hrvatska - edickarlovac.eu · javno mnijenje u europskoj uniji jesen 2017. nacionalni izvještaj...

Standardni Eurobarometar 88

Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za

komunikacije.

Ovaj je izvještaj proizveden za Predstavništvo Europske Komisije u

Hrvatskoj.

Javno mnijenje u Europskoj Uniji

Nacionalni izvještaj

Hrvatska

Jesen 2017

Standardni Eurobarometar 88.

Nacionalni izvještaj

JAVNO MNIJENJE U EUROPSKOJ UNIJI

HRVATSKA

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion

Ovo je istraživanje zatražila i uskladila Europska komisija, Opća uprava za komunikacije.

Ovaj je izvještaj proizveden za Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

1

Javno mnijenje u Europskoj uniji

Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


SADRŽAJ

UVOD 2

I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE 3

II. KAKVA EUROPSKA UNIJA 4

III. POSTIGNUĆA EUROPSKE UNIJE 5

IV. TERITORIJALNA PRIVRŽENOST 6

V. NAJVEĆE TEŠKOĆE 6

VI. POVJERENJE U MEDIJE I INSTITUCIJE 7

VII. VRIJEDNOSTI 9

VIII. OBAVIJEŠTENOST O EUROPSKIM PITANJIMA 10

IX. POLITIČKA OPREDIJELJENOST 11

ZAKLJUČAK 12

2


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


UVOD

Istraživanje Standardnog Eurobarometra provodi se dva puta godišnje. Ovo, 88. po redu, 27. je koje je

obuhvatilo Hrvatsku. Naruc itelj istraživanja je odjel „Motrenje i analiza medija“ Glavne uprave za

komunikacije Europske komisije, a njegovu je provedbu organizirao Kantar Belgium S.A. Odgovore

je u Hrvatskoj, razgovarajuci s ispitanicima izravno u njihovim domovima, od 5. do 12. studenoga

2017. prikupljala agencija HENDAL.

Godinu koja je prethodila ovom istraživanju u Hrvatskoj je obilježio pad koncerna Agrokor, uz koji je

vezan velik dio hrvatske poljoprivredne proizvodnje i još veći dio trgovine. Privatnu tvrtku, čiji je

vlasnik Ivica Todorić pobjegao u London, a koja se preinvestirala i prezadužila, pa dobavljače nije

plaćala i po šest mjeseci, što se nije sankcioniralo nego se prikrivalo “kreativnim knjigovodstvom”,

vlada je odlučila preustrojiti, zbog čega je donesen i poseban zakon “Lex Agrokor”. Koalicijski

partner Most je, zbog zahtjeva da odstupi ministar financija Zdravko Marić, koji je došao s

direktorskog položaja u Agrokoru, izbačen iz vlade, a premijer Andrej Plenković iz HDZ-a (EPP)

novu je većinu sastavio s dijelom zastupnika stranke HNS (ALDE), koji su izabrani u Sabor na listi

koju je predvodio oporbeni SDP (S&D), te uz potporu manjina i niza malih desnih stranaka i

neovisnih zastupnika. Iz HNS-a je zbog toga istupio dio zastupnika i osnovao novu liberalnu stranku

GLAS, koja je ostala u oporbi. Nova ministrica obrazovanja Blaženka Divjak, koju je predložio HNS,

nastoji sada, uz tehničku potporu Europske komisije, ubrzati reformu školskoga kurikula. Zbog jačanja

desne struje u civilnom društvu, koja je povela kampanju protiv Istambulske konvencije, ni ona nije

još stavljena na dnevni red Sabora,

Velikih napetosti bilo je u glavnoj oporbenoj stranci SDP-u: zastupnici bliski bivšemu šefu stranke i

premijeru Zoranu Milanoviću sukobljavali su se s novoizabranim stranačkim čelnikom Davorom

Bernardićem, pa se SDP nije uspješno postavio kao korektor vlasti. Do unutarstranačkih sukoba došlo

je i u oporbenom Mostu, kao i u HSS-u (EPP), koji je, nakon dugogodišnje potpore HDZ-u, ponovno

uspostavio suradnju s SDP-om.

Zbog unutaroporbenih sukoba HDZ je, unatoč naoko nesigurnoj većini, održao stabilnost vlade.

Gospodarstvo se nastavilo oporavljati, a nezaposlenost se, zahvaljujući i znatnom povećanom

iseljavanju u druge države članice EU-a, smanjila na 10%.

Unatoč do sada najtežoj sezoni požara, turistička je sezona bila iznimno uspješna i konačno se

produljila izvan triju ljetnih mjeseci. Usto se s mora proširila na unutrašnjost, s rastućim udjelom

Zagreba.

Godinu je i obilježila i oslobađajuća presuda bogatašu Tomislavu Horvatinčiću za usmrćivanje dvoje

talijanskih jedriličara, što je dodatno pojačalo nepovjerenje građana u hrvatsko pravosuđe.

Lani je stigla i odluka Arbitražnog suda o granici sa Slovenijom, koju je Europska komisija priznala

unatoč činjenici da je Hrvatska, zbog pokušaja Slovenije da protupravno utječe na pojedine sudce, iz

arbitražnog postupka istupila.

Iako su mediji izvijestili o Bijeloj knjizi o budućnosti Europe, koju je predstavio predsjednik EK Jean

Claude Juncker, o njezinom sadržaju u hrvatskoj javnosti nije bilo veće rasprave

Reprezentativan uzorak građana starijih od 15 godina, kojih je na ukupnom prostoru na kojemu se

istraživanje provodilo u to vrijeme bilo ukupno 498.971.364, od čega 431.452.219 ne prostoru EU-a, a

u Hrvatskoj 3.796.476, obuhvatio je ukupno 33.193 ispitanika – 28.055 stanovnika 28 država clanica

EU, uključujući 1.094 građana Hrvatske, a uz njih još i 1.005 Turaka, 1.040 stanovnika Bivše

Jugoslavenske Republike Makedonije, 1.050 Albanaca, 500 pripadnika turske ciparske zajednice, 532

Crnogorca i 1.011 Srba.

Izraz Hrvat u ovom izvještaju označava građana Hrvatske, a Europljanin građana EU28. U zagradama

u tablicama su, gdje ih ima, podatci iz istraživanja EB86, provedenoga godinu dana ranije.

3


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


I. PREDODŽBA EUROPSKE UNIJE

U proteklih se godinu dana pozitivna predodžba EU-a u Hrvatskoj smanjila za pet, a na razini EU28 za

pet se postotnih bodova povećala. Negativnu predodžbu EU-a u Hrvatskoj ima, međutim, i dalje samo

18% ispitanika. U Hrvatskoj je najviše onih za koje je EU neutralan pojam, 50%, a na razini EU28 ih

je 37%. Samo je u Češkoj (30%) i u Grčkoj (23%) manje onih koji o EU-u misle pozitivno nego u

Hrvatskoj.

U Hrvatskoj o EU-u pozitivnije misle muškarci (32%), nego li žene (30%). Među ženama je, međutim,

manje onih koji o EU-u misle negativno (17%) nego li među muškarcima. (20%). Najmlađi ispitanici,

od 16 do 24 godine, imaju o EU-u najbolje mišljenje (44% pozitivno, 10% negativno), dok EU

najlošije stoji među ispitanicima starijima od 55 godina (26% pozitivno, 22% negativno).

Prema zanimanjima, najviše je onih na koje EU ostavlja pozitivan dojam među studentima (50:9%),

dok među umirovljenicima EU najlošije stoji (25% pozitivno, 21% negativno).

Prema političkom opredjeljenju, više je onih koji na EU gledaju pozitivno na desnici (35%) nego na

ljevici (30%), dok ih je najmanje u centru (27%). No, i negativno mislećih više je na desnici (23%)

nego na ljevici (19%), a i takvih je najmanje u centru (16%), gdje je za čak 56% ispitanika EU

neutralan pojam. Na EU neutralno gleda i 50% ljevičara, te 41% desničara.

4


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


II. KAKVA EUROPSKA UNIJA

Jeste li za Europsku Uniju koja ima sljedeća obilježja?

EU28 RH

Za Protiv Ne zna Za Protiv Ne zna

Monetarna unija s jednom

valutom, eurom

61%

(58%)

33%

(36%) 6% (6%)

43%

(52%)

52%

(43%) 5% (5%)

Jedinstvena vanjska politika 66%

(66%)

25%

(25%) 9% (9%)

60%

(69%)

35%

(27%) 5% (4%)

Buduće širenje na druge

zemlje

42%

(39%)

47%

(51%)

11%

(10%)

59%

(62%)

35%

(33%) 6% (5%)

Jedinstvena sigurnosna

politika

75%

(75%)

18%

(19%) 7% (6%)

67%

(75%)

29%

(22%) 4% (3%)

Jedinstvena politika

useljavanja

69%

(69%)

25%

(25%) 6% (6%)

63%

(70%)

32%

(27%) 5% (3%)

Jedinstvena energetska

politika

72%

(73%)

19%

(18%) 9% (9%)

62%

(75%)

31%

(21%) 7% (4%)

Jedinstveno digitalno tržište 62%

(59%)

20%

(21%)

18%

(20%)

62%

(69%)

29%

(23%) 9% (8%)

Slobodno kretanje, studiranje i

poslovanje širom EU-a

81%

(81%)

14%

(14%) 5% (5%)

78%

(85%)

20%

(14%) 2% (1%)

I hrvatski i prosječni europski ispitanici u natpolovičnoj se većini zalažu za jaču Uniju s jedinstvenim

politikama na europskoj razini. Znatno se razlikuju samo u dvama pitanjima: nastavku proširenja EU-a

na druge zemlje i monetarnoj uniji. Iako se otpor proširenju EU-a na prosjeku EU28 u proteklih

godinu dana smanjio za četiri, a potpora mu porasla za dva postotna boda, protivnika proširenju pet je

postotnih bodova više nego zagovornika. U Hrvatskoj se potpora nastavku proširenja istovremeno

smanjila za tri, a protivljenje mu poraslo za dva postotna boda, no ispitanika koji zagovaraju nastavak

proširenja EU-a u Hrvatskoj je i dalje zamalo tri petine. Više je zagovornika proširenja nego u

Hrvatskoj samo još u Litvi (66%), Španjolskoj (64%), Mađarskoj (63%) te na Malti i u Rumunjskoj

(62%), a u natpolovičnoj većini daljnje širenje EU-a podupiru još Slovenci (58%) i Poljaci (56%).

Najviše je protivnika daljnjeg širenja u Austriji (68%), Finskoj, Francuskoj i Nizozemskoj (64%),

Njemačkoj (63%), Belgiji i Luksemburgu (59%), Češkoj (56%), Danskoj (55%) i Švedskoj (50%).

Dok je potpora zajedničkoj valuti euru na razini EU28 u proteklih godinu porasla za tri postotna boda,

pa ga podupire više od tri petine ispitanika,. u Hrvatskoj se znatno smanjila, s natpolovične većine na

samo 42%, a broj protivnika zajedničke valute prešao je u natpolovičnu većinu. Zanimljivo je da, dok

na razini EU28 potpora zajedničkim politikama raste ili stagnira, u Hrvatskoj ona opada, iako ih i

dalje, osim eura, podupire znatna većina ispitanika.

5


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


III. POSTIGNUĆA EUROPSKE UNIJE

Što vama osobno predstavlja Europska unija?

EU28 RH

Mir 30% 19%

Gospodarski boljitak 16% 22%

Demokraciju 23% 20%

Socijalnu sigurnost 10% 13%

Slobodu putovanja, studiranja i rada

bilo gdje u EU-u

52% 52%

Kulturnu raznolikost 28% 27%

Snažniji utjecaj u svijetu 25% 23%

Euro 36% 25%

Nezaposlenost 11% 7%

Birokraciju 23% 12%

Bacanje novca 22% 16%

Gubljenje našeg kulturnog identiteta 13% 18%

Više zločina 15% 13%

Nedovoljan nadzor vanjskih granica 23% 17%

Drugo (spontano) 2% 5%

Ne zna 3% 2%

I za hrvatske, i za prosječnog europskog ispitanika daleko je najvažnije obilježje Europske unije

sloboda putovanja, studiranja i rada bilo gdje u EU-u. Drugo po redu za prosječnog Europljanina, a

treće za hrvatske ispitanike, zajednička je valuta euro; Hrvati na drugo mjesto stavljaju kulturnu

raznolikost. Prosječni Europljanin trećim najvažnijim obilježjem EU-a smatra mir.

Koja su, po vama, najpozitivnija postignuća Europske unije?

EU28 RH

Mir među državama članicama 34% 21%

Slobodno kretanje ljudi, roba i usluga

unutar EU-a

26% 35%

Euro 8% 4%

Programi razmjene studenata poput

ERASMUS-a

7% 7%

Zajednička poljoprivredna politika 2% 5%

Gospodarska moć EU-a 5% 12%

Politički i diplomatski utjecaj EU-a u

svijetu

5% 5%

Razina socijalne sigurnosti (zdravstvo,

obrazovanje, mirovine) u EU-u

4% 7%

Drugo (spontano) 1% 1%

Ništa (spontano) 4% 2%

Ne zna 4% 1%

Mir među državama članicama najvažnije je postignuće Europske unije za prosječnog Europljanina,

dok ga Hrvati stavljaju na drugo mjesto. Hrvatima je najvažnije, a prosječnom Europljaninu drugo po

redu, slobodno kretanje ljudi, roba i usluga unutar EU-a. Na treće mjesto prosječni Europljanin stavlja

zajedničku valutu euro, dok je Hrvatima treće najvažnije postignuće EU-a gospodarska moć Unije.

6


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


IV. TERITORIJALNA PRIVRŽENOST

Koliko ste privrženi...

EU28 RH

Privrženi Nisu

privrženi

Ne

znaju

Privrženi Nisu

privrženi

Ne

znaju

Svom gradu ili selu 89% 11% 0% 93% 7% 0%

Svojoj zemlji 92% 8% 0% 84% 16% 0%

Europskoj uniji 55% 43% 2% 46% 51% 3%

Europi 64% 34% 2% 51% 47% 2%

Dok je prosječni Europljanin najprivrženiji svojoj zemlji, a potom gradu ili selu u kojemu živi,

hrvatskim je ispitanicima njihova zemlja na drugome mjestu, iza njihova grada ili sela. Dok je

natpolovična većina ispitanika na razini EU28 privržena Europskoj uniji, među hrvatskim ispitanicima

prevladavaju oni koji privrženost Uniji ne osjećaju.

V. NAJVEĆE TEŠKOĆE

Prema Vašem mišljenju, koje su dvije najveće teškoće s kojima se vaša zemlja / Europska unija

trenutačno suočava?

Vaša zemlja Europska unija

EU28 RH EU28 RH

Zločin 12% (11%) 16% (11%) 10% (8%) 16% (13%)

Gospodarsko stanje 16% (19%) 28% (28%) 17% (20%) 15% (13%)

Rast cijena / inflacija 17% (15%) 27% (25%) 7% (8%) 9% (12%)

Oporezivanje 7% (7%) 8% (6%) 3% (4%) 3% (4%)

Nezaposlenost 25% (31%) 52% (59%) 13% (16%) 11% (16%)

Terorizam 16% (14%) 4% (3%) 38% (32%) 51% (42%)

Stambena pitanja 10% (7%) 3% (3%) - -

Utjecaj EU-a u svijetu - - 9% (10%) 10% (11%)

Državni dug 9% (10%) 19% (22%) 16% (17%) 18% (17%)

Useljavanje 22% (26%) 5% (6%) 39% (45%) 29% (45%)

Zdravstvena i socijalna sigurnost 20% (18%) 8% (9%) - -

Obrazovni sustav 11% (10%) 4% (4%) - -

Mirovine 14% (15%) 13% (10%) 4% (4%) 3% (3%)

Okolišne, klimatske i enegretske

teškoće 10% (7%) 2% (2%) - -

Okoliš - - 8% (6%) 3% (2%)

Opskrba energijom - - 3% (3%) 5% (4%)

Klimatske promjene - - 8% (8%) 5% (5%)

Ostalo (SPONTANO) 3% (1%) 1% (1%) 2% (2%) 0% (0%)

Ništa od navedenog (SPONTANO) 0% (0%) 0% (0%) 1% (1%) 1% (0%)

Ne zna 1% (1%) 0% (0%) 5% (4%) 3% (2%)

7


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


Nezaposlenost je i za hrvatske ispitanike, i za prosječnog Europljanina najveća teškoća s kojom se

njihova zemlja suočava, iako ona zabrinjava tek četvrtinu europskih, a više do polovice hrvatskih

ispitanika. Na drugo mjesto europski ispitanici stavljaju useljavanje, a na treće zdravstvenu i socijalnu

sigurnost. Hrvatskim ispitanicima na drugome je mjestu gospodarsko stanje u zemlji, a na trećemu

inflacija. Useljavanje u Hrvatsku ih gotovo uopće ne zabrinjava.

Na prvo mjesto među teškoćama s kojima se suočava EU Hrvati stavljaju terorizam, dok je za

prosječnog Europljanina najveća teškoća useljavanje, a terorizam ga slijedi u stopu. Hrvatima je

useljavanje druga najveća teškoća za EU, ali zabrinjava čak deset postotnih bodova manje hrvatskih

nego europskih ispitanika.

VI. POVJERENJE U MEDIJE I INSTITUCIJE

Vjerujete li sljedećim medijima i institucijama?

EU28 RH

Vjeruje Ne vjeruje Ne zna Vjeruje Ne vjeruje Ne zna

Tiskanim medijima 47% (46%) 47% (48%) 6% (6%) 47% (44%) 46% (53%) 7% (3%)

Radiju 59% (59%) 34% (34%) 7% (7%) 53% (70%) 41% (29%) 6% (1%)

Televiziji 51% (50%) 45% (46%) 4% (4%) 46% (49%) 51% (49%) 3% (2%)

Internetu 34% (36%) 51% (48%) 15% (16%) 42% (35%) 42% (49%) 16% (16%)

Društvenim mrežama na

internetu 20% (21%) 62% (59%) 18% (20%) 32% (26%) 49% (56%) 19% (19%)

Pravosuđu /

Pravosudnom sustavu 50% (51%) 45% (44%) 5% (5%) 19% (29%) 75% (67%) 6% (4%)

Policiji 72% (71%) 25% (25%) 3% (4%) 53% (56%) 44% (42%) 3% (2%)

Vojsci 73% (74%) 21% (19%) 6% (7%) 79% (68%) 18% (29%) 3% (3%)

Javnoj upravi 49% (48%) 45% (46%) 6% (6%) 27% (36%) 67% (61%) 6% (3%)

Političkim strankama 18% (16%) 77% (78%) 5% (6%) 11% (13%) 85% (85%) 4% (2%)

Županijskim ili lokalnim

vlastima 51% (47%) 44% (47%) 5% (6%) 26% (26%) 71% (71%) 3% (3%)

Vladi 36% (31%) 59% (64%) 5% (5%) 15% (26%) 82% (71%) 3% (3%)

Saboru 35% (32%) 58% (62%) 7% (6%) 15% (24%) 81% (73%) 4% (3%)

Europskoj uniji 41% (36%) 48% (54%) 11% (10%) 39% (43%) 51% (50%) 10% (7%)

Europskoj komisiji 42% (38%) 41% (45%) 17% (17%) 42%

(43%) 45% (45%) 13% (12%)

Europskom parlamentu 45% (42%) 42% (45%) 13% (13%) 50% (46%) 41% (44%) 9% (10%)

Europskoj središnjoj

banci 39% (34%) 44% (49%) 17% (17%) 37% (36%) 51% (51%) 12% (13%)

Ujedinjenim narodima 47% (45%) 39% (41%) 14% (14%) 36% (44%) 52% (47%) 12% (9%)

8


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


I Hrvati, i Europljani od medija najviše vjeruju radiju. No, dok na prosjeku EU-a povjerenje u medije

u proteklih godinu dana uglavnom stagnira, u Hrvatskoj je povjerenje u radio znatno palo, a povjerenje

u televiziju, koja je lani u Hrvatskoj, kao i na prosjeku EU28, bila na drugome mjestu, preraslo je u

nepovjerenje. Povjerenje u tiskanje medije u Hrvatskoj je u međuvremenu nešto poraslo, pa je danas

postotni bod više onih koji im vjeruju nego onih koji u tisak nemaju povjerenje. Obavijestima s

interneta sada vjeruje još manje prosječnih Europljana nego lani, dok im Hrvati danas vjeruju više i

jednako je onih koji im vjeruju koliko i onih koji im ne vjeruju. Društvenim mrežama na internetu ni

hrvatski, ni europski ispitanici uglavnom ne vjeruju, iako je u obavijesti s društvenim mreža

povjerenje Hrvata trećinu veće nego na prosjeku EU28.

Povjerenje u pravosuđe odnosno u pravosudni sustav ima natpolovična većina Europljana, dok je u

Hrvatskoj nepovjerenje u proteklih godinu dana poraslo s dvije trećine na tri četvrtine ispitanika.

Vojska uživa veliko povjerenje i Hrvata i Europljana, s time da je ono na razini EU28 u proteklih

godinu dana neznatno opalo, dok je u Hrvatskoj poraslo za čak 11 postotnih bodova. Policiji vjeruje

zamalo tri četvrtine Europljana, a tek malo više od polovice Hrvata, s tim da povjerenje u policiju na

razini EU28 raste, a u Hrvatskoj opada.

Dok povjerenje u javnu upravu na razini EU28 raste, te joj sada vjeruje većina od zamalo polovice

Europljana, u Hrvatskoj je u znatnome padu, pa joj danas ne vjeruje više od dvije trećine Hrvata.

Županijskim i lokalnim vlastima Europljani sve više vjeruju – sada je natpolovična većina takvih, a

Hrvati im u velikoj, stagnirajućoj, većini ne vjeruju.

Nepovjerenje u nacionalne parlamente dominantno je i na razini EU28, i u Hrvatskoj. No, dok im

danas vjeruje nešto više od trećine Europljana, tri postotna boda više nego lani, u Hrvatskoj se

povjerenje u Sabor u međuvremenu smanjilo s četvrtine na samo 15 posto ispitanika, jednako kao i

vladi. Vladama svojih zemalja danas, pak, vjeruje više od trećine Europljana, pet postotnih bodova

više nego lani. Golemo je na objema stranama nepovjerenje u političke stranke, no, dok povjerenje u

stranke na razini EU28 ipak malo raste, u Hrvatskoj i ono dodatno opada.

Dok na razini EU28 povjerenje u Europsku uniju raste, iako su i dalje u većini oni koji u nju nemaju

povjerenje, u Hrvatskoj opada, pa joj sada ne vjeruje više od polovice ispitanika. I povjerenje u

Europsku komisiju na razini EU28 je u porastu, dok je u Hrvatskoj u neznatnom padu. Europskoj

središnjoj banci ne vjeruje većina ni Europljana, ni Hrvata; u Hrvatskoj je to nepovjerenje

natpolovično. Jedina europska institucija kojoj Hrvati većinski vjeruju, i to više od prosjeka EU28,

Europski je parlament.

9


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


VII. VRIJEDNOSTI

Koje tri od ovih vrijednosti najbolje predstavljaju Europsku uniju / Koje su vam od njih osobno

najvažnije?

Najbolje predstavljaju

Europsku uniju Osobno najvažnije

EU28 RH EU28 RH

Vladavina prava 22% 18% 18% 13%

Poštovanje ljudskog života 15% 19% 36% 37%

Ljudska prava 33% 21% 42% 33%

Osobna sloboda 16% 17% 24% 35%

Demokracija 32% 39% 28% 22%

Mir 40% 31% 45% 46%

Jednakost 12% 15% 20% 19%

Solidarnost, pomoć drugima 16% 19% 15% 19%

Tolerancija 12% 14% 18% 13%

Religija 3% 6% 6% 9%

Samoispunjenje 4% 5% 8% 5%

Poštovanje drugih kultura 13% 11% 9% 4%

Ništa od navedenog

(SPONTANO) 5% 10% 1% 2%

Ne zna 7% 9% 2% 0%

Prema mišljenju hrvatskih ispitanika, Europsku uniju najbolje predstavljaju demokracija, mir i ljudska

prava. Za prosječnog europskog ispitanika mir je na prvome mjestu, dok su na drugome ljudska prava,

a demokracija je na trećemu mjestu.

Hrvatskim su ispitanicima od ponuđenih vrijednosti osobno najvažnije mir, poštovanje ljudskog života

i osobna sloboda. Prosječnome Europljaninu također je najvažniji mir, a slijede ljudska prava, pa

poštovanje ljudskog života.

10


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


VIII. OBAVIJEŠTENOST O EUROPSKIM PITANJIMA

Koliko se smatrate obaviještenima o europskim pitanjima

EU28 RH

Dobro 31% (38%) 33% (37%)

Loše 65% (60%) 65% (63%)

Ne zna 4% (2%) 2% (0%)

Hrvatski i europski ispitanici u podjednakoj većini smatraju da su loše obaviješteni o europskim

pitanjima. U proteklih se godinu dana osjećaj da nisu informirani o europskim pitanjima i u Hrvata i u

Europljana povećao. U Hrvatskoj je najviše je onih koji smatraju da su dobro obaviješteni u skupini

ispitanika staroj između 40 i 54 godine (50%), a najmanje ih je u skupini starijoj od 55 godina (36%).

Koje sve izvore koristite za obavještavanje o europskim pitanjima?

EU28 RH

Konferencije i sastanci 3% 1%

Razgovori s obitelji, prijateljima, kolegama 19% 25%

Dnevni tisak 24% 17%

Ostali tisak 9% 9%

Televizija 48% 51%

Radio 21% 15%

Službene internetske stranice 17% 9%

Medijske internetske stranice 26% 16%

Internetske društvene mreže 13% 15%

Blogovi 3% 5%

Internetske video-stranice 3% 8%

Knjige, brošure, letci 5% 3%

Telefon (Info-linije, Europe Direct itd.) 1% 0%

Drugo (SPONTANO) 1% 1%

Ne traži takve vijesti (SPONTANO) 20% 22%

Ne zna 2% 0%

A gdje dobivate većinu vijesti o europskim pitanjima? Na prvome mjestu...

EU28 RH

Televizija 53% 56%

Tisak 9% 4%

Radio 7% 3%

InternetskEB Paragraph stranice 14% 18%

Internestke društvene mreže 4% 5%

Drugo (SPONTANO) 1% 0%

Ne traži takve vijesti (SPONTANO) 11% 13%

Ne zna 1% 1%

Televizija pa internet glavni su izvori vijesti o europskim pitanjima i za hrvatske, i za europske

ispitanike. Hrvati se o europskim pitanjima također uvelike informiraju razgovarajući s obitelji,

prijateljima i kolegama.

11


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


IX. POLITIČKA OPREDIJELJENOST

Kako biste se svrstali na političkoj ljestvici?

EU28 RH

Lijevo 8% (8%) 11% (12%)

Lijevi centar 20% (19%) 20% (19%)

Centar 35% (36%) 35% (34%)

Desni centar 14% (13%) 14% (12%)

Desno 5% (5%) 7% (12%)

Odbija odgovoriti 8% (9%) 6% (6%)

Ne zna 10% (10%) 7% (5%)

U EU28 lijevo od centra ukupno se svrstava 28% ispitanika, postotni bod više nego lani, a u Hrvatskoj

njih 31%, jednako kao prije godinu dana. Desno se smješta ukupno 19% Europljana, bod više nego

lani, a 21% Hrvata, tri boda manje nego lani. Na objema stranama prevladavaju, u jednakom postotku,

oni koji se smještaju u politički centar, s time da je takvih na razini EU28 sada bod manje, a u

Hrvatskoj bod više nego lani.

Žene se u Hrvatskoj češće smještaju lijevo nego muškarci (33:30%), a više ih je i u političkom središtu

(36:34%), dok ih je na desnici znatno manje nego muškaraca (16:26%). Ljevičari dominiraju nad

desničarima u svim dobnim skupinama, ali samo ih je među starijima od 55 godina više nego onih koji

se svrstavaju u politički centar.

12


Jesen 2017.

Nacionalni

izvještaj

Hrvatska


ZAKLJUČAK

Iako negativnu predodžbu o Europskoj uniji ima manje od petine Hrvata, pozitivna se predodžba o

EU-u u Hrvatskoj nastavlja smanjivati. Tomu je vjerojatno pridonijela i činjenica da hrvatski građani

ni četiri godine nakon ulaska u EU nisu još na svojem obiteljskom životnom standardu počeli osjećati

dobrobit od članstva. Uvelike, također, prevladava uvjerenje Hrvata da su o europskim pitanjima loše

obaviješteni.

Pad popularnosti EU-a posljedica je i velikog općeg nezadovoljstva djelovanjem političkoga sustava,

koje se ogleda u golemom nepovjerenju u političke stranke, Sabor i vladu, kao i u pravosuđe, što

ishodi porastom populizma. Dok su teškoće u koje se Ujedinjena Kraljevina dovela Brexitom smanjile

popularnost populističkih stranaka u mnogim državama članicama EU-a, u Hrvatskoj je, uz više od

300.000 građana s blokiranim računima, koji ne vide izlaz iz ovrha, dodatno ojačao populistički

protueuropski Živi zid, koja je sada treća stranka po popularnosti.

Unatoč tomu, Hrvati u znatnoj većini podupiru Uniju s jedinstvenim politikama, no ta se potpora u

proteklih godinu dana ponešto smanjila. Ipak, samo je potpora zajedničkoj valuti euru prerasla u

protivljenje. Europskim institucijama Hrvati i dalje vjeruju znatno više nego domaćima, ali samo

Europski parlament uživa povjerenje većine ispitanika.

Iako se prema pojavljivanju u javnosti, osobito u medijima, čini da u Hrvatskoj dominira desnica, ovo

istraživanje pokazuje da ona sve više zaostaje za ljevicom, dok se većina građana smješta u političko

središte.

hrvatska - edickarlovac.eu · javno mnijenje u europskoj uniji jesen 2017. nacionalni izvještaj...

Documents