ruŽa kao voĆna vrsta
DESCRIPTION
RUŽA KAO VOĆNA VRSTA. DIPLOMSKI RAD Student : Ivana Ćulibrk Mentor : Vladislav Ognjanov. UVOD. Ruža je drvenasta žbunasta biljka iz familije Rosaceae. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
DIPLOMSKI RAD
Student: Ivana Ćulibrk Mentor: Vladislav Ognjanov
RUŽA KAO VOĆNA VRSTA
Ruža je drvenasta žbunasta biljka iz familije Rosaceae.
Njena lekovita svojstva su nam poznata od davnina, to nam dokazuju nalazi u švajcarskim sojenicama, da je šipak još u kameno doba bio omiljen kao pekmez.
Veliki etno-botanički značaj u tradiciji i kulturi našeg naroda tako i u kulturama drugih naroda ( Grka, Rimljana, Vedama...)
Cilj- izučiti i približiti etno-botanički značaj vegetativnih i generativnih delova ruže, da bi se ukazalo na visoku vrednost ove samonikle voćne vrste.
UVOD
Divlje ruže su se širile iz dva pravca, iz Centralne Azije i Srednje Evrope
Iz Azije potiču: Rosa chinensis, R. multiflora, R. Odorata, R. foetida
Iz Srednje Evrope: R. canina, R. galica, R. centifolia
Njihovim ukrštanjem počelo je stvaranje današnjih kulturnih ruža
Značajna vrsta današnjice R. damascena- nastala ukrštanjem vrsta sr. Evrope 1780.
R. Chinensis- uloga u stvaranju čajevki
Poreklo divljih ruža i njihova uloga u stvaranju kulturnih ruža
• CARSTVO: Plantae• RAZDEO: Magnoliophyta• KLASA: Magnoliopsida• RED: Rosales• FAM: Rosaceae• PODF: Rosoideae• ROD: Rosa
• SINONIMI: Šipurak, Šipak, Divlja ruža, Pasja ruža
Sistematsko mesto roda Rosa sp.
Biljni materijal za istraživanje sakupljen je u proizvodnom zasadu ruže, namenjenom proizvodnji svežih plodova za preradu u mestu Salaš Noćajski, vlasnika Dostanić Dragana
Divlje vrste R.laxa, R. rugosa, R. pollmeriana i R. Pimpinellifolia su proučavane na sejancima istih dobijenih iz semena sakupljenog u kolekcionom zasadu rasadnika Bek Antal, Borjad, Mađarska
Pomološki opis je rađen na uzorku od 5 plodova iz cvasti
MATERIJAL I METODE RADA
Ruža je drvenasta žbunasta bljka, ima širok areal rasprostiranja u različitim klimatskim uslovima
Rastu u formi niskog ili visokog žbunja od 20cm-3m
Prilagodljivost različitim tipovima zemljištaNe podnosi jako zasenjena mesta i mrazne
doline
REZULTATI RADA I DISKUSIJA
Izbojici vitki, savijeni u obliku lukova, smeđi, goli
Kukasto savijeni trnoviListovi naizmenični, neparno
perasti,sastavljeni od 5,7 ili 9 jajastih nazubljenih listova, mrežaste nervature
Lisna peteljka bodljikava sa zaliskom
Morfološke karakteristike vegetativnih organa
Cvet velik, bele, ružičaste boje, nežnog mirisa, 5 latica
Čašični listići zeleni, cvetna loža u obliku pehara
Morfološke karakteristike generativnih organa
Divlje vrsteRosa pimpinellifoliaRosa rubiginosaRosa caninaRosa multifloraRosa laxaRosa polmerianaRosa rugosa
Čajevke: Alain Sauchon, William Shakespeare
Penjačice: Rosarium Vetersen, Rosendorf S.
Genetski polimorfizam
Sorte
Plod- šipurak,seme i cvet ruže imaju velik etno- botanički značaj
U domaćinstvu za spravljanje čajeva, pekmeza, sokova, kompota, likera, sušenih plodova i dr.
U industriji prerada za pekmeze, marmelade, nameštaj, parkete od ružinog drveta
Upotreba u farmaciji, medicini kao vitaminska droga sa osobinama diuretika,antiskorbutika, tonika...
Sirovina za ekstrakciju vitamina CSeme bogato masnim uljima- protiv opekotina,
ekcema...
ETNO-BOTANIČKI ZNAČAJ RUŽE
Plod je orašica, nastaje nakon cvetanjaR. Laxa plod je prosečne visine 1-3cm, širine
1,5cm, izduženog oblika i narandžaste bojeR. Pimpinellifolia plod okrugao, visine 1,8-
2,3cm, širine 1,9-2,3cm, plavo-crnR. Pollmeriana plod, eliptičan, visine 2-2,4cm,
širine 1,2-1,5cm, svetlo crvenR. Rugosa okruglo-eliptičan, vis 2,1-2,3cm, šir
1,7-2,2cm, svetlo crvenPlod se sastoji od mesnatog dela,semena,
dlačica
Plod - Šipurak
TAB. 1. MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE PLODA SELEKCIJA DIVLJE VRSTE ROSA LAXA, R. RUGOSA I
R. PIMPINELLIFOLIA
Tab. 2. Morfološke karakteristike ploda selekcija divlje vrste Rosa polmeriana
Rosa laxa
Otporna na bolesti, jak korenov sistem
Rosa pollmeriana
Rosa pollmeriana
Kiselkasto – sladakRosa laxa
Karakteristike kašeKiselkasto – sladakRosa pollmeriana
Džem nema premca u ishrani i ovo je jedan od najboljih proizvoda kojima možemo sebe da počastimo. Plodovi šipurka sadrže minerale: kalijum, kalcijum, fosfor i vitamine, beta karoten i vitamin C. Šipurak može da pomogne kod klimakteričnih tegoba, problema sa prostatom, hormonske neravnoteže, srčanih smetnji, umora, upale, crevnih parazita, nedostatka apetita, želudačnih tegoba, poremećaja rada žučne kese i urinarnog trakta, dijareje i raka prostate.
Iz Centralne i Severne EvropeUspravnog stabla 20-140 cm visine
Rosa pimpinellifolia
Rosa pimpinellifolia
Rosa pimpinellifolia
KoncentratKoncentrat R.
pimpinellifolia(levo) i koncentrat R. laxa(desno)
Velika razlika u boji i ukusu koncentrata
Poreklom iz Istočne AzijeRaste dobro na peščanim terenima
Rosa rugosa
Poreklo vodi iz Kine i JapanaPenjačica, uspeva i na kiselim zemljištimaDobra podloga, dekorativna
Rosa multiflora
Namena u aranžiranjuGrančice sa
plodovoma –šipurcima od Rosa multiflora, najčešće korišćene u aranžmanima
Selekcioni ciljeviVeliki broj laticaIntenzivno crveno
obojene latice Izraženi miris cvetaOtpornost na
parazite
Prerada u sok od latica
Tab.3. Izbor sorti ruža za proizvodnju soka od latica na osnovu boje latica, mirisa cveta i otpornosti biljke na parazite
Čajevke
Prerada u sok od laticaWilliam Shakespeare
PenjačiceRosarium VetersenRosendorf S.
Prerada u sok od latica
Plod sadrži vitamin C, voćne kiseline 3% (jabučnu i limunsku), 2,5% tanina, 12-15% šećera (fruktoze i glukoze)
U 100g svežeg šiurka ima 73g vode, 1,3g belančevina, 1,7g masti, 22g ugljenih hidrata, 4g celuloze
Semenke sadrže vitamin E, vitamin C, eterična i masna ulja, nezasićene i zasićene masne kiseline
HEMIJSKI SASTAV PLODA
Tab.4 Sadržaj vitaminskog sastava, pektina i šećera u šipurku i u našim najčešćim voćnim vrstama
Ružin cvet je taninska droga, antiseptikSadrži galusov tanin, galusovu
kiselinu,glikozid kvercetin, etarsko ulje, vosak, šećer, mineralne soli
Koristi se za spravljanje čajeva od latica, sokova, sirupa, slatkog od latica, ratluka i želea
Značaj u kulinarastvu
Značaj u drvnoj industriji
Ružino etarsko ulje je vrlo skupoceno i sastavni je deo parfema, krema i šampona
Ružina vodica- nus produkt u složenom procesu proizvodnje etarskog ulja
Najcenjenija ružina vodica se pravi od Damask ruže- Rosa damascena
Značaj u kozmetici
Neke od modernih sorti baštenskih ruža- poznatih po dekorativnoj primeni, zbog svojih cvetova, mogu da formiraju i plodove
Tu spadaju sorte: Ballerina, Robin Hood i PiRO 3
Ballerina- mošusna hibridna ruža, visine 90-120cm, cvet beličasto-ružičast, intenzivnog mirisa, otporna na bolesti
Sorte ruža sa kombinovanom upotrebom
Robin Hood- mošusna hibridna ruža, visine 120-150cm, cvet crvenkast
PiRO 3- naziva se još i vitaminskom ružom, zbog velikog sadržaja vitamina C u svojim sitnim plodovima
• 1150 mg vitamina C na 100g ploda• Visine 100-150• Cvet svetlo- ružičast
Prizvođač treba da odluči o sledećem:1. Izboru vrste i sorte2. Načinu podizanja zasada3. Izbor uzgojnog oblika i gustine sadnje
PODIZANJE ZASADA DIVLJE RUŽE
Na našim prostorima najčešće su u proizvodnji: Smit Ideal, Pollmeriana, Laxa, Pimpinellifolia i Rosa rugosa
Za preradu u pekmeze najpovoljnija je Rosa pollmeriana, za sokove od latica sorte Alan Sauchon- čajevka i penjačice Rosarium Vetersen i Rosendorf S.
Za namenu aranžiranja Rosa multiflora
Izbor vrste ili sorte
Podizanje zasada je moguće: setvom semena i sadnjom jednogodišnjih sadnica
Setva- seme određene čistoće, 95% klijavosti, atest
Sadnja jednogodišnjih sadnica- sadnica mora da poseduje razvijen korenov sistem, visine 1m, debljine olovke, bez ozleda
Nabavka setvenog i sadnog materijala
Podizanje zasada semenom• Na uzoranoj parceli na dubinu 30-40 cm,
nađubrenu stajnjakom 20-50t/ha i mineralnim đubrivom 500kg/ha
• Razmak biljaka u redu 3,5m-2m-2m• Seme se postavlja na dubinu 4-5cm i zagrće u
visini nivoa zemljišta• Vreme setve u jesen
Načini podizanja zasada
Podizanje zasada sadnicama• Sadne jame treba da su dubine i širine 40cm• Pre sadnje priprema sadnica: orezivanje
jednogodišnjih sadnica odsecanjem izdanaka do glave korena i skraćivanjem korenovih žila na 15-20cm
• Sadnja u jesen, oktobar- novembar• Berba prvog roda se obavlja odsecanjem
izdanaka sa rodom do glave korena, ostavlja se 5,6 ne rodnih izdanaka, koji će doneti rod u sledećoj godini
Mere nege obuhvataju:1. Uništavanje korovaObavezna mera, izvodi se po potrebi više puta
godišnje
2. Svođenje broja izniklih biljaka na jedan izdanak kod podizanja zasada setvom semena
• Ostavlja se samo jedna najnaprednija biljka• Vreme uklanjanja je kad biljka dostigne visinu
15-20cm
Mere nege zasada
• 3. Zaštita od biljnih bolesti i štetočina• Obavezna mera naročito u prvoj godini• Njačešća oboljenja su rđa lista i ružina lisna
vaš
• 4. Prihranjivanje zasada• Izvodi se po potrebi azotnim đubrivom 250-
300kg/ha
• 5. Navodnjavanje• Po potrebi u uslovima većih suša• Najefikasniji način je kap po kap sistem
Šipurak je za upotrebu u vreme punog zrenja, u području sa umerenom klimom- početak septembra
Berba može biti ručna i mašinska
BERBA I PRERADA
Berba plodova
PRERADA• U naturalnom obliku plod je neupotrebljiv
zbog iglica• U kućnim uslovima prerada šipka je ručno
drobljenje i pasiranje• Industrijska prerada- pomoću specijalnih
mašina• Rezultat prerade je kašasti deo pogodan za
marmelade, sokove, džemove• Za korišćenje šipurka u sušenom obliku i za
spravljanje čajeva, podvrgava se sušenju• U domaćinstvima sušenje je na promajnom
mestu• U industriji u posebnim sušarama
Ruža-gajena kao sinonim za lepotu, prefinjen pečat u baštama, vrtovima ili u službi lepote kao bitan sastojak kozmetičkih preparata, od izgleda, boje, mirisa, latice, stabla u drvnoj industriji do ploda kod divljih sorti u kulinarstvu, farmakologiji u obliku vitaminskih suplemenata, nam ukazuje na njenu veliku vrednost u našoj zemlji sa dubokim etno- botaničkim korenima koji su danas dosta zanemareni.
Zbog svojih visokih profilaktičkih, prehrambenih svojstava ploda, otpornosti na bolesti i štetočine, niske t,široko područje mogućeg uzgoja, svrstavaju divlju ružu u jednu od poželjnih kultura za uzgoj u budućim voćnjacima.
ZAKLJUČAK