UNIVERZITET U SARAJEVU EKONOMSKI FAKULTET

S E M I N A R S K I R A DPredemet: Poslovne finansije

Tema: Repo ugovori

Mentor: Studenti:Prof. Dr. Adnan Rovčanin Ass. Adem Avdić

Sarajevo, oktobar 2009.1.SADRŽAJ

1

1. UVOD...........................................................................................................................3 3. HISTORIJAT REPO UGOVORA...............................................................................4 4. POJAM REPO UGOVORA.........................................................................................5 4.1. Generički pojam repo ugovora...............................................................................6 4.2. Računanje repo stope.............................................................................................6

5. ZAKLJUČIVANJE REPO UGOVORA.......................................................................7

6. PRAVNA PRIRODA REPO UGOVORA..................................................................8

7. TRANSAKCIJA REPO UGOVORA........................................................................ 9

8. VRSTE REPO UGOVORA........................................................................................11 8.1. Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje.........................................11 8.2. Vrste repo poslova prema rokovima dospjeća.................................................... 11 9. RIZICI REPO UGOVORA.......................................................................................12

9.1 Kreditni rizik........................................................................................................129.2 Tržišni rizik...........................................................................................................129.3 Operativni rizik.....................................................................................................149.4 Rizik likvidnosti....................................................................................................149.5 Pravni rizik............................................................................................................14

10. PRIMJER : Zaključivanje ugovora između banke "A" ( iz RH ) sa

inozemnom bankom "B“..........................................................................14 11. PRILOG .....................................................................................................................15

12. ZAKLJUČAK............................................................................................................ 16 13. LITERATURA............................................................................................................17

2. UVOD

2

Tema naseg seminarskog rada je " Repo ugovori ", no prije toga bilo je neophodno objasniti neke pojmove, primjenu i značaj repo ugovora, kako bi se lakse shvatila njegova važnost u današnjem svijetu. Bitno je spomenuti da nismo proučavali samo pravnu stranu tj. sam pojam repo ugovora, već pokušali smo stvoriti cjelokupnu sliku o ovom instrumentu tržišta novca.

Seminarski rad smo započeli sa poglavljem koji se odnosi na historijski razvoj repo ugovora, njegov značaj i primjena na pojedinim tržištima, drugi dio govori o samom pojmu repo poslova, zatim analiziranjem njegovih specifičnih elemenata, način odvijanja repo transakcija uz primjer gospođe Marijane Jelić. Seminarski rad zavrsavamo sa poglavljem o rizicima repo ugovora.

Repo je jedan od najzastupljenijih instrumenata na tržištima novca. Zbog svojih specifičnosti, repo ugovori predstavljaju najuspješniji instrument tržišta novca u većini zemalja. Repo danas predstavlja vrlo važno sredstvo kojim se aktivno služi veliki broj centralnih i poslovnih banaka širom svijeta. Centralne banke koriste repo poslove kao jedan od instrumenata monetarne politike i za bolje upravljanje deviznim rezervama. Poslovne banke, ali i investicijski fondovi i drugi sudionici na tržištu, koriste ga zbog njegove kreditne funkcije, te kao prikladno sredstvo za upravljanje likvidnošću i rizicima.

Zbog svojih specifičnosti, repo ugovori predstavljaju najuspješniji instrument tržišta novca i sigurno jednu od najuspješnijih finansijskih inovacija u svijetu već dugi niz godina.

3. HISTORIJAT REPO UGOVORA

3

Repo posao u većini zemalja koristi se već dugi niz godina. Bitno je spomenuti da najznačajnija finansijska tržišta su SAD-a, Kanade,Velike Britanije, Francuske, Njemačke Japana. Najstariji podaci o prvoj pojavi repo poslova mogu se naći već 1820-tih godina. Prema pojedinim izvorima, prve repo poslove počela je u to vrijeme prakticirati Bank of England (Kohn, 1994).¹

Sljedeća pojava repo transakcija datira daleko 1918. godine, kada ih je počeo koristiti američki Federal Reserve System (FED) kao sredstvo monetarne politike. Pojedinačni repo poslovi u koje kao ugovorna strana nije bio uključen FED počeli su se odvijati tek 1950-tih godina od kada počinje neprekidno povećanje broja repo transakcija, a njihovo se ubrzanje počinje osjećati tridesetak godina kasnije. Takvom razvoju događaja posebno je pogodovalo povećano zaduženje države 80-tih godina.

Početkom osamdesetih godina repo poslovi počinju dobivati na značaju i na međunarodnoj sceni. Najzaslužnija tome je bila opća strukturalna promjena finansijskih tržišta, te sve veća internacionalizacija, posebno u trgovini vrijednosnih papira čiji je opseg transakcija zabilježio višestruki porast.

Upravo je takav drastičan porast investicija širom svijeta prouzrokovao i češću pojavu poteškoća s likvidnošću uz učestalija kašnjenja pri odvijanju transakcija. Najveće zanimanje za repo poslove pokazale su europske i japanske banke putem svojih društava kćeri, investicijskih banaka. Pojačana konkurencija utjecala je na pad marže odnosno kamatne stope ( repo rate ), što se pozitivno odrazilo na opseg transakcija. Upravo je repo posao, kao jeftin i fleksibilan način finansiranja, predstavljao povoljan način rješavanja potražnje za likvidnošću.

Procjenjuje se da je godišnji opseg repo poslova u 1993. godini iznosio 1.200 milijardi US $, dok je u 1995. taj broj skočio na 7.300 milijarde US $. U posljednjih nekoliko godina taj broj i dalje raste jer su se i komercijalne banke vrlo značajno uključile na repo tržišta, primjenjujući ovaj instrument ne samo za poboljšanje likvidnosti, već i za uspješnije upravljanje deviznim rezervama. Prema današnjima procjenama, najveći dio repo transakcija još uvijek se odvija na američkim tržištu ( preko 70% ), Evropa i Japan zauzimaju sve značajnije mjesto.²

¹ Marijana Jelić, Ugovor o reotkupu ( repo posao ) http://zaklada-hanzekovic.ijf.hr² Adnan Rovčanin, Upravljanje finansijama, Sarajevo, oktobar 2006.

4. POJAM REPO UGOVORA

4

Repo posao ( ugovor ) predstavlja prodaju vrijednosnog papira ( najčešće državnih vrijednosnih papira ) uz obavezu prodavca da ponovo kupi prodate vrijednosne papire od kupca po unaprijed utvrđenoj cijeni, tačno određenog (ugovorenog ) dana ( repo s unaprijed dogovorenim datumom ), ili bilo koje doba u budućnosti ( otvoreni repo ).³

Zapravo, ovakva transakcija je osiguran oblik zaduživanja, gdje vrijednosnice služe kao osiguranje duživanja. Najčešće se ugovara repo preko noći ali, može se raditi nekoliko dana tj. sedmica ili duže. Kontinuiran ugovor o reotkupu je serija prekonoćnih kredita koji se automatski obnavljaju svaki dan, sve dok ga jedna od strana ne otkaže.

Drugim riječima, repo posao počinje kada jedna strana ( investitor, kupac vrijednosnih papira ) koja želi investirati svoja novčana sredstva, kupi od druge strane ( prodavca vrijednosnih papira ) određene vrijednosne papire i istovremeno ugovori s prodavcem da će mu ih ponovo prodati na tačno utvrđeni dan, ili bilo koji dan u budućnosti, s tim da će mu prodavac vratiti pozajmljena sredstva ( kredit ) uvećan za dogovorenu kamatnu stopu (repo rate ). Repo ugovor se može zaključiti na bilo koji rok, ali po pravilu, predstavlja instrument tržišta novca. 4

Ugovorom se definiše: Prodajana cijena Kupovna cijena Razlika, troškove finansiranja odnosno kamatna stopa.

Repo posao je nastao iz tzv. sell/back transakcija, za koje su karakteristične kupovina i ponovna prodaja vrijednosnih papira, ali bez okvirnog ugovora karakterističnog za repo transakcije.

Kod definisanja pojma repo posla, treba razjasniti nedoumicu oko naziva osnovnih elemenata ove transakcije, koji mogu uzrokovati zabunu. Nedoumicu izaziva dvostruka pravna priroda repo posla. Međutim, pravna priroda repo posla jeste specifičnost finansijskog instrumenta, s obilježjem kupovine i ponovne prodaje i zajma ( kredita ). Da bi se lakše razumjelo funkcioniranje cjelokupne transakcije, koriste se pojmovi „kupac“ i „prodavac“. Ugovor ( standardizovani ugovor pod nazivom „PSA/ISMA global Master Repurchase Agreement“ ) koji se u pravilu koristi za tzv. prekoograničene ( engl. cross-border ) repo transakcije, sastavljen je na Engleskom jeziku i koriste se termini byer ( kupac ) i seller ( prodavac ).5

Repo u užem smislu određivao bi samo prodaju vrijednosnih papira, odnosno jedan dio transakcije, dok bi se pojam reverse repo odnosio na kupovinu vrijednosnih papira. Repo u širem smislu odnosi se na cjelokupni instrument, dakle i prodaju i povratnu kupovinu vrijednosnih papira zajedno.

³'4Adnan Rovčanin , Upravljanje finansijama, Sarajevo, oktobar, 2006. 5 Specijalne teme istraživanja; Modeli monetarne politike sa osvrtom na valutni odbor Bosne i Hercegovine, mr. Kemal Kozarić www.cbbh.ba

4.1 Generički pojam repo ugovora

5

Pojam repo ugovora generički se odnosi na tri različito struktuirane vrste transakcija:

Klasični repo ( repo u širem smislu riječi)

Radi se o sofisticiranom obliku tzv. sell/buy back transakcije koja se temelji na okvirnom ugovoru. U praksi se naziva samo „repo“.

Sell/buy –back

Predhodnik je klasičnih repo transakcija, predstavlja najjednostavniji oblik repo posla. Sastoji se od prodaje vrijednosnog papira i njegove ponovne kupovine, ali bez okvirnog ugovora koji obuhvaća obje transakcije. U praksi su se često pojavljivali problemi, kako nije postojao okvirni ugovor, prilikom promjene vrijednosti vrijednosnog papira, budući da ugovorne strane nisu dogovarale haircut i margin call.

Securities lending i borrowing

Transakcije koje obuhvaćaju prijenos određenih vrijednosnih papira u zamjenu za druge vrijednosne papire ( koji služe kao osiguranje ) i obrnuto, a sve u naplatu tzv. lending fee, troškova pozajmljivanja određenih vrijednosnih papira. Iako ova vrsta transakcije ima drugačiju istorijsku pozadinu od ostale dvije predhodno spomenute vrste repo transakcija, potrebno je da bude barem spomenuta zbog velike sličnosti sa pravim repo poslovima.

4.2 Računanje repo stope

Primjer 1:

Pretpostavimo da je banka kupila hartije od vrednosti po cijeni od 250.000 KM sa ugovornom obavezom da ih proda u roku od 20 dana po cijeni od 260.000 KM. Primjenićemo jednačinu za izračunavanje stope prinosa na godišnjem nivou kod diskontnih hartija, apstrahovaćemo transakcione troškove i u skladu sa međunarodnom konvencijom uzećemo 360 dana za godinu.

Cp – prodajna cijena, u našem slučaju ugovorna obaveza da kupac proda hartije po cijeni od 260.000 KMCk – nabavna (kupovna) cijena, u našem slučaju 250.000 KMbd – broj dana do dospeća, u našem slučaju 20 dana.

5. ZAKLJUČIVANJE REPO UGOVORA

6

REPO stopa

=

Cp-

Ckx

360=

260.000 – 250.000

x360

=72 %

Ck bd 250.000 20

Vrijednosni papiri koji su predmet prodaje i ponovne kupovine na tržištu, predstavljaju, ustvari osiguranje ( collateral ). Vrijednosni papiri koji se daju kao osiguranje, predstavljaju osnovni motiv, zbog kojih se na finansijskim tržištima sklapaju repo poslovi.

Ti vrijednosni papiri mogu biti:

General collaterals

Kada kupac nema posebne zahtjeve da mu se isporuči tačno određeni vrijednosni papir, već papir koji zadovoljava određene kriterije koji su za kupca prihvatljivi sa aspekta osiguranja potraživanja, tada kažemo da se radi o general collaterals.6

U ovom slučaju diler posjeduje vrijednosne papire koji mu trenutno nisu potrebni, međutim potreban mu je novac. Suprotno tom dileru, na tržištu se istovremeno nalaze i drugi sudionici koji su vrlo likvidni ( npr. Centralna banka ) i koji su spremni plasirati svoj novac. Kada se sretnu ponuda i potražnja za novcem sklopit će se repo posao. Diler će prodati vrijednosne papire drugoj strani i za uzvrat dobiti novac. Druga će strana dobiti vrijednosne papire i predati novac dileru. Nakon određenog vremena, diler će ponovo kupiti vrijednosne papire i vratiti drugoj strani novac uvećan za kamatu tzv. „repo rate“. Druga će strana prodati vrijednosne papire nazad dileru i primiti novac uvećan za repo rate. Diler je na taj način došao do jednostavnog načina finansiranja, a druga je strana na siguran način plasirala svoj novac. Ono što je značajno kod ovih transakcija jeste to da strana koja plasira novac, nije zainteresirana za tačno određeni vrijednosni papir, već joj je prvenstveno važno da je riječ o vrijednosnom papiru određene vrijednosti, budući da je funkcija toga papira osigurati potraživanje. Oko izbora vrijednosnih papira, koji mogu doći u obzir kao osiguranje, dogovaraju se obje ugovorne strane. Zbog činjenice da primarnu važnost nemaju tačno određeni vrijednosni papiri, ovakva se transakcija naziva general collateral trade.7

Special collaterals

Special collaterals su vrijednosni papiri koji su u određeno vrijeme posebno traženi na tržištu. U takvoj situaciji diler može unaprijed ( forward ) prodati određeni vrijednosni papir kojeg u trenutku dogovaranja posla nema u svom portfelju. U tom slučaju u pitanju je tzv. short sale ( kratka prodaja ). S obzirom na to da je diler preuzeo obavezu isporuke, a u svom portfelju nema datog vrijednosnog papira, sa približavanjem roka realizacije ugovora, diler će biti spreman taj vrijednosni papir nabaviti po daleko nepovoljnim uslovima, od onih koji vladaju na tržištu, kako bi pokrio svoju kratku prodaju ( poziciju ). Zbog navedenog, logično je da u uslovima special collateral, kamatna stopa ( repo rate ) budu niže u odnosu na kamatnu stopu koja trenutno vlada na tržištu za general collateral.8

6'8 Adnan Rovčanin, Upravljanje finansijama, Sarajevo, oktobar 2006. 7 Specijalne teme istraživanja , Modeli monetarne politike sa osvrtom na valutni odbor Bosne i Hercegovine, mr. Kemal Kozarić, www.cbbh.ba

6. PRAVNA PRIRODA REPO UGOVORA 9

7

Ono što je bitno za ovu vrstu ugovora jest konačni odgovor na pitanje šta bitno ovaj ugovor zapravo predstavlja. Pojedini pravni sistem različite načine tretiraju repo poslove, pa su se prilikom ocjene pravne prirode repo posla uočila tri stava:

1 repo je ugovor o kupoprodaji s obvezom povratne kupovine,

2 repo je ugovor o kreditu osiguranom vrijednosnim papirima i

3 repo predstavlja ugovor sui generis, koji sadrži elemente ugovora o kupoprodaji i elemente ugovora o kreditu.

Repo ugovori koji se koristi na međunarodnim financijskim tržištima sastavljeni su na Engleskom jeziku, te da je za isti ugovor izabrano englesko pravo kao mjerodavno. Bitno je istači da je to stav je engleskih pravnika ( npr. Sykes, 1995 ), da isti ugovor prema engleskom pravu treba biti okvalificiran kao kupoprodaja. Međutim, ne smijemo da zanemarimo razlike kontinentalnog i anglosaksonskoga prava, te općenito govoreći, koncepcija kupoprodaje prema engleskom pravu uvelike se razlikuje od one koju bi usvojili pravnici s Kontinenta.

Pojedini autori, npr. Bertschinger, ( Švicarska ) tvrde, da se ne smije zaobići temeljna funkcija repo posla, tj. kreditiranje, te da bi unatoč ugovornim nazivima "kupac" i "prodavac", te "kupnja" i "prodaja" repo posao trebalo obilježiti ( označiti ) kao kreditni posao.

Treći stav tiče se, da se repo ugovor treba promatrati kao ugovor sui generis jasno je da je ovdje uistinu riječ o specifičnom ugovoru, koje ga je vrlo teško ukalupiti u određeni, već postojeći ugovorni oblik.

9 Marijana Jelić, Ugovor o reotkupu ( repo posao ); zaklada-hanzekovic.ijf.hr

7. TRANSAKCIJA REPO UGOVORA

8

Transakcija je tako struktuirana, da uistinu dolazi do prenosa vlasništva na vrijednosnim papirima, budući da prenos vlasništva ima ulogu osiguranja. Cijela transakcija je osigurana vrijednosnim papirima (najčešće je riječ o državnim obveznicima), koje prodavac prodaje kupcu, a otkupit će ih nakon proteka dogovorenog vremena po unaprijed dogovorenoj cijeni. Budući da vrijednost papira svakodnevno može promijeniti i po nekoliko puta, kupac i prodavac također dogoaraju tzv. Haircut u određenom postotku od novčane protuvrijednosti koju će kupac dati prodavcu. Da bi bolje razumjeli haircut-a, neophodno je bilo „poslužiti“ se i navesti primjer gospođe Marijane Jelić. 10

Primjer 2. Ukoliko stranke ugovore da je haircut 101%, to će značiti, da ukoliko kupac prodaje vrijednosne papire koji u trenutku prodaje vrijede npr. 100 KM (vidjeti u zadatku), a transakcija je dogovorena na iznos od 100 KM, prodavac će kupcu prodati vrijednosne papire u vrijednosti od 101 KM. Razlika od 1 KM (tj. 1 %) je haircut. Prilikom povratne kupovine, kupac (sada: prodavac) vratit ce vrijednosne papire prodavaocu (sada: kupcu) u istoj kolicini / vrijednosti koju je primio tj. 101 KM. Određivanje visine haircut-a ovisit ce o tome koliko je sigurna strana koja treba novac tj. prodavac vrijednosnih papira. U konkretnom slučaju, strana koja daje novac (kupac) svakako će biti sigurnija sklopi li repo posao s nekom bankom koja ima A A A rejting, nego s bankom nižeg rejtinga, npr. B B B. To znači, da će se najvjerovatnije dogoditi da će haircut prilikom poslovanja s A A A bankom biti manji od haircut-a dogovorenog za poslovanje s B B B bankom. U praksi visina haircut-a može biti određena od 0 % do 6 %, pa čak i više. Haircut može također varirati ovisno o vrsti papira, te će biti manji ukoliko je riječ o državnim dužničkim vrijednosnim papirima, dok će biti veći ukoliko se kao osiguranje daju npr. obveznice koje su izdala trgovačka društva (korporacijske obveznice) (IBCA, 1997). Ovakav stav prakse ujedno je i logičan jer se gotovo svugdje u svijetu država smatra najsigurnijim dužnikom, te njene obveznice nose manji stepen rizika od onih koje izdaju trgovačka društva. Grafički pojednostavljeni prikaz repo transakcije nalazi se u sljedećem primjeru.

Primjer: Tržišna vrijednost papira: 100 KMRok: 31 danKamatna stopa (repo rate): 5 %Rok valute: 25.8.2007.PRODAVAC Vrijednosni papiri 100 KM KUPAC (101 KM) 100 KM

Rok dopijeća: 25.9.2007. PRODAVAC Vrijednosni papir 100 KM KUPAC 100 KM + kta 0,4305 KM = 100,4305 KM (101 KM)

Kamata nakon 31-og dana: 100 x 31/360 x 5/100 = 0,4305 KM

10 Marijana Jelić, Ugovor o reotkupu ( repo posao ), zaklada-hanzeković.ijf.hr Na zadatku se vidi, da će prodavac papira, uporedo s primitkom papira, osim novca kojeg je primio u prvom dijelu transakcije (u ovom slučaju 100 KM) biti dužan isplatiti kupcu i razliku od 0,4305 KM (100,4305 – 100), koja predstavlja naknadu za korištenje novca, tj.

9

kamatu. U praksi se ova kamata naziva repo rate, a u konkretnom primjeru iznosi 5%. Budući da je kamata element svojstven zajmovima odnosno kreditima , ona je zaprao ključan element repo posla koji ga najviše razlikuje od kupoprodaje. To znači da će na kraju transakcije, vraćanjem vrijednosnih papira svom ranijem vlasniku, kupac u konkretnom slučaju zaraditi 0,4305 KM.

Šta se zapravo u cijeloj transakciji dogodilo, ukoliko je posmatramo kao kredit?

Davaoc kredita (kupac vrijednosnih papira) kreditirao je primatelja kredita (prodavac) na određeno vrijeme. Svoje potraživanje osigurao je primanjem vrijednosnih papira (kupac je postao vlasnik tih papira – vrlo visok stepen sigurnosti za njega), i to u većoj vrijednsti nego što je dao kredit (haircut). Zatvaranjem transakcije, kupac je vratio papire (ukljućujući i haircut), a prodavac je vratio novac uvećan za kamatu (repo rate).

Šta će se dogoditi ukoliko vrijednosni papiri promijene svoju tržišnu vrijednost?

Budući da vrijednosni papiri svakodnevno mogu promijeniti vrijednost i po nekoliko puta, to će se odraziti i na vrijednosti papira primljenih kao osiguranje. Ako, uzmimo, na dan valute tržišna vrijednost papira iznosi 100 KM, a drugi dan naglo padne na 80 KM, znači da su papiri dati kao osiguranje izgubili 20% na svojoj vrijednosti. Ako se međutim vrijednost papira poveća na 120 KM, znači da se u portfoliju kupca nalazi osiguranje koje za 20% premašuje vrijednost osiguranog potraživanja. U takvim se situacijama koristi tzv. Margin Call. Margin call ili poziv za održavanjem „margine“ pravo je jedne ugovorne strane da od druge ugovorne strane traži usklađivanje odnosa „vrijednosni papiri – novac“, u slučajevima kada dođe do promijene vrijednosti papira iznad određenog, unaprijed dogovorenog iznosa, bilo da je riječ o smanjenju ili povećanju njihove vrijednosti. Da bi se ovakav rpoblem riješio, kupac i prodavac će prije započinjanja međusobnih repo transakcija uogovoriti određeni iznos, npr. 1.000.000 KM, na osnovu kojega će se određivati kada svaka od strana ima pravo na margin call. U navedenom primjeru, ukoliko ukupna vrijednost papira primljenih kao osiguranje padne za 1.000.000 KM, kupac papira imat će pravo na margin call – tj. nazvat će prodavca i tražiti od njega ili da mu dostavi dodatno osiguranje (tj. da mu pošalje dodatne vrijednosne papire kako bi se pokrila nastala razlika) ili da mu vrati dio novca, kako bi osiguranje koje kupac trenutno ima, „pokrilo“ njegovo potraživanje prema prodavcu. S druge strane, ukoliko se ukupna tržišna vrijednost papira danih kao osiguranje poveća za npr. 1.000.000 KM, tada pravo na margin call ima prodavac, jer je dao kupcu više osiguranja no što je potrebno da bi se osiguralo potraživanje. Tada će prodavac nazvati kupca i tražiti da mu ovaj ili vrati dio vrijednosnih papira koje je primio kao osiguranje ili da mu pošsalje razliku u novcu, kojom će se izjednačiti vrijednost osiguranja s potraživanjem prodavca.

8. VRSTE REPO UGOVORA

10

Repo ugovori dijelimo u dvije grupe i to: 1 Repo ugovori koji se daju kao osiguranje 2 Repo ugovori prema roku dospjeća

8.1 Vrste vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje

Vrijednosni papiri koji se daju kao osiguranje mogu biti tzv. general collaterals ili special collaterals.

general collaterals-ima govori se se u slučaju, kada kupac papira nema posebne zahtjeve da mu se isporuči tačno određeni papir, već papir koji po svojim ukupnim karakteristikama ( npr. državna obveznica, određeni nadnevak dospjelosti...) zadovoljava određene kriterije koje je kupac voljan prihvatiti, budući da su mu oni potrebni samo da bi osigurali potraživanje.

repo specials-a riječ o papirima koji su u određeno vrijeme posebno traženi na tržištu. Stoga je za njih moguće dobiti bolju cijenu ( npr. sudionici na tržištu hitno ih trebaju zbog isporuke u budućim ugovorima, kako bi pokrili svoje "kratke" pozicije.

8.2 Vrste repo poslova prema rokovima dospjeća

Repo poslovi mogu sklapati s bilo kojim rokom dospijeća, u praksi je ipak riječ o kratkoročnom instrumentu, odnosno instrumentu tržišta novca. To znači da repo posao može biti zaključen kao prekonoćna transakcija (tzv. overnight), pa čak i do jedne godine. Prema dospjelosti se repo poslovi mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije:

1 Repo s unaprijed dogovorenim datumom dospijeća (term repo) - datum dospijeća određen je fiksno; 2 Otvoreni repo (open repo) - kada obje strane imaju pravo u bilo koje doba zatražiti "zatvaranje" odnosno dospijeće transakcije.

9. RIZICI REPO UGOVORA

11

Zaduživanje je moguće u nacionalnoj ili stranoj valuti ovisno o zalogu.11 Ako se zalažu državni i korporativni vrijednosni papiri oni mogu poslužiti kao instrument osiguranja pri dobivanju repo kredita. Na taj način je moguće investirati dugoročno i putem repo poslova pokrivati eventualne kratkoročne rupe u likvidnosti. Neovisno o tome je li riječ o repo poslovima koji se odvijaju na međunarodnim financijskim tržištima ili repo poslovima koje provode komercijalne banke, nesporno je da i ovi poslovi sadrže određenu dozu rizika.

Repo transakcije smatraju najsigurnijim načinom ulaganja, bitna je pretpostavka da su zadovoljena dva osnovna kriterija, i to :

1 Da se posluje s provjerenim poslovnim partnerima2 Da se u transakcijama rabe kvalitetni vrijednosni papiri.

Osnovni rizici vezani uz repo poslove su:12

kreditni rizik, tržišni rizik, operativni rizik, rizik likvidnosti i pravni rizik.

9.1 Kreditni rizik

Repo transakcije smatraju sigurnima, potencijalna izloženost kreditnom riziku (credit exposure, prema terminologiji standardnog ugovora - net exposure) ipak postoji, a ogleda se u volatilnosti cijene kolaterala (vrijednosnih papira primljenih kao osiguranje), zbog čije se moguće promjene vrijednosti ispituje kakvoća (bonitet) druge ugovorne strane odnosno koliko je sama ta druga ugovorna strana "imuna" na gubitke do kojih može doći na tržištu.

U trenutku kada dođe do izloženosti kreditnom riziku, bez obzira na to je li riječ o kupcu ili prodavatelju, tada dolazi do izražaja kvaliteta druge ugovorne strane same po sebi. Ako je ta strana, recimo banka s izrazito visokim kreditnim ugledom, velika je vjerovatnost da takva banka neće pasti pod stečaj. No ukoliko je riječ o relativno nepoznatoj banci s malim temeljnim kapitalom i sjedištem u nekom off-shore centru, može doći do povečavanja rizika.

9.2 Tržišni rizik

Ovaj rizik zavisi od preitanja na tržištu i kretanju kamate. Tržišni rizici koji su vezani za repo ugovor su: valutni rizik, rizik pozicije i rizik vrijednosnih papira.

______________________11 Preuzeto: htp://wmd.hr/rjecnik-pojmovi 12 Marijana Jelić, Ugovor o reotkupu ( repo posao ) http://zaklada-hanzekovic.ijf.hr

9.3 Operativni rizik

12

Smatra se da sve finansijske trasakcije imaju operativni rizik. To je rizik koji se odnosi na elementarne nepogode, požare, poplave, „upad“ hakera u sisteme, tako da repo ugovori mogu biti „smetani“ nekim od ovih rizika.

9.4 Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti posmatramo sa dva aspekta : -Kada jedna od ugovornih strana bude pogođena neočekivanim financijskim poremećajem na tržištu te se nađe u procijepu između dugovanja i potraživanja, nemajući dovoljno novaca da bi "zatvorila" repo posao (tj. vratiti novac i kamate), -Kada se kao kolateral prime relativno nelikvidni vrijednosni papiri.

9.5.Pravni rizik

Pravni rizik repo poslova ogleda se u pravilu u neodgovarajućoj pravnoj dokumentaciji na kojoj se baziraju repo transakcije, bilo da je riječ o nemogućnosti naknade štete zbog loše formuliranog ugovora, a do koje je došlo neispunjenjem ugovornih obveza (npr. otvaranje stečajnog postupka nad drugom ugovornom stranom ili stečaj izdavatelja vrijednosnih papira koji se daju kao osiguranje) ili neke prvne nedoumice.

10. Primjer 3: Zaključivanje ugovora između banke "A" ( iz RH ) sa inozemnom bankom "B“ 13

Banka A (iz RH) zaključuje slijedeći ugovor sa inozemnom bankom B (koja nema odgovarajuću kreditnu sposobnost).

Repo ugovor s dospijećem od 7 dana Pošiljatelj: banka A

Primatelj: banka B

13

Na dan 01. august, banka A posuđuje obveznice Ministarstva financija RH nominalne vrijednosti EUR 10 milijuna (6,875% kupon, vrijeme do dospijeća 6,2 godine) banci B i za uzvrat prima novčanu uplatu u iznosu od 10 milijuna EUR. Na dan 01.augusta cijena (čista) obveznice je 102.34. Do 04. kolovoza tržišna vrijednost obveznice se pomakla na 102.65, a obračunata kamatna iznosi 250,000 EUR. Pripadajuća kamata na taj dan iznosila je EUR 84,000.

Kapitalni zahtjev za pokrivanje rizika druge ugovorne strane za svaku od ove dvije banke do dana 04. kolovoza može se vidjeti u slijedećim tablicama:

Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuđivanje vrijednosnica (banka A)

Tržišna vrijednost

potraživanja

Tržišna vrijednost kolaterala

Trenutni iznos viška

Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne

strane

Stvarna prodaja i repo ugovori

10,515,000 10,084,000 431,000 34,480

Kapitalni zahtjevi za repo ugovore i posuđivanje vrijednosnica (banka B)

Tržišna vrijednost

potraživanja

Tržišna vrijednost kolaterala

Trenutni iznos viška

Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne

strane

Stvarna prodaja i repo ugovori

10,515,000 10,084,000 -431,000 0

Bez obzira na rizik druge ugovorne strane, repo ugovori i posuđivanje vrijednosnica također zahtijevaju izračun kapitalnih zahtjeva za opći i specifičan pozicijski rizik.

13 Renko Fran, 19.19.2003. Zagreb; Repo i repo poslovi

14

1 1 . P r i l o g : P r i m j e r r e p o u g o v o r a

O K V I R N I U G O V O R O P O V R A T N O J K U P N J I V R I J E D N O S N I H P A P I R A

( O K V I R N I R E P O U G O V O R )

Z a k l j u č e n d a n a

I z m e đ u :

( S t r a n e A )

( S t r a n e B )

I O p ć e o d r e d b eI I D e f i n i c i j eI I I P l a ć a n j e i p r i j e n o sI V I z l o ž e n o s tV P r i h o d o d v r i j e d n o s n i h p a p i r aV I Z a m j e n aV I I P o v r e d a u g o v o r aV I I I P r i j e l a z n e i z a v r š n e o d r e d b e

15

12. ZAKLJUČAK

Ovim radom smo pokušali prikazati važnost repo ugovora i njihovu primjenu u praksi.

Smatramo da je važno naglasiti da bez obzira na činjenicu što repo poslovi pripadaju vrsti transakcija s najvećim stepenom sigurnosti, ipak i ovi poslovi sadrže određenu dozu rizika. Dokumentacija koja pravno reguliše instrumente na financijskim tržištima u svijetu je posljednjih godina doživjela visok stepen standardizacije. Stvaranje tipskih odnosno standardnih ugovora za repo poslove, osim što znatno skraćuje vrijeme potrebno za pregovaranje, također pomaže sudionicima u smanjenju kreditnoga rizika. Kako u ostalim zemljama, tako i u Bosni i Hercegovini se sve više javlja potreba za uvođenjem ovog instrumenta, budući da repo danas predstavlja vrlo važno sredstvo kojim se aktivno služi veliki broj centralnih i poslovnih banaka.

U pogledu repo poslova kao instrumenta tržišta novca, pogodnog za upravljanje rizika i likvidnošću, ali i sigurnog načina ulaganja, moguće je predvidjeti njegovo širenje među domaćim bankama,  investicijskim fondovima i drugim potencijalnim institucionalnim ulagačima koji posluju vrijednosnim papirima.

Iskreno se nadamo da smo uspijeli na najbolji mogući način prikazati suštinu repo ugovora, mogućnosti koje pruža i da će se baš ovi ugovori u budućnosti sve više koristiti i u našoj zemlji.

13. LITERATURA

1. Adnan Rovčanin, Upravljanje finansijama, Sarajevo, Oktobar 2006.

16

2. Specijalne teme istraživanja; modeli monetarne politike sa osvrtom na valutni odbor Bosne i Hercegovine, mr. Kemal Kozarić, www.cbbh.ba

3. Marijana Sumpor, Tržište državnih vrijednosnica UDK 336:332.6 ( 497.5) Pregledni članak

4. Marijana Jelić, Ugovor o reotkupu ( repo posao);

5. htp: //zaklada-hanzekovic.ijf.hr

6. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi 7. http://zaklada-hanzekovic.ijf.hr

17