srednjoegipatski jezik i pismo · • 3. glagoli koji imaju različite vokale u prezentu i...

Srednjoegipatski jezik i pismo

Kristina Šekrst

7. predavanje (2. svibnja 2018.)

Gramatika

Glagoli

• sufiksne zamjenice dodajemo na glagolski

korijen da označimo lice

• npr. sDm.i = "slušam", sDm.k = "slušaš",

sDm.f = "sluša"

• forma sDm.f bit će kanonska forma za

brojna glagolska vremena i načine

– samo ćemo dodavati neke prefikse i sufikse i

slično!

Glagolske vrste: hrvatski jezik

• hrvatski jezik ima 6 glagolskih vrsta (u 7. su nepravilni kao npr. glagol "biti")

• gledaju se infinitiv i prezent! pojednostavljeno:

• 1. glagoli koji završavaju na -ći ili -sti (zapravo -ti s glasovnim promjenama) u infinitivu, dok u prezentu imaju kakav suglasnik– npr. peći – peku, jesti – jedu

• 2. glagoli koji imaju sufiks –n(u)– npr. dignuti – dignem, kucnuti – kucnem

• 3. glagoli koji imaju različite vokale u prezentu i infinitivu– npr. čučati – čučim, gorjeti – gorim

• 4. glagoli koji i u infinitivu i u prezentu imaju -i-– npr. voziti – vozim, nositi – nosim

• 5. glagoli koji imaju prezent i infinitiv na -a-– npr. gledati – gledam, tjerati – tjeram

• 6. glagoli koji u prezentu imaju -uj-, a u infinitivu -ova-, -eva-, -iva-– npr. kupovati – kupujem, bičevati – bičujem, izbjeljivati - izbjeljujem

Glagolske vrste: egipatski jezik

• 1. dvoslovni glagoli (2-lit.)– npr. Dd = "reći" , rx = "znati"

• 2. dvoslovni glagoli s geminacijom (udvostručavanjem) zadnjega glasa (2ae-gem.)

– npr. wnn = "biti", "postojati" , mAA = "vidjeti"

• 3. troslovni glagoli (3-lit.)– npr. sDm = "čuti" , anx = "živjeti"

• 4. slabi troslovi (3ae-inf.)– slabi glasovi: i/y, w – obično se ne pišu

– npr. mri = "voljeti" , rSw = "radovati se"


• 5. troslovni glagoli s geminacijom (3ae-gem.)

– npr. snbb = "razgovarati"

• 6. četveroslovi (4-lit.)

– npr. Dais = "svađati se"

• 7. slabi četveroslovi (4ae-inf.)

– npr. Hmsi = "sjediti"

• 8. peteroslovi (5-lit.)

– obično geminirani

– npr. nhmhm = "vikati i vikati" (intenzivno značenje)


• dakle, izbrojimo broj znakova i pogledamo

je li posljednji znak slab (i/y ili w) ili ne,

odnosno je li posljednji znak udvostručen

(geminiran, npr. wnn) ili ne

– dvoslovi i geminirani dvoslovi

– troslovi, slabi troslovi, geminirani troslovi

– četveroslovi, slabi četveroslovi

– peteroslovi

Vježba: glagolske vrste

• Odredite glagolsku vrstu!

1. iaw = "slaviti"

2. wAwA = "posavjetovati se"

3. pri = "ići"

4. zS = "pisati"

5. xpr = "dogoditi se"

6. msi = "roditi (se)"

7. wnm = "jesti"

8. iri = "činiti"

9. sn = "ljubiti"

10. aHa = "ustati"

1. 3ae-inf.

2. 4-lit.

3. 3ae-inf.

4. 2-lit.

5. 3-lit.

6. 3ae-inf.

7. 3-lit.

8. 3ae-inf.

9. 2-lit.

10. 3-lit.

Egipatski prezent

• forma sDm.f• perfektiv i imperfektiv

– perfektivni oblici odnose se na radnju općenito u bilo kojemu vremenu, najčešće u prošlosti

• perfektiv != perfekt

– imperfektivni oblici odnose se na radnju koja traje

• nešto kao svršeni i nesvršeni glagoli u hrvatskome jeziku

• ovisno o tome je li perfektivan ili imperfektivan glagol, različita će vremena tvoriti geminacijama ili ispadanjem ili neispadanjem slaboga glasa– stvar brojnih rasprava – oblici su često nepredvidljivi, stoga

ćemo samo naučiti prepoznavati ih kao prezent u tekstu

Egipatski prezent

• premda se perfektivni i imperfektivni oblici

razlikuju, najčešće ćemo susretati ili

gubljenje geminate (npr. wn.f umjesto

wnn.f) ili slaboga glasa (gotovo kao

pravilo, npr. mr.f umjesto mri.f)

• dakle, kad tvorimo prezent, gubimo

slabe glasove i gubimo geminaciju!

Konjunktiv

• naoko jednak prezentu (nekoć vokalska razlika)– prepoznajemo po kontekstu!

• međutim, nikad neće dolaziti nakon čestice iw koja obično označava činjenično ili stvarno stanje

• upotreba: kao hrvatski futur ili kondicional (trčat ću, ja bih trčao)

• u starijoj literaturi znan i kao prospektiv, no s vremenom se otkrilo da je staroegipatski imao baš pravi prospektiv koji se odnosi na radnju koja se još nije dogodila (bez obzira na vrijeme)

Konjunktiv: primjeri

• Dd.i sDm.k = "govorim da bi ti čuo"

• sDm.i wp.wt = "čuo bih poruke", "o kad bih

čuo poruke" (u kontekstu radnje gdje osobi

nisu dostupne)

• zbi.f tw = "neka te on spasi" (u kontekstu

radnje gdje treće osobe nema u blizini)

Prezent i konjunktiv

• najbolje ćemo razlikovati prema kontekstu

pri prijevodima – formom izgledaju gotovo

identično

• međutim, za specifično futursko značenje

postoje posebni oblici

– pseudoverbalne konstrukcije!

Perfekt

• sufiks n na korijen, forma sDm.f– sDm.n.f = "slušao je"

• geminacije ostaju, a slabi glagoli gube

slabi glas

– npr. mAA.n.f = "vidio je" (mAA)

– npr. ir.n.i = "učinio sam" (iri)

Vježbe: perfekt

• Prevedite!

1. Pisao je knjigu.

2. Žena je znala istinu.

3. Pili smo vodu.

4. Vidjela si kralja.

5. Veliki brat govorio je.

6. Živjela je u kući

1. zS.n.f mDA.t

2. rx.n z.t mAa.t

3. swr.n.n mw

4. ptr.n.T nswt

5. Dd.n sn wr

6. anx.n.s m pr

Vježbe: perfekt

1. Bacila je sve niz

rijeku.

2. Ostala si uvijek ista.

• wdi = "baciti"

• itrw = "rijeka"

• mn= "ostati"

• r nHH = "uvijek"

• mity = "isti"

1. wd.n.s nb r itrw

2. mn.n.T mity.t r nHH

Infinitiv

• u hrv. oblici na -ti, npr. čitati, gledati, pjevati

• u egipatskome infinitiv je uglavnom jednak glagolskome korijenu

• geminacije ostaju, a slabe glagolske klase (4. 3ae-inf. i 7. 4ae-inf.) dobivaju sufiks -t i gube slab glas

– npr. "činjenje", "činiti" od iri kao irt– npr. "rađanje", "roditi" od msi kao mst

Infinitiv kao imenica

• infinitiv stoji između glagola i imenice

– i u hrv. može biti kao imenica – npr. kao

subjekt u rečenici tipa čitati je dobro

• premda neki infinitivni oblici završavaju na

-t, ponašaju se kao da su muškoga roda

ako su rabljeni kao imenice

Vježbe: pretvorite glagole u njihov infinitiv.

1. Hmsi

2. sDm

3. ini

4. wnn

5. iri

6. gmi

7. mAA

8. mri

• Hmst

• sDm

• int

• wnn

• irt

• gmt

• mAA

• mrt

Vježbe: prevedite

1. Volim piti i ljubiti.

2. Kako je dobro vidjeti

te opet...

3. ...staviti ruke na

tvoja ramena.

• wy = "kako!"

• m mAw.t = "opet"

• rmn = "rame"

• wdi = "staviti"

1. mr.i swr Hna sn

2. wy nfr Tw ptr m mAw.t

3. wdt a.wy r rmn.wy-k

Pseudoverbalne konstrukcije

• r + infinitiv– futursko značenje ili značenje namjere

– primijetimo kako je oblik nepromjenjiv, porijeklom je ipak prijedložna fraza!

– npr. iw.i r sDm = "slušat ću"

• ili ink r sDm istoga značenja

• to je prijedložna fraza, moramo subjekt izraziti ili imenicom ili zamjenicom (bilo sufiksnom na česticu jer ne može stajati sama, bilo nezavisnom zamjenicom)

– npr. zA.t r sDm mw.t = "kći će slušati majku"

– npr. sn.t wr.t r mrt sn nDs = "velika sestra voljet će maloga brata"

• mrt jer slabi glagoli dobivaju sufiks -t u infinitivu (glagol mri)


• Hr + infinitiv

– progresiv, označava radnju u tijeku, radnju

istodobno s nekom drugom radnjom

• npr. kao da imamo "učio je pjevajući" ili pak "dok je

trčao, slušao je glazbu"

• npr. "ptice umiru pjevajući"

– mt Apd.w Hr Hst

• m + infinitiv

– progresiv, češće u budućemu značenju


• npr. nfa.n.i wi m nftft r HH n.i s.t dgA

– nfa = "ukloniti"

– nftft = "skočiti"

– HH = "potražiti"

– s.t = "mjesto"

– dgA = "zaklon"

• perfekt 1. sg. – obj. zamj. – PSV (m) – PSV (r) – dat. zamj. – obj. (direktni genitiv)

• "Uklonio sam se skočivši da bih si potražio mjesto zaklona."

Vježba: pseudoverbalni futur (r + infinitiv)

• Prevedite!1. Slušat ćeš (m.) oca i majku.

2. Faraoni će živjeti u Egiptu.

3. Govorit ću vam istinu.

4. Otac će piti dobro pivo.

– pivo = Hnq.t

5. Jest ćemo u kući.

6. Pisar će pisati knjigu.

1. iw.k r sDm mw.t it

2. pr-aA.w r anx m Km.t

3. iw.i r Dd n.Tn mAa.t

4. it r swr Hnq.t nfr.t

5. iw.n r wnm m pr

6. zS r zS mDA.t

Negacije

• negacija n(y) i negacija n(y)n– ispred glagola, tj. na početku rečenice

• negacija prezenta– sa ny = dobiva prošlo značenje

– sa nn = dobiva buduće značenje

• npr. ny sDm.f = "nije čuo"

• npr. nn sDm.f = "neće čuti"

• negacija perfekta– sa ny – prezentsko značenje

– sa nn – buduće značenje

• npr. ny sDm.n.sn = "ne čuju"

• npr. nn sDm.n.sn = "neće čuti"

Negacije: sažetak

• dakle, nn uvijek znači budućnost

• ny + prezent = perfekatsko značenje

• ny + perfekt = prezentsko značenje

– samo upotrijebimo oblik suprotan od onoga

koji bismo očekivali ☺

Vježbe: negacije

• Prevedite:

1. Neću slušati.

2. Nije znao.

3. Ne vidiš (m.).

4. Nisi govorio.

5. Nećemo živjeti.

6. Niste jeli.

1. nn sDm.i

2. ny rx.f

3. ny ptr.n.k

4. ny Dd.k

5. nn anx.n

6. ny wnm.Tn

Pitanja

• čestice in ili in iw– ispred glagola, tj. na početku rečenice

• npr. in (iw) sDm.k = "slušaš li?"

• npr. in iw sDm.n.k mw.t = "jesi li slušao

majku?"

Vježbe: prevedite!

• Jeste li vidjeli moga

sinka Janka?

• Nismo ga vidjeli, al'

smo čuli glase.

– glasina = snktk.t

– sDm se obično u

egipatskom slaže s

dativom (kao npr. engl.

listen to me)

• in iw ptr.n.Tn zA-i Ink

• ny ptr.n sw,sDm.n.n n snktk.wt

Brojevi

Glavni brojevi

• npr. 2

• npr. 11

• npr. 24

• npr 1222

Glavni brojevi

• u pisanju brojeva prvo se pišu veći brojevi

pa onda manji, a manji se znakovi kao

jedinice, desetice i stotice obično

grupiraju, primjerice 20 kao ili 7 kao

• nula se nije pisala – ostavilo bi se prazno

mjesto ako je bilo potrebno ili bi bio

napisan znak troslov nfr kao skraćenica od

nfr.w = "nedostatak"

Glavni brojevi

• u transliteraciji obično samo kao brojevi

napisani arapskim brojkama

– znamo im čitanje rekonstruirano prema

koptskomu jeziku, no postoje rasprave oko

pojedinih oblika

• brojevi dolaze nakon imenica na koje se

odnose

• npr. "četiri čovjeka" kao z 4

Vježba: brojevi

• Napišite sljedeće brojeve na hijeroglifima:

1. 14

2. 6

3. 42

4. 328

5. 167

6. 1 728

7. 2 314

8. 13 021

9. 533 143

10. 1 200 046

1. 14

2. 6

3. 42

4. 328

5. 167

6. 1 728

7. 2 314

8. 13 021

9. 533 143

10. 1 200 046

Vježba: prevedite!

1. 3 6 5 je prošlo dana.

2. Tek je 12 sati.

3. 17 ti je godina tek.

• zni = "proći"

• "dan" = "sunce"

• wnw.t = "sat"

• m.k = "tek"

• rnp.t = "godina"

1. zn.n ra 365

2. m.k wnw.t 12

3. iw n.T rnp.t 17

Vježbe

1. Prevedite negativne i upitne rečenice.

Pseudoverbali, kao i konjunktiv (koji pišete kao

običan prezent), negiraju se sa nn.

1. Piju li nam vuci sa

izvora vodu?

2. Neću tvoje oči

zelene.

3. Nisam te zaboravio.

4. Svi pjevaju, ja ne

čujem.

5. Čuješ li me, jel' ti

drago?

• vuk = "veliki pas"

• bAbA.t = "izvor"

• "htjeti" kao "voljeti", "neću"

možete shvatiti ili kao

prezent ili kao futur

• ir = "oko"

• wAD = "zelen"

• sxm = "zaboraviti"

• " jel' ti drago" kao čestice

pitanja + dativ + nfr


Pseudoverbali, kao i konjunktiv (koji pišete kao

običan prezent), negiraju se sa nn.

1. Piju li nam vuci sa

izvora vodu?

2. Neću tvoje oči

zelene.

3. Nisam te zaboravio.

4. Svi pjevaju, ja ne

čujem.

5. Čuješ li me, jel' ti

drago?

1. in (iw) swr n.n Tzm.w wr.w mw m bAbA.t

2. ny mr.n.i ir.wy-T wAd.wy (nn iw.i r mrt...)

3. ny sHm.i Tn

4. Hz (Hs) nb.w, ink ny sDm.n

5. in (iw) sDm.k n.i/wi, in (iw) n.k nfr

2. Prevedite! Kondicionale prevedite

prezentom, a future pseudoverbalom.

1. Ja sam ti bila privjesak.

2. Sve bi seke ljubile

mornare.

3. Pojest ću sve kolačiće.

4. Sedam mora, sedam

gora pregazit ću ja.

5. Okružni sudija reko 12

godina strogog zatvora.

• manx.t = "privjesak"

• Xnw = "mornar"

• fqA = "kolač"

– kolačić kao "maleni kolač"

• zni = "pregaziti"

• wAD wr = "more"

• Dw = "gora"

• sDmi = "sudac"

• spA.t = "okrug"

• godina v. lekcija o kalendaru, rnp.t

• xnr.t = "zatvor"

• qsn = "strog"



1. Ja sam ti bila privjesak.

2. Sve bi seke ljubile

mornare.

3. Pojest ću sve kolačiće.

4. Sedam mora, sedam

gora pregazit ću ja.

5. Okružni sudija reko 12

godina strogog zatvora.

1. ink wn.n n.k manx.t

2. sn sn.wt nDs.wt Xnw.w

3. iw.i r wnm fqA.w nDs.w nb.w

4. iw.i r znt wAd-wr 7, Dw 7

5. Dd.n sDmi ny spA.t rnp.t 12 (ny.t) xnr.t qsn.t

Analiza zadaće

1. Prevedite.

1. To je tvoja zemlja.

• tA-k (tA-T) pw

2. To su moje dvije lijepe mačke.

• miw.wy pw nfr.wy

3. Moj je brat svećenikov pisar.

• zS ny wab pw sn-i

4. Zle zmije žive u toj pustinji.

• anx HfAw.w bin.w m dSr.t tn

5. Majka govori sestri, ona je sluša.

• Dd mw.t n sn.t, sDm.s sy (nts sDm sy)

6. Taj faraon dobar je čovjek.

• z nfr pw pr-aA pn

7. Vaše knjige govore našim srcima.

• Dd mDA.wt-Tn n ib.w-n

8. Egipatski narod velik je.

• wr (aA) rmT ny km.t (wr z.w ny.w km.t)

9. Slušate imena naših ljudi.

• sDm.Tn rn.w ny.w rmT-n (z.w-n)

10. Te velike majke govore.

• Dd nn ny mw.wt wr.wt

11. Moj veliki grad u malenoj je zemlji.

• niw.t-i wr.t m tA nDs

12. Moj je muž zli pas.

• Tzm bin pw z-i

13. Moja je žena dobra.

• nfr z.t-i

14. Ja znam istinu naših knjiga.

• ink rx mAa.t ny.t mDA.wt-n

15. Pijemo vodu u vašoj pustinji. Velika je.

• Swr.n mw m dSr.t-Tn, wr sy

2. Napišite transliteracijom i prevedite na

hrvatski jezik. Dodatni leksik sa strane je.

• Zbog jedne divne crne žene

• Hr z.t wa.t nfr.t km.t

• zbog njene divne crne kose

• Hr Snw-s nfr km

• zbog jednog pogleda tužnog u noći

• Hr Hr wa Dw m DAw

• zbog obećanja da će mi doći

• Hr anx ny iit

• tužan i sam

• Dw wa

• čekam je ja.

• ink isq sy

• zbog kao Hr

• "divan" kao nfr

• km = "crn"

• Snw = "kosa"

• Hr = "lice", "pogled"

• Dw = "tužan"

• DAw = "noć"

• anx = "zakletva", "obećanje"

• prevedite "zbog obećanja da

će mi doći" kao "zbog

obećanja dolaska"

• iit = "dolazak"

• wa = "jedan", "jedin", "sam"

• isq = "čekati"

45

Zadaća

1. Prevedite rečenice s perfektom i futurom. Za

futur iskoristite pseudoverbal r + infinitiv.

1. Napisat ću ti dvije knjige. Sve sam znao.

2. Svećenici su štovali naše bogove u hramu.

Mislit ću na njezino srce cijeli život.

3. Dva su psa ubila mačku u pustinji. Naše

mačke pojest će ih.

4. Rodili smo se u našemu lijepome Egiptu.

5. On će doći u naš veliki grad. Voljet ćemo

mačke.


Pseudoverbali, future, kao i konjunktiv (koji

pišete kao običan prezent), negiraju se sa nn.

1. Bogovi nisu čuli ljude u hramu.

2. Jesi li napisao knjigu? Ne čitam je.

3. Neću živjeti u Egiptu sav život.

4. Ne volim svojega gospodara.

5. Voliš li me? Nisam ti pjevao!



1. Vratit ću se, tu je moj

dom, moje sunce, moje

nebo.

2. Dva put san umra za

njom.

3. Samo ću ostati bez pola

svog života, bez pol

srca svojega.

4. Sve sam suze isplako

noću zbog tebe.

5. Nije htjela moje pjesme,

moju ljubav, moja djela.

• dy = "tu", "ovdje"

• "dvaput" kao zp + broj 2

• "za" kao akuzativni prijedlog

• gs = "pola"

• "bez" kao nn uz imenicu

• smn = "ostati"

• kA = "samo", "stoga"

• sbH = "plakati"

• rmwt = "suze"

• DAw = "noć"

• zbog kao Hr

• "htjeti" kao mri, "ljubav" kao infinitiv od

mri, "pjesma" kao infinitiv od "pjevati",

"djelo" infinitiv od "činiti" (ženski rod sve)

Hvala na pažnji ☺

srednjoegipatski jezik i pismo · • 3. glagoli koji imaju različite vokale u prezentu i...

Documents