Poštarina plaćena u gotovom. T U K A

IRDONH U R E D N I Š T V O I U P R A V A : „ N A R O D N A . S T R A Ž A "

51BENIK. - R U K O P I S I S E N E V R A Ć A J U . - N E -

B1LJEOOVANA S E P I S M A N E P R I M A J U .

IZLAZI SVAKE SUBOTE

POJEDINI BROJ Kr. 4.

P R E T P L A T A „ N A R O D N E S T R A Ž E - I Z N O S ! Oi

D I Š N J E Kr. 150. — Z A I N O Z E M S T V O Kr. 300.

O G L A S I P O C I J E N I K U .

Br. 39 . Š i b e n i k , 3 0 . rujna 1922. God. II.

Hoćemo mir! Prenosimo ovaj lijepi članak iz

ljubljanskog „Slovenca", jer se potpuno s njim slažemo i jer se u njemu vjerno odrazuje mišljenje i volja ne samo na­roda u Sloveniji, nego i našega naroda u Dalmaciji:

Stojimo na praga važnih događaja, pred odlukom, da li će se naša država umiješati u rat između Turske i Grčke ili će ostati neutralna. No *rat između Turske i Grčke nije lokalnoga značaja, kako nije bio lokalnog značaja ni svo­jedobni konflikt između Austrije i Sr­bije. Kao što je onaj konflikt u par dana doveo do prvog svjetskog rata, tako može i ovaj konflikt prouzročiti drugi svjetski rat, dotično nastavak prvoga. To treba najprije konstatirati.

U konfliktu između Kemal paše i imperijalizmom zaluđene grčke vlade (grčki narod je i onako proti tom bezumnom ratu) ne radi se toliko o tim dvjema državama, nego se radi o ratu između engleskog imperijalizma, koji hoće da zadrži pod svojom kon­trolom Carigrad s morskim tjesnacima, da ne bi mogla Rusija u svijet, i iz­među onih, kojima ta kontrola nije i ne može biti po volji. Radi s e d a k l e o ratu i z m e đ u E n g l e s k e i Rusije . 0 tome ne može biti nikakve sumnje, ako pomislimo, da na Kavkazu stoji velika ruska armada i da se izjavila za vojničku akciju proti kemalistima od svih balkanskih država prva - ru­munjska vlada, koja zna, da bi po­bjeda kemalista značila u prvom redu obračun s njom radi Besarabije.

Dok je Francuska bila za mirno riješenje pitanja Carigrada i morskih tjesnaca, nije se trebalo bojati, da će jiastati nužna potreba za našu državu, da se uplete u kakvu vojničku akciju, 1 ako su i u tom slučaju neki krugovi u Beogradu, kojima bi po njihovom mišljenju rat dobro došao, da se održe na vladi, propagirali avanturu na strani Velike Britanije. Šef naše vanjske po­litike bio je očevidno za francusko stanovište. Sada pak, kad se čini, da je Francuska za kakve kompenzacije •voljna da podupire Englesku (do sa­dašnjeg trenutka to još nije sigurno),

^položaj je bistveno drukčiji. Sad bi pitanje glasilo ovako: Hoćemo li se postaviti na stranu velike antante proti Turskoj i Rusiji, za kojima bez svake sumnje stoji i Njemačka i Bugarska, ili ćemo ostati neutralni, što bi dakako u očima antante značilo, da smo za­pravo na strani Rusije.

Odlučno miš l jenje n a š e g a n a ­roda je , da t e s p o r E n g l e s k e s Turskom na svaki nač in i p o d sv ak im uvjetom ima izravnat i mir­nim putem. Ako bi pak takvo nasto­janje ostalo bezuspješno, naše stano­vište je to, da dok se radi o interesima Engleske i isključivo o njez inim sebi­čnim i imperijalističkim interesima, neka ratuje ona sama, s kim hoće! I Fran­

cuska neka ratuje makar s cijelim svi­jetom, dok se radi o njezinim intere­sima. Mi se u to već zato nemamo interesa da miješamo, što antanta ide za tim, da zabrani Rusij i sukontrolu u Dardanelama, a mi se ne smijemo zaplesti u nikakvi konflikt prot i v e l i ­k o j s l a v e n s k o j držav i . Tako misli kod nas sve od starca do djeteta: to neka ozbiljno uvaže oni, -koji danas vode sudbinu naše države. Mi smo spravni da b r a n i m o našu dutavu proti svakomu, koji napadne njezine

granice, ali smo isto' tako odlučno proti tomu, da sudjelujemo u jednoj uistinu o f enz ivnoj akciji.

Naglašujemo pak i to, da o svakoj takvoj akciji po ustavu treba da odluči p a r l a m e n a t , kao predstavnik naroda, a ne gospoda ministri.

Napokon: Narod poručuje i ozbiljno opominje voditelje naše države, da ne će takvog rata, koji bi se brzo raširio u svjetski požar i pozivlje odgovorne državnike, da uč i ne s v e , baš s v e , d a s e uzdrž i mir , i to u interesu op­stanka države same, koju smo svojom h viju skovali i koja se radi Engleske ne smije staviti na kocku.

D a k l e mir, b e z u v j e t n o m i r !

M o šibenskoj aprovizaciji.*' Poznata trojica demokratskih ad­

vokata sa još jednim „dobročincem* naših bjegunaca u Splitu za vrijeme okupacije, uzurpatorski i kako smo informisani, iza leđa vlastite stranke uzurpiraše i prisvojiše sebi čitavu akciju ishrane za sjevernu Dalmaciju. Ova četvorica, favorizirani od općin­skog upravitelj aT^atltflsT pravilnik' 4" kao da hoće da r e k u : Što će vanj­skim općinama taj bedasti pravilnik, kad im i onako ne šaljemo hrane.

Gornji triumvirat sa privjeskom dobrotvora bjegunačke kuhinje u Splitu do danas po svojoj dužnosti nije nigdje afiširao taj pravilnik, u kome stoji bezuvjetno naređenje, da se sa razdiobom hrane ima postupat i na sasma drugi način od onoga, što ga oni prakticiraju. Kad dobijemo taj pravilnik, mi ćemo se na nj poseb ice osvrnuti.

Pošto se prelivom novaca aproviza-cije u „Okružnu Banku" ona prva pretvorila u špekulaciju trojice, č e ­tvorice novopečenih „rodoljuba", svi privredni krugovi osjetiše jednog be -savjesnog konkurenta, koji nepovla ­šteno trguje tuđim novcem ne plaća­jući na isti današnje kamate od 2 0 % , ne plaćajući porez, općinsku taksu i bezbroj drugih izdataka i taksa, što ih svaki trgovac mora da snosi.

Narod pak ni gladna sirotinja ni-jesu od svega toga imali nikakve korist i ; nije imala ni stranka, kojoj gornja trojica iz komoditeta pr ipa­daju, dok su trgovci upravo pr i-mlaćeni.

Ovaj monstrum od aprovizacije mora se srušiti. Zato ćemo u seriji članaka iznijeti sve, što znamo i što je neminovno moralo da uslijedi zbog ovakvog postupka samovoljnika, koji nijesu gladni i kojima njihovi po lo­žaji i zvanja pružaju masnu zaradu.

O djelovanju „Okružne Banke" u Šibeniku, koja je nepovlašteno m o -nopolisala ishranu sjeverne Dalmacije, pronose se svakojake glasine ima već više mjeseci. Koliko „Okružna Banka", toliko i s ama ishrana, sve je obavi-jeno nekim misterioznim velom. I ne samo vanjske "općine, ko je , sač in j ava j_ općinsku zajednicu sjeverne Dalmaci­je, već se i građanstvo počelo da zanima za neka nadasve važna pita­nja, kao : gdje su 13 milijuna vladinih, stapanje akcije za ishranu i novo­osnovane „Okružne Banke", tko upra­vlja Bankom i tko rukovodi ishranom, koji poslovi idu na račun Banke, a što pr ipada . i shran i .

„Okružna Banka", koja nije bila sretne ruke, da od onog malog broja subskribenata ukesa vrijednost po tp i ­sanih dionica, nije mogla da za svoj račun pravi onako masne poslove, kad se približno znade, da danas treba ogromnih svota za nabavku robe u većim količinama. Kazati pak, kao što to čini Uprava Banke, da je to za ishranu, opet ne stoji, jer u pravilniku za ishranu nikako ne može da bude predviđena nabavka luksuznih pred­meta, kao šečer, kava, nulerica za ishranu s i romašnog pučanstva, koje traži kukuruz, kao najjeftiniju i na j ­izdašniju hranu.

Pravilnik! Toga nema. Tko je vi­dio pravilnik? Ni vanjskim općinama, u koliko smo izviješteni, nije nikad poslat, po kome bi se znale i morale ravnati kod razdiobe hrane.

*) Ovaj članak primili smo od d o b r o in­formirane o s o b e izvan uredniš tva i izvan naših r edova . Rado ga donos imo željom, da se unese više svijetla i sve bolje proči ­sti o v o tako mister iozno pitanje, koje uve ­like zanima pučans tvo čitave s jeverne Dal­macije. Op. ur.

Kod svih kulturnih naroda vlada neka „čudna navika", koja je kod takvih naroda davno već prešla i u dužnost , da općinska upraviteljstva imaju voditi brigu o stanju svojih općinara. Spomenuh „čudna navika",

ja pod zaštitom y t t . jer za naše opć. upravitelje, koji su „čistokrvni Jugoslaveni" i koji prema tome ne naslijediše ništa iz dobe ipak narodnog općinarskog života i u p o ­kojnoj Austriji, ne može ni da briga općinskih upraviteljstva za svoje o p -

ćinare za njih izgleda išta drugo doli puka „čudna evropska n a v i k a Z a nas pak, koji naslijedismo iz našeg hrvatskog narodnog života i u d >ba Austrije shvaćanje, što ga o tom imaju i ostali kulturni narodi i radi čega nas režimlije tako rado okrste w a u -strijancima", za nas dakle to nije jednostavno čudna evropska navika, nego sveta dužnost općinskih upravi­teljstva.

Svaki onaj, koji još u abnormal­nim prilikama našeg javnog života osjeća istinski narodno, taj drži, da naša država kao nacionalna, kulturna i ustavna ne bi smjela biti odražena samo u oštricama bajuneta i u neko­liko zaprašenih kancelarijskih stolova, iza kojih sjede Ijudi-mašine, nego da ta naša država je i mora biti čitav naš narod. Ako takav pojam o državi vrijedi kod istinski narodnih ljudi, onda naravno da ne može da vrijedi kod austrijskih žandara, pa bili oni i u službi eshaeškog žandara ili im se dao titul i plaća općinskog upravi­telja. Prema tome je jasno, kakvo shvaćanje o svom položaju može da ima austrijski žandar, danas opć , upravitelj u Tijesnome, i "~ ^

U njegovoj općini u Murteru p o ­stoji već preko godinu dana neko banditsko udruženje. Da se dobije uvjerenje o banditskom karakteru tog udruženja, dostatno bi bilo pregledati prošlost nekih članova p o arhivima suda ili pogledati, što je o njima s potpisom iznosioca bilo dano javnosti, a da se i ne govori o zlodjelima, što ih počiniše nakon što se udružiše, naime otkad se okrstiše nekom na­cionalnom omladinom, da budu s lo­bodniji u svojim banditskim pos lo­vima. I zbilja slobodni su da rade, što hoće. Navaljuju na stanove i traže izručenje glave onoga, koji im nije p o ćudi. Drugom zgodom opet sred noći od pogranične straže pozajmlje­nim bajunetama provaljuju n a - k u ć u njima nepoćudnog ili vade noževe i revolvere, pucaju i prijete po čitavom mjestu. Nožem u leđa ruše život mlada čovjeka i po liječničkom nalazu čine ga invalidom najmanje za godinu da ­na. Seoskom rondaškom harambaši zato, jer ih se usudio jednom zgodom razoružati, provale u kuću i siroma­šku čovjeku ukradu do 80 kg. ulja. Uspije li samim seljacima, da se obrane i razoružaju te napadače, pa predadu oružje žandarima, ovi ga ponovno vrate napadačima ili u svojoj istragi izjave: „Ne nosite nam na oči zaplijenjeno oružje, mi ga nećemo da vidimo". Seljani su uopće postali ne­sigurni ne samo za svoj život, nego i za svoj posjed. Uništavaju se čitavi brodovi, bacaju se pod kuću dinamite i t. d., a pri svemu tome je zanimivo, da, i ako je većina ovih slučajeva javljena kr. Sudu u Tijesnome, a svi slučajevi oružničkoj stanici u Tije­snome , do danas još nitko nije bio kažnjen. Usudi li se tko dignuti g las protesta proti zlodjelima kod vlasti, kao što je to zimus učinio glavar sela

» N A R O D N A S T R A Ž A «

Poglavarstyu, onda ova banditska četa \ podvali koješta na njegovu adresu, a t ješnjanski ; sudac strpa ga 8 d a n i u istražni zatjpjj, i onda bez dokazj l • tpus t i . Z a | m mu na nekoliko mje-;; seci oduzmu u selu najstariju obr­tnu koncesiju. Usudi li se tkogod pred nožem bandita obraniti, žandari ga predadu pograničnoj straži, da ga ćuška. No tko bi još dalje nabrojio sve one noćne napadaje kamenjem i na seljane i na ljetošne kupališne goste .

I kad ojađeni seljani bez razlike stranačkog mišljenja ne mogavši da­lje da podnesu ova bezakonja listom se upute ovom opć. upravitelju, da traže zaštitu i pravdu, ovaj im jedno­stavno gestom iz svog ,,K. u. K, Gendarmeriedienstbucha" šalje usu-sret četu žandara, da kundacima i bodovima razjure goloruko i bezot-porno pučanstvo, žene i djecu u momentu, dok ovi u svojoj miroljubi­vosti pod državnim barjakom pjevaju državnu himnu. N o žandari se ni s tim ne zadovoljavaju, već apse trojicu, da ih predadu sucu, koji ih drži 12 dana u istražnom zatvoru, da ih se onda bez temelja za kakvi kazneni postupak otpusti. No gdje se ne može proti narodu nastupiti sudom, tu se sigurno može austrijskim Bachovim patentom iz god. 1850. I sad se p o tem zlo­glasnom zakonu počelo progoniti sa 14 dana zatvora sve one starce i žene, šjo se usudiše pomisliti dignuti (da, pomisliti, jer zapriječeni žandarima ne digoše ga) glas prosvjeda proti zu­lumu banditske murterske bande , a na obranu države; jer u narodnoj državi zar raditi proti narodu ne znači raditi i proti d r ž a v i ? !

Dok je na vrijeme, videant con-sulesj - ,,

Murterinac.

NOVI NAMET. Svakome je već poznato, u kakvoj

se teškoj prehrambenoj krizi nalazi Dalmacija, kako je narod prezadužen, zbog ovogodišnje suše vrlo štetovan U vinogradima, tako da će biti sretni vinogradari, koji nađu polovicu lanj­

skog* fona, te kako mu se crnafjjiše radi vrlo niske cijehe vinu. Vladi i njezi­nim organima samo nijfe' to poznato. Mjesto da im u toj rievoljfjppmogne, kako bi bila o!užna ,ona još smišlja, kako će im nametnutyiove namete i ta­ko pogoršati očajno s t a n c i Čojem se nalaze. Financijski organi su ovih dana upravo ubili naše vinogradare, kad su prema nekoj naredbi Ministarstva fi­nancija u Beogradu, odnosno njegove Delegacije u Splitu počeli da pob in t od njih u ime trošarine 25 dinara po hl. na mast, koji se uvede u grad, a ne će im služiti za vlastitu porabu, Veliko je uzbuđenje stoga zavladalo u narodu. Svi se u čudu pitaju, kako je to moguće.

Naš mjesni Klub Hrv. Pučke Stranke odmah je o toj nepravdi i novom nametu izvijestio nar. pos la ­nika dra Dulibića ovim brzo javom:

„Stigla je naredba, kojom se sva­kom vinogradaru udara trošarina od 25 din. po hl na mast. Oprošteni su od trošarine samo oni, koji bi taj mast upotrijebili u svoju vlastitu pora bu. Budući kod nas svatko iz mašta pravi vino za prodaju, to će tim naš vinogradar biti silno pogođen- U na* rodu proti ovom nametu vlada silno ogorčenje, tim veće, što je narod silno pogođen zbog suše i nerodice. Narod gladan, prezadužen moli i vapi Vašu intervenciju tražeći, da se ova nared­ba bezodvlačno opozove. — Za Klub HPS.: VI. Kulić, predsjednik.

Sigurni smo, da će naš nar. poslanik dr. Dulibić poduzeti sve moguće, da se odmah opozove ova naredba, koja se osniva na samovol j ­nom tumačenju zakona o trošarini iz god 1921. sa strane Delegacije financija u Splitu, u kojem, u koliko

Z a p o s t r a d a l e k r a j e v e . Naš riur. poslanik dr. Šhnrate~2\.5 tov. mj. bio je ponovno kod zanijertUra m blistati* skOg predsje\fnika*|vy T i m V r t i ^ K a fe' mu izložto teške pre^ranffjene prilike, u kojima se radi suše nalaze Dalma­cija, Hercegovina i još neki krajevi naše države. G. Timotijević odgovor io mu je, da vlada u tome još nije do­nijela nikakve 'Odluke. On lično da je za davanje beskamatnog zajma onim udruženjima, koja se navlastito bave nabavljanjem živežnih namirnica u društvene, a ne u kakve spekulativne svrhe. Dr. Šimrak je upozorio mini­stra, da se ova stvar mora provesti što prije i hrana nabaviti još prije zime. Ministar je odgovorio , da je najveća poteškoća, što u proračunu nema potrebitih kredita za prehranu pasivnih krajeva i da će zajam m o ­rati da dade Narodna Banka.

Za o b e z b i j e d e n j e č i novn i š tva . Na sjednici p o d o d b o r a zakon, odbora za činovnički zakon, koja se održala 22. ov. mj., naš nar. poslanik Sušnik najodlučnije se zauzeo za š to-skor i je konačno i p ravedno uređenje činov­ničkog pitanja. U svome govoru je istakao, kako je najvažnije pitanje obezbjeđenja materijalnog stanja či­novništva, jer samim uređenjem p ra -vnin odnošaja nije nikako pomoženo Činovnicima u njihovom današnjem teškom položaju. S tim se složila i većina članova pododbora Jer se bez prisutnosti ministra financija nije m o ­glo dalje raspravljati, na njegov pr i ­jedlog zaključeno je, da se na d o j -duću sjednicu pozove ministar finan­cija, da u ime vlade dade razjašnjenje.

iiaena odluka* .Žalosno je ipak r ,dajp$ t

nije' došlo do nikakvih stvarnih odluka i dž#se n i j e s t i i l t auč in i lo za suzbija^ nj#*s1rti|>itfće^

Z A i s u š t t t | e i m o t s k o g po l j«^ Naf. poslanik Piiljič 25. ov . mj. {QB tervenirao je koty ministarstva za gra^ devine, da započme radnje za fadbJL-. nje imotskoga polja. Za tu radn; bila je obećana svota od l.( dinara. Odgovoreno mu je, da će ovih dana otvoriti krediti i da o d m a h početi s radovima.

Z a s r e d n j o š k o l s k e nastavit 22. ov. mj. nar. poslanik Puljić in venirao je kod ministra prosvjete, se nijesu isplaćivale nagrade profe r ima za prekore dne satove. Min je izdao nalog, da se profesorima hove zaslužbine imaju smjesta isj titi i da se na redba bezodvlačno t vede.

IZ Uri

je nama poznato, j i e m a ni j jpomen^ ^ Z a j i u z b i j a n j e s k u ^ p j e

o kakvoj trošarini na mast. S njom se kušalo prodrijeti u financijskom odboru, ali bez uspjeha baš zaslu­gom odlučnog istupa dra Dulibića. Bude li od potrebe, o ovoj ćemo stvari više progovoriti u dojdućem broju.

Širite dobru štampu !

pitanje prehrane Dalmacije i drugih pasivnih krajeva jedno od najvažnijih pitanja, te se njima konačno počeo baviti financijski odbor. Zasluga je to odlučnih posredovanja poslanika naše stranke, koji su odavno upozo­ravali vladu na prijeteću opasnos t diljem cijele zemlje. U posljednje vrijeme uporno su tražili, da se već jednom u tom pogledu donese ko -

Rasc jep među i s t a r s k i m t ima . Nekim liberalcima u našoj znoj Istri nije bila p o volji dosad sloga, što je vladala među na: zarobljenom braćom u Istri. Bilo je krivo, što je list istarskih Hn „Pučki Prijatelj" pisao u kršćani duhu, kojim odiše ogromna ve našega naroda u Istri. Prohtjelo se kulturne borbe i hajke na i na svećenstvo. Stoga su ti libe • snoval i u Trstu svoj list „Stara ša Sloga", kojemu će biti zadaća, širi u Istri protukatolička načela, im dosta nesreće i nevolje, št( snašla jadni naš narod u Istri, da ga u ropstvu još i rascijepaj da mu po mogućnost i otmu jedino blaj*/; „"ili"' mu* preostaio, iijfegovu*

vjeru. Nov je ovo dokaz, da bezvjer­ci i l iberala ne mogu uistinu ljubiti svoj narod, a kamo li pošteno za nj radititi.

Z a bi jednu i s tarsku sirotinju. I dok istarski biberalci siju ovako ne­slogu među istarskim Hrvatima i mame ljude u svoje bezvjersko poli­tičko kolo, dotle poslanik Pm Stranke Šček neumorno radi za i sku sirotinju, da im pomogne

PODLISTAK

D . J. VULETIN:

Tvornico srdela u Rogoznici kod Šibenika.

(Konac.)

Riba se tada unese u prostrano dvorište uz tvornicu, i prvi rad za­počme odrezavanjem glava posebnim nožićem, što traje dosta dugo, kad je bogat lov. Ovaj posao vrše ženske. Zatim se riba suši na suncu na p ro ­stranim rešetkama. Proviđeno je, kako će se sušiti i u slučaju ružnog vre­mena ili naglog ljetnog „neverina". Posebna je daščara, ispod koje se prenese riba, da ne okisne, a u slu­čaju da zadulji kiša, ima i parna šu-šiona do kuhinje. Kad je riba suha, tada se malo prokuha. Riba se poreda na gvozdene rešetke, koje se stavljaju jedna vrhu druge u malom razmaku u željezne sanduke, koji imaju oble rupe, da može doprijeti unutra vruća voda. Zatim se izvade i prže u ulju i onda se sve hladi. Čim se riba ohladila, vrsta se komad po komad u kutije posebnim pravilom jedna uz drugu, pa opet drugi red i treći prema veličini kutije. Ovako napunjene ku­tije ribom, a otvorene, prenašaju se u drugi odio, gdje se polažu u sanduke, obložene limenim pločama, da plivaju u ulju. Ulje je najbolje vrsti, fino ra­finirano, što se ad hoc dobavlja iz

Grčke i plaća veoma skupo- U ovomu ulju stoje tri dana. T o je obično d o ­statan rok, da se riba zadoji uljem. Iza toga ženske vade kutiju po kutiju, u svaku stavljaju jedan lovorov list i koje zrno papra. Zatim ih predaju u muški odio ,

Ovi primaju velike i male kutije na posebne stolove i namiještaju na svaku poklopac . T a d a ih predaju trećem odjelu, gdje muški sjede za dugim stolom i čekaju sa vrućim že­ljezom i kositrom da zaliju poklopce . Ovi su muški posebni vješti majstori u ovom poslu i najzanimivije je gle­dati njihovu radnju. Vrućina u željezo („šaldadur") dolazi iz posebnog stroja, te su svi spojeni sa posebnom cijevi, koja prenaša vrućinu, Svaki majstor sjedi za dugim stolom, pričvršćenim uza zid, na malom stočiću bez na­slonjača. Pred sobom ima željezni stalok, koji okreće nogama. Ploča stalka je uređena na vrhu čeličnom pregradom, u koju će doći kutije za zalivanje te se ne mogu micati, ni padnuti. Radnik stavi kutiju u odre ­đeno mjesto, pa vrućim željezom u desnoj, a š ipkom kositra u lijevoj počme zatvarati okrećući naokolo n o ­gom stalak i kutiju zajedno. Spretnost i vještina, a k tomu i brzina u ovomu najvažnijemu poslu dostojna je divlje­nja. Pri kraju zalivanja kositrom pre­gledaju i moraju se osvjedočiti, je li posve zrak istišten iz kutije. T o čine ovako. Prije nego posve zatvore, pr i ­

tisnu daščicom od drva svoju kutiju. Tada , ako je još unutra zraka, ulje vrca kroz zadnju rupicu sve dotle, dok nestane zraka, a tada konačno ispune kositrom i tu zadnju rupicu. Ako se koji radnik u tomu prevari, ima i tomu lijeka. — Svaka kutija naime, u kojoj je ostalo zraka, ostane malo naduvena. T a d a se opet radnik povrati na nju. Probije ocjelnim šilj­kom na j ednom mjestu, pritisne, istišti zrak i na novo zalije kositrom. Vas zatvor kutije mora ostati ravan i gla­dak. Ovu zadnju radnju uvijek nad­gleda podupravitelj tvornice, koji se hoće na svoje oči uvjeriti, je li kutija za opremu ili nije. Drukčije bi se r iba pokvarila.

Ovako uređene kutije svaki maj­stor slaže pred sobom na posebne rešetke. T a d a dolaze drugi referenti i dižu kutije i šalju ih u odio ženskih, da ih očiste od ulja. T o čine ženske u ugodnom čavrljanju i stavljaju ku­tije u drvene sanduke, pune pilotine i tako osuše i p rama veličini slažu ih u skladište. Tim su „sardine" gotove i čekaju na eksport .

Muškima je zabranjeno pušiti kroz vrijeme radnje u tvornici, a ženske moraju ubrusom imati pokrivene kose i to s dobra razloga, da ne bi lug ili vlas upao u ulje ili u kutiju.

U dvorani zalivanja ima posebni ventilator za čistoću zraka, jer prozori moraju pri radnji sa ugrijanim želje­zom biti zatvoreni, a to radi zdravlja

radnika. Ne čuje se nikakva zad niti ulja niti ribe.

Kad je obilat ribolov, radi obrt od 150-200 ženskih i 20-30 rnušl Rade obično od 6 u jutro do večer uz J / 2 sata odmora u jutro sat na podne za ručak. Plaća je mu­škima 60 din. dnevno, a ženske in plaće na satove, jer ženske svršiti radnju kod manjega lova podne i u 3. s. pos . podne , a ka mnogo radnje, rade i do ponoći , muški obično rade cio dan. Kad i ske rade preko 6 s. u večer tada se svaki treći dan ubraja jedna nai ca više od 1 0 7 a s a t i ; a svaki imaju po din. 1*50. Prije rata su na sat za istu radnju 5-6 n o v a muški na dan 4-5 kruna. Na šetku radnje primi svaka ženska liko bonova, koliko je sati radila, na svršetku mraka upravitelj svakoj isplati zasluženu plaću.

Ovakve su tvornice prava blago­dat za siromašni narod. I m a gdjegod iz kuće po 2-3 ženske, te dobivaju svaki dan po 200-300 kr. a kad je još- i koji muški, tada nadnica iznaša o d 400-600 kr. Lijepi dobitak najma­nje za 4 mjeseca.

Kamo sreće da su u ove tvornice uloženi s amo domaći kapitali, jer uz sav trošak ima i velikog dobitka, oso­bito na filetima, kako to dobro riban znadu proračunat i ! Zar nam u svemu moraju stranci iscrpsti i bogastvo na­šega mora uz ostale tvornice f pilane, rudokope i ugljenike?

ce cementa, ke?

A Strana 3 .

nevolji, u kojoj se nalaze. Na talijan­sku je vladu pos l ao ovaj upi t : „ O v o ­godišnja suša prouzročila je ve l iku nestašicu hrane i sijena, tako da su seljaci prisiljeni da prodavaju i onu marvU: koja im najviše treba za obrađivanje njihova polja, samo da se prehrane kroz jesen i zimu. Budući da je to velika nesreća za istarski narod, pitam vladu; da 11 je pr ipra ­vna odmah pomoći istarskom pučan­stvu i to na takav način, da se oproste i brišu svi porezi, te da se bespla tno dijeji medu pučans tvo kukuruz i s i ­j e n o ? " Talijanski ministar financija je zbilja odmah odgovorio poslaniku Sčeku, fte će porezi biti oproš teni svagdje, gdje nije bilo poljskog p r i ­hoda. Samo se sad pita, kako će to talijanske vlasti u Istri provoditi .

Kn. kat. lar. Saveza i Šalila,

26. ov. mj. držala se u Splitu g o ­dišnja skupština HKNS. za Dalmaciju. 1 ako je ovo tek prva godina Save -zovog rada, ipak su izvješća pokazala, da rad ove kat. prosvjetne centrale nailazi na sve to veće razumijevanje sa strane katol. publike.

Skupštinu je otvorio predsjednik preč. Fulgosi. Iz tajnikovog izvješća razabiremo, kako je Savez kroz ovu prvu godinu morao u prvom redu da se briga oko materijalnog namaknuča potrebitih sredstava i da nađe tajnika, irjoji će se isključivo posvetiti kat. akciji. Lijepi broj-članova-dobrotvora, uspjeh dana kat. akcije i t. d. o m o ­gućili su ono prvo, a b lagohotnošću crkvenih krugova Savez je zadnje vri­jeme dob io tajnika, koji će se isklju­čivo posvetiti kat. akciji. Tajnik je nadalje prikazao stanje naše prosvjetne akcije u Dalmaciji, is taknuo prosvjetni rad u Sinju, Šibeniku, Splitu, zadnje vrijeme u Imotskom, a onda i p o o-stalim krajevima i zagorske i pr imor­ske Dalmacije. Naglasio je, kako je bio i lijep odaziv Dalmacije za brnski orlovski tabor . Tajnikovo izvješće je nadopunio vlč. Radić, kao tajnik š i ­benskog okružja HKNS.

Iza toga je blagajnik prikazao stanje društvene blagajne, koje je povoljno. Predložio je također skupštini p ro ra ­čun za buduću godinu, iz koga se razabire, da će Savez nastojati ove godine , da u svakom pogledu proširi svoju akcjju. 0 svemu tome bit će posebno obaviješteni Članovi.

Zatim se birala nova uprava. I to o v a k o : Predsjednik preč. D. V. Ful­gosi ; potpredsjednici : g. V. Smolčić i gda Šantič; tajnik: D. N. Matulić; biljež-

c: D. 1. Mikič; blagajnik: D. G. Bučić; lornici: dr. Ć. Miličić, gđica Šindler, Carević, Iv. Šimetin, D. A. Radić, Kržanić, Fortunić i D. M. Pušić . Zaključilo se nadalje nadopunit i

neke stavke u p r a v i l i n ^ raspravljalo se o članarini i o odnošaju pojedinih okružja prema centrali.

HKNS., koji je kroz ovu prvu g o ­dinu svog opstanka naišao na razumi­jevanje sa strane katolika Dalmacije, postat će - Božjom pomoći - nama ono, što su ovakve prosvjetne cen­trale drugim katol. narodima.

Mukli psi grizu! T i j e s n o , 26. rujna.

Naš nepristrani sudac gosp . Ka-menarović, koga je jednom „Demo­krat", uvaženi kritičar, na ustuk „Ra-skovanomu" ocijenio kao „osobu na svome mjestu, uljudnu i mirnu, koja ne bi ni muhi zla učinila", izazivlje nas svojim ponašanjem, da bar koju o njegovim istaknutim svojstvima pr i -pomenemo.

Na svome je mjestu naš vrijedni sudija, jer se drži kao prst i prs t samo onih klobučara trgovčića, koji hoće da vedre i oblače u našoj va­roši, a koji nisu tomu još dorasl i , niti će ikada dorast i . Na svome je mjestu on nepristrani sudac , jer je po da ro ­vitosti sebi ravnomu biva pri ruci, kad se ovomu prohtjedne, da se poš to po to, a bez pravog, temeljnog razlo­ga, raskrsti za uvijek sa svojom zaista vrijednom, oš t roumnom, značajnom suprugom.

Miran je — pa i ovca je po na­ravi mirna. Miran je, jer popuš ta svojim pomoćnicima istomišljenicima, da rade po svojoj miloj volji, da zlorabe dobrotu i neznanje b i jednog težaka. Činjenice g o v o r e : Gospod in Belotti, impozantna ličnost, sudbeni kancelista, uveo je za svoga vremena taksu od 5 do 15 dinara, kao svoju pristojbinu s t rankama za uknjiženje zemalj. čestica. T o je gosp . sudac Kamenarović opazio tek onda, kad se već o tom p o mjestu prosuo glas, te da pokaže najzad svoju pravednost i budnos t , snizi pljačkara za neko vri­jeme, jer je oskudica , na niži stepen činovničke službe.

I uljudan je naš sudac Kamena­rović, jer zna fino komplimentirati osobi to nekim gospođ icama, s kojima se on dugo zabavlja i cirika u samoj crkvi (u G o s p e od Karavađa) na sa ­blazan prolaznika.

Naš nepristrani sudac Kamenaro­vić odlikuje se i u tom, što ne gubi mnogo vremena u ispitivanju i sas lu­šavanju stranaka, ako je u prilog njegovih političkih nesumišljenika, pravednih optuženika, te oteže sa riješavanjem njihovih spisa, ma odle-< žali jadnici u zatvoru i duže vremena. On čeka, dok stigne s protivne stra­ne od koga toga š togod bombas t i ­čnoga, pa ti naperi uši i napreže se, da potpuno rastvori oba oka.

Blago nama sa ovako na svom mjestu, uljudnim i mirnim sucima, koji ne bi ni muhi zla učinili!

Obnova Uljarae u Karteru. Nabava novog motora. — Popravak

hidrauličnih presa. Murter, koncem rujna.

Već god. 1910. složnim radom puka, a pod vodstvom tadašnjeg župnika don N. Plančića, podignuta je u našem selu „Uljarska Zadruga" , najveća takve vrsti u prostranoj našoj Jugoslaviji. Revnim radom Uprave i međusobnim natjecanjem zadrugara Uljarna je izvrsno napredovala , a na ­rod od nje imao silne koristi. Nadošli strašni svjetski rat, a poslije njega zloglasna talijanska dušmanska oku­pacija zaustavili su i smeli svaki rad i napredak svakog poduzeća i zadru-garstva, pak i naša Uljarna pod pr i ­tiskom vremena skoro da ne propadne .

No ove god. 1922. pod revnom i radinom Upravom, ali osobito nas to­janjem ravnatelja Mudronja Nikole, Uljarna je počela da se preporađa . Zauzimanjem Uprave, a potporom u prvom redu obljubljenog našeg nar. poslanika dra. A. Dulibića, pak Za­družne Gospodarske Banke u Šibe-uiku i Zadružnog Saveza u Splitu naša je Uljarna dobila novi motor od 50 konjskih sila kod tvrtke , Satima" u Trstu i popravila je i uredila 12 makina (^hidrauličnih pressa" ) koje su bile sve razrušene. Tako 1. n o ­vembra ov. g. naša će Uljarna novim životom započeti svoj plodonosni rad.

Svi su zadrugari , njih 250 na broju, skoro cijelo selo, preradosni , što će sa malo truda moći da brzo urede svoje masline, te što će od svoje d o ­bre vrsti ul !a imati veliku korist u

ovogodišnjoj teškoj prehrambenoj krizi. Ove godine, kao i prošlih, priređivat će se i fino ulje, koje će u svjetskoj trgovini, kao i dosad, sigurno nositi prvenstvo.

Narod općenito blagoslivlje i uve­like je haran svojim gorespomenutim prijateljima i dobročincima, što su i pri sveopćoj novčanoj krizi znali da priteku u p o m o ć njihovoj prijekoj potrebi i tako spasili Uljarnu od s i ­gurne propast i . Zadrugar.

Gradske vi Jesti. N a š ž e l j e z n i č k i s p o j . Davno

očekivane željezničke lokomotive za naše željezničke pruge napokon su prispjele 23 . ov. mj. u Split. Stiglo je 6 velikih i jakih lokomotiva i 15 te­retnih vagona, od kojih 6 velikih za­tvorenih, a ostali su obični otvoreni, no sve je to vrlo jako i ukusno, Sa ­mo natpis SDŽ. ćirilskim p ismenima na lokomotivima i vagonima svakoga je iznenadio ts naišao na opće nego­dovanje i osuđivanje. Ako s m o u je­dinstvenoj državi, neka već jednom prestanu ti izazovni separatisrički nat­pisi. Do malo dana imale bi loko­motive biti stavljene u promet, pak se iskreno veselimo, što ćemo tako opet dobiti dvostruku dnevnu vezu sa Drniš—Kninom i Splitom. Želja je naša, da to b u d e što prije.

Iz Jug . a k a d . Kluba. Pr igodom posljednjih dviju zabava, koje je Jug. akad. Klub priredio u korist fonda za podupiranje svojih siromašnih s tude­nata i s tudenata Praga i Beča, dužnost nam je da se najsrdačnije zahvalimo svim našim sugrađanima, koji su , shvaćajući potrebe naših đaka, svojim prisustvom i svojim dopr inos ima d o ­prinijeli mnogo moralnom i materi­jalnom uspjehu obih zabava. Osobi ta pak naša zahvalnost ide sve one g o ­spođice, koje su svojom požrtvovnošću, suradnjom u našem zabavnom od­boru, skoro najviše učinile, da iste uspiju, pokazujući mnogo volje za rad i mnogo razumijevanja studentskih prilika. Napose *se moramo zahvaliti vlasniku kina „Tesla" , koji nam je stavio badava svoj kino na raspola­ganje. Žalimo . tek, što je pr igodom koncerta splitskih kolega, bio insce­niran sa strane neke gospode neugo­dan incidenat. Zahvaljujemo se još jednom skupno svima onima, čija imena radi premalenog prostora ne možemo iznijeti. Za Jugoslavenski akademski K l u b : predsjednik Ivo Biskupović, stud. ph i l . ; tajnik J. Bar-toli, s tud. .phil .

„Dalmat insk i Radikal" Zamo­ljeni d o n o s i m o : 1. oktobra počet će izlaziti u Šibeniku „Dalmatinski Radi­kal". List će privremevo izlaziti tri puta sedmično i to: utorkom, četvr­tkom i subotom, a imat će i polu-mjesečni pri log „Selo" . Naročito bri­gu list će posvećivati političkom, prosvjetnom i ekonomskom stanju našega naroda, a u prvome redu sjeverne i srednje^ Dalmacije.

P o v i š e n j e t e l e g r a f s k i h t a k s a . Ministarstvo poš ta i telegrafa danom 25. o. mj povisuje telegrafske takse u unutrašnjem saobraćaju. Od toga dana naplaćivat će se : za blanket 50 p a r a ; za pravo služenja privatnom šifrom 500 dinara godišnje; za obične telegrame 50 para p o riječi (minimum taksa 5 d inara) ; za odgovor plaćen isto toliko; za hitne telegrame u svakom slučaju tri pu ta više od obične takse; za potvrđenje prijema 5 d inara ; za telegrame na više adresa, pored redo­vne takse običnog telegrama za stvar­ni broj riječi, još i 5 dinara za svaki prepis od 100 riječi; za priznanicu 1 dinar; za telegrame, koji se po želji

pošiljača imaju dostaviti po naročitom nosiocu, plača se uz taksu telegrama još 10 dinara po kilometru, ako se telegram dostavlja danju, a 20 dinara, ako se dostavlja u noći ; za pretplatu berzanskih izvještaja i izvještaja o prognozi vremena 200 dinara godi ­šnje; za prepis telegrama, koji se izdaju na zahtjev stranke, 5 dinara za svako 100 riječi ili razlomak ovoga.

Kalfinski i spi t i . 5., 6. i 7. t. mj. održani su pred naročitom ispitnom komisijom uz sudjelovanje obrtnog referenta kod političke vlasti g. dra Lederera za prvi put nation oslobođenja kalfinski ispiti za područje sjeverne Dalmacije. Zasluga je g. dra Lederera, sto je sve nužno preduzeo, da se do polaganja ovakvih ispita dođe , što je od velike koristi za naše obrtne kru­gove. Prikazalo se trinaest ispitanika iz raznih obrta, i svi su s dobrim uspjehom položili dotične ispite.

Š k o l a g u s a l a „F i lharmoničkog Društva". „Filharmoni čko Društvo" je već otvorilo školu gudalačkih in­strumenata sa posebnim učiteljem, koji poučava : Violinu, Violu, Cello i Kontrabas. Škola se dijeli u dvije ka­tegori je: I. pojedinačko poučavanje din. 80 mjesečno, II. skupno pouča­vanje din. 40 mjesečno. Godišnja upi ­sna taksa din. 10. Prljave se primaju u društvenim prostorijama.

D a r o v i Podrurnic i „Jug. Mati­c e " u Š ibeniku (od /. VI. - S IX.). Gustav Červar od reklamnih tablica din 400. Da počasti uspomenu Franke Staničić: Miran Ivanisevic din. 10 i Novak Dušan din. 5. Da počasti u-spomenu Paške Staničića: Frano Pa-sini i Ivanisevic Miran p o din 10; Obitelj Dušana Novaka din. 5. Pr igo­dom izložbe profesora Šonje sakup­ljeno din. 515. Da počast i uspomenu Krsta Marčića : Marko Ježina din. 30 i dr. Jerko Machiedo din. 2 5 ; Vukić Vladimir, profesor Ljttborair Nardini i Skočić Zorka po din. 1 0 ; Zaninovič Stjepan, učitelj i Vodanović A., kot. tajnik po din. 5. Da počasti uspomenu Antuna Montane : Dr. Ante Rajević, dr. Jerko Machiedo i Pecelj i drug p o din. 25; Maroević Ivo din 20; prof, Ljubomir Nardini, Vukić Vladimir, Iva­nisevic Miran, Novak Uroš, Novak Divko i Pavao Kovačev po din. 10; Vidović Dragutin, Stazić Dušan, Za­ninovič Stjepan, Damjan Skočić i A. Vodanović, kot. tajnik po din. 5. Da počasti uspomenu sina dra Josipa Čuliča u Splitu: Maroević Ivo din. 10 Da počasti uspomenu Melka Rajevića: Marko Ježina din. 30; Vukić Vladimir, Miran Ivanisevic, Nardini prof. Lju­bomir i brat Branimir, Sunara Frane, Sunara Ive Franin, Benković Mate, Pavao Kovačev, Skočić Damjan, Bu-rić Šimun i Maroević Ivo po din. 10; Vidović Dragutin i Baranović Dane po din. 5. Da počasti uspomenu Ru-dolfa Pauri: Silobrčić Josip din 25, te Novak Divko i Pavao Kovačev po din. 10. Da počasti uspomenu T o m e Bogdana: Petrović Jakov din. 20 i lljadica Rapo Mate din. 10. - Uprava darovateljima harno zahvaljuje.

Javna zahvala. U teškoj bolesti, kojoj bi bio si­

gurno podlegao, bezprimjerna njega i liječnička odlična sprema veleuč. gosp . dra. Josipa Pasini-a bila je je ­dina kadra, da me iza pomoći P ro ­vidnosti izbavi iz goleme opasnosti i da me opet tjelesno oporavi .

Zahvaljujem stoga javno iz svega srca spomenutom gospodinu, uvjera­vajući ga o svojoj doživotnoj blago-darnosti i odanost i .

Šibenik, dne 23. rujna 1922. Jerko Čavka, opć. namještenik.

k

Strana 4. . N A R O D N A S T R A Ž A «

i':.

N o v o s t z a s v a k u kato l i čku kuću p o svim hrvatskim krajevima jest

„ K R U H N E B E S K I " , najnoviji i jedini molitvenik odobren od svih hrvatskih biskupa, glavni dio uredio dr. Ivan

Šarić, nadbiskup vrhbosanski . I z d a l o g a D r u š t v o sv . J e r o n i m a u Z a g r e b u . Stoji 30 K, za članove 24 K. Radi kamata za uloženu glavnicu i radi općeg poskupljenja bit će od Nove godine povišena cijena na

40 K, za članove 30 K. Dob iva se kod Društva sv. Jeronima, a uz nečlansku cijenu i u svim boljim knjižarama.

S k l a d i š t e k e m i j s k i h p r o i z v o d a , l a k a b o j a , g u m e n i h p r e d m e t a i o .

O P T I K A . N a o č a l a C v i k e r a .

inriiji izradbu po oku!, liječničkom propisi P r i m a j u s e p o p r a v c i .

MODNOM SALONU

Marija Dundić - Šibenik za jesensko-zimsku sezonu prispjet će

= veliki izbor šešira za gospođe. 2 Primaju s e stari SeSiri n a p o p r a v a k u tvorn ic i .

OCIfiiOfi :::]ifHiHiH;::::»fHtuiii;::::iiiiH

PAPIRNICA

GRGO H9DIĆ (prije A. e t G. Rude)

ŠIBENIK ( G l a v n a u l ica) . Bogati izbor svih vrsti umjetni­čkih dopisnica, te šibenskih raz­

glednica. Prodaja š k o l s k i h p o t r e p š t i n a , raznog papira te sve vrsti k a n ­

ce lar i j skog pr ibora . Trgovina raznih p a r f e m a , mio­mirisnih s a p u n a , praška za zube i slično, te raznih igrački za djecu.

Cijene umjerene 1

se oalasuie u Jarolnoi M

CUNARD LINE filiiono zastupstvo za Jugoslaviju:

3D6Q5LaVEHSHH BRUKU 0. B. ZAGREB

O t p r e m a putn ika iz C h e r b o u r g a ili H a m b u r g a najbržim ladjama na svijetu za

5x/a dana. Za s v e daljne upute izvoli te s e obrati t i

na našu agenciju u Š iben iku : Zastupnik g. J o s i p Jadronja ili

Cunard Line, Z a g r e b , C e s t a B. 3 3 . Naslov za b r z o j a v e : Cunard Z a g r e b .

Centrala Ljubljana.

Jesam li poiirio pretplatu?

Amerikanska kuhinja]

kao što se može pružiti samo u naj­

boljim hotelima, nalazi se na mirno

plovećim, udobnim parobrodima Uni­

ted States Lines amerikanske vlade

imedju Bremena, Cherbourga, New

Yorka. Velike dobro zračive pojedine

ili dvojake sobe i pažljiva podvorba.

UNITED S T A T E S ŽJNES

Podružnice: Đ a k o v o ,

Mar ibor ,

S a r a j e v o ,

S o m b o r ,

Spl i t .

Ispostava; Bled.

Afilijacije:

Sveopća zanatlijska banka

d. d. u Zagrebu i njena

podružnica u Karlovcu te

Gospodarska banka d. d.

u Novom Sadu.

Dionička glavnica i pričuva

preko K. 60 .000 .000 .

Ovlašteni prodavaoo srećaka državne lutrije.

Prima uloške na knjižice, te ih ukamaćuje najpovoljnije.

Oprema sve bankovne i burzovne transakcije.

POZOR TRGOVCU

Starog novinskog papira na prodaji k o d U p r a v e n a š e g a l i s t a (u p r o s t o r i j a m a w H r v . Čitaonice".)

KNJIŽARA FILIP BABIĆ - ŠIBENIK (HRVATSKA KNJ1ŽARNICA - Z A D A R )

Novo moderno uređen i povećan posao . — Potpuno skladište Jugoslav. knjiga. — Veliki sortiment knjiga stranih jezika. — Tvorničko skladište papira uz najjeftinije cijene. — Sav pribor za urede, općine i škole. Skladište školskih knjiga. — Prima pretplate na stručne i periodične časopise svakog jezika i struke. — Muzikalije svake vrsti. — Pribor za

pisaće strojeve Stenzil i Karbon-papiri . Otprema brza i t o č n a a c i jene je f t ine . — S o l i d n a p o s l u g a .

Prva jugoslavenska odlikovana tvornica M a r a s k i n a i L i k e r

PETAR BUZOLIĆ - SPLIT J a d r a n s k a ul. T e l e f o n br. 274.

P r o i z v a đ a : Prvoklasnu odlikovanu vrst:

„SOKOL" i „TRIGLAV" . = MARASKINA marke

Obljubljene LIKERE: Višnjevicu škovac, i t. d.

Pelinkovac - Kru-

Cognac Médicinal - Cognac Vieux - Jamaica i Tea Rum. RAKIJE: Borovicu - Šljivovicu - Travaricu.

SIRUPE: Marenu - Granatinu - Frambua - Limonadu. E S T C I J E N E U M J E R E N E ! ~ C 1

Otprema brza i tačna. - Cijenili se šalje trgovcima na zahtjev.

Izdavatelj i odgovorni urednik: Jos ip Url ić Ivanović Tisak H r v a t s k e ZadružneTiskare .