1.UVOD Jedan od osnovnih zadataka tehnike eksploatacije motornih vozila je njihovo odravanje u tehniki ispravnom stanju. Na tehniko stanje motornog vozila utiu slijedei inioci : klimatski i putni uslovi optereenost i brzina kretanja kvalitet goriva i maziva kvalitet odravanja i remonta kvalitet konstrukcije i izrade vozila nain rukovanja

Dobar dio uticaja ne zavisi od toga da li vozilom upravlja profesionalni voza ili amater. Vozila u autotransportnim i slinim preduzeima imaju vei intenzitet eksploatacije pa radi toga i krai vijek trajanja, vie kvarova i opravki to nije sluaj kad vozilom rukuje samojedno lice. Motorna vozila su, veoma raprostranjena radna sredstva i po broju preenih kilometara i po asovima rada. Sama injenica da se danas u eksploataciji nalazi oko 500 miliona raznih tipova vozila, a od toga najvie putnikih ukazuje na to da se ovoj privrednoj grani posveuje velika panja i da je prisutna u mnogim oblastima rada. Paralelno sa proizvodnjom motornih vozila, preciznije reeno automobila, morala se razvijati i servisna sluba za njihovo odravanje .

2.OSNOVE TEHNIKE EKSPLOTACIJE O ODRAVANJA VOZILAVozila u autotransportnim i slinim preduzeima imaju vei intenzitet eksploatacije pa radi toga i krai vijek, vie opravki i si. to nije sluaj kad vozilom rukuje samojedno lice. Intenzitet eksploatacije vozila, koji esto ima sezonski karakter, na ta utiu potrebe pojedinih djelatnosti (graevinarstvo, turizam i sl.), prikazan dijagramom na sl. 3.4, izraen u %, ne ulazei u tehniku ispravnost i potrebe za odravanjem, znatno je vei u Ijetnim nego u zimskim mjesecim

Slika br.1Sezonski karakter eksploatacije nekih kategorija vozila Putniki automobili prelaze godinje u prosjeku 12.000 - 18.000 km, a teretna vozila i autobusi 50.000 - 80.000 km, to zavisi od vrste prevoza koji obavljaju. Vozila koja imaju bolje eksploatacione osobine imaju i vei radni uinak. Prema veliini trokova i vremenu utroenom na odravanje ocjenjujemo rentabilnost vozila. Proizvoai motornih vozila nastoje razviti takve konstrukcije koje ne zahtijevaju veliko odravanje, to odgovara korisnicima. Usavravajnjem konstrukcionih rjeenja pojedinih sklopova poveavaju njihovu pouzdanost.1

1

Stevan Opanarev Odravanje motornih vozila

2

3.OBD SUSTAV

Automobilistiki inenjeri primijenili su zrakoplovnu logiku. U vozilo se postavljaju sustavi/programi koji cijelo vrijeme rada motora nadziru sklopove bitne za optimalno izgaranje goriva i to manju koncentraciju tetnih ispunih plinova. Ovakav sustav, analogno zrakoplovnom, u automobilizmu se popularno naziva zelena kutija ili slubeno OBD sustav (On-Board Diagnostic). Greke uoene za vrijeme svakodnevnog rada motora (one se vozau eventualno dojavljuju na ploi s instrumentima vozila u vidu upozoravajue lampice) mogue je iitati odgovarajuim standardnim ureajima. Zadatak OBD sustava je prvenstveno ekoloki , za vrijeme rada motora raunalo ugraeno u vozilo prikuplja podatke s raznih senzora po motoru s ureaja za recirkulaciju ispunih plinova, s ureaja za naknadno upuhivanje sekundarnog zraka, s lambda senzora itd , pristigle informacije usporeuje s unaprijed pohranjenim uobiajenim vrijednostima s ovih senzora i na osnovi dobivene razlike zakljuuje se da li odgovarajui sklopovi jo uvijek ispravno funkcioniraju. U krajnjem sluaju raunalo samo poduzima odreene aktivnosti oko regulacije rada motora, a vozaa, paljenjem signalne lampice na ploi s instrumentima vozila, upozorava da neto nije u redu s motorom i ispunim plinovima. Paljenjem kontrolne lampice voza vozila biva natjeran na to hitniji popravak uoene neispravnosti na vozilu. Na taj nain uva se okoli jer je motor vozila radio u nepovoljnim uvjetima relativno kratko vremensko razdoblje (od trenutka paljenja upozoravajue lampice do odlaska na popravak). Na ovajnain se i vlasniku vozila tedi novac jer bi dugotrajnom vonjom s loim ispunim plinovima moglo doi do nepopravljivog oteenja skupih dijelova na vozilu (npr. katalizatora) ija bi se potroenost primijetila tek pri nekoj periodinoj kontroli ispunih plinova (EKO test).

Slika br.2zelena kutija ili slubeno OBD sustav

Bonjak, I., Badanjak, D.:Odrzavanje M.vozila. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005

4.EVROPSKI SUSTAV SAMOKONTROLEEuropska unija je predvidjela da pojedina osobna vozila opremljena benzinskim motorom koja zatrae tipno odobrenje od 01. januara 2000. Godine moraju biti opremljena OBD sustavom. Pojedina osobna vozila sa benzinskim motorom koja se u Europskoj uniji prvi put registriraju od 01. Januara 2001. godine takoer moraju biti opremljena OBD sustavom. Dizelski motori moraju biti opremljeni OBD sustavom neto kasnije, odnosno laka vozila koja zatrae tipno odobrenje od 01. januara 2003. godine, a teka vozila od 01.januara 2005. godine. Postojanje EOBD sustava na vozilu propisano je homologacijskim pravilnikom ECE R 83 (osnovna smjernica 70/220/EEC i njene dopune) kojim je meu ostalim definiran nain ispitivanja ispunih plinova. Prema tom pravilniku postoji ak 7 razliitih tipova ispitivanja koji se ne primjenjuju na sva vozila ve primjena istih ovisi o vrsti ugraenog motora, vrsti vozila i vrsti pogonskoga goriva Dakle, pri homologacijskom ispitivanju tip I, cijelo vozilo se ispituje na valjcima to indirektno znai da postignuti rezultati ne ovise samo o ugraenom motoru u vozilu ve i o transmisijskim elementima (prenosnim odnosima u mjenjau i diferencijalu), te o masi samog vozila (prema kojoj se odreuju korektivni faktori pri ispitivanju). Istim pravilnikom definiran je ispitni ciklus, odnosno krivulja brzine u ovisnosti o vremenu i prijenosnom odnosu po kojoj se vozilo vozi na valjcima nakon ega se mjeri koliina ispunih plinova. Teoretski i praktino moe se dogoditi da jedan te isti motor ugraen u jedno vozilo zadovolji norme o kvaliteti ispunih plinova, a kada se isti takav motor ugradi u drugo vozilo (druge mase i prijenosnih omjera u transmisiji) da ne moe zadovoljiti na ispitivanju.

Slika br.3katalizator

3

5.NAINI ISPITIVANJA ISPUNIH PLINOVA

Postoji 6 naina za ispitivanje ispunih plinova a to su sljedei naini : -Provjerava se prosjena emisija ispunih plinova iz ispunog sustava nakon pokretanja hladnog motora. Ispitivanje se provodi na ispitnim valjcima po tono utvrenoj krivulji vonje vozila. -Provjerava se emisija ugljikovog monoksida iz ispunog sustava dok motor radi na brzini vrtnje praznog hoda, nakonpostignutih stacionarnih radnih uvjeta. -Provjerava se emisija isparenih plinova iz kuita motora. Ispitivanje se povodi na mjernim valjcima tako da se vozilo pogonskom osovinom smjesti u valjke (ispitivanje se vri u tri mjerne take: pri brzini vrtnje motora u praznom hodu i dva puta pri brzini vonje vozila od 50 km/h u treem stupnju prijenosa) Mjeri se koliina isparenih uljnih para na odzranim cijevima iz kuita motora. -Provjerava se emisija ugljikovodikovih para iz vozila. Ispitivanje se obavlja u posebnim klimatiziranim komorama s valjcima. -Utvrivanje izdrljivosti sustava za proiivanje ispunih plinova nakon vonje od 80.000 km. Ispitivanje se moe obaviti na probnoj stazi ili na valjcima. -Utvrivanje koliine neizgorenih ugljikovodika i ugljikova monoksida nakon hladnog starta pri niskoj temperaturi koline (-7C). Ispitivanje se obavlja na ispitnim valjcima gdje se provodi osmerostruki osnovni gradski ciklus utvren u ispitivanju.

Slika br.4uredjaj za ispitivanje ispunih plinova

Duboka, ., Arsenid, .: Savremene tehnike za poveanje homologacije vozila

6.EURO STANDARDIEuro standardi, kod nas esto poznati i kao Eko standardi, predstavljaju zakonskuregulativu EU u vezi sa izduvnim gasovima. Euro 3 je standard koji standard koji sve zemlje Evropske unije nameu proizvodjaima kako bi smanjili zagadjenje okolia. Ti standardi odredjuju koliko koliko izduvni gasova mogu da sadre stetne estice u razliitim uslovima koritenja kao i koliko predjeni kilometara motor mora da izdri a da pri tome emisije stetni estima mogu da odstupe samo u odreenom procentu. Sva vozila koja su proizvedena i prodata na tristu Evropske Unije od 01.012001 godine zadovoljavaju Euro 3 standard jer je to bilo u skladu sa propisima Evropske Unije . Sada dolazimo do vozila koja su najinteresantnija za kupce po cijeni ali i najdelikatnija po pitanju zadovoljavanja Euro 3 standarda . Kao sto je vec svima poznato znaajni proizvodjai su poceli sa proizvodnjom automobila sa Euro 3 standardima jo od 1998 godine. Meutim problem je sto su se istovremeno proizvodili identicni djelovi motora sa Euro 2 i Euro 3 standardima za razliita trita. Proizvoai su sigurno koristili odgovarajue oznake na motorima kako bi ih razlikovali ali tu nije postojao jedinstven standard u obiljeavanju . Ovi standardi reguliu koliinu ugljenmonoksida(CO), hidro-karbonata (HC), azotoksida (NOx) i estica (PM), dok e budue Euroregulative regulisati i koliinu emitovanog ugljendioksida (CO2). Poetkom 2011. godine u Bosni i Hercegovini stupila je na snagu homologacijavozila. Homologaciji e podlijegati i nova i polovna vozila iz uvoza, kao i vozila, dijelovi,ureaji i oprema koji su proizvedeni u BiH prije stavljanja na trite ili njihove prveregistracije u BiH. Mnoge rasprave su voene o tome gdje da se povue granica kada su u pitanju vozila izuvoza. Tako je nakon dugih konsultacija i prijedloga odlueno da ta granica za poetak bude euro 3 standard.

Slika br.5 kontrola vozila prilikom homologacije

4

7.RAZVOJ PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

U ovoj fazi ivotnog ciklusa motornog vozila nema bitnih direktnih ekolokih uticaja, ali se upravo u ovoj fazi odluuje o tome kakav e biti ekoloki uticaj u ostalim fazama ivotnog ciklusa. Dobrim projektovanjem svakog postupka i procesa, kao i konstrukcijom svake komponente ili sistema, mogu se postii znaajna smanjenja kasnijih ekolokih uticaja, kako u fazi proizvodnje, tako i u fazi eksploatacije. U ovoj fazi se moe ii i daleko izvan postavljenih granica sistema proizvoda. Na primjer, moe se voditi rauna i o ekolokim uticajima u ekstraktivnoj metalurgiji, to znai znatno prije same proizvodnje motornog vozila, i o ekolokom uticaju pri odlaganju na otpad, odnosno znatno poslije proizvodnje i eksploatacije

7.1.Tehnoloka priprema proizvodnjeMoe se konstatovati da u ovoj fazi ivotnog ciklusa motornog vozila takoe nema direktnih ekolokih uticaja, ali se u njoj odluuje o ekolokim uticajima u fazi proizvodnje, te zahtijeva posebnu panju.

7.2.Sirovine i energija za proizvodnju motornog vozilaEkoloki uticaj sirovina i energije za proizvodnju goriva, ulja i maziva, plastinih masa, otkovaka, odlivaka (gvozdenih i od obojenih metala), filtera, katalizatora i sl. procjenjivae se u okviru proizvodnih postojenja. Najbrojnije komponente su uglavnom metalni djelovi koji se mehaniki, termiki i povrinski (galvanski) obrauju. Sa aspekta sirovina ove komponente mogu imati znaajan ekoloki uticaj, s obzirom da su mnogi metali ve sada, ili potencijalno deficitarni. Sa aspekta utroka energije pri proizvodnji, ovako definisana fabrika motornih vozila ne spada u velike potroae elektrine energije, osim odjeljenja termike obrade i galvanizacije.

4

Duboka, ., Arsenid, .: Savremene tehnike za poveanje homologacije vozila

8.PROIZVODNJA MOTORNOG VOZILAZnaajni ekoloki uticaji pri proizvodnji motornog vozila potiu od povrinske obrade (galvanizacije), zbog velikih koliina otpadnih voda, a neto manji od otpadnih tenosti i ulja iz mehanike obrade. Takoe znaajni ekoloki uticaj imaju otpadna maziva, otpadne vode i gasovi iz farbare itd. to se tie zagaenja vazduha, fabrika motornih vozila ne spada u velike neposredne zagaivae. Ipak, i u ovom pogledu postoji dosta veliki posredan negativan uticaj, jer je ovakva fabrika potroa elektrine i toplotne energije. Kada se radi o otpadu pri proizvodnji, koji uglavnom ine otpaci metala, on se skoro potpuno moe reciklirati, pa ne bi trebalo da prouzrokuje znaajan ekoloki uticaj. Naravno, ovo vai samo ako je u fabrici organizovan sistem reciklae otpada iz proizvodnje. U toku procesa proizvodnje ostvaruje se i znaajan ekoloki uticaj emitovanjem buke u okolinu. Naravno, pri detaljnoj analizi ekolokih uticaja pri proizvodnji moraju se uzeti u obzir i uticaji pomonih aktivnosti, na primjer unutranjeg transporta, pakovanja, grijanja i provjetravanja, laboratorijskih i motorskih ispitivanja, otpadnih voda i otpadaka i dr.

8.1Eksploatacija motornog vozilaNajznaajniji ekoloki uticaji motornog vozila svakako se javljaju u fazi eksploatacije. To su uticaji vezani za potronju goriva, buku, kao i za zagaenje vazduha, vode i zemljita. Ekoloki uticaj motornog vozila u fazi njihove eksploatacije ispituje se i procenjuje ve nekoliko decenija. Sa porastom broja vozila problem izduvne emisije i buke od lokalnog, prelazi u regionalni (zbog prekograninog prenosa zagaenog vazduha, meunarodnog saobraaja itd.), pa i globalni (efekat staklene bate). Stoga nije udno da je ovaj problem regulisan meunarodnim propisima. Sutina ovih propisa je u: homologaciji tipa motornog vozila koji se proizvodi, odravanju nivoa kvaliteta u proizvodnji (tzv. saobraznost proizvodnje) odravanju kvaliteta rada motornog vozila u eksploataciji. Moe se rei da je ekoloki uticaj motornog vozila u toku eksploatacije prouen, procijenjen, regulisan meunarodnim i nacionalnim propisima, kao i izuavan kroz razliite vrste projekata.

9.ODRAVANJE MOTORNOG VOZILASami postupci odravanja motornog vozila izazivaju ekoloke uticaje zbog otpadnih tenosti, otpadnih maziva, metalnih i nemetalnih otpadaka i dr. Meutim, odravanje znatno utie na ekoloke uticaje motornog vozila u eksploataciji: potronju goriva, izduvnu emisiju, emisiju buke. Ovi uticaji u fazi eksploatacije su regulisani zakonskim propisima. Ovim propisima definie se dozvoljeni stepen pogoranja izduvne emisije tokom eksploatacije motornog vozila.

9.1.Odlaganje na otpadKada se radi o odlaganju na otpad, mora se analizirati motorno vozilo u cjelini, kao i njegove komponente. Moe se rei da ekoloki uticaj odlaganja na otpad ne bi bio znaajan kada bi se iskoristila mogunost recikliranja skoro svih njegovih komponenata. Kako je ovo gotovo nemogue to se ovoj problematici pristupa izuzetno studiozno. Veoma se spornim pokazalo odlaganje otpadnog maziva, razliitih vrsta filtera, akumulatora i niza drugih metalnih i nemetalnih komponenti koje se u toku eksploatacionog vijeka vozila po pravilu mijenjaju.

9.2.Procjena udjela uticaja na ivotnu sredinu svake komponente u svakoj fazi ivotnog ciklusaSmanjenje ekolokog uticaja jedne komponente, u jednoj fazi ivotnog ciklusa esto moe dovesti do poveanja uticaja druge komponente u drugoj fazi ivotnog ciklusa. Kao primjer moemo navesti da smanjenje izduvne emisije primjenom katalizatora pouzrokuje poveanje potronje deficitarnih metala (platine, paladijuma i rodijuma); primjena kvalitetnijih goriva zahtijeva vei utroak sirove nafte i energije za njihovu proizvodnju, recikliranje metala dovodi do poveanja utroka energije itd. Da bi se utvrdili ciljevi zatite ivotne sredine mora se ocijeniti udio svih ekolokih uticaja . Za ovo se obino koriste sloene statistike metode. A konkretna procjena ekolokog uticaja svih komponenti motornog vozila, predstavlja izuzetno sloen problem.

Slika br.6 Odlaganje vozila na otpad

Nepravilno odlaganje vozila

5

10.PROCJENA MOGUNOSTI SMANJENJA NEGATIVNIH EKOLOKIH UTJECAJAPraksa pokazuje da je u svim fazama ivotnog ciklusa svake komponente mogue smanjiti ekoloki uticaj: Razvoj, projektovanje i konstruisanje - primjenom savremenih metoda za proraun i upravljanje procesom sagorijevanja moe se znatno uticati na potronju goriva i toksinu izduvnu emisiju motora; primjenom savremenih kompjuterskih metoda projektovanja i konstruisanja mogu se bolje optimirati konstrukcije pojedinih djelova ili podsistema motornog vozila, ime se, izmeu ostalog, postiu znaajne utede materijala. Tehnoloka priprema proizvodnje - pravilnim izborom tehnologije, adekvatnom pripremom i dobrom organizacijom mogu se znaajno smanjiti ekoloki uticaji u fazi proizvodnje. Prije svega moe se postii: uteda u potronji energije, uteda sredstava za podmazivanje i hlaenje maina, smanjenje otpada pri mehanikoj obradi, smanjenje koliine otpadnih voda pri povrinskoj i termikoj obradi itd. Odlaganje na otpad - smanjenje otpadnog materijala putem recikliranja komponenata motora; smanjenje zagaenja zemljita i vode putem pravilnog, privremenog ili trajnogodlaganja Navedene mogunosti smanjenja ekolokih uticaja ugrauju se u ekoloku politiku fabrike-proizvoaa motornih vozila. Sve se ee deava da proizvoai motornih vozila svoj marketing dobrim dijelom baziraju na promovisanju dostignua u ovoj oblasti.

Slika br.7 recikliranje auto otpada

5

Kostid, S.: Tehnike bezbijednosti i kontrole saobradaja, FTN Novi Sad, Novi Sad, 2002

11.ZAKLJUAKStandard ISO 14040 predstavlja metodoloku pomo za analizu i ocjenu ivotnog ciklusa motornog vozila u pogledu procjene uticaja na ivotnu sredinu. Primjena ovog standarda omoguava sagledavanje svih ekolokih uticaja i samim tim, predstavlja korak u rjeavanju problema zatite ivotne sredine. Na taj nain proizvoai motornih vozila mogu da zadovolje zahtjeve za uvoenje sistema upravljanja zatitom ivotne sredine. Veliki napori proizvoaa u pogledu smanjenja negativnih uticaja proizvoda na ivotnu sredinu podrani su odgovarajuim ekonomskim subvencijama od strane matinih drava, ime je stimulisano ulaganje u vrlo skupe tehnologije koje nisu agresivne u odnosu na ivotnu sredinu. Pored toga, ove aktivnosti su praene i odgovarajuim marketingkim kampanjama, tako da se proizvoai motornih vozila utrkuju da potencijalnim kupcima dokau koliko je njihova tehnologija i poslovna filozofija odmakla u pogledu zatite ivotne sredine. Takoe, ine se i veliki napori u edukaciji stanovnitva u pogledu odnosa prema ivotnoj sredini. Naravno, sve ovo vai za ekonomski visoko razvijene zemlje. Meutim, i ostale zemlje koje imaju automobilsku industiju moraju pokuati da prate ove trendove, ako ni zbog ega drugog, onda da se ne bi nale u situaciji da njihovi proizvodi ne mogu da se plasiraju na trite EU.

11.LITERATURABonjak, I., Badanjak, D.:Prometni tokovi. Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2005.

Milidrag, S., Popovi, Z, Mudeka, S: Drumska motorna vozila, FTN Novi Sad, Novi Sad, 2002. Draga, R; Vujano M, Bezbednost saobraaja II deo, Saobraajni fakultet u Beogradu, Beograd, 2002Bilten o sigurnosti cestovnog prometa (od 1990. do 2006.). Ministarstvo unutarnjih poslova, Zagreb.

Kostid, S.: Tehnike bezbijednosti i kontrole saobradaja, FTN Novi Sad, Novi Sad, 2002 Duboka, ., Arsenid, .: Savremene tehnike za poveanje homologacije vozilaStevan Opanarev Odravanje motornih vozila VUJANI M. , DRAGA R. , eksplotacija i odravanje http://www.edukacija.hr/tecaj/odrzavanje-motornih-vozila/1672/