srbi katolici

7/26/2019 Srbi Katolici

1/9

Po rijeima Ive Banca-dio se odnosi na kulturna strujanja u Dubrovniku:..

Umjesto da pokua zadobiti naklonost Srba i Slovenaca na temelju nadnacionalneilirske odrednice on !"nte Starevi#$ i% je &elio u'raditi u %rvatski politiki narod. U

asu kad je otiao tako daleko da i% je stao smatrati (rodoslovnim) *rvatimazatvorio se kru' nje'ova inte'ralistiko' razmiljanja. Starevi#eva je ideolo'ijaodre+ivala miljenje nje'ove Stranke prava osnovane , /. 'odine. 0a je ideolo'ijabila od'ovor na neuspje% ilirizma me+u Srbima i Slovencima i protest protivpostupno' smanjivanja %rvatski% ustavni% povlastica od strane %absburki% vlasti.1akon nepovoljne %rvatsko-u'arske 1a'odbe iz , 2 koja je u stvari od *rvatske iSlavonije uinila posvoje U'arske i tako dokinula svaku mo'u#nost ujedinjenja saustrijskom Dalmacijom Starevi#eva je stranka pridobila radikalnu 'radskumlade&. Svaki je znaajniji %rvatski politiar s prijelaza stolje#a ukljuuju#i ovdje iDubrovanina Supila proao kroz Starevi#evu kolu.1eki od %rvatski% intelektualaca posebno utjecajna 'rupa 3lolo'a-vukovaca vidjelisu u opadanju ilirizma priliku za uspostavu jezino' jedinstva sa Srbima no naantiilirskoj osnovi. 4a'ovarali su potpuno pri%va#anje 5arad&i#eve ijekavskenovotokavice koja se temeljila na narodnom novotokavskom izriaju najve#imsvojim dijelom u uporabi me+u Srbima vie ne'o na bilo kojoj dru'oj batini%rvatske pokrajinske knji&evnosti ukljuuju#i i onu dubrovaku. 1o pri%va#aju#i5arad&i#evo jezino usmjerenje oni su preesto pri%va#ali i nje'ovu nacionalnuideolo'iju a time i nje'ovu tvrdnju da tokavsko narjeje odre+uje srpskunarodnost. 0a je doktrina bila izrazito asimilacijska i presizala je za svim %rvatskimtokavskim krajevima. 6edan od zakljuaka 5arad&i#eve teorije i njezina najve#asteevina bila je tvrdnja da je Dubrovnik zapravo drevni srpski 'rad.

Sukob izme+u %rvatski% i srpski% nacionalni% ideolo'ija svodio se u znatnoj mjeri naspor oko dubrovako' naslje+a. 7isoko i jedinstveno mjesto Dubrovnika u ilirskojmisli uinilo 'a je jo primamljivijim za Srbe. 5arad&i#u je nje'ovo (jezino srpstvo)omo'u#ilo promicanje posve nove ideje prema kojoj pravoslavna vjera nijepreduvjetom srpske narodnosti. 0ako su nje'ovi sljedbenici u dalmatinskojpravoslavnoj zajednici posebno Bo&idar Petranovi# i dubrovaki pravoslavni paro%8or+e 1ikolajevi# ve# , 9 . stali svojatati Dubrovnik i to u'lavnom zbo' nje'ovatokavsko' narjeja. vaj se ideoloki obrazac nije obazirao na prete&no katolikiznaaj dubrovako' kraja niti je uzimao u obzir postojanje zametaka nje'ove

%rvatske nacionalne samosvijesti ali je svejedno privukao znatan dio dubrovakeinteli'encije i tako na poticaj ;atije Bana !, , -,


2/9

Slavonijom. 1ji%ovi nasljednici me+utim uli su , /-i% 'odina u otar sukob svo+ama dubrovaki% *rvata i nakon to'a u koaliciji s autonomaima nastojali posvaku cijenu sprijeiti ujedinjavanje %rvatski% zemalja. (Srbi katolici) nikada nisuimali posebno' uspje%a me+u obinim pukom ali su ak i u svojim ranim danimaizazivali velike nesu'lasice. 1ije pretjerano re#i da je "nte Starevi# zapoeo svoju

borbu protiv 5arad&i#eve srpske nacionalne ideolo'ije upravo na pitanjuDubrovnika. Starevi# je , A,. 'odine napisao prikaz dru'o' broja )Dubrovnika(knji&evno' 'odinjaka ;atije Bana i premda je kvalitetu lista ocijenio kao visokuzamolio urednika (neka se u napredak okane misionerstva i prosel tisma po kojimaovaj svezak jako zaudara). " to se (otabenika) tie Starevi# je dodao (Svakzna i du&an je znati to je a duevnost se nikakvoj sili ne pokorava. - s'odovnica #epokazati tko smo i od kuda smo.)Iako je Starevi# u tom trenutku jo uvijek bio skloniji razmiljati u ilirskim ne'o uistim %rvatskim obrascima on nije mo'ao ostati ravnodunim pred uspjesimasrpske propa'ande u Dubrovniku kao to se vidi iz tona nje'ovi% povremeni%komentara dubrovaki% prilika. Starevi# je bio nada%nut mislilac i pisac no sdru'e strane %ladno intelektualan u pitanjima estetski% procjena. Premda mu jedubrovako knji&evno naslije+e bilo va&no u nje'ovim se osje#ajima prema tompitanju ipak nazire odre+eni odmak. ;o'u#e da je neto od to'a batinio od CimeStarevi#a svo' strica i prvo' mentora.4a Starevi#a je svojstveno da je u =unduli#u i 5ai#u vidio dva najznatnija izraza%rvatsko' du%a. 4apa&ao je da su obrazovani ljudi vie voljeli =unduli#a iji su jeziki stil bili strani obinom puku. n je dakako bio privr&eniji 5ai#u i vjerovao je da je

ranjevaki pjesnik izrazio narodni du% u nje'ovoj cjelini. Po ;irjani =ross Starevi# je oito te&io pomirenju batina ovi% dvaju velikana. Starevi# je bio potpunosvjestan da bi takvo pomirenje smanjilo utjecaj Dubrovana no dubrovakaknji&evna batina nije imala osobito' udjela u nje'ovim jezinim zamislima kojezapravo i nisu bile posebno razvijene.Starevi#eva nesposobnost da osmisli pri%vatljivu alternativu utjecaju %rvatski%vukovaca si'urno je doprinijela nji%ovu neprekidnom usponu koji je oit tijekomposljednja dva desetlje#a devetnaesto' stolje#a. 4animljivo je da je %rvatski dio5arad&i#eve kole potpuno zanemarivao %rvatsku dopreporodnu knji&evnost itemeljio svoj izriaj na 5arad&i#evim i dru'im zbirkama narodni% pjesama. U tomusu da ironija bude ve#a vidnu ulo'u odi'rali dubrovaki vukovci Pero Budmani!, 9A-,


3/9

(Srbi katolici) pokuavali su jednostavno presaditi ilirsku zaokupljenost =unduli#emu srpsko kulturno ozraje kojemu su vjerovali da pripadaju.

)Prolost Dubrovniku budu#nost Beo'radu) uskliknuo je ;atija Ban , 2. nakomemorativnoj sjednici Srpske kraljevske akademije u povodu tristote obljetnice

=unduli#eva ro+enja. " est 'odina kasnije ,


4/9

stranke koja je u Dubrovniku poela djelovati 1861., asvoje je korijene imala u ilirskome i etrdesetosmakomrazdoblju. Ta stranka, pod vodstvom era !ingrije, osvojila

je vlast u Dubrovakoj op"ini 186#. godine. 7o+e narodnjakatada ne postavljaju pitanje stro'e nacionalne di erencijacije.

*rvatstvo i srpstvo narodnjaci smatraju sastavnicamaetniko' zajednitva koje'a de3niraju na razliitenaine. 5roz kulturne veze i te&nju za sjedinjenjem s *rvatskomnarodnjaci oituju svoje supstancijalno %rvatstvo noupravo zbo' opreke s naraslom srpskom individualno#u uDalmaciji rijetko istiu %rvatsko ime. Unato sve oitijojnacionalnoj polarizaciji i nakon raskola sa Srbima u Dalmacijiu dubrovakoj 1arodnoj stranci koe'zistiraju Pavlinovi#evisljedbenici te budu#i pravai poput dum "ntuna@iepopilija i budu#i srbokatolici poput 1ike =radija. Stra%od autonomaa u pokrajinskim okvirima te %absburko'%e'emonizma na irem planu dodatno su motivirali staredubrovake narodnjake da probleme ve# poodmakle nacionalnoideolo'ijskedi erencijacije stalno potiskuju u dru'iplan.

$ao dubrovaki odgovor na raspad politikog jedinstva%rvata i &rba u Dalmaciji, dio narodnjaka s mla'im suradnicima,koji su ubrzo postali glavni protagonisti srbokatolikeideologije, pokre"e 18(8. kulturni asopis &lovinac.) *e"samo ime asopisa sugeriralo je program dijalektike +rvatskosrpske pomirbe u novoj ideolokoj kvaliteti slovinstva.&tara-nova nacionalnointegracijska ideologija predstavljala

je zapravo zakanjelu mjeavinu neki+ ilirski+ ideja i slovinstvastare dubrovake knji evnosti.6 Tako komponiranopolitiko slovinstvo nekritiki je izjednaavalo dva idejno,kontekstualno i vremenski posve razliita oblika identi/kacije.5ao produkt politiko' laboratorija bez realni%etniki% potencijala slovinstvo je predstavljalo ideolokuretardaciju te se u svojoj posljednjoj azi a list Slovinac jeizlazio do , ?. pretvorilo u smjesu selektirani% i prila'o+eni%

elemenata dubrovake kulture i tradicije koje supru&ale potporu ve# oblikovanoj i neusporedivo uspjenijojsrbokatolikoj ideolo'iji.

&rbokatoliki krug posebno je zanimljiv kao idealtipskiprimjer neuspjele nacionalne ideologije koju su oblikovaliDubrovani, katolici, nacionalno se identi/ciraju"i kao &rbi.0au'uju"i je nesrazmjer malobrojnosti pristaa nove ideologije


5/9

i politikog utjecaja koji su srbokatolici u kratkomrazdoblju postigli.( 4aeci ideje o Dubrovanima kaoSrbima katolicima pojavili su se ve# u ilirizmu kao politikomsrpstvu kakvo su proklamirali ;atija Ban i ;edo Puci#potkraj etrdeseti% 'odina. 1o korijeni iz etrdeseti%

'odina nisu o&ivljavani. Srbokatoliki ideolozi osamdeseti% idevedeseti% 'odina predstavljali su novoosvijeteno dubrovakonacionalno srpstvo moderno'a tipa.< 1astala uokrilju skupine 'imnazijski% pro esora odvjetnika i pripadnikadubrovake vlastele srbokatolika se ideolo'ija proirilau poetku osamdeseti% 'odina na stanoviti broj'imnazijalaca i studenata koji su pod imenom Dubrovakeomladine zapoeli a'resivnu ideoloku i politiku kampanjuu svr%u dokazivanja jezino'a i povijesno' srpstvaDubrovnika. 5ako bi se umanjio znaaj kljuno' vjersko'naela u strukturi srbokatolike ideolo'ije na'laavale suse i ostale prije sve'a jezine i povijesne razlike izme+u*rvata i Srba. U svojim napisima Srbi katolici u'lavnom sunastojali dokazati da je %rvatstvo barem ono u Dubrovnikuu stvari otpadnitvo od srpske matice kojoj se Dubrovanimo'u prikljuiti usprkos pripadnosti 5atolikoj crkvi.;ali broj etniki% sljedbenika i 'otovo nikakav utjecaj izvan=rada Srbi katolici su nadomjetali a'itacijom i sna&nimpolitikim izdavatvom. d , >. do ,. oni su pokrenulii izdavali niz asopisa i listova a tiskali su i desetkepamJeta i polemika u Dubrovniku 4adru i 4a'rebu.

Stari narodnjaci okupljeni od ,


6/9

pripadnosti i stanovito' liberalizma nisu mo'li uklopiti umatice srpske nacionalne ideolo'ije i politike. U borbi zavodstvo u stranci &estoko im se suprotstavljala konzervativnapravoslavna crkvena %ijerar%ija na elu s episkopomdalmatinskim 1ikodimom ;ilaom koja je imala kljunu

ulo'u u drutvenome i politikom &ivotu pravoslavaca uDalmaciji. No, za politiki slom dubrovaki+ &rba katolikana op"inskim izborima 18##. te za nji+ovo povlaenje spolitike scene ipak je bilo presudno djelovanje pravakogvo'e 4rana &upila. .......................&rbi katolici, naime, nisu uspjeli izbor vlastitoganacionalnog identiteta ugraditi u etnike tradicije dubrovakogstanovnitva, a zacijelo presudno vjersko naelo predstavljalo

je nepremostivu prepreku za irenje nji+ove ideologije.

%ttp:HH . orum.%rHs%o post.p%pKpL 2/9 ,MpostcountL,/%ttp:HH . orum.%rHs%o post.p%pKpL 29 >?MpostcountL,>%ttp:HH . orum.%rHs%o post.p%pKpL 29 ? MpostcountL,9

6edini razlo' postojanja srbokatoliko' kru'a dao ;ato:

1o usprkos svemu tome i uza sve priznanje 7ojnovi#eva umjetniko' 'enija!(7ojnovi# 7ojnovi# je najve#i na jedini na pisac)$ ;ato ipak nije mo'ao

oprostiti 7ojnovi#u nje'ov neodre+en stav prema %rvatskom nacionalnomradikalizmu. 0endencija ka dubrovakom (%amletizmu) bila je oi'ledna u djelimaoba 7ojnovi#a. ;ato je isti stav zapa&ao u politikoj djelatnosti Nrana Supila koji jeod radikalno' urednika dubrovake pravake Orvene *rvatske izrastao u 'lavnulinost (novo' kursa) srpsko-%rvatsko' pomirenja u opoziciji prema Beu.

;atoev skepticizam prema Dalmatincima koji je priznao ,


7/9

sve'a Dubrovnik e'oistino tr'ovako i patricijsko 'nijezdo podvaljuju#i jednakomvjetinom 0urinu i ;lei#u %rvatskom banu i despotu srpskom. Samo pod cijenuveliko' aranja i la'anja velike QdiplomacijeQ mo'ae se ta pumpovana slobodauzdr&ati. 5oliko me zanosi dubrovaka djelimina kultura toliko mi ne prija jezuitskimomenat dubrovake lirike i -to je najva&nije - dubrovake politike. @icemjerstvo i

raze concettizam i tartuRzam. 0aj la&ni du% su Iliri o&ivili i ostavili 'a kaoslavosrptinu satiri %iperdemokrata Starevi#a. 0a republika nemae -republikanaca taj klasicizam pjevae asketsku nepo'ansku ariju ;a'dalenaPokornica i Eazmetni% Sinova sebine samo&ive i jezuitske aristokracije. "retincuEabelaisu *uttenu u toj Dubravi ni tra'a a =unduli#ev Satir je preobuenaristokratski klerik. 1e zaboravite da narodni dosta po'anski i jedri *ektorovi#bijae otoanin bodul ne Ea'uzanac.)

;atoeva optu&ba puna je naboja za nje'ovo vrijeme. "ko je pokoji ilirac i &alio to je (sunce od sre#e) sijalo nad Dubrovnikom u vrijeme kad su 0urci pretvorilipreostale %rvatske zemlje u pepeo &estina ;atoeve ocjene bila je bez presedana injen odjek nije izblijedio. U potonjim 'odinama iako je i dalje pokatkad ukazivao naDubrovnik kao na ('rad due nae) on 'a je sve vie smatrao predstavnikomproraunate i racionalne strane %rvatske duevnosti dok je 4a'reb sve e#epostajao 'rad ljubavi i srca. Ctovie Dubrovnik i Dalmacija nisu bili uitelji moderne*rvatske. ;atoev popis %rvatski% velikana devetnaesto' stolje#a na elu saStarevi#em Strossma erom i Preradovi#em !no zaudo bez spomena =aja$ nijeukljuivao 'otovo ni jedno' predstavnika Dalmacije. ;i%ovil Pavlinovi# i @uka Boti#bili su spomenuti ali ne u prvim redovima. Cto se Dubrovnika tie on je uz7ojnovi#a dao jo samo 'enijalno' Puci#a koji se me+utim (ia%urio u Srbina).

1ijekanje *rvatske - ;atoevim rijeima nijekanje slobode - iznijelo je na vidjelo sveslabosti bajne dubrovake slobodoljubivosti. "ko bi se sudila po mjerilimaidealizirano' Dubrovnika ta bi slobodoljubivost bila zapravo mlakost. ;ato jedapae skovao izraz (ra'uzirati) u smislu sjedanja po strani nezauzimanja bilokakvo' stava - jednostavno oportunizma. Izraz se mo'ao upotrebljavati na raznenaine: ;etrovi# je na primjer premda nije bio Dubrovaninom (ra'uzirao) kad jeskupa s (dru'ijem Dalmatinerima F...G u ime ju'oslavenstva FpravioG secesiju.)

" Dubrovnik je bio mno'o vezan za te tradicije o emu i pesnici 'ovore i pevaju a isvima je poznato da je pre&ivela srpska vlastela i narod ba doli u Dubrovnik i

ostale primorske 'radove.

4a Dubrovnik neke srpske tradicije ne postoje niti su ikada postojale. 0o jenajobinija 'luparija.

4nai psi%opatolo'ija i karijerizam pada u vodu jer ljudi iz to' romantiarsko'perioda su znali za slavne srpske vladare i dr&ave i sasvim je lo'ino da su se


8/9

svrstali u nji% jer su im susedi jeziki najbli&i a Dubrovaka republika je mno'opovezanija sa Srbijom ne'o sa ondanjom *rvatskom.

pet nebulozis. 6edini razlo' to'a kru'a je 5arad&i#ev pansrbizam i nita vie.

%ttp:HH . orum.%rHs%o post.p%pKpL 229 2MpostcountL>?

Srbokatoliki se kru' bar kao politika sila ispu%ao krajem ,


9/9

osobe: ;ar#el 5uar 3lolo' i etno'ra prava koji i nije rodom Dubrovanin ne'o jes Eaba te velika 3'ura Nrana Supila jedno'a od najtra'iniji% i najva&niji% %rvatski%politiara i briljantno'a publicista. sim te dvojice ne znam osim u sluaju ;ilorada;edinija povjesniara knji&evnosti ni za jedno' znaajnije'a djelatnika izDubrovnika koji bi bio *rvat- osim markantne pojave Ive 7ojnovi#a dramatiara koji

se uz povremena ju'o-kolebanja oitovao *rvatom i koji je lanom %rvatskeknji&evnosti i samo nje. Svojedobno precjenjivan pa podcjenjivan 5vo je 7ojnovi#postao metom %rvatski% pisaca koji nisu mo'li podnijeti nje'ovo pozerstvo i

'osparski ki !od ;atoa i 5rle&e do @adana$ no ostaje ipak najboljim %rvatskimdramatierem prije 5rle&e i Be'ovi#a.

Sumarno-prvoklasni prinosnici kulturi i politici potekli iz Dubrovnika sljede#i su:Budmani Eeetar Supilo 5vo 7ojnovi#. Svi su pridonijeli %rvatskoj a ne srpskoj!osim mar'inalno$ kulturi i politici. 5reativna je sna'a ojaala vie u >/. stolje#u kad

je taj pokret bio ve# politiki mrtav.

srbi katolici

Documents