7/30/2019 ta da se radi

1/32

TADASERADI?

dubrovakireferendum,realnapolitikaimogunostidemokracije

Nedavnonam sepredoimaodigraoprvi referendumpokrenutnagraansku inicijativuu

Hrvatskoj.DubrovakireferendumogradnjinaSru.Radiseoneobinompolitikomdogaajukoji

jeizazvaomnogekontroverze.Razliitamiljenjau ijemseokruenjuposebnoistieonooko egase

velikaveinaslae.Naime:uvjerenjeovelikomznaajudotinogdogaaja.Neki e reiznaajnom

iskoraku iz sveope apatije, politikom preporodu i buenju na lokalnoj razini. Drugi e, sasvim

suprotno, naglasiti kako se radi ojojednoj neupitnoj potvrdi politike nezainteresiranosti velike

veinegraana. Jedni e slavitiodluanotpordiktaturikrupnogkapitala i korumpiranihpolitiara.

Drugie

slaviti

kona

no

rasvjetljenje

istine

o

kapitalisti

ki

nastrojenim

Hrvatima.

Iako se teko sloiti saprenaglaavanjem vanostijednogobinog glasanja,ma kakvoono

bilo, dubrovaki referendum dovoljnoje znaajan da ovjeka potakne na pisanje. U ovom tekstu

stogakreemoodreferendumaoSru.Sabiranjadojmovaianalizerezultata.Kaempolazimojerse

na tome svakako ne zaustavljamo. S obzirom da se radi o znakovitom primjeru alternativnog

politikog djelovanja cijelu je strku prigodno iskoristiti za isticanje nekih poznatih prijepora i

paradoksa (to se, uglavnom, nevoljko uzimaju u obzir). Aktualnih problema kojeje na vidjelo

najlake izvui analizirajui odnos vladajue realpolitike racionalnosti i njenih oponenata. Takav

poduhvatsretnosepokazujednevnopolitikiaktualannesamosobziromnareferendumzanama,

veilokalne

izbore

(uz

upitnu

legitimnost

strana

kog

sustava)

koji

nas

ekaju

za

nekoliko

dana.

Tre

i

direktan povod za pisanje svakako je i ovogodinji Subversive Film Festival, sa svojom temom

demokratskih utopija. Ako takav festival ima neku svrhu (izvan svoje spektakularne pojave) toje

svakakopoticajjavnediskusije ipromiljanjaopolitikimpitanjimanaalternativannain.Pitanjeo

mogunostimademokracije;njenimrealnimiutopijskimuoblienjimajednojeodbitnihpitanjakoja

si u ovom tekstu postavljamo. Iako, u krajnjoj liniji, nastojimo ii i mnogo dalje: do iznoenja

problemaoefikasnompolitikomdjelovanjuuope.Onomvjenom:tadaseradi.Pritome,jasno,

neemoizreiprevienovihstvari.Uglavnom emodobropoznate,starespoznajeoivjetikroznovu

interpretacijupolitikeaktualnosti.Tojespoznajnidoprinosovogtekstaakogaitakvoguopeima.

Krajnjapaksvrhaovogpisanja istojepraktina,politika,aktivistika.Onajesasvimjednostavna:a)

poticajnatransparentnupolitikuaktivnost(protivapatinostii,nadasve,nasuprotplitkom,ideolokizavedenom angamanu); b) uputanje u aktualne politike borbe; lobiranje za svoje, posebne

politike svrhe/sadraje (koji se na trenutke eksplicitno oituju, ili, u veini sluajeva, ostaju kao

politikouporitekritikekojaseiznosi).

Obimantekst,kojinastojiotvorititovierazliitihpitanja,priizlaganjujetekostrukturirati

na zadovoljavajui, dovoljno jasan, nain. Izlaganje u ovom tekstu polazi od (I.) konkretnog

dubrovakogreferendumasapovrnimprijeporimakojigaprate.Tu emoseosvrnutinarezultatei

neposredne politike posljedice. Potom se okreemo (II.)pitanjima unutranjemotivacije lokalnih

akteratogpolitikogokraja razliitihklasnih,vrijednosnih,interesnihpozicija.Otkrivanjuoigledne

kompleksnostisadrajakojisekrije izasasvimprostereferendumskedileme.Utreemsedjelu(III.)hvatamoukotacsaproblemimapolitikogodluivanjauope;posrednog ineposrednog.Pitanjima

7/30/2019 ta da se radi

2/32

realne politike: njene prevladavajue legitimacije i racionalnosti; demokratskih, populistikih i

tehnokratskih izazova;nainanakojiserazliitipolitikisadrajiuzdiudopozicijamoi iodreenja

njenog zbiljskog karaktera. etvrtim djelom (IV.) vraamo se, ili tek ulazimo, u sferu konkretnih

politikih sadraja realnih drutvenih, povijesnih i ekonomskih alternativa. Odnosa privatnog i

opeginteresa;krupnogkapitalakaodrutveneekonomskesilekojasepojavljujeuoblikuprivatnog

vlasnitva i njegovog odnosa sa politikim interesom zajednice. Na najopenitijoj razini odnosa

politike iekonomije. Inakoncu (V.)postavljanjepitanjauinkovitepolitikeaktivnostiunajiem

smislu.Vjenopitanjeodnosateorije iprakse;politikevizije/umijeakaoonoguistinudjelatnogu

povijesti. Politikog koje nije predvidiva posljedica pozitivnih drutvenih, kulturnih, tehnikih,

ekonomskihuzrokave onanajneposrednijapraktinadjelatnostkojasvakiodtihuzrokapovijesno

kontekstualizira.Odreujekrajnjiopsegnjihovihmogunosti.

Pakrenimoredom.

I.

Dan ili dva prije poetka glasanja na dubrovakom referendumu gradonaelnik Andro

Vlahui uspioseproslavitiosebujnomteorijskominovacijom.Onje,naime,presjekaogordijski vor

jednog od temeljnih politikih pitanja onog aktivnosti lanova zajednice. I to na zadivljujue

jednostavannainsvojstvensamoroenomgeniju:zakljuiojekakosenemoebitipolitikipasivan

jerje iuzdravanjeodpolitikeoblik politike aktivnosti.Vlahui se time,moda,od zbunjenog i

nepopularnog dunosnika pokuao preobraziti u kakvog mudraca, filozofa. Kakve e novosti tajpokuaj donijeti na lokalnim izborima jo je za vidjeti. Ono pak sigurno svakako je istina da

spomenuta,brzopleta,ilipromiljenozlonamjerna,izjavausebikrijeimnogoviesadrajanegolise

naprvipogled ini.

Takvo presijecanje problema politike apstinencije moe se itati i kao sasvim

zdravorazumsko.Akojegraaninpolitikislobodan isvakinjegov in,djelo iliuzdravanjeoddjela,

imapolitikeposljedice,ondajeoito kako istiobjektivnonemoebitipolitikipasivan.Problem

takvogprostogpostavljanjastvarileiu injenicidasenjimenedajeodgovornapitanjeopolitikoj

aktivnosti, ve se isto njime obezvreuje, ini besmislenim. Brie se razlikovanje politikog i

nepolitikogdjelovanja;paisampojampolitikebivaradikalnodovedenupitanje.Akojeuzdravanjeodpolitikogdjelovanjaoblikaktivnostionda se ipolitika slobodamoepojavitiuoblikuvlastite

negacije,neslobode.Modernapovijestnamjepokazalakolikojelakoproizvestiporetkeutemeljene

natotalnom,praktinomukidanjupolitikeslobode.tovie:iprostora,mogunostislobodeuope.I

toupravona udnoj logicipokojojseoitovanjesubjektivnevoljeslobodnihpolitikihakteramoe

otuiti,auistovrijemezadratipunu,tovieproizvestitotalnu,demokratskulegitimnost.Takozvani

totalitarniporecinedvojbenopretpostavljajujednuvrstupasivneaktivnostisvakogdijelapolitikog

tijelaopu aklamacijubez ijednog slobodnoputenogglasa. Izricanjapodrkenekompolitikom

programuiliporetkubezdasetoizriitokae.SuglasnostsvoljomPartijeiVoe.Onajprotivnekase

pokae(jer: izatakve imamjesta).Svakako:Vlahuiev izletpretjeranobibilonazvatitotalitarnim.

Nodanamitakomoezazvuatisasvimjeneupitno.Zbogtogajeiglup.

7/30/2019 ta da se radi

3/32

Noopet:strogogovoreiradiseo istinitomuvidu.Politikapasivnostuistinujejedanoblik

aktivnosti. Uteorijskomsmislutakvaspoznajaiznimnojedragocjenainezamjenjiva.Onajevrijedna

kao polazite; od njeje potrebno krenuti kao od problema. Politiki akteri svojim djelovanjem

praktinoproizvodesutinskurazlikuizmeusebeinepolitikih lanovazajednice,onihkojiseodriu

politike. Teorija tu razliku nastoji racionalno objasniti; povezatije u ire, konzistentno shvaanje

drutva, politike, svijeta; eventualno iznijeti neke normativne zahtjeve. Razlozi dubrovakog

gradonaelnika sigurno se ne proteu tako daleko. Najizglednijim se ini kakoje gospodin Andro

razliku izmeu politike aktivnosti i pasivnosti, glasanja i apstinencije pokuao relativizirati,

tendenciozno zamagliti. Zato? Zbog ega bijedan gradonaelnik takvo to smatrao vrijednim i

smislenim? Uvredljivo bi bilo pretpostaviti kako se radi o cininom izrugivanju demokraciji. Ili

prostom pokuaju (demokratskog) legitimiranja (demokratski) nelegitimnog sadraja plitkim i

predvidivim spinovima. Pretpostaviti takvo to za jednog savjesnog dunosnika bilo bi sasvim

neprimjereno, uvredljivo. Gotovo jednako pretjerano kao jednog potenog liberala nazvati

totalitarnim.

Ostavimo se ipak tog nebitnogpitanja (tobi dubrovakom gradonaelniku da daje takve

izjave) inastavimosa izlaganjemproblema.Samouzdravanjeodkonkretnogdjelovanja,primjerice

glasanja na izborima ili referendumu, uistinu i moe biti izraz politike volje, moe biti politiki

djelatno.Previajuitu(udnu,aliistinitu)sitnicumudrikritiariVlahuievognesmotrenogizletau

politikuteorijuisamisepokazujurazmjernoplitki(akoneizlonamjerni).Jer:politikanesvrstanost

posebinijepasivnost.Tojeonotreemiljenje,onapolitikaperspektivavie,kojapolitikuslobodu

iriprekogranicatrenutnih,reducirajuih,politikihpodjela.Politikaslobodauvijeksenalaziizmeu

ekia i nakovnja; sjedneje stranepritie apatinost i neaktivnost, dokju s druge straneukida

agresivni zahtjev svrstavanja, zauzimanja strana. Prisiljavanje lanova zajednice da budu politiki

slobodni, da glasaju, da se svrstaju, izjasne jednako je besmisleno kao i uzimanje njihovenezainteresiranostiiapatinostikaoizrazaaktivnosti.Stogaineglasanjenareferendumuiliizborima

moebitiizrazpolitikeaktivnosti.Utolikoukolikoaktertakvim inomglasazaonoreferendumskom

alternativomistisnuto,unjojodsutno.Ilinaizborimazaokruujeopcijunijednoodponuenih.Toje

ak iakosvojimuzdravanjem iskazuje istonegativanotklon,kritikuponuenihalternative,abez

jasnogartikuliranjatreeopcije.Nesvrstanostnijeapolitinost.Bitinesvrstanupravoznaipolitikise

svrstati, ali izvan okvira prisutnih, ponuenih mogunosti. A tu se radi o najaktivnijem obliku

politikogsvrstavanjakojineproizlaziniizkakvogvanjskograzloga.Uzdravanjeodpolitikog ina,u

naem sluaju glasanja na referendumu, stoga je izraz neaktivnosti tek pod uvjetom realne

apatinostiiravnodunosti(aneformalneapstinencije).

Stogasekaopresudnopojavljujeoitopitanje:nakojijenainmogueznatirazliku izmeu

apatinosti inesvrstanosti?Razluiti i racionalnoosvijestiti svedetalje iunutarnjepolitike razlike,

istinskaznaenjakojasekriju ispodnekogformalnogpolitikog ina?Kakoegzaktnoodrediti istinu

politikog fenomena u svoj njegovoj neuhvatljivosti? Temeljni problem u cijeloj prii

netransparentnostjevolje lanovapolitikezajednice.Tanetransparentnostsasvimjeneotklonjiva.

Kako zbog nepostojanja uinkovitog naina osvjetljivanja njene nutrine, tako i paradoksalne,

promjenjiveimnogoznaneprirodesamogfenomena.Oddavninapoznatespoznajneneuhvatljivosti

praktinih, ljudskih stvari. Ne postoji nikakav pouzdan nain, pouzdan alat i metoda drutvenih

znanstvenika,politologa,sociologaiostalih,kojibimogaonavidjeloiznijeti,mjerljivimaiegzaktnima

uinitisverazineunutranjihpolitikihrazlika.Modernaznanostitehnikanedvojbenosutrijumfiraliu obraivanju ive i neivematerije, no u noenju s ljudskim stvarima u zadnjih su dvjestotinjak

7/30/2019 ta da se radi

4/32

godina u vie navrata polomili zube. Prvenstveno zbog vlastite naivnosti. Ne postoji, niti moe

postojati,pouzdanametoda koja bimogla na uinkovitnainpolitikouiniti znanstvenotehniki

vidljivim ipredvidivim. Istinapolitikogotkriva sejedino krozpolitikiproces,politikudjelatnost.

Krozdrutvenu ihistorijsku zbiljukojukonstituira.Onajepraktina.Nemoebiti fiksirana,pinned

downpovoljipolitologa isociologa.Nemoguejeobjektivnootkritismisaonekepolitike injenice,

onog to se politiki odigralo. Jer taje injenica u svom izvornom odigravanju kontradiktorna i

mnogoznana.Samsubjektnijegospodar,ve ishodsudaraoprenihrazloga.Kaoto itirazlozine

postojekaoizvanjskiuzroci,mjerljivifaktori,ve sukvalitativnorazliite,otvorenemogunostikojeje

po sebi nemogue mjeriti i s njima raunati. O takozvanim politikim injenicama je mogue

razgovarati,interpretiratiihiosmiljavati.Nonjihovajeistinauvijekuonombuduem,onometo e

iznjihproizai,tosetektrebadogoditi.Atuse,stoga,nemoegovoritio injenicama.Tuseradio

inu,njegovojaktualnosti imogunostimakojesejavljajuuspecifinim iuvijeknovimoblicima.to

erei:neovisipolitikadjelatnosto istini,ve istinaovisiodjelatnosti.Znaenjeuzdravanjadvije

treinebirakogtijelaodglasanjaneotkrivaseusasvimnepouzdanimrazlozimazbogkojihgraani,

eventualno, nisu glasali, ve unjihovombuduemdjelovanju koje e, vie ilimanje,biti i aktivnareakcija na tu injenicu. Istina politikog tako je uvijek otvorena i u budunosti, a djelovanje,

motivacija i artikulacija politike perspektive nuno su nadreeni kontemplaciji, znanju i

nepristranomprosuivanju.

Dasumiramo:zdravorazumski,prost,asvakakoizlonamjeranizletAndraVlahuiaupitanja

politiketeorijepokazaosemnogokompliciranijinego lisenaprvipogledmoglouiniti.Uteorijije

moguedauzdravanjegraanaodglasanjauistinu ibude izraznjihovepolitikeaktivnosti.Kaoto

je mogue i suprotno. Nemogueje pouzdano i objektivno odrediti znaenje nekog injeninog

izlaska ilineizlaskanabiralita. Jasno:nenedostajeprofesionalnihkomentatora i strunjaka ijije

posao interpretirati referendumske rezultate, kao i svepolitike fenomene.Njihova interpretacijamoebitivieilimanjeuviajna,vieilimanjekreativnaiuvjerljiva;noonasenakoncutekomoe

sutinskirazlikovatiodprosjenogbirtijskogkomentara.Nezbogtogatobiznanjeiautoritetarka

Puhovskog openito bilojednako autoritetu i znanjuprosjenogpijanca, ve zbog oneprethodno

natuknutenemogunostifiksiranjaistinepolitikogfenomena.Nepostojimetodakojombisemoglo

odreditikojisegraaninuzdraoodglasanjajersvojuspecifinuisloenupolitikuvoljunijemogao

izrazitikrozreduciranobliknaraspolaganju,akojiseuzdraojertuvoljunemailineeliimati.Atoje

samojedna od neodredivih pretpostavki egzaktne, neupitno istinite interpretacije ovog ili onog

politikogdogaaja.

* * *

Govoritiodubrovakomreferendumustogajeodsamogpoetkaizuzetnoteko.Jerstvarjei

prijenegolijojsekonkretnoposvetimoprilinokomplicirana.Timviezauujekolikoseolakoonjoj

govori.Vlastgovorioaktivnostineaktivnih;slavljenikiraspoloeniinvestitoropobjednikojvoljitihe

veine; graanske udruge o demokratskom trijumfu politiki aktivnih; strunjaci i komentatori o

nekonzistentnostima zakona o referendumu. Cijela diskusija kojoj smo mogli svjedoiti poslije

referendumajednakojepredvidivakaotojebila ikampanjakojamujeprethodila.Pokuajmose,

7/30/2019 ta da se radi

5/32

stogazapoetakzadratinatojdiskusiji,navidjeloiznijetinjenupredvidivostipriloitijednuilidvije

manjepredvidiverijei.

Brojkesuononeosporno. I iakoje izprethodnog izlaganjajasnoda istemalo togovoreo

politikimstvarima(zbog egasu, izmeuostalog, ineosporne)uovomjesluajuprigodnokrenuti

od njih. Dubrovaki referendum zavrio je premonom pobjedom protivnika gradnje: oko 85%glasovabilojeprotiv,dokjetek15%glasaaglasaloza.Izlaznostnareferendumubilajetolikoniska

(oko 31%) da bi, sa ili bez zakonski odreenog minimalnog praga, odluka po njoj bila upitne

legitimnosti. Kako bi se otklonila natezanja oko legitimnosti zakonodavacje situaciju predvidio i

odredio razinu od 50% traene izlaznosti. U skladu s vaeim normama referendumska odluka

uinjenajeneobvezujuom.

Iz tihnespornihbrojkijasnoprovirujenekoliko spornih stvarioko kojih se suprotstavljene

strane iz kampanje inakonproglaenja rezultata tuku.Tu seprije svega radioproblemu traene

izlaznostiod50%.Koliko se radio razumnojbarijeri kojaograniavaolakouzdizanjevolje aktivne

(mogueineodgovorne)manjinenarazinuopenitoginteresa,akolikoosredstvuzadravanjarealnepolitike moi u rukama izabranih (mogue i korumpiranih) politiara, nasuprot neposrednom

angairanjuzajednice?Bilidotinurazinutrebalopoveati,spustitiiliupotpunostiukinuti?Ve tuse

radi o tipinom politikom pitanju. tovie, o temeljnom pitanju: kako glasati o tome kako emo

glasati?Od starina taj seproblemu teoriji rjeavaona razliite,nerijetkoprilino ironinenaine.

Poputdjelamudrogustavotvorcakojibipostavivitemeljnenorme,brebolje,nestao izzajednice.

Danassunamtakvitrikovi idaljeduhoviti,aliodmalepraktinevanosti.Unaemjevremenuvie

nego ikadjasnokakopolitikoodluivanjemoradaodluujeosamomesebi.Kakonema inemoe

naipouzdanog, vrstogosloncaizvansamogpolitikog.Dasamomoraurealnimokolnostimauvijek

iznovaproizvoditivlastitu legitimnost itokroz izmjenu iprilagoavanje,aneusidrenjeunekuviu,

nepromjenjivu,politikuistinu.

Stogaje loginodaaktivistigovoreonelegitimnosti zakonakojijeponitio iskazanu volju,

apsolutnouzevi, etvrtinedubrovakihgraana.Njihovizahtjevisuunaelusasvim legitimni.Kao

tobinaelnomoglibiti legitimni izahtjevineposrednojdemokracijinesklonestranedasetraena

razinaizlaznostiod50%pretvoriutraenibrojglasovauapsolutnomsmislu(kaotojebiosluajsa

starim, prije manje od dvije godine izmijenjenim, zakonom o referendumu). Pitanja o uvjetima

legitimnostipolitikogustrojstvajo emosedotaknutiunastavku.Onotonamjeuovomtrenutku

vanije konkretnoje analizirati legitimnost referendumske odluke s obzirom na duh postojeeg

zakona. Jer po tom se zakonu na referendum izalo. Koliko god on (eventualno) nepravedan bio,

neupitnojedajebiopotovanipredvidiv,tesumusekaotakvompolitikiakterimogliprilagoditis

njim raditi i iskoristitiga zauspjeh svoje stvari.Stoga se legitimnostprovedenogmora iitavatiu

skladusapostojeimzakonom,anekroznjegovopropitivanje.

Kadakaemouskladusazakonom tonipotoneznai iskljuivo zakonskom formom,ve i

njegovim duhom. Investitor i investiciji skloni politiari slavili su uspjeh kroz guranje formalne

pobjede uprvi plan. Izlaznostod 31% formalnoobara odluku i tojejedino bitno u cijeloj stvari.

Graanskoj inicijativi skloni novinari i sami lanovi s pravom se zgraaju nad takvim bezobraznim

cinizmomformalnihpobjednika(sobziromna izlaznost).Jeruistinuseradioogavnojstvari;sasvim

naraziniVlahuievemudrolijeoaktivnostipasivnih.Problemprotivnikagradnjesastojiseutomeda

ni saminisumnogopotenijiod svojihprotivnika. Jerje ipobjedakojuproglaavaju, sasvimoito

7/30/2019 ta da se radi

6/32

lana kao i ona njihovih protivnika. U kojem smislu? Zakon koji propisuje izlaznost od 50%

pretpostavljadaje lokalni referendum legitimanakojeapsolutnaveina zajednicenaovaj ilionaj

nainzainteresiranazadonoenjeodlukeokonkretnomproblemu.to erei:daapsolutnaveina

zajednice imasvojstav ieli izrazitisvojuvoljuodotinompitanju.Problemsejavljakadasejedna

stranaodluinabojkotkaosigurnijinainpostizanjasvogcilja.Takavbojkotjesvojevrsnaprijevara,

izigravanje zakona.Neformalna koalicijaonihuistinunesvrstanih i apatinih sajednom stranomu

politikomsukobuuvijek ebitiuapsolutnojveinibezobziraokakvomsepitanjuradilo.Temeljno

pitanjelegitimnostireferendumskeodlukestogavienemoebiti istoformalno.Onomorauobzir

uzetirealnostbojkota. I iako formalnogledanoreferendumpadasa izlaznoumanjomod50%on

realno,sastanovitapolitikelegitimnostiiuduhupostojeegzakonamoeproi.Moebitipolitiki

obvezujui (ak i protiv golog slova zakona). Moe biti mnogo vie od pirove pobjede, zbiljska

politikapobjeda.

Usluajudubrovakogreferendumaotomeseneradi.Graanska inicijativaproglaavajui

svojupolitikupobjedudiskreditirala sejednakokao i slavljenikigolf investitori.Zbog ega?Zbog

matematike. Ili preciznije: zbog beskorisnosti matematike (kao prvog kandidata) za davanje

uvjerljivog pravorijeka. Pod pretpostavkom izlaznosti pobornika gradnje koji su bojkotirali

referendumTONODOapsolutne razineod50%graanska inicijativaSrjenabilabipobjednik.

Jedinijeproblemucijelojpriidabipriizlaznostiod53%bilagubitnik!Cijeliproblemuokolnostima

bojkotapobornikagradnje svodi senanagaanjekolikojebiobrojbojkotera.Ako ihjepremalo i

veina od ukupne brojke glasaa uistinu je neodluna i nezainteresirana, u skladu sa duhom

postojeegzakonasasvimje legitimnodaodlukabudeponitena. Inicijativajeporaenajerveina

graana ne eli neposredno odluiti o dotinom pitanju. Ukoliko je pak broj bojkotera za koji

postotakveiodtraenih18.5%referendumjelegitiman,alibinjimeizraenavolja,sasvimizvjesno,

biladijametralnosuprotna.Kolikijebrojonihkojisubojkotiralireferendumnitkonemoeznati.Nosasvimjeneupitnodaveinaod85%,uz izlaznostod31.5%,nijedovoljna zaproglaenjepolitike

pobjede.Posebno sobziromda seSrjena legitimirakaopredstavnikgoleme,apsolutneveine

graana,angairanihokopitanjaodpresudnevanostizabudunostgrada.Zgraatisenadbestidnim

slavljemporazaod strane investitora, a vlastitupobjeduproglaavatina tako tankoj,nategnutoj i

nepouzdanojosnovisasvimjeneprimjereno.Takvoponaanjeteko emotiviratipolitikipotenogi

inteligentnogaktera.

akje igoreodonogatoradeslavljenikigubitnicijerodnjihsebolje ineoekuje.Oni

imajutoslavitijerprojekt formalnoprolazi,atoje, iznjihoveperspektive,jedino ibitno.Nosa

stanovita graanske inicijative iji su ciljevi mnogo iri i plemenitiji, koja referendum vidi kaopovlaten oblik politikog odluivanja rjeenje politike zagonetke. Koja idealizira neposrednu

aktivnost graana i vidi je kao ozbiljnu alternativu korumpiranosti profesionalnih politiara,

otuenostibezobzirnihtehnokrata.Takvagraanska inicijativaovakavbi ishodmoraladoivjetikao

krupanporazneovisnoioishodaborbezaSr.Inicijativaioninjojskloni,jasno,nastvarinegledaju

na takavnain.Oniseponosesasvojih84%glasova (veinomskleroznihpenzionera iuskogrudnih

malograana),nastavljajuborbu samonomkapitalistikomadajom ipolitiarimaunjenojslubi.

No:poznatajesudbinaonogatkoporazeslavionnanjimajakomaloui.Stogasenemijenja,ne

napreduje inakoncuneizbjenobiva istisnutnapolitikumarginu.Misli li tkodaje69%nesklone

populacije u budunosti mogue pridobiti istim sredstvima kojima do sada, u razdoblju najveeg

uzletainicijativenisubiliuvjereni?Itouzproglaenjepobjedeignorirajuiizostanaknjihovepodrke?Proklinjuizakonkojineomoguujedavoljatih23%budeiformalnozapeaenakaoopenitavolja

7/30/2019 ta da se radi

7/32

svih?Pristupgraanske inicijativeSrjena injenihsimpatizerausvjetluodigravanjadubrovakog

referendumajednakoje lo koliko i predvidiv. Otkriva ograniene mogunosti njenog politikog

razvoja,mnogetekootklonjiveboljke.

Takvo toposebnojevano sobziromdapolitikaborba,bezobziraokakvom sepovodu

radi,nikadnezavravapravorijekomjednog referenduma.Tusene radionekakvom racionalnom,predvidivomprocesu:probleminformiranjeuvjeravanjeodluka.Referendumjezaakteresamo

jedan moment u borbi koja se nastavlja. Utoliko ukoliko inicijativi, u ovom sluaju i konkretno

govorei, ponestane mogunosti i sredstava da nastavi sa borbom protiv gradnje, tj. kad (i ako)

gradnja i fizikikrene,to idaljeneznaikako inicijativasvojuaktivnostmoraugasiti.Onasemoe

izmijeniti, redefinirati svoje ope ciljeve i konkretno se posvetiti buduim slinim problemima.

Nastaviti raditi na poveanju politike participacije, vlastitog utjecaja i moi kroz izmjenu,

redefiniranje,odranjepolitikogkontinuiteta iobrazovanjepolitikeprepoznatljivosti. Iz inicijative

okupljene konkretnim povodom postati politiki akter u punom smislu. Politiki trendovi

alternativnogpolitikogorganiziranja i izazivanjauhodanogstranakogsustava;protresanjatemelja

politikog predstavljanja sa upitnom legitimnou takvi trendovijedan su od aktualni politikih

hitova. Nakon to su prethodni izbori donijeli uspjeh nekim od sumanutih desnih populista

outsidera,naovimaje izgledadolovrijeme izlaskapopularnih, ipodjednakomarginalnih,urbanih

jugoslovenanapolitikuscenu.Razliiteudrugegraanaoitosuzakljuilekako imseukontekstu

primjetne krize politikog sistema otvara prostor za prodor u centar moi i zbivanja. Koritenje i

proirivanje tog prostora svakakoje pozitivna pojava kao uostalom i svaki oblik odgovornog

buenjapolitikeaktivnosti.

Koliko uspjeno dubrovaka inicijativa skupljena oko referenduma moe kreativno

redefinirati svoj poziv i odrati politiki kontinuitet? Na toje pitanje iznimno teko odgovoriti.

Budunost enamtorelativnobrzoipokazati.Nekiodanalitiaraispravnoprimjeujukakoporazom

referendumani sama stvar sa gradnjomna Srunijeupotpunosti gotova.To tojeodgovornost

prenesenanalokalnuvlastmoglobiutjecatinanjenizbor.Utjecajgraanskeinicijativetubimogao

bitiodnekevanosti.Politikisadrajreferendumaineposredneodlukegraanatakosepotencijalno

vraajuukrilorealne,predstavnikepolitike.Usituacijiponeto izmijenjenojuodnosunaonuprije

cijelepriesareferendumom.Utomjesmisluprvadilemaskojomseavangardagraanskeinicijative

suoavapozavretku referendumaonaonainunastavkaborbe.Okakvojseborbi radi?Tko smo

uopemi?Ukakvomseodnosutaborbanalazisadrugimpolitikimpitanjima?Potosenebavimo

programskim(re)definiranjemgraanskih inicijativauzdrati emoseoddavanjaodgovoranatakva

pitanja. Ono na to emo se, po zacrtanom planu i programu, usmjeritije pitanje: kakoje bilastrukturiranapolitikamotivacijarazliitihakteratijekomreferendumskekampanjeisamogglasanja.

to u biti daje i odgovor na pitanje o kakvoj se borbi radilo, ali, u ovom sluaju, iz perspektive

referendumskinesvrstanih (svrstanihprotiv referenduma).Takvo topokazuje seposebnobitno s

obziromnakorisnost svakogopipljivogprimjerakompleksnostipolitikih zahtjeva; suprotstavljenih

razloga, vrijednosti i interesa koji se izanjih skrivaju.Bezosvijetenja te razineproblema tekoje

govoritiobilokojempolitikomproblemu.

7/30/2019 ta da se radi

8/32

II

Do sada smo, izmeu ostalog, zakljuili kako stvari stoje sa referendumom i njegovim

rezultatimaneulazeiupitanjapolitikogsadrajaimotivacijeokonjegaangairanihaktera.Takoersmozakljuilidanepostojimetodakojombiznaenjepolitikog ina (kaoglasanja)mogli fiksirati i

jednoznanoodrediti.Stogajerazumljivodajejoiteepouzdanodefiniratisuprotstavljenepolitike

sadraje/interese, kao i razliite motivacijske pokretae bezbrojnih politikih aktera. Cjeline

puanstva u demokraciji. Mogue je intuitivno pretpostavljati; nastojati to konzistentnije,

racionalno,osmislitipolitikealternative i interese; interpretacijomempirijskih injenicanarazliite

naine povezivati zbilju i teoriju, jednu nepoznanicu objanjavati drugom. Rezultat takvih

intelektualnih poduhvata u najboljem e sluaju, onom izraene uvjerljivosti, biti proizvoenje

uvjerenjaodreenogutjecajanabuduumotivacijuupoznatih ipridobivenihaktera.Unajgorem

sluajuostati ebezutjecaja;obina spekulacijajednaodbeskonanogbrojamoguih.Takvesu

granice istine u politici uvijek ire i uvijek izvan dosega. to je, nasuprot pesimistinim

predrasudama,poticaj,anesputavanje,motivazamiljenjeidjelovanjeutojsferiljudskogivota.

Ipak: itunas ekaoitparadoks.Jerunato neogranienosti istineopolitici(iliupravozbog

toga) stvarni epolitiki akteri istinuuglavnomuzimati kaojednoznanu i fiksiranu.Onije,ubiti,

iznimno teko mogu i uzeti drugaije. Politika u pravilu teko doputa propitivanje svojih

pretpostavki,upravozbogtogatosupovijesneiproizvedene,promjenjiveikrhke.Ironijskuokrepu

duha politika uglavnom cijeni kao i Sotona svetu vodu.Atenski puk ubioje Sokratajer su razine

doputenog propitivanja kod politike i filozofije sasvim razliito podeene. Politika, barem u

tradicionalnom smislu, trai znatno veu razinu vjere i pokornosti propisanim istinama. Traiti od

politikihakterada izau izvlastitekoe,propitajuvlastitepretpostavke idanasje (unato opem

uvjerenjuonaemvremenukaovremenurelativizma)gotovonemogue.Marx e,Groucho,modai

kazatiThosearemyprinciples,andifyoudon'tlikethem...well,Ihaveothersinitkogazbogtoga

nee goniti kao politiki koruptivnog neprijatelja zajednice. No velika veina aktera ironijskoj

mudrosti takve parole suprotstaviti e politiku nunost svrstavanja. Zauzimanja strana.

Pretpostavljanjenekihprincipakaouvjetapolitikogidentitetaidjelovanja.Problem,ikrajnjaironija,

leiu injenicidasetemeljnipolitikiprincipi(kojibitrebalipredstavljati vrstoslonac)pojavljujuu

beskonanoj varijaciji, ovise o povijesnom kontekstu i podloni su konstantnom redefiniranju.

Konkretna ipraktinapolitikaperspektiva,vizija imotivacijatakoseuvijekpokazujunadreenima

apstraktnoshvaenimprincipima.

Zbog toga su pitanja: Kako se konkretno obrazuju politike perspektive?, Kojaje tajna

politikemotivacije?odpresudnevanosti.Nanjihje,kaotosmoprethodnoobrazloili,nemogue

pouzdano i jednoznano odgovoriti. Stoga se mnogo vanijim pokazuje ispitivanje mogunosti

uoblienja razliitih politikih sadraja u specifinim i konkretnim, drutvenim i povijesnim

okolnostima.Aktualnompolitikom svijetu kojinasokruuje.Uzeviuobzirdaje stvarnapovijest

(drutvo i politika) uvijek mnogo bogatija, sloenija i, naroito, paradoksalnija negoli se ini po

njenomjezinomreduciranju,racionalnojpreradiikonzistentnomprezentiranju,moguejesmisleno

govoriti o konkretnim politikim alternativama. Jer te se alternative i obrazuju kao razliiti oblici

noenjasapovijesnomkompleksnou.Kaorazliitemogunostirjeavanjaaktualnih, izazajednicukao cjelinu znaajnih problema. Kao pokretaa politike dinamike iju tajnumoda i ne moemo

7/30/2019 ta da se radi

9/32

otkriti,alismozatoosueninatodajepraktinoproizvodimo.Jasno:dokseneuzmognemouzdii

narazinuzvijeriibogova.

Govoritiopolitikomsadraju,posebnimrazlozima imotivacijiakterareferendumskeborbe

zaSr iztakvejeperspektiveiznimnozahvalno.Naroitozbogtogatoneposredniaktericijeleprie

okojimaovdjegovorimosvojupozicijuuglavnomneshvaajunatakorefleksivannain.Zbogtoga irazmjerno proizvoljno skiciranje politikog polazita sukobljenih strana slui nekoj svrsi. Svakako

doprinositransparentnijemrazumijevanjuaktualnihpolitikihalternativa.

***

U borbi za Sr obrazovale su se dvije temeljne frakcije: investitor, tvrtka Razvoj Golf i

protivnik gradnje, graanska inicijativa Srje na. Prvu bi, bez velikog problema, mogli nazvati

burujima, a druge graanskim aktivistima. I jedni i drugi predstavljaju svojevrsne avangarde,

pokretaenadjelovanjeuvezi saSrombrdomnakojem se ve stoljeimanijedogaalonita

(osimperiodinihpukaranja).Ijedne idruge inirelativnomalagrupa ljudi.Ijedni idrugiborcisu,

jasno, zapravednu stvar i istinu.Buruji zapravo slobodnogopredmeenja kapitalaudostupnom

prostoru.Graanskiaktivistizasloboduprostoraodtakvedostupnostiiopredmeenja.Pozadinomi

razlozima ijedne idruge grupe sadrajnije emo sebavitiunastavkujer ijedna idruga strana

predstavljajupolitike interesekojiubitinadilazedubrovakisluaj. InteresekojisepovodomSra

pojavljujusluajno. ijijepolitikisadrajodope,danekaemoiglobalnevanosti.

Treafrakcijavrijednaspomena i imenovanja,kojajetakoer,nasvojspecifiannain izraz

openitih, a ne samo lokalnih politinih osobitosti, frakcijaje plaenika, najamnika ili popularno:

proletera.Tojepolitikafrakcijaonih ijiseinteressastojiutomedasekapitalkroznjihopredmeti.

Ilijednostavnije:daradezapare.Ovdjeseneemouputatiumarksistikuanalizuklasnesvijestikao

politike svijesti proletera. Zadrati emo se na neupitnom: ekonomskom interesu proletera da

njegovaradnasnaganaekupca,dasetoboljeproda.Isnjimpovezanompolitikiminteresom,to

prethodi bilo kakvoj stvarnoj ili zamiljenoj klasnoj svijesti da mogunosti prodaje rada budu

uveane. Proletera, kao i buruja, zanimajedno goli, materijalni interes. On nema interes grada,

domovine ijavnosti ispred svog interesa. Jer grad, domovina ijavnost nejame mu sigurnost i

blagostanje.Utolikoukolikomutakvotojameonnijeproleter.Njegovobogatstvoovisiuradu,o

nadnici;onjemoderniplaeniktoradizaakudolara.Iznadajetakav.Stoga egotovospontanoteitiekonomskojaktivnosti,kapitalu,kaotokapital,sasvojestrane,jedva ekadasesnjimesljubi

jasno,potopovoljnijimuvjetima. Akojeprivatiziranjeneiskoritenogprostorakojinedajeplae

cijenazapoveanjeponudeposla(makakvaonabila)proleter etucijenusradouplatiti.

Ovakav proletarijat, najopenitije govorei, predstavlja veliku veinu pobornika buroaske

rabotenaSru.Osimproletarijataiburoazijeprojektjopodravajuisitniprofiteri,vlasnicizemljita

naprodaju, razni lokalnipoduzetnici to senadajuhvatanjumrvica sabogatakog stola. Takvaje

bagra,jasno,zanemariva;kakopobrojutakoipoutjecaju,bogatstvuimoi.Onajebeznaajnazau

prii o Sru i referendumu. No znaaj frakcije koju smo imenovali proleterskom teko se moe

precijeniti.Onaje znaajna ideoloki i realno.Onjenom glasanju iline glasanjuu krajnjojje linijiovisioishodreferenduma.Onjenom eglasanjuovisitiilokalniizbori;onajejedanodstupovaokoje

7/30/2019 ta da se radi

10/32

semoraoslanjatisvakavlast.Kakonalokalnoj,takoinanacionalnojrazini.Proletarijatomse,unato

njegovojpresudnojvanosti,unastavkuneemopreviebaviti.Kaoiusluajuburoazijeigraanskih

aktivista o ovoj se frakciji u kontekstu specifino dubrovake situacije maloto ima za rei. Osim

modadaDubrovniknije tipinoproleterski grad.Bez toguvida tekobibilo razumjetionih 23%

glasova protiv. Stoga namje, u kontekstu razjanjavanja specifino dubrovake situacije, mnogo

vanije razumjeti kakavje to Dubrovnik grad. Kojaje to politika frakcija, koji interes, sadraj i

motivacijaosnovamasovnogglasanjaprotivkojejecijelupriusareferendumomuinilozanimljivom.

Iuopemoguom.Time emootkritispecifian,realandrutvenioslonac inicijativeprotivgradnjeu

Dubrovniku.

***

Specifinafrakcijakojoj emosenetodetaljnijeposvetitifrakcijajemalograanskog,vieili

manje ksenofobnog, kulturnoidentitetski iskljuivog lokalizma procvalog na rentijerskoparazitskoj

ekonomskoj bazi, ponesenog iluzijama plitke, konzervativne ideologije. Idealno zamiljene

predstavnikeovefrakcijeprigodnose ininazvatiognjitarima.iroka lepezaognjitarskegradacijeprostire se od umjerene, pristojne, tipino malograanske varijante do radikalne, sumanute,

ksenofobne izopaenosti. Za razliku od udarnih trupa ijezgra inicijative Srje na ognjitarska

retorikarijetko eseradoisprsitiujavnosti.Takvotojerazumljivo.Naroitosobziromdaognjitari,

kao iproleteri,nepredstavljajuavangardu.Kako to izgledakadseognjitarskeavangarde izbaceu

prviplanmoglismovidjetisredinomprethodnogstoljea.Tadase,akonita,nitkouDubrovnikunije

moraobojatiidovskihinvesticija.Smatrasekakojeognjitarskaavangardaporaenauvelikomratu,

kao i daje, na neto drugaiji nain, podigla glavu u onom nazvanom domovinskim. Od tadaje

smatramouspavanomzvijeri.Ognjitarisudanasobiniljudi,kaoiproleteri.Idunaposao,kupujuu

prodavnim centrima, vie ilimanjeuspjeno krpaju kraj s krajem i svakakonisuposebnopolitiki

motivirani.Noutolikoukoliko supolitinioni su bitno razliiti od proletera.Oni senee radosno

prodavatizaakudolara.Onivjerujuuposebnostvlastitepozicije i interesa(kakvegodoneprirode

bile). Vjeruju kako je njihovo dobro, blagostanje i budunost vezana uz usku zajednicu kojoj

pripadaju, gdje nalaze svoje ognjite. Oni se ne nadaju probitku kroz sluenje kapitalu i velikom

svijetu,ve spasvideupostavljanjugranicaprodoruistihunjihov(rijeimapopularnogpjevaa)mali

komadi svemira.Usvijetnjihovogrentijerskog,sitnoposjednikog ili lokalnadniarskogblagostanja.

Ovaognjitarskapolitikatendencija,sasvojimparadoksima irazliitim licima,usvojojdubrovakoj

varijantivrlojeopasnainipotosasvimuspavana.Frakcijaodvelikevanostiprirazumijevanjuborbe

zaSr.

Nekolikoje bitnih paradoksa ognjitarske pozicije kroz kojejuje najlake upoznati. Njen

temeljniparadoksonajje rentijerskeekonomskebazekojaDubrovnik iniupotpunostiovisnimo

vanjskom svijetu iuvjerenjaoposebnosti statusa, slobodikojagradupoprirodipripada (akoja se

formiranasuprot strancima i stranom).Drugiparadoks,krozkoji seprelama samabitognjitarske

ideologije,paradoksjekulturnoidentitetskeiskljuivostiirealnemnogostrukostistvarnogidentiteta

grada; kakou historijskom smislu, tako iposebnou kontekstu aktualnedrutvene situacije. Trei

paradoksdubrovakihognjitarakoji emonavestiposebnoseodnosinakonfliktlokalnogidentitetai

kapitala. Njime nam se konano ironijski zaokruuje slika dubrovakog ognjitara: osobe koja od

kapitalabranigradkojije izumiokapitalistiku logiku inanjojseobogatio;na ijojjebespotednoj

osnovipostaoonotojest.

7/30/2019 ta da se radi

11/32

Upolitikojseekonomiji,sasvimuopenogovorei,rentauzimakaokategorijapovezanasa

monopolom.Monopolje pak iskljuivo pravo raspolaganja odreenim konkretnimpredmetom sa

specifinim,oskudnimsvojstvima.Profitbisemogaouinitikaorentakojaproizlaziizmonopolanad

kapitalom.Takvotobiobisluajkadabijedansubjektpodsvojevlasnitvomogaouzetisavkapital.

Tobi,istovremenoznailoiukidanjetrinogkapitalizma.Takvetendencijepovijesnosubileposebno

izraene za trajanja imperijalistikog razdoblja, premda nikad ni priblino dovedene do svog

zaokruenja, svojevrsnog superimperijalizma. Kapitalistika realnost ubiranje 'rente'nanovac ini

sutinskirazliitomodubiranjarenteustrogomsmislu.Iakokapitalmoeibitirelativnooskudan,on

svakako nije ni po emu specifian i u vlasti jednog subjekta. Upravo suprotno: on je sasvim

apstraktan i bez ikakvog svojstva; on se moe preobraziti u bilo kakav realni predmet; njegovo

uveanjeupravoiovisiouinkovitomotuenjuusvijetuupotrebnihstvarisakonkretnimsvojstvima.

Kapitalom injegovimproblemimadetaljnije emo sepozabavitiu IV.djelu. Za sadanamjejedino

bitnodaukaemonarazlikuspramrenteimonopolaunajiremsmislu.

Ubiratirentu,dakle,znaimoiutritivrijednostnatemeljuposebnevlastinadspecifinim,

nezamjenjivim ioskudnimpredmetom. Takva vlastuvijekjeneka vrsta formalnog ilineformalnog

prava. Prava kojim se drugi iskljuuje iz ubiranja rente. U formalnom smislu: vlasnitvo nad

nekretninomilizemljomvlasnikuomoguujuubiranjerenteakose,jasno,ispostavidasuspecifina

svojstva te zemlje i tenekretnineu stanju rentu iproizvesti. Ili, istoneformalno ina iroj razini,

pripadnostnekoj lokalnoj zajednicinjenim lanovimaomoguujedaposredno ineposrednoubiru

rentu na specifinu, oskudnu posebnost kao karakteristike fizikog prostora u kojemje zajednica

smjetena ilikulturnihvrijednosti inaslijeakojisezajednicipripisuju.Visina,obilnost rente,sama

mogunost njenog izvlaenja takoje nerazdvojno povezana sa pravom na nju, sa definiranjem i

odravanjemmonopola.Privatnojevlasnitvouoblikukapitaladinamino ipromjenjivo;ono tei

svojem uveanju kroz stalnu promjenu unutarnjih svojstava. Privatno vlasnitvo, pak, u oblikumonopolistikog,rentijerskogposjedateitopotpunijemouvanjusvojeposebnostiipravananju,

kako bi mogunost ubiranja rente odralo i u budunosti. Gospodarenje zajednikim, fizikim i

simbolikim,vrijednostima takoer semoepojavitikaomonopolistikorentijersko iliproizvodno

kapitalistiko.

Vee mogunosti konkretnih predmeta za proizvoenje rente, kao i prisutnost postojeih

obiajanjenog izvlaenja,upravilusepraktinopokazujukaoposebnoivipoticajimonopolistiko

rentijerskepolitike logike.Takvo to svakakojesluajuDubrovniku.Povijesnonaslijee,cjelovito

uuvana gradska arhitektura, tipino mediteranski arm i daak balkanske egzotike za shvaanje

prosjenog zapadnjaka.Kakobiseobino reklo:Dubrovnikjenacijeni.Onjeuposjeduvrijednih ijedinstvenih rentijerskih mogunosti. On ihje, naroito u zadnjih dvadesetak godina, koristio do

krajnjih granica. Dubrovaka ekonomija gotovoje iskljuivo sazdana na renti. Rentu ubire velika

veina graana od kojihmnogi toganisu ni svjesni: obrtnik koji popravke naplauje iznad trine

cijene;poljoprivrednikkojilourakijuprodajekaolokalnisuvenir;trgovackojinadprosjenozarauje

narobikojuuvozi iprodaje islino.Odoslovnom iznajmljivanjunekretninaboljeje inegovoriti.O

lokalnomproraunujoimanje.

Dubrovnikjebezdaljnjegatipianrentijerskigrad.Arentajekaotosmoprethodnonaglasili

vrsta ekskluzivizma i ekonomskog parazitizma. Ona se ubire na osnovu posebnih privilegija, a ne

opipljive vrijednosti koju proizvodi. Ona se stoga mora na neki nain ideoloki legitimirati. istoekonomskirentijer esvojepravoprilinotekoobjasniti.Jeronoje,usutini, istosluajno;sretna

7/30/2019 ta da se radi

12/32

okolnostkojustalnepromjene,drutvenadinamikakonstantnodovodeupitanje.Na ijemodranju

treba aktivno raditi. Stogaje on u startu osuen na mistifikaciju. Sklonje proizvoenju razliitih

umotvorinakojimanastojiopravdativlastitistatus.Uzsverazliitevarijacijeideologijarentijerauvijek

je konzervativna,naopakookrenuta spramdinaminosti svijeta.Prema fiksiranju iobrani vlastitog

identiteta,posebnostiinovinamaugroenoginteresa.Njentemeljniparadokssastojiseu injenicida

kaoparazitskaekonomskaformaovisiprvenstvenooonometoproklinjeovanjskomsvijetukojije

voljan da rentu i plaa. Ili drugaije: dokje zajednica uistinu i realno zatvorena u sebe, u svoju

posebnost i svoj specifini interesona ebitiuskraena zaubiranje rente.Ona e ivjetiod svojih

specifinih,vie ilimanje autarkinihoblikaorganizacije ivota iproizvodnje.Rentijerska zajednica

sama sevoljnootarasilamaterijalne sutine svojeposebnosti,kakobiuodnosu saonim vanjskim

mogla profitirati na raun sluajno utrivih vrijednosti koje ima na raspolaganju. Zbog toga je

rentijerskaognjitarska zajednica dugorononeodriva. Kada se zajednica otvori svijetupitanjeje

vremena kada e posebne, lokalistike mogunosti ubiranja rente izgubiti svoju racionalnost i

odrivost.Rentijerska ideologijauvijekje izraz realnogdrutvenogparadoksa,paje isamapo sebi

neizbjenoplitkaiparadoksalna.

U dubrovakom sluaju ona se oituje kao specifina frustracija i, vie ili manje izraena

ugroenost strancem.Stranacjedubrovakom rentijerunajveiprijatelj ineprijatelj.Ongahrani i

bogati. No on ga istovremeno i ugroava. On ga ne ugroava na nain na koji strano ugroava

ruralnogksenofobakojicrnceiazijatedoivljavakaoimarsijance.Neugroavaganitinanainnakoji

seurbaniksenofobosjeaugroenoodstranejeftinihstranacaradnikakoji emu,kakovjeruje,oteti

posaoipokvaritikrvnusliku.Onjekaorentijerparazitimalograaninugroenodstraneonihkojima

seuslunoklanja i ljubi im ruku.Od stranacakojima eako treba ruku ljubiti svedoknedirajuu

njegovoposebnopravo,dokmuzatoplaaju.Noonzna:njegovaprivilegijasvakogjedanasvevie

ugroena.Stranacjemoanineesezadovoljititimedaispijakoktele,plaanapojniceiuivaudivotigradapodSrom.On ehtjetidagakupi;daga iskoristi;da silomnovca istisnemalog rentijera i

uskoinanjegovomjesto.Amalije rentijer samo ovjek: lakopadapodkunjomda sediskontno

proda.Jertakojelakekupitistan,auto,vikendicu;bez ekanjaiodgodepodebljatibankovniraun.

Stoga se rentijer osim stranca boji i samoga sebe. Njegov openiti, politiki interes hrve se sa

privlanimzovomstranevalute.Stogase,dabipobijedio(samo)obmanjujemranimideologijama.

Identitet stranca suprotstavlja vlastitom. Posebnosti Dubrovnika uzdie na tron i u svom

svakodnevnomivotuuivauispraznomlokalizmu.GroziseSrbakojiperiodino,kakojeupisanona

jednomodpanoasumanutogarsenalanatvraviImperijal,naSr saistokanapadajuve stotinama

godina.Unato tometojekrajemdevetnaestogstoljeauDubrovnikuvladalapartijaDubrovanakatolikaSrba;tojedobardiodubrovake intelektualneelitesvoj identitetshvaaosrpskim itoje

jedanodnjihovih asopisanosio imeSr.Grozi segramzivihidovakojinas, sebi svojstveno, ele

zauzetizavjerama,spletkama;zavarati laima, imobiliziratinovcem,kakobiDubrovnikumoglizabiti

noulea.Unato tometoudubrovakimzidinamastojijednaodnajstarijihsinagogauEuropi,to

jeidovskazajednicajednaodnajstarijihugradu,aDubrovniksamiidovskigrad.GroziseAlbanaca,

RumunjaisvakakvihCrnacakoji enamgradpreplavitikakobizalijevalitravunaSru(jerzalijevanje

trave,jasno,uvredaje pravomDubrovaninu). Unato tome tojeDubrovnik povijesno, od svog

nastanka rastaokrozotvorenostpremasvijetuistrancima;tojeodsvogprvogdanavezarazliitogi

stranog (latinskog i slavenskog), a ne monolitnojedinstvo fiksiranog identiteta. Ksenofobna crta

dubrovakogognjitarstvasvakakosekatkadpojavljujeuekstremnijem,gotovoifaistoidnomobliku,dok sekatkad zadravana raziniuobiajenihmalograanskihpredrasuda iodmjerenijeg stava.No

7/30/2019 ta da se radi

13/32

neupitnajeistinadaseradiorazumljivojnadopuniijednomodtemeljnihnainanakojeseuobliuje

rentijerskaideologija.

Cijela ognjitarska politika perspektiva izrasla na rentijerskoj bazi pokazuje se posebno

smijenaakouobziruzmemostvarni,povijesni,drutveniiekonomskikaraktergradapodSrom.Tu

nam se pred oi baca golemi ironijski luk koji zaokruuje cijelu priu. Jer koliko god kulturno iidentitetskiDubrovnik,kaoisvakigrad,bioraznovrstan,mnogostrukiparadoksalan,onjeipakimao

neke stvari koje su ga drale na okupu. Koje su predstavljale temeljni oslonac njegove moi i

prosperiteta.Iiakojeistinadajeotvorenostiznalakokoritenjerazliitihpotencijalanarodana ijoj

serazmeinalazioproizvelanjegovuveliinu,timejouvijeknismoreklitojekonkretnoomoguilo

takvu praksu. Jedan od kljunih uzroka mogunosti takve prakse svakako je upravo otkrie i

promoviranje bespotedne logike materijalnog interesa kao interesa kapitala u nastanku. Ironija

cijele prie sasvimje oita ako u obzir uzmemo daje povijesni Dubrovnikjedan od izumitelja

kapitalistikelogike.Dubrovakarepublikajednajeodsrednjovjekovnihmediteranskihdravicakoje

su nasuprot feudalistikoj logici ekonomske statinosti i ubiranja rente krenule putem trgovine,

ekonomskedinamike ibogaenjakaotajnedrutvenograzvoja ipoveanjaopegbogatstva.Akobi

netko htio tragati za stvarnim dubrovakim identitetom, i kada bi tako sumanut poduhvat imao

ikakvog smisla,do uspjehabi najblie doao kada bi slijedio tragnovca kao kapitala.Dubrovaka

republikauistinujebilapolitikistatina,aristokratskarepublika,tojujenakoncu idokrajilo.No

onotojujeuzdiglosvakakojenjendrutvenoekonomski,kapitalistikisadraj.Stogasekominim

ini u ime zatite dubrovakog identiteta grad titi od kapitalizma. I to naroito sa pozicija

ksenofobnezatvorenostiirentijerskogparazitizma.

No takvaje otprilike logika, politiko polazite, rentijeramalograana. Najkarakteristinije

politikefrakcijeudubrovakomsluaju.Oitopitanjekojeseutomsmislupostavljaglasi: kolikoje

razlonotufrakcijuposebnoizdvajati,isticati?OkolikoseznaajnojiutjecajnojfrakcijiuborbizaSr

tu zapravo radi? Svakodnevni boravak na dubrovakim ulicama za vrijeme kampanje svakomje

savjesnompromatraumogaojasnoukazatinarazmjernovelikupopularnostognjitarskihideja.One

boljeupoznatesanainomnakojigradpodSrem inaedietakvototeko ebiti iznenaujue.

Kakoprostornebi troilinabesmislene spekulacijeo tome kolikoje, iu kom smislu,ognjitarska

frakcijazapravobrojna,nakojijenainutjecalanareferendum,svakom emonavoljuprepustitida

seposavjestibavi time.Akoje rentijerskoognjitarskapolitikamotivacijaproizvela i10%odsvih

glasovaprotivvjerujemkakojebilaznaajna.Smislenimse inipretpostavitidajeproizvelaimnogo

vieodtoga.

Odmnogoje veeg znaenja vidjeti kakveopepolitike i teorijskeposljediceproizlaze iz

uzimanjauobzir sluajadubrovakihognjitara.Kompliciranjauobiajenogdefiniranja sukobljenih

strana.Tapriajeprije svegaznaajnakaoprimjerkompleksnostipolitikemotivacije iunutranje

politikenapetosti izmeurazliitihpolitikihperspektivakojeseudanomtrenutkuangairajuoko

zajednikesvrhe.Uovomsesluajuprijesvegaradioodnosuognjitara iurbanihaktivista.Unato

tome to u zbilji mnogi aktivisti mogu biti ognjitari i obrnuto, radi se o dvije razliite i teko

pomirljivepolitikepozicije.Koje sunadubrovakom referendumu stajalesa istestranebarikade i

glasale za zajedniku stvar. Lijevi, urbani, progresivni, otvoreni aktivisti usmjereni prema idealu

javnog dobra realno su se zatekli u koaliciji sa desnim, malograanskim, konzervativnim i

ksenofobnim rentijerima okrenutim ouvanju sebinih privilegija. Politiko svrstavanje u tom sesmislu, donekle i paradoksalno, u kontekstu realne borbe/konkretnih ciljeva pokazuje kao nain

7/30/2019 ta da se radi

14/32

prikrivanja temeljnih politikih razlika. Politiki ivot uvijek je vredniji, bogatiji i korisniji to je

transparentniji; to vidljivima ini prikrivene interese,na vidjelo iznosi skrivenaproturjeja. Svako

zamagljivanjepolitikih razlikovanja, smanjenavidljivostpolitikihparadoksa samojepo sebi znak

politike slabosti (a ne uvjet dobivanja moi). I dalje: politiki se ivot uvijek odvija u okruenju

pozitivnih obiaja i oblika. Svaki politiki oblik otvara specifian prostor djelovanja. Svaki potie

ovakvu ili onakvu praksu; politiko vie ili manje prikriva; usmjerava u ovom ili onom smjeru. Ta

spoznajaposebnojeznaajnakododreenjakrajnjihdomaajareferendumakaopolitikeforme.Ili,

tonije reeno, njegove sasvim oite limitiranosti. U prvom dijelu teksta analizirali smo rezultate

dubrovakog referenduma; apstraktno govorilio razlozima izjanjavanja; apstinenciji i legitimitetu

konaneodluke sobziromnaduh vaeeg zakona.Ovdjenam se,pouzimanjuuobzir sadrajnih

politikihprijepora,predoimaotvara sasvimdrugaijepitanje: kakojemoguepolitiki efikasno

djelovati kroz krajnje limitiranu referendumsku formu? Formu koja kompleksnostpolitikog ivota

reduciradalekovienegolijenuno.Ne inije inividljivijom,opipljivijom,vejezamagljujeiskriva.

Reducira na prosto za ili protiv; koje u svojoj ekstremnojjednostavnosti izostavlja veinu onog

politikibitnog.Isputasamsadrajokojemovisioblikilegitimnostpolitikogodluivanja.Posebnoudemokraciji.

Timeseubitisuoavamosastarimproblemimaunovomobliku:pitanjemdobrogustrojstva

vlasti;irinepolitikogprostoraioblikadjelovanjakojimaseprostorimaispuniti.

III.

Jednoodtemeljnihpolazitagraanske inicijativeSrjenabilojeuvjerenjeoneposrednoj

demokracijikaologinojisasvimprigodnojalternativipostojeimoblicimapolitikogodluivanja.To

uvjerenjenipotonije sluajno.Ono seu zadnjihnekoliko godinapokazalo iznimnopopularnimu

dobrom dijelujavnosti. Posebno na ljevici. Direktno odluivanje graana o politikim pitanjima

trebalobizamijenitinepouzdane ikorupciji skloneprofesionalnepolitiarekojiuzsve svojeboljke

nerijetkonemajuvizijurjeenjadrutvenihproblema.Kadbivizijukojimsluajemiimalikroninobi

im nedostajalo legitimiteta da je i provedu u djelo. Kriza legitimiteta predstavnikih politikih

institucija koja se podudara sa njihovom oiglednom neuinkovitou u rjeavanju aktualnih

drutvenihproblemakontekstjeukojem idejeodirektnomodluivanjugraana zvue smisleno i

privlano. Pobornici neposredne demokracije, dodue, olako previaju kako postoje i druge

alternative vladavini politiara. Prije svega vladavina strunjaka, tehnokrata koja e politiarima

zamjerati veinu istih stvari, uz objanjenje kako dotine boljke proizlaze iz prevelike ovisnosti

politikeonepredvidivojvoljiglasaa.

No,pustimozasadasukobtehnokrataineposrednihdemokratapostrani,kakobismosena

miru mogli pozabaviti odnosom predstavnike vlasti i njenih izazivaa politikih alternativa. U

Dubrovakom sluaju (prije svega)neposrednogodluivanjaputem referendumakaoalternative

politikompredstavljanju.Jersukobse,kaotoznamo,nijevodioiskljuivoizmeuaktivistaigolfera

(sukobljenihstranauborbizaSr),ve iizmeuaktivistaipolitiaraokonainanakoji eseodlukeo

7/30/2019 ta da se radi

15/32

sudbini Sra donositi. Sasvimjejasno kako graanska inicijativa Srje na ne bi ni nastala da

slubena,profesionalna,predstavnika vlastnijepokazalaposebnu sklonostosiguranju gradnjena

Sru.Potosepokazalodasusvi izabranipolitiari,bezobziranastranakuboju, iznekograzloga,

posebno skloni prihvaanju investicije, loginim se pokazalo povezivanje protivljenja gradnji i

zahtjevazaalternativnimoblicimapolitikogodluivanja.Referendumomkaozakonskipredvienom

ipogodnomneposrednodemokratskom formom.Pozitivnovrednovanjeneposrednedemokracije i

radikalna kritika prevladavajuih oblika predstavnikog odluivanja tako se spontano pojavila kao

osnova legitimnosti konkretnih zahtjeva u vezi sa Srom. Jer: akoje sve u redu sa vladajuim,

predstavnikim,politikimoblicima, ako sunormalninainiodluivanja legitimni,ondaje iodluka

lokalnevlastiogradnjinaSrulegitimna.

Inicijativaseusvojojborbisvakakomoglaposluiti i instrumentimapredstavnikogsistema

naraspolaganju.Djelovatikaobudni uvarzakona ibranaeventualnomguranju investicijeprotivno

postojeimnormama.Takavpristuppokazujeserazmjernoneuinkovitpotojevlastumogunosti

mijenjatinorme iprilagoavati ihkonkretnimpotrebama.Drugamogunostdjelovanja inicijativeu

okvirusistemaaktivanjelobistikipritisak ijauvjerljivostuvijekovisiomoinaraspolaganjulobista.

Granice takvog pristupa sasvim su oite ograniena mo i utjecaj koju moe imati inicijativa

okupljenaokoizoliranogproblema,bezstabilnebaze,kontinuitetaiprepoznatljivosti.Lobistikamo

inicijativeSrjena,kao i samonjeno formiranje,proizvedenoje tekkrozborbu za referendum.

Inicijativasesamainiciralareferendumom,anemimonjega.Stogajojnidirektnipolitikiangaman

upredstavnikomsustavu,kandidaturazaformalnenositeljepolitikemoiiodgovornostinijemogla

bitiprvaopcijauborbi.

Markrozinstitucije,unoenjenovogsadrajauumali,zakrljali ikorumpiranisustav,ideja

poveanjapolitikeparticipacijepolitikije trend kao i zahtjev za neposrednom demokracijom sa

kojimsegraninopreklapa.Zajednikoobiljejeparticipativnog ineposrednodemokratskog trenda

prvenstvenojekritika realnoegzistirajuegpredstavnikogsistema; zahtjev zaaktivnijimutjecajem

graana, to vidljivijim oitovanjem njihove volje. Sutinska razlika oituje se u viziji alternative:

neposredna demokracija institucionalno posredovanje i predstavljanje po definiciji uzima kao

otuenjepolitikevoljegraana;participativnademokracijapretpostavljakakoaktivnijeangairanje

graanauokviruinstitucijaimimonjihobogaujepolitikiivotinavjerodostojnijinainreprezentira

zajedniki interes. Iako se katkad mogu uiniti teko razluivima participativni i neposredno

demokratski trendovi u biti polaze sa suprotnih, gotovo nepomirljivih pozicija. Neposredna

demokracija bit participacije vidi u glasanju, neposrednom izraavanju volje stoga i zaziva vie

neposrednogglasanjakaonainrjeenjaproblemalegitimnosti.Participativnademokracijapozivanapraktino aktiviranje oko konkretnih politikih pitanja; utjecaj na nositelje vlasti, informiranje,

djelovanjenavierazina;tenakoncuiukljuivanjeuborbuzastjecanjepolitikemoiupostojeim

okvirima.Sobziromnaautentianpoticajnapolitikoangairanje,kaoikandidaturunapredstojeim

lokalnim izborima, inicijativa Sr je na bez daljnjega se moe smatrati i participativnom i

predstavnikom inicijativom. No ipak: taj se aspekt u prethodnom razdoblju ipak pokazao

sekundarnimpri legitimiranju inicijative.U centrujebilo konkretan cilj (Sr) i konkretno sredstvo

(Referendum).

Od samoga poetka inicijativaje tako bila najue povezana sa promocijom neposredno

demokratskealternativepostojeempolitikomnainuodluivanja.Referendumje s razlogombionjenacentralnaparola.Tajpristupinicijativujepovezaosamnotvomsrodnihpolitikihtendencija.

7/30/2019 ta da se radi

16/32

Integriraojuje u naznaeni neposrednodemokratski trend kojije u zraku ve nekoliko godina.

Referendumska kampanjaprolajeu znakunaglaavanjademokratske superiornostineposrednog

odluivanja nad vladajuim politikim formama. Borba se vodila protiv (pretpostavljeno) sasvim

nepravednih, nedemokratskih odredbi o 50% izlaznosti i ostalim barijerama neposrednom

izraavanju narodne volje. Konaan ishod, rezultati referenduma pokazali su se dovoljnima za

odranje vjere u pravednost borbe. Poticaj za njen nastavak. Jer Dubrovnikje oivio, narod se

probudio,avlastgaje formalnimsmicalicama izigrala.Bertoalajnedavnojegovorioopolitikom

kapitalugraanskeinicijativekoji eseoitovatinapredstojeimlokalnim izborima.Tu eseipak,s

obziromnaunutarnjepolitikeprijepore, raditiovrlo tekoj zadai.Ako zbogniegadrugogonda

sigurnozbogtogatojeinicijativasvojpolitikikapitaliizgradilakaoalternativaglasanjunalokalnim

izborima.Prenoenjeglasovabiti eteko.Uspjehneovisnelisteprijejesigurannegolineizvjestan

sigurnoje lo. Tanka osnova politikog identiteta teko premostiv ponor izmeu konkretnog,

izoliranog ciljaokokojeg se inicijativa skuplja iopepolitikeperspektive kojanijeniobrazovana,

kojujejednom ozbiljnom akteru i najtee konzistentno, a opet dovoljno inventivno i privlano

obrazovati. To su problemi razvoja inicijative Sr je na u participativnom i predstavnikodemokratskomsmjeru.

No,bezobzirana specifineproblemedubrovake inicijative: uskakanjeu sistemodozdo;

revolucijaupredstavnikojformineoekivanompromjenomsadraja ipristupatusenedvojbeno

radio aktualnim, ivimpolitikim zahtjevima.Napredstojeim lokalnim izborimau tom se smislu

pojavljuju i mnogo znaajniji, realniji i artikuliraniji igrai. Poput zagrebake stranke Za grad.

Participativnodemokratskitrendovidoputajukombinacijupostojeihformipolitikogodluivanjasa

alternativnim sadrajima i neposrednim, autentinim angamanom. Slobodnom od uskogrudnog

oportunizmaistranakestegekojipoprirodikoeinicijativuiuvjerljivostpolitikihaktera.Noviigrai

na sceni su uvijek izvor regeneriranja i dubinskog prilagoavanja predstavnikog sistema. Oni nesamodanisuproblempredstavnikedemokracije,ve jeonauproblemimakadihnema.Kaotoje

nesumnjivo ve dosta dugo bio sluaj. Prodor vitalnih i inventivnih stranaka vezanih za iru

aktivistikubazujedanjeodnainaoporavkapredstavnikog sistema.Koliko euspjenopolitiki

izazivaimoiizgraditipolitikuprepoznatljivost,bitiprisutnostiiodratikontinuitetdjelovanja(auz

odranjeunutranjedinamike)?Toje,kakoseznarei,pitanjeodmilijundolara.

Zagrebaka stranka Za Grad dobar je primjer aktualnosti takvog naina djelovanja.

Ukorijenjenau specifinostima zagrebakeaktivistike sceneova skupina ljudiodluuje sepolitiki

organiziratiisudjelovatiuborbizapolitikumo.Dabitouinila,radiredizajniranjeipromjenusvojih

naglasaka, od onih koji odreuju specifine teme i pristup njihova graanskog angamana (ulogabiciklistakaosubjektaugradskomivotu)premaneemutosemoeuveojmjeripolitikipoopiti

odnosno biti djelatna ideja u politikom ivotu. Participativna demokracijajedanje od temeljnih

grupnih oslonaca. Sasvimjejasno kojije vodei motiv za odabir te ideje: kritika predstavnike

demokracijekaovidovereduciraneformekojanaglaavavladavinunarodakaonajveuvrijednost;i

kojautompogledu iniotuenimljudeodnjihovihzajednikihposlova,odnosno iniihotuenimod

politike.Neulazeiu spor radi li seo sistemukojijeupravo takopostavljendanaodreennain

aktivnopasiviziraljude,ililjudisamiiznekihsvojihpretpolitkihrazloga,interesa ilidatostiaktivnije

nesudjelujuupolitici, tastrankakaoaktivnopropagandnosredstvo inajviuvrhunsku legitimaciju

uzimaeksplicitniotklonodpraksekojabi seoevidnomogla zamjeriti cijelom sustavuupravljanja

odnosno vladanja gradom inabija toostalimpolitikim akterimananos.Oni tomogu sapravominiti,odnosnooniimajusvakirazlogdato ineuzeviuobzirstabilnestranakeelite;onisusvjei

7/30/2019 ta da se radi

17/32

ljudineoptereeniklijentelizmom,politikimdugovima,mladiiobrazovanitedolazeizmiljeakojiima

privilegiranuspoznajnupozicijuzauvidu takvestvari.Njihovjevidpolitikemanipulacijenajoitiji

upravozatojerjenevinonineobeavaju,ve zahtijevajuparticipaciju.Meutimtoupravo ijest

manipulacija,kakoformomtakoisadrajem,kojabijednomzasvagdahtjelamanipulaciju,kaojedan

odvidovautomsmislushvaenihperverzijapolitike,dokinuti.Participacijukaonetotopoveava

kvalitetu zajednice uslijedpoveanog graanskog angamana.Njihovjemandat direktnopretoiti

voljunarodaukonkretnezahtjeveuskuptini;utomsmisluonisuvrhunskitransparentanpolitiki

subjekt;najprovidnijiposrednik.Naravno,zavjerovatijedasudovoljnomudridaznajudaulazakutu

arenunosinekesasvimspecifinezakonitostiinovikrugigara.Utomjesmislukritikapredstavnike

demokracijekaooruezaulazakusamusferu,sciljemobogaenjaovereduciranedemokracije,vrlo

zanimljivapozicija.

Sasvimjejasnodamarkrozinstitucije,ulazakoutsideraucentarpolitikogzbivanjanuno

izazivapromjeneuakterimabaremonolikokolikopromjeneunosiustrukture.Predstavnikisistem

potrebnojekonstantnoregeneriratisvjeimangamanom;jertojejedininaindaseistiuinkovito

prilagoava promjenama u politikoj okolini. Te promjene se, jasno, ne mogu podvesti pod

predvidivo, gotovo mehaniko, prilagoavanje sistema. One otvaraju novi politiki prostor i na

politikurazinuuzdiunovesadraje.UtomsmisluakteripoputstrankeZaGrad,nekeodgrupakoje

ine dubrovaku inicijativu i ostali slini akteri, mogu smisleno djelovati unutar granica

predstavnikog sistema, istovremenovreipritisak zanjegovomkorekcijom i izmjenom.U tomse

smislu pokazuje razmjerno nebitno njihovo previanje niza problema vlastite pozicije. To im kao

pragmatinimpolitikimakterima,ukrajnjemsluaju,inijepotrebno.Upravozatojersenezamaraju

apsolutnim razmjerima, ve sasvim relativnim; odreeno poveanje u participaciji rezultirat e

odreenim poboljanjem u opem stvaranju kvalitete ivota, kako u strogo politikom kao i u

svakodnevnom smislu. Njihov je odnos spram vlastitog poimanja politikih istina, u odnosu nanjihovopolitikodjelovanjesasvimrelativan.Takvapolitikanedoreenostnipotoneograniavarast

njihovogutjecaja.Dapae.Utomsmisluoniuspijevajudjelovatikaorealnipolitikiinovatori.

Limitiranost dotine pozicije, kao i limitiranost takve politike inovacije, ograniena je

politikimutjecajemkojijeustanjuproizvestiirazinomproblemasakojimseustanjunositi.Politiki

sadrajtakvihinicijativadosadaseuglavnompokazivaogotovoupotpunostinepolitiki.Obrazovao

se oko lokalnih, tehnikih, ovdjeisada problema. Problema na koje profesionalni politiari znaju

ostatislijepi,alijetonerijetkoupravosrazlogom.Jerpravapolitikapitanjakarakteriziraupravoto

tosenesvodenaononeupitnoioito,onoovdjeisada.Nemogubitirazrijeeniodstranepoletnih,

pragmatinih, ideolokineutralnih (to god to znailo) graana. Sam ZoranMilanovi predovejelokalneizborepametnoprimijetiokakostrankesasobomidaljenosemnogoviepolitikogsadrajai

odgovornostinegolisemoenaikodpoletnih izazivaa.Zbogtoga estranakisustav,srazlogom,

bititekodovestiupitanjemtrendovskimangairanjemmanjegdijelaodogromnemanjinecijelog,

napolitikupozvanogpuka. I touglavnomu lokalnimokvirima,okoposebnih, ideolokineutralnih,

stvari. Participativne trendove mogue je smatrati radikalnom pojavom. U biti se radi o

funkcionalnompoboljanjupredstavnikogsistema.Svjeemvjetruputenomkrozzamrlisustav.A

razlika,kao to znamo, izmeuunoenja svjeihvjetrova ibitne izmjene sistemaprilinojevelika.

Radikalni aktivist mogao bi se upitati koliko je participacije potrebno da luaka koulja

predstavnikogsistemaponepucatipoavovima?Mnogosesmislenije iniupitati:zarkonkretna

participacijanakojuserealnomisli(odpritiskacivilnihudrugaikontrolejavnevlastidokandidatureiulaskaoutsideradaprodrmajuscenu)inijeoekivanapraksaangairanijih lanovadrutvausistemu

7/30/2019 ta da se radi

18/32

politikogpredstavljanja?Zaraktivistsapolitikimpretenzijamaneivinagranicipolitikogpoziva i

neposrednog oitovanja politike volje koju nastoji oslukivati izmeu trupca pod i maa nad

glavom? Participativne aktere koji ulaze u sustav pogreno bi bilo vidjeti kao narodne delegate,

kanalekojimaseneposrednavoljanarodauzdienapozicijumoi. Istinajeprijesuprotnaonisu

savjesni,gotovoidealniposrednici politikipredstavnicikakvibitrebalibiti(kadabipolitikapitanja

bila jednostavna kao i pitanja o visini nogostupa i sjei oliandera). U tom odreenju realnih,

participativnih politikih snaga kao idealnih politikih posrednika lei ona teko premostiva

suprotnost participativne i neposrednodemokratska logika o kojoj je ve bilo rijei. Politika

pragmatinost i vezanost za predstavniki sistem participativne logike nalazi se u direktnoj

suprotnostisaiskljuivou,politikomnefleksibilnouneposrednodemokratskihzahtjeva.

***

Participativne tendencije u naelu je smisleno pohvaliti; neposrednodemokratske,

referendumske, plebiscitarne uvijekje i svuda potrebno izvrgavati kritici. Neposredno oitovanje

voljenarodasrazlogomsepolitikiuzimakaoopasnoibeskorisno.Temeljnoteorijskopitanjeutomsmisluglasi:koje supretpostavke funkcionalnog referendumakaoautentinog izrazademokratske

volje? Od svih tekih pitanja politike teorije to mora dajejedno odjednostavnijih. I tojerje

pretpostavkimnogo,jersustrogeijerihjelakorazumjetibezprevelikogumovanja.Daneposredno

izraavanje narodne volje zna biti problematino da se nauiti i gledanjem dobrog westerna, sa

prikazomkakvog fino izreiranog lina.Politikaneposrednostjepodefinicijirizina.Zatosurealni

uvjeti njene demokratske funkcionalnosti brojni i strogi. Obino se uzima daje nuno postojanje

homogene zajedniceukojoj informiranipojedinciglasajupo savjesti,bezbrzopletosti, slobodniod

predrasuda,uduhuzakona, isvojupojedinanuvoljuneizraavajugrupiraniufrakcijesaposebnim

politikim interesima. Postojanje politikih frakcija koje se referendumom slue kao sredstvom

politike borbe, a ne obrnuto da se kao razliite grupe obrazuju kroz izraavanjem volje na

referendumu, dok su prije ina glasanja politiki strogo individualizirani uz ostale neto oitije,

najveijeproblem referendumske forme. Jer:u zbilji svakapolitika zajednicajepodijeljena (pod

uvjetom da u njoj caruje politika sloboda). Neposredno demokratski ideal slobodne homogene

zajedniceangairanihpolitikih individuakojesavjesnim informiranjem,deliberacijom iracionalnim

promiljanjem izgrauju raznolikost pojedinanih volja, da bi se iste glasanjem satkale u areno i

vrsto ue legitimno izraene volje svih taj i takav neposredno demokratski ideal sasvim je

nedostianurealnosti.No akipoduvjetimapotpuneinformiranosti,savjesnostiidobronamjernosti

u uvjetima realne drutvene grupacije oko posebno shvaenih, partikularnih interesa i politikih

shvaanja neposredna demokracija pokazuje se kao disfunkcionalna. Disfunkcionalnost koju nijeotkrilasamoteorija,vejujeipovijesnoiskustvouvienavratapotvrdilo.

Ovo, jasno, nije mjesto na kojem bi trebali otkrivati od davnina poznate probleme

neposrednedemokracije.Noipak: inisekakonijenaodmetistaknutionobitnotoangairaniakteri

ikomentatoriuporno,izneznanja ilizlenamjere,proputajuuzetiuobzir.Akosezajednicanalaziu

stanju realnepolitikepodijeljenostineposrednodemokratsko glasanjeupravoNEmoebiti izvor

legitimnepolitikeodluke.Neposrednademokracijanasasvimkrut i izriitnainpresijecapolitiku

dilemuodlukom (bezobzirana tokakvabiladilema iodluka).U idealnom smislu tubi se trebalo

raditi o trijumfu istine i uzdizanju pojedinaca do odreenja openite volje kao izraza politikog

subjektiviteta. Realno se radi o postavljanja jedne od sukobljenih frakcija, sa svojim posebniminteresom, na poziciju potpunog autoriteta. Manjinska frakcija se time teko moe privoljeti na

7/30/2019 ta da se radi

19/32

poslunost iakojeneposrednaodlukau tom asuautoritetpodarila suprotnoj strani, istom e se

osjetiti pozvana da zatrai novo oitovanje neposredne volje svih, koristei kao izgovor razliite

povode. Iz razloga tomoejer seu tome sastojibitneposrednostioitovanja volje kao izvora

legitimiteta. Ili esejednostavnopolitikesuprotnostimeu frakcijamasveviezaotravati.Logika

neposrednedemokracijeuuvjetimapolitikeslobodeipodijeljenostidrutvapostepenorazarasamu

sebeiteiukidanjupredvidiveprocedureodkojesamaizvornopolazi.Nakoncusenunopretvarau

nasilnuvladavinuilianarhiju.

Nekomebi semoglouinitidaovakvim zakljucimanekritikipromoviramo starumudrost

politike filozofije.Zastarjelepretpostavkekojeusuvremenimokolnostimamorajubitidovedeneu

pitanje.Toje istina.Sveznanjeopolitikompotrebnojekonstantnodovoditiupitanje,ukidatiga i

transformiratisobziromnaivu,povijesnuipolitikuaktualnost.Jediniproblemucijelojprii,barem

uovomsluaju,leiusitnicidaraspojasanipobornicineposrednedemokracijestarepretpostavkene

dovodeupitanjenego ihnaprosto ignoriraju.Previaju.Zatvarajuoipred temeljnimproblemima

svojihpolitikih zahtjeva. Ponaaju se kaodajeneposrednopolitikoodluivanjejednostavno iu

potpunosti funkcionalno rjeenje svihproblema politikogodluivanja i vladavine.Datinaroduda

konstantno i neogranieno glasa o svemu. Jedini problem koji neposredna demokracija mora

nadvladatiotporjemonika ikorumpiranihpolitiarakoji se zbogbezgraninogvlastohleplja tako

tekorastajuodmoi.Tuseneradionaivnojve isasvimneodgovornojpolitikojpoziciji.Aupravo

takav odnos prema plebiscitima, referendumima i neposrednom odluivanju ve je par godina

vladajuiuprogresivnimkrugovima.

NekiodmaterijalasaovogodinjegSubversiveFilmFestivalasatemomutopijedemokracije

govoredabipo tompitanjumoglobitinekihpozitivnihpomaka.Kakoseneposrednodemokratski

trendnasceniprimiesvojemkraju.Zajednosazamiranjemnaivnogpolitikoguzleta izprethodnih

godina u vrijeme razmjerno depresivnog otrenjenja koje uvijek slijedi za poletom. Nova lijeva

intelektualnoaktivistika scena lagano odrasta. Svakim je danom sve mudrija i politiki tuplja.

Neposrednademokracijavienepredstavljanjenunajisturenijuotricu.No:vrhSubversivefestivala

ipakje intelektualna avangarda, velikamanjina, ane izrazprosjenogmiljenja.Unjegovom radu

uestvuju ineosporneveliinepoputieka kojinikadnebitoleriraobesmislicepoputpromocije

plebiscita.KakobisvojevremenorekaoarkoPuhovski:Okupatorifakultetazazivalisuneposrednu

demokraciju.Ondajedoaoiekirekaoimdatonevalja.Pasadneznajutobi.Praviproblemlei

u injenici da velika veina nema sluha za ieka; da se veini i netko poput SrekaHorvata ini

filozofom.Malojeonihkojisuustanju utitoprofesorkaekada i izriitogovoridaplebiscitne

valja.Dobardioonihkoji ujustvariznajuradoipreuti.Nonajveiproblemleiutomedaprivlanizov referendumadopiredalekodaljeod rijeibilokakvogmudrogautoriteta,pabioon imedijska

zvijezda. Neposredna demokracija jaa je od teorije koja bi je eljela diskreditirati. Ona se na

momentepokazujekaoprivlanaparola,jaaiodoitih,praktinihboljkividljivihsvakomsavjesnom

promatrau. Spor oko nje sam se pokazuje kao stvar politikog svrstavanja. Kad neposredno

odluivanjepostanesadrajpolitikog,kadapraktinozaivikaoneupitnavrijednostonose,kaoisve

neupitne vrijednosti, suprotstavlja znanju,oblikuje gapo svojim svrhama ine robujemu.Upravo

zbog togapotrebnojebitioprezanunekritikompromicanjupolitikih formiopenito;aposebno

takoopasnihineuspjenihformikaotojeonaneposrednodemokratska.

Stoga se smislenim ini nastaviti sa kritikom referenduma kao politike forme. Posebnoaspekatakojisenadovezujunatijekdosadanjegizlaganja.Kaotosmouprethodnomdijeluukazali

7/30/2019 ta da se radi

20/32

(govorivi o udnoj koalicijiognjitara i aktivista), razliiti i nepomirljivi politiki sadrajimogu se,

toviemoraju,naipod istom stranom referendumskedileme,onog iliili,da iline.Politikavolja

aktera upravo je referendumom na najbrutalniji nain reducirana. Sva kompleksnost i

paradoksalnost, ivost politikog ivota referendumom biva umrtvljena. Referendumje krut oblik

prikrivanjapolitikevolje,anenjenotransparentnooitovanje.Njegov ishod,kakavgodbiouvijek

trai politiku interpretaciju; politika aktivnost u svojoj punini moe zapoeti tek kad neki

referendum zavri. Kada bi referendum kojim sluajem uistinu bio vladajua forma politikog

odluivanjamoraobisamsebebeskonanoobjanjavati. Izsvakogbi referendumamoraloproizai

nekolikonovih,kojimabisetrebalopreciziratiznaenjedoneseneodluke.Acijelibiprocespolitiki

ivotzajedniceunajboljemsluajubitnoosiromaio.Unajgorem ineto realnijem zbogsvojebi

disfunkcionalnosti rezultirao ukinuem politike. Obrazovao bi se sloj politikih tehniara ili

nadahnutih autoriteta koji bi efektivno osiguravali funkcionalnost sistema, te bi svoju legitimnost

potvrivali plebiscitarnim pristancima masa. Tako je bilo kad god su plebisciti vladali. Prie o

islandskim referendumskimustavima i slinimgluparijamaprie su zamaludjecu.Svakijeustavu

stanju permanentne promjene i prilagoavanja, politikog reinterpretiranja i nadopunjavanjarazliitim kanalima. Brojni su naini kojima povijesna, drutvena i tehnika realnost dolazi do

politikogpriznanja.Josuibrojnijinaininakojerazliitipolitikiinteresikatkadpostepeno,katkad

u naglo i trenutno, proizvode bitne promjene unutar politike zajednice. Referendumska forma

svakakojejedanodnajkruih,najbeskorisnijihibesmislenijih.

Moguejepretpostavitikakoreferendumupravotimetoreducirakompleksnostpolitikog,

to ga pojednostavljuje i efikasnom odlukom presijeca moe biti politiki funkcionalan. Na

jednostavan nain poveati demokratski legitimitet i biti svojevrsna nadopuna/korekcija

predstavnike vlasti.Akoje smisao politikogpredstavljanja da omogui to vjerodostojniji prikaz

razliitih politikih interesa zajednice (kroz programsko osmiljavanje preko granica njihovograznolikog, neposrednog oitovanja), onda je smisao referenduma da to izravnije preispita

legitimnost vladajuih politikih programa ije se svrhe olako pretpostavljaju kao neupitne.

Referendum se takomoe initi korisnimu trenucima krize legitimitetapredstavnikepolitike. Za

njime semoeposegnuti kakobi sepredstavniki sistempoboljao i, sa svim svojim tekovinama,

ouvaoodmoguihugroza.Moesepretpostavitikako eefektineposrednijegpolitikogodluivanja

biti poveanje aktivnosti i odgovornosti graana. Kako referendum sam po sebi svakako ne

predstavljajednostavnorjeenjeproblemavladavine,alisvakakomoeposluitikaokorisnosredstvo

zapoboljanjesistemskefunkcionalnostiovdjeisada.Modanekonanaisveobuhvatnaalternativa;

ali svakako koristan korak u poboljanju postojeeg stanja. Jedan od aspekata sadrajnije

participacije.Tuseradioprilinonaopakompostavljanjustvari.Jertemeljnopitanjeijetojeovdjeisadapolitikinajefikasnije.Referendumsetuurazliitimsituacijamapokazujesasvimefikasannain

donoenja odluka. Temeljni problem i granica njegove efikasnosti je unutarnja priroda, nuna

nepreciznost,sadrajnosiromatvoinefleksibilnostodlukekojudonosi.Referendumomselakomoe

odluiti, ali samo o beznaajnim pitanjima. Utoliko ukoliko se radi o preferencijskim pitanjima,

lokalnim odlukama o ureenju parkova i postavljanju lampiona, referendum se ini razmjerno

razumnimnainomdonoenjaodluka.Noonsetakvimpokazujeupravozbogpolitikeispranjenosti

takvihodluka.Pitanjeotomeelimo lismee ilisiveelektrinestupovesasvimoitosetieosobne

preferencije, a ne kompleksnijeg ekonomskog ili politikog interesa. Interesa koji se u sloenim i

dinaminimpolitikimokolnostimanemoesvestinabrutalnoreduciranuodluku,dvaslova,dailine.

Utrenutkupostavljanjapolitikihpitanjaproblemsevienesastojiutometozajednica,relativno

7/30/2019 ta da se radi

21/32

slobodna od unutarnjih konflikata, preferira. Politiko pitanje uvijekje pitanje na kojem se lome

alternativni, iskljuivi zahtjevi noeni od strane razliitih nositelja drutvene moi. Dolazi do

oitovanja sukoba razliitih povijesnih tendencija; konkretnog redefiniranja kolektivnog interesa i

samezajednice.Upravojestogapolitikuefikasnostpotrebnopromatratidugorono,ukontinuitetu.

Ona e prije svega ovisiti o realnim, to sadrajnijim, preciznijim, transparentnijim, fleksibilnijim,

inventivnijim oblicima politikog djelovanja i odluivanja. Mogunostima razrjeavanja najdubljih

drutvenih podjela i sukoba koji imaju svoju dinamiku, trajanje i dugorone izazove. Problem

referendumasastojiseupravoutometoovdjeisadanemoeponuditionopolitikiefikasno.On

upravonemoenadopuniti legitimnostpredstavnikevlastijerjojnematozaponuditi.Upravosa

stanovitapolitikogpragmatizmareferendumniemuneslui.Necijeniganinarodjernanjegatako

nevoljko izlazi. Nitko moda ne zna kako rijeiti suvremene probleme i konflikte, alije svakom

razumnomjasnokakoseistinemoguprelomitiprekokoljena.

Zbog toga se na koncu ipak, uz sva uobiajena objanjena, ipak moramo zauditi zbog

neobineveze izmeureferenduma igraanskihaktivista.Veinagraanskih inicijativaopsjednutih

referendumimaolakopretpostavljanjihovupolitiku racionalnost.Pri tomejenjihova sreada su

referendumitakorijetki,paserijetko imajuprilikepropisnoosramotitinanjima(kaotose,barem

djelomino, dogodilo i uDubrovniku).More inicijativa za referendume, sa svom silom sumanutih

povoda,pojavljujesekaosvojevrsnopokrieizostankapolitikevizijemeupolitikomalternativom.

Stogasenetreba uditikadavidimodaseprofesionalnepolitikeelite,odlokalnihdonacionalnih,ne

osjeajuprevieugroenima.Bezobziranastalnubukuiporugukojaihokruuje.Jer:alternativekoje

ih takobuno,aponekad i ispravno,kritikiprozivajuukrajnjoj su liniji igoreodnjih.Vlahui e

moda dobiti izbore obeanjem o raspisivanju referenduma, potom na vlasti uiniti sve da

referendum osujeti, da bi na koncu na njemu glasao uz prosipanje besmislica o kojima smo se

oitovali na samom poetku. Vlahui je smijean i proziran. To mu ipak, kao profesionalnompolitikompredstavniku,moebitiipohvala.Predstavnikisistemizmeuostalogjekompenzacijaza

nedovoljnu graansku aktivnost, kao i brana graanskom pretjeranom i nedovoljno odgovornom

angairanju.Odnjegovogse lanastogaioekujedamanipuliradoodreenerazine,kakobisadraje

odopegpolitikog interesaprodao zajednicikao zamiljenom suverenu.Nonjegovamanipulacija

mora biti ograniena; ona ne smije biti previe uvjerljiva i sistematina (jer bi tada dolo do

prevelikogkoncentriranjapolitikemoiujednomsreditu).Stogapolitiarpodefinicijimoraispadati

smijeaniproziran.Onmorapolitikomzajednicommanipuliratikampanjskiinakratkirok;odizbora

do izbora;odjednogsadrajakojitrebaprovestidodrugog.Akadasenjegovemogunostispretne

manipulacije potroe ima da ga zamijeninjegov konkurent u politikoj utakmici. Pogreno bi bilo

politikopredstavnitvoupotpunostisvestinamanipulaciju,alijesvakakoneupitnodajeonajednaodnjenihnunihikorisnihkomponenti.

Politiarmorada, kaodemokratskipredstavnik,jedinstvoopenitevolje skrpapo znanju i

umijeu.Utojsezadaisvipolitiari,njihovaneformalnazajednica,pojavljujukaodrugoviisupatnici.

Onisuklubkojije,ukontekstupolitikogpluralizma,unutarnjepodijeljen,alinadalekoblainain

negolijetosluajuneposrednomoitovanjupolitikevoljenaroda.Politikepartijeukontroliranim

uvjetima moraju simulirati kompleksnost politikog ivota u bazi. One su pozvane da artikuliraju

razliite politike interese i tendencije, da ih na to smisleniji, realno provediv nain oblikuju, po

mogunostiuzdignunarazinuzakona iefektivnepolitikeodluke.Stogapolitiari,upredstavnikoj

demokraciji,svakakomanipuliraju,alisuisamipodlonimanipulacijikakoodstranenarodakojiihproizvodiiodrava,takoiodstraneuegstranakogsustavaukojemdjeluju.Takavodnosuzajamne

7/30/2019 ta da se radi

22/32

manipulacije iutjecaja (uz svenjegoveostale specifinosti)uprolosti se,na zapadu,pokazaokao

dinamianiuinkovitoblikureenjapolitikezajednice.Uzsveizazoveiproblemeskojimaseborioi

unaevrijemenaroitobori,uglavnomjedalekofunkcionalnijiodrealnihizamiljenihalternativa.U

tomsmislutreba itatiionuChurchillovuopredstavnikojdemokracijikaonajgoremoblikuvladavine

osim svihostalih. Okonkretnimmogunostima smislenihalternativa tekojegovoritiopenito.

Participativnitrendovikojesmospomenulisvakakosujednavrstafunkcionalnogprilagoavanja,ali

pod odreenim uvjetima u stanjuje otvoriti mogunosti znaajnijepolitike revolucije. No to na

kakvojbi sadrajnopolitikojosnovidopromjenemoglodoi;koja supitanja ikakviakterikoji e

potrebovatidrugaijeustrojstvovladavine;kakvabitaizmijenjenaorganizacijamoglabiti?Tuseradi

o znatno teim, konkretnijim i svakakomnogo neposrednijepolitikim, da ne kaem i ideolokim

pitanjima.Takvapitanjaovdjemoramozanemaritiizasadasezadratinajasnomi,ubiti,jouvijek

vladajuemzakljukukakolegitimnostpredstavnikedemokracijenijeugroena.Kakosenijesuoila

sa dovoljno monim politikim izazivaem. Stranaki sustav i profesionalni politiari jo uvijek

predstavljaju relativno pouzdano sredstvo kojim drutvo politiki umjereno angairanih lanova

izmirujesvojesuprotnosti,osiguravakontinuitetilegitimnostpolitikogodluivanja.

No, s druge strane: naivno bi bilo previdjeti realne drutvene procese koji sigurnost

predstavnike demokracije svakoga dana sve vie dovode u pitanje. Nestanak starih, klasno i

ideolokihhomogenihpolitikihsubjekata;krizapolitikogautoritetaisveveakoncentracijamoiu

ekonomskom i tehnikom sferama; globalizacijski procesi koji razbijaju stare oblike shvaanja

zajednica, odnosa i interesa. Ope su poznata uobiajena objanjenja za krizu predstavnike

demokracije.Onjima seneemodetaljnijeoitovati.Tek emo seosvrnutidadvije sveprisutnije,

realne tendencijekojepredstavljajunajoitijeprijetnjestabilnostipredstavnikogsistema.Politike

tendencijekojepopotrebimogukoketiratisaparticipacijomineposrednomdemokracijom,alisuim

usvojojbitisuprotstavljenekaoipolitikompredstavnitvu.I,zarazlikuodnjih,predstavljajurealnudrutvenusiluiprijetnjuzasve.Radisejasnoosotonskomparu(kojinapovijesnuscenuuvijekizlazi

zajedno):populizmuitehnokratizmu.

Govorivioneposrednojdemokracijikaoalternatividjelominosmosedotaknuliiproblema

populizma.Jerpopulizamnerijetkoiderukupodrukuzazazivanjemneposrednijegpreputanjavlasti

narodu.Tuseipakradiodvasasvimrazliitafenomena.Neposrednodemokratskaideologijausvojoj

jebitiutopistika;onasenevidikaoalternativavlastipolitikihelita,ve ikaoalternativaporetkuu

kojem podjela na elite i mase postoji. Neposredna demokracija kao svojevrsno samoupravljanje

drutva pretpostavlja lanove koji nisu samo politiki mobilizirani i osueni na odluivanje, ve i

odgovorni i savjesni. Neposredna demokracija vidi se kao krajnja svrha, ali i sredstvo politikogodgojagraanadoostvarenjakolektivne,samosvjesnezajednice.Zbogtogajesasvimrazumljivoda

sezazivanjeneposrednedemokracijejavljagotovoiskljuivonaljevici.Temeljniproblemtakveprie,

kao to smo prethodno i zakljuili, sastoji se u politikoj neprovedivosti i nerealnosti dotinih

zahtjeva. Pobornici neposredne demokracije, u svom suvislom, artikuliranom obliku, ogromna su

manjina. Tipina avangarda, intelektualci i salonski revolucionarni dananjice. Oni nepogreivo

ponavljajunajpogubnijegrekeprolosti: iveuoblacimautopija,dok realnipolitikisvijetmarira

svojim,nerijetkodistopijskimkursom.

Populizamjepaksasvimsuprotnatendencija.Onjeusvojojbitiupotpunostiprizeman.On

polaziodpostojeihuvjerenja,vrijednosti ipredrasuda.Potpiruje ih ipotie;homogeniziramaseusuprotnosti spram vladajuih elita. Populizam zamagljuje politike razlike u zajednici isticanjem i

7/30/2019 ta da se radi

23/32

proizvoenjem dubokog ponora izmeu naroda i slubene politike vlasti. Stvarno bogatstvo i

kompleksnostpolitikih interesakojirazdvajajuzajednicuprikrivajuse.Dabise istaklasamojedna,

uglavnom sluajna i ideoloki generirana podjela. Glavna su meta politiari. Oni su, jasno,

korumpiraniilaljivi.Kraduivaraju,spletkareprotivnaroda.Udosluhususastranimsilamaitajnim

organizacijama.Izdajudomovinuiprodajusekrupnomkapitalu.Odjavnostiskrivajuleteetanjurei

telepatskiutjeunanaemisli. Jaanjepopulistikih tendencijauvijekjepouzdan znaknedostatka

ive i aktualne politike vizije. Kako u drutvu uope, tako i posebno u redovima onih politiki

angairanih.Doksalonskirevolucionaripriajuoutopijama,urealnostiserazvijajuopasnealternative

postojeem,nesavrenomporetku koji vapi za smislenom i realnom izmjenom. No krizapolitike

vizijenaroitojeprisutnauredovimaslubenihpolitikihelita.Usvojsvojojnedoraslostipovijesnim

trenucima u kojima se nalaze politiari manjak vizija i ideja nastoje kompenzirati pojaanjem

manipulacije.Opasno se igrajuivatrom:jer trenutakukojemmanipulacijapree tanku,preutno

doputenugranicu, trenutakjeukojempolitikipostaje sasvimkontraproduktivna.Tonam sebez

daljnjegadogaapredoima.Kakonalokalnojinacionalnoj,takoiposebnonanadnacionalnojrazini.

U takvim okolnostima sa druge se strane javlja jednako opasna politika tendencija

tehnokratizma. To je reakcija elita u posjedu takozvanog znanstvenog i tehnikog znanja o

praktinim,ljudskimstvarima.Reakcijarazliitihekonomista,sociologa,politologaislinihbezumnika

kojivjerujukakojemoguenaznanstvenoobjektivan,predvidivnainaupravljatipolitikimi,uope,

drutvenopovijesnim procesima. Tu se radi o istoj suprotnosti populistikih tendencija. Akoje

populizam ukorijenjen u masi, mnogoglavoj narodnoj nemani, tehnokratizam je ukorijenjen u

malobrojnoj,obrazovanoj,upuenojelitinemanismanjimbrojemglava.Akopopulizammo izvlai

izbrojnosti,tehnokratizamjeizvlaiizpovlatenefunkcije,ugledaineformalnihveza.Akopopulizam

politici zamjera to je otuena od naroda, tehnokratizam joj zamjera ovisnost o njemu. Ako

populistika ideologija lei na narodnim predrasudama, tehnokratska lei na onimjoopasnijim obrazovanim. Logika tehnokracije lei na banalnoj pretpostavci po kojoj bi se odluivanje o

praktinimstvarima trebaloprepustitionimakoji imaju znanje.Kaodajeopoliticimogue znati. I

kaodasetuuoperadioznanju,aneodjelovanjuproizvoenjupovijesnogsvijetaiivota.Kaoda

bitpolitikeslobodenijeopepravonaupravljanjevlastitomsudbinom.Tehnokratizambipolitiku

slobodu rtvovao ekonomskom uinku, politikoj stabilnosti kao da se sa takvim sumanutim

idejamapoprviputsusreemo.Kaodaneznamodabitakavputproizveoupravosuprotneefekteod

oekivanih.

Da sumiramo: predstavnika demokracija jo uvijek se pokazuje relativno ivom i

funkcionalnom u okraju sa velikom veinom svojih oponenata. No ona se ipak nalazi u realnojopasnostizbogdubinskih isveuestalijeoitovanihtrendovakojijedovodeupitanje.Zbogtogase

nalazi pred nunou unutarnje izmjene kako bi odrala korak s vremenom i izbjegla moguu

drutvenu i politiku katastrofu koja moe uslijediti po trijumfujedne od opasnih alternativa. O

moguimpraktinimpoticajimatakveizmjeneneto emoreiuzakljunomdijelu.Sadasemoramo

osvrnutinaono,ukrajnjojliniji,najvanije.Realandrutveni,povijesni,ekonomskikontekst;okolinu

ukojojsepolitikouvijeknalazi.Izkojegagradiiobrazujesvojesadraje.Uodnosunakoje,ukrajnjoj

liniji,nekopolitikodjelo,svrhailioblikuvijekiveipropadaju.

IV.

7/30/2019 ta da se radi

24/32

Srjeprvipovodzapisanjeovogteksta.Stogabikonanotrebalipostavitiipitanjekojesmo

dosadapokualivjetozaobii:o emusenatomSruuoperadi?Oviestvari.Najprije:opitanju

izgradnjegolfterenailuksuznihvikendica.Radisedakleotroenjudrutvenihproizvodnihkapaciteta

naburoaskurazbibrigu.Ima litogatkovjerujekakojegolfteren(ovikendicamada inegovorimo)

posebi,posvomupotrebnom,iskoristivomsadrajujednaoddrutvenokorisnijihstvari?Imalitoga

tko bi ikad, damoe slobodno birati, izabrao golf teren kao racionalan sadraj, koji e drutvu u

usporedbi sa moguim alternativama donijeti vie materijalnog i duhovnog bogatstva, ugodnog

ivota?Tekojeotomegovoriti,aliseprilino izvjesnim inidabivelikaveinadrutvapreferirala

druge,jeftinijeoblike zabave. Takoer:mnogi od onih kojibi i bili skloni golfu kao skupoj zabavi

dvaput bi razmislili kada bi u obzir uzeli alternativne mogunosti koritenja golemih proizvodnih

kapacitetakojisemorajupotroitikakobiseizgradiotaj,uproizvodnomsmislu,sasvimjalovsadraj.

Profesionalnigolfterenje,samposebi,razmjernobeskoristansadraj.Kadase istigradinakrkom

terenu na kojem nedostaje i zemlje za travu; na kojem i samo odravanje travnate povrine

predstavljagolemtehnikiproblemukratkoutehnikikrajnjenegostoljubivimokolnostimatada

je izgradnjaprofesionalnoggolf terena isti ineupitniproizvodni troak.Svakibi istinskigolferbezikakvedvojberadije imaotrigolfterenanaraspolaganjunegolijedan.AsredstvapotroenanaSr

golf resort bez ikakve dvojbe e biti mnogostruko vea u odnosu na alternativni golf teren na

podrujunakojembaremtravaraste.

Alokacija proizvodnih kapaciteta i svrhovitost njihove uporabe u sluaju se Sra pokazuje

manjkavom i prije detaljnijeg ulaska u tehnike pojedinosti same investicije (sva tendenciozna

natezanjaiprijeporekojistimobinodolaze).ProjektnaSruvelikijepotroa;visinainvesticijenije

pohvalave povod zakritiku. Ista sredstvadrugdjebi sem