UNIVERZITET U TUZLIEKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MIKROEKONOMIJA

PREDUZEĆA

Ime i prezime mentora: Ime i prezime studenta:

Proesor:Dr. Zijad Džafić Adilović Azur I-2667/10Asistent: Erna Ibrišević

Tuzla april.2011.godine

SADRŽAJ

UVOD................................................................................................... 31. OSNOVNA OBILJEŽJA PREDUZEĆA................................................ 4

1.1. Oblici i vrste preduzeća u savremenim uslovima....................... 4

2. VRSTE PREDUZEĆA ......................................................................... 52.1. Akcionarsko društvo – AD......................................................... 52.2. Društvo sa ograničenom odgovornošću – DOO ........................ 52.3. Komanditno društvo.................................................................. 62.4. Ortačko društvo......................................................................... 6

3. MALA PREDUZEĆA............................................................................ 64.1. Principi......................................................................................... 9

4. SREDNJA PREDUZEĆA .................................................................... 155. VELIKA PREDUZEĆA ........................................................................ 16 ZAKLJUČAK....................................................................................... 17 LITERATURA ......................................................................................18

UVOD

Preduzeće ili poduzeće je osnovni privredni subjekt (organizacija), koji se osniva radi sticanja dobiti. Preduzeće je pravno lice, sa pravima i obavezama i imovinom odvojenom od fizičkog lica. Preduzeće je obično društvo osnovano u svrhu obavljanja privrednih djelatnosti i zaštite imovine, života i poslovanja.Ciljna funkcija preduzeća je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne forme preduzeća. Preduzećima koja obavljaju djelatnost od opšteg interesa svojstveno je da, pored ove ciljne funkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u zadovoljavanju potreba korisnika usluga iz obavljanja ove djelatnosti. Nije isključeno da se preduzeća osnivaju radi uštede troškova svojim osnivačima, bez obzira na to što privredno zakonodavstvo to izričito ne predviđa. U pitanju su: istraživanja tržišta, istraživanja nalazišta određenih rudnih sirovina, obavljanje određenih zajedničkih funkcija i slično.

Preduzeća organizuju proizvodnju, nude na tržištima određene količine roba (gotovih proizvida), nastojeći da maksimiziraju svoje dobiri.

Kada odlučuju o proizvodnji ponudi, preduzeća nastoje da svoje prozvode (usluge) prodaju po takvim cijenama, kako bi pokrili cene koštanja (odnos ukupnih trpškova proizvodenje i prometa po jedinici proizvoda) i ostvarili određeni iznos dobiti (na primer, u vrednosti 10% cijene koštanja).

Preduzeća se uzdržavaju od smanjivanja cijena, jer to mogu uraditi i konkurenti. Tima mogu više izgubiti nego dobiti.

Ovakvo ponašanje preduzeća svojstveno je privredama sa izraženom konkurencijom i bez značajnih inflatornih i monoplističkih tendencija.

3

2. Osnovna obilježja preduzeća su1:

preduzeće ima svoju ekonomiju;

ekonomiju ostvaruje u okruženju sa kojim je u permanentnoj komunikaciji;

preduzeće je složen, dinamički, ekonomski sistem;

preduzeće je poslovno-finansijski entitet, te se kao takav rukovodi, pre svega,

poslovno-finansijskim ciljevima;

procesima i pojavama u preduzeću upravlja kompetentan menadžment.

2.1. Oblici i vrste preduzeća u savremenim uslovima2

Privredna ili trgovačka društva:

društva lica:

ortačko

komanditno

Društva kapitala:

akcionarska društva

društva sa ograničenom odgovornošću

javna preduzeća

inokosna preduzeća  (radnje)

zadruge

korporacije

holdinzi

poslovna udruženja

4

1 N.Gregory Mengw Uvod u ekonomiju „Mate D.o.o. 2006.god.“ st.562 N.Gregory Mengw Uvod u ekonomiju „Mate D.o.o. 2006.god.“ st.57

3. VRSTE PREDUZEĆA

Pravne forme privrednih društava3:

Akcionarsko društvo – AD Društvo sa ograničenom odgovornošću (do 50 osnivača) – DOO Komanditno društvo – KD Ortačko društvo (dva ili više vlasnika)

3.1. Akcionarsko društvo

Akcionarsko društvo je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih i/ili fizičkih lica u svojstvu akcionara radi obavljanja određene dijelatnosti, pod zajedničkim poslovnim imenom.4 Osnovni kapital akcionarskog društva utvrđen je i podeljen na akcije. Što se odgovornosti tiče, akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom.Akcionari akcionarskog društva ne odgovaraju za obaveze društva, osim do iznosa ugovorenog a neuplaćenog uloga u imovinu društva (u skladu sa Zakonom o privrednim društvima).

3.2. Društvo s ograničenom odgovornošću (doo)

Kada govorimo o osnivanju preduzeća, u praksi je najčešće u pitanju osnivanje Društva sa ograničenom odgovornošću (DOO). To je privredno društvo koje osniva jedno ili više pravnih ili fizičkih lica (najviše 50).5 Ulog u društvu može biti novčani ili nenovčani. Novčani dio osnovnog kapitala društva na dan uplate iznosi najmanje 500 EUR-a u dinarskoj protivrednosti, od čega se najmanje polovina uplaćuje na privremeni račun društva do registracije društva, a ostatak u roku od 2 godine od dana registracije.Društvo s ograničenom odgovornošću odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom. Član društva s ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim do iznosa neunetog uloga u imovinu društva.

5

3 N.Gregory Mengw Uvod u ekonomiju „Mate D.o.o. 2006.god.“ st.584 Džafić Zijad: Mikroekonomija „Off-set, Tuzla 2009.god.“ st 70

5 Baralija Azra Pravo „Mate D.o.o. 2005.god.“ st.90

3.3. Komanditno društvo

Na komanditno društvo primenjuju se odredbe Zakona o privrednim društvima o ortačkom društvu, ako pomenutim zakonom nije drukčije uređeno.Komplementari imaju status ortaka ortačkog društva, ako Zakonom o privrednim društvima nije drukčije uređeno.

3.4. Ortačko društvo

Ortačko društvo u smislu Zakona o privrednim društvima jeste privredno društvo koje osnivaju dva ili više fizičkih i/ili pravnih lica u svojstvu ortaka društva radi obavljanja određene delatnosti pod zajedničkim poslovnim imenom.Ortačko društvo odgovara za svoje obaveze celokupnom imovinom. Ortaci ortačkog društva odgovorni su solidarno za sve obaveze društva celokupnom svojom imovinom, ako sa poveriocem nije drukčije ugovoreno.

6

4.MALA PREDUZEĆA

Mala preduzeća (engl.Small business enterprises) postoje u skoro svim privrednim oblastima.6

Ova preduzeća shodno ekonomskim parametrima, imaju mali obim poslovanja, mali uloženi kapital i mali broj zaposlenih radnika.Ona se strukturno uklapaju u privredni prostor koji nisu pokrila velika i srednja preduzeća i obavljaju i poslove za koje i nisu zainteresovana, ili koji nisu profitabilni za veća preduzeća. Preduzeća male privrede povećavaju stepen i obim korišćenja novih resursa jedne privrede, uz visok stepen fleksibilnosti i adaptivnosti novim tržišnim i drugim uslovima. Mala preduzeća po pravilu, osniva pojedinac, preduzetnik, koji je istovremeno i vlasnik i menadžer preduzeća. On samostalno donosi sve odluke koje se odnose na poslovanje i snosi rizik poslovanja preduzeća.

Malo preduzeće karakteriše relatvno nizak stepen specijalizacije poslova, upravljačkih i poslovnih funkcija. Poslovi malog preduzeća su, po pravilu, lokalnog karaktera sa stanovišta tržišta i zaposlenosti.Broj zaposlenih u malom preduzeću varira od jedne oblasti do druge. Na primjer u svijetu se smatra malim preduzećem ono koje zapošljava do 200 radnika u industriji, dok je npr. u trgovini njegova veličina izražena godišnjim prometom. Najveći broj malih preduzeća osniva se i posluje u oblasti maloprodaje,veliko prodaje i sektora usluga. U oblasti proizvodnje,to su uglavnom kooperacije sa srednjim i velikim preduzećima u oblasti proizvodnje koje zahtijevaju brza prilagođavanja ili su sezonskog karaktera (na primjer modna obuća i odjeća i sl.).

Visok stepen tržišne fleksibilnosti i niski fiksni troškovi predstavljaju značajnu odrednicu i komparativnu prednost malih preduzeća. Ona su često i izvor inovacija i kao takva doprinose ubrzanijem razvoju privrede.U ovim preduzećima dolazi doizražaja preduzetnička inicijativa, profitabilnost ulaganja kapitala, inovativnost i kreativnost. Sektor malih preduzeća dobija poseban značaj u zemljama koje ostvaruju ubrzani tehnološki razvoj, jer se preko malih preduzeća lakše prenosi savremena tehnologija. Mala preduzeća imaju izuzetno značajnu ulogu u lokalnom i regionalnom razvoju jedne zemlje. Ona su često glavni izvor novezaposlenosti. Mala preduzeća mogu imati i značajnu ulogu u spoljnoj trgovini jedne zemlje ka kooperanti velikih multinacionalnih preduzeća i kompanije.

Zanatske  radnje  i mala preduzeća čine centar evropske privrede i društva. 20 miliona malih i srednjih preduzeća  čini 99 % svih biznisa u Evropi. 98 % svih evropskih preduzeća ima manje od 50 zaposlenih, a 90 % svih preduzeća su još manja i imaju manje od deset zaposlenih. Mala preduzeća zapošljavaju polovinu ukupne radne snage Evrope, a njihov udio u stvaranju privredne vrijednosti iznosi 40%7.

7

6 Džafić Zijad: Mikroekonomija „Off-set, Tuzla 2009.god.“ st 70

7David C.Collender Microeconomic, „Mate d.o.o. 1993 god“ st 66

U skladu s Poveljom za mala preduzeća je posebno važno da se u svim područjima politike pri ispitivanju ili izradi novih zakonskih propisa primjenjuje načelo

"Think Small First" (prvo misli na mala preduzeća), što znači da donosioci  političkih odluka u obzir uzimaju sve karakteristike zanatskih  i malih preduzeća, u što je uključeno i ocjenjivanje uticaja propisa na zanate  i mala preduzeća.

U okviru Strategije za rast i zapošljavanje EU-a zanatske radnje i mala preduzeća imaju odlučujuću ulogu u ostvarivanju cilja blagostanja i održivosti Evrope. I u kontekstu globalizacije ova preduzeća većinom ostaju vjerna svojim korijenima i daju značajan doprinos lokalnom razvoju i socijalnoj integraciji. 

Stvaraju radna mjesta i mogućnosti za stručno obrazovanje i brinu za prenošenje i stalno poboljšanje stručnih znanja koja karakterizira visok stepen vještina i jaki angažman preduzetnika.

Temelj evropske konkurentnosti je kvaliteta u svim područjima, u obrazovanju, inovacijama, proizvodima, uslugama i stvaranju preduzetničke okoline.  U tom kontekstu zanati i malo preduzetništvo imaju odlučujuću ulogu. 

Oni potiču preduzetništvo, inovacije i kreativnost - najvažnije sastavne dijelove moderne  evropske privrede spreme za suočavanje s izazovima 21. stoljeća.Naglašavajući potrebu za jasnim spoznavanjem i razumijevanjem zanatstva i malog preduzetništva, EU je  donijela sljedeće zaključke za postizanje konkurentnog sektora zanatstva  i malog preduzetništva

Ključni dijelovi povelje

Mala su preduzeća temelj evropske privrede. Glavni su izvor zaposlenja, te u njima nastaju mnoge poslovne ideje. Nastojanja Europe oko uvođenja nove ekonomije uspjet će samo ukoliko se mala preduzeća stave na vrh ljestvice prioriteta. Mala preduzeća najosjetljivija su na promjene u poslovnom okruženju. Posebno ih pogađa pretjerana birokracija, ali će isto tako među prvima doživjeti procvat kada se ukinu birokratske prepreke ili uvede sistem  nagrađivanja uspješnosti.

U Lisabonu je Evropska Unija postavila za cilj postati najkonkurentnija i najdinamičnija privredna na svijetu, temeljeno na znanju, sposobno za održiv privredni  razvoj, za otvaranje većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta, te jaču socijalnu koheziju. Mala su preduzeća glavni pokretači inovacije, zaposlenja, te socijalne i lokalne integracije u Evropi. Stoga, treba tek stvoriti najpogodnije okruženje za mala preduzeća i preduzetništvo.

8

4.1. Principi

Ustrajući na tome8:-Svjesni smo dinamičnosti i sposobnosti malih preduzeća u iznalaženju novih odgovora na potrebe tržišta i otvaranju radnih mjesta-Naglašavamo važnost malih preduzeća u procesu posticanja socijalnog i regionalnog razvoja, pružanjem primjera inicijative i predanosti-Prepoznajemo da je preduzetništvo važna i produktivna vještina, na svim nivoima odgovornosti-Pozdravljamo uspješna preduzeća, koja zaslužuju primjerenu nagradu-Uzimamo u obzir da je neuspjeh neizbježna popratna pojava svake odgovorne inicijative i preuzimanja rizika, te da ga treba shvatiti isključivo kao priliku za napredovanje kroz učenje-Prepoznajemo vrijednosti znanja, predanosti i fleksibilnosti u novoj ekonomiji.

-Položaj malih preduzeća u Evropskoj Uniji može se poboljšati djelovanjem usmjerenim ka posticanju preduzetništva, evaluaciji postojećih mjera i kada je to potrebno prilagođavanjem tih mjera malim preduzećima, te nastojanjem da nosioci politika uzmu u obzir potrebe malih preduzeća. U tu se svrhu zalažemo da ćemo:-Osnažiti duh inovacije i preduzetništva, što omogućuje evropskim preduzećima da se suoče s izazovima koji se pred njih postavljaju -Stvoriti regulacijski, fiskalni i administrativni okvir, pogodan za preduzetvičku djelatnost i unapređenje statusa preduzetnika

-Osigurati pristup tržištu, na način da zahtjevi budu što manje opterećujući, te da su u skladu s glavnim ciljevima javne politike-Olakšati pristup najkvalitetnijem istraživanju i tehnologiji-Poboljšati pristup izvorima financiranja kroz čitav životni ciklus preduzeća-Trajno raditi na poboljšanju rezultata, kako bi Evropska Unija zaista mogla ponuditi najbolje u svijetu okruženje za mala preduzeća-Promovisati vrhunsku podršku malim preduzećimaPrincipi djelovanja.Pružajući podršku ovoj Povelji, ujedno se obvezujemo da ćemo djelovati u skladu sa sljedećim principima djelovanja, uzimajući u obzir potrebe malih preduzeća.

1. Obrazovanje i obuka u području preduzetništva

Evropa će njegovati poduzetnički duh, kao i nove vještine9. Opšta znanja o poslovanju i preduzetništvu treba učiti u školama. Isto tako bi posebni moduli iz poslovanja trebali postati sastavnim dijelom obrazovnih programa u srednjem i visokom školstvu. Posticati ćemo i promovisati preduzetničke napore mladih ljudi, te raditi na primjerenoj obuci za menadžere u malim preduzećima. 9

8 Radocaj Arsenija Ekonomija profita „ V.P.Š. Prijedor 2003.god.“ st 789 Radocaj Arsenija Ekonomija profita „ V.P.Š. Prijedor 2003.god.“ st 88

2. Jeftinije i brže osnivanje preduzeća

Kada je riječ o trošku osnivanja preduzeća, treba nastojati postići što veću konkurentnost u tom području u svjetskim razmjerima. To znači, poticati zemlje s najvećim zakašnjenjima i najkompliciranijim procedurama za osnivanje novih preduzeća da uhvate korak s najbržima. Također treba povećati mogućnost elektronske registracije.

 3. Kvalitetnije zakonodavstvo i regulacija

Nacionalne zakone o stečaju treba ocjenjivati s tačke gledišta dobre prakse. Učenje kroz benchmarking vježbe trebalo bi nas dovesti do poboljšanja trenutnih praksi u EU-u. Potrebno je pregledati novu regulaciju na nacionalnom nivou i na nivou Zajednice kako bi se ocijenio njezin utjecaj na mala preduzeća i preduzetnike. Tamo gdje to bude moguće, nacionalne propise i propise EZ-a trebat će pojednostavniti. Vlade bi trebale uvesti pojednostavljene administrativne dokumente, prilagođene korisnicima. Mala preduzeća bi se mogla izuzeti iz nekih regulacijskih obveza. U tom smislu, Komisija bi trebala pojednostavniti zakonodavstvo u području tržišnog natjecanja kako bi se smanjio teret ispunjavanja obveza koji snose mala preduzeća.

4. Dostupnost vještina

Nastojat ćemo se pobrinuti da institucije koje se bave obukom, uz edukacijske programe “unutar kuće”, osiguraju dostatnu ponudu vještina prilagođenih potrebama malih preduzeća, kao i pružanje trajne obuke i konzultantskih uslugaa.

 10

5.Poboljšati elektronski pristup

Javne vlasti treba potaknuti da povećaju elektronsku komunikaciju s malim preduzećima10. Tako će preduzeća moći dobiti savjete, ispunjavati obrasce, porezne prijave ili pak dobivati informacije elektronskim putem, drugim riječima brže i jeftinije. Komisija bi trebala dati primjer vlastitom inicijativom.

 

 

6. Bolje iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta

Mala preduzeća osjećaju korist od reformi koje se provode u evropskoj privredi. Komisija i zemlje članice stoga moraju nastaviti sa započetim reformama koje za cilj imaju dovršavanje procesa stvaranja istinski jedinstvenog evropskog tržišta, prilagođenog malim preduzećima u područjima važnima za njihov razvoj, kao što su elektronska trgovina, telekomunikacije, komunalne službe, javna nabava i prekogranični sistemi plaćanja11.Isto tako, treba strogo primjenjivati evropske i nacionalne propise u području tržišnog natjecanja da bi svako malo preduzeće imalo jednaku mogućnost za ulazak na nova tržišta, kao i za tržišno natjecanje u pravičnim uvjetima.

11

10 David C.Collender Microeconomic „Mate d.o.o 1993 god“ st 9211 Samuelson A. Paul i Nordehaus D. Wiliam Ekonomija „ MATE, Zagreb 2000.god.“ st. 65

7. Oporezivanje i financijska pitanja

Potrebno je prilagoditi porezne sisteme kako bi se nagradila uspješnost, postcalo osnivanje preduzeća, te ekspanzija malih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta, te olakšalo stvaranje i razvoj malih preduzeća12. Zemlje članice trebale bi primjenjivati najbolju praksu kada je riječ o oporezivanju, te o stimulativnom nagrađivanju uspješnosti. 

Preduzetnicima su potrebna sredstva da bi uspjeli ostvariti svoje ambicije. U cilju poboljšanja pristupa malih preduzeća financijskim uslugama, mi ćemo: • definisati i ukloniti prepreke stvaranju paneuropskog tržišta kapitala i provesti Plan djelovanja u području financijskih usluga i Plan djelovanja za rizični kapital • Poboljšati vezu između bankarskog sistema i malih preduzeća time što ćemo omogućiti primjerene uvjete pristupa kreditiranju i rizičnom kapitalu (venture capital) 

• Poboljšati pristup strukturnim fondovima i inicijativama "dobrodošlice" Evropske investicijske banke u cilju povećanja sredstava koja se stavljaju na raspolaganje novim preduzećima (start-ups), te preduzećima za visoku tehnologiju, uključujući i financiranje emisijom dionica

12

12 David C.Collender Microeconomic, „Mate d.o.o 1993 god.“ st 97

8. Jačanje tehnološkog kapaciteta malih preduzeća.

Ojačat ćemo postojeće programe za promovsanje  širenja tehnologije među malim preduzećima kao i sposobnosti malih preduzeća da pronađu, odaberu i usvoje

tehnologije13. Pružit ćemo podršku saradnji u području tehnologije, te razmjeni među preduzećima različitih veličina, a posebno malim europskim preduzećima, razviti djelotvornije istraživačke programe za komercijalnu primjenu znanja i tehnologija, te razviti i prilagoditi sisteme izdavanja potvrda za mala preduzeća. Važno je pobrinuti se da patent zajednice bude lako dostupan malim preduzećima.

Treba podržati ono djelovanje na nacionalnoj i regionalnoj razini koje je usmjereno ka razvoju grupa i mreža preduzeća, unaprijediti panevropsku suradnju malih preduzeća koja koriste informacijsku tehnologiju, proširiti najbolju praksu kada je riječ o sporazumima o saradnji, te podržati saradnju malih preduzeća kako bi se poboljšala njihova sposobnost za ulazak na panevropska tržišta i za širenje njihovih aktivnosti na tržišta u trećim zemljama.

9. Uspješni modeli elektronskog poslovanja i vrhunske podrške malim preduzećima

Komisija i zemlje članice trebaju podržati mala preduzeća u korištenju najbolje prakse i usvajanju sve uspješnijih poslovnih modela koji će im omogućiti da istinski napreduju u novoj ekonomiji. Koordinirat ćemo aktivnosti zemalja članica i EU-a u cilju stvaranja sistema, mreža i usluga informacijske i poslovne podrške, koji će biti lako dostupni i jednostavni za primjenu, te relevantni za potrebe preduzeća; osigurati u čitavom EU-u mogućnost vodstva i podrške mentora i tzv. poslovnih “anđela”, između ostalog putem web stranica, te korištenjem Evropskog centra za promatranje malih i srednjih preduzeća.

13

13 Mate Babić Mikroekonomska analiza „Mate D.o.o. 2000.god.“st 105

10.Razviti jače, učinkovitije zastupanje interesa malih preduzeća na nivou Unije i na nacionalnom  nivou.

Dovršit ćemo pregled koji se bavi zastupanjem interesa malih preduzeća u EU-u i na nacionalnom nivou, te kroz socijalni dijalog. Obvezujemo se da ćemo napredovati ka tim ciljevima koristeći otvorenu metodu koordinacije nacionalnih politika o preduzećima. U tu svrhu koristit će se Višegodišnji program za preduzeća i preduzetništvo, kardifski proces privrednih reformi, luksemburški proces politika zapošljavanja i drugi programi i inicijative

Zajednice. Svake ćemo godine nadzirati i ocjenjivati napredak na temelju izviještaja Komisije o bitnim pitanjima tokom proljetnih sastanaka na vrhu. Koristit ćemo djelotvorne pokazatelje kako bismo ocijenili napredak u vremenu i u odnosu one najuspješnije u svjetskim razmjerima, a u cilju nadogradnje vlastitog znanja, iznalaženja boljih praksi u svim područjima koja se tiču malih preduzeća, kako bismo neprestano mogli poboljšavati vlastite rezultate.

14

5. SREDNJA PREDUZEĆA

Preduzeća srednje veličine imaju između 100 i 300 zaposlenih. Veličina preduzeća se utvrđuje u zavisnosti od primenjenih kriterijuma. Ako se kao kriterijum koristi samo broj zaposlenih, pri tome se zanemaruje količina uloženog kapitala. Savremena tehnologija i automatizacija radnih procesa mogu da obezbede proizvodnju visokog obima sa malim brojem zaposlenih. Stoga je kriterijum veličine uslovna kategorija i ne predstavlja istovremeno indikator ekonomskog značaja preduzeća.

Srednja preduzeća se nalaze na prelazu između malih i velikih. Preduzeća srednje veličine imaju određene sličnosti i sa malim i velikim preduzećima. Prednost srednjih preduzeća u odnosu na velika su u većoj fleksibilnosti i reagibilnosti na tržišne i tehnološke promene. Ovo je naročito izraženo u granama u kojima je brzina i sposobnost prilagođavanja bitan uslov fleksibilnosti poslovanja.Podjela rada i kooperacija su značajno razvijene u ovim vrstama preduzeća. Srednja preduzeća karakteriše relatvino visok stepen specijalizacije poslova i zaokruženost radnog i tehnološkog procesa.Visok stepen specijalizacije poslovnih funkcija u preduzeću srednje veličine dovodi do povećanja ukupne fleksibilnosti preduzeća.

Primjena nauke i savremenih dostignuća tehike i tehnologije kod ovih preduzeća veća je nego kod malih preduzeća, ali znatno manja nego kod velikih preduzeća. Pitanje ekonomije obima ne postavlja se tako snažno kao kod malih i srednjih kao i kod velikih preduzeća – jer ovu vrstu preduzeća karakterišu niski fiksni troškovi. Srednja preduzeća imaju veću moć prilagođavanja adaptibilnosti potrebama tržišta i drugih spoljnih faktora,nego velika preduzeća.

Organizacija rada u ovim preduzećima se razvija na bazi naučnih principa. Sve neophodne funkcije su razvijene u skladu sa potrebama obavljanja delatnosti i reprodukcije ovih vrsta preduzeća. Srednja preduzeća su obično preovlađujuće u strukturi privrede jedne srednje ekonomski razvijene zemlje.

15

VELIKA PREDUZEĆA:

Velika preduzeća su preduzeća koja imaju vise od 200 zaposlenika. Godišnji prihod ovih preduzeća mora biti veći od 5 000 000KM. Oni su obavezni da budu u sistemu PDV. Ovakvih preduzeća u BiH ima veoma malo, jedno od najpoznatih velikih preduzeća u BiH je „Širbegović Grup“. Ova preduzeća su obavezna da svoje zaposlene što bolje i efikasnije plaćaju i da izmiruju obaveze prema njima. Dobar odnos vlasnika prema zaposlenima može samo poboljšati stanje preduzeća i zadovoljstvno klijenata.

Jedno od največih preduzeća u BiH je „Širbegović Grup“ iz Gračanice.Vlasnik i osnivač ovog preduzeća je gospodni Faruk Širbegović.Gospodin Faruk je imao jasnu viziju šta želi da postigne i kako želi da osnuje svoje preduzeće.

Jasna vizija

Biografija Faruka Širbegovića,osnivača i vlasnika Širbegovič grupe je usko vezana za historijat negove kompanije.Rođen je u Gračanici,gradu poduzetništva,prije 49 godina.Sa 29 godina je imao formiranu porodicu i svoju vlastitu firmu.Obišao je cijeli svijet,ali Gračanica je mjesto u kojem rado živi sa porodicom i gdje je okružen prijateljima.U svom domu smještenom iznad Gračanice rado prima i ugošćuje mnoge gost.Sa suprugom Selmom u sretnom braku živi već 25 godina,ima troje djece.Možda če djece željeti nastaviti porodični biznis,no,Širbegović je svijestan i druge mogučnosti.A to je da postanu mladi ljudi sa vlastitom vizijom,kojoj on ni u kom slučaju ne želi stati na put,nego ih podržava u njihovom izboru posla kojim će se baviti,jer smao tako posao donosi korist i zadovoljstvo.

16

ZAKLJUČAK:

Kao što se iz predhodnog teksta može vidjeti najbolja preduzeća za poslovanje su mala preduzeća. Ovaj argument je zbog toga što je mala preduzeća lahko osnovati. Velika preduzeća za osnivanje traže velika ulaganja i velike sume novca za pokretanje i otvaranje takvih preduzeća. Srednja preduzeća su povoljna za otvaranje jer ne traže velika ulaganja. Za početak svakog biznisa najbolje je početi sa malim preduzećem, a onda postepeno širiti kapacitete i povećavati broj zaposlenih i količinu prihoda.ljudi najčešće osnivaju preduzeća radi vlastitih interesa i vizija koje na taj način ostvaruju. To se vidi na primjeru velikih preduzeča. Primje velikog preduzeća kao što je Širbegović grup. Sve osobe na svijetu imaju određene ciljeve i interese, pa im preduzeća omogučavaju da ispune te ciljeve te da osnuju nešto što će ostati iza njihove smrti.

17

LITERATURA:

1. Džafić Zijad: Mikroekonomija „Off-set, Tuzla 2009.god.“

2. Mate Babić Mikroekonomska analiza „Mate D.o.o. 2000.god.“

3. N. Gregory Mankiw Osnovi Ekonomije „Mate D.o.o. 2006.god.“

4. Radocaj Arsenija Ekonomija profita „ V.P.Š. Prijedor 2003.god.“

5. Samuelson A. Paul i Nordehaus D. Wiliam Ekonomija „ MATE, Zagreb 2000.god.“

6. David C.Collender Microeconomic, 1993 god.

7. Baralija Azra Pravo „Mate D.o.o. 2005.god.“

8. INTERNE:

http://www.vup.hr/~skriptarnica/images/RIT/pocela_ekonomije/vrste%20elasticnosti.pdf

http://degiorgi.math.hr/aktuari/doc/preduzeće

http://www.scribd.com/doc/15439992/SEMINARSKI-preduzeće

18