standardni eurobarometar 84 – nacionalni izvještaj za hrvatsku – javno mnijenje u europskoj...

7/24/2019 Standardni Eurobarometar 84 – Nacionalni izvještaj za Hrvatsku – javno mnijenje u Europskoj uniji

http://slidepdf.com/reader/full/standardni-eurobarometar-84-nacionalni-izvjestaj-za-hrvatsku-javno 1/14

Standardni Eurobarometar 84

Ovo je istra!ivanje zatra!ila i uskladila Europska komisija, Op"a uprava za

komunikacije.

Ovaj je izvje#taj proizveden za Delegaciju Europske Unije u Hrvatskoj.

Ovaj spis ne predstavlja gledi#te Europske Komisije.

Tuma$enja i mi#ljenja koja sadr!i isklju$ivo su autorova.

Standardni Eurobarometar 84 – Val EB84.3 – TNS opinion & social

Javno mnijenje u Europskoj Uniji

Nacionalni izvje#taj

Hrvatska

Jesen 2015




Nacionalni izvje!taj

JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI

HRVATSKA

http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/PublicOpinion

Ovo je istra"ivanje zatra"ila i uskladila Op#a uprava za komunikacije Europske komisije.

Ovaj je izvje!taj proizveden za Predstavni!tvo Europske komisije u Hrvatskoj.



1

Javno mnijenje u Europskoj uniji

Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


SADR$AJ

UVOD 2

I. PREDOD!BA EUROPSKE UNIJE 3

II. KAKVA EUROPSKA UNIJA 4

III. BUDU"NOST EUROPSKE UNIJE 5

IV. SMJER KRETANJA 5

V. NAJVE"E TE#KO"E 6

VI. PROCJENA STANJA 7

VII. KRATKORO$NA O$EKIVANJA 7

VIII. JAVNI DUG I RADNA MJESTA 8

IX. USELJAVANJE 9

X. INFORMIRANJE O EUROPSKOJ UNIJI 10

XI. GRA %ANSTVO 11

ZAKLJU$AK 12



2


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


UVOD

Istra"ivanje Standard Eurobarometra provodi se dva puta godi!nje. Ovo, 84. po redu, 23. je koje je

obuhvatilo Hrvatsku. Naruc !

itelj istra"ivanja je odio „Strategije, korporacijskih komunikacijskihdjelovanja i Eurobarometra“ Glavne uprave za komunikacije Europske komisije, a proveo ga je

konzorcij TNS opinion & social, koji su stvorili TNS political & social, TNS UK i TNS opinion. Odgovore

je u Hrvatskoj, razgovarajuc "i sa sudionicima istra"ivanja izravno u njihovim domovima, od 7. do 16.

studenoga 2015. prikupljala agencija HENDAL.

U godini koja je prethodila istra"ivanju Hrvatska je po%ela izlaziti iz gospodarske recesije, BDP je

po%eo rasti, iako stopom koja je ni"a od potrebne za vra#anje kamata na dr"avni dug; porasla je

industrijska proizvodnja, brodogradili!ta su se oporavila i napunila knjige narud"ba; rating dr"ave

ostao je na !pekulativnoj razini BB s negativnim izgledima. Zbog i dalje pove#ane dostupnosti novca

na me& unarodnom tr"i!tu, Hrvatska je lani uspjela zamijeniti dio duga za novi uz ni"u kamatnu

stopu. Uz to, turisti%ka je sezona bila jedna od najboljih u povijesti.

Na jesen se Hrvatska suo%ila i s izbjegli%kom krizom, preusmjeravanjem izbjegli%koga vala na tzv.

Balkanskoj ruti s Ma& arske na Hrvatsku. Od 16. rujna, kad je taj ljudski tijek krenuo Hrvatskom dalje

k zapadu Europe, do ovoga je istra"ivanja kroz nju pro!lo vi!e od pola milijuna izbjeglica.

Politi%ki, cijela je godina protekla u pripremama za parlamentarne izbore koji su odr"ani 8.

studenoga, na drugi dan provedbe ovog istra"ivanja. Iako je vladaju#a koalicija predvo& ena SDP-om

u predizbornu godinu u!la s ratingom zamjetno ni"im od oporbene desne koalicije predvo& ene HDZ-

om, a na predsjedni%kim je izborima HDZ-ova izaziva%ica tijesno pobijedila dotada!njeg

predsjednika koji je bio potekao iz SDP-a, do parlamentarnih izbora dvije su se koalicije prakti%no

izjedna%ile. No, nezadovoljstvo bira%a dosada!njom politi%kom dihotomijom ishodilo je pojavom

nove politi%ke snage, Mosta neovisnih lista, koji je postao klju%an za formiranje nove vlade

Reprezentativan uzorak gra& ana starijih od 15 godina, kojih je na ukupnome prostoru na kojemu se

istra"ivanje provodilo u to vrijeme bilo ukupno 488.059.766, a u Hrvatskoj 3.625.601, obuhvatio je

ukupno 31.819 ispitanika – 27.681 stanovnika 28 dr"ava c !lanica EU, uklju%uju#i 1.008 gra& ana

Hrvatske, a uz njih jo! i 1.033 Turka, 1.062 stanovnika Biv!e Jugoslavenske Republike Makedonije,

500 pripadnika turske ciparske zajednice, 533 Crnogorca, 1.010 Srba i 1014 Albanaca.

Izraz Hrvat u ovom izvje!taju ozna%ava gra& ana Hrvatske, a Europljanin gra& ana EU28.



3


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


I. PREDOD!BA EUROPSKE UNIJE

Hrvatski ispitanici u iznadpolovi%noj ve#ini do"ivljavaju Europsku uniju pozitivno, dok su na prosjeku

EU28 oni koji o EU-u imaju neutralnu (38%) i pozitivnu predod"bu gotovo izjedna%eni. Dok u

Hrvatskoj o EU-u negativno misli samo 12 posto ispitanika, na prosjeku EU28 takvih je 23 posto.

U !est mjeseci, koliko je proteklo od prethodnog istra"ivanja Standardnog Eurobarometra, broj

ispitanika u Hrvatskoj koji o EU-u misle pozitivno pove#ao se za %etiri postotna boda, dok je

postotak negativno misle#ih ostao jednak. Na prosjeku EU28 broj onih koji EU vide pozitivno smanjio

se u me& uvremenu za %etiri postotna boda, za koliko je porastao broj onih koji na EU gledaju

negativno.

U Hrvatskoj je Europska unija najpopularnija u dobnoj skupini od 15 do 24 godine starosti (61%), a

najmanje je onih koji o EU-u imaju pozitivnu predod"bu u dobnoj skupini od 55 do 64 godine

starosti (44%).

O EU-u pozitivno misli %ak 69 posto hrvatskih studenata, a slijede doma#ice (66%), upravitelji

(58%), manualni radnici (52%), bijeli ovratnici (51%), nezaposleni (48%), umirovljenici (45%), pa

samozaposleni (40%). Me& u potonjima je i najvi!e je onih koji o EU-i imaju negativnu predod"bu

(22%).

Regionalno, u jadranskoj Hrvatskoj o EU-u pozitivnu predod"bu ima 51%, a u kontinentalnoj 50%ispitanika.



4


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


II. KAKVA EUROPSKA UNIJA

Jeste li za Europsku Uniju koja ima sljede&a obilje' ja?

EU28 RH

Za Protiv Ne zna Za Protiv Nezna

Monetarna unija s jednom

valutom, eurom56% 37% 7% 56% 36% 8%

Jedinstvena vanjska politika 63% 26% 11% 68% 26% 6%

Budu#e !irenje na druge zemlje 38% 51% 11% 60% 31% 9%

Jedinstvena sigurnosna politika 72% 20% 8% 72% 22% 6%

Sporazum o slobodnoj trgovini iulaganjima sa SAD-om

53% 32% 15% 55% 34% 11%

Jedinstvena politika

useljavanja68% 24% 8% 67% 26% 7%

Jedinstvena energetska politika 70% 20% 10% 69% 23% 8%

Jedinstveno digitalno tr"i!te 53% 22% 25% 50% 24% 26%

Slobodno kretanje, studiranje i

poslovanje !irom EU-a78% 16% 6% 82% 11% 7%

Europska vojska 53% 39% 8% 63% 31% 6%

I hrvatski i prosje%ni europski ispitanici u iznadpolovi%noj se ve#ini gotovo podjednako zala"u za ja%u

Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Znatno se razlikuju samo na pitanju nastavka

pro!irenja EU-a na druge zemlje: dok se tomu protivi iznadpolovi%na ve#ina ispitanika na prosjeku

EU28, tri se petine Hrvata zala"e za nastavak pro!irenja Unije. Vi!e je zagovornika pro!irenja nego u

Hrvatskoj samo jo! u Rumunjskoj (62%), a u iznadpolovi%noj ve#ini daljnje !irenje EU-a podupiru jo!

samo jo! Litavci (59%), 'panjolci, Poljaci i dr"avljani Malte (56%) te Bugari (50%). Najvi!e je

protivnika daljnjeg !irenja u Austriji (75%), Njema%koj (73%), Luksemburgu (69%), Francuskoj

(67%), Finskoj (64%), Nizozemskoj (63%), Belgiji (61%), (e!koj (58%), Danskoj (56%) te u Italiji i

Portugalu (50%).

Zamjetna je razlika izme& u hrvatskih i prosje%nih europskih ispitanika i na pitanju stvaranjaeuropske vojske, iako se i jedni i drugi za to zala"u u iznadpolovi%noj ve#ini: Hrvata koji bi "eljeli

takvu vojsku 10 je posto manje nego prosje%nih Europljana, kojih je zamalo dvotre#inska ve#ina za

europsku vojsku.



5


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


III. BUDU"NOST EUROPSKE UNIJE

Hrvatski ispitanici me& u najoptimisti%nijima su glede budu#nosti Europske unije i %ak ih je 16 posto

vi!e optimisti%nih nego na prosjeku EU28. U !est mjeseci izme& u posljednjih dvaju istra"ivanja

Standardnog Eurooabrometra postotak optimista smanjio se, me& utim, i u Hrvatskoj, i na prosjeku

EU28, za pet postotnih bodova, a za jednak je broj postotnih bodova na objema stranama porastao

broj pesimista.

IV. SMJER KRETANJA

Prema Va(em mi(ljenju, idu li stvari trenuta)no u dobrom ili lo(em smjeru?

Hrvatski su ispitanici znatno optimisti%niji od onih na prosjeku EU28 glede smjera u kojemu idustvari u EU-u, dok su i jedni i drugi podjednako pesimisti%ni glede smjera kretanja stvari u njihovim

zemljama.

U EU-u U va(oj zemlji

EU28RH EU28 RH

Idu u dobrom smjeru 23% 40% 26% 29%

Idu u lo!em smjeru 43% 30% 48% 47%

Ni jedno ni drugo (spontano) 23% 24% 22% 22%

Ne zna 11% 6% 4% 2%



6


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


V. NAJVE"E TE#KO"E

Prema Va(em mi(ljenju, koja su dvije najve!e te(ko&e s kojima se va(a zemlja / Europska

unija trenuta)no suoc "ava?

(U zagradama su odgovori iz istra"ivanja provedenoga prije godinu dana.)

Va(a zemlja Europska unija

EU28 RH EU28 RH

Zlo%in 10% (9%) 11% (19%) 8% (7%) 10% (12%)

Gospodarsko stanje 19% (24%) 31% (33%) 21% (33%) 15% (28%)

Rast cijena / inflacija 14% (14%) 19% (12%) 7% (10%) 12% (11%)

Oporezivanje 8% (10%) 5% (4%) 3% (6%) 3% (5%)

Nezaposlenost 36% (45%) 61% (66%) 17% (29%) 16% (27%)

Terorizam 11% (6%) 2% (0%) 25% (11%) 26% (9%)

Stambena pitanja 8% (6%) 3% (4%) - -

Utjecaj EU-a u svijetu - - 6% (9%) 10% (11%)

Dr"avni dug 10% (14%) 26% (30%) 17% (25%) 17% (27%)

Useljavanje 36% (18%) 11% (2%) 58% (24%) 52% (11%)

Zdravstvena i socijalna

sigurnost14% (16%) 6% (9%) - -

Obrazovni sustav 8% (9%) 3% (4%) - -

Mirovine 10% (11%) 7% (6%) 3% (4%) 3% (4%)

Okoli!ne, klimatske i

enegretske te!ko#e6% (7%) 2% (1%) - -

Okoli! - - 5% (6%) 3% (3%)

Opskrba energijom - - 3% (6%) 4% (9%)

Klimatske promjene - - 6% (7%) 7% (10%)

Ostalo (SPONTANO) 3% (3%) 1% (1%) 2% (2%) 0% (2%)

Ni!ta od navedenog

(SPONTANO) 0% (0%) 0% (0%) 1% (1%) 0% (0%)

Ne zna 1% (1%) 0% (0%) 4% (7%) 3% (8%)

Nezaposlenost hrvatski ispitanici stavljaju na visoko prvo mjesto me& u te!ko#ama s kojima se

njihova zemlja suo%ava. Na drugo mjesto, iako zamalo njih upola manje, stavljaju gospdarsko stanje

u zemlji. Nezaposlenost danas, me& utim, zabrinjava pet posto manje Hrvata nego prije godinu dana,

a gospodarsko stanje njih dva posto manje. Za prosje%ne Europljane nezaposlenost i useljavanje

dvije su najve#e te!ko#e, s time da nezaposlenost sada zabrinjava devet postotnih bodova manje

ispitanika nego prije godinu dana, a useljavanje njih 18 postotnih bodova – ravno dvostruko - vi!e.

Na tre#e mjesto me& u te!ko#ama Hrvati stavljaju dr"avni dug, a prosje%ni Europljani gospodarsko

stanje.

Na razini Europske unije i hrvatski i prosje%ni europski ispitanici najve#u te!ko#u vide u useljavanju.

Na prosjeku EU28 broj onih koje useljavanje zabrinjava pove#ao se u protekloj godini za 34, a u

Hrvatskoj za %ak 41 postotni bod. Na drugo je mjesto na objema stranama sko%io terorizam, s

porastom od 14 postotnih bodova na prosjeku EU28, a %ak 17 bodova me& u hrvatskim ispitanicima.



7


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


VI. PROCJENA STANJA

Kako biste procijenili trenuta)no stanje svakog od sljede&eg?

EU28 RH

Dobro Lo(e Ne zna Dobro Lo(e Nezna

Nacionalnog gospodarstva 40% 57% 3% 19% 80% 1%

Gospodarstva EU-a 38% 50% 12% 59% 35% 6%

Va!eg radnog mjesta 58% 25% 17% 49% 42% 9%

Va!eg ku#anstva 68% 30% 2% 52% 46% 2%

Zapo!ljavanja u Va!oj zemlji 30% 67% 3% 14% 86% 0%

Kakvo#e"ivota u Va

!oj zemlji 61% 37% 2% 28% 71% 1%

Kakvo#e "ivota u EU-u 58% 29% 13% 66% 28% 6%

I Hrvati, i prosje%ni Europljani negativno procjenjuju stanje svog nacionalnog gospodarstva, no,

hrvatski ispitanici su u tome znatno negativniji od europskih. Me& utim, dok prosje%ni Europljani

lo!im ocjenjuju i stanje gospodarstva EU-a, Hrvatima se ono %ini dobrim. Stanje svog radnom

mjesta i svog ku#anstva i prosje%ni Europljani, i Hrvati u ve#ini procjenjuju pozitivno, iako Hrvati

znato manje pozitivno od prosjeka EU28. Na stanje zapo!ljavanja na objema se stranama, pak,

gleda negativno, a Hrvati su u tomu ponovno znatno negativniji od prosjeka EU28. Dok kakvo#u

"ivota u EU-u i Hrvati i prosje%ni Europljani ocjenjuju pozitivno – Hrvati pozitivnije od prosjeka EU28

– kakvo#u "ivota u svojoj zemlju Hrvati ocjenjuju vrlo lo!om, a prosje%ni Europljani prili%no dobrom.

VII. KRATKORO$NA O$EKIVANJA

Kakva su Va(a o)ekivanja u sljede&ih dvanaest mjeseci (to se ti)e…?

EU28 RH

Bolje Lo(ije JednakoNe

znaBolje Lo(ije Jednako

Ne

zna

Va!eg "ivota op#enito 28% 11% 58% 3% 30% 15% 53% 2%

Gospodarskog stanja uVa!oj zemlji

24% 26% 44% 6% 30% 24% 44% 2%

Va!eg ku#anstva 23% 12% 62% 3% 27% 16% 55% 2%

Zapo!ljavanja u Va!oj

zemlji24% 28% 43% 5% 29% 27% 41% 3%

Va!eg radnog mjesta 22% 8% 60% 10% 25% 14% 57% 4%

Gopodarskog stanja u EU-u 20% 26% 42% 12% 30% 23% 39% 8%

Kakvo#e "ivota u Va!oj

zemlji19% 24% 53% 4% 29% 24% 45% 2%

Kakvo#e "ivota u EU-u 18% 23% 49% 10% 30% 19% 45% 6%

I me& u hrvatskim ispitanicima, i na prosjeku EU28 prevladavaju oni koji u sljede#ih 12 mjeseci ne

o%ekuju promijene. No, dok su me& u preostalim hrvatskim ispitanicima u svim pitanjima u ve#ini

optimisti, na prosjeku EU28 vi!e je pesimista kad je rije% o o%ekivanjma na razini zemlje ili EU-a, dok

su u osobnim o%ekivanjima i oni optimisti.



8


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


VIII. JAVNI DUG I RADNA MJESTA

Sla'ete li se sa sljede&im tvrdnjama?

EU28 RH

Sla'e

se

Ne

sla'e seNe zna Da

Ne

sla'e seNe zna

Javni dug u na!oj zemlji treba

neodgodivo smanjiti72% 18% 10% 88% 9% 3%

Mjere za smanjenje javnog

duga u na!oj zemlji za sada

nemaju prioritet

44% 44% 12% 47% 46% 7%

EU ima dovoljno snage i

sredstava da brani

gospodarske interese Europe u

svijetu

60% 27% 13% 72% 19% 9%

Privatni je sektor u boljem

polo"aju nego javni da stvara

nova radna mjesta

64% 23% 13% 64% 29% 7%

Ulaganja privatnog sektora

treba na razini EU-a poticati

javnim novcem

58% 28% 14% 48% 34% 18%

Velika ve#ina hrvatskih ispitanika, %ak i ve#a nego prosje%nih ispitanika na razini EU28, smatra da

javni dug treba neodgodivo smanjiti. Na objema su stranama ispitanici, me& utim, vrlo podijeljeni

oko pitanja jesu li u njihovim zemljama mjere za smanjenje duga vladin prioritet. Hrvatski su

ispitanici jo! uvjereniji od prosje%nih europskih da EU ima dovoljno snage da brani gospodarske

interese Europe u svijetu. Na objema stranama u gotovo su dvotre#inskoj ve#ini oni koji smatraju da

privatni sektor mo"e lak!e stvarati nova radna mjesta nego javni. Za poticanja privatnih ulaganja

javnim novcem na razini EU-a zala"e se iznadpolovi%na ve#ina prosje%nih Europljana, a

ispodpolovi%na ve#ina Hrvata.



9


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


IX. USELJAVANJE

Koji osje&aj budi u vama useljavanje u Va(u zemlju?

Hrvatski su ispitanici op#enito naklonjeniji useljavanju od ispitanika na razini EU28. No, i jedni i drugi

u ve#ini podupiru useljavanje iz drugih dr"ava %lanica EU-a, a protive se useljavanju iz tre#ihzemalja.

Borba protiv nezakonitog useljavanja

Hrvatskih ispitanika koji "ele dodatne mjere protiv nezakonitog useljavanja samo na razini EU-a vi!e

je nego onih koji bi takve mjere samo na nacionalnoj razini, a relativno ih malo "eli istovremene

nacionalne i europske mjere. Na razini EU28 najvi!e ispitanika, pak, "eli mjere na objema razinama

ili samo na razini EU-a, dok ih relativno malo pri"eljkuje samo nacionalne mjere.

Iz drugih )lanica EU-a Iz dr'ava izvan EU-a

EU28 RH EU28 RH

Pozitivan 55% 65% 34% 41%

Negativan 38% 29% 59% 53%

Ne zna 7% 6% 7% 6%



10


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


X. INFORMIRANJE O EUROPSKOJ UNIJI

Koje sve izvore koristite za obavije(tavanje o europskim pitanjima?

EU28 RH

Konferencije i sastanci 3% 2%

Razgovori s obitelji, prijateljima, kolegama 20% 23%

Dnevni tisak 25% 23%

Ostali tisak 11% 10%

Televizija 49% 50%

Radio 23% 19&

Slu"bene internetske stranice 17% 11%

Medijske internetske stranice 24% 21%

Internestke dru!tvene mre"e 10% 13%

Blogovi 4% 3%

Internetske video-stranice 3% 8%

Knjige, bro!ure, letci 6% 2%

Telefon (Info-linije, Europe Direct itd.) 0% 1%

Drugo (SPONTANO) 1% 2%

Ne tra"i takve vijesti (SPONTANO) 21% 17%

Ne zna 2% 1%

Otprilike polovica se ispitanika na objema stranama o europskim pitanjima ponajprije obavje!tava

na televiziji. Slijede otprilike podjednako, s po malo vi!e od petine ispitanika, medijski portali, dnevni

tisak, razgovori s obitelji, prijateljima i kolegama te radio. Slu"bene internetske stranice prosje%ni

Europljani koriste vi!e nego Hrvati, koji, pak, malo vi!e od prosje%nih Europljana za to rabe

internetske dru!tvene mre"e. Telefonske info-linije za za obavje!tavanje se o europskim pitanjima

gotovo uop#e ne koriste.



11


Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


XI. GRA %ANSTVO

Osje&ate li se i gra*aninom svoje zemlje, i Europe?

EU28 RH

Samo gra& aninom svoje zemlje 41% 30%

Gra& aninom svoje zemlje i Europe 51% 60%

Gra& aninom Europe i svoje zemlje 5% 7%

Isklju%ivo Europe 1% 1%

Ni jedno ni drugo (spontano) 1% 1%

Ne zna 1% 1%

Hrvati se i vi!e od prosje%nih Europljana osje#aju gra& anima i svoje zemlje, i Europe.

Koje su vam tri vrijednosti najva'nije?

EU28 RH

Vladavina prava 13% 11%

Po!tovanje ljudskog "ivota 36% 39%

Ljudska prava 40% 41%

Osobna sloboda 27% 34%

Demokracija 25% 21%

Mir 45% 37%

Jednakost 20% 19%

Solidarnost, pomo# drugima 18% 20%

Tolerancija 17% 15%

Religija 6% 10%

Samoispunjenje 9% 3%

Po!tovanje drugih kultura 9% 6%

Ni!ta od navedenoga (spontano) 1% 0%

Ne zna 1% 1%

Hrvatima su ljudska prava najva"nija vrijednost, a slijede po!tovanje ljudskog "ivota i mir.

Prosje%nim je Europljanima na prvome mjestu me& u vrijednostima mir, a slijede ljudska prava papo!tovanje ljudskog "ivota.




Jesen 2015.

Nacionalni

izvje!taj

Hrvatska


ZAKLJU$AK

Nakon dvije i pol godine %lanstva u Europskoj uniji iznadpolovi%na ve#ina Hrvata gleda na EU

pozitivno, dok na prosjeku EU28 prevladava neutralan stav. Hrvati se %ak i vi!e od prosje%nihEuropljana zala"u za zajedni%ke europske politike, smatraju se gra& anima i Hrvatske i Europe te u

velikoj ve#ini, znatno ve#oj od europskoga prosjeka, s optimizmom gledaju na budu#nost Unije. Dok

misle da u Hrvatskoj stvari idu na gore, ve#ina Hrvata smatra da u EU-u idu na bolje, pa stanje

europskoga gospodarstva, za razliku od prosje%nih Europljana, u iznadpolovi%noj ve#ini smatraju

dobrim, dok stanje hrvatskoga gospodarstva ocjenjuju izrazito lo!im. Unato% tomu, na idu#ih 12

mjeseci ne gledaju s pesimizmom, ali vi!e je ipak onih koji ne o%ekuju nikakve promjene stanja nego

onih koji se nadaju promjenama na bolje.

Na useljavanje op#enito Hrvati gledaju znatno manje negativno nego prosje%ni Europljani. Zamalo

dvije tre#ine Hrvata podupire useljavanje dr"avljana drugih dr"ava %lanica EU-a. Ve#ina ih ipak

smatra da useljavanje dr"avljana tre#ih zemalja nije dobro, ali vi!e od %etiri desetine Hrvata i na

takvo useljavanje gleda pozitivno.

standardni eurobarometar 84 – nacionalni izvještaj za hrvatsku – javno mnijenje u europskoj...

Documents