vulnus, -ĕris, n. ranavulnĕro, 1. vulnĕrāvi, vulnĕrātum ranjavatiVulcānus, -i, m. Vulkan, bog vatrevox, vōcis, f. glas; rečvŏlo, 1. volāvi, volātum letetivŏco, 1. vŏcāvi, vŏcātum dozvati; zvativīvo, 3. vixi, victum živetivitŭpĕro, 1. vitupĕrāvi, vitupĕrātum

koriti; kuditi

vitta, -ae, f. povez; trakavītĭum. -ĭi, n. nedostatak; smetnjavītam amittĕre izgubiti životvītam ăgĕre provoditi životvīta, -ae, f. životvīs, f. moć; sila; snagavirtus, -ūtis, f. hrabrost; junaštvo; vrlinavirĭdis, -e zelenvirgo, -ĭnis, f. devica; devojkavĭr, vĭri, m. čovek; junak; mužvinco, 3. vīci, victum pobediti; savladativīlis, -e bezvredan; jeftinvĭgĭlo, 1. vigilāvi, vigilātum bdeti; nespavativĭdĕo, 2. vīdi, vīsum opaziti; videtivicus, -i, m. mestašce; selovictōrĭam reportāre odneti pobedu; pobeditivictōrĭa, -ae, f. pobedavictor, -ōris, m. pobednikvīcīnus, 3 (sa dat.) susednivĭātor, -ōris, m. putnikvĭa, -ae, f. putvĕtus, -ĕris drevni; predjašnji; starvestis, -is, f. haljina; odeća; odelovester, -tra, -trum (zamenica) vašVestālis, -is (virgo) f. vestalkavērus, 3 istinskivērum, -i, n. istinaversus, -us, m. stihverbum, -i, n. glagol; rečvēr, vēris, n. prolećevenustus, 3 dražestan; lep; ljubakVĕnus, -ĕris, f. Venera, rimska boginja ljubaviventus, -i, m. vetar

1

vĕnĭo, 4. vēni, ventum doći; dolazitivendo, 3. vendĭdi, vendĭtum prodati; prodavativĕlut (veznik) kao; kao štoveho, 3. vexi, vectum dovozitivectīgal, -ālis, n. porezvasto, 1. vastāvi, vastātum opustošiti; razoritivărĭus, 3 različit; raznovrstan; šarenvānus, 3 jalov; prazan; šupalj; uzaludanvānĭtas, -ātis, f. hvalisavost; taštinavălĭdus, 3 čio; jak; moćan; silan; snažan; zdravvalde (prilog) jako; silno; veoma; vrloutĭlĭtas, -ātis, f. koristutĭlis, -e koristan; prikladan; upotrebljivŭter, ŭtra, ŭtrum koji od dvojiceut (veznik) čim; kad; kako; kaout (prilog) kao; kao štout... sīc kako... takourbs, urbis, f. gradūnus, ūna, ūnum (broj) jedanuniversus, 3 ceo; savunde (prilog) odakleunda, -ae, f. talas; valūnā cum (sa abl.) zajedno saumbra, -ae, f. senkaǓlixes, -is, m. Odisej, kralj Itakeŭbĭ (prilog) gde; kadaūber, -ĕris bogat; obilat; plodan; puntŭus, 3 (zamenica) tvojtūtus, 3 bezbedan; zaklonjen; zaštićentussis, -is, f. kašaljturris, -is, f. kula; toranjTurnus, -i, m. Turno, kralj Rutulaturbŭlentus, 3 mutanturba, -ae, f. metež; vrevatŭnc (prilog) tadatum (prilog) onda; tadatū (zamenica) tiTrōiānus, 3 TrojanskiTrōiāni, -ōrum, m. TrojanciTrōia, -ae, f. Troja, grad na severozapadnoj obali Male AzijeTroezēnĭi, -ōrum, m. Trezenjanitristis, -e tužan; žalostan

2

trĭdens, -entis, m. trozubactrĭbŭo, 3. tribŭi, tribūtum darovati; dati; dodeliti; dopustiti; iskazati; podelititribūnus, -i, m. tribuntrēs, trĭa (broj) tritranscendo, 3. transcendi, transcensum

preći preko; prelaziti

tōrmentum, -i, n. ratna bacačka spravatollo, 3. sustŭli, sublātum oteti; otimati; ugrabititŏlĕro, 1. tolerāvi, tolerātum podnositi; trpetitĭtŭlus, -i, m. naslov; natpistĭmor, -ōris, m. strah; strepnjatĭmĭdus, 3 bojažljivtĭmĭde (prilog) bojažljivo; opreznotĭmĕo, 3. timŭi (sa akuz.) plašiti seTĭbĕris, -is, m. Tibar, reka u ItalijiThĕtis, ĭdis, f. TetidaThēseus, -ĕi, m. Tezej, atinski kraljthĕātrum, -i, n. pozorišteterrĕo, 2. terrŭi, terrĭtum plašiti koga; strašiti kogaterra, -ae, f. zemljatergum, -i, n. ledjatĕner, -ĕra, -ĕrum mlad; nežantĕnĕo, 2. tĕnŭi, tentum držati; imatitendo, 3. tĕtendi, tentum pružati; zatezatitempus ăgĕre provoditi vremetempus, -ŏris, n. doba; vremetempto, 1. temptāvi, temptātum kušati; pokušatitemplum, -i, n. hramTarquĭnĭus (-ĭi) Sŭperbus, -i, m. Tarkvinije Oholi, sedmi i poslednji rimski kraljTarquĭnĭus (-ĭi) Priscus, -i, m. Tarkvinije Prisk, peti rimski kralj

Tarquĭnĭi, -ōrum, m.Tarkviniji, članovi porordice Tarkvinija, poreklom iz Etrurije

tantus, 3 onoliki; ovoliki; tolikitantum (prilog) jedino samo; tolikotăndĕm (prilog) najzad; napokontam (prilog) tako; tolikotăbŭla pĭcta, -ae, f. slikatăbŭla, -ae, f. slika; tablatăbella, -ae, f. tablicaSyrācūsae, -ārum, f. Sirakuza, grad na Sicilijisŭus, 3 (zamenica) svojsŭprā (prilog) gore; odozgo

3

sŭpĕro, 1. sŭpĕrāvi, sŭpĕrātum nadjačati; pobeditisŭperbus, 3 obestan; ohol; taštsum, esse, fŭi bitisŭb (predlog sa akuz. i abl.) podsuāvis, -e mio; prijatanstultus, 3 budalast; glup; ludstulte (prilog) glupo; ludostŭdĭum, -ĭi, n. naučni rad; revnost; željastrēnŭus, 3 brz; odvažan; okretansto, 1. stĕti, stătum boraviti; stajatistirps, -is, f. m. koren; pleme; podmladak; porodica; potomak; temeljstătŭo, 3. statŭi, statūtum namisliti; odlučiti; odrediti; postaviti; zasnovatistătim (prilog) odmah; smestasplendĕo, 2. blistati se; sijati sespes, -ĕi, f. nada; očekivanjespĕcus, -ūs, m. pećinaspecto, 1. spectāvī, spectātum gledati; posmatratispectātor, -ōris, m. posmatračSparta, -ae, f. spartasors, sortis, f. kocka; sudbina; usudsŏror, -ōris, f. sestraSophŏclēs, -is, m. Sofokle, grčki tragički pesniksolvo, 3. solvi, solūtum (ā ili ex sa abl.)

izbaviti nekog od nečega; odrešiti; osloboditi

solācĭum, -ĭi, n. utehasōl, sōlis, m. suncesŏcĭus, -ĭi, m. drug; drugar; savezniksociĕtātem iungĕre sklopiti savezsociĕtas, -ātis, f. društvo; družina; savez; zajedništvosĭtus, 3 položen; postavljen; smeštensĭtis, -is, f. žedjSingidūnum, -i, n. Singidunumsĭne (predlog sa abl.) bezsimulacrum, -i, n. prilika; slika i prilikasĭmĭlis, -e (dat.) nalik na; sličanSilvĭus, -ĭi, m. Silvije, muško imesilva, -ae, f. šumasĭlĕo. 2. silŭi biti tih; ćutatisĭlentĭum, -ĭi, n. ćutanje; tišinasignum, -i, n. beleg; bojni znak; kip; znaksīdus, -ĕris, n. sazveždje; zvezdasīcut (veznik) kako; kao; kao što

4

Sĭcĭlĭa, -ae, f. Sicilijasīc (prilog) ovako; takoSĭbyllīnus, 3 Sibilin; sibilskiSībylla, -ae, f. Sibila, sveštenica i proročica Apolonovasī (veznik) ako; dasex (broj) šestservus, -i, m. rob; slugaservo, 1. servāvi. servātum (abl.) izbaviti od; sačuvati; spastisērus, 3 kasni; poznisermo, -ōnis, m. govor; razgovorsepulcrum, -i, n. grobsentĭo, 4. sensi, sensum misliti; opažati; osećati; primećivatisententĭa, -ae, f. izreka; mišljenjesĕnex, sĕnis, m. staracsĕnex starsenectus, -ūtis, f. starostsenātus, -us, m. senatsemper (prilog) svagda; uveksementum facĕre sejatisementis, -is, f. setva; žetvasedŭlus, 3 marljiv; vredansĕdĕo, 2. sēdi, sessum sedetisĕd (veznik) ali; nego; većsecūris, -is, f. sekirasecundus, 3 (broj) drugisĕco, 1. secŭi, sectum sećiscriptum, -i, n. nešto napisano; pisana rečscriptor rērum, m. istoričarscriptor, -ōris, m. pisacscrībo, 3. scripsi, scriptum pisatiscrība, -ae, m. pisarScīpĭo, -iōnis, m. (Aemilānus Africānus Numantīnus)

Scipion, osvajač Kartagine u III punskom ratu

scio, 4. scīvi, scĭi, scītum znatiscĭentĭa, -ae, f. veština; znanjeschōla, -ae, f. školascĕlus, -ĕris, n. nedelo; zločinSāvus, -i, m. Savasătis, (prilog) dosta; dovoljnosăt (prilog) dovoljnosarcĭna, -ae, f. tovarsăpĭentĭa, -ae, f. mudrost; pamet; razboritost

5

sapienter (prilog) mudrosăpĭens, -entis mudar; mudrac; pametan; razumansānus, 3 čitav; zdravsălus, -ūtis, f. spas; zdravljesalūber, -bris, -bre koristan; zdravsalsus, 3 slansaevus, 3 ljut; okrutan; žestoksaepe (prilog) čestosăcerdos, -ōtis, m. f. sveštenica; svešteniksăcer, -cra, -crum (sa dat.) posvećen; svetRutŭli, -ōrum. m. Rutuli, drevni narod u Lacijurursus (prilog) opet; ponovorumpo, 3. rūpi, ruptum raskinuti; slomiti; uništitirŭīna, -ae, f. propast; rušenjerostrum, -i, n. kljun; krmarōs, rōris, m. rosaRōmūlus, -i, m. Romul, legendarni osnivač RimaRōmānus, -i, m. RimljaninRōmānus, 3 rimskiRōma, -ae, f. Rimrŏgo, 1. rŏgāvi, rŏgātum molitirōbur, -ŏris, n. hrastovina; snagarīvus, -i, m. potokrīdĕo, 2. rīsi, rīsum (sa akuz.) podsmevati se; smejati serhētŏr, -ōris, m. besednik; učitelj besedništvaRhĕa Silvĭa, -ae, f. Rea Silvija, majka Romula i Remarex, rēgis, m. kraljrēte, -is, n. mrežarēstĭtŭo, 3. rēsĭtŭi, rēstĭtūtum natrag dovesti; obnoviti; vratitirēs secundae, f. srećarēs publĭca, f. državarēs nŏvae, f. pobuna; prevratrēs militāris, f. ratovanje; vojevanje; vojnička veštinaresisto, 3. restĭti (sa dat.) braniti se; oprati serēs gestae, f. boj; dela; pohod; ratne operacijerēs dubĭae, f. nepovoljan položajrēs adversae, f. nesrećarēs, rei, f. dogadjaj; junačko delo; prilika; stvarrequĭesco, 3. requiēvi, requiētum odmarati se; počivatirepŭdĭo, 1. repudiāvi, repudiātum ne primati; odbijatirĕporto, 1. rĕportāvi, rĕportātum natrag nositi; steći; zadobitirepello, 3. repŭli, repulsum odbiti

6

Rĕmus, -i, m. Rem, Romulov bratrelūcĕo, 2. reluxi svetletirĕlĭquus, 3 ostali; preostalirĕlĭquĭae, -ārum f. ostatakrĕlinquo, 3. rĕlīqui, relīctum ostavitirĕgo, 3. rexi, rectum (sa akuz.) upravljati; vladatiregnum, -i, n. kraljevstvoregno, 1. regnāvi, regnātum vladatirēgĭus, 3 kraljev; kraljevskirēgīna, -ae, f. kraljicarĕfĕrtus, 3 (sa abl.) pretrpanredĭtus, -us, m. povratakreddo, 3. reddĭdi, reddĭtum načiniti koga čim (dva akuz.); vratitirectus, 3 prav; ravanrecte (prilog) dobro; pravo; valjanorĕcessus, -us, m. povlačenje; povratak; vraćanjerārus, 3 razdalek; redakrārō (prilog) retkorăpĭo, 3. rapŭi, raptum ugrabiti; zgrabitiramōsus, 3 granatrādo, 3. rāsi, rāsum grebati; strugatiquŏtus, 3 koji po reduquŏtannis (prilog) svake godinequŏt (nepromenljiv pridev) kolikoqŭoque (prilog) i; takodjequod (veznik) stoga što; zato štoquis, quid (zamenica) ko? šta?quīdam, quaedam quoddam (zamenica)

neki

quĭa (veznik) jer; štoqui, quae, quod (zamenica odnosna i upitna)

koji; koji?

que (enklitički veznik) iquam (prilog) kako; koliko; nego (komparativno)quaestor, -ōris, m. kvestorPythagorĭcus, 3 Pitagorinpŭto, 1. putāvi, putātum misliti; smatrati (dva akuz.)puppis, -is, f. krmapunĭo, 4. punīvi, punītum kaznitiPunĭcus, 3 kartaginski; punskipulchritūdo, -dĭnis, f. lepotapulchre (prilog) lepo

7

pulcher, -chra, -chrum leppugno, 1. pugnāvi, pugnātum boriti sepugna, -ae, f. bitka; bojpueritĭa, -ae, f. dečačko doba; dečaštvopŭer, -ĕri, m. dečakpŭella, -ae, f. devojkapūblĭcus, 3 državni; narodni; opštiprudentĭa, -ae, f. mudrostprūdens, -entis mudar; razborit; razumanprōvincĭa, -ae, f. pokrajinaprōtĕgo, 3. protēxi, protēctum štititi; zakloniti; zaštititiprōpulso. 1. prōpulsāvi, prōpulsātum (ā s abl.)

odbijati od

propter (predlog sa akuz.) radi; zbogprŏprĭus, 3 svoj; vlastitprŏpinquus, 3 susedniprŏpe (predlog sa akuz.) blizuprōles, -is, f. (samo jedn.) porod; potomstvoprofundus, 3 dubokproelĭum, -ĭi, n. bitka; bojprŏcul (prilog) dalekoprocērus, 3 tanak; visokprŏbus, 3 častan; valjanprŏbĭtas, ātis, f. dobrota; poštenjeprō (predlog sa abl.) prema; radi; umesto; zaprivātus, 3 lični; privatanprĭusquam (prilog) pre negoprincĭpĭum, -ĭi, n. početak; postanakprīmum (prilog) prvi put; prvoprimōres, -um, m. prvaciPrĭămus, -i, m. Prijam, trojanski kraljpretĭum, -ĭi, n. cena; nagrada; vrednostprĕtiōsus, 3 skupocen; vredanprĕmo, 3. pressi, pressum držati; pritisnuti; zaposetiprātum, -i, n. livadapraetor, -ōris, m. pretorpraeter (predlog sa akuz.) mimo; osimpraesĭdĭum,-ĭi, n. odbrana; pomoć; vojnička posada; zaštitapraeda, -ae, f. plenpraeceptum, -i, n. naredba; pravilo; propispraebĕo, 2. praebŭi, praebĭtum pribaviti; pružitiprae (predlog sa abl.) od (u izricanju negativnog uzroka); pred; prema

8

potentĭa, -ae, f. moć; silapŏtens, -entis moćanpost tergum za ledjima; za sobompostrēmo (prilog) napokonpostĕrus, 3 budući; sledećipostĕā (prilog) potom; zatimpost (prilog) po; posle; pozadi; zatimpost (predlog sa akuz.) iza; po; posle; zaposco, 3. popŏsci tražiti; zahtevatiportus, -ūs. m. lukaporto, 1. portāvi, portātum nositiportĭcus, ūs, f. portik; tremporta, -ae, f. vratapons,-ntis, m. mostpōno, 3. pŏsŭi, pŏsĭtum metnuti; postaviti; staviti (pred goste)Pompēius (Gnaeus Magnus), -i, m.

Gnej Pompej Veliki, trijumvir

pŏētĭcus, 3 pesničkipŏēta, -ae, m. pesnikpoena, -ae, f. kaznapŏēma, -ătis, n. pesma; poemaplebs, -is, f. narodPlāto, -ōnis, m. Platon, grčki filosofplacĭdus, 3 miran; tihpĭus, 3 pobožanpiscis, -is, m. ribapiscātor, -ōris, m. ribarpīrāta, -ae, m. gusarpinacothēca, -ae, f. galerija (slika)piĕtas, -ātis, f. ljubav prema bližnjima; pobožnostpictus, 3 naslikan; vezenpictūra, -ae, f. slika; slikarstvopictor, -ōris, m. slikarphilŏsŏphus, -i, m. filozofPhĭlippus, -i, m. Filip II, makedonski kraljPhărus, -i, f. Far, ostrvce pored Aleksandrije u EgiptuPhaedrus, -i, m. Fedar, rimski basnopisacpĕto, 3. pĕtīvi, pĕtītum ići; napasti; težiti za čim; tražiti; udaratipervĕnĭo, 4. pervēni, perventum doći; dopreti; stićipersōna, -ae, f. osobaPersa, -ae, m. Persijanacpernicĭes, -ēi, f. propast

9

pĕrītus, 3 (sa gen.) iskusan; vešt; vičan čemupĕrītus, 3 (sa gen.) iskusan; vešt; vičan čemupĕrīte (prilog) iskusno; veštopĕrīcŭlum, -i, n. opasnostpĕrīcŭlōsus, 3 opasanperfŭgĭum, -ĭi, n. pribežište; utočišteperdo, 3. perdĭdi, perdĭtum izgubiti; upopastitipercŭtĭo, 3. percussi, percussum probiti; udaritiper (predlog sa akuz.) po; prekopenna, -ae, f. peropello, 3. pĕpŭli, pulsum (ē ili dē sa abl.)

potisnuti iz; proterati

pellis, -is, f. kožaPēleus, -ĕi, m. Pelej, kralj u Tesalijipecūnĭa, -ae, f. imovina; novacpectus, -ŏris, n. grudi; prsapax, pācis, f. mirpavōnīnus, 3 paunovpāvo, -ōnis, m. paunpauper, -ĕris siromošanpătrĭa, -ae, f. domovina; otadžbinapatiens, -entis (sa gen.) strpljivpăter familĭas, m. domaćin; glava porodicepater, -tris, m. otacpastor, -ōris, m. pastirparvus, 3 malenparvĭtas, -ātis, f. malenkostparvi făcĕre malo cenitipărum (prilog) maloparsimōnĭa, -ae, f. štednjapars, -partis, f. deo; strana; strankapărĭter (prilog) jednakopario, 3. pepĕri, partum roditipărĭes, -ĕtis, m. kuća; zidpārĕo, 2. parŭi (sa dat.) pokoravati se; slušatipărens, -entis, m. f. roditeljparcus, 3 štedljivparco, 3. pĕperci, parsum (sa dat.) štedetipār, păris (sa dat.) jednak sa kim; ravanpānis, -is, m. hlebpălus, -ūdis, f. močvaraPălātĭum, -ĭi, n. Palatin, jedan od sedam rimskih brežuljaka

10

paenitentĭa, -ae, f. kajanjeŏvis, -is, f. ovcaOstĭa, -ae, f. Ostija, grad na ušću reke Tibraostendo, 3. ostendi, ostentum pokazivati; pružatiossĕus, 3 koštan; od kostiōs, ōris, n. usta; ušćeorno, 1. ornāvi, ornātum iskititi; ukrašavatiŏrĭgo, -gĭnis, f. izvor; poreklo; utemeljenjeorbis terrae, m. svetorbis, -is, m. krugorātor, -ōris, m. govornikorātĭo, -iōnis, f. beseda; govorōrāculum, -i, n. proročanstvo; proročišteōra, -ae, f. obalaŏpus est (sa dat. lica i abl. predmeta)

potrebno mi je nešto

ŏpus, -ĕris, n. delo; gradnja; posao; radopulentus, 3 bogat; jak; ugledanoppugno, 1. oppugnāvi, oppugnātum

napadati; nasrnuti; padati

opprĭmo, 3. oppressi, oppressum pritisnuti; upropastitioppĭdum, -i, n. gradonustus, 3 natovaren; zasićenŏnus, -ĕris, n. breme; teretomnis, -e savOlympĭas, -ădis, f. Olimpijada, majka Aleksandra Velikog

Olympĭa, -ōrum, n.olimpijske igre, održavane svake četvrte godine u Olimpiji

ōlim (prilog) jednom; nekadŏlĕa, -ae, f. maslinaodiōsus, 3 mrzak; neugodanŏcŭlus, -i, m. okoocculto, 1. occultāvi, occultātum sakriti; sakrivati; tajitiobtĭnĕo, 2. obtĭnŭi, obtentum zadobiti; zauzimatiobsisto, 3. obstĭti (sa dat.) suprotstaviti seobsĭdĭo, -iōnis, f. opkoljavanje; opsedanjeobsĭdĕo, 2. obsēdi, obsessum opsedatioboedĭo, 4. oboedīvi, oboedītum (sa dat.) slušati koga; pokoravati seobnoxĭus, 3 izložen; podložan kaznioblecto, 1. oblectāvi, oblectātum nasladjivati; prijatno provoditi (tempus); razveseljavatiŏb (predlog sa akuz.) radi; zanutrio, 4. nutrīvi, nutrītum hraniti

11

nuptĭae, -ārum f. svadbanupta, -ae, f. mlada; nevestanuntĭus, -ĭi, m. glas; glasnik; poruka; vesniknunc (prilog) sada; u sadašnje vremenumquam (prilog) nikadanummus, -i, m. novacNŭmĭtor, -ōris, m. Numitor, legendarni kralj Albe Longenŭmĕrus, -i, m. brojnūbes, -is, f. oblaknŏx, noctis, f. noćnŏvus, 3 novnŏvem (broj) devetnōtus, 3 poznatnoster, -tra, -trum (zamenica) našnosco, 3. nōvi, nōtum istraživati; poznavatinos (zamenica) minōn tantum... sĕd etiam ne samo... nego inonne (prilog) nije li; zar neNōnae, -ārum f. None, peti ili sedmi dan u mesecu kod Rimljananōn (prilog negacije) nenōmĭno, 1. nomĭnāvi, nomĭnātum (sa dva akuz.)

imenovati; nazvati

nōmen, -ĭnis, n. imenoctū (prilog) noćunocĕo, 2. -ui, -cĭtum (sa dat.) nauditi; škoditinobĭlis, -e izvrstan; plemenit; poznatnix, nĭvis, f. snegNīlus, -i, m. Nil, reka u Egiptunĭger, -gra, -grum crnnĕque (veznik) i ne; te nenĕque... nĕque niti... nitiNeptūnus, -i, m. Neptun, rimski bog moranĕpos, -ōtis, m. f. unuk; unukanemus, -ŏris, n. gajneglĕgo, 3. neglexi, neglectum ne brinuti se; zanemaritinefas, n. (nepromenljivo) grehnĕco, 1. nĕcāvi, nĕcātum ubiti; usmrtitinecessārĭus, 3 potrebannĕcdum (prilog) još nenĕc (veznik uvek pred suglasnicima)

a ne; i ne; te ne

nĕc ... nĕc niti... niti

12

Neāpŏlis, -is, f. Napuljnĕ (enklitična upitna rečca) da li; lināvis, -is, f. broj; ladjanăvĭgo, 1. nāvĭgāvi, navĭgātum broditi; plovitinauta, -ae, m. mornarnăto, 1. nătāvi, nătātum plivatinātĭo, -ōnis, f. narodnarro, 1. narrāvi, narrātum kazivati; pričati; rećinam (veznik) jer; naime; sadmūtus, 3 nemmūto, I, mūtāvi, mūtātum menjati; promeniti

Mūsa, -ae, f.Muza, jedna od boginja pesništva, muzike, nauka, umetnosti

mūnĭo, 4. munīvi, munītum pripremiti za odbranu; utvrditimūlus, -i, m. mazgamultus, 3 mnogi; mnogobrojan; znatanmultĭtūdo, -dĭnis, f. mnoštvo; veliki brojmŭlĭer, -ĕris, f. ženamox (prilog) prvom prilikom; uskoromŏvĕo, 2. mōvi, mōtum krenuti; podsticati; pokretatimōtus, -us, m. gibanje; kretanjemōs, mōris, m. ćud; način života; običaj; ponašanje (mn.)mortālis, -e smrtanmors, mortis, f. smrtmons, montis, m. brdo; gora; planinamŏnĕo, 2. monŭi. monĭtum opominjati; podsetiti na koga (dē sa abl.); upozoritimolestus, 3 dosadan; mučan; tegobanMoesĭa, -ae, f. Mezija (danas severoistočna Srbija i Severna Bugarska)moenĭa, -ĭum, n. bedemi; zidinemŏdus, -i, m. mera; načinmodestĭa, -ae, f. skromnost; umerenostmitto, 3. mīsi, missum poslati; slatimĭser, -ĕra, -ĕrum jadan; nesrećanmirābĭlis, -e čudesan; divan; dostojan divljenjaMĭnerva, -ae, f. Minerva, rimska boginja mudrostimilĭtāris, -e vojni; vojničkimīlĕs, -ĭtis, m. vojnikmerīdies, -ēi, m. podnemercātor, -ŏris, m. trgovacmensis, -is, m. mesec (u godini)Mĕnĕlāus, -i, m. Menelaj, spartanski kralj, muž lepe Helenememŏrĭa, -ae, f. (sa gen. objekta) sećanje; spomen; uspomena

13

mĕmor, -ŏris onaj koji pamti (sa gen.)mātūrus, 3 (sa dat.) dorastao; zreomatrimōnĭum, -ĭi, n. brak; udajamāter, -tris, f. majkaMars, Martis, m. Mars, bog ratamărīnus, 3 morskimăre, -is, n. moreMarcus, -i, m. Marko, rimsko imeMarcellus, -i, m. Marcel (Marko Klaudije)mănus, -ūs, f. četa; rukaManlĭus (Marcus), -ĭi, m. Marko Manlijemănĕo, 2. mansi, mansum boraviti; ostati; zadržavati semāne, n. (neprom.) jutromălus, 3 loš; zaomălum. -i, n. nesreća; nevolja; zlomālum, -i, n. jabuka (plod)malĕdīco, 3. malĕdīxi, malĕdictum (sa dat.)

psovati; ružiti

magnŏpĕre (prilog) jako; veoma; vrlomăgistrātus, -ūs, m. magistrat, član rimske uprave u doba republikemăgistra, -ae, f. učiteljicamăgister, -tri, m. učiteljmāchĭna, -ae, f. mašina; sprava; strojMăcĕdŏnes, -um, m. Makedoncilux, lūcis, f. svetlostlŭpus, -i, m. vuklŭpa, -ae, f. vučicalūna, -ae, f. mesecluctātor, -ōris, m. borac; rvačlongus, 3 duglonginquus, 3 dalek; dug; udaljenlongē (prilog) daleko; nadalekolŏcus, -i, m. (mn. lŏca i lŏci) mestoLīvĭus (Titus), -ĭi, m. Tit Livije, rimski istoričarlītus, -ŏris, n. obalalittĕra, -ae, f. književnost (mn.); pismo; slovo; spislintĕus, 3 lanenlingŭa, -ae, f. jeziklīnĕa, -ae, f. linija; potezlignĕus, 3 dven; od drvetalībertas, -ātis, f. slobodalībĕri, -ōrum, m. deca

14

libĕr, -bri, m. knjiga; kora drvetalĭbenter (prilog) od srca; radolex, lēgis, f. zakonleo, leōnis, m. lavlente (prilog) lagano; polako; tiholēnis, -e blag; ljubazan; nežanlĕgo, 3. lēgi, lectum čitati; kupiti; sakupljatilĕgĭo, -iōnis, f. legijalăvo, 1. lāvi, lautum (lavātum) miti; pratiLavinīum, -ĭi, n. Lavinij, grad u LacijuLavīnĭa, -ae, f. Lavinija, Enejina ženalaus, laudis, f. hvala; pohvala; slavaLaurentum, -i, n. Laurent, grad u Lacijulaudo, 1. laudāvi, laudātum hvaliti; slavitilatus, 3 golem; prostran; širok; veliklătro, -ōnis, m. razbojnikLatīnus, -i, m. Latin, mitski kralj u LaurentuLatīnus, 3 latinskiLatīni, -ōrum, m. Latini, stanovnici pokrajine Lacijalapsus, -ūs, m. greška; omaškalăpis, -ĭdis, m. kamenlaetus, 3 povoljan (znamenje); radostan; veseo; zadovoljanlăcus, -us, m. jezeroLacedaemŏnĭi, -ōrum, m. Lakedemonjanilāc, lăctis, n. mlekolăbor, -ōris, m. marljivost; napor; radKălendae, -ārum, f. kalende; prvi dan mesecaiuxtā (predlog sa akuz.) kod; kraj; porediŭvo, 1. iūvi, iūtum podupirati; pomagatiiŭventūs, -ūtis, f. mladež; omladinaiŭvĕnis, -is, m. f. devojka (od 30-45 godina); mladićiŭvĕnis mladiustĭtĭa, -ae, f. pravednost; pravičnostiūs, iūris, n. prava; zakonitostiurgĭum, -ĭi, n. kavga; svadjaIuppĭtĕr, Iŏvis, m. Jupiter, vrhovni bog RimljanaIūno, -ōnis, f. Junona, Jupiterova ženaiungo, 3. iunxi, iunctum (sa dat.) nadovezivati se na; sjediniti; sklopitiIūlus, -i, m. Juliūcundus, 3 ljubak; mio; prijatan; radostaniūcunde (prilog) prijatno; radosnoiubĕo, 2. iussi, iussum zahtevati; zapovedati

15

ĭtĕrum (prilog) još jednom; opet; po drugi putĭter făcĕre putovatiĭter, ĭtĭnĕris, n. marš; put; putovanjeĭtăque (veznik) dakle; stoga; takoĬtălĭcus, 3 italskiĬtălĭci, -ōrum, m. Italici; stanovnici ItalijeItălĭa, -ae, f. Italijaĭtă (prilog) ovako; takoIssa, -ae, f. Vis, ostrvo u Jadranskom moruis, ĕa, id (zamenica) on, ona, ono; onajirātus, 3 gnevan; ljut; rasljućenīra, -ae, f. srdžbaipse, ipsa, ipsum (zamenica) sam, sama, samoinvīte (prilog) neradoinvĕnĭo, 4. invēni, inventum izmisliti; nalaziti; otkriti; pronaćiinvādo, 3. invāsi, invāsum napasti na; navalitiĭnūtĭlis, -e (sa dat.) nekoristan; nepotrebanintŭs (prilog) unutrainterfĭcĭo, 3. interfēci, interfectum ubiti; usmrtitiinterdum (prilog) katkadinter (predlog sa akuz.) medju; sredinsŭla, -ae, f. kuća na sprat za izdavanje; ostrvoinstrŭo, 3. instruxi, instructum poučavati; redjati; sagraditiinsignis, -e izvrstan; jak; osobit; silan; znamenitinsĭdĭae, -ārum, f. busija; zasedainsĕro, 3. insĕrŭi, insertum namestiti; staviti u; umetnuti; zasaditiinsānus, 3 budalast; lud; mahnitin numĕrō hăbēre ubrajati medjuĭn matrimōnĭum dăre udatiiniūrĭa, -ae, f. uvredaaĭnĭtĭum, -ĭi, n. početakinimīcus, -i, m. neprijateljinimīcus, 3 neprijateljskiingens, -entis golem; silaninfra (prilog) dole; nižeinflīgo, 3. inflixi, inflictum čim; udariti; zadatiindustrĭa, -ae, f. marljivost; radinostindignus, 3 (sa abl.) bezvredan; nedostojaninde (prilog) odande; zatimincŏla, -ae, m. f. stanovnica; stanovnikincĭto, 1. incitāvi, incitātum podsticatiincertus, 3 nepouzdan; nesiguran; sumnjiv

16

incendo, 3. incendi, incensum zapalitiincēdo, 3. incessi, incessum koračati; stupatiĭn ănĭmō esse (sa dat. lica) naumitiin (predlog sa akuz. i abl.) na; prema; protiv; uimpōno, 3. impŏsŭi, impŏsĭtum (in sa akuz. ili dat.)

nametnuti; postaviti

implĕo, 2. implēvi, implētum ispuniti; napunitiimperītus, 3 (sa gen) neveštimmortālis, -e besmrtanimber, -bris, m. kiša; pljusakille, illa, illud (zamenica) onajignōtus, 3 nepoznat; tudjignosco, 3. ignōvi, ignōtum (sa dat.)

praštati

ignis, -is, m. vatraignāvĭa, -ae, f. kukavičlukĬdus, -ŭum, f. ide, 13. ili 15. dan mesecaidōnĕus, 3. podesan; zgodanīdem, ĕădem, ĭdem (zamenica) istiĭbi (prilog) onamo; ondeIānŭārĭus, -ĭi, m. januar (Janov mesec)ianŭa, -ae, f. vratniceiăm (prilog) sad; upravo; većiăm... cum upravo... kad; već... kadiăcĭo, 3. iēci, iactum bacati; bacitihŭmĭlis, -e neugledan; nizakhumānus, 3 čovečji; ljudskihostis, -is, m. neprijatelj (ratni)hortus, -i, m. bašta; vrthordĕum, -i, n. ječamhōra, -ae, f. čas; sathŏnor, -ōris, m. čast; pošta; poštovanjehŏmo, -ĭnis, m. čovekHomērus, -i, m. Homerhirundo, -dĭnis, f. lastahistŏrĭa, -ae, f. istorijahīc, haec, hoc (zamenica) ovajHerŏdŏtus, -i, m. Herodot, grčki istoričar V v. pre n. e.hĕri (prilog) jučeHercŭles, -is, m. Herkul (Herakle), najveći mitski junak u Grkaherba, -ae, f. travaHĕlĕna, -ae, f. Helena, žena Menelaja, kralja Sparte

17

hărēna, -ae, f. pesakHannĭbal, -ălis, m. HanibalHadriatĭcum măre, n. Jadransko morehabĭto, 1. habitāvi, habitātum prebivati; stanovatihăbĕo, 2. habŭi, habĭtum imati; posedovati; smatrati (sa dva akuz.)grĕx, -gis, m. čopor; jato; stadogrăvis, -e strog; tegoban; težakgrātus, 3 drag; zahvalangratĭam debēre dugovati zahvalnostgrātĭa, -ae, f. zahvalnostGraecus, -ĭ, m. GrkGraecus, 3 grčkiGraecĭa, -ae, f. Grčkagrădus facĕre koračatigrădus, -us, m. korakgracŭlus, -i, m. čavkagrăcĭlis, -e slab; tanak; vitakglōrĭa, -ae, f. slavaglădĭus, -ĭi, m. mačgigno, 3. genŭi, genĭtum roditigĕro, 3. gessi, gestum imati; nositigenus ducĕre poticatigĕnus, -ĕris, n. poreklo; rod; vrstagens, gentis, f. narod; plemegĕnĕr, -ĕri, m. zetgĕmĭnī, -ōrum, m. blizanci

Galli, -ōrum, m.Gali (keltska plemena koja su naseljeavala gornju Italiju i Francusku, južno Podunavlje i Malu Aziju)

Gāius, -ī, m. Gaj, muško imefulgur, -ŭris, n. munjafŭgĭo, 3. fūgi, fugĭtūrus bežati; čega; kloniti se koga; pobećifrustra (prilog) uzaludno; zaludfrumentum, -i, n. žitofrūgĭfer, -ĕra, -ĕrum plodan; rodanfructus, -us, m. letina; plod; rodfrāter, -tris, m. bratfrango, 3. frēgi, fractum lomiti; razbiti; slomiti; zdbrobitifossa, -ae, f. jarakfŏrum, -i, n. forumfortūna, -ae, f. sreća; sudbinafortĭtūdo, -dĭnis, f. hrabrostfortĭter (prilog) hrabro; junački; postojano

18

fortĭs, -e hrabar; jak; snažanforte (prilog) iznenada; slučajnofortasse (prilog) možda; može bitiformōsus, 3 lep; lepolikforma, -ae, f. lepota; lik; slikafons, fontis, in. izvorfoedus facĕre sklopiti mirovni ugovorfoedus, -ĕris, n. savez; ugovorfluxus, 3 nepostojan; slab; tekućiflŭvĭus, -ĭi, m. rekaflūmen, -ĭnis, n. rekaflōs, flōris, m. cvet; dikaflĕo, 2. flēvi, flētum liti suze; plakati nad nekimflammna, -ae, f. plamen; vatrafirmo, 1. firmāvi. firmātum jačati; utvrditifinitĭmus, 3 pogranični; susednifīnis, -is, m. konac; kraj; medjafīnem facĕre završitifīlĭus, -ĭi, m. sinfīlĭa, -ae, f. kćifĭdes, -ĕi, f. poverenjefidēlis, -e veranfestno, 1. festīnāvi, festīnātum žuriti sefessus, 3 posustao; slab; umoranfervens, -entis naprasit; vreo; žestokferrum, -i, n. gvoždjefĕra, -ae, f. zverfenestra, -ae, f. otvor; prozorfēmĭna, -ae, f. žena; ženkafēlix, -īcis blažen; srećanfelīcĭter (prilog) srećnofelīcĭtas, -ātis, f. srećaFebruārĭus, -ĭi, m. februarfĕbris, -is, f. groznicaFaustŭlus, -i, m. Faustul, pastir koji je odgajio Romula i RemaFaunus, -i, m. Faun, bog šumafātum, -i, n. sudbinafas, n. (nepromenljivo) pravofamilĭāris, -e domaći; porodičnifames, -is, f. gladfāma, -ae, f. plas; priča; slavafactum, -i, n. čin; delo

19

făcĭo, 3. fēcī, factum činiti; obavljati; pravitifacĭnus, -ŏris, n. čin; delofăcĭlis, -e lakofacīle (prilog) lakofābŭla, -ae, f. pozorišni komad; pričafăber, -bri, m. kovač; tesarfabella, -ae, f. basnaextrăho. 3. extrāxi, extractum (e, de sa abl.)

izvaditi; izvući; vući iščupati

exstrŭo, 3. exstrūxi, exstrūctum naslagati; sagraditiexspecto, 1. exspectāvi, exspectātum

čekati; izgledati; očekivati

exprĭmo, 3. expressi, expressum jasno izgovoriti; prikazatiexpĕrĭentĭa, -ae, f. dokaz; iskustvoexorno, 1. exornāvi, exornātum ukrašavati; ulepšavatiexercĭtus, -ūs, m. vojskaexercĭtātĭo, -ōnis f. vežba; vežbanjeexercĕo, 2. exercŭi, exercĭtum vežbatiexemplum, -i, n. primer; uzorexemplăr, -āris, n. primerexcūdo, 3. excūdi, excūsum iskovati; načiniti; napravitiexcĭto, 1. excĭtāvi, excĭtātum dići; probuditiexcelsus, 3 uzdignut; visokexcēdo, 3. excessi, excessum izaći; otići; udaljiti seēvādo, 3. ēvāsi, ēvāsum (ex sa abl..)

izbaviti se; pobeći; umaći

Eurīpĭdes, -is, m. Euripid, grčki tragički pesnikĕtĭam (veznik) i takodje; upravoĕt (veznik) ierumpo, 3. erūpi, eruptum banuti napolje; provaliti izerŭdĭo, 4. erŭdīvi, erŭdītum obrazovati; poučavati; vaspitavatierror, -ōris, m. greška; zabludaerro, 1. errāvi, errātum lutati; zalutatiergo (prilog) dakle; stogaerga (predlog sa akuz.) premaĕquus, -i, m. konjequĭtātus, -us, m. konjicaequester, -stris, -stre konjaničkiĔpēus, -i, m. Epej, graditelj drvenog kopa pod Trojomĕnim (prilog i veznik) naimeĕmo, 3. ēmi, emptum kupiti; kupovatiemendo, I. emendāvi, emendātum od grešaka očistiti; popraviti

20

ēlĭgo, 3. ēlēgi, electum izabrati; odabratiĕlĕphantus, -i, m. slonelegantĭa, -ae, f. finoća; pristojnost; ukuseleganter (prilog) fino; ugladjeno; ukusnoelĕgans, -antis fin; probirljiv; ukusaneĭcĭo, 3. eiēci, eiectum (sa abl.) isterati iz; izbacitiegrĕgĭus, 3 izvandredan; izvrstan; osobitĕgo (zamenica) jaeffŏdĭo, 3. effōdi, effossum iskopati; izvaditieffigĭes, -ēi, f. statuaēdŭco, 1. educāvi, educātum obrazovati; odgajiti; othraniti; podićiēdisco, 3. edĭdĭci naučiti napametē, ex (predlog sa abl.) iz; oddux, dŭcis, m. f. vodja; vojskovodja; zapovednikdūrus, 3 strog; surov; tvrddŭo, dŭae, dŭo dvadum (veznik) čim; dok; dokledulcis, -e prijatan; sladakdulce (prilog) prijatno; slatkodūco, 3. dūxi, dūctum smatrati; voditidŭbĭus, 3 nepovoljan; nesiguran; opasandormĭo, 4. dormīvi, dormītum spavatidōnum, -i, n. dar; poklondōno dăre (sa dat.) dati na dardŏmus, -us, f. dom; kućadomestĭcus, 3. domaći; kućnidŏlus mălus, m. prevaradŏlus, -i, m. kovarstvo; lukavstvodolōsus, 3 lukav; prevarandoctus, 3 obrazovan; učendŏcĕo, 2. docŭi, doctum obučavati; poučavatido, 1. (dăre), dĕdi, dătum dati; davati; predatidīvĭtĭae, -ārum, f. bogatstvodivĭtes, divĭtum, m. bogatašidīvīnus, 3 božanski; božjidīves, -ĭtis bogatdĭu (prilog) dugo; dugo vremenadissimĭlis, -e (sa abl.) različit (po nečemu)Discordĭa, -ae, f. Diskordija, boginja neslogediscordĭa, -ae, f. nesloga; razdordisco, 3. dĭdĭci učitidiscipŭlus, -i, m. učenik

21

discĭpŭla, -ae, f. učenicadiscessus, -us, m. odlazak; rastanakdiscēdo, 3. discessi, discessum otići; rastati sedirĭpĭo, 3. dirĭpŭi, direptum oteti; pljačkati; rastrgnuti; razgrabitidīlĭgo, 3. dilexi, dilectum ceniti; poštovati; voletidĭlĭgenter (prilog) brižljivo; marljivo; pažljivodīlĭgens, -entis marljiv; vredandignus, 3 (sa abl.) dostojan; vredandifficĭlis, -e, mučan; tegoban; težakdĭes, -ēi, m. dandictus, 3 (particip) ugovorendictum, -i, n. dosetka; izreka; rečdico, 3. dīxi, dīctum govoriti; kazati; rećiDĭāna, -ae, f. Dijanadexter, -ĕra, ĕrum desni; pogodandevinco, 3. devīci, devictum pobediti; pokoriti; sasvim porazitidĕus, -i, m. bogdescribo, 3. descripsi, descriptum crtati; odrediti; opisati; propisatidēscendo, 3. dēscendi, dēscensum doći; sići; silazitidens, dentis, m. zubdēmum (prilog) baš; upravoDēmosthĕnēs, -is, m. Demosten, najveći grčki govornikdēlĕo, 2. dēlēvi, dēlētum razoriti; satrti; uništitidēlĕcto, 1. delectāvi, delectātum (sa akuz. i abl. stvari)

obradovati; razveseliti; zabavljati

dĕindĕ (prilog) onda; potom; zatimdēformo, 1. dēformāvi, dēformātum

nagrditi; osramotiti

dēficĭo, 3. dēfēci, defectum (a sa abl.)

odmetnuti se; otcepiti se

dēfensor, -ōris, m. branilacdēfendo, 3. dēfendi, dēfensum braniti; odbijatidĕcus, -ŏris, n. dika; ukrasdēcurro, 3. dēcurri, dēcursum dopirati; prostirati se; teći nanižedēbĕo, 2. debŭi, debĭtum dugovati; morati; trebatidĕa, -ae, f. boginjadē (predlog sa abl.) o; od; saDārēus, ii, m. Darije, persijski carDanŭvĭus, -ĭi, m. Dunavcustos, -ōdis, m. f. čuvar; stražarcustōdĭo, 4. custōdīvi, custōdītum čuvaticurro, 3. cŭcurri, cursum trčati

22

cūrĭa, -ae, f. kurija (većnica)cūr (prilog) čemu; zaštocūpressus, -us ili -i, f. čemprescŭpĭo, 3. cupīvi, cupītum želeti; žudeticŭpĭdus, 3 (sa gen.) željancŭpĭdĭtas, -ātis f. pohlepa; strast; željacunābŭla, -ōrum, n. kolevkaCumaeus, 3 iz kume; kumejskicum (veznik) kadcum (predlog sa abl.) sacultūra, -ae, f. obradjivanje; obrazovanjecrudelĭter (prilog) nemilosrdno; surovocrūdēlis, -e, nemilosrdan; okrutan; surovcresco, 3. crēvi, crētum bujati; rasti; razvijati secrĕo, 1. creāvi, creātum imenovati (dva akuz.); izabrati; stvarati; stvoriticrās (prilog) sutracottīdĭe, (prilog) svakodnevno; svakog danacorvus, -i, m. gavrancorrumpo, 3. corrūpi, corruptum podmititi; pokvariti; razbiti; uništiticorrĭpĭo, 3. corripŭi, correptum ščepati; zgrabiticorpus, -ŏris, n. telocorōno, 1. coronāvi, coronātum krasiti vencem; ovenčaticornu, -us, n. krilo vojske; rogcornix, -īcis, f. vranaCorinthus, -i, f. Korint, grad na Peloponezucopĭa, -ae, f. blagostanje; čete (mn.); izobilje; mnoštvoconvĕnĭo, 4. convēni, conventum doći; sastati se; skupiti secontra (predlog sa akuz.) prema; protivcontinĕo, 2. continŭi, contentum držati na okupu; obuhvatati; sadržavaticontendo, 3. contendi, contentum (contra sa akuz.)

boriti se; nategnuti; zapeti

contemno, 3. contempsi, contemptum

ne ceniti; prezirati

consŭo, 3. consŭi, consūtum sašiticonsūmo, 3. consumpsi, consumptum

pojesti; uništiti; uzeti

consul, -ŭlis, m. konzulconstanter (prilog) postojanoconstans, -antis postojanconspirāti, -ōrum, m. zavereniciconsilĭum, -ĭi, n. namera; odluka; savetconiunx, -ŭgis, m. f. muž; žena

23

conĭcĭo, 3. coniēci, coniĕctum bacati; metati; odapinjaticonflŭens, -entis, m. ušćecondo, 3. condĭdi, condĭtum osnovati; sagraditi; sakriticondĭtus, 3 (particip) osnovancondĭtor, -ōris, m. osnivačcondicĭo, -ōnis, f. uslov; zahtevcomplĕo, 2. complēvi, complētum ispuniti; napuniticompello, 3. compŭli, compulsum prinuditi; sateraticompăro, 1. comparāvi, comparātum

pripraviti; prirediti; spremiti

cŏmes, -ĭtis, m. f. pratilac; pratiljacombŭro, 3. combussi, combustum

spaliti; vatrom uništiti

cŏma, -ae, f. kosacolloquĭum, -ĭi, n. dogovor; razgovorcollĭgo, 3. collēgi, collectum pokupiti; sabrati; skupiticollēga, -ae, m. drug; kolegacōgo, 3. coēgi, coāctum naterati; oterati; prinuditi; prisiliticognosco, 3. cognōvi, cognĭtum čuti; poznati; upoznaticognitĭo, -iōnis, f. poznavanje; upoznavanjecogĭto, 1. cogitāvi, cogitātum misliti; misliticlitellae, -ārum, f. samarclementer (prilog) blago; krotko; mirnoclaudo, 3. clausi, clausum zatvoritiClaudĭus (-ĭi) Marcellus, -i, m. Klaudije Marcel, osvajač Sirakuze, 212 g. pre n. e.classis, -is, f. flota; klasa (podela naroda)clārus, 3 bistar; jasan; sjajan; slavanclangor, -ōris, m. gakanjeclămo, 1. clamāvi, clamātum vikati; zvaticlādes, -is, f. gubitak; poraz; štetacīvĭtas, -ātis, f. država; gradjansko pravocīvis, -is, m. f. gradjanin; gradjankacĭtus, 3 brz; hitarcĭto (prilog) brzo; hitrocircŭlus, -i, m. krug; kružnicaCĭcĕro (Marcus Tullĭus), -ōnis, m. Ciceron, najveći rimski govornik, pisac i stilistacētĕri, -ae, -a (uglavnom u mn.) drugi; ostalicervus, -i, m. jelencervix, -īcis, f. šija; vratcertus, 3 odlučan; odredjen; pouzdan; pravi; ugovorencerto (prilog) doista; sigurno; zacelocerto, 1. certāvi, certātum (de, boriti se; prepirati se; takmičiti se

24

cum)certē (prilogr) barem; doista; pouzdano; svakakocertāmen, -ĭnis n. borba; nadmetanjecerno, 3. crēvi, crētum opažati; poznati; videticēnsĕo, 2. censŭi, censum ceniti; procenjivati; smatraticēno, 1. cenāvi, cenātum obedovati; večeraticēna, -ae, f. obed; večeracelerĭter (prilog) brzo; hitrocĕler, -ĕris, -ĕre brz; hitar; okretancelĕber, -bris, -bre čuven; poznat; slavancausam agĕre voditi parnicucausa, -ae, f parnica; uzrokCăto (Marcus Porcĭus), -ōnis, m. Katon, čuveni rimski državnik i pisaccāsus, -us, m. nesreća; pad; padež; propastcastra, -ōrum, n. taborcāsĕus, -i, m. sircăsa, -ae, f. koliba; kućicacārus, 3 drag; mioCarthāgo, -ĭnis, f. KartaginaCarthaginienses, -ĭum, m. Kartaginjanicăro, carnis, f. mesocarmen, -ĭnis, n. ep; pesma; spevcăpŭt, -ĭtis, n. glava; glavni grad; prestonicacaptīvus, -i, m. zarobljenikcapsārĭus, -ĭi, m. torbonošacăpra, -ae, f. kozaCāpĭtōlĭum, -ĭi, n. Kapitol, jedan od sedam rimskih brežuljakaCapĭtōlīnus, 3 kapitolskicapĭo, 3. cēpi, captum hvatati; osvojiti; oteti; uzeti; zarobiti; zgrabiticantus, -us, m. pevanje; poj (ptica)Cannensis, -e kanski; kod Kanecănis, -is, m. f. pascandĭdus, 3 beo; čistcampus, -i, m. poljana; poljecallĭdus, 3 dosetljiv; lukavcallĭdē (prilog) lukavo; mudrocălĭga, -ae, f. vojnička čizmicacalcar, -āris, n. mamuzacălămus, -i, m. pero; pisaljka; trska

Caesar (Gāius Iulĭus), -ăris, m.Cezar, jedna od najeminentnijih ličnosti rimske istorije, veliki vojskovodja, državnik i književnik

cădo, 3. cecĭdi, căsum pasti; srušiti se

25

Brūtus (Marcus Ĭunĭus), -i, m. Brut, po rimskoj tradiciji osnivač republikebrĕvis, -e kratak; nizakBrattĭa, -ae, f. Bratija (Brač, ostrvo u Jadranskom moru)bōs, bŏvis, m. f. govedo; krava; vobŏnus, 3 dobarbŏnum pubĭcum državno dobro; opšte dobrobŏnum, -i, n. dobro; imanje; koristbĭbo, 3. bĭbi pitibibliothēca, -ae, f. biblioteka

benignus, 3darežljiv; dobroćudan; dobrodušan; dobrotvoran; prijatan

beneficĭum, -ĭi, n. dobročinstvo; uslugabĕne (prilog) dobrobellum movēre započeti ratbellum gerĕre ratovatibellum, -i, n. ratbellicōsus, 3 hrabar; ratoboranbasilĭca, -ae, f. bazilikabarbărus, 3 stran; tudjăvus, -ĭ, m. dedaăvis, -is, f. pticaavĭdus, 3 (sa gen.) nezasit; pohlepan; željanauxilĭum, -ĭi, n. pomoćauxilio venīre (uz dat. lica) priteći u pomoćautumnus, -i, m. jesenautem (veznik) a; a sada; paaut (veznik) iliaurum, -i, n. zlatoaurōra, -ae, f. zoraauris, -is, f. uvoaurīga, -ae, m. kočijašaurĭbus accipĕre slušatiaurĕus, 3 pozlaćen; zlatanaures praebēre slušati

Augustus, -i, m.Avgust, nadimak Oktavijana Cezara po stupanju na vlast, potom titula svih careva u Rimu

augĕo, 2. auxi, actum osnažiti; povećavatiaudĭo, 4. audīvi, audītum čuti; slušatiaudax, -ācis, hrabar; odvažan; smeoaudacter (prilog) hrabro; odvažno; smeloaudacĭa, -ae, f. hrabrost; odvažnost; smelostAttĭca, -ae, f. Atika, pokrajina u Grčkoj

26

atquĕ (veznik) a i; i takoāthlēta, -ae, m. atletaAthēnĭenses, -ĭum, m. Atinjani, stanovnici AtineAthēnae, -ārum, f. Atina, glavni grad Atikeāter, -tra, -trum crn; tamanat (veznik) ali; nego; noassĭdŭus, 3 neprestan; postojanasporto, 1. asportāvi, asportātum, odneti; odvestiasper, -ĕra, -ĕrum neravan; oštar; strog; surov; trnovitĀsĭa, -ae, f. Azijaascendo, 3. ascendi, ascensum popeti se naAscanĭus, -ĭi, m. Askanije, Enejin sinarx, arcis, f. grad; tvrdjavaartĭfex, fĭcis, m. f. umetnikars tragĭca, f. tragediografijaArsia. -ae, m. Raša, reka u Istriars, artis, f. pravilo; propis; umetnost; veštinaarma capĕre latiti se oružja; ustati na oružjeargentum, -i, n. srebroardĕo, 2. arsi, arsum goretiardenter (prilog) strastveno; vatreno; žestokoarcus, -us, m. lukArchĭmēdes, -is, m. Arhimed, čuveni grčki matematičar i fizičararbŏr, -ŏris, f. drvoarbĭter, -tri, m. sudijaāra, -ae, f. žrtvenikăqua, -ae, f. banja (mn.) ; vodaăpud (predlog sa akuz.) kod; pred

appello, 1. appellāvi, appellātumnazvati nekoga nekim imenom (dva akuz.); osloviti nekoga

apĕrĭo, 4. aperŭi, apertum otkriti; otvoritiănus, -us, f. baba; staricaantīquus, 3 drevan; star; starodrevanantĕ (predlog sa akuz.) pre; predanser, -ĕris, m. guskaannus, -i, m. godinaănĭmus, -i, m. duh; duša; svestănĭmōsus, 3 hrabar; smeo; srčanănĭmăl, -ālis, n. životinjaănĭmă, -ae, f. dah; dušaancŏra, -ae, f. sidroAnchīsa, -ae, m. Anhiz, Enejin otac

27

ăn (upitni veznik) ili; nije liAmūlĭus, -ĭi, m. Amulije, kralj Albe Longeămor, -ōris, m. ljubavămo, 1. ămāvi, ămātum voletiamnis, -is, m. bujica; rekaāmitto, 3. amīsi, amissum izgubitiămīcus, -ī, m. prijateljamīcĭtĭa, -ae. f. prijateljstvo; savezămīca, -ae, f. prijateljicaalvĕus, -i, m. korpa; rečno korito; šupljinaaltus, 3 dubok; visokalter, -ĕra, -ĕrum drugi; jedan od dvoijceAlpes, -ĭum, f. Alpiălo, 3. alŭi, alĭtum hranitiAlliensis, -e alijski; kod Alijealiēnus, 3 tudjălĭbi (prilog) drugde; na drugom mestualgor, -ōris, m. studen; zimaAlexandrĭa, -ae, f. Aleksandrija, grad u EgiptuAlexander, -dri, m. Aleksandar, makedonski kraljālĕa, -ae, f. kockaAlbānus, 3 albanskiAlba Longa, -ae, f. Alba Longa, grad u Lacijuagri cultūra, -ae, f. zemljoadnjaagricŏla, -ae, m. ratar; seljak; zemljoradnikăgo, 3. ēgi, actum činiti; goniti; prikazivati; provoditi; raditi; teratiagnus, -i, m. jagnjeagnosco, 3. agnōvi, agnĭtum poznati; prepoznati; upoznatiăger, -gri, m. njiva; oranica; zemljaAfricānus, 3 afrički; iz AfrikeAfrĭca, -ae, f. AfrikaAethra, -ae, f. Etra, Tezejeva majkaaeternus, 3 večan; večitaestīvus, 3 letnjiAeschylus, -i, m. Eshil, grčki tragički pesnikaequus, 3 pravedanaequum est pravo jeAenēas, -ae, m. Eneja, praotac RimljanaAegyptus, -i, f. EgipatAegēus, -ĕi, m. Egej, mitski atinski kraljaedīlis, -is, m. edilaedĭfĭco, 1. aedificāvi, graditi; sagraditi; sazidati

28

aedĭficātumaedĭfĭcĭum, ĭi, n. gradjevina; zgradaadvŏlo, 1. advolāvi, advolātum (ad, in sa akuz.) doleteti; doletatiadversus (predlog sa akuz.) prema; protivadventus, -ūs, m. dolazakadvĕnĭo, 4. advēni, adventum dolaziti; priteći u pomoć (ad, in, akuz.)advĕna -ae, m. f. došljak; došljakinjaadulescentĭa, -ae, f. mlado doba; mladostadulescens, -entis, m. f. devojka (od 17 do 30 godina); mladićadulātor, -ōris, m. laskavac; ulizicaadmonĕo, 2. admonŭi, admonĭtum podsetiti setiti koga na neštoadmiratĭo, -iōnis, f. čudjenje; divljenjead magnos hŏnōres pervĕnīre dospeti do visokog položajaaddo, 3. addĭdi, addĭtum (sa in i akuz.)

dodati; pridodati

ad arma vocāre pozvati na oružjead (predlog sa akuz.) do; ka; na; prema; zaăcus, -us, f. iglaăciēs, -ēi, f. (u mn. samo nom. i akuz.)

bitka; boj; bojni red

Achilles, -is, m. Ahil, najveći grčki junak u trojanskom ratuacerbus, 3 gorakăcer, -cris, -cre ljut; žestokaccipĭo, 3. accēpi, acceptum prihvatati; primiti; saznatiaccĭdo, 3. accīdi dogoditi se; padati naaccensus, 3 (particip) zapaljenaccēdo, 3. accessi, accessum (ad sa akuz.)

dolaziti; približiti se; pristupiti

āc videti atqueAborīgĭnes, -um, m. Aborigini, mitski narod, prastanovnici Italijeā, ăb, abs (predlog sa ab.) Od

29

30