Robert Stradling: NASTAVA EUROPSKE POVIJESTI 20. STOLJEA by N.T.NASTAVA EUROPSKE POVIJESTI 20. STOLJEA NOVIJA DOSTIGNUA U NASTAVI EUROPSKE POVIJESTI 20. ST.- osobe na slubenoj razini zaduene za razvoj NPP (nastavni plan i program) povijesti te autori uputstava u prosvjetnim ministarstvima tradicionalno neskloni ukljuivanju suvremenih dogaaja u nastavu (nedostatak vremenskog odmaka, nedovrenost svih procesa, manjkavost dostupnih izvora, potekoe u nepristranom promatranju...)- iste primjedbe mogu se vezati za prouavanje bilo kojeg razdoblja ljudske povijesti- programi proireni kako bi se uz politiku i diplomatsku, uilo i socijalnu, ekonomsku, kulturnu, intelektualnu povijest, kao i povijest ranije zanemarivanih skupina (ene, emigranti, nacionalne manjine, djeca, obitelji); novi povijesni izvori- injenica da uenici trebaju usvojiti kritiki stav prema pov. injenicama i svjedoanstvima te razviti i primjenjivati misaone procese bitne za pov. svijest i interpretaciju povijesti (shvatiti razliite interpretacije dostupnih informacija, mogunosti koritenja istih informacija za razliite svrhe, mogunost promatranja iz razliitih gledita, razlikovanje injenica od miljenja, uiti kako analizirati i koristiti materijale iz primarnih i sekundarnih izvora, shvaanje i primjena koncepata kronologija, promjena, kontinuitet, uzrono posljedine veze, vanost i osjeaj za razdoblje, shvaanje da je svaki pov. opis podloan ponovnoj interpretaciji u svjetlu novih izvora ili novoj interpretaciji postojeih izvora)- trend naputanja konvencionalnog narativnog teksta u udbenicima u korist radnog udbenika (nudi mnotvo izvora i materijala za analizu i interpretaciju zemljovidi, fotografije, statistiki podatci, izvatci iz dokumenata, iskazi svjedoka...) uenik nije vie samo pasivan primatelj preraenog znanja aktivno uenje- rastua spoznaja da nastavnici i udbenici nisu jedini uenikov izvor podataka i miljenja (politika, novine, radio, TV, dokumentarni i igrani filmovi; osobno poznavanje sudionika dogaanja, nove komunikacijske tehnologije) na sve te izvore uenici moraju primjeniti iste kritike vjetine i razumijevanje povijesti kao i na izvore u formalnom okruenju nastave povijesti, emu ih treba pouiti IZAZOVI S KOJIMA SE SUOAVA NASTAVNIK POVIJESTI ogranieni slubenim smjernicama glede kurikuluma ili NPP-a, brojem nastavnih sati, rasponom i kvalitetom udbenika te nast. sredstvima dostupnih u kolama trenutno je malo nastavnika povijesti koji su u svojoj naobrazbi ili kroz struno usavravanje imali prilike vidjeti kako itati uratke masmedija niti kako pouiti uenike da to ine svaki NPP europske ili nacionalne povijesti vjerojatno ukljuuje i teme, probleme i pitanja koja su jo osjetljiva i kontroverzna ako ih se ne pouava na objektivan nain i s razliitih perspektiva, mogu uznemiriti i potaknuti kritike pojedinih grupa kako pomoi ueniku da razvije cjelovit uvid u stoljee? usvojiti kronologiju, uoiti povezanost naizgled razliitih politikih, drutvenih, kulturnih, eknomskih, intelektualnih pojava i njihovu meuovisnost IRE I UE POVIJESNE TEME- stalna europska konferencija Udruge nastavnika povijesti (Euroclio): kada se govori o pouavanju povijesti 20. stoljea previe je povijesti po kvadratnom kilometru kritino pitanje nije to ukljuiti u kurikulum, ve to izostaviti- nijedan kurikulum povijesti ne moe iscrpno pokriti niti jedno povijesno razdoblje neizbjean je odabir kriterijima se ne odreuje samo to treba pouavati, nego i zato i kako- izjave o ciljevima u slubenim naputcima i kurikulumima povijesti esto previe ambiciozni (pomoi razumjeti sadanjost, pridonijeti osjeaju nacionalnog identiteta, pripremiti za demokratsko graanstvo) realnije bi bilo pitati koji bismo dio znanja, usvojen kroz nastavu povijesti, eljeli da uenici pamte 5 ili 10 godina nakon zavretka kolovanja - Uenici bi trebali razvijati: stvaranje opeg uvida u stoljee (dijelom kronoloki, dijelom tematski) odreeno razumijevanje sila koje su oblikovale stoljee odreeno razlikovanje imbenika koji su utjecali i oblikovali njihov vlastiti ivot i identitet (povijest nisu samo ratovi, supersile, diplomacija...) korisne kritike vjetine za razumijevanje ponuenih interpretacija pov. dogaaja pozitivne stavove i vrijednosti (tolerancija, potivanje razliitosti, nepristranost...) i razvijati ih kroz praksu EUROPSKA DIMENZIJA U NASTAVI POVIJESTI proirivanje europske dimenzije kurikuluma povijesti: rasprava: to definira Europu? njezino zajedniko kulturno naslijee razliitost1. tvrdnja da se europski identitet moe definirati kroz zajedniku povijest i kult. batinu (grko rimska filozofska tradicija, judeo kranska vjerovanja i etika, zajedniki umjetniki identitet i arhitektonska batina, pojava nac. drava diljem Europe i zajedika pov. iskustva (feudalizam, kriarski ratovi, renesansa, industrijska revolucija...)) nastoje prikazati eur. povijest kao neprekinutu priu koja se razvija od najranijih vremena do danas zagovornici ovog pristupa NPP ili kurs koji daje okvirni pregled jednog duljeg vremenskog razdoblja; fokus kronolokog pregleda na linearnom razvoju Nedostatci: izostavljaju one dijelove Europe koji u dijelu svoje povijesti nisu bili dotaknuti utjecajima koji se smatraju kljunima za eur. tradiciju; zanemaruju razdoblja eur. povijesti kada je glavna struja kult. tradicije gotovo nestala i vratila se u Europu neizravno (prijevodi grkih filozofa na latinski preko arapskih prijevoda); podcjenjuje se vanjski utjecaj na europsku povijest, stavlja naglasak na kulturnu i politiku povijest te povijest ideja, zanemaruje drutvenu i ekonomsku povijest Primjer: udbenik urednika Frederica Delouchea kronoloki pregled europske povijesti od prethistorijskog vremena do dananjice; rad meunarodne grupe povjesniara2. tvrdnja da je ono to karakterizira Europu njezina jedinstvena posebnost razliitost: razliite etnike skupine i nacionalnosti, jezici i dijalekti, raznoliki naini ivljenja te lokalne i regionalne pripadnosti stavlja vei naglasak na tamnu stranu eur. povijesti: plemenske sukobe, nacionalizam, ksenofobiju, netoleranciju, genocid i etniko ienje, nego na sile ujedinjenja rijetki su ovo stajalite uspjeli pretvoriti u NPP Hagen Schulze i Ina Ulrike Paul pozabavili se nekim ogranienjima velike europske pripovijesti; tematski pristup, usredotoeni na politike teme i povijest ideja; glavni cilj: dati nastavnicima i uenicima zbirku izvora i materijala (analitiki pristup) rizik da e uenici ovakvim pristupom dobiti atomiziranu i rascjepkanu sliku eur. povijesti, a ne njezin pregled Mnogi primjeri NPP-a te smjernice za nastavu povijesti diljem Europe od uenika i nastavnika zahtjevaju ili ih potiu da neke pov. dogaaje i procese sagledaju usporedno, da istrauju meusobne odnose, sukobe ili suradnje, ili da provode longitudinalna istraivanja suvremenih pitanja ili problema Problemi sastavljaa kurikuluma: treba li naglaavati razliitosti ili zajednika iskustva? treba li se usmjeriti na tematski pristup ili na kronoloko prepriavanje? kako se postojei NPP povijesti moe proiriti kako bi se ukljuila ira europska dimenzija= Prostor za uvoenje opsenih promjena ogranien imbenicima: okvirni kurikulum povijesti propisuju dravne ili lokalne prosvjetne vlasti: a) sadrajem bogat NPP koji se uglavnom bavi nacionalnom pov. malo prostora za druge dogaaje u Europib) ako je kurikulum sastavljen po odreenim naelima (kronoloki, tematski, interdisciplinarni...) dodavanje sadraja iz eur. povijesti po istom naelu stupanj autonomije nastavnika povijesti razliit je od drave do drave ograniena financijska sredstva za prosvjetu ogranien broj sati nastave povijesti koje uenik pohaa Neka naela kurikuluma i kriteriji odabira gradiva: povijest kao nast. predmet ima politiku i drutvenu svrhu, kao i obraz. ciljeve ako u kurikulume elimo uvesti vie eur. sadraja suvremene povijesti, treba u obzir uzeti 3 imbenika:1. potreba stvaranja ravnotee izmeu povijesno bitnog (prekretnice, sile koje oblikuju stoljee...) i prikladnoga za ukljuivanje u NPP (dostupnost nast. sredstava i pomagala, dostupno vrijeme...)2. potreba uspostavljanja ravnotee izmeu posebnog i opeg (utjecaji drutv. znanosti i njihovih koncepata)3. potreba uspostavljanja ravnotee izmeu vertikalne (prouavanje promjena i kontinuiteta kroz vrijeme) i horizontalne (stavljanje pojedinih dogaaja, procesa i trendova u iri europski kontekst) povijesne perspektive; npr. Garrett Mattingly The defeat of the Spanish Armada isprepletene prie, razliite perspektive PRISTUP POJEDINIM UIM TEMAMA PROCES STVARANJA PREGLEDNE SLIKE pomo ueniku pri smjetanju pojedinih dogaaja ili promjena u vremenski ili prostorni kontekst (kronoloki slijed, kljuni imbenici, kontekst) kronoloka tablica UOI SUOPROTNOSTI usporedba vaan alat za razvoj pov. razumijevanja i miljenja (osnovica usporedbe esto nacionalna povijest) PRAENJE RAZVOJA JEDNE VELIKE EUROPSKE TEME odabrati pitanje i pomoi uenicima istraiti njihovu prolost; pratei proces od sadanjosti prema prolosti kako bi se dolo do imbenika koji su uvjetovali sadanje zaplete PROUAVANJE KLJUNIH POVIJESNIH PITANJA I ZAGONETKI pitanja kvalitete ljudskog ivota, povijesne zagonetke ili anomalije (1. zanimljive, izazovne i stimulativne, 2. prilika za primjenu vjetina i demonstraciju razumijevanja povijesti, 3. preispitivanje prividne neizbjenosti slijeda dogaaja koju esto impliciraju udbenici zbog pogodnosti vremenskog odmaka, 4. korisno sredstvo nastavniku za uvoenje eur. dimenzije u prouavanje teme u sluaju inae ogranienog programa) SVIJEST O MEUNARODNOJ POVEZANOSTI vana kod prouavanja povijesti bilo kojeg razdoblja, posebno moderne povijesti; izloiti dogaaje komparativnoj, meunacionalnoj perspektivi, promatrati meuovisnost (esto apstraktan pojam pribliiti uenicima, ukljuiti ih u proces dijagnosticiranja te pribliiti nain na koji odreeni lokalni problem moe postati globalni metodiki problemi) PRISTUP POJEDINIM IRIM (PROBLEMSKIM) TEMAMA- neki kurikulumi povijesti organizirani su u ire tematske (problemske) okvire; oni omoguuju: 1. razvoj dubinskog pov. istraivanja, 2. prouavanje povijesti komparativnim pristupom daje stupanj koherentnosti (lake prepoznavanja zajednikih ili suprotnih modela), 3. pomae u razumijevanju sadanjosti (uzroci, procesi kontinuiteta i promjena), 4. uenicima prilika za upoznavanje sa znanstvenim pov. metodama i primjenu analitikih koncepata- dinamian uvid u povijesne procese nudi se dubina, a ne irina- bojazan da ne pridonosi dovoljno razvoju uenikova snalaenja u vremenu i razvoju pov. perspektive, a kod uenika moe stvoriti nepovezano vienje prolosti skakanje s teme na temu- Prednosti tematskog pouavanja: prepoznavanje trendova i modela kroz vrijeme i diljem Europe esto obuhvaa vane ideje koje su oblikovale odreeno razdoblje prua jedinstvo razdoblju (uz niz kraljeva, ratova, sukoba, prouavamo i opsenije teme feudalizam, renesansa, doba revolucija...) problemske teme obuhvaaju svako razdoblje pomae lakem isticanju sila koje su oblikovale stoljee - Treba pronai nain da uenici: uoe glavne promjene, proue koliko su one ope ili specifine za pojedine prostore, prepoznaju modele, trendove i tipove promjena i dogaanja, istrae imbenike iz kojih nastaju, istrae posljedice i ljudska shvaanja o njima- Primjeri: tema nacionalizma, migracija, ena, tehnolokog napretka... METODE I PRISTUPI Metodika pitanja u problemi vezani za nastavu europske povijesti 20. stoljea: integriranje uenja utemeljenog na vjetinama u okvire NPP-a ili kurikuluma koji se preteno temelji na znanju obrada kontroverznih i osjetljivih pitanja pomo uenicima pri kritikom itanju slikovnih arhiv. materijala o 20. st. uporaba simulacija i igrokaza u nastavi povijesti aktivno uenje pomo uenicima pri analizi razliitih gledanja na isti dogaaj ili pov. pojavu uinkovita uporaba izvankolskih mogunosti uenja i njihova integracija u nastavu integracija novih tehnologija u nastavu povijesti RAZVIJANJE VJETINA I KONCEPATA to elimo da uenici pamte 10 15 godina nakon zavretka kole? kljuno pitanje Kljuni ciljevi: kontinuirano zanimanje za povijest (ne ogranieno samo na vlastitu naciju) irok, interpretativan pregled povijesti 20. st. (kronoloki + tematski) svijest o modelima koji se ponavljaju i dinamici promjena koje oblikuju stoljee svijest o gl. trendovima i procesima zajednikima i razliitima na nivou Europe voditi rauna o vremenskoj dimenziji korijeni dananjih zbivanja u prolosti prenosive analitike i interpretativne vjetine koje e koristiti za razumijevanje svijeta u kojemu ive i promjena u njemu KLJUNI KONCEPTI koncepti = ope ideje, omoguuju: organiziranje povijesnog znanja organiziranje ideja o povijesti stvaranje generalizacija (primjerice, ovo je primjer...) prepoznavanje slinosti i razlika pronalaenje modela uspostavljanje veza 2. vrste koncepata: 1. SUTINSKI KONCEPTI PRVOG REDA pomou njih razumijemo povijesne trendove i modele, kao i pojedine dogaaje (npr. totalni rat, graanski rat, revolucija, kontrarevolucija, kapitalizam...) mnogi posueni iz drugih disciplina2. TEHNIKI KONCEPTI DRUGOG REDA pomou njih razumijemo kako povjesniari rade, to ih zanima, kako se stvara povijesno znanje i razumijevanje; ne pripadaju iskljuivo povijesti (npr. kontinuitet, kronologija, kauzalnost, usporedba, izvori...) KONTINUITET I PROMJENA osvrnuti se na kraju pouavanja na neke teme ili razdoblja na izvore o kontinuitetu i promjenama razviti uenikovo povijesno razmiljanje- kontinuitet nije isto to i zastoj; promjene ne znae uvijek napredak, stupnjevi promjena variraju u razliitim sferama KRONOLOGIJA I PRIPOVIJEDANJE pripovijedanje, sekvence, datumi, kronologija nisu atributi same prolosti, ve sredstvo rada povjesniara- uenicima treba razvijati smisao za kronologiju, ali je vano da razumiju kako su kronologija, slijed i pripovijedanje oblici koji su nametnuti prolosti- nema konkretnih pedagokih razloga da bi se povijest morala uiti kronoloki, od najstarijih dogaaja prema novijima, ali kako se obrnuti redoslijed ne koristi esto teko moemo spoznati bi li uenici jednako dobro shvatili koncept kronolokog razmiljanja u tom sluaju KAUZALNOST zato se dogodilo? zato ba tada? koji su imbenici utjecali na to?- Gary Howells baviti se velikim pitanjima slaganje slojeva razumijevanja (1. razvijanje mentalne slike ili uvida u dogaaj (vizualni i audio vizualni izvori i materijali); 2. sloj razumijevanja konteksta (dugoroni uzroci svrha objanjavanje) poredati dugorone uzroke po znaaju i objasniti razloge odluke; 3. istraiti povode/pokretae dogaaja (zato se dogodilo tada kada se dogodilo); 4. istraiti neizbjenost dogaaja (razliite mogunosti, sluajnost) zavretak prenoenjem skupljenih podataka u analitiku mreu) POVIJESNI IZVORI- povjesniari se ne bave povijesnom istinom, nego pov. izvorima (esto nepotpuni ili interpretacija provizorna)- vano da uenici shvate da povjesniar, istraujui neki dogaaj, odabire injenice koje on smatra vanima, ispituje veze meu tim injenicama, organizira ih u izvjee, popunjujui praznine esto nagaa ili izvlai podatke TEMELJNE VJETINE- ravnotea izmeu razvoja uenikova pov. znanja, njegove sposobnosti kritike analize i evaluacije izvora te razvijanja smisla za povijest- nije jasno koja su znanja prethodno potrebna kako bi uenik mogao procijeniti pouzdanost izvora ili perspektivu iz koje je pisan- pov. izvore razliitog tipa potrebno je analizirati i procjenjivati na razl. naine- pov. izvori (primarni i sekundarni) mogu se analizirati iz 2 perspektive (sadrajne (i veze sadraja s dogaajem) ili ope, proceduralne (tko ga je napisao, zato, u kakvom je odnosu sa sudionicima zbivanja...)- naglasak na aktivnom uenju, razliitim tipovima aktivnosti i pristupima razliitim materijalima KONTROVERZNA I OSJETLJIVA PITANJA- ne moe ih se uvijek izbjei, 20. stoljee puno je takvih pitanja- kontroverzna pitanja esto su rezultat neslaganja neistomiljenika (i u akademskim krugovima), rezultat razliitog tumaenja dogaaja, njihovih uzroka i vanosti; esto su osjetljiva za razliite drutvene skupine, pa i nastavnike- nuno je baviti se njima kako bismo razumjeli svijet u kojemu ivimo pouiti uenike kritikoj analizi pov. izvora i postavljanju analitikih pitanja, analizi jezika- obrada osjetljivih pitanja u uionici (strategije): strategija udaljavanja (u prolost, pozadinu problema) strategija nadomjetanja (u sluaju vrsto formiranog stava uenika) strategija uivljavanja (zamjena uloga; simulacija, igrokaz...) strategija istraivanja (razvoj analitikih vjetina, projektni rad...) Primjeri: Sjeverna Irska i Nevolje, Holokaust ITANJE SLIKOVNIH ARHIVSKIH MATERIJALA FOTOGRAFIJE skraena ekspozicija pridonosi spontanosti fotografije; sve dostupnija, veemo ih uz odreene dogaaje, nisu neutralne pa ih je vano interpretirati i itati kao i druge vrste izvora fotografije iz razliitih razdoblja (mijenjanje trendova) fotografije koje prikazuju razvoj tijekom stoljea (tehnologija, transport...) zbirke fotografija odreenog vremena pokazatelji o razliitim aspektima ivota fotografije iste pojave u razliitom vremenu (slinosti - razlike, kontinuitet promjene) fotografija bogata detaljima prekriti reetkom 3x3cm na prozirnoj foliji analizirati svaki dio, obrazloiti, asocijacije dati uenicima jednu fotografiju vanog pov. dogaaja koja je utjecala na oblikovanje svj. javnog mnijenja o tom dogaaju usporediti razliite komentare i napise iz razliitih novina tog vremena- po mogunosti birati fotografije koje se mogu povezivati s drugim izvorima; koje se suprotstavljaju stereotipnim oekivanjima, koje prikazuju dvosmislenosti koje treba objasniti, koje nameu pitanja koja se odgovaraju samo prouavanjem drugih izvora, koje prikazuju odreeni uvid u usporedbi s izvornim materijalom- samo ukoliko fotografiju prouavamo u kontekstu, moemo ju u cijelosti analizirati i interpretirati- mogua manipulacija, ne mora prikazati spontanu, realnu situaciju... stvaranje analitikog predloka za pov. fotografije: opis, interpretacija i zakljuci, veza s ranijim znanjem, prepoznavanje nedostataka u izvorima, prepoznavanje izvora daljnjih informacija POVIJESNE KARIKATURE- Didaktike vrijednosti: pruaju ueniku (ili prof. povjesniaru) uvid u razmiljanje ljudi nekog vremena esto saimaju neko pitanje jednako uinkovito ili bolje od teksta njihovo znaenje mora se izvui iz slika treba ih interpretirati uenici se moraju pozvati na ranije steeno znanje, dobra za ponavljanje- uenici trebaju ipak znati kako karikaturist pretpostavlja da itatelj poznaje pozadinu teme; kako karikature nude miljenja, a ne injenice; kako se karikaturisti oslanjaju na pretjerivanje i iskrivljavanje fizikog izgleda; kako karikatura mora slijediti drutvene konvencije vremena (to je smijeno, a to nije); veina karikatura oslanja se na simbole da bi postigla svoj cilj- analitiki predloak za karikaturu slian je kao i za pov. fotografiju UPORABA STIMULACIJE I IGROKAZA SIMULACIJA model koji pokuava oponaati ili iznova stvoriti uvjete koji su postojali u odreenoj situaciji, dogaaju ili procesu usredotouju se na povijesne krize ili bitne prekretnice u povijesti, kada su politiari ili vojni voe bili pred odlukom (razliiti izbori, svaki s razl. potencijalnim posljedicama); podruje procesa donoenja odluka od velike vanosti i posljedica za Europu te simulacije usredotoene na analize i istraivanja simulirane javne istrage i povjerenstva te simulacija redakcije vijesti IGROKAZI u nastavi povijesti takoer uenicima pruaju priliku za oivljavanje situacija i dogaaja ili igranje uloga ljudi koji su u njih bili ukljueni; manje strukturirani od simulacija imaju bitnu obrazovnu vrijednost ako su dobro strukturirani i planirani, realistini, injenice tone, a ciljevi, svrha i zadatci prilagoeni dobi i sposobnostima uenika povijesna empatija (uivljavanje u uloge osoba iz prolosti) potivanje kljunih silnica koje su utjecale na neki dogaaj usredotoene na odreene pov. procese, a ne njihov ishod (ne mora nuno biti isti) stvaranje veza izmeu simuliranih dogaaja s ranije nauenima sagledavanje pov. dogaaja iz perspektive kao da se jo nije dogodilo razumijevanje kroz indirektno iskustvo Mogunosti: aktivno sudjelovanje i suradnja s ostalim uenicima sa zajednikim ciljem, vjeba tolerancije prema idejama razliitimaod vlastitih, razvijanje komunikacijskih vjetina, razvijanje istraivakih vjetina i sposobnosti rjeavanja problema, demonstracija uporabe ve steenih znanja iz udbenika i izvora Mogui problemi: rizik da se nee ispuniti nastavni cilj, mogunost anakronizama, rizik moderniziranja povijesti... neophodan rad nakon zavretka aktivnosti = podnijeti izvjee, voditi dnevnik, usporediti sa stvarnim dogaajima, usredotoiti se na nova znanja steena kroz simulaciju Prije aktivnosti: Koji su ciljevi? Jesu li upute jasne? Koje vjetine i znanja vjeba zahtijeva, a koje nastoji razviti? Odgovara li vjeba dobi uenika? Koliko e vremena biti potrebno? Pripremne radnje uenika i uitelja. Kako e izgledati izvjee? Poslije aktivnosti: Jesmo li zavrili u predvienom vremenu? Koji su se problemi pojavili? Jesu li uenici uivali, bili motivirani? Jesu li ispunjeni planirani ciljevi (znanja, vjetine)? Jesmo li ih mogli lake ostvariti drugim nastavnim sredstvom? Hoemo li ponovno koristiti aktivnost? MULTIPERSPEKTIVNOST U NASTAVI POVIJESTI sastavni elementi povijesti nacije, a ne devijacije koje treba izostaviti prilikom stvaranja velike povijesti nacije multiperspektivnost ovisi o naoj sposobnosti povezivanja vie razliitih perspektiva (nije nuno da jedna verzija mora biti tona; prepoznavati razliite perspektive kao dio mozaika; malo je grupa, kultura i nacija autonomno oblikuje ih i ograniava interes i utjecaj drugih; percepcije drugih i odnosa drugih i sebe ine bit multiperspektivnosti) Vrednovanje udbenika (vidjeti je li mogue odrediti perspektivu autora o odreenim temama, otkriti postoje li perspektive o odreenoj temi koje nedostaju u udbenikom prikazu, pronai primjere namjerne ili nenamjerne pristranosti) Kontekstualizacija perspektiva (isti problem iz svih, razliitih perspektiva) Pedagogija dekonstrukcije (ponuditi uenicima i uiteljima analitiko orue neophodno za pobijanje tendencije pouavanja monolitne povijesti) zapoeti s perspektivom drugih Uspostava veza s drugim kolama u Europi (razmjena uenika i materijala) Analiziranje medijskog izvjeivanja (razliiti mediji o nekoj temi) povijesno uivljavanje bit je multiperspektivnosti IZVANKOLSKE MOGUNOSTI UENJA posjet muzeju, projekt prikupljanja usmenih dokaza, studija sluaja osobe ili grupe vane u nekoj zajednici, povijesno istraivanje nekog mjesta (kontinuitet i promjene), posjeivanje mjesta od posebnog povijesnog znaaja, zajedniki projekti vie kola... LOKALNA POVIJEST grad ili naselje mogu se itati kao povijesni dokument POSJEIVANJE MJESTA OD POSEBNOG ZNAAJA primjer triju groblja rtava 2. svj. rata u Normandiji MUZEJI nude niz multimedijalnih i multiosjetilnih izlobi, mogunost interaktivnog uenja sve ei obrazovni odjeli u muzejima muzej izvor dokaza koji se mogu ispitivati i analizirati kao i bilo koji drugi izvor povijesnih dokaza priprema prije i nakon posjeta muzeju integrirati u nastavu Mogunosti: pomoi uenicima da naprave vlastito istraivanje u muzeju ili da stvore vlastiti kolski muzej UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA: POVIJEST NA INTERNETU Internet prua nastavnicima i uenicima pristup ulomcima i cjelovitim prijepisima niza primarnih izvornih dokumenata, brojnim resursima, raznima sekundarnim izvorima, brojnim perspektivama uinkovita upotreba Interneta zahtijeva sustavnu strategiju traenja i dobre istraivake vjetine prilika za vjebanje pov. vjetina odraava pluralizam koji karakterizira prouavanje suvremene povijesti Prednost: veliki broj besplatnih materijala Mana: selektivnost pri postavljanju materijala, razliiti motivi onih koji ih postavljaju Mogua uporaba Interneta u nastavi povijesti nastavniku izvor korisnih materijala, mogunost stvaranja vlastitih websiteova, povezivanje s drugim nastavnicima povijesti, razmjena informacija i materijala ueniku nudi brojne mogunosti za samostalno uenje, pomae mu da cijeni bogatstvo i raznolikost eur. povijesti 20. st., mogunost samostalne mini potrage za relevantnim websiteovima na Internetu unos u tablicu kratkoroni i dugoroni imbenici i uzroci; vano strukturirati istraivanje razlika izmeu koritenja Interneta i uporabe udbenika, monografija i zbirki izbora u svrhu razvijanja uenikovih pov. vjetina stvar je obujma i kvalitete Razvijanje pretraivake strategije mora biti uinkovita, potaknuti da tono razmisle to trae; organizirana, koritenjem mogunosti pretraivaa (kljune rijei i sl.), potrebni jasni kriteriji za vrednovanje websiteova, koristiti vie pretraivaa, koristiti mogunost bookmarka ili favouritesa za spremanje korisnih websiteova korisni websiteovi online enciklopedije, websiteovi o europskoj povijesti, indeksi i direktoriji (nude linkove na korisne websiteove), kronoloke tablice i kronologije, specifine teme iz eur. povijesti 20. stoljea (I. i II. svjetski rat, holokaust, Hladni rad, ene...), korisni televizijski websiteovi Mogui problemi uporabe Interneta u nastavi povijesti veina internetskih sadraja nije posebno vezana za kurikulum, kao to je sluaj s nastavnim materijalima i selektivno su postavljeni na Internet vrijeme potrebno nastavnicima da se upoznau s mogunostima pretraivanja i potrae te vrednuju siteove za moguu uporabu uenici mogu biti bolje upueni u Internet, ali nemaju naviku koristiti ga za sustavno povijesno istraivanje traenje korisnog materijala na Internetu uinkovito je koliko i sustavi indeksiranja pretraivaa koji koristite PRISTUPI POUAVANJU I UENJU povijest se iz tradicionalnih okvira (naglasak na pripovijedanju i vanosti usvajanja faktografije) sve vie razvija u novu povijest koja zagovara isticanje vjetina i naina razmiljanja, pomo uenicima u usvajanju analitikog okvira i razvoja prenosivih vjetina novi kurikulumi esto bogati sadrajem, ali s malo indikacija o metodikim reformama (autori bez metodikog iskustva) malo prostora za razvoj vjetina ULOGA NASTAVNIKA POVIJESTI Joaquim Prats i Cuevas uenik glavni protagonist obrazovnog procesa, a ne samo primatelj informacija. Nastavnikova se uloga uglavnom sastoji od upuivanja, koordiniranja i poticanja procesa uenja. ipak, za takvo uenje uenicima naviknutima na tradicionalnu nastavu trebat e razdoblje prilagodbe; ono ovisi i o okruenju u kojemu nastavnik djeluje; o individualnim vjetinama i kvalitetama nastavnika; kao i o tome da bi odluke o pristupima pouavanju i uenju (te ocjenjivanje) trebale odraavati svrhu zbog koje se koriste RAD S CIJELIM RAZREDOM poistovjeen s frontalnim pouavanjem ovaj nain rada ukljuuje, dakako, nastavnikovo izlaganje i zatvoreno ispitivanje, ali i rasprave cijelog razreda, igrokaze i simulacije, audiovizualna pomagala i uporabu televizijskih dokumentarnih filmova u uionici, rad uenika na zadatku, zajedniko svladavanje gradiva u udbeniku i dr., posjete muzejima i dr. frontalno pouavanje kljuno i korisno pri uvoenju nove teme, gradiva ili razdoblja, ponavljanje obraenog gradiva, uspostavljanju veza s ranijim gradivom, usporeivanju, prianju prie ili pripovijedanju o slijedu dogaaja, poticanju povijesne mate, koritenju modelskog pristupa, raspravama cijelog razreda nakon 10 - 15 minuta opada koncentracija uenika promjena aktivnosti = aktivno uenje INDIVIDUALNO UENJE omoguuje uenicima da pronau i vrednuju primarne i sekundarne izvore, planiraju i izvre pov. ispitivanja i istraivanja, oblikuju relevantna pitanja, analiziraju u interpretiraju dokaze, kontekstualiziraju naueno gradivo u odnosu s prethodno nauenim gradivom, usporeuju s podatcima iz drugih izvora, naprave sintezu nauenog gradiva i prikladno ga predstave uenici ue na razliite naine, nekima najvie odgovara ovaj tip uenja brojne prilike za omoguavanje individualnog uenja usmjereno na razvoj vjetina potreban pristup razliitim primarnim i sekundarnim izvorima i dosta vremena GRUPNI RAD organizirane aktivnosti u razredu uz pomo kojih uenici mogu zajedniki podupirati, poticati i produivati svoje uenje; naglasak na suradnji Prijedlog: izlaganje rezultata, usporedba rezultata i zakljuaka, zadatci koji e se u konanici nadopunjavati aktivno ukljuenje u proces uenja; uenici moraju koristiti svoje znanje i vjetine, uzeti u obzir perspektive drugih i donositi zakljuke vremenski zahtjevan; razliite sposobnosti razliitih uenika... NEKI PROBLEMI OCJENJIVANJA uenici brzo naue cijenitione rezultate uenja koji se formalno ocjenjuju, a manje one koji ne ako se vei dio pouavanja povijesti provodi kroz uenje temeljeno na aktivnostima, tada ocjenjivanje treba biti vezano uz procese koji su dio takvih nast. aktivnosti eseji i ostali zadatci otvorenog tipa testiraju sposobnost uenika da pokae uvid u neku temu, pozove se na relevantne dokaze da bi razvio dosljednu raspravu ili priu jedan primjerak poticajnog materijala test. analitike i interpretativne vjetine i sposobnost da matovito pronikne u prolost nekoliko primjera poticajnih materijala sposobnost da razlui to je bitno, usporedi informacije iz razliitih izvora, povee ih s ranije steenim znanjem, prepozna razliite perspektive uloga povijesnog detektiva razliiti izvori, razliiti motivi ukljuenih ljudi u drugim izvorima potraiti dokaze za svoju teoriju prouiti ulomak izvora sastavi niz pitanja koja e dati odgovor je li izvor pouzdan slijepi poticajni materijal (nikad ga ranije nisu vidjeli) test. sposobnosti prenoenja analitikih i interpretativnih vjetina i ispitivanja na neto s im se ranije nisu susreli poticati samoocjenjivanje moe biti korisno vano je da uenici naue POVJESNIARSKE VJETINE i odgovarajue naine razmiljanja, kao i da steknu POVIJESNO ZNANJE! IZVORI I SREDSTVAPovjesniar je dobar koliko su dobri i njegovi izvori. za 20. st. vie raznolikih izvora nego za bilo koje drugo pov. razdoblje USMENA POVIJEST esto se koristi u sluaju marginaliziranih skupina gdje nedostaje slubenih izvora; esto koritena do 19. stoljea, kada postaje zastupljena rankeovska dominantna paradigma naglasak na politikoj povijesti, dokumentima rastue zanimanje za povijest odozdo pov. svjedoenje obinih ljudi razvila se u specijalizirano polje, s vlastitim urnalima i bazama podataka, ali unato tome mnogi povjesniari i dalje sumnjaju u vrijednost i pouzdanost usmenih dokaza u usporedbi s dokazima prikupljenima analizom dokumenata usmena povijest jest biljeenje i analiza usmenih iskaza o prolosti (usmena tradicija, usmena biografija, osobna prisjeanja na odreene dogaaje iz prolosti, usmeni iskazi oevidaca, neposredno nakon dogaaja) pomae rekonstruirati prolost, shvatiti kako su ljudi interpretirali prolost, to su ljudi mislili i osjeali, to su mislili da ine...Usmena povijest u nastavi uenici intervjuiraju ljude ili analiziraju usmena svjedoanstva uenik treba razumjeti proces stvaranja usmenih svjedoanstava i kako na njih primjeniti analitike i interpretativne vjetine uenici prikupljanjem usmenih iskaza razvijaju istraivake vjetine, komunikacijske vjetine, vjetine suosjeanja, sposobnost da proberu dokaze, konstruiraju priu, formiraju zakljuke; stvore zapise usmenih svjedoanstava i primjene ih u konstruiranju prikaza dogaaja treba znati kako rezultat usmenog svjedoenja ovisi o pitanjima, odnosu sa sugovornikom, da su rezultat pamenja podlonog ogranienjima, kao i svjesnoj selekciji usmenu povijest dobro koristiti u inae suhoparnim temama, kod dijakronijskih tema (pov. razvoj kroz dui vremenski period), kod iskustava koje su svjedoci proivili kako bi ih razumjeli Mogui pristupi: ukljuivanje uenika u projekt prikupljanja usm. svjedoanstava (dugotrajan, zahtijeva sredstva), iskazi kao jedna od perspektiva (uz udbenik i druge izvore), gdje su bili i kako se sjeaju pov. vanog dogaaja vane pripremne aktivnosti (pozadinsko istraivanje, istraivaka pitanja, stvaranje rasporeda intervjua, sondiranja i potpitanja, isprobati intervju); analizirati i interpretirati intervju (slino kao i druge pov. izvore) mogunost susretanja s kontroverznim i osjetljivim pitanjima (nadzor nastavnika ili da on vodi intervju) UPOTREBA SUVREMENIH PISANIH IZVORA pisani dokumenti i dalje glavni izvor dokaza za povjesniare razlikovanje dokumenata nastalih za javne potrebe i osobnih (npr. dnevnici) za koje autor nije mislio da e ih drugi itati suvremeni povjesniar suoen s problemom selekcije (mnotvo izvora) paljivo odabrani prim. izvori pomau da povijest oivi za mnoge uenike udbenici pisani s vremenskim odmakom prim. izvori govore iz perspektive stvarnog vremena izravnim radom s prim. izvorima primjena pov. koncepata, analiza i interpretacija, stvaranje sudova i zakljuaka uivjeti se u poloaj ljudi koji sudjeluju u dogaajima koje uenik istrauje izlaganje razliitim perspektivama usporedba prikaza sudionika s prikazom povjesniara stvaranje navike provjeravanja injenica i interpretacija te kritikog ispitivanja Pitanja: dostupnost, vrijeme, trokovi, primjerenost namjeni, uporaba ulomaka, ravnotea, razina itanja, organizacija nast. aktivnosti, ocjenjivanje uenici moraju biti svjesni da su svi pisani izvori takoer podloni vrednovanju kao i drugi pov. izvori svjesni prednosti i mana vremenskog odmaka, svrhe u koju je izvor nastao Analiza: opis, interpretacija i zakljuci, veze s ranije steenim znanjem, otkrivanje nedostataka u dokazima, pronalaenje izvora daljnjih podataka Nastavne aktivnosti temeljene na pisanim izvorima: analiza niza pisanih izvora; usporeivanje novinskog izvjetavanja o nekom europskom pitanju; usporeivanje sekundarnih izvora; uporaba nekonvencionalnih pisanih izvora; uporaba pisanih izvora u istraivanju naina ivota u odreenom razdoblju TELEVIZIJA KAO IZVOR TELEPOVIJEST poseban povijesni televizijski kanal jednokratni programi o odreenim dogaajima i pitanjima povijesne rekonstrukcije televizijske serije (Svijet u ratu, Stoljee naroda) DOKUMENTARNI PROGRAMI novi pov. izvori, pristup manje konvencionalnim izvorima, svjedoanstvima sudionika do kojih je inae teko doi PROGRAMI VIJESTI vaan izvor pov. svjedoanstava; selektivno uvanje pa esto ovisi o kolekciji snimljenih materijala pojedinog nastavnika INFORMATIVNO ZABAVNI PROGRAM bavi se pokretima u umjetnosti, kulturi, znanosti i tehnologiji, promjenama onime ime se ne bave dokumentarne emisije i tele povijest DRAME, SAPUNICE I SITUACIJSKE KOMEDIJE zahtijevaju pomniju pripremu nastavnika da bi se koristile u nastavi, ali mogu pridonijeti uenikom razumijevanju promjena stavova javnosti, drutvenim pitanja i interesa koji podlijeu promjenama FILMSKI URNALI, IGRANI FILMOVI (prepoznali i odraavali gotovo sve vane promjene koje su utjecale na ivote ljudi) televizija je vaan dio svakodnevnog iskustva i neformalnog uenja veine uenika; stoga je iznimno vano pokuati uobliiti i formalizirati to uenje uenici trebaju shvatiti da televizija nije onoliko neutralna, objektivna i transparentna koliko se ini i treba ju takoer izloiti analizi povijest televizije moemo koristiti kroz tematski pristup u nastavi (tehnoloki razvoj, pojava mas. gledateljstva, org. razvoj, drutveni i kult. utjecaj) osmisliti nast. aktivnosti koje e prim. i sek. dokaze iz tele povijesti i dokum. emisija provjeriti koristei dokaze iz drugih izvora VREDNOVANJE UDBENIKA POVIJESTI nastava povijesti u kolama nije podruje rezervirano samo za povjesniare znanstvenike, nastavnike, autore udbenika i izdavae; esto se doivljava kao javno dobro pri vrednovanju udbenika vano je slijediti 3 kategorije: vrednovanje sadraja i metod. pristupa udbenika povijesti sutinska kvaliteta udbenika vanjski imbenici koji nisu sastavni dio procesa pisanja, objavljivanja i koritenja udbenika, ali na njih utjeu VREDNOVANJE NOVIH TEHNOLOGIJA neophodno vrednovati svaki website i CD ROM prije nego to ga ponudimo uenicima sadrajno i metodiki pri vrednovanju websiteova na umu trebamo imati: namjenu, izvor, pristup, lakou kretanja, dizajn i sadraj pri vrednovanju CD ROM-ova: instalacija, popratna dokumentacija, lakoa kretanja, sadraj, dizajn, donoenje odluke (cijena, primjerak za procjenu, koliko dugo e se koristiti i kako...)

Ovaj prirunik + sateliti nastavni paketi o pojedinim pitanjima jezgra su projekta Uenje i pouavanje povijesti Europe 20. stoljea