrije „AZOT“ u kojoj djeluje „Prevent Safety“ d.o.o. Zelena industrijska zona Rasadnik koja je u fazi izgradnje infrastrukture.

Općina kontinuirano radi na privlačenju novih investirora u te Industrijske zone, kao i za investiranje na drugim lokacijama na području općine. Prekogranična i međuregionalna saradnja U trenutku nastanka ovog dokumenta lokalnim zajednicama u BiH dostupna su sredstva IPA fondova EU. Druga kategorija ovih fondova je namijenjena prekograničnoj i međuregionalnoj saradnji na područjima Zapadnog Balkana (IPA CBC), Mediteranskog mora (MED), Jadranskog mora (IPA Adriatic) i Jugoistočnog Evropskog prostora (SEES), tako da Općina i interesenti za održivi lokalni razvoj trebaju ojačati svoje kapacitete i saradnju sa drugim akterima za efikasnije korištenje ovih sredstava. Razvojna pozicija Primjetno je da Općina nastoji u raspoloživom kapacitetu prioritetno djelovati na razvoju poljoprivrede i turizma, u partnerstvu sa višim nivoima vlasti, donatorskim organizacijama i privatnim investitorima. Općina će u predstojećem srednjoročnom periodu odrediti uposlenika zaduženog za razvoj i provesti edukaciju grupe uposlnika i drugih aktera, po pitanjima praćenja državnih i entitetskih fondova usmjerenih ka lokalnom razvoju, kao i fondova Evropske Unije koji su dostupni lokalnim zajednicama iz BiH.


3.2.2. Sektorska PESTEL i SWOT analiza Analiza je rezultat dviju cjelodnevnih radionica, održanih u novembru i decembru 2011. godine, na kojima se od strane sektorske radne grupe za ekonomski i ruralni razvoj, a potom i kompletne radne grupe za izradu SLOR, diskutovalo o svim ključnim faktorima koji utiču na razvoj privrede i poduzetništva, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima općine Goražde. PESTEL analiza


U okviru političkih faktora od značaja za ekonomski i ruralni razvoj kao pozitivni su od strane radne grupe ocijenjeni povoljan geostrateški položaj, otvoren proces evropskih integracija, donošenje i realizacija strateških dokumenata na lokalnom nivou, kao i donošenje propisa koji pozitivno utiču na ekonomski razvoj. S druge strane, radna grupa je prepoznala i političke faktore koji ograničavajuće djeluju na ekonomski i ruralni razvoj, među kojima su istaknuti politička nestabilnost u zemlji i šire, nedovoljna politička podrška sa viših nivoa vlasti u cilju bržeg ekonomskog i društvenog razvoja, loš izborni sistem, te nedovoljna podrška na lokalnom nivou (nepostojanje parlamentarne većine). Ključni ekonomski faktori koji potiču razvoj privrede u urbanim i ruralnim područjima općine Goražde su postojeći ljudski potencijali, povoljan ekonomski i strateški položaj, energetski potencijali, povoljna klima i konfiguracija tla za poljoprivrednu proizvodnju, te postojanje industrijskih zona. Radna grupa je identifikovala i ekonomske faktore koji ograničavajuće i usporavajuće djeluju na razvoj privrede, pri čemu su ključni loše putne komunikacije, loša ekonomska politika na nivou države, kao i nepovoljna demografska struktura za poljoprivrednu proizvodnju. Socijalni faktori koji idu u prilog privrednom i ruralnom razvoju na području općine Goražde su postojanje nevladinog sektora, međunarodno priznate manifestacije (Festival prijateljstva, Dani jabuke, Dani hrane, Dani meda), kao i visok stepen kulture javne komunikacije sa građanima. Među socijalnim faktorima sa negativnim dejstvom na privredu radna grupa je izdvojila kao posebno važne veliku stopu nezaposlenosti (posebno visokoobrazovanih kadrova), veliki broj penzionera sa veoma niskim penzijama i visok stepen siromaštva, neprilagođenost propisa na višim nivoima koji dovode do bržeg stepena siromaštva na lokalnom nivou (zdravstvena zaštita i dr.), te neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privrede. Tehničko-tehnološki faktori koji pozitivno djeluju na razvoj ekonomije na području općine Goražde su poticajan ambijent na nivou lokalne samouprave i kantonalne vlasti za investiranje u nove tehnologije, postojanje Zakona o imovini BPK-a Goražde, podsticajne mjere iz Budžeta Općine i Kantona. Negativno dejstvo tehničko-tehnoloških faktora na ekonomski razvoj Općine imaju nepostojanje strukovnih udruženja, zastarjelost proizvodne opreme i postojanje uskih grla, kao i neuvezanost naučnih institucija sa privrednim subjektima. Na razvojne mogućnosti privrede općine Goražde pozitivno utiču i određeni ekološki faktori, kao što su ekološki čista ruralna sredina i kvalitetno tlo, pokrenut proces izgradnje sanitarne deponije, kao i pozitivan trend povećanja obima proizvodnje zdrave hrane. Radna grupa je identifikovala i ekološke faktore koji ograničavajuće i usporavajuće djeluju na razvoj privrede, a prije svih to su neriješen problem odvodnje i tretmana otpadnih voda u urbanoj sredini, nizak nivo ekološke svijesti, neriješena toplifikacija grada, te negativan uticaj izgrađenih hidrocentrala. Među pravnim faktorima sa pozitivnim dejstvom na ekonomski i ruralni razvoj općine Goražde izdvojeni su kao posebno važni donošenje odgovarajućih zakonskih i podzakonskih propisa i postojanje industrijskih zona. Ipak, određeni pravni faktori negativno utiču na mogućnosti razvoja privrede u urbanim i ruralnim područjima Općine, a prije svih nepostojanje prostorno-planske dokumentacije i nepostojanje naučno-istraživačkih institucija u mnogim oblastima. SWOT analiza SWOT analiza, kao ključni aparat za identifikaciju mogućih prednosti lokalne zajednice u odnosu na komparativne sisteme, utvrdila je osnovne pravce djelovanja i predstavlja rezultat diskusija i analiza o internim snagama i slabostima i eksternim prijetnjama i mogućnostima koje karakterišu ekonomski i ruralni razvoj na području općine Goražde. Identifikovani atributi u donjoj tabeli rezultat su rada učesnika radionica, predstavnika privrede, relevnantih institucija i kompetentnih pojedinaca u Općini, i zbirni je iskaz njihovog viđenja postojećeg stanja.


Snage:

Povoljan geostrateški položaj Ljudski potencijali Prirodni resursi Donošenje i realizacija strateških

dokumenata Povoljan ambijent za ekonomski razvoj

sa aspekta podzakonske regulative i podsticajnih mjera

Međunarodno priznate manifestacije Postojanje industrijskih zona Energetski potencijali Ekološki čista ruralna sredina i

pozitivan trend povećanja obima zdrave hrane

Postojanje NVO sektora Visok stepen kulturne i javne

komunikacije sa građanima Pokrenut proces izgradnje sanitarne

deponije

Slabosti:

Loše putne komunikacije Neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama

privrede Nepostojanje prostorno-planske dokumentacije Nedovoljna podrška razvoju na lokalnom nivou-

nepostjanje parlamentarne većine Nepovoljna demografska struktura u poljoprivredi Nepostojanje strukovnih udruženja i neuvezanost

privrednih subjekata sa naučnim institucijama Zastarjelost proizvodne opreme i postojanje uskih

grla Nepostojanje toplifikacije grada Nerješena odvodnja i tretman otpadnih voda Velika stopa nezaposlenosti-VSS Nizak nivo ekološke svijesti Niska apsorciona moć lokalnog tržišta (niska

kupovna moć stanovništva)

Mogućnosti:

Otvoren proces Evropskih integracija Postojanje Zakona o imovini BPK-a Podsticajne mjere sa viših nivoa vlasti Otvaranje isturenih odjeljenja

visokoškolskih ustanova za potrebe privrede

Razvoj potreba Sarajevskog tržišta Saradnja kantonalne vlasti sa nižim

nivoima- zadovoljavajuća Relativna blizina univerziteta tj

mogućnost edukacije na visokoškolskim ustanovama u Sarajevu

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Članstvo BiH u CEFTA-i

Prijetnje:

Nedovoljna politička i ekonomska podrška-loša ekonomska politika na nivou države

Loš izborni sistem Neprilagođenost propisa na višim nivoima vlasti koji

dovode do bržeg stepena siromaštva na lokalnom nivou (zdrastvena zaštita)

Negativan uticaj izgrađenih hidrocentrala na Drini Globalna ekonomska kriza Politička nestabilnost u BiH i regionu Nespremnost institucija za članstvo u CEFTA-i Nedostatak pravnih procedura i saradnje sa

institucijama za poticanje izvoza Nezadovoljavajući set propisa za poslovanje Nejasne i umanjene nadležnosti općina Nepostojanje tehnoloških instituta i parkova i

nepovezanost nekoliko postojećih instituta u Sarajevu i Zenici s privrednim subjektima i biznisom

Neadekvatne i duge procedure za dobijanje dozvola 3.3. Društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života) 3.3.1. Trenutno stanje 3.3.1.1. Stanovništvo


Demografska i migraciona kretanja S obzirom da ne postoje relevantni podaci za period 1994. – 2011. godina, osnov za analize u ovoj oblasti su podaci iz popisa satanovništva iz 1991.g. i procjene Federalnog zavoda za statistiku iz poslednjih nekoliko godina (zadnja je 2010. godina). Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 37.573 stanovnika, od čega 26.296 Bošnjaka, 9.843 Srba, 80 Hrvata i 1.354 Ostalih. Prema procjenama za 2010. godinu, u općini Goražde živi 30.123 stanovnika. U općini je od kraja rata pa do danas registrirano 1.760 povratnika Srba U općini je od kraja sukoba tokom '90. godina prošlog veka, pa do danas, registrirano 1.760 povratnika Srba, međutim danas ih na području općine živi manje s obzirom da povratnici nerijetko prodaju ili mijenjaju svoju imovinu, nakon čega se trajno odseljavaju iz Goražda. Na području općine je u 2006. godini registrirano i 1.797 raseljenih lica čije je prebivalište 1991. godine bilo u okolnim općinama (Čajniče, Foča, Rogatica, Rudo, Višegrad). Iako podaci o spolnoj strukturi stanovništva općine u poslijeratnom periodu nisu dostupni, procjenjuje se da je u odnosu na posljednji popis stanovništva, u Goraždu, kao i u ostalim dijelovima BiH, došlo do porasta učešča žena u ukupnom stanovništvu. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za 2005. godinu, udio ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu na nivou BPK iznosi 54%. Sa gustinom naseljenosti od 127 stanovnika/ km2, Goražde je najgušće naseljena općina u BPK, gdje je prosječna gustina naseljenosti 68 stanovnika/ km2, dok se na nivou FBiH ubraja u srednje naseljene općine. Prema raspoloživim podacima općinskih službi za 2006. godinu, u općini ima 8.771 domaćinstava, a prosječna veličina domaćinstva je 3,4 člana.

Tabela br 36: Prirodni priraštaj u FBiH u 2010. godini Općina Stanovništvo Živorođeni Umrli Prirodni

priraštaj Prirodni priraštaj na 1.000 stanovnika

Goražde 30.123 164 189 -25 -1 FBiH 2,337.660 21.509 18.922 2587 1

Izvor: Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011.

Prirodno kretanje stanovništva po mjestu prebivališta, ukazuje da su u 2010. godini od 210 živorođenih djece, 209 rođeno u zdravstvenim ustanovama, a samo 1 na drugom mjestu sa stručnom pomoći. Među njima je bilo 103 muške i 107 ženske novorođenčadi. Od 235 umrlih stanovnika u 2010. godini, od kojih je 1 dojenče a 6 umrlih nasilnom smrću, bilo je 117 muških i 118 ženskih stanovnika. U toku 2010. godine sklopljeno je ukupno 108 brakova, a 10 brakova je razvedeno.35

U poslijeratnom periodu prirodni priraštaj je u konstantnom padu, a u posljednje tri godine broj umrlih je bio veći od broja rođenih, pa je zabilježena negativna stopa prirodnog priraštaja

Ukoliko se trenutna struktura stanovništva uporedi sa strukturom stanovništva iz 1991. godine, može se zaključiti da je došlo do promjene i u odnosu urbanog i ruralnog stanovništva, obzirom da je učešće ruralnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika smanjeno sa 57 % na 31 %. Ova promjena je rezultat pomjeranja stanovništva s obzirom na ratne prilike, ali i značajnog priliva stanovništva u gradsku jezgru.

36

35 Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011. 36 Prosječna stopa prirodnog priraštaja u FBiH za period 2003. – 2005. iznosila je 1,64 promila (Stope prirodnog kretanja stanovništva, Zavod za statistiku FBiH).

, u 2009 godini broj umrlih je 285 a rođenih 237.


U cilju poboljšanja nataliteta, izmjenama Kantonalnog zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom iz 2005. godine, utvrđeno je pravo prema kojem svako 3. i sljedeće novorođeno dijete ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 100 KM/mjesecno do završetka školovanja. Uzimajuci u obzir ovakvu prosječnu stopu priraštaja, ne uključujući potencijalne promjene broja stanovnika usljed migracija, ukupni broj stanovnika se u narednima godinama neće značajnije promijeniti, a samim tim neće doći do dodatnog pritiska na postojeću infrastrukturu na području općine (komunalnu, školsku, zdravstvenu, itd.). Prosječna stopa prirodnog priraštaja u posljednje tri godine je iznosila -0,95 ‰. Sam indeks odsutnog stanovništva je u općini povoljniji za 34,4% od prosjeka za općine u Federaciji BiH.

Tabela br 37: Prisutno i odsutno stanovništvo

Općina Po popisu 1991.

Prisutno stanovništvo 2010

Odsutno stanovništ

vo

Kolona 4/2 37

Kolona 5/Ø

FBiH

Indeks odsutnog stanovništva

Kolona 2/3-Kolona 5 1 2 3 4 5 6 7

Goražde 33.474 30.123 -3.351 -10,0 65,6 134,4 FBiH 2,758.416 2,337.660 -420.756 -15,25 100,0 100,0 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Već je skrenuta pažnja na postojeću razliku između procijenjenog i statističkog broja prisutnog stanovništva, ali to ne umanjuje ozbiljnost problema na koji ovako visok indeks odsutnog stanovništva ukazuje, a koji je posljedica prije svega ratnim dejstvima uzrokovanih migracija stanovništva. Socijalna i radna struktura

Ukupan broj zaposlenih prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2010.g, je 4.822 sa tendencijom stalnog porasta, dok je broj nezaposlenim 3.736 od čega je najveći broj nekvalificiranih, kvalificiranih i radnika sa srednjom stručnom spremom. Najveći broj uposlenih je u prerađivačkoj industriji, njih 1.894, a prosječna plaća je 730 KM na području Općine Goražde, Na području opcine Goražde živi 20.566 stanovnika starosne dobi između 15 i 65 godina (podaci za 2009. godinu). Od ovog broja stanovnika koji su u radnoj dobi, samo 8.275 (41%) je aktivno uključeno na tržištu rada i predstavljaju radnu snagu (4.606 zaposlenih i 3.669 nezaposlenih registriranih na Zavodu za zapošljavanje). Treba napomenuti da ova analiza ne obuhvata radnu snagu koja je zaposlena u neformalnom sektoru, odnosno radnike koji rade “na crno“. Takoder, treba uzeti u obzir da se analiza bazira na registriranoj nezaposlenosti koja u većini slučajeva ne odražava stvarno stanje na tržištu rada. Većina nezaposlenih spada u tri kvalifikacijske grupe: nekvalificirani radnici, kvalificirani radnici i radnici sa srednjom stručnom spremom. U posljednje četiri godine najveći rast nezaposlenosti u apsolutnom iznosu bilježe grupa nekvalificiranih radnika i radnika sa srednjom stručnom spremom. Broj registriranih nezaposlenih žena bez kvalifikacija je veći od broja nezaposlenih nekvalificiranih muškaraca. Najveća razlika između registriranih nezaposlenih muškaraca i žena je u grupi nezaposlnih sa srednjom stručnom spremom. Široko rasprostranjena siva ekonomija i neuskladenost sa zakonima o radu, posebno s obzirom na neredovno plaćanje zdravstvenih i socijalnih doprinosa, ugrožavaju realizaciju prava na povoljne radne 37 Kolona 4/2 predstavlja odnos odsutnog stanovništva i stanovništva prema popisu iz 1991. godine


uslove i socijalnu sigurnost, i prema tome ozbiljno utiču na dostojanstvo i samopoštovanje pojedinaca ometajući ih u nastojanjima da osiguraju pristojan život za sebe i svoje porodice. Pozitivnim se mogu ocijeniti koraci koje je Općina poduzela uspostavljanjem Namjenskog depozita Općine Goražde iz kojeg se dodjeljuju krediti za podsticaj zapošljavanju. U posljednja tri mjeseae zaposlenost u Općini Goražde povećana je za 7% što je prije svega rezultat otvaranja novih pogona „Prevent“-a i „Bekto Hella“ firmi, pa se nadamo da će i u narednom periodu biti smnjen broj nezaposlenih na području naše Općine. Pored toga, Kantonalni zavod za zapošljavnje intezivno radi i na programimima koji imaju za cilj zapošljavanje ranjivih grupa (mladih, žena, invalida). Po statističkim podacima omjer radnoaktivnog stanovništva u odnosu na druge kategorije je približno jednak u općini Goražde i na nivou prosjeka Federacije BiH.

Tabela br 38: Radnosposobno stanovništvo (15 - 64 godine) u 2010. godini

Općina Stanovništvo Radnosposobno stanovništo

% Radno sposobnog stanovništva

Goražde 30.123 20.470 68,0 FBiH 2,337.660 1,586.708 67,9


Statistički podaci koji ukazuju na stepen zaposlenosti pojedinih kategorija stanovništva su također znatno ujednačeni u općini Goražde i na nivou prosjeka u Federaciji BiH.

Tabela br 39: Stepen zaposlenosti u 2010. godini Općina Stanovniš

tvo Broj

zaposlenih 38

Radno sposobno

stanovništvo

Aktivno stanovni

štvo

Stepen zaposlenosti u % 39 Stanovništva 40

Radno sposobnog stanovništva41

Radno aktivnog stanovništva 42

Goražde 30.123 4.822 20.470 8.558 16,0 23,6 56,3 FBiH 2,337.660 438.949 1,586.708 803.878 18,8 27,7 54,6 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Tranzicija iz planske u tržišnu ekonomiju najviše se odrazila na veliku stopu nezaposlenosti u općini Goražde kao i u širem okruženju, koju prate teški socijalni uslovi mladih osoba kao i društva u cjelini.

Tabela br 40: Stepen nezaposlenosti u 2010. godini Općina Broj

nezaposlenih Broj

zaposlenih 43 Radno aktivno stanovništvo

Stepen nezaposlenosti u % 44

1 2 3 4 5 Goražde 3.736 4.822 8.558 43,7

38 Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, odbrani i policiji . Broj zaposlenih u odbrani ( 8.000) nije razvrstan po općinama i kantonima 39 U skladu sa metodologijom Centralne banke BiH. 40 Stepen zaposlenosti stanovništva se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa prisutnim stanovništvom i pomnoži sa 100. 41 Stepen zaposlenosti radno sposobnog stanovništva se izračunava tako da se broj zaposlenih podijeli sa radno sposobnim stanovništvom (stanovništvo staro od 15-65 godina) i pomnoži sa 100. 42 Stepen zaposlenosti radno-aktivnog stanovništva se izračunava tako što se broj zaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom stj: zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100. 43 Ukupna zaposlenost na teritoriji FBiH obuhvaća zaposlene u poslovnim subjektima (pravnim osobama), obrtu i slobodnim profesijama, odbrani i policiji.Broj zaposlenih u odbrani (8.000), nije razvrstan po općinama i kantonima. 44 Stepen nezaposlenosti se izračunava tako što se broj nezaposlenih podijeli sa aktivnim stanovništvom (radnom snagom tj. zaposleni + nezaposleni) i pomnoži sa 100.


FBiH 364.929 438.949 803.878 45,4 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011.

U nedostatku novih investicija i razvojnih programa, privreda nije u mogućnosti da ponovo apsorbuje značajniji broj nezaposlenih osoba, što je umnogome uticalo na visoku stopu nezaposlenosti, koja je po statističkim podacima skoro na nivou prosjeka Federacije BiH. Ukupno ekonomsko stanje općine Goražde onemogućava ostvarivanje prava na rad i pristojnu zaradu, ali se odražava i na ostvarivanje drugih ljudskih prava, kao što je pravo na socijalnu sigurnost, pravo na odgovarajuće standarde življenja45 i pravo na razvoj. Nezaposlenost u Goraždu posebno pogađa mlade i žene (posebno žene izmedu 50 i 60 godina starosti). Država, odnosno organi vlasti na svim nivoima su dužni poduzeti korake za puno ostvarivanje prava na rad, uključujući tehničko i profesionalno usmjeravanje, usavršavanje i obuku radne snage, politike i tehnike za ostvarivanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i punog i produktivnog zapošljavanja u uslovima koji pojedincu osiguravaju političke i ekonomske slobode46.

Tabela br 41: Zaposlenost i prosječna neto plaća


Broj stanovnika

2010. godine

Prosječan broj zaposlenih Prosječna neto plaća u KM 2007 2008 2009 2010 2007 2008 2009 2010

Općina Goražde

30.123 4.260 4.501 4.606 4.822 603,42 603,42 716,20 730,16

BPK 32.931 4.568 4.778 4.896 5.108 598,78 705,81 713,75 728,09 Izvor: Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011.

Prosječna neto plaća na području općine Goražde je znatno niža od prosječne neto plaće na područjuu BPK, kao i od prosječne neto plaće FBiH koja je u 2010. godini iznosila 804,37 KM.47

Tabela br 42: Prosječna neto plaća u 2010. godini

Općina Prosječna neto plaća u KM FBiH = 100 1 2 3

Goražde 730,16 90,8 Federacija BiH 804,37 100,0


Tabela br 43: Zaposlenost, nezaposlenost, neto i bruto plaća 31. decembra 2010. godine Administrativna jedinica

Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Neto plaća (godišnji prosjek u KM)

Bruto plaća (godišnji prosjek u KM)

Ukupno Žene Ukupno Žene

Goražde 4.822 2.087 3.736 1.990 730,16 1.107,72 Ukupno BPK 5.108 2.186 4.254 2.250 728,09 1.104,18 FBiH 438.949 172.218 364.929 186.950 804,37 1.223,27 Izvor: Federalni zavod za statistiku „Statistički bilten: Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u Federaciji BiH

za 2010. godinu“, juni 2011.

45 Socijalna zaštita osigurana je građanima pod uslovima utvrđenim Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom FBiH. 46 Nediskriminacija u procesu zapošljavanja i jednak pristup zapošljavanju su zagarantirani i Zakonom o radu FBiH. 47 Izvor podataka: Federalni zavod za programiranje razvoja, Socioekonomski pokazatelji po općinama u FBiH, april 2011. godine.


Jedan od najvećih problema sa kojim se susreću poslodavci u mikrookruženju je upravo nedovoljna osposobljenost kadrova za tehnološke procese rada. Pored toga, ne postoji tehničko i stručno usmjeravanje i obrazovanje niti programi edukacije za usvajanje dodatnih vještina za osobe koje se trebaju prilagoditi novim zahtjevima tržišta rada jer su izgubile svoja radna mjesta kolapsom ranijih industrija. Podaci o obrazovanosti nezaposlenog stanovništva su dostupni jedino kroz statističke podatke i podatke o kvalifikacionoj strukturi lica koja traže zaposlenje, kako slijedi u naredne 2 tabele.

Tabela br 44 : Obrazovna struktura nezaposlenih 31. decembra 2010. godine Administrativna jedinica

Stepen stručnog obrazovanja SVEGA VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

Goražde 3.736 139 19 895 2 29 1.218 47 1.387 Ukupno BPK 4.254 145 20 969 2 32 1.368 51 1.667 FBiH 364.929 14.963 4.610 86.739 836 2.302 126.886 11.049 117.544

Izvor: Federalni zavod za statistiku „Bosansko-podrinjski kanton u brojkama“, juni 2011.

Tabela br 45 : Kvalifikacioni sastav zaposlenih lica u martu 2010. godine


Stepen stručnog obrazovanja SVEGA VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

Ukupno Doktori Magistri Goražde - ukupno

4.190 546 1 3 266 1.951 121 200 813 159 134

Goražde - žene

1.884 247 - - 148 961 81 10 263 84 90

BPK - ukupno 4.429 579 5 3 285 2.073 137 202 829 159 165 BPK - žene 1.969 260 2 - 156 1.007 90 10 266 84 96 Izvor: Federalni zavod za statistiku „Statistički bilten: Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u Federaciji BiH

za 2010. godinu“, juni 2011.

Tabela br 46 : Starosni sastav zaposlenih lica u martu 2010. godine Administrativna jedinica

Svega do 19

20- 24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65 i više

Goražde - ukupno

4.190 2 351 553 563 512 590 617 583 305 95 19

Goražde - žene

1.884 2 147 256 279 250 275 258 248 127 36 6

BPK - ukupno 4.429 2 365 580 604 548 624 654 611 319 101 21 BPK - žene 1.969 2 152 267 297 261 293 268 254 131 38 6 Izvor: Federalni zavod za statistiku „Statistički bilten: Zaposlenost, nezaposlenost i plaća u Federaciji BiH

za 2010. godinu“, juni 2011. Mladi koji se nalaze na evidenciji Službe za zapošljavanje ne poznaju metode i načine potrage za poslom kako bi se mogli što bolje prijaviti za radna mjesta uslijed velike konkurencije. Ne posjeduju znanja i sposobnosti da sami napišu svoj CV i prijavno pismo za posao. Osim toga, ne znaju voditi poslovni razgovor i istaknuti svoje prednosti i sposobnosti prilikom intervjua za posao.

Tabela br 47: Nezaposlene žene prema stepenu stručnog obrazovanja u 2010.


Stepen stručnog obrazovanja Svega VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV

Goražde 1.990 74 12 510 1 4 504 35 850


FBiH 186.950 9.849 2.970 52.884 762 277 52.283 4.345 63.580 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Mladi nisu dovoljno osposobljeni da odgovore na aktuelne zahtjeve u poslovanju i vođenju malog poduzetništva i isti nemaju uslove da se opredijele za vlastiti biznis. Osnivanje vlastite firme i pokretanje vlastitog biznisa za mlade općine bi trebalo da predstavlja izazov, a nikako problem kao što je sada slučaj. Izražena je nemotiviranost mladih ljudi za pokretanje vlastitog biznisa. Percepcija mladih je da preduzetništvo nije održiva opcija. Obrazovne institucije također ne doprinose sistemskoj promociji preduzetništva mladih niti mladim ljudima nude potrebne poslovne vještine. Slabo ili nikako se podučavaju principi preduzetništva u školama i na fakultetima. Posebna pažnja mora se posvetiti doedukaciji mladih o mogućnostima zapošljavanja i pokretanja vlastitih mini biznisa. Dodatno opterećenje predstavlja nedovoljno znanje i nepoznavanje tržišnih uslova, zakonskih uslova i procedura. 3.3.1.2. Obrazovanje Osnovno obrazovanje je obavezno, besplatno i dostupno svima. Novim Zakonom o srednjem obrazovanju i odgoju ( „Službene novine BPK-a Goražde“ broj:10/11) predviđeno je da srednje obrazovanje na području našeg kantona bude za sve učenike do njihovih 18 godina života u trajanju od 2 godine je obavezno. Obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine započet će od školske 2012/13 godine. Srednje obrazovanje, tehničko i stručno usavršavanje i više obrazovanje su dostupne svima i vlasti nastoje poduzeti korake da osiguraju da su i ove forme obrazovanja besplatne. Pravo na obrazovanje također obuhvata temeljno obrazovanje za odrasle osobe koje nisu primile ili prošle kroz puno osnovno obrazovanje. Da bi se osiguralo potpuno uživanje prava na obrazovanje vlasti moraju osigurati dostupnost i pristupačnost obrazovnim institucijama, kao i prihvatljivost i prilagodljivost obrazovnog sistema. U tom smislu, vlasti su dužne osigurati da su obrazovne ustanove i programi dostupni u dovoljnoj mjeri, te da su ispunjeni tehnički i kadrovski uslovi. Nadalje, obrazovanje mora biti fizički i ekonomski pristupačno za sve, bez diskriminacije. Forma i suština obrazovanja, uključujući nastavni program i metode, moraju biti kvalitetne i prihvatljive (relevantne, kulturno pogodne) i učenicima i roditeljima. U skladu s postojećom zakonskom regulativom, u FBiH obrazovanje je regulirano na nivou kantona48. Osim predškolskog obrazovanja, kantoni su u potpunosti odgovorni za politiku u domenu obrazovanja i školstva, dok su odgovornosti općina u ovoj oblasti ograničene49

Oblast predškolskog obrazovanja u općini Goražde zastupljena je kroz djelovanje dva vrtića, Javnu ustanovu za predškolski odgoj i obrazovanje „Sunce“

.

50 i „SOS Kinderdorf – Internacional dječji vrtić Goražde51

U vrtić „Sunce“ upisano je 93 djece uglavnom iz ekonomski zbrinutih porodica gdje su oba roditelja zaposlena, a boravište u vrticu placaju 120 KM mjesecno. U vrtiću SOS Kinderdorf je trenutno upisano 83 djece

.

52

48 Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, Sl. novine BPK, 04/05 i 6/09. Zakon o srednjoj školi, Sl. novine BPK, 10/11. 49 Opcina utvrduje upisno podrucje sa kojeg je redovna osnovna škola obavezna da primi školske obveznike, daje mišljenje na mrežu osnovnih škola, dostavlja školama spisak školskih obveznika za upis u redovnu osnovnu školu. 50 Vrtic je 1996. ponovo poceo sa radom i prva je obnovljena zgrada u Goraždu poslije rata. Radovi rekonstrukcije nisu kvalitetno provedeni, vodovodne i kanalizacione instalacije, sanitarni cvorovi i stolarija su zastarjeli. Izdvajanja iz budžeta nedovoljna su do popkriju sve potrebe vrtica. 51 Otvoren u Goraždu 2001. 52 116 Posebnim besplatnim projektom putujucih odgajatelja, ovaj vrtic organizira igraonice za 200 djece predškolske dobi na svim lokalitetima gdje postoje osnovne škole, a danima vikenda vrtic organizira besplatnu nastavu engleskog jezika za 150 djece uzrasta 6 – 10 godina.

a ovaj vrtić pored djece koja su ekonomski zbrinuta pohađaju i djeca iz ugroženih porodica.


Fotografije br 21 i 22: Obdanište „Sunce“ Goražde


U općini Goražde u škoskoj 2011/12 godini 2011 učenika pohada 4 osnovne škole i 146 učenika osnovnu muzičku školu, i to: OŠ „Husein ef. Đozo“, OŠ „Fahrudin Fahro Baščelija“, OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“ u Vitkovićima sa 3 područne škole u Bogušicima, Beriču i Sadbi ,OŠ „Hasan Turčalo Brzi“ u Ilovači sa 4 područne škole u Brzači, Osanici i Rešetnici i Kraboriš, te OMŠ „Avdo Smailovic“. Srednje obrazovanje koje pohađa 1.279 učenik organizirano je u tri škole i to: Srednjoj stručnoj školi „Džemal Bijedić“, Srednjoj tehničkoj školi „Hasib Hadžović“ i Mješovitoj srednjoj školi „Enver Pozderović“. Problemi sa školskim prostorom izraženi su uglavnom u osnovnim školama u gradu, a nivo opremljenosti škola najviše ovisi od prostornih kapaciteta škole, finansijskih sredstava i poduzetničkog duha i vještina rukovodstva svake pojedinačne škole53

Kada je u pitanju pristup obrazovanju djece s posebnim potrebama, inkluzivna nastava se provodi u svim osnovnim školama. Podrška defektologa je obezbijedena u OŠ „Husein ef. Đozo“ i u OŠ „Fahrudin Fahro

. Dok se osnovne škole u gradu uglavnom susreću s problem nedostatka prostora, područnoj školi u Brzači prijeti gašenje zbog raseljavaja stanovništva i sve manjeg broja učenika, dok je područna škola u Posestri već zatvorena iz naprijed pomenutih razloga. OŠ „Hasan ef. Đozo“ smještena je u nenamjenskoj zgradi, te stoga ni sanitarni čvorovi nisu u skladu s pedagoškim standardima ali su adaptirani i prilagođeni, nemoguće je organizirati kabinetsku nastavu zbog velikog broja učenika i nedostatka prostora. Kada je u pitanju tjelesno obrazovanje, u ovoj školi nedostaju sportski rekviziti, te oprema za fiziku, hemiju i druga nastavna učila. OŠ „Fahrudin Fahro Baščelija“ uspjela je adaptirati veći dio prostora te se kroz različite projekte dobro snabdjeti nastavnim učilima i tehnikom. Adaptirani su sanitarni čvorovi, a u posljednje vrijeme dosta se uložilo u školski namještaj te stolariju. Problem prostora gradskih osnovnih škola mogao bi biti riješen izgradnjom školskog objekta na Mujkovica Polju, gdje je namjensko zemljiše već obezbijeđeno. Kada je u pitanju voda za piće, područne škole su priključene na vodovode MZ, a u OŠ u Ilovači voda se kontrolira na inicijativu škole. Grijanje u ovoj školi je obezbijeđeno. Grijanje u OŠ u Vitkovicima je takođe renovirano gdje je ugrađena nova kotlovnica i kompletan propratni inventar. Kada je riječ o tehničkim kapacitetima srednjih škola u općini Goražde problem sa prostorom je zadovoljavajući a prostor je obezbijedila i Mješovita srednja škola. Srednje škole su uglavnom dobro tehnički opremljenje, dok su mjere sigurnosti uglavnom nezadovoljavajuće. Nijedna škola u Goraždu nema video nadzor, a jedino Srednja tehnička škola ima uspostavljen alarmni sistem.

53 Školama uglavnom nedostaju sportski rekviziti, oprema za predmete fizika i hemija, te posebno u ruralnim dijelovima informatička oprema. Muzičkoj školi uglavnom nedostaje prostora, koji bi mogao biti nadograđen.


Bašcelija“54 koji takođe radi i sa petero djece iz specijalnog odjeljenja.Pored defektologa u ovoj školi radi i asistent koji pomaže u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Svaka osnovna škola ima uposlenog pedagoga kao i tri socijalna radnika koji opslužuju svojim uslugama navedene škole. U ruralnim dijelovima općine Goražde ima djece koja do škole pješace više od 4 km a za koje je obezbijeđena nadoknada prevoza novčano obzirom da nemaju obezbijeđenu autobuski prevoz. Fizički pristup školskim ustanovama je otežan, a prilazne rampe imaju su obezbijeđene u svim školama ali se na tom pitanju ima još mnogo raditi. Problem predstavljaju i fizičke barijere unutar svih školskih objekata u općini, posebno za potrebe kabinetske nastave, te je fizički pristup obrazovanju djeci s posebnim potrebama otežan. Fizički pristup obrazovanju djeci s posebnim potrebama posebno je otežan u srednjim školama, koje ne provode posebne aktivnosti za privlačenje ove djece da nakon završenog osnovnog obrazovanja nastave sa srednjim.

Fotografija br 23: Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“


Djeca se također susreću s problemima nasilja u porodici koje je u porastu. Naime, veliki broj djece dolazi iz socijalno ugroženih porodica gdje su nerijetko nezaposlena oba roditelja. Kako bi olakšalo ekonomsku pristupačnost obrazovanja za djecu, Kantonalno ministarstvo obrazovanja BPK najugroženijoj djeci u osnovnim i srednjim školama dodjeljuje besplatne knjige i nižim razredima osnovnog obrazovanja, dok je u školama izražena solidarnost među učenicima i nastavnim osobljem. Učenike kroz stipendiranje (100 KM mjesecno) i školsku opremu pomaže i Fondacija Hastor. Iako je ekonomska pristupačnost obrazovanju otežana, nema saznanja o djeci koja ne završavaju osnovno obrazovanje. U osnovnim školama na području općine u ovoj školskoj godini je zaposleno 157 prosvjetnih radnika, a samo jedna žena obnaša rukovodeću funkciju. U srednjim školama je zaposleno 142 prosvjetnih radnika. Od ukupnog broja prosvjetnih radnika u općini Goražde, njih 95% ispunjava Zakonom propisane kvalifikacije. Iako je odredeni broj nastavnika koji rade bez propisanih kvalifikacija u procesu sticanja potrebnih diploma, deficitarne kadrove u općini predstavljaju nastavnici za predmete njemački jezik, engleski jezik i matematika u osnovnom obrazovanju, te profesori za matematiku i engleski jezik, te profesori muzičkog i likovnog u Srednjoj mješovitoj školi. Pored navedenog, stručno usavršavanje za prosvjetne radnike bit će organizirano od strane Pedagoškog zavoda koji je uspostavljen u ovoj godini. Zajednički problem za sve škole u općini Goražde predstavlja nedostatak profesionalne orijentacije. 54 Riječ je o kombiniranom odjeljenju sa 5 djece različitog uzrasta. Odjeljenje je postojalo i prije rata.Škola na raspolaganju ima i jedno kombi vozilo prilagođeno za transport djece s posebnim potrebama. Pored djece iz ovog odjeljenja, školu pohađa i određeni broj djece s posebnim potrebama koja su uključena u inkluzivnu nastavu.


Fotografija br 24: Muzička škola


Učenici srednjih škola praksu uglavnom obavljaju u okviru svojih škola i kroz povezanost za privrednim subjektima i javnim institucijama relevantnim za zanimanja za koja se učenici obrazuju55. U svim osnovnim i srednjim školama su u funkciji Vijeća učenika i roditelja. Vijeća učenika su aktivna, dok bi Vijeća roditelja u značajnijoj mjeri trebala učestvovati u kreiranju i donošenju odluka vezanih za školu. Zainteresiranost roditelja za školu nije na visokoj razini, a posebno osjetljivim mogu se identificirati roditelji djece s posebnim potrebama, koji se često odupiru stručnom radu i prijedlozima za kategorizaciju njihove djece. Iako obrazovanje nije u nadležnosti općine, općinske vlasti, u saradnji sa školama poduzimaju korake za osiguranje jednakog pristupa obrazovanju za svu djecu u skladu s međunarodnim standardima o ljudskim pravima, a i domaćim zakonima.

Uočljivo je da broj učenika u osnovnom obrazovanju na području općine neprekidno opada, a u skladu s tim, po statističkim podacima, broj učenika na 1.000 stanovnika je ispod prosjeka Federacije BiH.

Tabela br 48: Osnovno obrazovanje, početak 2010 / 2011 godine Administrativna

jedinica Broj

škola Broj

odjeljenja Broj

učenika Broj

nastavnika Stanovniš

tvo Broj učenika na

1.000 stanovnika

Goražde 10 113 2.234 160 30.123 74 FBiH 1.089 10.218 223.069 15.469 2,337.660 95


Tabela br 49: Srednje obrazovanje, početak 2010 / 2011 godine Općine Broj

škola Broj odjeljenja

Broj učenika

Broj nastavnika

Stanovništvo Broj učenika na 1.000 stanovnika

Goražde 3 39 1.136 75 30.123 38

55 SSŠ „Džemal Bijedić“ veoma efikasno provodi reformu i već radi prema EU VET 1 i EU VET 2 programima, a 95% praktične nastave izvode u vlastitim kapacitetima. SMŠ „Enver Pozderović“ i STŠ „Hasib Hadžovic“ također učestvuje u EU VET programima.


FBiH 247,00 3.993,00 99.269,00 8.116,00 2,337.660 42 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Nisu dostupni podaci o broju i strukturi učenika koji se nalaze na srednjoškolskom obrazovanju. 3.3.1.3. Zdravstvo Zdravstvena zaštita je regulirana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (Sl. novine FBiH, br.46/10) i Zakonom o zdravstvenom osiguranju (Sl. novine FBiH, br.30/97, 7/02 i 70/10).

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti uređuju se načela, mjere, način organizovanja i provođenja zdravstvene zaštite, nosioci društvene brige za zdravlje stanovništva, prava i obaveze lica u korištenju zdravstvene zaštite, te sadržaj, način obavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita obuhvata sistem društvenih, grupnih i individualnih mjera, usluga i aktivnosti za očuvanje i unapređenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, blagovremeno liječenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu zdravstvenih tehnologija. Zdravstvenu zaštitu pružaju zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici, primjenom savremenih medicinskih postupaka i tehnologija, te praćenjem dostignuća u razvoju medicinske nauke.

Društvena briga za zdravlje na nivou opštine obuhvata ocjenjivanje rada zdravstvenih ustanova i kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i obezbjeđivanje finansijskih sredstava za unapređenje njihovog rada i kvalitete zdravstvenih usluga u skladu sa potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice lokalne samouprave, u skladu sa posebnim zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji.

Fotografija br 25: JU Apoteka “9. maj”


Svaki građanin ima pravo da zdravstvenu zaštitu ostvaruje uz poštovanje najvišeg mogućeg standarda ljudskih prava i vrijednosti, odnosno ima pravo na fizički i psihički integritet i na bezbjednost njegove ličnosti, kao i na uvažavanje njegovih moralnih, kulturnih, religijskih i filozofskih ubjeđenja. Svako dijete od rođenja do navršenih 18 godina života ima pravo na najviši mogući standard zdravlja i zdravstvene zaštite. Strani državljanin ili lice bez državljanstva ima pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu s odredbama ovog zakona, međunarodnih sporazuma i drugih propisa koji regulišu ovu oblast.

Zdravstvena djelatnost se provodi kao primarna, specijalističko-konsultativna i bolnička zdravstvena djelatnost i djelatnost javnog zdravstva. 1)


Primarna zdravstvena zaštita je u Općini obezbijeđena kroz djelovanje Doma zdravlja „Isak Samokovlija“. Ustanova je upisana u sudski registar 1997.godine rješenjem Kantonalnog suda Goražde. Osnivač Doma zdravlja je Općinsko vijeće Goražde. J.U.Dom zdravlja pravni je nasljednik OUR-a Dom zdravlja “Dr. Isak Samokovlija” Goražde koji je bio u sastavu Regionalnog medicinskog centra Foča.

Fotografija br 26: JU Doma zdravlja „Isak Samokovlija“


Dom zdravlja je zdravstvena ustanova koja obavlja primarnu zdravstvenu zaštitu i specijalističko konsultativnu vanbolničku zdravstvenu zaštitu na području Općine Goražde, kroz sljedeće djelatnosti:

djelatnost primarne zdravstvene zaštite kroz organizovanje ambulanti porodične medicine i ambulanti opšte službe,

dispanzerska djelatnost djece do 15 godina, zubo-zdravstvena djelatnost, djelatnost ranog otkrivanja i liječenja plućnih bolesti i tuberkuloze sa pripadajućom dijagnostikom, higijensko – epidemiološka djelatnost, djelatnost ginekološkog dispanzera, te savjetovalište za žene i trudnice, dispanzerska djelatnost za hronična nezarazna oboljenja, laboratorijska i RTG dijagnostika, djelatnost zdravstvene zaštite radnika, učenika, studenata, omladine, sportaša i ocjena njihove

sposobnosti za rad i školovanje, djelatnost kućnog liječenja i polivalentna patronažna služba, djelatnost za zdravstvenu zaštitu mentalnog zdravlja medicinske konsultacije i liječenje u oblasti opće i specijalističke medicine koje obavljaju ljekari opće

prakse, specijalisti

U cilju obezbjeđenja potrebne dostupnosti zdravstvene zaštite, primarna zdravstvena zaštita organizuje se tako da je korisnicima dostupna u opštini njihovog prebivališta. Poslove u zdravstvenoj djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite obavljaju doktori medicine, porodični liječnici, medicinska sestra-tehničar svih stepena stručne spreme i svih profila, specijalisti porodične medicine, medicine rada, školske medicine, pneumofiziologije, biohemije, specijalisti epidemiologije ili higijene, doktori stomatologije,diplomirani inženjeri medicinsko-laboratorijske dijagnostike sa svojim saradnicima i dr.

Doma zdravlja „Isak Samokovlija“ djeluje na 13 lokaliteta. Aktivno je 5 ambulanti porodične medicine sa 10 timova. Primarna zdravstvena zaštita za stanovništvo ruralnih područja osigurava se u 9 područnih ambulanti.

Fotografija br 27: JU Kantonalna bolnica Goražde



Građani Goražda sekundarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruju u Javnoj zdravstvenoj ustanovi Kantonalna bolnica Goražde, koja je na kraju 2010. godine imala 154 zaposlenih radnika (20 doktora specijalista, 2 doktora medicine, 1 defektologa logopeda, 84 medicinskih tehničara srednje, više i visoke stručne spreme, 41 radnika u tehničkim i pomoćnim službama i 6 administrativnih radnika), a dodatno angažuje još 3 specijalista (fizikalne rehabilitacije, ORL i anesteziologa). Kantonalna bolnica Goražde trenutno raspolaže sa slijedećim prostorom:

Stari bolnički blok, površina: 2.960 m2, izgrađen: 1973. godine, stanje: neophodna rekonstrukcija koja podrazumjeva izmjene stolarije, instalacija i adaptaciju zidova

Novi bolnički blok površine: 2.310 m2, izgrađen 2002. godine, stanje: zadovoljavajuće Služba za fizikalnu rehabilitaciju, površina 120 m2, stanje: zadovoljavajuće vlasnik: Općina Goražde,

Bolnica koristi prostorije privremeno po osnovu ugovora sa vlasnikom; Dva stana u vlasništvu Bosansko-podrinjskog kantona koje trenutno koristi Bolnica po osnovu odluka

Vlade BPK-a za smještaj kadrova (spec.neuropsihijatar i spec.opće hirurgije) Kantonalna bolnica Goražde trenutno raspolaže sa medicinskom opremom za dijagnostiku i tretman

pacijenata u slijede?im oblastima: interna medicina, hirurgija (opća, abdominalna, ortopedija, urologija, ORL, oralna hirurgija), ginekologija i akušerstvo, pedijatrija, radiologija, laboratorijska dijagnostika, anesteziologija sa reanimatologijom, urgentna medicina, kao i prateće tehničke službe (kuhinja, vešeraj, sterilizacija i si ).

Zvanični statistički podaci i u ovom slučaju odudaraju od procijenjenih, a vidljivi su za 2010. godinu u narednoj tabeli.

Tabela br 50: Zdravstvo u 2010. godini Administrativna jedinica

Stanovništvo

Broj ljekara

Broj stomatologa

Broj bolesničkih

postelja

Broj stanovnika Na 1

ljekara Na 1

stomatologa

Na 1 bolesničku

postelju Goražde 30.123 35 8 73 861 3.765 413 BPK 32.931 36 10 73 915 3.293 451 FBiH 2,337.660 4.117 476 8.198 568 4.911 285


Rastuće siromaštvo, nesigurno školovanje, marginalizacije pojedinih grupa mladih ljudi, nepokrivenost obaveznim zdravstvenim osiguranjem, nezaposlenost mladih i opći osjećaj nesigurnosti i neizvjesnosti neminovno pojačavaju stanje ugroženosti mladih i predstavlja rastući rizik po njihovo zdravlje. Isključenost sa tržišta rada je jedan od osnovnih faktora socijalne isključenosti i ranjivosti mladih, kao i rizičan faktor za mnoge negativne aspekte psiho-socijalnog zdravlja. Naprimjer, za stupanje u radni odnos neophodno je


prethodno radno iskustvo minimalno od godinu dana, što u startu mladima onemogućava ostvarivanje prava na zaposlenje. Kao posljedica nezaposlenosti mladih veliki broj njih je socijalno isključen, finansijski depriviran i nije stambeno zbrinut, što utiče u velikoj mjeri na tjelesno i mentalno zdravlje mladih ljudi. Dešavaju se i promjene životnog stila u smislu usvajanja nezdravih životnih stilova koji su socijalno uslovljeni npr. pušenje, značajne promjene u načinu ishrane (nutriciona tranzicija), redukovanje redovne fizičke aktivnosti, upotreba alkohola, droga i psihotropnih supstanci. Prijateljski pristup mladima u pružanju zdravstvenih usluga treba osigurati u svim segmentima zdravstvenog sektora, a posebno u oblastima mentalnog zdravlja, nasilja, bolesti ovisnosti, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, spolno prenosivih infekcija i HIV/AIDS-a, hroničnih oboljenja i u drugim oblastima kada se za to ukaže potreba. Prijateljski pristup mladima u pružanju zdravstvenih usluga prvenstveno se osigurava na nivou primarne zdravstvene zaštite, a potom i na drugim nivoima. Osiguravanje prijateljskih usluga mladima bitne su za njihovo zdravlje i potrebno ih je osigurati kroz aktivnu saradnju vladinog i nevladinog sektora. U BiH se razvijaju trenutno dva osnovna modela prijateljskih zdravstvenih usluga u skladu sa vodiljama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uz manje modifikacije prilagođene potrebama i mogućnostima zajednice. Osnovni model, koji je najzastupljeniji je da se pri Domovima zdravlja, tamo gdje još postoje, osiguravaju prijateljske usluge za mlade. Drugi model se također zasniva na preporukama i vodiljama SZO da se prijateljske zdravstvene usluge smjeste na mjesta gdje se mladi okupljaju i provode slobodno vrijeme (npr. omladinski centar). Istovremeno, prilagođavanje zdravstvenih i socijalnih ustanova prihvaćenim standardima u razvoju prijateljskog pristupa u radu sa mladima omogućit će im široku dostupnost socijalne zaštite. Dostupnost ovakvim uslugama ima posebno mjesto u zaštiti i poboljšanju zdravlja mladih ljudi, a sve u cilju veće efikasnosti upravljanja i liječenja, sa posebnim naglaskom na mlade sa rizičnim ponašanjem. Promocija zdravih stilova života odvija se kroz obrazovanje, medije, nevladine organizacije i udruženja građana, zatim kroz javne kampanje, sportske i kulturne manifestacije u kojima ne smije biti javnih i skrivenih poruka koje će podržavati nezdrave stilove života. Stoga je neophodno da se posebna pažnja posveti razvoju programa različitih oblika neformalnog obrazovanja putem kojih bi mlade osobe stekle nova znanja i podigli svijest o značaju očuvanja njihovog zdravlja. U razvoju neformalnog obrazovanja ključnu ulogu treba da imaju mladi i NVO, koji će aktivno da učestvuju u kreiranju programa, njihovom provođenju, praćenju i ocjenjivanju, a zdravstveni, prosvjetni radnici kao i ostali profesionalci treba da podrže njihovo aktivno uključivanje. Neformalno obrazovanje treba da izvode obučene i certifikovane osobe. 3.3.1.4. Socijalna zaštita U BiH ne postoji jedinstven sistem socijalne i dječije zaštite, a socijalna zaštita i osiguranje su u nadležnosti entiteta56. Trenutni sistem socijalne zaštite u FBiH je takav da se socijalna politika utvrđuje i donosi na višem nivou vlasti, dok je finansiranje i implementacija utvrđene politike obično obaveza nižeg nivoa vlasti. Građanima se tako na temelju Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica s djecom FBiH deklarativno priznaje veliki broj socijalnih beneficija, koje oni ostvaruju ili ne, ovisno o kantonu, odnosno općini u kojoj žive. Socijalna zaštita u Goraždu regulirana je na kantonalnom nivou Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom57

56 Prema članu 11. Ustava FBiH, socijalna zaštita je aktivnost organizirana na nivou FBiH, u cilju obezbjeđivanja socijalne sigurnosti za sve građane i njihove porodice koje su u stanju socijalne potrebe. 57 Sl. novine BPK br. 10/00, 5/03 i 5/05.

.


Teška ekonomska situacija na području općine ima za posljedicu veliki broj nezaposlenih i porast siromaštva58, što ukazuje na to da značajan broj stanovnika općine treba neki vid socijalne zaštite i da je taj broj konstantno u porastu59. Među najugroženije kategorije stanovništva u općini Goražde spadaju: raseljena lica koja žive u kolektivnim centrima60, stara lica – posebno ona bez primanja i podrške porodice, mladi i nezaposlene osobe sa srednjom stručnom spremom, te osobe s posebnim potrebama61

Također, prema ocjenama Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, populacija izbjeglih, raseljenih i interno raseljenih, te povratnika i dalje je marginalizirana i diskriminirana.

. Među ugroženim kategorijama su radnici s niskim i neredovnim primanjima, te radnici kojima se ne plaćaju doprinosi.

62

BPK je osnivač Kantonalnog centra za socijalni rad (CSR)

63, te se ova ustanova u cjelosti finansira iz sredstava Kantona64. Socijalna zaštita se realizira kroz sljedeće vrste pomoći: stalna novčana pomoć, novčana naknada za pomoć i njegu drugog lica, druga materijalna pomoć, osposobljavanje za život i rad, smještaj u drugu porodicu, smještaj u ustanove socijalne zaštite, jednokratne novčane pomoći, zdravstveno osiguranje, usluge socijalnog rada i drugog stručnog rada, kućna njega i pomoć u kući, dječiji dodatak65, naknada umjesto plaće ženi-majci koja je u radnom odnosu, naknada umjesto plaće ženi-majci koja nije u radnom odnosu66

Oblast boračko-invalidske zaštite zakonski je regulirana federalnim

. Pored ovih vidova pomoći, CSR povremeno pruža pomoć u donacijama (drva, odjeća) za najugroženije kategorije, obično korisnike stalne novčane pomoći, a prema kriterijima (ne)zaposlenosti, visine primanja, broja članova porodice. CSR se brine i o zaštiti civilnih žrtava rata.

67, kantonalnim68 i općinskim propisima. Općinska služba za poslove boračko-invalidske zaštite vodi brigu o članovima porodica šehida i poginulih boraca, dobitnicima najvećih ratnih priznanja, ratnim vojnim invalidima i demobiliziranim borcima69, te saraduje s njihovim udruženjima70

Osobe s invaliditetom i osobe ometene u fizičkom i psihičkom razvoju.

71

58 Učesnici Fokusne grupe o siromaštvu u Goraždu, održane u decembru 2006., siromaštvo definiraju kao posljedicu sljedećeg: neredovnih primanja, nedostatka mogućnosti za zapošljavanje, slabe socijalne zaštite, loših stambenih uslova i nedostatka sopstvenog doma, problema sa zdravstvenim osiguranjem, otežanog pristupa zdravstvenoj zaštiti te loše infrastrukture. 59 Iako ne postoje pouzdani podaci o siromaštvu na lokalnom nivou, prema Panel anketi „Živjeti u BiH – talas 4“, provedenoj 2004. godine od strane Statističkih zavoda u BiH uz podršku Ureda za međunarodni razvoj Vlade Velike Britanije (DFID), 17,8% stanovništva u BiH (15% u FBiH) nalazi se ispod granice siromaštva koja iznosi 2.223 KM po osobi na godišnjoj osnovi ili oko 6 KM dnevno. 60 U općini još uvijek postoji 5 kolektivnih centara (naselje Belvedere - 33 porodice, Balkan I – 25 osoba, Balkan II – 15 osoba, Crveni Križ – 15 osoba, Splavište– 9 osoba). 61 Rezultati Fokusne grupe o siromaštvu u Goraždu, decembar 2006. 62 Helsinški komitet za ljudska prava u BiH, Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH, analiza za period januar – decembar 2006. 63 CSR obavlja poslove neposredne socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom utvrđenih kantonalnim i federalnim Zakonom. 64 BPK je u 2006. za finansiranje CSR-a izdvojio 2.448.633 KM. 65 Najniži dječiji dodatak iznosi 17,5 KM a uvećani 25,5 KM. Uvećani djeciji dodatak dodjeljuje se djeci bez jednog ili oba roditelja, djeci invalidima 60% i više i teško oboljeloj djeci. 66 CSR je za ove vrste pomoci u 2006. godini korisnicima isplatio 2.234.319 KM. 67 Zakon o pravima branilaca i članovima njihovih porodica, Sl. novine FBiH, br. 33/04 i br. 56/05. 68 Zakon o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica u BPK Goražde, Sl. novine BPK, br. 3/05. 69 31.12.2006 registrirano je 700 RVI od I do X kategorije, a njihova lična invalidnina kreće se od I kategorije - 1 468 KM/mjesečno do X kategorije - 30,00 KM/mjesečno. Služba neposredno vodi brigu i o 1.415 članova porodica poginulih boraca i 65 dobitnika najvećih ratnih priznanja, a posredno o 5.000 demobiliziranih boraca. Naime, putem općinske službe se na tekuće račune korisnika na osnovu priznatih prava Federalnog zakona iz budžeta FBiH mjesečno uplati oko 500.000 KM. 70 Udruženje porodica šehida i poginulih boraca, Udruženje ratnih vojnih invalida BPK „Sinovi Drine“, Udruženje gradana civilnih žrtava rata, Udruženje dobitnika najvećih ratnih priznanja „Zlatni Ljiljan“, Udruženje demobilisanih boraca, UG „Svjetlost Drine“. 71 Prema Zakonu o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite obitelji s djecom (Službene novine FBiH br. 36/99) osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizičkom i psihičkom razvoju su djeca i odrasle osobe, koje su: slijepe i slabovide, gluhe i nagluhe, s poremećajima u govoru i glasu, s tjelesnim oštećenjima i trajnim smetnjama u fizičkom razvoju, sa smetnjama u psihičkom razvoju (lakog, umjerenog, težeg i teškog stepena), sa kombiniranim smetnjama (višestruko ometena u razvoju).

, čiji tačan broj za područje općine Goražde nije poznat, organizirane su u udruženja građana u cilju ostvarivanja boljeg položaja i zaštite lica sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba. Ova udruženja se uglavnom finansiraju na projektnoj osnovi ili sredstvima iz samostalnog privređivanja. Općina je nekim od ovih udruženja na besplatno


korištenje dala radni prostor, koji je uglavnom skučen i neadekvatan72

Penzioneri, a posebno oni s najnižim penzijama, također spadaju medu ugrožene kategorije stanovništva. Posebno su ugroženi s obzirom da nisu oslobođeni plaćanja svih lijekova. Penzionerima i drugim ugroženim kategorijama u određenoj mjeri pomažu humanitarne organizacije Crveni Križ

. Djeca s posebnim potrebama i njihovi roditelji suočavaju se s predrasudama okoline, pa djeca nerijetko, zbog nespremnosti roditelja da se suoče sa situacijom u kojoj se nalaze, ostaju neregistrirana i nekategorizirana, što za posljedicu ima njihovo isključenje iz sistema socijalne zaštite, ali i obrazovanja. Na evidenciji Kantonalnog CSR trenutno je 30 djece ometene u psiho-fizičkom razvoju, od kojih je najviše djece s kombiniranim smetnjama i umjerenom mentalnom retardacijom.

73 i Merhamet74. Za manji broj starih lica bez porodične podrške koja imaju penziju ili su korisnici Centra za socijalni rad brine JU „Dom za stara i iznemogla lica“ Goražde. Na području općine Goražde nalazilo se u 2010. godini ukupno 5.333 penzionera, što znači da je na svakog zaposlenog postojao 1 penzioner.

Tabela br 51 : Broj penzionera i iznos penzija u 2010. godini Naziv općine

Vrste penzije Ukupno Starosne Invalidske Obiteljske

Ukupno Ukupno Ukupno Broj Iznos Broj Iznos Broj Iznos Broj Iznos

1 2 3 4 5 6 7 8 9 Goražde 2.410 936.657,97 1.163 363.587,24 1.760 529.368,03 5.333 1,829.613,24 FBiH 143.948 59,211.884,78 72.355 22,505.146,76 105.961 32,372.539,97 322.264 114,089.571,32 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Prosječna ukupna penzija iznosila je na području općine Goražde u 2010. godini 312,63 KM, što je bilo ispod prosjeka Federacije BiH u toj godini.

Tabela br 52 : Prosječne penzije u 2010. godini Naziv općine Broj zaposl.

na 1 penzionera

Ukupna prosječna

penzija u KM

Prosječna starosna

penzija u KM

Prosječna invalidska

penzija u KM

Prosječna obiteljska penzija

u KM Goražde 1 343,07 388,65 312,63 300,78 Ukupno FBiH 1 354,03 411,34 311,04 305,51 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, „Socioekonomski pokazatelji po općinama u Federaciji

BiH u 2010. godini“, april 2011 Mladi ljudi susreću se sa brojnim poteškoćama zbog sporog ekonomskog, socijalnog i političkog napretka te gube volju i interes za aktivno učešće u životu zajednice u kojoj žive, što dovodi do nedostatka društvenog kapitala koji može unaprijediti društvenu zajednicu. S tim u vezi zahtijeva se aktivno bavljenje ovom populacijom jer potrebe omladine su uzrok njihovog ponašanja, a nemogućnost zadovoljavanja istih dovodi do raznih devijacija ove skupine, kao što su: droga, alkohol, delinkvencija i maloljetničko prestupništvo, nasilje ... Neophodno je uspostavljanje mehanizama koji će duži period regulisati i obezbijediti mladima puteve uključivanja u procese izgradnje vrijednosnog sistema zajednice, a društvu,

72 Npr. Udruženje gradana oboljelih od cerebralne dječije paralize i distrofije BPK Goražde radi u veoma skučenom prostoru koji je Općina pregradila. U drugom dijelu, takoder skučenom i nedovoljnom, radi Udruženje građana za pomoć mentalno retardiranim osobama. Udruženje slijepih i slabovidih svakodnevno radi u sopstvenim, ali izuzetno malim i neadekvatnim prostorijama. 73 Crveni križ Goražde kroz niz aktivnosti pruža pomoć ugroženim kategorijama, kao što su stara i iznemogla lica koja nemaju nikakvog primanja. Ova pomoć podrazumijeva podjelu paketa s hranom i odjećom, sredstvima za kućnu njegu, itd. 74 Merhamet se bavi humanitarnim radom, prikupljanjem i raspodjelom humanitarne pomoći, a kroz svoje aktivnosti kontinuirano podržava i 6 kolektivnih centara na području općine. Općina obezbjeđuje i besplatan prostor za rad.


sa svakom novom generacijom, kreativne pokretačke impulse. Mladi trebaju da imaju mogućnost da se aktivno uključe u društvena dešavanja, kao i da na njih utiču svojim djelovanjem i ostvarenjem ličnih ideja. Većina mladih u općini Goražde je neudano tj. neoženjeno. Kako se većina njih još uvijek školuje formiranje porodice je vjerovatno u drugom planu. Oni koji su izašli iz obrazovnog sistema, kao prepreku za formiranje porodice nalaze u neriješenom stambenom pitanju. Sporo rješavanje stambenog pitanja ostavlja negativne posljedice na formiranje porodice, ali i na mnoge druge aspekte života mladih.

Nedostatak adekvatnih mjera za unapređenje zapošljavanja mladih i kvalitetnog obrazovanja uz isključenost mladih iz socijalnog i političkog života, društveno degradira mlade i stavlja ih na marginu društva. Zapostavljeni od strane vlade i politike, uopšte od strane društva, mladi su prepušteni sami sebi i onima koji su spremni da iskoriste nedostatak brige od strane BiH institucija za mlade ljude . Iz svega navedenog kao jedno od rješenja problema nameće se preventivni rad kako sa mladima tako i sa njihovim roditeljima. Trenutačna ekonomska situacija i postojeći sistem socijalne zaštite onemogućavaju potpuno ostvarivanje prava na socijalnu sigurnost za veliki broj stanovnika Goražda. Nedostaci u postojećem sistemu socijalne zaštite koji se ogledaju u nedostatku sveobuhvatne procjene socijalnog statusa i potreba građana, zastarjelom pravnom okviru, te nedovoljnim izdvajanjima sredstava za socijalnu zaštitu na svim nivoima, u znatnoj mjeri utiču na neostvarivanje ili djelimično ostvarivanje prava na socijalnu sigurnost. Ovakva nemogućnost potpunog ostvarivanja prava može se naročito negativno odraziti na najugroženije kategorije stanovništva i rezultirati njihovom marginalizacijom, posebno ako se ima u vidu tendencija rasta broja osoba u stanju socijalne potrebe u općini Goražde ili visoka stopa nasilja u porodici. Iako se veliki broj ovih pitanja mora rješavati na višim nivoima, određeni koraci se mogu načiniti i na lokalnom nivou, posebno u smislu kvalitete pružanja usluga, sistematskog prikupljanja podataka o socijalnom statusu i potrebama građana, jačanju svijesti o pravima i načinima ostvarivanja prava, te jačanju zaštite posebno ugroženih kategorija stanovništva. U tom smislu, i u cilju stvaranja pristupa baziranog na stvarim potrebama građana, potrebna je dodatna podrška kantonalnom Centru za socijalni rad u jačanju tehničkih i kadrovskih kapaciteta. Pored toga, mjesne zajednice mogu imati značajnu ulogu u poboljšanju kanala komunikacije između institucija socijalne zaštite i korisnika, te je stoga tehnička podrška i izgradnja kapaciteta mjesnih zajednica od posebnog značaja. Da bi došlo do znatnijeg poboljšanja u kvalitetu i kvantitetu u segmentu socijalne i porodične zaštite na području Općine neophodno je više raditi i ulagati u programe prevencije u ovim oblastima, više raditi na programima zapošljavanja i razvoja poljoprivrede na rubnim područjima kroz ekonomski održivi povratak. 3.3.1.5. Kultura Kada su u pitanju finansijska izdavanja za kulturu, Općina Goražde je pored granta za sport i kulturu u Budžetu za 2012. godinu planirala subvencije za CZK u iznosu od 300.000,00 KM.

Fotografija br 28: JU „Centar za kulturu“



Kulturni život u općini Goražde odvija se uglavnom u okviru javne ustanove „Centar za kulturu“75

Pri Centru za kulturu trenutno djeluju KUD „Ansambl narodnih igara i pjesama“

čiji je osnivač Općina.

76 i sekcije77 koje okupljaju mlade ljude s područja općine. U okviru ove ustanove nalazi se i Gradska biblioteka78

75 Ova ustanova raspolaže sa 3.000 m, unutarnjeg prostora za kulturu, ili 10.000 m, ukupnog prostora uzme li se u obzir i park koji okružuje objekat. U Centru je 17 profesionalno zaposlenih, od toga 8 pripravnika preko Federalnog zavoda za zapošljavanje. 76 Ansambl je osnovan 1947. godine i trenutno broji preko 500 članova koji učestvuju kroz aktivnosti folklora, orkestra, hora i kao solisti. 77 Književna, literarna, likovna, muzička, ritmička, plesna, dramska, pozorišna i druge sekcije. Pored toga, Centar tradicionalno organizira sljedeće manifestacije: „Festival projateljstva“, „Dani Isaka Samokovlije“; „Dječiji festival“, obilježavanje državnih praznika i bitnih datuma za lokalnu zajednicu, itd. 78 Godišnja članarina za Gradsku biblioteku iznosi 10 KM, dok je učlanjenje na „Dan otvorenih vrata“ samo 1 KM. Gradska biblioteka se planira softverski umrežiti sa Nacionalnom univerzitetskom bibliotekom i Gradskom bibliotekom u Sarajevu.

, koja u svom fondu ima 27.000 knjiga (dio knjižnog fonda uništen je tokom rata). Nadalje, „Glas Goražda“ koji je jedini štampani lokalni medij također je smješten u Centru za kulturu, kao i Javno preduzeće Radio televizija Bosansko-podrinjskog kantona (JP RTV BPK). U okviru Centra za kulturu djeluje i Omladinski centar izgrađen u sklopu GAP projekta, a koji još uvijek nije aktiviran u punom kapacitetu. Naime, u sklopu Omladinskog centra stvoreni su uslovi za pokretanje kurseva stranih jezika (obezbijeden fono-laboratorij), informatike, debatnih klubova, koncerata, susreta mladih, itd. Javna ustanova Likovna gradska ART galerija, koja se takoder nalazi u okrilju Centra za kulturu, raspolaže bogatim fondom umjetničkih djela koja su nastajala u okviru Internacionalnog festivala prijateljstva. Pri ovoj Galeriji djeluje i Udruženje umjetnika općine Goražde koje u saradnji s Općinom i Centrom za kulturu organizira izložbe i druženja likovnih stvaralaca.

Fotografija br 29: Likovna gradska ART galerija



U okviru Centra za kulturu postoji i prostor za muzej u kojem bi se trebalo očuvati bogato kulturno-historijsko naslijeđe. Kulturni život u Goraždu posebno je bogat u mjesecu augustu za vrijeme trajanja Internacionalnog festivala prijateljstva79

Na području općine Goražde osigurani su resursi u oblasti kulture

. Ova manifestacija će 2012. godine obilježiti petnaestogodišnji jubilej, a na festivalu koji traje 10 dana učestvuju muzički, likovni, dramski, filmski i drugi umjetnici iz cijele Evrope, te ovom prilikom Goražde posjeti veliki broj domaćih i stranih gostiju.

80

79 Općina Goražde radi na lobiranju i osiguravanju podrške od EU za uvrštavanje ovog Festivala kulture na zvanični kalendar evropskih kulturnih manifestacija. 80 Kultura kao kompleksna društvena pojava obuhvata oblast duhovnog i materijalnog stvaralaštva i igra važnu ulogu u odgoju i obrazovanju, te očuvanju kulturne tradicije i vrijednosti društva. Jedan od njenih krucijalnih ciljeva je edukacija mladih odnosno njihovo oplemenjivanje i oblikovanje prostora gdje će pojedinci razvijati svoju kulturu življenja i doživljaj kulture u skladu sa ličnim afinitetima na korelaciji kulturno-historijsko nasljeđe, sadašnjost i budućnost.

u skladu sa mogućnostima i nadležnostima Općine kao jedinice samoupravnog djelovanja. Općina osigurava lokalne potrebe stanovništva, pa tako i mladih u oblasti kulture. Na području Općine Goražde nalazi se niz kulturno-historijskih spomenika, koji su odraz bogate historijske prošlosti ovog područja. 3.3.1.6. Sport i rekreacija Organizacija sporta na području Općine Goražde obuhvata aktivan rad i djelovanje sportskih klubova i sportske manifestacije koje organizuju Općina ili drugi subjekti i sportski kolektivi. Rijeka Drina i okolna brdovita prostranstva pružaju stanovnicima Goražda i posjetiocima brojne mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom. Tako na primjer planinarenje ima svoju dugu tradiciju u Gornjem podrinju jer cijelu regiju opasuju visoke i srednjevisoke planine Dinarskog morfosistema. Na terenima koji su ispresjecani makadamskim putevima, a nisu u funkciji savremenog automobilskog saobraćaja, postoje dobre mogućnosti za razvoj planinskog biciklizma.

Fotografija br 30: Planinarski dom „Pilav Nedim – Jogi”



Ustanova koja predstavlja jezgru i okosnicu svih sportskih dešavanja i aktivnosti na području Općine i BPK jeste javno preduzeće Sportsko-kulturno-privredni centar „Mirsad Hurić“81. Sportski klubovi u Goraždu okupljeni su u Sportski savez BPK, kroz koji se i finansiraju82. Pored gradske sportske dvorane, stanovnici i sportisti Goražda koriste i Sportski centar „Goražde“ u okviru kojeg se nalazi gradski stadion koji koristi FK „Goražde“. Stanovnici Vitkovića imaju na raspolaganju stadion koji se nalazi u veoma lošem stanju, posebno s obzirom da je ranije bio vezan za fabriku „Azot“, te da shodno tome u ovaj sportski kapacitet nije bilo značajnih investiranja od kraja rata. Nadalje, u okviru Sportskog centra nalaze se i otvoreni rukometni, odbojkaški i košarkaški tereni, a prije rata je iskopan prostor za bazen koji nikada nije izgraden. Najuspješniji sportaši u Goraždu su karatisti „Holiday-a“ i rukometaši „Goražda“ koji se takmice u premijer ligi, a Sportski savez klubove finasira prema kriteriju uspješnosti. Deficitarni sportski kadrovi mogu biti identificirani za fudbal i košarku, a Goraždu nedostaje i kvalitetan atletski klub koji je postojao prije rata. Svi sportski klubovi su budžetski korisnici BPK Goražde, a Općina Goražde je za sport i kulturu izdavaja određena budžetska sredstva. U općini se svake godine održavaju i memorijalni turniri u košarci, fudbalu, rukometu i šahu.

Fotografija br 31: Kajakaški Klub „Buk“


81 Kapaciteti dvorane maksimalno su iskorišteni kroz aktivnosti škola i sportskih klubova, a zimi ovaj prostor koriste i fudbaleri. 82 Sljedeći sporstki klubovi sa područja općine Goražde okupljeni su u Sportskom savezu BPK Goražde: Muški rukometni klub „Goražde“ (premijer liga), Ženski rukometni klub „Goražde“ (premijer liga), Košarkaški klub „Goražde“, Fudbalski klub „Goražde“, Karate klub „Holiday“, Karate klub „Goražde“, Nogometni klub „Drina“, Fudbalski klub „Azot“ Vitkovići, Fudbalski klub „Gradac“ Vranići, Fudbalski klub „BKB“ Berič, Nogometni klub „Kolina“, Ženski odbojkaški klub „Goražde“, Muški odbojkaški klub „Goražde“, Košarkaški klub „Holiday“, Biciklistički klub „Goražde“, Šahovski klub „Goražde“, Šahovski klub „Azot“, Bošnjačko planinarsko društvo „Maglić“ Goražde, Kajakaški klub „Buk“, Sportsko ribolovno društvo „Goražde“.


Kada je u pitanju sportski život osoba s posebnim potrebama, Udruženje građana za pomoć mentalno retardiranim osobama BPK organiziralo je sportski klub za djecu i mlade s posebnim potrebama.

Fotografija br 32: Sportska dvorana


Nedostaci u oblasti kulture vezani su s jedne strane za kadrovska pitanja, tj. deficit mladih stručnjaka koji bi podigli kvalitet i obim kulturnih dešavanja u skladu sa savremenim tokovima, a s druge strane za infrastrukturne kapacitete koje je potrebno obnoviti. Problem je činjenica da se sva važnija kulturna dešavanja održavaju isključivo u ljetnom periodu. Trenutna teška ekonomska situacija u općini i BPK onemogućuju građane da efektivno uživaju svoje pravo na kulturni život i da učestvuju u rekreacionim aktivnostima, različitim sportovima i svim aspektima kulturnog života.

Fotografija br 33: Sportsko , kulturni privredni centar «Mirsad Hurić»


Sportsko , kulturni privredni centar «Mirsad Hurić» raspolaže sa terenima za rukomet, košarku, odbojku, tenis, karate,atletsku gimnastiku


Fudbal u Goraždu ima najvise pristalica, to je jedan od naj starijih sportova u Goraždu. Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića"iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata.

Fotografija br 34: Gradski stadion u Goraždu


Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957.godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim" u današnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitković

Splavarenje

Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom, na s neobičnom splavu- neobičnom plovilu građenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, koje traje jedan dan, uz mogućnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta.

Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila.

Ribolov

Gornji tok rijeke Drine još uvijek je sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta u njoj žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima.

Raznovrsnost ribljim fondom, izrazito bogatstvo mladicom i drugim vrstama ribe, te brige o zaštiti ovih vrsta, proizvelo je potrebu za formiranjem sportskih ribolovnih društava koja egzistiraju na ovom prostoru.


Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava, a sa područja ove LZ to je Sportsko ribolovno društvo "Goražde".

Lov

Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, među kojima je i najveći u BiH "Kriva Draga", u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova.

Bogatstvo različitosti lovne divljači i tradicije u lovstvu na BPK u funkciji očuvanja zaštite lovne divljači egzistiraju četiri lovačka društva osposobljena za sportsko-profesionalnim odnosom prema lovstvu i lovnom turizmu.

3.3.1.7. Mediji i informisanje Informiranje građana vrši se putem različitih mehanizama i sredstava od kojih su najznačajniji: službenik za slobodan pristup informacijama, funkcionalna mreža mjesnih zajednica, dvije info-table (u šalter-sali i predvorju), info-pult, službena web stranica općine (www.gorazde.ba), zborovi građana i javne rasprave, te redovna gostovanja predstavnika općinskih vlasti na lokalnim medijima83

Učešće građana u upravljanju javnim poslovima i u procesu donošenja odluka u općini Goražde uglavnom se manifestira kroz saradnju s mjesnim zajednicama i njihovo djelovanje (organiziranje zborova, javnih rasprava, itd.), te saradnju s nevladinim organizacijama (NVO). Međutim, efikasnija i uspješnija saradnja s MZ donekle je otežana činjenicom da izabrani predstavnici MZ u potpunosti rade na dobrovoljnoj osnovi. Pored toga, evidentno je da žene i mladi slabije učestvuju u radu MZ, posebno u ruralnim dijelovima općine

.

84

U općini djeluje i Komisija za planiranje kapitalnih investicija (CIP).

85

Informisanje je veoma značajna društvena djelatnost od čijeg funkcionisanja u znatnoj mjeri zavisi stanje političkog, ekonomskog, socijalnog i drugog raspoloženja građana.

, koja je kao radno tijelo formirana u procesu određivanja prioriteta i planiranja potreba zajednice. Komisija ima zadatak da u saradnji sa građanima izradi višegodišnji plan kapitalnih investicija, što će doprinijeti unaprijeđenju drugih aktivnosti, kao što su: upravljanje grantovima, kreditiranje općine i ekonomski razvoj zajednice. Komisija je neposredno odgovorna Općinskom vijeću, a njen mandat traje koliko i mandat Vijeća.

86

83 Posebno RTV BPK i Glas Goražda. 84 Od 20 predsjednika mjesnih zajednica u opcini Goražde, samo je jedna žena. 85 Mehanizam prvobitno nazvan „Koordinacioni tim za planiranje kapitalnih investicija“ uspostavljen je 2005. godine u saradnji sa GAP-om. 86 Pravo na učešće svim građanima osigurava pravo i mogućnosti da učestvuju, direktno i indirektno, putem slobodno izabranih predstavnika, u upravljanju javnim poslovima, kao i da imaju pristup javnim poslovima.

Dužnost Općine je da građanima osigura pristup javnim informacijama i da im kroz formalne i neformalne mehanizme omogući učešće u javnim poslovima. Jedan od efikasnijih načina bolje informisanosti svih građana, odnosno dobivanja informacija o dešavanjima u Općini kao i uvida u dokumentaciju i kopiranje iste, a koja je u posjedu organa uprave, je provedba Zakona o slobodi pristupa informacijama ("Službene novine FBiH", broj: 32/01). Ovim zakonom, čije odredbe se u potpunosti primjenjuju, omogućava se veća informisanost građana i transparentnost rada javne uprave, međutim potrebno je konstatovati da se ovaj vid dostupnosti informacija ne koristi u punoj mjeri, a naročito ne od strane mladih.


3.3.1.8. Mladi Na području općine Goražde danas živi oko 30.000 stanovnika, od toga prema procjenama87

87 Procjene rađene tokom izrade Strategije razvoja omladinske politike Općine Goražde 2010.-2015.

oko 5.000 mladih od 15 do 30 godina. Veliki značaj brige o mladima Općina Goražde pokazuje kroz brojne primjere pomoći mladim ljudima podržavajući njihovu kreativnost i dobre ideje, jer mladi predstavljaju potencijal za dalji razvoj. Kao i prethodnh godina, u Budžetu Općine Goražde za 2012. godinu planirana su sredstva za finansiranje projekata iz oblasti sporta, kulture, rada udruženja (NVO) u iznosu od 90.000,00 KM, kao i poseban grant za mlade koji iznosi 15.000 KM, a pored toga i grant za edukaciju i jačanje inicijativa omladinskog poduzetništva 5.000,00 KM. U Službi za javne servise i tehničke poslove ima stručni saradnik za pitanja mladih i NVO, a Općinsko vijeće je formiralo komisiju za pitanja mladih, tako da je Općina Goražde jedna od rijetkih općina koja je stvorila dobre pretpostavke za razvoj omladinske politike. Na području Općine Goražde djeluje veliki broj udruženja, organizacija i institucija koje pružaju potporu radu i djelovanju mladih i koji mogu biti značajni faktori u stvaranju i realiziranju omladinske politike na području Općine Goražde. Od 2008. godine na području općine djeluju dvije omladinske organizacije koje okupljaju mlade u formalno pravnom smislu. To su VejkUp i GRAD (Gradsko vijeće mladih). U goraždanskoj lokalnoj zajednici uspješno su realizovani projekti u saradnji sa sljedećim međunarodnim organizacijama: GTZ, MOVIMONDO, GAP, USAID, SIDA. Kulturni život mladih u Općini Goražde odvija se uglavnom u okviru JU Centar za kulturu Goražde, čiji je osnivač Općina Goražde. Pri CZK trenutno djeluju KUD Ansambl narodnih igara i pjesama, koji okuplja veliki broj mladih sa područja Općine Goražde. U okviru ove ustanove nalazi se i Gradska biblioteka, koja u svom knjižnom fondu ima preko 27.000,00 naslova. U okviru CZK stvorene su tehničke i infrastrukturne pretpostavke za djelovanje Omladinskog centra koji je izgrađen u sklopu GAP projekta, a koji još uvijek nije aktiviran u punom kapacitetu. U sklopu Omladinskog centra stvoreni su tehnički uvjeti za pokretanje kurseva stranih jezika (obezbijeđen fonolaboratorij), informatike, debatnih klubova, koncerata, susreta mladih, pjesničkih večeri. Omladinska politika goraždanske lokalne zajednice predstavlja prvi dokument ovakve vrste koji se bavi problematikom omladinske populacije na području naše lokalne zajednice. Omladinska politika predstavlja strategiju koja obezbjeđuje unapređenje položaja mladih, kao i rješavanje njihovih problema. Programi i mjere koji se donose ovim dokumentom imaju za cilj da pruže bolje uvjete za život mladim ljudima. Na području Općine Goražde djeluje veliki broj udruženja, organizacija i institucija koje pružaju potporu radu i djelovanju mladih i koji mogu biti značajni faktori u stvaranju i realiziranju omladinske politike na području Općine Goražde. Od 2008. godine na području općine djeluju dvije omladinske organizacije koje okupljaju mlade u formalno pravnom smislu. To su VejkUp i GRAD (Gradsko vijeće mladih). U našoj lokalnoj zajednici uspješno su realizovani projekti u saradnji i kooperaciji sa sljedećim međunarodnim organizacijama: GTZ, MOVIMONDO, GAP, USAID, SIDA. Tako je u Budžetu Općine za 2011. godinu predviđeno 70.000 KM za stipendiranje 40 studenata. Visina studentske stipendije je 100,00 150,00 i 200,00 KM, koja se redovno prima 10 mjeseci i u okviru jedne školske godine. Kulturni život mladih u Općini Goražde odvija se uglavnom u okviru JU Centar za kulturu Goražde, čiji je osnivač Općina Goražde. Pri CZK trenutno djeluju KUD Ansambl narodnih igara i pjesama, koji okuplja veliki broj mladih sa područja Općine Goražde. U okviru ove ustanove nalazi se i Gradska biblioteka, koja u svom knjižnom fondu ima preko 27.000 naslova. U okviru CZK stvorene su tehničke i infrastrukturne pretpostavke za djelovanje Omladinskog centra koji je izgrađen u sklopu GAP projekta, a koji još uvijek nije aktiviran u punom kapacitetu. U sklopu Omladinskog centra stvoreni su tehnički uvjeti za pokretanje kurseva stranih jezika (obezbijeđen fonolaboratorij), informatike, debatnih klubova, koncerata, susreta mladih, pjesničkih večeri.


Zapošljavanje mladih je najvažnije pitanje koje u narednom periodu treba rješavati, jer mladi navode nezaposlenost kao problem sa kojim se najčešće susreću. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje BPK Goražde od 3.702 lica koja čekaju na posao u Općini Goražde njih 1.511 spada u kategoriju mladih koji čekaju na posao, a posjeduju različit stepen stručnog obrazovanja. S obzirom na značaj mladih u svakoj zajednici, kao i na činjenicu da je briga o mladima opći interes društva, potrebno je da se u proces razvoja omladinske politike uključi cjelokupna društvena zajednica i da se stvori obaveza općinskim i drugim organima. Kroz različite oblike savjetovanja i informiranja mladih i njihovih porodica dobijamo višestruku korist, a da bismo to proveli, potrebna je maksimalna podrška općinskih struktura vlasti, obrazovnih institucija općine, te svakako aktivno sudjelovanje mladih i roditelja u prihvaćanju ponuđenih prijedloga, savjeta i sugestija. Položaj mladih na području općine nije na zavidnom nivou. Lokalna zajednica u skladu sa svojim mogućnostima kontinuirano radi na poboljšanju uslova života i rada mladih, vrši stipendiranje studenata i omogućava volonterski i pripravnički rad mladim sa evidencije nezaposlenih osoba s ciljem njihovog stručnog osposobljavanja i usavršavanja i stvaranja povoljnijih preduslova za konkurentnost mladih na tržištu rada. Mladi u Općini Goražde su u skladu sa svojim obrazovnim i stručnim kvalifikacijama zastupljeni u svim segmentima društva, a organizovani su u omladinskim, kulturnim i sportskim asocijacijama. 3.3.1.9. Nevladin sektor U općini Goražde postoji tradicionalno dobra saradnja između opštinskih struktura i civilnog sektora, koji su do sada realizovali brojne zajedničke projekte iz oblasti kulture, sporta, zaštite životne sredine, sa ciljem unapređenja razvoja općine i opšteg društvenog prosperiteta. 20.10.2005. godine potpisan je Sporazum između Općinskog vijeća, Općinskog načelnika i nevladinih/neprofitnih organizacija iz Općine Goražde u cilju uspostavljanja institucionalne i uspješne saradnje na principima međusobnog poštovanja i uvažavanja, te u cilju angažmana u razvoju lokalne zajednice. Navedeni Sporazum predstavlja opredjeljenje da se podržavani rad i razvoj nevladinog sektora na teritoriji općine Goražde formalizuje kroz Sporazum i na taj način uspostave, na osnovu zajedničkih vrijednosti koje ostvaruje nevladin i javni sektor, jasne, efikasne i transparentne procedure međusobne saradnje i partnerstva.

Fotografija br 35: „Plavi cvijet“ Goražde


Na teritoriji općine Goražde ukupno je registrovano 193 nevladinih organizacija/udruženja.


Registrovana udruženja /fondacije/nevladine organizacije ostvaruju materijalnu podršku isključivo putem projekata kojim se javljaju na raspisan Javni poziv Općine Goražde. Učešće u pozivu za predaju prijedloga projekta je otvorena na jednakim osnovama za sva pravna lica neprofitnog karaktera registrovane na području Općine Goražde, a u skladu sa postojećim zakonskim propisima. Odlukom o kriterijima, načinu i postupku dodjele finansijskih sredstava za nevladine/neprofitne organizacije Općinsko vijeće i Općina Goražde se opredjeljuju za jednu vrlo javnu i transparentnu proceduru dodjele finansijskih sredstava što predstavlja jasan iskorak ove lokalne zajednice i nevladinog civilnog sektora u pravcu izgradnje povjerenja između predstavnika lokalne zajednice i nevladinog civilnog sektora. Na području općine Goražde djeluje 193 nevladine/neprofitnih organizacija88. Mladi općine Goražde okupljeni su u krovnu organizaciju Vijeće mladih koju čini 8.omladinskih udruženja (Udruženje mladih „Kum“ Goražde, Omladinsko volontersko udruženje „Stella magica“ Goražde,Udruženje mladih „Vir“ Vitkovići, Udruženje mladih „Ilovača“, Udruženje mladih „Most“ Mravinjac, Udruženje mladih „Grad“ Goražde, Omladinsko volontersko udruženje „Potomci prve Drinske“ Sadba, Udruženje mladih „Krug“ Berič), dok su žene okupljene oko 6 udruženja žena i to: „SEKA“ ,Biser, “, „Goraždanke“, „Goražde „Motiv“ i Anima N.

Fotografija br 36: „SEKA“ Goražde


Za rad nevladinih organizacija u budžetu Općine za 2011.godinu izdvojeno je 90.000,00 dok je. Za omladinske nevladine neprofitne organizacije u 2011. godini od planiranih 15.000 KM .Prema odluci Općinskog vijeća, finansiranje nevladinih organizacija provodi se prema Javnom pozivu za sport, kulturu, udruženja i pojedince i definiranim kriterijima. Komisija za raspodjelu finansijskih sredstava za NVO-e razmatra pristigle prijedloge projekata, te podnosi prijedloge za finansiranje OV-u koje donosi konacnu odluku. Medutim, iako je podrška nevladinim organizacijama ovim postala transparentnija, poteškoce se ogledaju u neuskladenosti traženih i dodijeljenih sredstava, praćenju postignutih rezultata i neblagovremenom izvještavanju od strane NVO, iz tih razloga Načelnik je 2010. godine formirao Komisiju za monitoring implementacije projekata za sport, kulturu, udruženja i pojedince. Općina nevladine

88 NVO koje djeluju na području općine Goražde: UG „Aldi“, UŽ „Anima N“, UŽ „Goražde“, UŽ „Goraždanke“, UŽ „Seka“, UG „Motiv“, UG za pomoc mentalno retardiranim osobama BPK-a Goražde, Gradanski odbor za demokratiju „Grozd“, Bošnjacko planinarsko društvo „Maglic“, Centar za promociju civilnog društva, U.G „Crveni Križ“ opcine Goražde, Udruženje gradana oboljelih od cerebralne djecije paralize, Udruženje gradana dobrovoljnih davalaca krvi BPK Goražde, Udruženje penzionera – umirovljenika Opcine Goražde, Udruženje radio-amatera „Plavi cvijet“ Udruženje porodica šehida i poginulih boraca, Udruženje ratnih vojnih invalida BPK „Sinovi Drine“, Udruženje gradana civilnih žrtava rata, Udruženje dobitnika najvecih ratnih priznanja „Zlatni Ljiljan“, Udruženje demobilisanih boraca, Udruženje „Svjetlost Drine“, Udruženje Josip Broz Tito, Savjet mladih, Kulturno-umjetnicko društvo AZOT Vitkovici, Udruženje slijepih i slabovidih gradana BPK Goražde, Udruženje veterana, Udruženje za borbu protiv alkoholizma i drugih taksomanija, „YLDIZ“ Goražde, Biser Goražde.


organizacije podržava i dodjeljivanjem besplatnog prostora na korištenje89, koji je u odredenim slucajevima neuslovan i skucen, posebno kada su u pitanju organizacije koje rade sa najugroženijim kategorijama stanovništva (osobama sa poteškocama u razvoju, fizickim i mentalnim oštecenjima, i dr.).

Fotografija br 37: „Biser“ Goražde


Projekt „Ugovor“ izradio je OSCE, kako bi promovirao lokalnu demokraciju putem jačanja veza između građana i općina. On se temelji na principu da efikasna lokalna uprava nalaže predanost, kako građana, tako i općine u zajedničkom radu. Ta predanost predstavlja “ugovor” (UGOVOR) u kojem općine imaju obavezu da rade sa građanima i za njih, kako bi se postigli zajednički ciljevi. Modul Partnerstvo sa građanima je dio Projekta Ugovor kojeg je izradila misija OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu a općina Goražde se obavezala potpisivanjem Memoranduma o razumjevanju sa Odjelom za demokraciju OSCE Misije u BiH da će implementirati isti, u cilj promoviranja lokalne demokratije kroz jačanja veza između građana i općine. Strategija za izgradnju partnerstva i saradnje sa građanima iz juna 2008. godine je peti modul Projekta „Ugovor“ i predstavlja javni dokument koji promoviše javni interes - snažniji razvoj lokalnih resursa u cilju poboljšanja kvalitete života građana i koristi za zajednicu kroz poboljšanje pružanja usluga, stvaranje dodatne vrjednosti i poboljšanje kohezije i kapaciteta zajednice. 89 Udruženje radio-amatera „Plavi cvijet“; Udruženje likovnih umjetnika; Savjet mladih; UG za borbu protiv alkoholizma u drugih taksikomanija; UG za pomoc mentalno retardiranim osobama; UG dijabeticara; UG oboljelih od cerebralne djecije paralize i distrofije; UDP „Zlatni Ljiljan“ BPK; Udruženje RVI BPK; UG „YLDIZ“; Savjet za zaštitu potrošaca; Organizacija porodica šehida i poginulih boraca.

http://www.oscebih.org/democratization/bos/ugovor.asp?d=3�

http://www.oscebih.org/democratization/bos/ugovor.asp?d=3�


3.3.2. Sektorska PESTEL i SWOT analiza Analiza je rezultat dviju cjelodnevnih radionica, održanih novembru i decembru 2011. godine, na kojima se od strane sektorske radne grupe za društveni razvoj, a potom i kompletne radne grupe za izradu SLOR, diskutovalo o svim ključnim faktorima koji utiču na razvoj društva u cjelini i kvalitet života stanovništva, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima općine Goražde. PESTEL analiza Na poboljšanje kvaliteta života i razvoj društvenog sektora na području općine Goražde pozitivno utiče niz političkih faktora kao što je adekvatan institucionalni okvir, približavanje lokalnih izbora, te NVO-kao korektor institucija vlasti na loklanom nivou. Ključni politički faktori koji ograničavaju društveni razvoj u ovoj lokalnoj zajednici su sukob nadležnosti lokalnih i viših nivoa vlasti, neformiranje ili sporo konstituisanje vlasti i kolizija između strateških i političkih ciljeva na različitim nivoima vlasti. Ekonomski faktori sa pozitivnim uticajem na društveni razvoj općine Goražde su privalačenje stranih investicija pozitivnom politikom ulaganja, lokalna administracija u službi otvaranja novih radnih mjesta i spona privatnog i javnog sektora na bazi partnerskih odnosa. Negativno na kvalitet života, obrazovanje i druge aspekte društvenog razvoja na području Općine utiču veliki procenat nezaposlenih, regionalna isključenost iz globalnih ekonomskih kretanja u državi i jeftina radna snaga i rad na crno. Pozitivan uticaj na razvoj društvenog aspekta života na području općine Goražde imaju i razni socijalni faktori poput zakonskog (finansijskog) stimulisanja povećanja nataliteta, uspostavljanja kvalitetne međunarodne saradnje sa drugim lokalnim zajednicama, socijalne (i druge) sigurnosti društva. Ipak, među socijalnim faktorima ima i onih sa negativnim dejstvom na društveni razvoj ove lokalne zajednice, kao što su loša socijalna i zdravstvena zaštita stanovništva, nepovezanost NVO –a, te naglašene socijalne razlike u okviru društva. Tehničko-tehnološki faktor sa najvećim pozitivnim dejstvom na kvalitet života i mogućnost društvenog razvoja na području općine Goražde predstavlja veći stepen tehničko-tehnološke opremljenosti institucija, visok stepen poznavanja IK-tehnologije kod mladih generacija, kao i djelimična digitalna i softverska umreženost na općinskom nivou. Istovremeno, zloupotreba i nedovoljna zaštićenost baza podataka, odsustvo praktične primjene IK-tehnologija u njihovom punom kapacitetu, kao i tehničko–tehnološka neuvezanost institucija sistema na različitim nivoima vlasti, ograničavaju društveni razvoj ove sredine. Radna grupa je ocijenila da ekološke faktore koji povoljno djeluju na društveni razvoj predstavljaju pozitivan prirodan ambijent, postojanje strateškog dokumenta LEAP i u oblasti eko-politike, uvođenje zakonskih procedura koje će biti u funkciji eko-zaštite. S druge strane, negativno na poboljšanje kvaliteta života i društvenog razvoja na području općine Goražde utiču faktori kao što je ekološka neosviještenost stanovništva, neadekvatna komunalna politika, zagađenost rijeka, šuma, jezera, te nepostojanje eko-zona itd…. Pravni faktori sa pozitivnim dejstvom na društveni razvoj općine Goražde su svakako postojanje zakona o mladima (postojanje Strategije omladinkse politike), postojanje Zakona o ravnopravnosti spolova (u procesu izrada strategije jednakopravnsoti spolova - GAP i Gender centar BiH), donošenje zakona koji će biti u funkciji demokratizacije društva. Negativno na razvoj društvenog života u ovoj lokalnoj zajednici utiču faktori poput limitirajuće pravne legislative i isprepletenost nadležnosti, oša, spora i neadekvatna implementacija postojećih zakona, donošenje zakona koji imaju trenutnu političku dimenziju ali u praksi su dugoročno neprimjenjivi.


SWOT analiza SWOT analiza, kao ključni aparat za identifikaciju mogućih prednosti lokalne zajednice u odnosu na komparativne sisteme, utvrdila je osnovne pravce djelovanja i predstavlja rezultat diskusija i analiza o internim snagama i slabostima i eksternim prijetnjama i mogućnostima koje karakterišu društveni razvoj na području općine Goražde. Identifikovani atributi u donjoj tabeli rezultat su rada učesnika radionica, predstavnika privrede, relevnantih institucija i kompetentnih pojedinaca u Općini, i zbirni je iskaz njihovog viđenja postojećeg stanja.

Snage:

Adekvatan lokalni institucionalni okvir Lokalna administracija u službi otvaranja

novih radnih mjesta Uspostavljanje kavlitetne međunarodne

saradnje sa drugim lokalnim zajednicama Privlačenje stranih investicija pozitivnom

politikom ulaganja Spona privatnog i javnog sektora na bazi

partnerskih odnosa Bezbjednosna sigurnost društva Pozitivan prirodni ambijent Uvođenje podzakonskih procedura koje će

biti u funkciji eko-zaštite Donošenje pod(zakona)/odluke koje će biti

u funkciji demokratizacije društva Postojanje zakona o mladima (strategija

omladinske politike)

Slabosti:

Kolizija između strateških i političkih ciljeva na različitim nivoima vlasti

Loša i spora – neadekvatna implemetacija postojećih zakona/odluka

Loša socijalna – zdravstvena zaštita Veliki procenat nezaposlenih Ekološka neosvještenost stanovništva Nepovezanost NVO-a Odsustvo praktične primjene novih IT – tehnologija

u njihovom punom kapacitetu Tehnološko-tehonološka neuvezanost inst.

Sistema na različitim nivoima vlasti Jeftina radna snaga Nepostojanje kapaciteta za apsorpciju

predpristupnih fondova Nezadovoljavajuća interna komunikacija na nivou

izvršene i zakonodavne vlasti na nivou postizanja konsenzusa koji se prezentira višim nivoima vlasti

Mogućnosti:

Približavanje lokalnih izbora Zakonsko (finansijsko) stimulisanje

povećanje nataliteta Postojanje zakona/strategije o

ravnopravnosti spolova na lokalnom nivou Postojanje strateškog dokumenta LEAP i

LBAP u oblasti eko-politike Djelimična softwerska umreženost na

općinskom nivou NVO kao korektor institucija vlasti na

lokalnom nivou Postojanje zakona o mladima Istraživanje prirodnih resursa s ciljem

eksplatacije Geo-politički položaj općine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

(EU perspektiva ) Relativna blizina Sarajeva kao

administrativnog, univerzitetskog i kulturnog centra

Prijetnje:

Sukob nadležnosti lokalnih i viših nivoa vlasti Teritorijlna-regionalna isključenost iz globalnih

ekonom-kretanja u državi Limitirajuće pravne legistrative i isprepletenost

nadležnosti Donošenje zakona – odluka koji imaju trenutnu

političku dimenziju Neadekvatna komunalna politika Zagađenost rijeka, šuma, jezera Nepostojanje eko-zona Zloupotreba i nedovoljna zaštićenost baza

podataka Klasni karakter društva /izražena socijalna

stratifikacija društva Nezadovoljavajuća primjena zakonskih propisa u

praksi (ljudska prava...) Nezadovoljavajuće razumjevanja interesa LZ od

strane viših nivoa vlasti


3.4. Integralna analiza faktora i usmjerenja razvoja Nakon provedenih sektorskih analiza faktora koji utiču na održivi razvoj općine Goražde, radna grupa je na osnovu diskusije, bazirane na argumentima koji su pobrojani u opisu postojećeg stanja sve tri posmatrane oblasti (životne sredine i infrastrukture, ekonomskog i ruralnog razvoja, društvenog razvoja), pažljivo izvršila integralnu PESTEL i SWOT analizu ključnih uticaja na održivi razvoj, na koje je onda primijenila tehniku matrice povezanosti, te postigla konsenzus oko zaključnih razmatranja u pogledu faktora i strateških usmjerenja razvoja. Sektorske analize faktora razvoja poslužile su naročito kod uspostavljanja strateških ciljeva svakog od sektora, dok je integralna analiza poslužila kao osnov za pravilno određivanje strateških usmjerenja i za odabir prioriteta održivog razvoja općine Goražde u planiranom petogodišnjem okviru. Oba nivoa analize poslužit će kao valjan osnov za situacione analize i tokom faze realizacije strategije, kada budu detaljno pripremani i implementirani pojedinačni projekti u sva tri sektora. 3.4.1. Integralna PESTEL analiza

U okviru političkih faktora pozitivno dejstvo na održivi razvoj općine Goražde imaju: donošenje i realizacija strateških dokumenata na lokalnom nivou, otvoren proces evropskih integracija, NVO – kao korektor institucija vlasti na lokalnom nivou, povoljan geostrateški položaj, stranački pluralizam na području lokalne zajednice. Negativno pak dejstvo na razvoj odražavaju: zastupanje stranačkih interesa, politička nestabilnost u zemlji i šire, kolizija između stranačkih i političkih ciljeva na različitim nivoima vlasti, sukob nadležnosti lokalnih i viših nivoa vlasti, loš izborni sistem.

Ekonomski faktori s pozitivnim dejstvom na održivi razvoj Općine su ljudski potencijali, povoljan

ambijent itradicija u privlačenju stranih investicija i otvaranju radnih mjesta, postojanje industrijskih zona, povoljna klima i konfiguracija tla za poljoprivrednu proizvodnju, kao pozitivan trend privrednog razvoja. Na održivi razvoj negativno djeluju slaba putna i druga infrastruktura, nepovoljna demografska struktura za poljoprivrednu proizvodnju, visoke kamatne stope bankarskog sistema, isključenost iz regionalnih globalnih društvenih kretanja, kao i veliki procenat nezaposlenosti.

Među socijalnim faktorima pozitivno na razvoj Općine djeluju trend poboljšanja kvalifikacione

strukture i prilagođenost stručnih profila potrebama tržišta rada, zakonsko (finansijsko) stimulisanje povećanja nataliteta, visok stepen kulture javne komunikacije sa građanima, postojanje brojnog nevladinog sektora, uspostavljanje kvalitetne regionalne i međunarodne saradnje sa drugim lokalnim zajednicama, kao i međunarodno priznate kulturne manifestacije koje se svake godine održavaju u Goraždu. Negativno na razvoj djeluju loša socijalna i zdravstvena zaštita, migracije stanovnika van općine i interna migracija, nepovezanost NVO-a, niska kupovna moć stanovnika, negativan stav stanovništva prema izgradnji infrastrukturnih objekata i niska ekološka svijest stanovništva.

Tehničko-tehnološki faktori koji podržavaju razvoj općine Goražde su poticajan ambijent na nivou

lokalne samouprave i kantonalnih vlasti za investiranje u nove tehnologije, uvođenje čistih tehnologija u industriji, otvaranje fakulteta tehničkih nauka, razvijena telekomunikacijska i elektro mreža, veći stepen tehničko-tehnološke opremljenosti i uvezanosti institucija, te visok stepen poznavanja IK tehnologije kod mladih. Ograničavajući faktori za razvoj su zastarjela infrastruktura (vodovod, kanalizacija), nepostojanje strukturnih udruženja, zastarjelost proizvodne opreme i


postojanje uskih grla, neuvezanost naučnih institucija sa privrednim subjektima, tehničko-tehnološka neuvezanost institucija sistema na različitim nivoima vlasti, kao i odsustvo praktične primjene novih IK tehnologija u njihovom punom kapacitetu.

Ekološki faktori s pozitivnim dejstvom na održivi razvoj općine su: pokrenut proces izgradnje

sanitarne deponije, ekološki čista ruralna sredina i kvalitetno tlo, velike površine pokrivene šumama, veliki hidropotencijal rijeke Drine, povoljni klimatski uslovi. Negativan efekat na razvoj imaju nepostojanje deponije čvrstog otpada i neuređena infrastruktura za čvrsti otpad i otpadne vode, neriješena toplifikacija grada, nelegalna izgradnja i bujične vode koje prouzrokuju klizišta, negativan uticaj izgrađenih hidrocentrala.

Pravni faktori koji pozitivno utiču na održivi razvoj Općine su harmonizacija zakonodavstva iz

oblasti životna sredina i infrastruktura, postojanje zakona o mladima (postojanje strategije omladinske politike), postojanje zakona o ravnopravnosti spolova (u procesu izrada strategije), pozitivan ambijent za usvajanje novih podzakonskih i starteških dokumenata, članstvo u asocijacima i procesima razvojnog karaktera (SOG F BiH, SERDA). Negativno na razvoj lokalne zajednice utiču Isprepletenost nadležnosti i jednostranost donošenja propisa sa viših nivoa vlasti i bez konsultacije lokalne zajednice, spora i neadekvatna implementacija postojećih zakona (nepostojanje uslova za provođenje harmoniziranih zakona sa zakonodavstvom EU), nepostojanje prostorno planske dokumentacije razvojnog karaktera, nepostojanje naučno- istraživačkih institucija u mnogim oblastima, donošenje zakona koji imaju trenutno-političku dimenziju ali u praksi se dugoročno implementiraju.


3.4.2. Integralna SWOT analiza

SNAGE :

Ljudski potencijali, prirodni resursi i geo-strateški položaj (jeftina radna snaga, obrazovna srtukura...)

Donošenje i realizacija lokalnih strateških i planskih dokumenata koji podupiru razvoj (prostorni plan, dokumentacija)

Pozitivni trendovi privrednog razvoja i preduslova (obrazovna struktura, poslovna, telekomunikacijska i elektro infrastruktura)

Set podsticajnih mjera sa lokalnog nivoa za povećan privredni razvoj (podzakonska regulativa, finansijski podsticaj...)

Adekvatan lokalni institucionalni okvir i njegovo funkcionisanje u službi otvaranja radnih mjesta (djelimično IT umrežavanje)

Uspostavljanje kvalitetne međunarodne saradnje sa drugim lokalnim zajednicama (međunarodno priznate manifestacije)

Postojeći NVO sektor Saradnja javnog i privatnog sektora na bazi

partnerskih odnosa Pozitivni pomaci u zaštiti okoliša (podzakonska

regulativa, započet proces izgradnje sanitarne deponije)

Bezbjednost

SLABOSTI :

Nepostojanje prostorno – planske dokumentacije

Nezadovoljavajuća komunalna politika i infrastruktura (sekundarna vodovodna mreža, deponija, otpadne vode, toplifikacija)

Nezadovoljavajuća putne infrastruktura (lokalni putevi)

Nedostatak stručnih kapaciteta za apsorbciju pristupnih fondova EU i za povezivanje privrede sa naučno istraživačkim institucijama

nepovoljna demografska struktura stanovništva (urbano-ruralno)

Nezadovoljavajući nivo ekološke svijesti Zastarjela oprema i tehnologija Nezadovoljavajuća koordinacija izvršne i

zakonodavne lokalne vlasti pri postizanju koncenzusa u zastupanju interesa LZ pred višim nivoima vlasti

Neuvezan rad NVO-a Niska apsorbciona moć lokalnog tržišta Nezadovoljavajuća zaštita ljudskih prava u

praksi

MOGUĆNOSTI :

Postojanje podsticajnih fondova viših novoa vlasti i međumarodni fondovi i izvori finansiranja razvoja, standardizacije i certifikacije proizvoda...

Proces evropskih integracija Dobra regulativa za zaštitu ljudskih prava

(ravnopravnost spolova, mladi, stimulisanje nataliteta...)

Samostalnost kantona Zakon o imovini BPK Harmonizacija zakonodavstva sa ACQUIS-em Povećan interes stranih i domaćih ulagača za

korištenje hidropotencijala Podrška državnih i federalnih vlasti u infrastrukturi i

zaštiti okoliša Tehnološki podsticaji viši nivoa vlasti i

međunarodnih organizacija Istureni odjeli i visokoškolskih ustanova Dobar pristup telekomunikacijskom sistemu

PRIJETNJE :

Politička nestabilnost u zemlji i šire Nezadovoljavajuća primjena zakonskih

propisa u praksi (ljudska prava, zaštita okoliša...)

Nezadovoljavajuće razumjevanje interesa LZ i podrška (politička i ekonomska) sa viših nivoa vlasti

Sukob i isprepletenost nedležnosti lokalnih i viših nivoa vlasti

Visoke kamatne stope Loš izborni sistem (neusklađenost termina

održavanja izbora) Pojava klizišta Negativan uticaj izgrađenih HE na Drini Zloupotrebe baze podataka Globalna ekonomska kriza (recesija)


3.4.3. Integralna analiza strateških usmjerenja Primjenjenom matricom međusobne povezanosti pojedinih elemenata integralne SWOT analize došlo se do potencijalnih strateških usmjerenja razvoja općine Goražde u narednih 5 godina, među kojima naročitu pažnju zaslužuju ona koja su proizašla iz kombiniranja snaga kojima Općina raspolaže i mogućnosti koje joj nudi okruženje. Strateška usmjerenja proizašla iz povezanosti snaga i mogućnosti

Podizanje konkuretnosti privrede Optimalno korištenje turističkih potencijala Unaprijeđenje i razvoj infrastrukture Povećanje stepena zaštite životne sredine korištenjem predpristupnih fondova Povećanje zapošljavanja Povećanje stepena korištenja javno – privatnog sektora za razvoj

Strateška usmjerenja proizašla iz povezanosti snaga i prijetnji

Unaprijeđenje saradnje sa višim nivoima vlasti (razvojni projekti) Povećanje stepena političke odgovornosti građana u izbornom procesu Poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje korupcije i sive ekonomije Podizanje poduzetničke svijesti kod stanovništva Uspostavljanje sistema za primjenu naučno-tehničkih dostignuća u privredi

Strateška usmjerenja proizašla iz povezanosti slabosti i mogućnosti

Jačanje kapaciteta općinskih vlasti i nevladinog sektora za apsorbciju predpristupnih fondova Podizanje stepena zaštite ljudskih prava u praksi Izgradnja sistemskog okvira za postizanje koncenzusa LZ o važnim pitanjima za ostvarenje

interesa LZ na višim nivoima vlasti Iniciranje i afirmacija cjeloživotnog učenja Poboljšanje uslova života u ruralnim sredinama i stimulisanje mladih za ostanak na ruralnom

području Strateška usmjerenja proizašla iz povezanosti slabosti i prijetnji

Insistiranje na primjeni visokih tehnologija za zaštitu životne sredine kao preduslov za iskorištenje hidropotencijala rijeke Drine

Poduzimanje preventivnih mjera za sprečavanje nastanka i sanaciju postojećih klizišta Poboljšanje saradnje sa višim nivoima vlasti sa ciljem bolje primjene zakona Poduzimanje mjera za povećanje pristupačnosti finansijskih sredstava u funkciji razvoja


44.. DD EE FF II NN II SS AA NNJJ EE SS TT RR AA TT EE GG II JJ EE Na osnovu prikaza trenutnog stanja po tri osnovna elementa održivog razvoja: 1. zaštita životne sredine i infrastruktura, 2. ekonomski i ruralni razvoj i 3. društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje, kvalitet života), kao i sprovedenih analiza, u nastavku se definiše strategija sa svojim osnovnim parametrima tj. strateškim i implementacijskim okvirom. 4.1. Izjava o viziji održivog razvoja Na osnovu konstruktivnih diskusija i postignutog konsenzusa svih članova radne grupe za izradu strategije usvojena je vizija održivog razvoja goraždanske općine, koja u narednom desetogodišnjem periodu teži ka tome da postane: 4.2. Definisanje prioriteta, strateških ciljeva i programa Na osnovu provedenih situacionih i drugih kvalitativnih analiza postojećeg stanja, te pažljive procjene razvojnih mogućnosti, a u skladu sa vizijom održivog razvoja općine Goražde, definisani su osnovni parametri strategije tj. razvojni prioriteti u oblasti životne sredine i infrastrukture, u oblasti ekonomskog i ruralnog razvoja, te u oblasti društvenog razvoja. Prioritet 1: Izgradnja savremene infrastrukture i očuvanje zdrave životne sredine Ovaj prioritet vezan je za potrebna unapređenja životne sredine, kao i za ekološki odgovoran razvoj infrastrukturnih objekata. Akcenat u okviru ovog prioriteta je stavljen na ona razvojna usmjerenja koja su proizašla iz komplementarnih i/ili sinergetskih pozitivnih efekata sadejstva unutarnjih snaga i vanjskih mogućnosti u ovoj oblasti. Također, razvojni okvir je postavljen i na onim usmjerenjima koja su od strane radne grupe ocijenjena prioritetnim u narednom petogodišnjem periodu kao preduslovi za poboljšanje zaštite okoliša, i/ili kao infrastrukturni preduslovi za realizaciju konkretnih usmjerenja iz oblasti privrednog i društvenog razvoja i poboljšanja kvaliteta života na području općine Goražde. Na osnovu toga postavljaju se sledeći strateški ciljevi, a na osnovu njih i programi za svaki od njih: Strateški cilj 1.1.: Unaprijeđena i razvijenija urbana i ruralna infrastruktura

Program 1.1.1: Unapređenje saobraćajne i komunikacione infrastrukture Program 1.1.2: Uređenje i očuvanje okoliša

Prosperitetna, urbano i ruralno razvijena lokalna zajednica koja svojim sadržajima pruža mogućnost kvalitetnog življenja stanovnika svih životnih dobi i gradi imidž

atraktivnog evropskog grada


Program 1.1.3: Uređenje vodovodne i kanalizacione mreže

Strateški cilj 1.2.: Poboljšana primjena zakonske regulative i saradnje sa višim nivoima vlasti u zaštiti okoliša Program 1.2.1: Poboljšanje primjene zakonske regulative u zaštiti okoliša

Strateški cilj 1.3.: Ostvaren napredak u promoviranju prirodnih bogatstava i podizanju ekološke svijesti

Program 1.3.1: Podizanje ekološke svijesti

Prioritet 2:

Iskorištavanje pretpostavki za razvijenu i konkurentnu privredu Ovaj prioritet vezan je za potrebna unapređenja okolnosti u kojima privredni subjekti djeluju na području općine Goražde, sa posebnim osvrtom na ruralna područja i poticanje poduzetništva među stanovništvom koje na njima živi. Akcenat u okviru ovog prioriteta je stavljen na ona razvojna usmjerenja koja su proizašla iz komplementarnih i/ili sinergetskih pozitivnih efekata sadejstva unutarnjih snaga i vanjskih mogućnosti u ovoj oblasti, pri čemu je osnovna intencija povećanje stepena konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga. Također, razvojni okvir je postavljen i na onim usmjerenjima koja su od strane radne grupe ocijenjena prioritetnim u narednom petogodišnjem periodu kao preduslovi za poboljšanje privrednog i ruralnog razvoja, i/ili kao preduslovi za ostvarenje konkretnih usmjerenja iz oblasti zaštite okoliša i infrastukture, odnosno iz oblasti društvenog razvoja i poboljšanja kvaliteta života na području općine Goražde. Na osnovu toga postavljaju se sledeći strateški ciljevi, a na osnovu njih i programi za svaki od njih:

Strateški cilj 2.1.: Uspostavljen sistem za primjenu naučno tehnoloških dostignuća Program 2.1.1: Podrška tehničko-tehnološkom razvoju

Program 2.1.2: Podrška brzom privrednom razvoju

Strateški cilj 2.2.: Osnažen sistem za podršku poduzetništvu i podizanje poduzetničke svijesti kod stanovništva

Program 2.2.1: Razvoj poduzetničke svijesti Program 2.2.2: Proizvodnja i brendiranja zdrave hrane

Strateški cilj 2.3.: Povećan stepen korištenja javno-privatnog partnerstva uz optimalno korištenje turističkih potencijala

Program 2.3.1: Razvoj turizma

Strateški cilj 2.4.: Stimulisan razvoj ruralnih područja i opstanak mladih u njima Program 2.4.1: Razvoj poljoprivredne proizvodnje


Prioritet 3: Unaprijeđenje sistema za razvoj kroz jačanje kapaciteta ljudskih resursa i poboljšanje komunikacije sa višim nivoima vlasti i građanima s ciljem izgradnje afirmativnog imidža lokalne zajednice Ovaj prioritet vezan je za potrebna unapređenja preduslova za kvalitetniji i sadržajniji društevni život građana, kako u urbanim, tako i u ruralnim područjima općine Goražde. Akcenat u okviru ovog prioriteta je stavljen na ona razvojna usmjerenja koja su proizašla iz komplementarnih i/ili sinergetskih pozitivnih efekata sadejstva unutarnjih snaga i vanjskih mogućnosti u ovoj oblasti. Također, razvojni okvir je postavljen i na onim usmjerenjima koja su od strane radne grupe ocijenjena prioritetnim u narednom petogodišnjem periodu kao preduslovi za poboljšanje rada javne uprave, njene saradnje sa nevladinim sektorom, donatorskom zajednicom i višim nivoima vlasti, za namicanja sredstava za razvoj, odnosno kao preduslovi za ostvarenje konkretnih usmjerenja iz oblasti zaštite okoliša i/ili privrednog i ruralnog razvoja i za poboljšanja kvaliteta života na području općine Goražde. Na osnovu toga postavljaju se sledeći strateški ciljevi, a na osnovu njih i programi za svaki od njih: Strateški cilj 3.1.: Povećan stepen iskorištenosti javno-privatnog partnerstva (obrazovanje, kultura, sport, zdravstvo i mladi ) Program 3.1.1: Razvoj kapaciteta sportske i kulturne infrastrukture Strateški cilj 3.2.: Izgrađen sistem za poboljšanje saradnje na svim nivoima vlasti i efikasniju primjenu zakona u društvenom sektoru Program 3.2.1: Izgradnja institucionalnih i komunikacionih kapaciteta Strateški cilj 3.3.: Unaprijeđeni kapaciteti lokalne zajednice i NVO za apsorpciju sredstava iz pretpristupnih fondova EU i drugih donatorskih izvora Program 3.3.1: Usklađivanje obrazovnih programa i usmjerenja sa potrebama lokalnog tržišta rada

Strateški cilj 3.4.: Podizanje svijesti o poduzetništvu

Program 3.4.1: Osnaživanje omladinskog aktivizma


Shema 1. Grafički prikaz osnovnih parametara Strategije

Vizija: Goražde - Prosperitetna, urbano i ruralno razvijena lokalna zajednica koja svojim sadržajima pruža mogućnost

kvalitetnog življenja stanovnika svih životnih dobi i gradi imidž atraktivnog evropskog grada

Prioritet 1: Izgradnja savremene

infrastrukture i očuvanje zdrave životne sredine

Prioritet 2: Iskorištavanje pretpostavki za

razvijenu i konkurentnu privredu Prioritet 3:

Unaprijeđenje sistema za razvoj kroz jačanje kapaciteta ljudskih

resursa i poboljšanje komunikacije sa višim nivoima

vlasti i građanima s ciljem izgradnje afirmativnog imidža

lokalne zajednice

Strateški cilj 2.1: Uspostavljen sistem za

primjenu naučno tehnoloških dostignuća

Strateški cilj 2.2: Osnažen sistem za

podršku poduzetništvu i podizanje poduzetničke

svijesti

Strateški cilj 2.3: Povećan stepen korištenja

javno-privatnog partnerstva uz optimalno korištenje turističkih potencijala

Strateški cilj 3.1: Povećan stepen iskorištenosti

javno-privatnog partnerstva (obrazovanje, kultura, sport,

zdravstvo i mladi )

Strateški cilj 3.2: Izgrađen sistem za poboljšanje

saradnje na svim nivoima vlasti i efikasniju primjenu zakona u

društvenom sektoru

Strateški cilj 3.3: Unaprijeđeni kapaciteti lokalne zajednice i NVO za apsorpciju

sredstava iz pretpristupnih fondova EU i drugih donatorskih izvora

Program 2.1.1. Podrška tehničko-

tehnološkom razvoju

Program 2.2.1. Razvoj poduzetničke

svijesti

Program 2.3.1. Razvoj turizma

Program 3.1.1. Razvoj kapaciteta sportske i

kulturne infrastrukture

Program 3.2.1. Izgradnja institucionalnih i komunikacionih kapaciteta

Program 3.3.1. Usklađivanje obrazovnih programa i usmjerenja sa potrebama lokalnog tržišta

Strateški cilj 3.4: Podizanje svijesti o

poduzetništvu

Program 1.1.1. Unapređenje saobraćajne i

komunikacione infrastrukture

Program 1.2.1. Poboljšanje primjene zakonske regulative u

zaštiti okoliša

Program 1.1.2. Uređenje i očuvanje okoliša

Strateški cilj 1.2: Poboljšana primjena zakonske regulative i

saradnje sa višim nivoima

Strateški cilj 2.4: Stimulisan razvoj ruralnih

područja i opstanak mladih u njima partnerima

Program 2.4.1. Razvoj poljoprivredne

proizvodnje

Program 3.4.1. Osnaživanje

omladinskog aktivizma

Program 1.1.3. Uređenje vodovodne i kanalizacione mreže

Program 2.1.2. Podrška brzom

privrednom razvoju

Program 2.2.2. Proizvodnja i brendiranja

zdrave hrane

Strateški cilj 1.1: Unaprijeđena i razvijenija

urbana i ruralna infrastruktura

Program 1.3.1. Podizanje ekološke svijesti

Strateški cilj 1.3: Ostvaren napredak u

promoviranju prirodnih bogatstava i podizanju

ekološke svijesti vlasti u zaštiti okoliša


55.. AA KK CC II OO NN II PP LL AA NN Akcioni plan Strategije prikazan na ovom mjestu treba da posluži kao osnova za izradu godišnjih operativnih planova s ciljem realizacije ove Strategije. Akcioni plan obuhvata:

3 razvojna prioriteta, 11 strateških ciljeva, 15 programa, i 50 identifikovanih projekata od strateškog značaja.

Napomene:

Zbog uticaja svjetske ekonomske krize, kako na globalnom, tako i na nacionalnom nivou, neka predviđanja po pitanju uticaja Strategije na relevantne indikatore se ne mogu dati dovoljno precizno, ali se očekuje da će se određena poboljšanja ipak ostvariti, u skladu sa ukupnom situacijom.

U koloni “Iznos i izvor finansiranja": “Iznos” predstavlja procijenjenu vrednosti projekata izraženu u KM – prava vreijdnost projekata će biti preciznije određena tek kada se svaki konkretni

projekat detaljno pripremi. “Izvor finansiranja“ predstavlja doprinos mogućih finansijera za podršku finansiranju i implementaciji projekata. Procjena budžeta projekata je data na osnovu kursa 1 EUR = 1,95583 KM U zagradi je data stvarna vrijednost prethodno realizovanih projekata (u slučaju revidiranih verzije strategija)

U kolonama “Projekat“, “Partneri“, “Vrijeme realizacije“, kao i “Indikatori“, takođe su date okvirne vrijednosti/nazivi, a preciznije će biti određeni kada se konkretni

projekti detaljno pripreme.

Radi obezbjeđenja što bržeg i efikasnijeg početka implementacije strategije, kao i motiviranja partnera za uspješnu saradnju, pored kratkog prikaza strateški značajnih 50 pažljivo odabranih projekata čije implementacija će biti okosnica ostvarenja postavljene strategije održivog razvoja, u okviru njih je odabrano „Top 10“ projekata po kriteriju da imaju veliki značaj za sektore razvoja, a da istovremeno imaju najmanje barijera za realizaciju, tako da se realno očekuje da će oni biti prvi implementirani. Radi lakšeg obavljanja potrebnih priprema za startanje tih „Top 10“ projekata odmah u prvoj godini realizacije strategije, priređen je detaljniji opis svakog od njih.

Pored prioritetnih 50 projekata kojima se obezbjeđuje održivi razvoj u planiranom petogodišnjem periodu, baziran na ekološki odgovornom upravljanju resursima u

sva tri sektora razvoja (životnoj sredini i infrastrukturi, privredi i društvu), ovom Strategijom obuhvaćeno je i 16 potencijalnih projekata (Aneks 2) za koje je Projektni tim ocijenio da su od velike važnosti za održiv razvoj, te da zavređuju da se i o njima, u drugom redu priorieteta, vodi računa na način da se implementiraju ukoliko se za to ukaže prilika.


5.1. Strateških 50 projekata

1.1. Strateški cilj: Unaprijeđena i razvijenija urbana i ruralna infrastruktura Stepen važnosti strateškog cilja: visok

1.1.1. Naziv programa: Unapređenje saobraćajne i komunikacione infrastrukture

Broj Projekat Partneri za implementaciju

Period implementacije

Iznos i izvor finansiranja (domaća valuta, KM) Indikatori Status projekta

1.1.1.1. Izgradnja kružne saobraćajnice u ulici Zaima Imamovića

Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde 2012-2013

680.000,00 Budžet Općine Goražde Vlada

BPK-a Goražde

1.4 Dužina asfaltirane

saobraćajnice

Započet projekat (Urađena projektna

dokumentacija)

1.1.1.2. Spajanje saobraćajnica od Gradske dvorane prema Centru za kulturu (između škola)

Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde 2012

60.000,00 Budžet Općine Goražde Vlada

BPK-a Goražde

1.4 Dužina asfaltiranih puteva

koji su u nadležnosti Općine

Dužina izgrađene saobraćajnice


dokumentacija)

1.1.1.3. Modernizacija lokalnih i nekategorisanih puteva

Općina Goražde Vlada Federacije BIH Vlada BPK-a Goražde IFAD

2012-2016

4,000.000,00 Budžet Općine Goražde Vlada

Federacije BIH „Farma“ Projekt

ODRAZ, IFAD

1.4 Povećan broj domaćinstava

u ruralnim područjima Nije započet

1.1.1.4. Sanacija infrastrukturnih pristupnih TK sistema do krajnjeg korisnika

BH Telecom Općina Goražda 2012-2016 5,000.000,00

BH Telekom

1.5 Dužina i kapacitet

obnovljenih i novih pristupnih tk mreža


dokumentacija I faze)

1.1.1.5. Izgradnja mosta u naselju Vitkovići

Općina Goražde Vlada BPK-a 2013

1,500.000,00 Budžet Općine Goražde

Vlada BPK-a 1.4 Broj prelazaka građana Nije započet

1 . PRIORITET: Izgradnja savremene infrastrukture i očuvanje zdrave životne sredine


1.1.2. Naziv programa: Uređenje i očuvanje okoliša


Period imp-

lementacije


1.1.2.1. Izgradnja sanitarne deponije i osnivanje preduzeća za upravljanje

Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde Ostale općine kantona

2013-2016 5,500.000,00

Kreditna sredstva (Svjetska banka)

1.3 Količina ekoliški zbrinutog

otpada

Započet projekat (Urađen idejni

projekat)

1.1.2.2. Uspostava sistema za selektivno odlaganje otpada

Općina Goražde REC JKP“6 .Mart“ Federalni fond za zaštitu okoliša NVO

2012-2013 300.000,00

Budžet Općine Goražde REC

JKP“6 .Mart“

1.3 Broj mjesta na kojima se vrši

selektivno odvajanje otpada u odnosu na ukupan broj mjesta za skupljanje čvrstog otpada

Broj mjesta za odlaganje otpada Broj kontejnera Broj divljih deponija Mjesečni iznos ostvarene dobiti Broj vozila za odvoz otpada Broj učesnika edukacije

Započet projekat (nabavljeno 30

kontejnera)

1.1.2.3. Uređenje parkovske površine na lokalitetu bivše Male pijace

Općina Goražde Vlada Republike Turske 2012 500.000,00

Vlada Republike Turske

1.10 Broj posjetilaca Broj elemenata mobilijara Broj održanih kulturnih

manifestacija m2 uređene parkovske površine


dokumentacija)

1.1.2.4. Uređenje korita Podhranjenskog potoka

Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde HE Višegrad Fond za zaštitu okoliša

2015

1,500.000,00 Budžet Općine Goražde

Vlada BPK-a Goražde HE Višegrad

Fond za zaštitu okoliša

1.7 Smanjen broj klizišta na ovom

lokalitetu


dokumentacija)


1.1.2. Naziv programa: Uređenje i očuvanje okoliša


Period imp-

lementacije


1.1.2.5. Toplifikacija gradskog područja (studija izvodljivosti)

Općina Goražde Javno-privatno partnerstvo

2016 200.000,00

Budžet Općine Goražde Javno-privatno

partnerstvo

Broj priključaka na gradsku kotlovnicu


dokumentacija)

1.1.3. Naziv programa: Uređenje vodovodne i kanalizacione mreže




1.1.3.1. Sanacija sekundarne vodovodne mreže

Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde 2012-2016

2,000.000,00 Kreditna sredstva

(EBRD)

1.1 %smanjenja gubitaka u

vodovodnoj mreži

U toku tender za izradu projektne dokumentacije

1.1.3.2. Izgradnja podstanica iz postojeće mreže vodosnabdjevanja Bare, Laleta i Lastavice

Općina Goražde JKP“6. Mart“ Agencija za vode “Slivovi rijeke Save“

2013-2016 700.000,00

Budžet Općine Goražde Agencija za vode“Slivovi

rijeke Save“

1.1 Broj priključaka na ovom

području Nije započet

1.1.3.3. Izgradnja kanalizacionog sistema u ruralnim naseljima (Mravinjac, Berič i Bogušići)

Općina Goražde Fond za zaštitu okoliša Agencija za vode “Slivovi rijeke Save“

2013-2016

550.000,00 Budžet Općine Goražde Fond za zaštitu okoliša

Agencija za vode“Slivovi rijeke Save“

1.8 Smanjen broj septičkih jama Smanjen broj klizišta

Nije započet


1.2. Strateški cilj: Poboljšana primjena zakonske regulative i saradnje sa višim nivoima vlasti u zaštiti okoliša Stepen važnosti strateškog cilja: visok

1.2.1. Naziv programa: Poboljšanje primjene zakonske regulative u zaštiti okoliša




1.2.1.1. Donošenje Prostornog plana Općine Goražde Općina Goražde 2013-2014 100.000,00

Budžet Općine Goražde Usvojen plan Nije započet

1.2.1.2. Donošenje Urbanističkog plana Općine Goražde Općina Goražde 2013-2014 60.000,00

Budžet Općine Goražde Usvojen plan Nije započet

1.2.1.3. Deminiranje BH MAC Federalna uprava civilne zaštite

2012-2016 1,000.000,00 Budžet Općine Goražde

1.9 Površina deminiranog zemljišta

U toku

1.2.1.4. Pošumljavanje JP“Bosansko-podrinjske šume“(nadležnost)

2012-2016 200.000,00 Budžet Općine Goražde

1.6 Površina pošumljenog zemljišta U toku

1.2.1.5. Zaštita kulturno-historijskih spomenika

Zavod za zaštitu spomenika Federalno ministarstvo za prostorno uređenje UNESCO

2012-2016 120.000,00

Federalno ministarstvo za prostorno uređenje

UNESCO

Povećan broj posjetilaca kulturno-historijskim spomenicima

U toku


1.3. Strateški cilj: Ostvaren napredak u promoviranju prirodnih bogatstava i podizanju ekološke svijesti Stepen važnosti strateškog cilja: visok

1.3.1. Naziv programa: Podizanje ekološke svijesti




1.3.1.1. Organizovanje radionica u školama i MZ na temu selektivnog odlaganja otpada

Škole i MZ NVO

Općina Goražde 2012-2016

30.000,00 Budžet Općine Goražde

Vlada BPK-a Goražde

1.3 Broj radionica u školama i MZ-

ma Nije započet

1.3.1.3. Uređenje izletišta Rorovi Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde 2014-2015

200.000,00 Budžet Općine Goražde

Vlada BPK-a Goražde 1.10 Broj posjetilaca Nije započet


2.1. Strateški cilj: Uspostavljen sistem za primjenu naučno tehnoloških dostignuća Stepen važnosti strateškog cilja: visok

2.1.1. Naziv programa: Podrška tehničko-tehnološkom razvoju




2.1.1.1. Sufinansiranje projekata za uvođenje novih tehnologija

Ministarstvo za privredu BPK Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Općina Goražde

2012-2016 500.000,00

Budžet Vlade F BiH Bužet Vlade BPK

Budžet Općine Goražde

2.7 Broj novih projekata koji

podržavaju uvođenje novih proizvoda

Nije započeto

2.1.1.2. Projekat formiranja instituta za jabuku

Fondacija za održive biljne i genetske resurse (u osnivanju) Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo,

2013-2017

2,000.000,00 Evropski fondovi i

proračuni Budžet Vlade F BiH

Bužet Vlade BPK Budžet Općine Goražde

2.2 broj brendiranih proizvoda i

uvođenje novih sorti povećana površina novih

zasada

Nije započeto

2 . PRIORITET: Iskorištavanje pretpostavki za razvijenu i konkurentnu privredu


2.1.2. Naziv programa: Podrška brzom privrednom razvoju




2.1.2.1. Podrška formiranju strukovnih udruženja

Privredna komora BPK Obrtnička komora BPK Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

2013-2014 150.000,00

Budžet Vlade F BiH Bužet Vlade BPK

2.4 Broj novoformiranih strukovnih

udruženja 2.7

Djelimično započet

2.1.2.2.

Formiranje tima za praćenje aktivnosti na izradi predinvesticione dokumentacije za HE Ustikolina

Općina Goražde Vlada F BiH Elektoprivreda BiH

2012-2013 5.000,00 Budžet Općine Goražde

2.7 izrađena predinvesticiona

studija broj urađenih elaborata

Započeto

2.1.2.3. Formiranje lobističkog tima za izgradnju brze ceste Goražde-Sarajevo

Vlada BPK Fedralna direkcija za ceste

2012-2016 100.000,00

Budžet Vlade F BiH Bužet Vlade BPK Općina Goražde

2.9 faza izgradnje brze ceste broj obezbjeđenih projekata iznos obezbjeđenih sredstava

Nije započeto


2.2. Strateški cilj: Osnažen sistem za podršku poduzetništvu i podizanje poduzetničke svijesti kod stanovništva Stepen važnosti strateškog cilja: visok

2.2.1. Naziv programa: Razvoj poduzetničke svijesti

Broj Projekat Partneri za implementaciju Period implementacije

Iznos i izvor finansiranja

(domaća valuta, KM) Indikatori Status projekta

2.2.1.1.

Formiranje privrednog info pulta u općini

Općina Goražde Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Privredna komora BPK Obrtnička komora BPK

2013-2016 100.000,00


2.4 2.5 2.7 Broj korisnika infopulta Broj novootvorenih privrednih

subjekata Broj novouposlenih

Nije započeto

2.2.1.2. Promocija pozitivnih primjera poduzetništva

Udruženje poslodavaca BPK Vlada BPK Obrtnička komora BPK Općina Goražde Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Privredna komora BPK

2012-2016 50.000,00


2.4 2.5 2.6 broj dodjeljenih posebnih

priznanja za pozitivno privređivanje

Nije započeto

2.2.1.3. Izgradnja infrastrukture u industrijskoj zoni Rasadnik

Općina Goražde Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Vlada BPK

2012-2016 2,600.000,00

Federalno ministarstvo obrta

2.7 2.10 kilometri asfaltiranih puteva komunalni i energetski objekti Broj priključaka na vodovodnu i

elektro mrežu

U toku

2.2.1.4. Podrška lokalnim privrednicima za učešće na međunarodnim i

Privredna komora BPK Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Ministarstvo za privredu BPK

2012-2016 100.000,00


2.4 2.5 2.7 broj učesnika na međunarodnim

Nije započeto


domaćim sajmovima

Udruženja iz BPK- „Firma“ Projekat i domaćim sajmovima

2.2.2. Naziv programa: Proizvodnja i brendiranja zdrave hrane




2.2.2.1. Proizvodnja zdrave (eko) hrane

Udruženje poljoprivrednika BPK (konzorcij) Federalno ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo za privredu BPK

2012-2016 100.000,00


2.1 Broj proizvođača zdrave hrane Nije započeto

2.2.2.2. Sufinansiranje certifikacije proizvoda (stvaranje brendova za goraždansko područje)

Udruženje poljoprivrednika BPK Federalno ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo za privredu BPK Privredna komora BPK

2013-2016 100.000,00


2.1 2.2 broj certificiranih proizvoda

Nije započeto

2.3. Strateški cilj: Povećan stepen korištenja javno-privatnog partnerstva uz optimalno korištenje turističkih potencijala

Stepen važnosti strateškog cilja: visok

2.3.1. Naziv programa: Razvoj turizma





2.3.1.1.

Unapređenje turističke infrastrukture (planinski,ruranli, lovni avanturistički turizam)

Općina Goražde Turistička zajednica BPK Vlada BPK Vlada F BiH

2012-2016

200.000,00 Budžet Vlade F BiH

Bužet Vlade BPK Općina Goražde „Firma“ Projekat

2.6 2.8 broj prodatih turističkih paketa

Nije započeto

2.3.1.2. Organizovanje sajma turizma

Turistička zajednica BPK Vlada BPK NVO

2014-2016 100.000,00


2.6 2.8 broj organizovanih sajmova broj izlagača broj posjetilaca

Nije započeto

2.4. Strateški cilj: Stimulisan razvoj ruralnih područja i opstanak mladih u njima Stepen važnosti strateškog cilja: visok

2.4.1. Naziv programa: Razvoj poljoprivredne proizvodnje




2.4.1.1. Sufinansiranje nabavke mehanizacije za poljoprivredne proizvođače

Općina Goražde Vlada F BiH Vlada BPK

2012-2016 300.000,00


2.1 broj nabavljenih mašina i

opreme za poljoprivredu U toku

2.4.1.2. Povećanje plasteničke proizvodnje

Udruženje poljoprivrednika Općina Goražde IFAD

2012-2016 100.000,00 Općina Goražde

2.1 Kvadratni metri pod

plasteničkom proizvodnjom Broj proizvođača plasteničke

U toku


2.4.1. Naziv programa: Razvoj poljoprivredne proizvodnje




„Farma“ Projekat Vlada BPK Humanitarne organizacije

proizvodnje Količina proizvedenih

poljoprivrednih proizvoda

2.4.1.3. Podrška podizanju mini farmi u ruralnim područjima

Ministarstvo za privredu BPK Vlada F BiH Farma“ Projekat IFAD Federalno ministarstvo za poljoprivredu

2012-2016 1,000.000,00


2.3 broj mini farmi u ruralnom

području efekti rada tih farmi broj muznih grla u tim farmama količina proizvedenog mesa i

mlijeka na tim farmama broj novouposlenih

U toku

2.4.1.4. Edukacija poljoprivrednih proizvođača

Konzorcij udruženja poljoprivrednika Poljoprivredni fakultet Sarajevo Općina Goražde

2012-2016 200.000,00


2.3 broj educiranih i certificiranih

poljop. Proizvođača broj uposlenih u poljoprivrednoj

proizvodnji

Nije započeto

2.4.1.6. Izgradnja hladnjače kapaciteta do 500 tona

ZZ „Agropodrinje“ Općina Goražde Udruženje poljoprivrednika BPK

2015-2016

2,000.000,00 „Farma“ Projekat

Vlada BPK Federalno ministarstvo za

poljoprivredu Općina Goražde

Stepen izgradnje objekta Nije započeto


3.1. Strateški cilj: Povećan stepen iskorištenosti javno-privatnog partnerstva (obrazovanje, kultura, sport, zdravstvo i mladi ) Stepen važnosti strateškog cilja: visok

3.1.1. Naziv programa: Razvoj kapaciteta sportske i kulturne infrastrukture




3.1.1.1. Rekonstrukcija i sanacija krovne konstrukcije Gradske dvorane

JP SPKC „Mirsad Hurić“, Općina Goražde OdRaz

2012 Ukupno 70.000,00

Općina Goražde 40.000,00

OdRaz 30.000,00

3.5 Broj korisnika usluga (učenika,

sportista i sportskih klubova) Broj organizovanih događaja Broj posjetilaca m2 sanirane krovne konstrukcije

U pripremi (urađen

predračun radova)

3.1.1.2. Rekonstrukcija objekta Kajakaškog kluba „Buk“

Općina Goražde, OdRaz Vlada BPK

2012 Ukupno 270.000,00


OdRaz 170.000,00

3.5 Broj članova kluba Broj organizovanih takmičenja m2 rekonstruisano objekta

U pripremi (urađeno idejno

rješenje projekta)

3.1.1.3.

Rekonstrukcija i opremanje male i velike sale Centra za kulturu uz nabavku rasvjete i razglasa za kulturne manifetacije u gradu

Centar za kulturu, Vlada BPK Općina Goražde

2012-2013 Ukupno 300.000,00

3.7 Broj kompleta za scenu Broj edukovanog tehničkog osoblja Broj organizovanih kulturnih

događaja i manifestacija Broj korisnika usluga m2 rekonstruisano male i velike

sale


rješenje projekta i predračun radova)

3 . PRIORITET: Unaprijeđenje sistema za razvoj kroz jačanje kapaciteta ljudskih resursa i poboljšanje komunikacije sa višim nivoima vlasti i građanima s ciljem izgradnje afirmativnog imidža lokalne zajednice


3.1.1. Naziv programa: Razvoj kapaciteta sportske i kulturne infrastrukture




Iznos ušteđenog novca Iznos ostvarenog prihoda od

iznajmljivanja opreme % povećanja vlastitog prihoda CzK

3.1.1.4.

Izgradnja i rekonstrukcija pratećih objekata Gradskog stadiona i stadiona u Vitkovićima-natkrivanje tribina, zamjena sjedišta i rekonstrukcija svlačionica

JP SPKC „Mirsad Hurić“, OdRaz , Vlada BPK Općina Goražde

2012-2016

Ukupno 500.000,00 Općina Goražde

250.000,00 OdRaz 100.000,00 Ostali 150.000,00

Vlada BPK Privredni subjekti-donatori

Nogometni savez BiH Federalno ministarstvo

kulture i sporta

3.5

U pripremi (urađen projekat, implementirana I

faza urađen jedan dio tribina,jedan

dio stolica, izvršena

adaptacija postojećih pratećeih objekata)

3.1.1.5. Adaptacija objekta Gradske Art galerije Općina Goražde 2012-2013

Ukupno 50.000,00 3.7 Adaptirano 240 m2 Za 20% povećan broj kulturno-

umjetničkih sadržaja i posjetioca


rješenje projekta i predračun

3.2. Strateški cilj: Izgrađen sistem za poboljšanje saradnje na svim nivoima vlasti i efikasniju primjenu zakona u društvenom sektoru


3.2.1. Naziv programa: Izgradnja institucionalnih i komunikacionih kapaciteta




3.2.1.1. Općina Goražde, 2012.-2016. Ukupno 100.000,00 3.10 U implementaciji


3.2.1. Naziv programa: Izgradnja institucionalnih i komunikacionih kapaciteta




Projekti zagovaranja u funkciji poboljšanja bolje koordinacije i komunikacije

ADS FBiH, Općina Goražde, NVO sektor i partnerske lokalne zajednice, Vlada BPK, zastupnici

Budžet Općine Goražde Budžet Kantona

Federalni budžet

Uspostavljeno neformalno i neovisno tijelo

Broj učesnika, broj održanih sastanaka,

Broj ostvarenih projekta i propisa koji su konsolidovani

3.2.1.2. Poboljšanje uslova za rad dopisnika i ITC

Općina Goražde, Vlada BPK Goražde, Javni RTV servis, RTV BPK

2012.-2016 Ukupno 100.000,00

Općina Goražde Vlada BPK RTV servisi

Broj dnevnih informacija Broj minuta emitovanog sadržaja iz

BPK Goražde U pripremi

3.3. Strateški cilj: Unaprijeđeni kapaciteti lokalne zajednice i NVO za apsorpciju sredstava iz pretpristupnih fondova EU i drugih donatorskih izvora


3.3.1. Naziv programa: Usklađivanje obrazovnih programa i usmjerenja sa potrebama lokalnog tržišta rada




3.3.1.1.

Programi stručne obuke kadrova iz raznih sektora za zaposlenike javne uprave i NVO organizacija ne temu bolje apsorpcije sredstava iz pretpristupnih fonodva

Općina Goražde ADS FBiH, NVO sektor , partnerske lokalne zajednice, UNDP, OSCE, GIZ, diBureau Veritas,

2012.-2016. Ukupno 20.000,00 Budžet Općine Goražde

3.8 Broj održanih edukativnih

predavanja Broj učesnika Broj apliciranih i odbrenih projekta Iznos odobrenih sredstava

U implementaciji


3.3.1. Naziv programa: Usklađivanje obrazovnih programa i usmjerenja sa potrebama lokalnog tržišta rada




EU i drugih donatorskih sredstava

ISO standar

3.3.1.2.

Projekti lobiranja i zagovaranja u funkciji privlačenja sredstava

Općina Goražde ADS FBiH, NVO sektor , partnerske lokalne zajednice, UNDP, OSCE, GIZ, diBureau Veritas, ISO standar

2012.-2016 Ukupno 20.000,00 Budžet Općine Goražde

3.8 Broj održanih sastanaka Broj učesnika Broj inicijativa Broj realizovanih inicijativa

U implementaciji

3.4. Strateški cilj: Podizanje svijesti o poduzetništvu Stepen važnosti strateškog cilja: visok

3.4.1. Naziv programa: Osnaživanje omladinskog aktivizma




3.4.1.1. Sajam NVO sektora

Općina, građani , OCD mediji

2012.-2016. Ukupno 10.000,00

Općina Goražde Privredni subjekti-donatori

3.8 Broj zajedničkih projekata Broj izlagača Broj posjetilaca Broj održanih okruglih stolova

U pripremi

3.4.1.2. Uvođenje sistema kvota za povećanje učešća žena i mladih u radu MZ

Općina Goražde, Općinsko vijeće, MZ

2012.-2013. Ukupno 2.000,00 Općina Goražde

3.8 Broj žena i mladih koji rade u

savjetu MZ U pripremi


3.4.1. Naziv programa: Osnaživanje omladinskog aktivizma




3.4.1.3. Ekonomsko osnaživanje žena

LER Općina Goražde, Gender centar FBiH

2012.-2016. Ukupno 35.000,00 Budžet Općine Goražde

3.9 Broj održanih seminara i okruglih

stolova, broj ekonomski osnaženih žena

Vrijednost proizvedenih usluga i Broj izvezenih proizvoda-plasman

U pripremi


5.2. Top 10 projekata Strateški cilj 1.1 Unaprijeđena i razvijena urbana i ruralna infrastruktura

Projekt 1.1.1.2. Spajanje saobraćajnica od Gradske dvorane prema Centru za kulturu (između škola)

Opis projekta

Lokacija na kojoj je potrebno izgraditi saobraćajnicu proteže se između SMŠ «Enver Pozderović« i O.Š. «Fahrudin Fahro Baščelija« na kojem je zatvoren kružni tok. Zbog povećane frekvencije saobraćaja na ovom lokalitetu stvaraju se velike gužve. Zbog potrebe obilaska otežan je i pristup školama. Izgradnjom ove saobraćajnice pomenuti problemi bi se uklonili i poboljšao bi se i saobraćaj u neposrednoj blizini.

Ciljevi Smanjena gužva i rastereće saobraćaj Bolje funkcionisanje saobraćaja u neposrednoj blizini

Očekivani rezultati

Smanjene gužve u sobraćaju Lakši pristup školama

Indikatori Dužina asfaltiranih puteva koji su u nadležnosti Općine Dužina izgrađene saobraćajnice

Potrebne aktivnosti

Izrada projektne dokumentacije Priprema lokacije Provođenje tenderske procedure Izgradnja sobraćajnice Postavljanje vertikalne signalizacije

Pretpostavke Riješeni imovinski odnosi

Vrijeme trajanja (početak-završetak)

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

xx xx xx xx

Procjena troškova (KM)

60.000,00 Potencijalni finansijski izvori i iznosi finansiranja

Budžet Općine Goražde 30.000,00 Vlada BPK-a Goražde 30.000,00

Partneri za implementaciju

Općina Goražda Vlada BPK-a Goražde

Status projekta Urađena projektna dokumentacija


Strateški cilj 1.1 Unaprijeđena i razvijena urbana i ruralna infrastruktura Projekt 1.1.2.2. Uspostava sistema za selektivno odlaganje otpada

Opis projekta

Trenutno na području Općine Goražde postoji nekoliko lokaliteta na kojima su postavljeni kontejneri za selektivno odlaganje otpada. Međutim taj broj nije dovoljan pa građani u potpunosti ne poštuju selektivno odlaganje. Zbog toga je potrebno izvršiti nabavku opreme kako bi se adekvatno pokrio cijeli prostor Općine. Ovim projektom bi se smanjile količine otpada koji bi se odlagao na deponiju jer bi veći dio išao na reciklažu čime bi se postigla i finansijska i ekološka dobit.

Ciljevi Selektivno odlaganje otpada Zaštita okoliša Povećana ekološka svijest stanovništva Racionalnije korištenje resursa


Čistija životna sredina Smanjena količina otpada koji se odlaže na deponiju Finansijska dobit od recikliranog materijala Povećanje zaposlenosti

Indikatori

Broj mjesta na kojima se vrši selektivno odvajanje otpada u odnosu na ukupan broj mjesta za skupljanje čvrstog otpada

Broj mjesta za odlaganje otpada Broj kontejnera Broj divljih deponija Mjesečni iznos ostvarene dobiti Broj vozila za odvoz otpada Broj učesnika edukacije

Potrebne aktivnosti

Edukacije i promocije vezane za selektivno odlaganje otpada Traženje tržišta za otkup materijala za recikliranje Nabavka mehanizacije i kontejnera za selektivno odlaganje otpada Određivanje lokacija za postavljanje kontejnera

Pretpostavke Spremnost stanovništva i svih privrednih subjekata da učestvuju u selektivnom odlaganju otpada.


2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

xx xx xx xx xx xx


300.000,00

Potencijalni finansijski izvori i iznosi finansiranja

REC 60.000,00 JKP«6 Mart« 20.000,00

Federalni fond za zaštitu okoliša 100.000,00 Općina Goražde 120.000,00

(Razvojna banka)


Općina Goražda, REC, JKP“6 .Mart“ Federalni fond za zaštitu okoliša, NVO

Status projekta Nabavljeno 30 kontejnera


Strateški cilj 1.1 Unaprijeđena i razvijena urbana i ruralna infrastruktura Projekt 1.1.2.3. Uređenje parkovske površine na lokalitetu bivše Male pijace

Opis projekta

Na lokalitetu koji je predviđen kao parkovska površina bili su bespravno izgrađeni objekti Male pijace mimo Regulacionog plana. Montažni objekti postavljeni od strane građana koji su obavljali trgovinsku djelatnost stvarali su lošu sliku grada naročito što su se nalazili u njegovom užem dijelu. Izgradnjom parka na ovom lokalitetu grad bi dobio atraktivniji izgled čime bi se privukao i veći broj posjetilaca. To bi rezultiralo i povećanjem prometa / prihoda u ugostiteljskim i uslužnim objektima u centru grada.

Ciljevi Atraktivna lokacija u samom centru grada Mjesto za odmor i druženje


Obavljanje određenih aktivnosti Festivala prijateljstva na ovom lokalitetu Obavljanje društvenih aktivnosti ( druženja, večeri poezije, i sl.) Povećan broj posjetilaca

Indikatori

Broj posjetilaca Broj elemenata mobilijara Broj održanih kulturnih manifestacija m2 uređene parkovske površine

Potrebne aktivnosti

Izrada projektne dokumentacije Priprema lokacije Provođenje tenderske procedure Izgradnja parka i postavljanje parkovskog mobilijara Hortikulturalno uređenje Promocija parka

Pretpostavke Riješeni imovinski odnosi. Rekonstrukcija obaloutvrde.


2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017

xx xx xx



Vlada Republike Turske 500.000,00


Općina Goražda Vlada Republike Turske

Status projekta Urađena projektna dokumentacija, pripremljena lokacija


Strateški cilj 2.2. Osnažen sistem za podršku poduzetništvu i podizanje poduzetničke svijesti kod

stanovništva Projekt 2.2.1.1. Formiranje privrednog info pulta u općini

Opis projekta

Komplikovana administrativna procedura oko otvaranja novih radnih mjesta u znatnoj mjeri otežava sam proces ulaska u samostalno poduzetništvo svim zaainteresovanim licima. Uočena je i nedovoljna informisanost poduzetnika oko obezbjeđenja uslova (infrastrukturnih i finansijskih) potrebnih za bavljenje privrednom aktivnošću u skladu sa važećim propisima. Formiranjem info-pulta na kome bi privrednici brzo i jednostavno mogli dobiti potrebne informacije i obaviti administrativne radnje ublažio bi gore istaknute probleme. Time će se obezbijesiti i brzo dobijanje dokumenata potrebnih za pokretanje biznisa, kao i povećan broj uposlenih i samouposlenih lica na području općine. Tokom izgradnje samog pulta projekat će doprinijeti i većem angažmanu građevinske operative.

Ciljevi

Povećati broj uposlenih Pružanje kvalitetnih informacija za pokretanje biznisa Veći broj otvorenih firmi


Povećan broj registrovanih pravnih subjekata Povećan broj uposlenih Veći prihodi od poreza u budžetu

Indikatori

Broj korisnika info pulta Broj novootvorenih privrednih subjekata Broj novouposlenih

Potrebne aktivnosti

Opremiti jedan šalter Uposliti novog radnika Oprema za rad Edukacija zaposlenog

Pretpostavke Predviđeno radno mjestu u sistematizaciji (VSS) Planirati sredstva u Budžetu Općine Goražde


2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 xx xx xx xx xx xx xx



Općina Goražde 72.000,00 Vlada FBiH 10.000,00 Vlada BPK 18.000,00


Općina Goražde Federalno ministarstvo poduzetništva i obrta Privredna komora BPK Obrtnička komora BPK

Status projekta Nije započet


Strateški cilj 2.2. Osnažen sistem za podršku poduzetništvu i podizanje poduzetničke svijesti kod

stanovništva Projekt 2.2.1.3. Izgradnja infrastrukture u industrijskoj zoni »Rasadnik«

Opis projekta

Općina raspolaže pogodnom lokacijom za izgradnju novih industrijskih kapaciteta u industrijskoj zoni »Rasadnik«. Zemljište se nalazi u općinskoj svojini, urađena je potrebna projektna dokumentacija, ali trenutno nema urađene potrebne infrastrukture (voda, telefon). Obzirom da se zemljište nalazi blizu magistralnog puta idealno je za izgradnju novih privrednih objekata radi nesmetane komunikacije. Provođenje projekta će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kao i razvoj grada (privredni i kulturni).

Ciljevi Povećati broj uposlenih Otvaranje privrednih subjekata


Veći bruto dohodak Veći broj registrovanih privrednih subjekata

Indikatori Kilometri asfaltiranih puteva Komunalni i energetski objekti Broj priključaka na vodovodnu i elektro mrežu

Potrebne aktivnosti

Uraditi detaljan plan i obezbjediti potrebne dozvole Obezbjediti finansijska sredstva Angažovati građevinsku operativu

Pretpostavke Obezbjediti budžetska sredstva Zainteresovanost za javno-privatno partnerstvo


2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 xx xx xx xx xx


2,600.000,00 Potencijalni finansijski izvori i iznosi finansiranja

Općina Goražde Federalno ministarstvo poduzetništva i obrta

Vlada BPK


Općina Goražde Federalno ministarstvo poduzetništva i obrta Vlada BPK

Status projekta U toku


Strateški cilj 2.4. Stimulisan razvoj ruralnih područja i opstanak mladih u njima Projekt 2.4.1.2. Povećanje plasteničke proizvodnje

Opis projekta

Trenutno na području Općine Goražde ima 30.000 m² poljoprivrednog zemljišta iskorištenog za organizovanje plasteničke proizvodnje. Evidentna je i povećana zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača za plasteničku proizvodnju. Proces proizvodnje traje kraće i proizvodnja u plastenicima je zaštićena od vremenskih uticaja. Projekat će stvoriti potrebne preduslove za povećanje poljoprivredne proizvodnje.

Ciljevi

Stimulisanje registracije obrta u poljoprivredi


Povećana površina poljoprivrednog zemljišta pod plastenicima Povećan broj uposlenih povećan obim poljoprivredne proizvodnje

Indikatori Kvadratni metri pod plasteničkom proizvodnjom Broj proizvođača plasteničke proizvodnje Količina proizvedenih poljoprivrednih proizvoda

Potrebne aktivnosti

Izrada programa Obezbjeđenje finansijskih sredstava Odabir korisnika Edukacija korisnika

Pretpostavke Usvajanje programa od strane Općinskog vijeća Goražde Planiranje sredstava u budžetu


2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 xx xx xx xx xx





Općina Goražde Udruženje poljoprivrednika BPK IFAD Vlada BPK »FARMA« Projekat

Status projekta

U toku


Strateški cilj 2.4. Stimulisan razvoj ruralnih područja i opstanak mladih u njima Projekt 2.4.1.3. Podrška podizanju mini farmi u ruralnim područjima

Opis projekta

Trenutno na području općine Goražde postoji mali broj mini farma, izražene su velike migracija tako da se mali broj mladih zadržava na selu. Sve to rezultira da su velike polvršine poljoprivrednog zemljišta nisu obrađene. Ovim projektom ćemo zadržati mlade i povećati obrađene poljoprivredne površine zemljišta u ruralnim dijelovima. Time će se povećati i broj poljprivrednih obrtnika, a posebno mladih ljudi.

Ciljevi Povećan broj zaposlenih Zaustavljan odlazak mladih sa sela Kultivizacija poljoprivrednog zemljišta


Povećanje poljoprivredne proizvodnje Povećanje broja uposlenih Pokretanje mljekare »Milgor«

Indikatori

broj mini farmi u ruralnom području efekti rada tih farmi broj muznih grla u tim farmama količina proizvedenog mesa i mlijeka na tim farmama broj novouposlenih

Potrebne aktivnosti

Obezbjeđenje finansijskih sredstava Odabir najpovoljnijih lokacija Izgradnja ili adaptacija objekta Obuka farmera Nabavka opreme Nabavka stoke Pomoć oko obezbjeđenja tržišta

Pretpostavke Obezbjeđenos povoljnih finansijskih sredstava Potreba za određenim poljoprivrednim proizvodima Zainteresirano stanovništvo za poljoprivrednu proizvodnju


2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

xx xx xx xx xx xx


1.000.000,00



IFAD 100.000,00 Projekat »Farma« 100.000,00


Općina Goražde Vlada FBiH Vlada BPK Projekat »FARMA« IFAD

Status projekta Nije započet


Strateški cilj 3.1. Povećan stepen iskorištenosti javno-privatnog partnerstva (obrazovanje,

kultura, sport, zdravstvo i mladi ) Projekt 3.1.1.1. Rekonstrukcija i sanacija krovne konstrukcije Gradske dvorane

Opis projekta

Gradska dvorana “Mirsad Hurić” koristi se za aktivnosti srednjih škola, sportskih klubova a u zimskom period koriste je i fudbalski klubovi sa područja općine Goražde. U sportskoj dvorani se organizuju značajne sportske , kulturne i privredne manifestacije. S obzirom na funkciju dvorane i aktivnosti koje se u njoj odvijaju i broj korisnika iste veliki problem predstavlja krovna konstrukcija koja je oštećena na više mjesta . To oštećenje predstavlja veliki problem i opasnost za zdravlje korisnika prilikom korištenja ukupnih kapaciteta, jer su tereni mokri i klizavi i korištenje iste je otežano. Rješavanjem ovog problema unaprijedio bi se sportski život građana,poboljšao bi se kvalitet obrazovnog procesa i usluga koje pruža ovaj objekta,smanjili bi se troškovi održavanja,,kao i infrastrukturni kapaciteti za pružanje optimalnih usluga.

Ciljevi Poboljšanje uslova za rad Razvoj sporta Unaprijeđenje infrastructure Gradske dvorane


Pokrivena dvorana (1.650 m2 sanirane krovne konstrukcije) Obezbjeđeni uslovi za rad sportskih klubova i škola Poboljšani uslovi za organizovanje sportskih i drugih manifestacija

Indikatori

Broj korisnika usluga (učenika, sportista i sportskih klubova) Broj organizovanih događaja Broj posjetilaca m2 sanirane krovne konstrukcije

Potrebne aktivnosti

Izrada izvedbenog projekta Tenderska procedura i odabir izvođača Izvođenje radova

Pretpostavke Vrijeme trajanja (početak-završetak)

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

xx xx xx xx


270.000,00


Općina Goražde 100.000,00 Vlada BPK Goražde 100.000,00

Federalno ministarstvo kulture i sporta 50.000,00 Ostali donatori 20.000,00


Općina Goražde,Vlada BPK Goražde i Federalno ministarstvo kulture i sporta

Status projekta U pripremi


Strateški cilj 3.1. Povećan stepen iskorištenosti javno-privatnog partnerstva (obrazovanje,

kultura, sport, zdravstvo i mladi ) Projekt 3.1.1.3. Rekonstrukcija objekta Kajakaškog kluba „Buk“

Opis projekta

Kajakaški klub »Buk« je u ratu potpuno oštećen, što predstavlja izuzetno veliki problem ovom klubu u izvršavanju njegovih redovnih aktivnosti. Otklanjanjem ovog problema kapaciteti ovog objekta bili bi stavljeni u funkciju u punom obimu, čime bi bio unaprijeđen kajakaški sport u punom obimu. Time bi se stvorili preduslovi za postizanje većih rezultata KK BUK i kvalitetnije upražnjavanje slobodnog vremena mladih.

Ciljevi Poboljšanje uslova za rad Razvoj sporta Unaprijeđenje sportske infrastrukture


Urađen objekat (400 m2 ukupne površine) Obezbjeđeni uslovi za rad sportista Organizovanje sportskih takmičenja 150 članova KK Buk koristiće prostor

Indikatori Broj članova kluba Broj organizovanih takmičenja m2 rekonstruisano objekta

Potrebne aktivnosti

Izrada izvedbenog projekta Tenderska procedura i odabir izvođača Izvođenje radova

Pretpostavke


2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

xx xx



Općina Goražde 100.000,00 OdRaz 170.000,00


OdRaz,Vlada BPK Goražde i Općina Goražde



Strateški cilj

3.1. Povećan stepen iskorištenosti javno-privatnog partnerstva (obrazovanje, kultura, sport, zdravstvo i mladi )

Projekt 3.1.1.3. Rekonstrukcija i opremanje male i velike sale Centra za kulturu uz nabavku rasvjete i razglasa za kulturne manifetacije u gradu

Opis projekta

Centar za kulturu kao ustanova za unaprjeđenje kultrunog života grada je zbog dotrajalosti raspoloživih tehničkih kapaciteta i opreme u velikoj i maloj Sali CzK , zbog velikog broja dešavanja u pomenutim prostronim kapacitetima ove ustanove, u velikoj potrebi za obnovom. Implementacijom navedenog projekta CzK kroz novoopremljene sale će se staviti u punu funkciju čime će se unaprijediti kulturni život grada, kao i infrastrukturni kapaciteti CzK. Zbog postojanja velikog broja kulturnih, sportskih i turističkih manifestacija čije održavanje i organizacija zahtjevaju vrlo kvalitetne tehničke kapacitete razglasa i rasvjete na otvorenom, utoliko je i velika hitnost za implementacijom ovog projekta. Nabavkom će se omogućiti optimalno i kvalitetno servisiranje manifestacija svih sadržaja, kao i stvoriti mogućnosti i pretpostavka da navedena oprema bude u funkciji obezbjeđenja dodatnog izvora prihoda CzK i upošljavanja novih radnika.

Ciljevi Poboljšanje uslova za rad Razvoj kulture Unaprijeđenje kulturne infrastrukture


Rekonstruisana mala sala (320 m2 ukupne površine) Rekonstruisana velika sala(1.200 m2 ukupne površine) Obezbjeđeni uslovi za rad Organizovanje kulturnih dešavanja Zadovoljstvo korisnika navedene opreme Kvalitetnije organizovanje manifestacija Priliv sredstava (10% povećani vlastiti prihodi CzK)

Indikatori

Broj kompleta za scenu Broj edukovanog tehničkog osoblja Broj organizovanih kulturnih događaja i manifestacija Broj korisnika usluga m2 rekonstruisano male i velike sale Iznos ušteđenog novca Iznos ostvarenog prihoda od iznajmljivanja opreme % povećanja vlastitog prihoda CzK

Potrebne aktivnosti

Izrada izvedbenog projekta Tehnička specifikacija opreme Tenderska procedura i odabir izvođača Izvođenje radova i nabavka opreme

Pretpostavke Vrijeme trajanja (početak-završetak)

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 xx xx xx xx



Općina Goražde 160.000,00 Vlada BPK Goražde 140.000,00

Federal ministarstvo kulture i sporta 80.000,00 Ostali donatori 40.000,00

Partneri za implementaciju Općina Goražde,Vlada BPK Goražde i Federalno ministarstvo kulture i sporta



66.. II MM PP LL EE MM EE NN TT AA CC II JJ AA,, MM OO NN II TT OO RR II NN GG II EE VV AA LL UU AA CC II JJ AA Implementacija Procesom implementacije Strategije održivog razvoja 2012.-2016. će upravljati Tim za implementaciju kojeg će Odlukom imenovati općinski načelnik, a sačinjavati će ga načelnik i šefovi ključnih općinskih službi. Upravljački proces nad implementacijom Strategije će se odvijati isključivo kroz koordinirajuće sastanke tog tima uz redovno uključivanje nadležnih općinskih službi i drugih aktera koji učestvuju u pripremi i implementaciji projekata koji su njom predviđeni. Tim će odmah po imenovanju biti obavezan izraditi poseban Plan za koordinaciju i efikasno upravljanje procesom implementacije Strategije, koji će obavezno sadržavati slijedeće elemente:

Imenovana lica za koordinaciju i upravljanje procesom realizacije strategije (i, po potrebi, eksterna lica) sa njihovim osnovnim zaduženjima

Aktivnosti potrebne za efikasnu koordinaciju i upravljanje procesom sa konkretnim zaduženjima članova tima (i, po potrebi, eksternih lica) u vezi s tim aktivnostima

Vremenski plan provođenja predviđenih aktivnosti Sredstva, metode i dinamiku međusobne komunikacije i izvještavanja u okviru Tima, kao i prema

općinskom načelniku i vijeću Tim će potom biti obavezan, u skladu sa pripremljenim planom, poduzeti sve predviđene aktivnosti potrebne za izradu Godišnjeg operativnog plana za 2013. godinu, te nesmetan početak i tok implementacije prvoodabranih Top 10 projekata, uključivši i njihovo pravovremeno programiranje u Budžet, u iznosima u kojima je predviđeno njihovo finansiranje/sufinansiranje od strane Općine. Na isti način Tim će biti obavezan prije isteka svake kalendarske godine sačiniti Godišnjeg operativni plan za implementaciju Strategije u narednoj kalendarskoj godini, sačinjen od novoodabranih Top 10 projekata. To će podrazumijevati i pripremu obrazaca A4 formata za novoodabranih Top 10 projekata, poput onih u poglavlju 5.2. ove Strategije, kao i planiranje i poduzimanje svih potrebnih aktivnosti neophodnih za početak njihove implementacije uključivši i one vezane za njihovo pravovremeno uključivanje u općinski budžet u predviđenim iznosima. Monitoring i evaluacija Imajući u vidu da svaka strategija i njen akcioni plan podliježu kontroli i vrednovanju, čime se bitno utiče na efikasniju implementaciju istih, Projektni tim je predvidio da će se u ovoj strategiji, ovom njenom dijelu posvetiti posebna pažnja. U tu svrhu, općinski načelnik će po usvajanju strategije donijeti Odluku kojom se obrazuje Komisija za monitoring i evaluaciju, koja će biti sastavljena od pomoćnika općinskog načelnika, predstavnika općinskog vijeća, javnih poduzeća i institucija, kao i privrednog i nevladinog sektora. Ovom odlukom će biti definisana imena članova Komisije i njihovi opšti zadaci, u smislu praćenja, nadgledanja i procjene postignutih rezultata realizacije Strategije, kao i obaveza i dinamika izvještavanja prema Općinskom vijeću Općine Goražde. Komisija će po imenovanju biti obavezna izraditi poseban plan za monitoring i evaluaciju, koji će obavezno sadržavati slijedeće elemente:


Imenovana lica za praćenje realizacije projekata (i, po potrebi, eksterna lica) Aktivnosti potrebne za efikasan monitoring Vremenski plan monitoringa Imenovana lica za evaluaciju (i, po potrebi, eksterna lica) Aktivnosti potrebne za efikasnu evaluaciju Definisani termini za evaluaciju Sredstva, metode i dinamiku međusobne komunikacije i izvještavanja u okviru Komisije, kao i

prema općinskom načelniku i vijeću Imenovana Komisija će raditi analizu realizovanih projekata i njihovih efekata, sa posebnim osvrtom na eventualne prepreke u realizaciji i davati smjernice za usklađivanje akcionog plana sa već urađenim. Monitoring i evaluaciju će se obavezno vršiti jedanput godišnje, a u slučaju posebnih zahtjeva vezanih za implementaciju određenih dijelova Strategije, odnosno njenih ciljeva, programa i projekata monitoring i evaluacija će se vršiti i vanredno, tj. u momentu kada se za to javi opravdana potreba.


AA nn ee kk ss ii

ANEKS 1: Indikatori Životna sredina i infrastruktura Ekonomski i ruralni razvoj Društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života)

ANEKS 2: Lista potencijalnih projekata za period implementacije Strategije 2012.-2016. ANEKS 3: Pregled važećih strateških dokumenata

ANEKS 4: Pregled aktuelnih projekata, planiranih budžetom općine, započetih u 2011. godini

ANEKS 5: Rješenje o imenovanju Radnog tima i Sektorskih grupa za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012-2016. g. ANEKS 6: Rješenje o usvajanju Strategije ANEKS 7: Rješenje o implementaciji Strategije ANEKS 8: Rješenje o monitoringu i evaluaciji Strategije


ANEKS 1: Indikatori A1.1. Životna sredina i infrastruktura Indikator broj

1.1 OBLAST Infrastruktura i zaštita okoline PODOBLAST Vodosnadbjevanje

Ciljevi, programi i projekti na koje se indikator odnosi

Prioriteti 1 Strateški ciljevi Programi Projekti

INDIKATOR Broj priključaka domaćinstava na pitku vodu Definisanje Broj priključaka domaćinstava na pitku vodu predstavlja broj korisnika gradskog

vodovaoda koji su priključeni na mrežu pitke vode Broj priključaka domaćinstava na pitku vodu

Izvori informacija JKP “6. mart” Goražde Broj priključaka domaćinstava na pitku vodu Kontinuirano

Napomene u vezi sa indikatorom – činjenice i podaci

Vrijednost/i indikatora (bazna/e)

Broj priključaka domaćinstava na pitku vodu sa 31.12. 2010.g. iznosi 5.600.

Ključna poruka / komentar indikatora

Obezbjeđeno osnovno ljudsko pravo na pitku vodu. Poboljšani uslovi za život naših sugrađana


Indikator broj 1.2 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Vodosnadbjevanje



INDIKATOR % gubitaka vode za piće na vodovodnoj mreži Definisanje % gubitka vode za piće na vodovodnoj mreži predstavlja odnos ukupno

potrošene vode u odnosu na ukupno proizvedenu vodu. % gubitaka vode za piće na vodovodnoj mreži

Izvori informacija

JKP “6. mart” Goražde % gubitka vode za piće na vodovodnoj mreži Godišnje


Procenat gubitaka izračunava JKP “6. mart” i dostavlja na osnovu godišnje potrošnje i proizvodnje


Godina 2008 2009

2010.

% gubitka vode 69 % 67 % 64 %


Poboljšan kvalitet uslova života Smanjeni gubici na vodovodnoj mreži


Indikator broj 1.3 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Zbrinjavanje čvrstog otpada



INDIKATOR Broj mjesta na kojima se vrši selektivno odvajanje otpada u odnosu na ukupan broj mjesta za skupljanje čvrstog otpada

Definisanje Ukupan broj mjesta za prikupljanje čvrstog otpada je broj mjesta na kojima su smješteni jedan ili više kontejnera. Broj mjesta za slektivno odlaganje čvrstog otpada su mjesta na kojima su postavljeni namjenski kontejneri za selektivno odlaganje čvrstog otpada ( trenutno su to kontejneri za papir I plastičnu ambalažu) Broj mjesta na kojima se vrši selektivno odvajanje čvrstog otpada/ukupan broj mjesta za skupljanje čvrstog otpada x 100

Izvori informacija

JKP “6. mart” Goražde Broj mjesta za prikupljanje čvrstog otpada, Broj mjesta za selektivno odlaganje otpada Godišnje



(30/195)x100 = 15,38 %


Zaštita okoline Bolji uslovi za život naših sugrađana


Indikator broj

1.4 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Putna infrastruktura



INDIKATOR Dužina asfaltiranih puteva koji su u nadležnosti Općine Definisanje Putevi koji su u nadležnosti Općine Goražde su lokalni i nekategorisani

putevi. Ukupna asfaltirana dužina putevi je 75 km.

Izvori informacija Općina Goražde Kabinet Načelnika Odjel za lokalni ekonomski razvoj Dužina asfaltiranih puteva Kontinuirano



Ukupna asfaltirana dužina putevi je 75 km je za 2010.g.


Poboljšanje uslova života naših sugrađana. Veća sigurnost u saobraćaju.


Indikator broj

1.5 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Telekomunikacije



INDIKATOR Broj korisnika Interneta u odnosu na ukupan broj stanovnika Definisanje Broj korisnika Interneta odnosi se na stanovnštva koji koriste internet, bez

korisnika mobilnog interneta. Ukupan broj stanovika je procjena na osnu podataka Federalnog zavoda za statistiku koji žive na području Oćine Goražde. Broj korisnika Interneta / ukupan broj stanovnika x 100

Izvori informacija BH Telecom d.d. Direkcija Goražde Broj korisnika Imterneta godišnje

Federalni zavod za statistiku Procjena ukupnog brpja stanovnika koji žive na području Općine Goražde, godišnje Godišnji statistički pregled Federacije BiH


U obzir su uzeti podaci samo najvećeg operatera BH Telecom-a.


(2282/30123) x100 = 7,6 %


Razvoj informacionih tehnologija, Ekonomski razvoj


Indikator broj

1.6 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Šumarstvo



INDIKATOR Pošumljavanje novim sadnicama na teritoriji „Bosansko-podrinjsko područje” Definisanje Prema ŠPO planioranao ja da se pošumljavanje izvrši na 92,40 ha (za 10 godina). A

prema Godišnjem planu gazdovanja u 2011.g. je planirano da se pošumljavanje izvrši na 9 ha površine

Izvori informacija

Šumskoprivredna osnova 1. Površina za pošumljavanje 2. Površina za popunjavanje 3. Površina za njegu šumske kulture i prirodnog podmlatka 4. Površina za njegu šuma Godišnji plan gazdovanja JP BPŠ d.o.o Informacije se prikupljaju godišnje



Godina 2008 2009 2010 2011 Ukupno ŠPO 9,24 9,24 9,24 9,24 36.96 Redizovano 9,5 9 11,5 9 39,00 Index 1,03 0,97 1,24 0,97 1,05


Indikator prati nova pošumljabanja svake godine, broj sadnica zasađenih, koje vrste itd. Značaj ove informacije je da se dolazi do saznanja koliko se povećavaju površine pod šumom.


Indikator broj

1.7 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Kanalizaciona mreža



INDIKATOR Dužina izgrađene kanalizacije za površinske vode Definisanje Kanalizacija za površinske vode je sistem koji prikuplja sve oborinske vode.

Izvori informacija Općina Goražde Služba za urbanizam, prostorno uređenje i raseljena lica. Dužina izgrađene kanalizacije za površinske vode Godišnje



Dužina izgrađene kanalizacije za površinske vode do 3112.2010.g iznosi 1210 m,


Zaštita životne sredine. Bolji uslovi za život Zaštita izgrađenih saobraćajnica


Indikator broj

1.8 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Kanalizaciona mreža



INDIKATOR Broj priključaka na kanalizacionu mrežu Definisanje Broj priključaka na kanalizacionu mrežu domaćinstava na području Općine

Goražde Izvori informacija JKP “6. mart” Goražde

Broj priključaka na kanalizacionu mrežu Godišnje



Broj priključaka na kanalizacionu mrežu na dan 31.12.2010.g je 5.400.


Zaštita životne sredine, Ekonomski razvoj Bolji uslovi za život


Indikator broj

1.9 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Zaštita okoline



INDIKATOR % minirane površina na području Općine Goražde Definisanje Minirane površine su površine koje po saznanjima Službe za civilnu zaštitu

predstavljaju sumnjive površine na kojima postoji mogućnost da postoje mine kao posljedice proteklog rata. Sumnjive minirane površine zemljišta u odnosu na ukupnu površinu zemljišta x 100

Izvori informacija Općina Goražde Služba za civilnu zaštitu i mjesne zajednice Deminirane površine Godišnje



(30,571222/248,8) x100 = 12,28 % (27,630924/248,8) x100= 11,11 %

Godina Avgust 2010 Avgust 2011 % sumnjive površine u odnosu na ukupnu površinu

12,28 % 11,11 %


Zaštita životne sredine. Sigurnost građana


Indikator broj

1.10 OBLAST Životna sredina i infrastruktura PODOBLAST Zaštita okoline



INDIKATOR m2 uređene parkovske površine Definisanje Javna zelena površina pokrivena prirodnom ili veštački podignutim zasadima drveća,

šiblja, cveća i trave, a organizovana kao jedna celina sa mrežom staza, puteva i platoa, specijalnim objektima i vrtno-parkovskim elementima, a prevashodno namenjena odmoru i rekreaciji stanovnika m2 parkovske površine u odnosu na javne zelene površine.

Izvori informacija

Općina Goražde Služba za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i raseljena lica Služba za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina



6.000 m2 uređene parkovske površine u 2011.g.


Uređen grad, zdravija i ljepša okolina


A1.2. Ekonomski i ruralni razvoj Indikator broj

2.1 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Poljoprivreda



INDIKATOR Površine pod plasteničkom proizvodnjom Definisanje Pod plasteničkom proizvodnjom podrazumjeva se proizvodnja povrća u zaštićenom

prostoru. Povrće ranije prispjeva i ima veću cijenu na tržištu. Poljoprivrednici koji se bave ovom proizvodnjom ostvaruju prihode koji im omogućuju ekonomsku nezavisnost. Površina obradivog zemljišta pod plasteničkom proizvodnjom/ Ukupno obradiva površina x 100

Izvori informacija

Federalni zavod za statistiku Ukupno obradiva površina na području Općine Goražde, godišnje Godišnji statistički pregled Federacije BiH

Ministarstvo za privredu BPK Goražde Sektor za poljoprivredu Površine pod plastenicima


Poljoprivrednici ostvaruju pravo na podsticaj na minimalno 200 m2 površine plastenika


Površina obradivog zemljišta pod plasteničkom proizvodnjom/ Ukupno obradiva površina x 100 (32600/23000000) x 100 = 0,142 %


Razvoj poljprivrede


Indikator broj




INDIKATOR Broj poljoprivrednika koji se bave voćarskom proizvodnjom savremenog uzgoja Definisanje Voćarska proizvodnja podrazumjeva zasnivanje voćnjaka na površini većoj od 2000 m2

uz adekvatnu primjenu agrotehnike. Registar poljoprivrednih gazdinstava se vodi na osnovu člana 46. stav 3 i člana 49. stav 4 zakona o poljoprivredi /Službene novine Federacije BiH” br. 88/07) radi ostvarenja novčanih podsticaja iz poljoprivrede.

Izvori informacija

Ministarstvo za privredu BPK Goražde Sektor za poljoprivredu Broj poljoprivrednika koji se bave voćarskom proizvodnjom, godišnje

Općina Goražde Služba za finansije, trezor i privredu Broj poljoprivrednika upisanih u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kontinuirano


Poljoprivrednici koji zasnuju voćnjak na površini većoj od 2000 m2 ostvaruju pravo na novčani podsticaj od strane Ministarstva za privredu BPK


Broj poljoprivrednika koji se bave voćarstvom/ Broj poljoprivrednika upisanih u Registar poljoprivrednih gazduinstava x100 (125/798)x100 = 15,66 %


Rezvoj voćarstva kao jedne od grana poljoprivrede


Indikator broj




INDIKATOR Broj poljoprivrednih proizvođača registrovanih kao obrtici u odnosu na ukupan broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Definisanje Obrtnik je fizička osoba koja obavlja djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba. Poljoprivredni proizvođači koji su registrovani kao obrtnici ostvaruju sva prava kao i ostale zaposlene osobe.

Izvori informacija

Općina Goražde Služba za finansije, trezor i privredu Broj registrovanih obrtnika koji se bave poljoprivredom Registar lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, kontinuirano

Općina Goražde Služba za finansije, trezor i privredu Broj poljoprivrednika upisanih u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kontinuirano



Broj poljoprivrednih proizvođača registrovanih kao obrtici u odnosu na ukupan broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava x 100 (81/798) x100 = 10,15 %


Razvoj poljoprivrede Veća zaposlenost


Indikator broj

2.4 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Obrt



INDIKATOR Broj obrtnika koje se bave tadicionalnim i starim zanatima u odnosu na ukupan broj obrtnika koji su registrovani na području Općine Goražde

Definisanje Obrtnik je fizička osoba koja obavlja djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pri tom se može koristiti i radom drugih osoba. Tradicionalni i stari zanati jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umjeća u obavljanju djelatnosti i koje se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.

Izvori informacija

Općina Goražde Služba za finansije, trezor i privredu Broj registrovanih obrtnika koji se bave starim zanatima Ukupan broj registrovanih obrtnika Registar lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, kontinuirano


U ovaj Registar nisu uključena pravna lica.


Broj obrtnika koje se bave tradicionalnim i starim zanatima /ukupan broj obrtnika x 100 8/310 x 100 = 2,5 % Podatak se odnosi na 31.12.2010.g.


Razvoj starih zanata Ekonomski razvoj Općine


Indikator broj

2.5 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Ugostiteljstvo i trgovina



INDIKATOR Broj ugostiteljskih i trgovinskih radnji na području Općine Goražde Definisanje Trgovina na malo je prodaja robe krajnjim potrošačima u cilju zadovoljavanje njihovih

osobnih i porodičnih potreba. Osobe koje su registrovane za obavljanje ove djelatanosti su trgovci. Ugostiteljska djelatnost je pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanja usluga smještaja. Osobe koje se bave ovom djelatnošću su ugostitelji.

Izvori informacija

Općina Goražde Služba za finansije, trezor i privredu Broj trgovačkih i ugostiteljskih radnji Registar lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, kontinuirano


U ovaj Registar nisu uključena pravna lica


Broj trgovinskih radnji na dan 31.12.2010. g. 572 Broj ugostiteljskih radnji na dan 31.12.2010.g. 175


Razvoj trgovinske i ugostiteljske djelatnosti Ekonomski razvoj Općine


Indikator broj

2.6 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Turizam



INDIKATOR Broj noćenja turista u općini Goražde na godišnjem nivou Definisanje Broj noćenje turista na području Općine Goražde je broj ostvarenih noćenja u

turističkim objektima na godišnjem nivou.

Izvori informacija

Federalni zavod za statistiku Broj noćenjana području Općine Goražde, godišnje Godišnji statistički pregled Federacije BiH



Godina 2007 2008 2009 2010 Broj noćenja

5.319 3.812 4.917 2.831


Razvoj turizma kao privredne grane Ekonomski razvoj Općine


Indikator broj

2.7 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Industrija



INDIKATOR % grant sredstava iz Budžeta Ministarstva za privredu BPK Goražde za razvoj industrije

Definisanje Grant sredstva Ministarstva za privredu za razvoj industrije (ekonomski kod 614500) koja se po utvrđenoj proceduri dodjeljuju korisnicima za razvoj industrije Grant sredstva za razvoj industrije/ukupan godišnji Budžet Ministarstva za privredu *100

Izvori informacija

Ministarstvo za privredu BPK Godišnji budžet Ministarstva za privredu Visina fin sredstava na kodu 614500

Skupština BPK Budžet BPK Goražde “Službene novine BPK Goražde”



1,000.000,00 KM – grant sredstva iz bužeta Ministarstva za privredu za razvoj industrije 2.933.246,00 KM – ukupan budžet Ministarstva za privredu (1,000.000,00 / 2,933.246,00)*100 = 34,09 %


Razvoj industrije Ukupan razvoj BPK goražde i općina u njenom sastavu


Indikator broj

2.8 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Turizam



INDIKATOR % grant sredstava iz Budžeta Ministarstva za privredu BPK Goražde za razvoj turizma

Definisanje Grant sredstva Ministarstva za privredu za razvoj turizma (ekonomski kod 614100) koja se po utvrđenoj proceduri dodjeljuju korisnicima za razvoj turizma Grant sredstva za razvoj turizma/ukupan godišnji Budžet Ministarstva za privredu *100

Izvori informacija

Skupština BPK Budžet BPK Goražde “Službene novine BPK Goražde”

Ministarstvo za privredu BPK Sektor za turizam Godišnji budžet Ministarstva za privredu Visina fin sredstava na kodu 614100


Trenutna grant sredstva iz budžeta Ministarstva za privredu BPK nisu dovoljna za značajniji razvoj turizma. Kroz povećanje grant sredstava stvoriti predpostavke za brži razvoj turizma i veću iskorištenost turističkih potencijala. Navedeni podaci se odnose na razvoj turizma na području kantona, ali najveći dio se dodjeljuje korisnicima sa područja Općine Goražde, tako da smatramo da su podaci relevantni.


130.000,00 KM – grant sredstva iz budžeta Ministarstva za privredu za razvoj turizma 2.933.246,00 KM – ukupan budžet Minisatrstva za privredu BPK za 2011.g. (130.000/2.933.246)*100 = 4,43 %


- Značajniji razvoj turizma - Iskorištenost turističkih potencijala - Povećana turistička potrošnja - veći broj noćenja


Indikator broj

2.9 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Ekonomija



INDIKATOR % neto plaće u Općini Goražde u odnosu na prosječnu neto plaću F BiH Definisanje Prosječna neto plaća je plaća koja podrazumjeva čisti prihod uposlenog bez obaveza i

doprinosa (Prosječna neto plaća u Općini Goražde/ Prosječna neto plaća u Frderaciji BiH)*100

Izvori informacija

Federalni zavod za statistiku Prosječna neto plaća u F BiH Prosječna neto plaća u Općini Goražde Bosansko-podrinjski kanton u brojkama



Godina 2008 2009 2010 Prosječna neto plaća u Općini Goražde 603,42 716,20 730,16 Prosječna neto plaća u F BiH 751,30 792,08 804,37 Indikator 80,32 90,42 90,77


- Povećanje neto plaće povećava se i standard stanovništva


Indikator broj

2.10 OBLAST Ekonomski i ruralni razvoj PODOBLAST Ekonomija



INDIKATOR Ostvareni porezni prihodi u Budžetu Općine Goražde u odnosu na broj stanovnika

Definisanje Ostvareni porezni prihodi podrazumjevaju ukupne budžetske prihode umanjene za grant sredstva (tekuće potpore) Broj stanovnika je procjena Federalnog zavoda za statistiku.

Izvori informacija

Federalni zavod za statistiku Prosječna neto plaća u F BiH Prosječna neto plaća u Općini Goražde Bosansko-podrinjski kanton u brojkama

Općina Goražde Budžet Općine Goražde Ostvareni porezni prihodi u Budžetu Općine Goražde



Godina 2009 2010 Ostvareni porezni prihodi u Budžetu Općini Gorežde u KM

5.443.171 5.787.508

Procjena broja stanovnika 30.264 30.123 Indikator 179,85 192,13


- Bolji uslovi života - Veći standard


A1.3. Društveni razvoj (stanovništvo, obrazovanje i kvalitet života) Indikator broj

3.1 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Stanovništvo



INDIKATOR Gustina naseljenosti na području Općine Definisanje Gustina naseljenosti stanovništva pokazuje koliko stanovnika opštine živi na 1 km2

površine općine. Ukupan broj stanovnika / Ukupna površina općine (km2)

Izvori informacija

Federalni zavod za statistiku Broj stanovnika i geografska površina Mjesečni statistički pregled Federacije BiH


Svi korišteni podaci su uzeti iz Mjesečnog statističkog pregleda Federacije BiH za 2010.g.


Gustina naseljenosti

Br.stanovnika Površina

Gustina (br.stanovnika/k

m2) Općina Goražde 30.123 248,8 km2 121


Demografska kretanja stanovništa u općini Goražde da bi se pratile migracije na prostoru Općine Goražde, kao i natalitet, odnosno mortalitet.


Indikator broj

3.2 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Stanovništvo



INDIKATOR Stanovništvo prema starosti Definisanje Ova kategorija indikatora ukazuje na stanje ekonomske strukture stanovništva u

općini kao pretpostavke za socio-ekonomski razvoj i perspektive općine u tom smislu. · Udio stanovnika mlađih od 15 godina u ukupnom stanovništvu · Udio stanovnika starosti od 15 do 65 godina u ukupnom stanovništvu (radni kontigent) · Udio stanovnika starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu Računa se kao razlomak /odnos pojedine kategorije stanovništva prema ukupnom stanovništvu x 100

Izvori informacija

Federalni zavod za statistiku Broj stanovnika po starosnoj strukturi Godišnji statistički pregled Federacije BiH



Stanovništvo prema starosti 2008 2009 2010 Ukupan broj stanovnika Broj 30.383 30.264 30.123

Stanovništvo do 14 godina

Broj 4.263 4.246 4.226 % 14,03 % 14,03 % 14.03 %

Stanovništvo od 15 do 65 godina

Broj 20.647 20.566 20.470 % 67,95 % 67,96% 67,95%

Stanovništvo preko 65 godina

Broj 5.473 5.425 5.427 % 18,02 % 18,01% 18,02 %


Praćenje starosne strukture stanovništva općine Goražde u smislu perspektive razvoja. U cilju ekonomskog i socijalnog razvoja


Indikator broj

3.3 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Obrazovanje (predškolskih odgoj)



INDIKATOR Broj djece u predškolskim ustanovama Definisanje Broj djece u predškolskim ustanovama prestavlja broj djece smještene u predškolske

ustanove starosne dobi od 2 do 5 godina starosti Izvori informacija

JU Dječiji vrtić “Sunce” Broj djece Godišnji izvještaj

Dječiji vrtić “SOS Kinderdorf” Broj djece Godišnji izvještaj


Ovim indikatorom nije obuhvaćen jedan broj djece čiji roditelji ne koriste usluge predškolskih ustanova.


Broj djece u predškolskim ustanovama Godina 2008 2009 2010 2011

Broj djece 155 180 165 165 Ključna poruka / komentar indikatora

Kretanje nataliteta Ekonomski razvoj


Indikator broj

3.4 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Obrazovanje



INDIKATOR Broj učenika u odnosu na broj nastavnika Definisanje Ukupan broj učenika na području Općine Goražde koji pohađaju osnovno

obrazovanje. Ukupan broj učenika na području Općine Goražde koji pohađaju srednje škole Ukupan broj nastavnika na području Općine Goražde u osnovnim školama. Ukupan broj nastavnika na području Općine Goražde u srednjim školama. Broj učenika u osnovnim školama/ broj nastavnika u osnovnim školama Broj učenika u srednjim školama/ Broj nastavnika u srednjim školama

Izvori informacija

Ministarstvo obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde Broj nastavnika i broj učenika Godišnje



Broj učenika u osnovnim školama/ broj nastavnika u osnovnim školama 2.011/157 = 12,8 Broj učenika u srednjim školama/ Broj nastavnika u srednjim školama 1.279/142 = 9


Pokazatelj kvaliteta obrazovanja.


Indikator broj

3.5 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Sport



INDIKATOR Broj sportskih grana u općini Goražde Definisanje Na osnovu ovog indikatora se može izračunati tzv.indeks zastupljenosti sportskih

grana (jasnih kategorija sportske aktivnosti definirane pravilima i sistemom takmičenja) u općini Goražde u odnosu na nomenklaturom utvrđenen broj sportskih grana u BiH te odnos zastupljenosti sportskih grana u općini Goražde u klubovima registrovanim na niovou općine Goražde. Izračunava se kao dva pokazatelja i isti ukazuje na slijedeće: 1. Broj sportskih grana u općini Goražde od ukupnog nomenklaturom utvrđenog

broja sportskih grana u BiH x 100 Računa se kao razlomak /odnos sportskih grana na nivou općine Goražde prema ukupnom broju sportskih grana u BiH x 100.

2. Odnops trenutno zastupljenih sportskih grana na nivou općine Goražde u klubovima registrovanim na nivou općine Goražde.

Računa se kao razlomak /odnos sportskih grana na nivou općine Goražde prema ukupnom broju registrovanih klubova na nivou općine Goražde x 100

Izvori informacija

Ministarstvo za pravosuđe, upravi i radne odnose BPK Goražde, Registar udruženja i fondacija, kontinuirano

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sprt, Registar pravnih i fizičkuh lica u oblasti sporta na nivou BPK Goražde. Kontinuirano

Općinski sud Goražde, Registar privrednih društava, kontinuirano

Ministarstvo civilnih poslova BiH, Strategija razvoja sporta u BiH,Nomenklatura sportskih grana i grana sportta u BiH, svake četiri godine (Olimpijski ciklus)


Svi sportski klubovi trebaju se pridržavati zakonskih akata, sportskih pravila te opštih akata nadležnih nacionalnih, entitetskih i kantonalnih granskih sportskih saveza, kojima se uređuje obavljanje sportskih aktivnosti i djelatnosti i ostvarivanje utvrđenih sportskih ciljeva te biti upisani u Registar udruženja i fondacija kao i Registar pravnih i fizičkuh lica u oblasti sporta na nivou Bosansko – podrinjskog kantona Goražde što iz svrstava u kategoriju amaterskih sportskih klubova te upisani u Registar privrednih društava fondacija kao i Registar pravnih i fizičkuh lica u oblasti sporta na nivou Bosansko – podrinjskog kantona Goražde što ih svrstava u kategoriju profesionalnih sportskih društava



Nomenklaturom utvrđen broj sportskih grana u BiH 54Godina Broj registorvanih klubova Broj sportskih

grana na nivou 1997 9 4

1998 2 11999 1 02000 1 12001 2 12002 1 12003 2 12004 2 12005 0 02006 2 12007 3 22008 0 02009 6 12010 2 0

2011 (novembar) 0 0

UKUPNO 33 14


Broj sportskih grana govori o razvijenosti sporta na nivou date općine uz uvažavanje nomenkalturom utvrđenog broja sportskih grana u BIH. Indikator prati pojavu različitosti sportskih grana u odnosu na broj registrovanih klubova, prati stanje razvja sporta na nivou općine Goražder, prati pojavu odnosa grana sporta u općini Goražde sa granama sporta u BiH. Veći broj sportskih grana ukazuje na veću mogućnost za uključenje građana, veći broj sportskih grana u pojedininim sportskim granama traži i novu infrastrukturu, praćenje broja tri (minimuma za formiranje općinskog granskog saveza), alarmiranje za pojačanu pažnju prema klubovima a naročito onim što su jedinka u svojoj grani sporta te onim što prelate brojku od tri kluba u svojoj grani sporta, izgradnja novih sportskih terena za nove sportske grane, potrebno ulaganje u postoječe sportske terene i klubove.


Indikator broj

3.6 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Zdravstvo


Prioriteti 3 Strateški ciljevi

Programi Projekti

INDIKATOR Broj stanovnika po jednom ljekaru primarne zdravstvene zaštite (porodične medicine i doktora medicine)

Definisanje Ljekar je osoba sa završenim Medicinskim fakultetom i položenim specijalističkim, odnosno stručnim ispitom za samostalan rad. Korisnik usluga zdravstvene zaštite je osoba sa područja Općine Goražde koja je potencijalni korisnik usluge, svih starosnih dobi. Ukupan broj stanovnika u odnosu na broj ljekara

Izvori informacija

Matična evidencija Doma zdravlja

Broj ukupnog stanovništva Federalni zavod za statistiku Mjesečni bilten

Federalno ministarstvo zdravstva


U ukupan broj ljekara uključeno je 5 ljekara medicine i 5 specijalista porodične medicine. Broj stanovništva je baziran na procjenama.


Obzirom da se radi o podacima o broju stanovnika koji su bazirani na procjeni, broj stanovnika kao vrijednost u indikatoru ostao je isti, a podaci o broju ljekara uzeti su iz matične evidencije i imaju tendenciju rasta. Tabelarni prikaz

Godina 2009 2010 Broj ljekara 8 9 Broj stanovništva 30.264 30.123 Broj pacijenata po doktoru 3.783

3.347


Pobojšanje uslova zdravstvene zaštite na području Općine Kvalitet zdravstevenih usluga .


Indikator broj

3.7 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Kultura



INDIKATOR Broj adekvatnih kulturnih objekata i broj kulturnih sadržaja u u odnosu na ukupan broj stanovništva i posjetitelja

Definisanje Pod kulturnom djelatnošću podrazumjevaju se svi oblici stvaralaštva , prenošenja i očuvanja kulturnih vrijednosti u oblasti književne, muzičke, plesne, pozorišne, likovne, filmske i video djelatnosti, očuvanja kulturnog i prirodnog naslijeđa, arhivske, muzejske izložbene i bibliotečke djelatnosti, kao i izdavaštva, kinematografije i radija i televizije.

Izvori informacija

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport BPK Goražde, Informacija Ministarstva, kontinuirano

Općina Goražde Godišnji izvještaj službe za društvene djelatnosti

JU Centar za kulturu Goražde Godišnji izvještaj o radu


Kulturna dešavanja u našem gradu su internacionalnog, regionalnogi lokalnog karaktera Kulturna dešavanja u našem gradu su internacionalnog, regionalno i lokalnog karaktera Podaci se odnose na JU Centar za kulturu u čijem okviru se uglavnom odvija kulturni život na u općini Goražde


Broj objek. Površina Broj stano. Posjetitelji 2010 1 3.120 m2 30.128 81.330

Godina Manifestacije Kul. Djelat. Posjetitelji 2010 27 12 81.330


Bolji uslovi za razvoj kulture uopće. Sadržajnija i kvalitetnija ponuda kulturnih sadržaja u općini Goražde.


Indikator broj

3.8 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Javna uprava, EU integracije i edukacije



INDIKATOR Ostavareni vanbudžetski prihodi u cilju razvoja ljudskih i materijalnih potencijala Općine Goražde

Definisanje Svi vanbudžetski prihodi ostvareni u cilju razvoja ljudskih i materijalnih potencijala Općine Goražde (edukacije uposlenika,izabranih zvanička, nabavka savrmene opremeIT)

Izvori informacija

Službe za upravu Općine Goražde (izvještaji,budžet Općine Goražde)


Svi materijalni i nematerijalni doprinosi i vrijednosti u razvoju Općine Goražde.




Indikator broj

3.9 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Zapošljavanje



INDIKATOR Broj nezaposlenih u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva Definisanje Zaposlena osoba je osoba koja je radno angažovana u zavisnosti od psiho-fizičkih

sposobnosti i stepena obrazovanja. Nezaposlena osoba je osoba koja je registrovana na evidenciji Službe za zapošljavanje i aktivno traži posao, Radno sposobno stanovništvo su osobe koje imaju odgovarajuće psiho-fizičke sposobnosti i određeni stepen obrazovanja. Formula za izračunavanje: broj nezaposlenih/broj radno sposobnog stanovništva * 100 %

Izvori informacija

Služba za zapošljavanje BPK Goražde Boj nezaposlenih Godišnji izvještaj Službe za zapošljavanje BPK

Zavod za penzisjsko i invalidsko osiguranje BPK Broj zaposlenih

Porezni ured BPK Broj zaposlenih procjena


Sve potrebne podatke za naredni period biće dostupni od starne Službe za zapošljavanje BPK


XII/2006 XII/2007 XII/2008 XII/2009 XII/2010

Zaposleni na području BPK Goražde 4.289 4.642 4.836 5.251 6.111

Nezaposleni na području općine Goražde 4.306 3.797 3.652 3.711 3.736

Ukupno radne snage 8.595 8.439 8.488 8.962 9.847 % nezaposlenih u općini

Goražde u odnosu na ukupan broj radno

sposobnog stanovništva 50,00% 44,99% 43,02% 41,00% 37,94%


Ekonomski razvoj Općine Goražde


Indikator broj

3.10 OBLAST Društveni razvoj PODOBLAST Mladi



INDIKATOR % mladih zastupljenih u zakonodavnoj vlasti na području Općine Goražde u odnosu na ukupan broj zastupnika u zakonodavnoj vlasti

Definisanje Broj mladih/broj zastupnika u zakonodavnoj vlasti * 100

Izvori informacija

Općina Goražde Broj vjećnika mlađih od 35 godina u Općinskom vijeću Općine Goražde Izbori za Općinske zastupnike

Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Broj zastupnika mlađih od 35 godina Izbori za zastupnike u Skupštini BPK Goražde


U općinskom vijeću od 25 vijećnika ima 9 vijećnika do 35 godina starosti, a u Skupštini BPK od 25 zastupnika 5 zastupnika do 35 god starosti


14/50 *100 = 28 %


Ekonomski razvoj Učešće mladih u kreiranju politika na području Općine Goražde i BPK Goražde


ANEKS 2: Lista potencijalnih projekata za period implementacije Strategije 2012.-2016. Broj Projekat Partneri za implementaciju Period imp-

lementacije Iznos i izvor finansiranja

(KM) Indikatori Status projekta

1. Stvaranje fonda za unapređenje infrastrukture Općina Goražde 2012-2016

15.000,00 Građani

Privatni sektor Godišnji iznos budžeta Nije započet

2. Uređenje zelene površine u 43.DUB – Botanička bašta

Općina Goražde REC 2014

200.000,00 Međunarodne

organizacije

1.10 Uređena parkovska površina i broj

posjetilaca Nije započet

3. Poribljavanje rijeke Drine NVO

Općina Goražde 2012-2016 50.000,00

Budžet Općine Goražde NVO

Broj puštanih maldica u rijeku Drinu Nije započet

4.

Izgradnja kamp naselja na Sadbi

Općina Goražde NVO 2015


organizacije Broj turisata Broj ležajeva


projekat)

5.

Izgradnja kanalizacije za oborinske vode - Obarak

Općina Goražde Vlada BPK-a Goražde Agencija za vode “Slivovi rijeke Save“

2013-2016

1.900.00,00 Agencija za vode“Slivovi

rijeke Save“ Federalni fond za zaštitu

okoliša

1.7 Dužina izgrađene kanalizacione

mreže za oborinske vode


projekat)


Broj Projekat Partneri za implementaciju Period imp-lementacije

Iznos i izvor finansiranja (KM) Indikatori Status projekta

6.

Uređenje plaža u Zupčićima, Podobarku i Mravinjcu

Općina Goražde NVO 2013


organizacije Broj turisata Nije započet

7.

Uređenje lokaliteta od Omladinske ulice do Baćanskog mosta

Općina Goražda REC JKP “6 .Mart“

2014-2015 100.000,00

Međunarodne organizacije

1.10 Povećan frekvencija pješačkog

saobraćaja Nije započet

8.

Stipendiranje za zanimanja tradicionalnih starih zanata

Općina Goražde orazovne ustanove Zavod za zapošljavanje BPK

2012-2015 25.000,00

Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i

obrta

2.4 broj stipendiranih i završenih

učenika broj uposlenih

Nije započeto

9.

Edukacija u cilju podizanja svijesti građana o štetnosti korupcije

NVO (konzorcij) Građani MUP Vijeće mladih

2012-2016

50.000,00 Bužet Vlade BPK Općina Goražde

Međunarodni donatori

2.10 broj održanih seminara (predavanja)

o borbi protiv korupcije broj urađenih i emitovanih spotova o

borbi protiv korupcije

Nije započeto

10.

Izgradnja teniskih terena (pripremne aktivnosti)

Vlada BPK i Općina Goražde i privatni partner....

2013


Vlada BPK Goražde Privatni partner

3.5 2.000 mladih kroz časove TZO i

privatno koristit će resurse U pripremi




11.

Elektro- energetska efikasnost objekta Centra za kulturu

Centar za kulturu Općina Goražde Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH

2012-2016


30.000,00 Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH

70.000,00

3.7 Ušteda 20% (racionalizacija)

korištenja objekta i povećan broj korisnika i događaja


rješenje projekta i predračun)

12.

Rekonstrukcija i adaptacija Doma mladih

Općina Goražde , Ambasada SAD 2012-2013

Ukupno 100.000 Općina Goražde

40.000,00 Ambasada SAD

60.000,00

3.7 100 m2 prostora adaptirano, Povećan broj mladih korisnika za

20%, Povećan broj sadržaja


rješenje projekta i predračun

13.

Organizovanje kurseva iz stranih jezika (engleski, njemački i francuski)

Općina Goražde ADS FBiH, NVO sektor , partnerske lokalne zajednice, UNDP, OSCE, GIZ, diBureau Veritas, ISO standar


3.8 Broj organizovanih kurseva i

česnika Broj polaznika Broj uposlenih

U implementaciji

14.

Edukacija iz informacionih tehnologija

Općina Goražde ADS FBiH, NVO sektor , partnerske lokalne zajednice, UNDP, OSCE, GIZ,


3.8 Broj organizovanih kurseva i

česnika Broj polaznika Broj uposlenih

U implementaciji




Bureau Veritas, ISO standardi

15.

Poboljšanje imidža Općine kroz odnose sa javnošću

Općina Goražde, mediji, Turistička zajednica, javni sektor, NVO

2012.-2016. Ukupno 20.000,00

Općina Goražde Ostali donatori10.000,00

3.8 Broj urađenih propagandnih

materijala Broj urađenih promo džinglova, Broj distribuiranog promo –

materijala Broj subjekata kojima je materija

dostavljen Broj investitora Broj posjetioca Broj amabasadora Stepen informisanosti ciljanih grupa

U pripremi

16.

Racionalizacija sistema grijanja CZK, gradske sportske dvorane i škola

JP SPKC „Mirsad Hurić“, Vlada BPK, Općina Goražde

2012-2013 Ukupno 30.000,00


Vlada BPK 15.000,00

3.5 Za 20% grijanja za 1.500 m2


rješenje projekta)


ANEKS 3: Pregled važećih strateških dokumenata

R.br. Naziv strateškog dokumenta Partneri na projektu

Projektovana vrijednost strategije

(KM)

Izvori finansiranja (EU fondovi...)

Projektovani udio općine

(KM)

Sprovedeni monitoring i

evaluacija (datumi, dokumenti)

1. Strategija razvoja općine Goražde zasnovana na poštivanju ljudskih prva 2008-2014. godine

UNDP, Vijećnici OV, Organizacije civilnog društva, Savjeti mjesnih zajednica, privredni, kulturni i sportski radnici, građani

5,158.919,00 Budžet Općine

Vlada BPK Drugi donatori

N.P. 2009. godine

napravljena Informacija o realizaciji Strategije

2. Strategija privlačenja investicija u Općinu Goražde

GAP, privrednici, Organizacije civilnog društva, građani 1,974.000,00

Budžet Općine Vlada BPK

Drugi donatori 1,100.000,00 Nisu provedeni

3. Lokalni ekološki akcioni

plan 2011-2016

GAP, Organizacije civilnog društva, Savjeti mjesnih zajednica, privredni, kulturni i sportski radnici građani

19,348.000,00

Budžet Općine Vlada BPK

HE Višegrad Agencija za vodno područje

rijeke Save Drugi donatori

N.P. Nisu provedeni

4. Lokalni akcioni plan u oblasti biodiverziteta za Općinu Goražde

Regionalni centar za životnu sredinu za Srednju i Istočnu Evropu – REC, Evropski centar za zaštitu prirode - ECNC,


5. Strategija razvoja omladinske politike Općine Goražde 2010-2015.

OSCE, GTZ, USM,

6. Strategije za izgradnju partnerstva i saradnju sa građanima

OSCE,

7. Ažurirani program kapitalnih investicija Općine Goražde 2012-2016.

48,556.671,00 13,653.912,23


ANEKS 4: Pregled postojećih aktuelnih projekata, planiranih budžetom općine, započetih u 2011. godini Red

. broj

Naziv projekta Tip projekta (ekonomski

razvoj...) Partneri na

projektu Faza

realizacije Planirani rok

završetka

Ukupni budžet

projekta (KM)

Dosadašnji troškovi

(KM)

Izvori finansiranja (Budžet, EU fondovi,

...)

1. Izgradnja vodovoda „Starac” razvojni Vlada BPK U toku

realizacije 2012 837.000,00 Bužet Općine, Vlada BPK, UNDP i drugi donatori

2. Vodosnadbjevanje visinskih dijelova Pargani i Biserna razvojni Vlada BPK Realizovan 2011 155.000,00 Bužet Općine, Vlada

BPK 3. Azil za pse razvojni - Kontinuirano 2011 110.000,00 Bužet Općine

4. Održavanje kulturno historijskog naslijeđa – nekropole sa stećcima

razvojni Federalno ministarstvo prostornog uređenja

Realizovan 2011 19.648,00 Federalno ministarstvo prostornog uređenja

5. Uređenje i nabavka rekvizita za Sportsku dvoranu

razvojni OdRaz ELAN Bekto Precisa

Realizovan 2011 150.000,00 Budžet Općine OdRaz ELAN Bekto Precisa

6. Asfaltiranje ulica i puteva razvojni Vlada BPK Kontinuirano 2011 520.000,00 Budžet Općina, Vlada BPK, građani

7. Uređenje pristupmog puta za Industrijsku zonu „Bekto Precisa i Emka“

ekonomski

Vlada BPK Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

Realizovan 2011 168.000,00

Budžet Općine, Vlada BPK Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta


Red.

broj Naziv projekta

Tip projekta (ekonomski

razvoj...) Partneri na

projektu Faza

realizacije Planirani rok

završetka

Ukupni budžet

projekta (KM)

Dosadašnji troškovi

(KM)

Izvori finansiranja (Budžet, EU fondovi,

...)

8. Modernizacija puta Goražde - Hubjeri razvojni OdRaz,

Vlada BPK U toku realizacije 2012 228.000,00

Budžet Općine, OdRaz, Vlada BPK

9. Nabavka kontejnera za selektivno odlaganje otpada

razvojni REC Relizovan 2011 50.000,00 REC

10. Nabavka smetljare razvojni Prijateljski grad iz Francuske Realizovan 2011 80.000,00 Prijateljski grad iz

Francuske 11. Grant za mlade razvojni OCD mladih Kontinuirano 2011 15.000,00 Budžet Općine

Strategija održivog razvoja općine Goražde 2012.-2016.

173 / 180

ANEKS 5: Rješenje o imenovanju Radnog tima i Sektorskih grupa za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012-2016. g.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON

OPĆINA GORAŽDE NN AA ČČ EE LL NN II KK OO PP ĆĆ II NN EE

BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA BOSNIAN-PODRINJE CANTON

GORAŽDE MUNICIPALITY MMUUNNIICCIIPPAALLIITTYY MMAAYYOORR

Broj: 02-14-5106 /11 Goražde, 30.09. 2011.godine Na osnovu člana 35. i člana 85. Statuta općine Goražde(“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj 13/07), Načelnik općine Goražde d o n o s i :

R J E Š E NJ E o imenovanju Radnog tima i Sektorskih grupa za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012

– 2016.g.

Član 1.

Ovim Rješenjem imenuje se Radni tim i Sektorske grupe za izradu nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012. – 2016.g., koji čine predstavnici lokalne uprave, poslovne zajednice, javnih institucija i preduzeća, nevladinih organizacija i medija kako slijedi:

Radni tim: 1. mr. sci. Muhamed Ramović, Načelnik Općine, 2. Aida Obuća, Zamjenica predsjedavajućeg Općinskog vijeća Općine Goražde, 3. Zahid Dučić, sekretar općinskog organa uprave Općine Goražde, 4. Enisa Lapo, pomoćnica Načelnika Općine Služba za finansije, trezor i privredu, 5. Enver Adžem, pomoćnik Načelnika općina Služba za prostorno uređenje, stambeno- komunalne poslove i raseljena

lica, 6. Sanid Zirak, pomoćnik Načelnika općine Služba za društvene djelatnosti, opću upravu i zajedničke poslove, 7. Asima Džambegović, Koordinator, općina Goražde.

I grupa: Životna sredina i infrastruktura :

1. Enver Adžem, vođa grupe, 2. Esad Šubo, predstavnik mjesnih zajednica, 3. Muris Ajanović, pomoćnik Načelnika za geodetske, imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina, 4. Adisa Bajrović, uposlenica Općine, 5. Sadik Silajdžić, direktor JKP „6. mart“, 6. Ismet Perla, predstavnik JKP „6. mart“ , 7. Muamer Pezo, vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde (SBiH), 8. Dženan Hodžić, Stranka za BiH, 9. Mehmed Turčalo, Stranka za BiH, 10. Mustafa Geca, vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde (SDA), 11. Zijad Briga, vijećnik u Općinskom vijeću (Liberalna stranka), 12. Edin Terović, vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde (SDP), 13. Mirsad Mehović, Elektrodistribucija Goražde, 14. Mirhad Alihodžić, uposlenik Općine, 15. Munira Baščelija, BH Telecom Goražde, 16. Izeta Nuhanović Jahić, Kantonalni direkcija za ceste Goražde, 17. Nijaz Ratković, predstavnik Ministarstva finansija BPK Goražde, 18. Džihanić Nudžeim, JP ”Bosansko- podrinjske šume” Goražde, 19. Meho Hubjer, pomoćnik Načelnika općine Služba za civilnu zaštitu i mjesne Zajednice, 20. Nedim Kunovac, Udruženje mladih ''VIR'',

Strategija održivog razvoja općine Goražde 2012.-2016. 174 / 180

21. Emir Dučić, Diplomirani biolog, 22. Ervin Dervišević, Bakalaureat regionalnog i prostornog planiranja, 23. Damir Dučić, Udruženje Crveni križ Goražde.

II grupa: Ekonomski i ruralni razvoj

1. Enisa Lapo, vođa grupe, 2. Fadil Salković, viši referent za poslove u oblasti poljoprivrede u Općini Goražde, 3. Kenan Kanlić, direktor JP „Bosansko-podrinjske šume“, 4. Mirsad Hubanić, predstavnik Udruženja „Dani jabuke“, 5. Ibro Mašala, predstavnik u oblasti trgovačke djelatnosti, 6. Madžida Raščić, Ministarstvo za privredu BPK, 7. Adnan Bukva, sekretar Udruženja poslodavaca BPK, 8. Ahmo Adžović, član Komisje za planiranje kapitalnih investicija, 9. Azra Softić, član Komisje za planiranje kapitalnih investicija, 10. Meliha Gačanin, direktorica UG „ALDI“, 11. Sabira Bešlija, Predstavnik Udruženja “Odmor na selu” Goražde, 12. Sedina Obuća, vijećnica u Općinskom vijeću (SDA), 13. Hamed Topuz, vijećnik u Općinskom vijeću (SBiH), 14. Ramiz Drakovac, Stranka za BiH, 15. Kasim Brdar, Stranka za BiH, 16. Adis Delahmet, vijećnik u Općinskom vijeću (SDP), 17. Zihreta Perjan, uposlenica Općine Goražde, 18. Mirsad Pezo, šef Odjela za LER Općine Goražde, 19. Mirsad Klapuh, direktor firme “ Pobjeda Sport” d.d. Goražde, 20. Almas Pita, predstavnik Ministarstva za privredu, 21. Muris Ražanica, Predsjednik skupšine Turističke zajednice BPK, 22. Edin Kunovac, direktor Turističke zajednice BPK,

III grupa: Društveni razvoj: 1. Sanid Zirak, vođa grupe, 2. Džemail Popović, pomoćnik Načelnika općine Služba za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu, 3. Salem Djetlić , Direktor OŠ „ Husein efendija Đozo“, 4. Amra Kunovac, predstravnik kanatonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i kultura za osnovno

obrazovanje, 5. Emira Drakovac, predstravnik kanatonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i kultura za srednje i

visoko obrazovanje, 6. Elmedin Valjevčić, predstavnik kanatonalnog Ministarstva obrazovanja, nauke i kultura za sport, 7. Sabina Gušo, direktorica Doma zdravlja Goražde, 8. Hamdo Sijerčić, direktor Centra za kulturu Goražde, 9. Mensur Ćurović, direktor JKSC „Mirsad Hurić“, 10. Emira Djana, uposlenica Općine Goražde, 11. Valjevčić Azra, uposlenica Općine Goražde, 12. Aida Kapo, uposlenica Općine Goražde, 13. Merima Kanlić,predstavnica nevladine organizacije mladih „Stella Magica“, 14. Armin Terović, predstavnik nevladine organizacije mladih „Stella Magica“, 15. Esma Drkenda, predsjednica udruženja „Seka“, 16. Nafija Hodo, direktorica Kantonalnog zavoda za zapošljavanje, 17. Safet Bajrović, vijećnik u Općinskom vijeću (SDA), 18. Jasmin Bešlija, vijećnik u Općinskom vijeću (SDP), 19. Senad Čeljo, vijećnik u Općinskom vijeću (SBiH), 20. Sevda Popvić, Stranka za BiH, 21. Damir Žuga, Stranka za BiH, 22. Vesna Marić, vjećnica u Općinskom vijeću (SNSD), 23. Seja Bavčić, Udruženje oboljelih od karcinoma i drugih malignih oboljenja „Biser“ , 24. Mirsada Sijerčić, Udruženje žena „Goraždanka“.

Član 2. Zadatak radnog tima je da pomogne u izradi nove Strategije održivog razvoja Općine Goražde za perid 2012.- 2016.g.

Član 3. Radni tim će na redovnim sastancima analizirati prethodne i buduće aktivnosti na implementaciji projekta i davati

preporuke u skladu sa svojom ulogom i institucijom koje predstavlja. Sektorke grupe svoje aktivnosti će obavljati sa vođama


grupa u zavisnosti od potreba za pojedinim projektnim aktivnostima. Za svoj rad članovi Radne grupe i Sektorskih grupa će dobijati odgovarajuću naknadu.

Član 4. Sjednice Radnog tima saziva i organizuje Koordinator ispred općine Goražde i koordinira ukupne aktivnosti radnog

tima i suradnju sa predstavnicima projekta ECNC i REC.

Član 5.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja. DOSTAVLJENO: NAČELNIK OPĆINE 1. Članovima Komisije, 2. U dosije i mr.sci. Muhamed Ramović 3. a/a.-

PPhhoonnee::++++338877 3388 2222 1133 3333,, ffaaxx:: 2222 1133 3322,, MM..TTiittaa 22..7733 000000 GGoorraažžddee,, EE--mmaaiill:: ooppcciinnaaggoo@@bbiihh..nneett..bbaa,, wwwwww..ggoorraazzddee..bbaa

http://www.gorazde.ba/�


ANEKS 6: Rješenje o usvajanju Strategije


ANEKS 7: Rješenje o implementaciji Strategije

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON

OPĆINA GORAŽDE NN AA ČČ EE LL NN II KK OO PP ĆĆ II NN EE




Broj: 02-_________________/12 Goražde, ____________ 2012.godine Nacrt Na osnovu Sporazuma između Evropskog centra za zaštitu prirode, Regionalnog centra za životnu sredinu - okoliš za Srednju i Istočnu Evropu i Općine Goražde , i člana 85. Statute općine Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj 13/07), Načelnik općine Goražde d o n o s i :

R J E Š E NJ E o imenovanju Tima za implementacija Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012 – 2016. godina

Član 1.

Ovim Rješenjem imenuje se Tim za implementaciju Strategije održivog razvoja Goražde 2012 – 2016. godina, koji čine

predstavnici lokalne uprave kako slijedi:

1. Muhamed Ramović, Načelnik Općine Goražde 2. Mirsad Pezo, šef Odjela za LER 3. Asima Džambegović, stručni saradnik u Odjelu za LER, 4. Enisa Lapo, pomoćmica Načelnika 5. Adžem Enver, pomoćnik Načelnika 6. Sanid Zirak, pomoćnik Načelnika 7. Aida Dragolj, PR Općine Goražde

Član 2. Zadatak Tima je da vrši stalno praćenje implementacije projekata iz Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012 – 2016.g. i to na redovnim mjesečnim sastancima Član 3.

Tim će u radu koordinirati sve aktere u zavsnosti od specifičnosti projekta u cilju što efikasnije realizacije. Takođe, iznalaziće razne mogućnosti za finansiranje i realizaciju svih projekata koji su predviđeni Strategijom održivog

razvoja Općine Goražde za period 2012 – 2016. godina.

Član 4.

Ovo Rješenje stupa na snagu 8 dana od objavljivanja u službenim novinama Općine Goražde. DOSTAVLJENO: NAČELNIK OPĆINE 1. Članovima Komisije, 2.U dosije i mr. sci Muhamed Ramović 3. a/a.-




ANEKS 8: Rješenje o monitoringu i evaluaciji Strategije

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON OPĆINA GORAŽDE

NN AA ČČ EE LL NN II KK OO PP ĆĆ II NN EE




Broj: 02-_________________/12 Goražde, ____________ 2012.godine Nacrt Na osnovu Sporazuma između Evropskog centra za zaštitu prirode, Regionalnog centra za životnu sredinu - okoliš za Srednju i Istočnu Evropu i Općine Goražde , i člana 85. Statute općine Goražde (“Službene novine Bosansko-podrinjskog kantona Goražde” broj 13/07), Načelnik općine Goražde d o n o s i :

R J E Š E NJ E o imenovanju Koordinacionog tima za monitoring implementacija Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period

2012 – 2016. godina

Član 1.

Ovim Rješenjem imenuje se Koordinacioni tim za monitoring implementacije Strategije održivog razvoja Goražde 2012 – 2016. godina, koji čine predstavnici lokalne zajednice kako slijedi:

8. Edin Mujković ( Predstavnik Općinskog vijeća općine Goražde) 9. Nedim Kunovac ( Predstavnik mladih Općine Goražde) 10. Ramiz Drakovac ( Predstavnik privrednog sektora) 11. Seja Bavčić (Predstavnik nevladinog sektora) 12. Nudžejm Džihanić (vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde) 13. Jelena Mirković (vijećnik u Općinskom vijeću Općine Goražde) 14. Dževad Terović, Privredna komora BPK Goražde

Član 2.

Zadatak Koordinacionog tima je da vrši godišnji monitoring implementacije projekata iz Strategije održivog razvoja Općine Goražde za period 2012 – 2016.g. Godišnje izvještaje Koordinacioni tim će dostavljati Općinskom Načelniku najkasnije do 28.02. naredne godine, a Općinskom vijeću do 31.03. iste godine. Formu izvještaja Koordinacioni tim će usaglasiti sa usvojenom Strategijom i na osnovu postavljenih indikatora.

Član 3.

Sjednice Koordinacionogtima saziva i organizuje Predsjednik u zavisnosti od potreba i naloženih zadataka ovog Rješenja.

Član 4. Ovo Rješenje stupa na snagu 8 dana od objavljivanja u službenim novinama Općine Goražde. DOSTAVLJENO: NAČELNIK OPĆINE 1. Članovima Komisije, 2.U dosije i mr. sci Muhamed Ramović 3. a/a.-




Program 1.2.1:

Prioritet 3: Povećanje kvaliteta

života

strategija gorazde final local

Documents