seminarski rad sanjin batlak konačna verzija

7/22/2019 Seminarski rad Sanjin Batlak konana verzija

1/24

UVOD U KRIMINALISTIKU

kolska 2013./2014. godina

Osnove operativne kontrole

Seminarski rad

Kandidat: Sanjin Batlak Mentor: prof. dr. Maid Pajevi

Mostar, 2014.


2/24

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

2

Sadraj:

Uvod ................................................................................................................................................ 3

1.Pojam i sadraj operativne kontrole............................................................................................. 4

2. Osnovni organizacioni oblici operativne kontrole ...................................................................... 5

3. Operativnoanalitiko praenje, provjeravanje i procjena ugroenosti.................................... 8

4. Saradnja s graanima................................................................................................................ 11

5. Koritenje informatora.............................................................................................................. 13

6. Neposredna zapaanja ovlatenih slubenih osoba................................................................... 17

7. Koritenje tzv. legalnih izvora.................................................................................................. 18

8. Organizirane operativnotaktike mjere i akcije.................................................................... 20

9. Koritenje tehnikih sredstava i pomagala u operativnoj kontroli ............................................ 20

10. Kontrola i nadziranje odreenih kategorija osoba.................................................................. 20

Zakljuak....................................................................................................................................... 23

Literatura ....................................................................................................................................... 24


3/24


3

Uvod

Sloenost drutvenih odnosa savremenog doba, s obzirom na elementarnu funkciju

drave u ureivanju unutranjeg stanja i potrebe razvijanja meunarodnog povezivanja,

neminovno dovodi do daljeg uslonjavanja poslova policije, kao dravnog organa koji primarno

regulie znaajan dio unutranjih odnosa jednog drutva, ali, istovremeno, predstavlja i bitnu

instituciju u regulisanju odnosa sa inostranstvom. Adekvatno ispunjavanje dodijeljenih radnih

obaveza od pripadnika policije zahtijeva konstantno usavravanje metoda primjene

zakonodavnih, naunih i strunopolicijskih dostignua, zbog ega se zanimanje policajac u

modernim drutvima tretira kao izrazito zahtjevna djelatnost. Dodajmo ovome faktor rizika, kao

nedjeljiv element ovog zanimanja, dobiemo novu dimenziju sloenosti poslova i zadataka, a

time i dalju potrebu usavravanja, kako policajca pojedinca, tako i slube uopte. Razvijenedrave izdvajaju znaajna sredstva kako bi u irem naunom i drutvenom spektru aktivnosti

ispitale rizike kojima se dugotrajno i kontinuirano izlau pripadnici policije, kao i posljedice

takvog izlaganja. Osim istraivanja posljedica ugroavanja vatrenim orujem, fizikim nasiljem,

prijetnjama i slinim klasinim oblicima ugroavanja, potencira se i ispitivanje uticaja nastalih

nakon dugotrajnog i estog izlaganja doticaju sa kriminalom i kriminalcima. Pojednostavljeno

reeno pripadnici policije svakodnedno ostvaruju doticaj sa kriminalnim ili kriminogenim licima

i sredinama u ostvarivanje primarne funkcije pozitivnog drutvenog uticaja na iste, pri emu se

istovremeno izlau tetnim uticajima suprotne strane. Neminovna potreba stalnog kontakta

policajca sa drutveno opasnim licima dovodi do interesa drutva za kvalitetnim istraivanjem

meusobnih uticaja nastalih takvim kontaktima, ta dalje predstavlja osnov regulisanja pravila

ponaanja. Ovde je bitno napomenuti kako se pravila ponaanja u takvim kontaktima propisuju

samo jednoj strani policijskoj, dok druga strana ima prilinu slobodu u realizaciji sopstvenog

interesa manifestovanog u navoenju slubenog lica na krenje propisanih dunosti.

Upravo, operativna kontrola obuhvata kriminalistikooperativne radnje i mjere, to jeste,

operativnotehnikasredstva i metode, koji se primjenjuju prema odreenojkategoriji osoba ili

u odnosu na pojedine lokacije sa kriminogenim sadrajima. Kriminalistiki, osnova za

uspostavljanje operativne kontrole je optasumnja da neodreene osobe vrekriminalne radnje

ili da se na odreenomprostoru ili objektu vrekrivinadjela.


4/24


4

1. Pojam i sadraj operativne kontrole

Operativna kontrola je sistem operativno-taktikih radnji i mjera putem kojih Sluba

javne sigurnosti smiljeno i planski dolazio do saznanja o kriminalnim aritima, kriminalnimsredinama i kriminalnoj djelatnosti kao pojavi koja jo nije evidentirana ili konkretizirana u

obliku pojedinanih prijavljenih kriminalnih dogaaja. Operativna kontrola usmjerena je u

prvom redu u pravcu uoavanja, sprjeavanja i otkrivanja krmininalne djelatnosti profesionalnih

kriminalaca, organiziranih krminalnih grupa i drugih, vie ili manje prikrivenih i drutveno

opasnijih pojavnih oblika kriminaliteta. Nadalje, operativna kontrola usmjerena je i protiv drugih

oblika ugroavanja i potencijalnih opasnosti (opasnosti od teeg ili masovnog naruavanja

javnog reda i mira te razni drugi ekscesi koji su znaajni za javnu sigurnost).1

Osnovni smisao operativne kontrole jest da se Sluba javne sigurnosti ofanzivnije,

organizirano i planski suprotstavlja organiziranom krminalitetu kao pojavi i drugim oblicima

drutveno opasne djelatnosti, a ne da pasivno eka dok se krivino djelo izvri, odnosno dok

krivino djelo odnosno uinilac krivinog djela ili drugog ekscesa ne budu prijavljeni. Dok se

kriminalistika obrada vodi povodom nekog konkretnog krminalnog dogaaja, na temelju

sumnje da je uinjeno neko konkretno krivino djelo, odnosno da je neka konkretna osoba

uinilac odreenog krivinog djela, dotle se operativna kontrola poduzima na temelju ope

sumnje ili procjene da bi moglo biti izvreno, da se priprema, da predstoji ili da je ve izvreno

neko bilo koje krivino djelo ili vie krivinih djela na odreenom prostoru, u objektu ili

punktu, ili da neke osobe ili kategorije osoba (kriminalne grupe i sl.) pripremaju ili vre neku -

bilo koju kriminalnu ili drugu drutveno opasnu djelatnost.

Dok je zadatak i cilj kriminalistike obrade otkrivanje odreenog krivinog djela,

pronalaenje i hvatanje uinioca toga djela i njegovo predavanje nadlenih organima, dotle je

zadatak i cilj operativne kontrole u isto vrijeme kako onemoguavanje i sprjeavanje kriminalne

djelatnosti i svih oblika ugroavanja, tako i otkrivanje krivinih djela i prekraja protiv javnog

reda i mira te pronalaenje i hvatanje njihovih uinilaca. Na taj se nain operativnom kontrolom

1Peri, V. Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb, 1987.


5/24


5

ostvaruje preventivni i represivni uinak. esto se operativna kontrola nadovezuje na

preventivnu djelatnost, ili se ti pravci operativne djelatnosti meusobno isprepliu i dopunjuju,

tako da je nemogue i neumjesno izmeu njih povlaiti otru granicu.

U strunoj se literaturi operativna kontrola naziva kriminalistikom kontrolom. Tajtermin je prihvatljiv samo utoliko ukoliko se misli na metode koje se primjenjujuu operativnoj

kontroli primjenjuju se uglavnom metode kriminalistike. Meutim, termin kriminalistika

kontrola je preuzak ako se se podrazumijeva da se kontrola provodi samo u odnosu na

kriminalitet u uem (krivino pravnom) smislu. U okvir operativne kontrole ulazi znatno iri

splet sigurnosnih problema, premda suzbijanje i sprjeavanje kriminaliteta ini okosnicu

kontrole.

2. Osnovni organizacioni oblici operativne kontrole

Polazei od specifinosti metoda i sredstava u provoenju operativne kontrole, strune

ekipiranosti operativnih kadrova i drugih elemenata organizacione, tehnike i taktiko

metodoloke prirode, operativna se kontrola obino djeli na opu i posebnu ili specijalnu.

Opaoperativna kontrolaseprovodi na teritorijalnom principu u sklopu pozorniko

patrolnog i opeoperativnog oblika djelatnosti. Glavni nosioci ope kontrole jesu pozornici i

patrole. Kao najistureniji dio operative na relativno malom prostorupozornikom ili patrolnom

rajonu, odnosno teritorijalnom sektoru pozornici i patrole imaju zadatak i ansu da budu

najpotpunije obavijeteni o ljudima, sredinama, dogaajima i pojavama koje su interesantne za

javnu sigurnost, da vlastitim zapaanjima, koritenjem operativnih veza ili informatora,

odgovarajuim operativno preventivnim postavljanjem, stalnim kontaktima i saradnjom s

graanima i drugim faktorima drutvene samozatite, kao i drugim sredstvima i metodama

kontrole, uoavaju i prate sve sumnjive dogaaje i pojave, da ostvaruju kontrolu i nadziranje nadsumnjivim osobama koje se nalaze, kreu ili zateknu na njihovu podruju, kao i da prema

konkretiziranim zadacima i uputama specijalistikih kadrova i organizacionih jedinica ostvaruju

raznovrsne zadatke iz podruja operativne kontrole.2



6/24


6

Rad pozornika i patrola u ostvarivanju ope kontrole upotpunjuje odreeni broj ovlatenih

slubenih osoba u graanskom odijelu u sklopu tzv. opeprihvatnog oblika djelatnosti, koji je

zastupljen na teritorijalnim sektorima, stanicama javne sigurnosti i drugim operativnim

organizacionim jedinicama organa unutranjih poslova. Meutim, kao to je ranije istaknuto, i u

ostvarivanju operativne kontrole pripadnici policije mogu u datoj taktikoj situaciji djelovati u

graanskom odijelu, kada uniforma, zbog svoje upadljivosti, moe biti prepreka za uspjeno

izvravanje odreenih zadataka (npr.diskretno osmatranje odreenih objekata i prostora, zasjeda,

prismotra i sl.)

Specijalnu operativnu kontrolu provode na linijskom prinicpu specijalizirane

organizacione jedinice, radne grupe ili pojedinci (specijalistiki oblik djelatnosti) prema

grupacijama ili vrstama krivinih djela.

Specijalizirani kadrovi (specijalisti) djeluju zapravo u dvostrukoj ulozi:

a) Neposredno provode operativnu kontrolu u odreenim interesantnim objektima,aritima ili punktovima ili nad odreenim sredinama, grupama i pojedincima, odnosno

u teim i sloenijim sluajevima, gdje je domaaj ope kontrole nemogu ili ogranien;

b) Usmjeravaju, organiziraju i koordiniraju opu kontrolu;


7/24


7

U sklopu specijalistikog oblika djelatnosti ostvaruje se vii stepen analitike obrade, izvode se

procjene ugroenosti odreenih objekata, sredina, arita i sl., izrauju se akcioni programi ioperativni planovi kontrole itd.

3

3 http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-

%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf;(24.01.2014.)
http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf


8/24


8

3. Operativnoanalitiko praenje, provjeravanje i procjena ugroenosti

Operativno analitiko praenje vano je, pored ostalog, i za uspjeno provoenje

operativne kontrole (radi odgovarajueg prostornog i vremenskog operativnog pokrivanjanajugroenijih prostora, objekata, punktova i sredina, radi izbjegavanja stihijnosti u radu,

ostvarivanja taktikog principa selektivnosti, obavjetavanja i angairanja, odgovarajuih faktora

drutvene samozatite itd.). Meutim, za uspjeno praktino postupanje svih ovlatenih slubenih

osoba u provoenju operativne kontrole treba dodati sljedee:

a) Potreban je to vei priliv operativnih informacija i podataka s terena (slubene biljeke iizvjetaji o zapaanjima i saznanjima o sumnjivim dogaajima, pojavama i ponaanjima).

Prema tome, ovlatene slubene osobe ne smiju se oslanjati na svoju memoriju niti sesmije dogoditi da njihova saznanja i zapaanja zavre u bloku (biljenici) ako uope i

nau za shodno da takva zapaanja i saznanja zabiljee. Na alost, jo uvijek kod znatnog

broja ovlatenih slubenih osoba prevladava praksa da se biljei, registrira i izvjetava

samo o onome to je neposredno vezano za konkretni postupak, to odmah ima

odgovarajui uinak, a olako se prelazi preko mnotva injenica i pojedinosti koje imaju

ili mogu imati presudan znaaj za sprjeavanje i otkrivanje kriminalnih i drugih tetnih

dogaaja u nekom kasnijem trenutku ili na nekom drugom podruju, tako da su samo

prividno nevane. Stalna operativna usmjerenost, budnost i koncentracija panje

ovlatenih slubenih osoba treba, dakle, da budu praene i stalnim nastojanjima da se

zabiljei, registrira i javi sve ono to bi moglo biti od koristi za operativnu kontrolu i

druge oblike operativne djelatnosti bilo kada i bilo gdje u naoj zemlji. Praksa je ne

jednom pokazala kako nemarnost u ovom pogledu ima viestruke tetne posljedice.

Ovdje bismo mogli ponoviti jedno obavezno pravilo na kojem inzistiraju gotovo sve

policije u svijetu. Ono u saetom obliku glasi: Gledajpromatrajzapamtizapii

odmah izvijesti!

b) Svaki podatak dobiven provoenjem operativne kontrole podlijee, prema tome,viestrukom ocjenjivanju i provjeravanju. Prvu ocjenu daje neposredni uesnik kontrole

(u naem sluaju pozornik ili patrola, odnosno operativni radnik u graanskom odijelu


9/24


9

koji radi na teritorijalnom sektoru). On e, po mogunosti, odmah i provjeriti dobiveni

podatak, ali to esto nee biti mogue ni svrsishodno pogotovu ako treba dublje i

strunije ulaziti u odreenu problematiku arita, objekta ili punkta, ako se provjeravanje

protee na drugo podruje i sl. Drugu ocjenu daje neposredni rukovodilac kada prihvaa

operativnu informaciju i ocijeni je sa stajalita njene potpunosti i podobnosti za

koritenje. Trea prethodna ocjena daje se u toku analitike obrade, naroito

usporeenjem s drugim raspoloivim podacima, kada se ujedno utvruje da li, kada, gdje

i ko treba izvriti provjeravanje informacije, da li se informacija odlae za kasnije

usporeivanje s novim podacima, ali ima osnova za poduzimanje konkretnih operativnih

mjera i radnji na daljnjem produbljivanju operativne kontrole, ili postoje uvjeti za

otvaranje kriminalistike obrade itd.

c) Sve operativno korisne informacije i podaci, osim to se koriste za upotpunjavanjeanalitike sigurnosne procjene na uem lokalnom podruju (pozornikom i patrolnom

rajonu, teritorijalnom sektoru), obavezno se slijevaju na jedno mjesto u organu

unutranjih poslova, gdje se primjenjuje vii stepen analitike obrade. Takvu operativno

analitiku obradu ne moe vriti administrativno osoblje nego iskusan operativac,

odnosno vea ili manja grupa operativaca specijalista. Tu se sabrani podaci sreuju,

usporeuju se meusobno i s drugim podacima o poznatim dogaajima i ponaanjima,

vri se selekcija sa stajalita operativne vrijednosti i mogunosti povezivanja s drugim

podacima, naina evidentiranja i kasnijeg iskoritavanja. Na taj e se nain veoma esto

utvrditi da operazivna informacija, koja na prvi pogled, izolirano ocjenjivana, ne

predstavlja skoro nita, ima i te kakvu operativnu vrijednost i upotrebljivost. To uvijek

treba imati na umu svaki operativni radnik kada se nae u dilemi da li se isplati o

neemu izvjetavati ili ne. Osim toga, nedopustivo je da se operativne informacije samo

odlau i zavravaju u arhivama stanice javne sigurnosti, odnosno stanice policije.

d) Operativnoanalitiko praenje, provjeravanje i procjena sumnjivih pojava i ponaanja uuskoj je vezi s koritenjem operativnih kriminalistikih evidencija. Sve se operativne

informacije, podaci i saznanja moraju provjeriti u tim evidencijama. S druge strane,

sreeni prikupljeni podaci, nakon prethodne ocjene, usporeenja s drugim podacima i

odgovarajue klasifikacije i selekcije, evidentiraju se u odreenim operativnim

kriminalistikim evidencijama.


10/24


10

e) Osim odgovarajueg priliva operativnih informacija iz podruja operativne kontrole,treba osigurati i povratno djelovanje takvih informacija. Drugim rijeima, sistem

meusobnog obavjetavanja i kolanja informacija, podataka, analitikih osvrta i saznanja

treba da bude dvosmjeran: od terena ka centru (sjeditu organa) i od centra ka terenu. Kad

bi se dogodilo da prikupljeni podaci i saznanja, umjesto u bloku operativnog radnika ili u

arhivi stanice javne sigurnosti, odnosno stanice policije na slian nain zavre u

umrtvljenoj arhivi organa unutranjih poslova, rezultat bi bio podjednako lo, a

operativna bi se kontrola svela na puko administriranje. Prije svega, potrebno je svaku

informaciju, svaki podatak, operativno vrednovati i postupati na nain kako je to

navedeno pod takom b) i c). Odatle treba da proizlaze daljnji konkretni zadaci

pozorniko patrolnog i operativnog oblika djelatnosti, strune upute i usmjeravanje

njihova rada povodom dostavljenih informacija i podataka, njihovo eventualno

ukljuivanje u ekipni rad itd. Nadalje, potrebno je uvesti sistem stalnog vrednovanja rada

svakog pojedinca na bazi ocjene operativne korisnosti i upotrebljivosti podnijetih

operativnih informacija iz podruja operativne kontrole. Ta se ocjena ne smije svesti na

globalnu i sumarnu ocjenu krajem godine ili polugodita. Svaka ovlatena slubena osoba

treba da bude pravovremeno upoznata kakva je sudbina operativnih informacija, to ih je

ona dostavila, odnosno da li su operativno korisne ili nisu, da li je i kakav operativni

uspjeh na temelju njih postignut ili se neki uspjeh moe bar oekivati i sl.

f) Na temelju svih navedenih analitikih elemenata procjene sigurnosne problematike nauem lokalnom podruju (pozornikom i patrolnom rajonu, odnosno teritorijalnom

sektoru), naina prikupljanja, provjeravanja, evidentiranja i analitike obrade te i daljnjeg

koritenja operativnih informacija i podataka ostvaruje se analitiko praenje i izvodi

analitka procjena ugroenosti i na irem podruju, procjena ugroenosti po grupacijama

i vrstama krivinih djela, ugroenosti pojedinih objekata, punktova, arita itd., pa se na

temelju takve procjene donose odgovarajui akcioni programi i planovi provoenje

operativne kontrole. Pokreta i nosilac takvih programa i planova jest u pravilu

specijalizirana operativna organizaciona jedinica ili radna grupa, to zavisi o veliini,

strunoj ekipiranosti i organizacionoj razvedenosti organa.4

4http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika (24.01.2014.)
http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika


11/24


11

Nijedna operativna kontrola, kriminalistika obrada ili pojedinano uzeta operativna radnja,

akcija ili mjera ne bi smjela biti provedena bez odgovarajuih provjera u kriminalistikim

evidencijama. Operativne bi se kriminlistike evidencije morale stalno obnavljati novim

podacima, morale bi biti pristupane i operativno koritene 24 h dnevno, a ne samo unutar

radnog vremena u trajanju od 7 sati.

4. Saradnja s graanima

Prilikom svakodnevnih kontakata i saradnje s najirim krugom graana, o emu je ve

ranije bilo govora, ovlatene slubene osobe u toku vrenja pozornike i patrolne djelatnosti,

ostvaruju takvu saradnju i na provoenju operativne kontrole. Uklapajui se u sistem drutvene

samozatite, pozornici i patrole treba da nastoje takvu saradnju ostvariti sa svim onim graanima

od kojih se moe oekivati podrka, pomo i saradnja. U kojoj e mjeri ovlatene slubene osobe

postizati opu obavijetajnost i uvid o dogaajima, pojavama i zbivanjima na svom podruju, u

velikoj mjeri ovisi o tome kakvo povjerenje i ugled uivaju kod graana. Svaku inicijativu

graana, svaku njihovu informaciju treba primiti kao dobrodolu, pa makar u konkretnom sluaju

i ne bila znaajna. Ne smije se svaka informacija ili dostava smatrati kao neosnovano tuakanje,

kleveta, osveta, pakost ili zavist, premda e i toga biti. Svaki, pa i najmanji doprinos graana u

sprjeavanju i otkrivanju kriminalne i druge tetne djelatnosti treba cijeniti i pozdraviti. Ne smije

se tolerirati krut, odbojan, birokratski odnos prema graanima koji samoinicijativno ili povodom

raspitivanja ovlatene slubene osobe pruaju informacije, bez obzira na pobude iz kojih to ine.

Naravno, svaku informaciju, svaki dobiveni podatak, treba kritiki ocijeniti i provjeriti, ali je

nedopustivo da se na samom poetku i unaprijed odbijaju takve informacije i podaci, da se

ispoljava sumnjiavost i nepovjerenje ili da se odgaa ili izbjegava ponueni razgovor.


12/24


12

U kontaktima i razgovorima s graanima prilikom obavljanja pozornike i patrolne

djelatnosti ovlatene slubene osobe mogu doi do informacija o razliitim situacijama,

dogaajima, pojavama i ponaanjima na odrenom prostoru, u odreenoj sredini, objektu ili

punktu, a od interesa su za opu operativnu kontrolu. Takvi razgovori i kontakti nisu vezani ni za

kakvu tajnu, premda valja voditi rauna da se oni vode u zgodnoj prilici, spontano, ne odvie

upadljivo ni pred javnosti. Ako pak graanin zahtijeva diskreciju, onda se radi o informatoru.5

5http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-

%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf(24.01.2014.)
http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf


13/24


13

5. Koritenje informatora

Informatori pridonose opoj obavijetajnosti Slube javne sigurnosti o pojavama i

dogaajima na ulici, u naselju, u selu, u javnim lokalima, na masovnim skupovima, u raznimsredinama, objektima, interesantnijim puktovima itd., kao i o vladanju ili ponaanju pojedinaca

ili grupa kad takvo ponaanje ukazuje na mogunost ili vjerovatnost kriminalnog ili drugog

tetnog djelovanja.

Za razliku od nekih drugih oblika operativnih veza, koritenje informatora nema karakter

izrazito konspirativnog, posebno organiziranog, usmjerenog trajnijeg odnosa izmeu ovlatene

slubene osobe i graana. Tajnost, odnosno diskrecija diktirana je stavom samog graanina koji

se nae u ulozi informatora. Mnogi su graani, naime, spremni da prue odreene informacijesamo pod uslovom da ostanu anonimni, da se njihovo ime nigdje ne spominje, naroito u

slubenim spisima. Postoje mnogobrojni razlozi takvog stava; strah od osvete, elja da se ne

zamjere uiniocu krivinog djela ili rtvi, tenja da se izbjegnu neugodnosti i gubitak vremena

zbog eventualnog odlaska na sud radi svjedoenja itd.

Ne podcjenjujui javnu ili samoinicijativnu podrku i pomo dobronamjernih graana

kao faktora drutvene samozatite i njihovu spremnost da pruaju informacije o kriminalnoj

djelatnosti pojedinaca i organiziranih grupa, valja imati na umu i uvaavati realnost dainformacije u pogledu veliog broja organizirane i profesionalizirane kriminalne djelatnosti nisu i

ne mogu biti dostupne svakom graaninu, kao i injenicu da upravo oni koji bi takve informacije

mogli pruiti nee uvijek da to uine ni samoinicijativno ni na traenje ovlatenih osoba, ni javno

ni na diskretan nain zazirui od pomisli da se nau u ulozi potkazivaa ili cinkaroa i sl.

To namee ovlatenim slubenim osobama sloene zadatke da s mnogo takta, umjenosti i

obazrivosti, produbljivanjem poznanikih i prijateljskih veza, privole na diskretnu informativnu

pomo one graane kojima su, s obzirom na povoljne objektivne i subjektivne uslove zapaanja,

dostupna odreena saznanja. Kao dobri poznavaoci ljudi, sredina, objekata i punktova na svom

podruju, ovlatene slubene osobe treba da se za dobivanje diskretnih informacija orijentiraju u

prvom redu na osobe koje po svom poloaju, profesiji, znanju, sposobnostima, radnom mjestu,

mjestu stanovanja, mjestu uobiajenog zadravanja, navikama, temperamentu i drugim osobnim

svojstvima mogu uoavati i zapaati sumnjive osobe, dogaaje i pojave, razliite vanjske


14/24


14

manifestacije, simptome i tragove to ukazuju na kriminalno i drugo tetno djelovanje. Navode

se, primjera radi, neke takve osobe ili kategorije osoba:

- Nadstojnici zgrada i predsjednici kunih savjeta mogu pruiti razliite informacije: opojedinim stanarima, prijavljenim i neprijavljenim podstanarima i sl.

- Gostioniari, konobari, recepcionari i drugi: o rasipnikom troenju neke osobe ilidrutva, o razbacivanju novcem, o kockarima, prostitukama, svodnicima, krijumarenju,

neprijateljskim ustupcima i sl.

- Automehaniari: o davanju na popravak sumnjivih ili ukradenih vozila, o prodaji ilinuenju na prodaju sumnjivih vozila ili njihovih dijelova, itd.

- Radnici u poduzeima za iznajmljivanje kola: o unajmljivanju vozia i prijeenojkilometrai to su je prele pojedine sumnjive osoba;

- Radnici na benzinskim stanicama, cestari i dr. : o vremenu i smjeru vonje odreenihsumnjivih vozila, CD kola i drugih vozila pod kontrolom;

- Turistiki vodii; o ponaanju odreenih stranih turista;- Predstavnici turistikih agencija, oferi na inozemnim linijama...- Radnici na privremenom radu u inozemstvu; o sumnjivom ponaanju nekih naih graana

i sl.

- Vozai taksija; o prijevozu sumnjivih osoba ili grupa;- umari, lugari, lovci, planinari, izviai, obani i drugi; o kretanju, zadravanju ili

skrivanju nepoznatih sumnjivih osoba u odreenim zabaenim predjelima, o

krivolovcima, djelatnosti stranih lovaca i sl.

- lanovi radnih kolektiva; o pripremanju obustave rada, o inicijatorima, organizatorima ikolovoama, o njihovim namjerama, manjkovima i raznim vidovima otuivanja

drutvene imovine itd.

- uvari parkova: o uobiajenim sastajalitima, kockanju, izgredima, siledijstvu i drugimporocima odreenih grupa i pojedinaca itd.

Prilikom traenja i koritenja diskretne informativne pomoi graana treba se pridravati ovih

osnovnih principa i pravila:


15/24


15

a) Angairanje informatora treba da bude na dobrovoljnoj osnovi. Ovlatene slubene osobene smiju se sluiti ucjenama ili bilo kakvim formama pritiska da bi neku osobu pridobile

za informatora.

b) Prije angairanja informatora, ako ga ovlatena slubenaosoba otprije dobro ne poznaje,treba po mogunosti diskretno provjeriti njegovu linost (da li je osuivan, njegove

moralno politike osobine, nain ivota, okolinu u kojoj se kree, pobude koje su ga

navele na saradnju, ugled koji uiva u odreenoj sredini itd.). Na taj e se nain moi

lake procjenjivati pouzdanost informacija koje bude davao. Osim toga, ovlatene

slubene osobe moi e bolje podesiti svoj odnos prema informatoru, koji ne smije prijei

u familijarnost, ali ne smije biti ni previe krut.

c) Informatoru, na njegov zahtjev, treba osigurati diskreciju, da bi uspjeno djelovao i biozatieni od kompromitiranja i m ogue osvete kriminalaca. Tajnost se, meutim, nesmije shvatiti u apsolutnom smislu. Za ime informatora treba da zna nadleni

rukovodilac. Obeanje tajnosti obavezuje ovlatenu slubenu osobu, a ne slubu, pa se

zbog toga nikada ne daje pismeno. Obeanu tajnost treba u svakom sluaju odrati.

Meutim, ovlatena slubena osoba ne bi mogla preutjeti ime informatora ako bi on u

istoj stvari na temelju vlastitog zapaanja trebao svjedoiti o vanim injenicama u

krivinom postupku. Ako dakle vaan potencijalni svjedok postavlja kao uslov za

davanje informacije da ostane do kraja anoniman, da se njegovo ime kao budueg

svjedoka ne navodi u krivinoj prijavi i drugim slubenim spisima, onda se takav uslov,

odnosno zahtjev ne moe prihvatiti. Bilo bi neprihvatljivo da ovlatena slubena osoba

najprije obea diskreciju, pa da onda kasnije to obeanje izigra. Meutim, u najveem

broju sluajeva radi e se o posrednim saznanjima informatora, pa e se moi odrati i

obeanje diskrecije. Informator u pravilu i nije nosilac dokaza nego vrsta posrednika,

odnosno pomonog sredstva u prikupljanju dokaza i saznanja. Informacije dobivene od

njega slue samo kao signal ili putokaz za pronalaenje pravih dokaza i u tome se njihova

uloga iscrpljuje. Ako npr. od informatora dobijemo signal da e osoba X odreenog dana

i sata prevoziti u automobilu sakriveno oruje, falsificirani novac, drogu i sl., ilida e u

nekom objektu podmetnuti minu, ili da u nekom skrovitu uva opljakani novac ili robu,

pa na temelju tih i takvih informacija doemo do materijalnih i drugih dokaza, onda za

daljnje postupanje, pa ni za voenje krivinog postupka, nije bitno ko je odreene


16/24


16

informacije i signale dao, a to znai da ne moramo i ne smijemo ime informatora navoditi

u slubenim spisima.

d) Ovlatena slubena osoba ne moe obeati ni odrati tajnost ako se informator javlja kaouinilac, suuesnik krivinog djela. Ne moe se i ne smije zatakavati kriminalna

djelatnost informatora. Ovlatene slubene osobe ne mogu pod izlikom diskrecije,

uvanja slubene tajne, nekoga osloboditi od krivinog progona, dakle donositi odluke

za koje je nadlean javni tuilac. Niko se ne moe iskupiti za vlastitu kriminalnu

djelatnost time to e ovlatenoj slubenoj osobi dati diskretne informacije o

krimininalnoj djelatnosti drugih. Samo se u izuzetnim sluajevima moe razmotriti

mogunost neprijavljivanja informatora za neki sitni prekraj ili neznatno krivino djelo,

ali o tome na prijedlog ovlatene slubene osobe odluuje nadleni rukovodilac.

e) U sklopu pozorniko patrolne djelatnosti nije preporuljivo angairati informatore izporone sredine, tj.iz redova evidentiranih kriminalaca i drugih asocijalnih osoba

(prostitutke, kockari, skitnice i dr.), osim u izuzetnim sluajevima i po odobrenju

nadlenog rukovodioca. Angairanje informatora i drugih operativnih veza iz tzv.

Kriminalnog podzemlja ponekad je, dodue, neizbjeno, ali to treba da rade drugi,

specijalizirani kadrovi.

f) Angairanje informatora ne smije nikada imati provokativni karakter u smislu iniciranja,poticanja ili pristajanja na vrenje krivinih djela, prekraja protiv javnog reda i mira i sl.

Sasvim izuzetne sluajeve ubacivanja u kriminalnu sredinu mogu provoditi samo

specijalizirani kadrovi, i to po odobrenju nadlenog rukovodioca.

g) Informatorima se u pravilu ne daje i ne obeava nagrada za davanje informacija. Samo seizuzetno informator moe jednokratno ili povremeno nagraditi ako je dao i daje

znaajne i operativno izrazito korisne informacije, ali i o tome na prijedlog ovlatene

slubene osobe odluku moe donijeti samo nadleni rukovodilac. Nagrada se nikada ne

daje paualno i unaprijed. Informator se, po pravilu, nemoe nagraivati ni ako nagradu

postavlja kao uslov za davanje informacija, a pogotovu ako opseg i kvalitet informacije

vee za visinu nagrade. Napokon, nagrade se ne mogu davati za pruanje informacija o

kriminalnoj ili drugoj tetnoj djelatnosti u vlastitoj radnoj organizaciji, jer bi se to kosilo

sa socijalistikim moralom i samoupravljakom svijeu drugih ljudi..


17/24


17

h) Ovlatene slubene osobe dune su spisak svojih informatora, s osnovnim podacima zasvakoga od njih, predati nadlenom rukovodiocu, koji svetakve spiskove i preglede, kao

strogo povjerljive dokumente uva u kasi. Ostvarujui tako neposredan uvid u vrstu i broj

operativnih veza te punktove i sredine gdje se oni nalaze, nadlenije rukovodilac duan

usmjeravati i koordinirati pozorniko patrolnu i druge oblike operativne djelatnosti.

Kad je rije o operativnim vezama, a posebno o koritenju informatora na pozornikom

ili patrolnom rajonu, odnosno na teritorijalnom sektoru, takva usmjeravajua,

koordinirajua i kontrolna uloga rukovodioca treba osigurati i odgovarajuu podjelu rada

na operativnom pokrivanju nekih interesantnijih puktova, sredina ili objekata. Naime, da

ne bi dolo do nepotrebnog dupliciranja operativnih veza, ili ak do nestrunog uplitanja

pozornika i patrola, treba izdvojiti odreene punktove, objekte, arita ili sredine koje e

posebno operativno pokrivati u provoenju operativne kontrole ovlatene slubene osobeu graanskom odijelu, a u okviru jo ire koordinacije i suradnje izdvojiti i one za koje je

eventualno posebno zainteresirana. Sve to zahtjeva svakodnevnu saradnju, radne

dogovore, meusobno obavjetavanje i koordiniranje svih oblika djelatnosti, odnosno

svih operativnih organizacionih jedinica i slubi.

6. Neposredna zapaanja ovlatenih slubenih osoba

Jedan od najvanijih izvora saznanja u provoenju operativne kontrole jesu vlastita

zapaanja ovlatenih slubenih osoba. Sposobnost zapaanja strogo je individualna i ovisi o

objektivnim i subjektivnim uslovima pod kojima se vri zapaanje. U objektivne uslove spadaju

npr.poloaj i razdaljina osobe koja zapaa u odnosu na objekt zapaanja, vidljivost, razne

prepreke i sl. Meu subjektivne uslove zapaanja spadaju npr.stanje ulnih organa

(kratkovidnost, dalekovidnost, gluhoa, nagluhost i sl.), koncentracija panje, raspoloenje,

motiviranost itd.

Kvalitet zapaanja ovlatene slubene osobe u neposrednoj je ovisnosti i o strunom

nivou, stepenu inteligencije, iskustvu, volji, motiviranosti, sposobnosti predvianja,

procjenjivanja, usporeivanja, zakljuivanja, razlikovanja bitnog od nebitnog, uvjebanosti,

stepenu operativne usmjerenosti, itd. Strunim usavravanjem, upornim vjebama, iskustvom iz


18/24


18

prakse zalaganjem i portvovnou, koncentracijom panje i stalnom operativnom usmjerenou

moe se stei izotrena mo zapaanja i uoavana kriminalnih i drugih tetnih pojava ili njihovih

simptoma i tragova do stepena profesionalne vjetine ili rutine.U odnosu na obinog, prosjenog

promatraa, za ovlatenu slubenu osobu dobijaju drukije znaenje stvari i pojave kaoto su:

otvorena vrata, zastajkivanje u mranom uglu, registarske tablice na vozilu prekrivene blatom,

vonja grupe maloljetnika u automobilu, prisutnost evidentiranih kriminalaca u masi graana,

uporno stajanje u redu pred alterom blagajne uz velikoduno proputanje drugih ispred sebe,

neije zadravanje u nono doba kraj vanijih objekata, osvjetljenje prodavaonice izvan radnog

vremena itd.

Budui da je u odreenim taktikim situacijama pri vrenju pozornike i patrolne

djelatnosti domet operativne kontrole, a s tim u vezi i vlastitog zapaanja, ogranien zbog javnog

djelovanja u uniformi, potrebno je ovu djelatnost kombinirati i dopunjavati ueem civilnih

operativnih radnika, naroito pri osmatranju odreenih ugroenih ili problematinih punktova,

objekata, arita ili sredina. Preporuljivo je u odreenim situacijama odreivati mjeovite

patrole.

7. Koritenje tzv. legalnih izvora

Legalnim izvorima nazivamo one izvore saznanja do kojih se dolazi uvidom u razliite

evidencije, poslovne knjige i registre to se vode kod radnih i drugih organizacija ili dravnih

organa. Navode se primjera radi, neki od legalnih izvora koji mogu biti znaajni kako za

operativnu kontrolu, tako i za kriminalistiku obradu:

- Korisnici drutvenih sredstava vode knjigovodstvenu evidenciju kojom se evidentiraju sviposlovni dogaaji i poslovne promjene (npr. kupnja, prodaja, isplata, isporuka robe i sl.)

- Zemljino-knjini odjeli opinskih sudova vode evidenciju o stvarnim pravima nanekretninama;

- U carinarnicama se nalaze uvozne carinske deklaracije o kupnji robe u inozemstvu;- Opinski organi uprave za poslove graevinarstva i urbanizam vode evidenciju o izdanim

graevinskim dozvolama, odobrenim lokacijama za gradnju itd.


19/24


19

- Nadleni opinski organi za poslove financija vode evidenciju o svim poreskimobveznicima, o razredu poreza i sl.

- Matini uredi vode matine knjige roenih, matine knjige vjenanih i matine knjigeumrlih;

- Projektantske organizacije vode evidenciju iz koje je vidljivo ko je sve i za koga izraivaograevinske projekte pod firmom biroa;

- Komisione radnje i poduzea za promet otpadnog materijala vode evidenciju o osobamakoje prodaju ili kupuju pojedinu robu;

- Agencije i posrednika poduzea za promet nekretnina, automobila i dr.vode o tomeevidenciju;

- eljeznike stanice, vode evidenciju o transportiranju robe;- U poti se mogu dobiti podaci o osobama koje alju robu pouzeem, oje alju ili primaju

razne poiljke, pakete, novce i sl.

- Zdravstvene ustanove vode evidenciju o lijeenju bolesnih ili povrijeenih osoba;- Turistike organizacije vode evidenciju osoba koje se bave izajmljivanjem stanova i

soba;

- Ugostiteljske radne organizacije vode evidenciju gostiju koji su odsjeli u hotelu, konaku isl.

-

Poduzea za iznajmljivanje vozila ili rent-a-car vode evidenciju korisnika vozila;- Razni servisi vode evidenciju izvrenih usluga itd.

Pri koritenju legalnih izvora primjenjuje se metoda eliminacije ili selekcije, kojom se iz

mase evidentiranih podataka uoavaju i izdvajaju oni to upuuju na sumnju da se radi o

kriminalnoj djelatnosti. Legalne izvore treba koristiti vie ili manje diskretno, ve prema tome

kakva je taktika situacija i da li to nalau razlozi dune obazrivosti, bez obzira na to to su neki

od njih javni i pristupani svim graanima. Velika je prednost ako na nekim karakteristinim

punktovima legalnih izvora imamo informatora, naroito na onim punktovima preko kojih semoe otuivati ukradena roba (komisione radnje poduzea za promet otpadnog materijala itd.).U

svim onim sluajevima gdje je za uvid u legalne izovre potrebno odgovarajue struno znanje ili

bar izvjesno predznanje (npr. uvid u knjigovodstvo), takav uvid ne treba da ostvaruju pozornici

ili patrole, ve e to umjesto njih uiniti specijalizirani kadrovi. Osim legalnog uvida, uzimanja

izvadaka ili pojedinih dokumenata, ponekad, u nekim izuzetnim situacijama bit e neophodno


20/24


20

na diskretan nain fotokopirati odreene dokumente ili stavke u evidenciji, ali i to treba da rade

samo struno osposobljeni kadrovi po izriitom odobrenju nadlenog rukovodioca.

8. Organizirane operativnotaktike mjere i akcije

U organizirane operativno taktike mjere i akcije koje se poduzimaju u provoenju

operativne kontrole spadaju: blokada, racija, prismotra (pratnja) i zasjeda. Oni su najbitnija

sredstva i metode operativne kontrole. Njima se istovremeno ostvaruju i ciljevi i zadaci

kriminalistike obrade.6

9. Koritenje tehnikih sredstava i pomagala u operativnoj kontroli

U provoenju operativne kontrole openito, u zavisnosti o svakom konkretnom sluaju i

konkretnoj situaciji, mogu se koristiti kao tehnika sredstva i pomagala:

- Dalekozor i teleskop;- Minij aturni , odnosno reporterski magnetofon;- Patrolna kola i motocikl i opremljeni radioureajima;- Pri jenosni UKV primopredajni ci;- Fotografske kamere, fi lmske kamere il i TV kamere,- Ureaj (projector) za emitiranje infra crvenih zraka za posmatranje u mraku;- Razni prisluni ureaji itd.

10. Kontrola i nadziranje odreenih kategorija osoba

Pored ope kontrole koja se u sklopu pozornike i patrolne djelatnosti permanentno

provodi i ostvaruje nad svim sumnjivim osobama, stvarnim i potencijalnim uiniocima krivinih

djela i teih prekraja protiv javnog reda i mira, ovlatene slubene osobe dune su da ostvaruju

posebnu, pojedinanu kontrolu i nadzor nad odreenim kategorijama osoba koje prebivaju ili



21/24


21

borave na njenom pozornikom ili patrolnom rajonu, odnosno teritorijalnom sektoru ili se bilo

kojim povodom zateknu na tom podruju. Te kategorijeosoba jesu:

- Osobe sklone vrenju krivinih djela, vie puta osuivane osobe (povratnici, recidivisti);- Profesionalni i specijalizirani kriminalci (razbojnici, provalnici, depari, varalice,

krijumari i dr.);

- Osobe koje su izvrile jedno ili vie krivinih djela protiv naroda i drave te drugepolitiki negativne osobe;

- Poinioci teih privrednih delikata;- Osobe za koje se iz bilo kojih razloga osnovano pretpostavlja da su sklone vrenju

krivinih djela i drugim porocima, koje esto mijenjaju prebivalite ili boravite ili esto

pod sumnjivim okolnostima putuju u inozemstvo;

- Osobe sklone vrenju teih prekraaja protiv javnog reda i mira (siledije, kockari,skitnice, prostituke i dr.);

- Osobe pod saveznim ili lokalnim pojaanim nadzorom i dr.Kontrola i nadziranje ostvaruju se:

- Vlastitim zapaanjem i osmatranjem unutar redovitog vrenja pozornike ili patrolnedjelatnosti;

- Razgovorima i kontaktima s graanima koji imaju neka saznanja o osobi pod kontrolom;- Preko informatora;- Provjeravanjem alibija;- Postavljanjem zasjeda;- Koritenjem legalnih izvora;- Prismotrom (pratnjom);- Kontrolom ispravnosti vozila i sl. prilikom kontrole i regulacije prometa na cestama;- Vanjskim pregledom odjee i pregledom osobne prtljage;- Posjetom i razgovorom s kontroliranom osobom itd.


22/24


22

7

7http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika(24.01.2014.)
http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika


23/24


23

Zakljuak

1. Kriminalistiko-operativni rad je skup pravno utemeljenih i svrsishodnih mjera, radnji

i sredstava kakve pripadnici kriminalistike policije primjenjuju na poslovima spreavanja i

suzbijanja kriminala. U ukupnosti policijskih poslova, kriminalistiko-operativni rad ima ima

izrazit znaaj s obzirom da je direktno usmjeren na kriminalitet i kriminalce kao drutveno

najopasnije pojave. Sadrajno predstavlja izuzezno sloenu djelatnost kakva uobziruje strune,

profesionalne, iskustvene, pa i line, kvalitete slubenih lica. Operativni rad podrazumijeva

dugotrajan i kontinuiran doticaj slubenih lica sa kriminalnim licima i sredinama u ostvarivanju

primarne funkcije policije, uz istovremeno izlaganje negativnim uticajima istih, odakle crpimo

potrebu ireg naunog i drutvenog istraivanja pozitivnih efekata njegove primjene, kao i

tetnih uzroka i posljedica, pravnog i sadrajnog regulisanja, profesionalnog vrednovanja i daljeg

unapreivanja. 2. Bitan oteavajui faktor primjene i daljeg unapreivanja operativnog rada lei

u nedovoljnom zakonodavnom, instruktivnom, strunom i profesionalnom definisanju i

regulisanju ove oblasti. Ovakvo stanje kontinuirano dovodi do dalje erozije operativnog rada,

iako je u pitanju izrazito vaan element policijskog djelovanja. Sa druge strane, operativa se sve

ee zloupotrebljava kao paravan za nezakonita ili po ugled MUP RS tetna ponaanja

pojedinih pripadnika policije. Moe se slobodno zakljuiti kako osnovni izvor negativnih pojava

u oblasti operativnog rada lei u proizvoljnom pravnom i sadrajnom definisanju istog, kako odstrane operativaca, tako i od strane rukovodnih struktura. 3. Postojee neureeno stanje i sam

znaaj operativnog rada u ukupnosti policijskog djelovanja kao hitnu mjeru i polazni osnov

nameu potrebu donoenja obavezne instrukcije u formi opteg pravnog akta koja bi jasno

definisala i regulisala oblast operative, odredila prava i obaveze slubenih lica, obezbijedila

primjenu, razvoj i vrednovanje ovakvog rada, te preduprijedila zloupotrebno ponaanje.


24/24

Osnove operativne kontrole Seminarski radLiteratura

Peri, V. Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb, 1987.

Internet izvori:

http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-

%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf

https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijs

ka+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.

0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-

1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgsk

zR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-

pretraga1.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-

poredak.com%252F2012%252F05%252F29%252Fzasto-se-ne-isplati-suradivati-

%2525E2%252580%25258B%2525E2%252580%25258Bs-policijom-nacin-ophodenja-sa-

policijskim-sluzbenikom%252F%3B400%3B313

http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika
http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttps://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttp://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodikahttps://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijska+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0.0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B8-1fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgskzR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwp-content%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrola-pretraga1.jpg%3Bhttp%253http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdfhttp://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf

seminarski rad sanjin batlak konačna verzija

Documents