računovodstvo revizija i financije prilog uz rrif br. 2/14. · mr. sc. nada dremel, dipl. oec.,...

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

2/1

4.

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev., ovl. rač. i porezni savjetnikZavršne provjere i knjiženja u proračunskom računovodstvu za 2013. ......................................................................3

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2013. ..............................................................................................9

JAVNE FINANCIJE

Ivana KUNIĆ, dipl. oec.; Ana MICHIELI PAVUNA, dipl. oec.Državni proračun RH za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. ...............................................................................................15

JAVNA NABAVA

Sandra PERKO, dipl. oec.Interni akt za javnu nabavu ..................................................................................................................................................................... 20

Davor MIKAC, dipl. oec.Primjer dokumentacije za nadmetanje u sustavu javne nabave ....................................................................................26

RADNO PRAVO

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.Neka materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru ..........................................................................................................46

Ljubica ĐUKANOVIĆ, dipl. iur.Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ..........................................................51

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike .........................................59

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.Položaj žena na tržištu rada ....................................................................................................................................................................63

Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur.; Mr. sc. Andreja BAKULA, prof.Ocjenjivanje državnih službenika i namještenika .....................................................................................................................66

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2014. VELJAČA2

ACCOUNTING

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA Final Checks and Recordings in Budgetary Accounting for 2013 .................................................................3

Ivana JAKIR-BAJO, MScAnnual Financial Reports within Budgetary System for 2013 .......................................................................9

PUBLIC FINANCE

Ivana KUNIĆ, BSEc; Ana MICHIELI PAVUNA, BSEcState Budget of Republic of Croatia for 2014 and Projections for 2015 and 2016 ..................................... 15

PUBLIC PROCUREMENT

Sandra PERKO, BSEcInternal Regulation on Public Procurement ...............................................................................................20

Davor MIKAC, BSEcExample of Documents for Tender within System of Public Procurement .................................................26

LABOUR LAW

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CASome Substantive Rights of Employees in Public Sector ...........................................................................46

Ljubica ĐUKANOVIĆ, LLBNew Collective Agreement in Health Care Sector and Health Insurance Sector ........................................ 51

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAInterpretations of Provisions of Collective Agreement for Civil Servants and Employees .........................59

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLBPosition of Women on Labour Market ........................................................................................................63

Sanda PIPUNIĆ, LLB, Andreja BAKULA, MScEvaluation of Civil Servants and Employees ..............................................................................................66

CONTENTS

Opseg: 752 str. Cijena: 609,00 kn

Ova knjiga daje uz računovodstvene motrište proračunskog sustava koji ima svoje temeljne sastavnice i svoje posebitosti i njihova pojaš-njenja. Stoga se u knjizi uz pregršt knjigovodstvenih primjera pojaš-njavaju i temeljne sastavnice proračunskog sustava: sustav proračuna, proračunske klasifikacije i planiranje te posebitosti u poreznom okru-ženju i radno-pravni položaj osoba u javnom sektoru. U računovod-stvenom dijelu se uz posebitosti evidentiranja određenih poslovnih događaja daju i temeljne postavke računovodstvenog sustava te popis imovine, čuvanje knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir proračunskog sustava. Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKAIII. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 2/2014.VELJAČA 3

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rev., ovl. rač. i porezni savjetnik UDK 657.2

Završne provjere i knjiženja u proračunskom računovodstvu za 2013.

S obzirom na to da u 2013. nisu mijenjane odredbe računovodstva kojima se koriste proračuni i pro-

računski korisnici, završne provjere knjiženja za 2013. i knjiženja pri utvrđivanju rezultata ne razlikuju se od onih za 2012. O njima je pisano u ovom članku.

Opširno je o knjigovodstvenim i računovodstvenim postupcima u proračunskom računovodstvu pisano u prilogu časopisu RRiF, br. 12/13., Poslovanje proračuna i proračunskih korisnika.

1. ZAVRŠNE PROVJEREPrije no što se pristupi utvrđivanju rezultata po-

slovanja potrebno je provesti odgovarajuće postup-ke koji neizostavno uključuju i provjeru prometa i stanja osnovnih računa. Na neke od njih, koje se ne smiju izostaviti, upozoravamo. One se temelje na načelima koja su propisana Pravilnikom o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11. – ispr.) i Pravilnikom o fi-nancijskom izvještavanju u proračunskom raču-novodstvu (Nar. nov., br. 38/11.).

Obveznik primjene proračunskog računovodstva treba provjeriti:

• jesu li pravilno otvorena početna stanja,• jesu li proknjiženi svi knjigovodstveni doku-

menti koji se odnose na poslovne događaje iz-vještajnoga obračunskog razdoblja,

• jesu li usklađene kartice prometno značajnijih kupaca i dobavljača,

• odgovaraju li podatci o stanju kredita, odnosno zajmova s izvodima kreditora, odnosno dava-teljima zajmova,

• jesu li na ujednačen način knjiženi svi istovrsni poslovni događaji,

• jesu li istovrsni poslovni događaji knjiženi na istim osnovnim računima,

• odgovaraju li knjigovodstvena stanja na ra-čunima novčanih sredstava stanjima koja su iskazana na odgovarajućim izvodima stanja računa ili popisu,

• odgovaraju li podatci (i prometno i u stanju) iskazani u analitičkim knjigovodstvima (ako su ona ustrojena) podatcima koji su iskazani na odgovarajućim sintetičkim računima,

• jesu li pomoćne evidencije usklađene s isto-vrsnim promjenama iskazanim u poslovnim knjigama,

• jesu li odgovarajuće provedena knjiženja u vezi s likvidiranjem popisnih razlika, a u skladu s odlukama popisnog povjerenstva,

• jesu li provedena knjiženja tečajnih razlika, odnosno razlika zbog primjene valutne kla-uzule,

• je li obračunan i proknjižen otpis dugotrajne nefinancijske imovine,

• jesu li pravilno razdvojeni rashodi investicij-skog i tekućeg održavanje od dodatnih ulaga-nja,

• postoje li možebitno pasivna stanja aktivnih računa, odnosno pasivna stanja aktivnih ra-čuna,

• odgovaraju li podatci o stanjima njihovim stvarnim vrijednostima,

• odgovaraju li podatci o mogućem obračunu PDV-a (prometno i u stanju) podatcima iskaza-nim u godišnjem obračunu PDV-a,

• odgovaraju li stanja na računima vremenskih razgraničenja stvarnim stanjima,

• je li napravljena probna bilanca koja u pravilu upućuje na grube greške u knjigovodstvenom iskazivanju poslovnih događaja,

• jesu li se napravile odgovarajuće pripreme za što lakše i točnije iskazivanje poslovnih doga-đaja u vezi sa sredstvima svakog od financijera zbog potreba za iskazivanjem njima pripadaju-ćim podatcima u vezi s konsolidacijom finan-cijskih izvještaja te

• jesu li provedeni određeni kontrolni postupci. Na neke od njih upozoravamo

Ø Odgovara li potražni promet skupine računa 23 dugovnom prometu odgovarajućih računa razreda 3?

On će u pravilu odgovarati. Kad postoji razlika, treba istražiti izvor njezina nastanka. Jedan od po-dataka koji se uzima u kontrolu jest podatak o sta-nju na računima podskupine 191 – Rashodi budućeg razdoblja.

Na kraju svakog obračunskog razdoblja treba provjeriti odgovara li stanje računa podskupine 191 rashodima budućeg razdoblja ili su na ovoj podsku-pini iskazani možda i rashodi tekućeg ili prethod-nih obračunskih razdoblja, odnosno jesu li razdu-ženi računi podskupine 191 za sve one rashode koji su bili iskazani kao rashodi budućeg razdoblja. Ako podskupina nije razdužena, tada bi rezultat poslo-vanja bio neutemeljeno, radi knjigovodstvene po-greške, veći.


Treba upozoriti na to da računi vremenskih razgraničenja nisu računi kojima se uračunaju rashodi poslovanja, odnosno nisu računi koji slu-že za rezervaciju troškova tekućega izvještajnog razdoblja.

Ovo nisu računi što služe za usklađenje izda-taka što ih iskazuju proračunski korisnici s nji-ma pripadajućim rashodima koji su iskazani u proračunu.

No ne treba se uvijek knjiženje rashoda jedne pro-računske (izvještajne) godine na knjigovodstvenom računu skupine 191 u sljedećoj proračunskoj godini svesti na nulu. Ono se neće svoditi u tekućoj godini na nulu, odnosno postojat će stanje toga knjiženja, onda kada je razgraničen rashod ili dio rashoda koji se odnosi na razdoblja koja su iza tekuće godine.

Osnovni račun 19111 – Rashodi budućih razdoblja su, prema odredbi Pravilnika o proračunskom raču-novodstvu, unaprijed plaćeni rashodi koji se ne od-nose na izvještajno razdoblje.

Naime, iako je trošak nastao, ako se on ne odnosi na izvještajno obračunsko razdoblje, iskazuje se na odjeljku 1911. To ne mora biti samo unaprijed plaće-ni rashod, već može biti i neplaćeni rashod. Bitno je da se događaj koji ima obilježje rashoda odnosi na različita obračunska razdoblja.

9 Primjer:Proračunski je korisnik platio na ime osiguranja

imovine premiju police osiguranja imovine u svoti od 6.000,00 kn. Račun za policu izdan je u srpnju 2013. Račun je plaćan obročno. Obroci koji su plaćeni u 2013. iznose ukupno 800,00 kn, a preostala je svota računa (5.200,00 kn) plaćena tijekom 2014. Obroci od 800,00 kn plaćeni su u dva navrata, i to u svotama od 500,00 i 300,00 kn. Polica osiguranja osigurava imo-vinu od kolovoza 2013. do zaključno srpnja 2014.

2013.

9 Knjiženje: Unaprijed plaćena polica osigura-nja za dva obračunska razdoblja

Tek. br. OPIS Račun

SvotaDuguje Potražuje

1. Rashodi budućih razdoblja 19111 3.500,00

Premije osiguranja ostale imovine 32922 2.500,00

Premije osiguranja 23292 6.000,00

Za primljena račun za policu osiguranja

2. Premije osiguranja 23292 500,00

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 500,00

Za plaćanje dijela obroka premije osiguranja

3. Premije osiguranja 23292 300,00

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 300,00

Za plaćanje dijela obroka premije osiguranja

2014.



1. Premije osiguranja ostale imovine 32922 3.500,00

Rashodi budućih razdoblja 19111 3.500,00

Za uključivanje odgođenih rashoda u rashode izvještajnog obračunskog razdoblja

Rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunava-ju se za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energenti-ma, telekomunikacijske usluge, najamnine i zaku-pnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih ti-jela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i sl., uključuju se u ras-hode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Takav način iskazivanju konti-nuiranih rashoda uređen je čl. 51. Pravilnika o pro-računskom računovodstvu.

Ti kontinuirani rashodi koji se ne uključuju u te-kuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja – rashodi budućih razdo-blja. Ova se odredba može i ne mora primjenjivati. Njezina primjena ili isključenje njezine primjene ovisi za proračunske korisnike o financijskim mo-gućnostima nadležnog proračuna, a kod proračuna ovisi o njegovim financijskim mogućnostima, od-nosno o mogućnosti uključivanja ove vrste rashoda u proračun obračunske godine.

Na računima skupine 19 – Rashodi budućih raz-doblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vre-menska razgraničenja) iskazat će se i nerealizira-ne tečajne razlike, odnosno nerealizirane razlike koje su nastale zbog primjene valutne klauzule.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu ne po-jašnjava postupak knjiženja nerealizirane razlike valutne klauzule (dalje: valutna klauzula), odnosno tečajne razlike. On pojašnjava način knjiženja reali-zirane valutne klauzule i tečajne razlike.

Prema odredbi čl. 53. Pravilnika, (realizirana) te-čajna razlika nastaje kada dođe do promjene u va-lutnom tečaju između datuma transakcije i datuma podmirenja stavaka proizašlih iz transakcije. (Rea-lizirana) tečajna razlika je i razlika nastala zbog pri-mjene valutne klauzule. Pozitivna tečajna razlika evidentira se kao prihod, a negativna kao rashod.

S obzirom na to da Pravilnik o proračunskom računovodstvu ne uređuje pitanje nerealiziranih tečajnih razlika i razlika nastalih zbog primjene va-lutne klauzule, samo računovodstvenim politikama proračunskog računovodstva moglo bi se odrediti kako se treba ponašati prema obvezama čija je svota promjenjiva s obzirom na ugovorenu valutnu klau-zulu.

Ako bi se računovodstvenim politikama odredi-lo da se kod obveza knjiži razlika valutne klauzule, bilo bi primjereno da se one knjiže i pri obvezama za primljene kredite.

Pri knjiženju nerealizirane valutne klauzule treba uvažiti postavku da se ne smije iskazati prihod/ras-hod razdoblja. Knjiženje razlike valutne klauzule ne smije remetiti ravnotežu viška/manjka financijske imovine, odnosno kada se obveze namire, ne smije postojati stanje viška/manjka financijske imovine. S obzirom na takav zahtjev može postojati niz načina knjiženja.

9 Primjer:Općina Budućnost primila je 7.200,00 kn dugoročnog

kredita od domaće poslovne banke izvan javnog sekto-


ra. Kredit je odobren 15. listopada 2013. Pri odobrenju kredita ugovorena je valutna klauzula vezana uz euro.

Tečaj eura u trenutku odobrenja kredita je 7,20 kn, a tečaj eura 31. prosinca 2013. je 7,50 kn.

9 Knjiženje: Nerealizirana razlika zbog primjene valutne klauzule kod primljenih zajmova

Tek. br. Opis Račun


1.a Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 7.200,00

Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni 84432 7.200,00

1.b Ispravak izvora vlasništva iz proračuna za obveze 91211 7.200,00

Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročne 26432 7.200,00

Za primljeni kredit

2.a Nedospjela naplata prihoda 19211 300,00

Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni 84432 300,00

2.b Ispravak izvora vlasništva iz proračuna za obveze 91211 300,00

Obveze za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročne 26432 300,00

Za nerealiziranu razliku zbog primjene valutne klauzule

Prethodno knjiženje uvažilo je da se stanje obve-ze za primljene zajmove svodi na svotu novčanog ti-jeka ako bi se obveza namirila dana na koji se knjiži nerealizirana razlika valutne klauzule. Ta bi svota bila i svota koja bi se knjižila u razredu 5 u trenutku otplate kredita.

S obzirom na to da su ta knjiženja potrebna samo zbog bilanciranja i da se ne može odrediti koji bi se dio budućih prihoda preveo u prihode, knjiženja vezana za knjiženje nerealizirane valutne klauzule treba stornirati.

Kada će se iskazivati razlika valutne klauzule u sljedećem obračunskom razdoblju ona će odraža-vati promjenu na stanju primljenog, a neotplaćenog kredita u odnosu na izvorni tečaj koji je korišten pri ugovaranju valutne klauzule.

Nerealizirana razlika valutne klauzule može se knjižiti i drukčije. Tako, knjiženjem nastale razlike zbog primjene valutne klauzule odobrenjem računa 23439 – Obveze za negativne tečajne razlike i razlike zbog primjene valutne klauzule umjesto odobrenja ra-čuna 84432 – Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora – dugoročni primitci od zaduživanja i budući izdatci od otplate duga svode se na temeljni valutni tečaj. Dakle, novčani tijek ne prati svote koje se iskazuju na računima zaduženja.

Uz ove načine knjiženja možda postoje i drugi na-čini knjiženja. Svaki obveznik primjene proračun-skog računovodstva sam će odrediti način knjiženja razlika valutnih klauzula. Prije toga u svojim politi-kama mora odrediti hoće li knjižiti razliku valutne klauzule. U prethodnim knjiženjima poštovano je i načelo pouzdanosti, odnosno „podnačelo“ razbori-tosti, odnosno obveze na dan bilanciranja nisu pod-cijenjene.

Nerealiziranu tečajnu razliku treba knjižiti zbog odredaba Zakona o deviznom poslovanju. Tečaj koji se primjenjuje pri njezinu knjiženju je srednji tečaj Hrvatske narodne banke. Nju se mora iskazati na skupini 19, ako je riječ o negativnim nerealiziranim tečajnim razlikama, odnosno na skupini 29, ako je riječ o pozitivnim tečajnim razlikama.

Zbog usklađenosti evidencija proračuna i prora-čunskih korisnika potrebno je da se kod proračun-skih korisnika kao prihodi izvještajne godine pri-znaju sredstva koja im usmjere (prenesu) proračuni 31. prosinca izvještajnog razdoblja, a koja oni zbog tehnike platnog prometa prime na svoj račun prvih dana sljedećeg poreznog razdoblja.

Dakle, tu se odstupa od temeljnog načela koje je propisano za priznavanje prihoda u proračunskom sustavu: kao prihod izvještajnog razdoblja priznaju se i neprimljena novčana sredstva. To je potrebno radi provedbe konsolidacije i usporedivosti planova s njihovim izvršenjem.

9 Primjer:Općina je za potrebe poslovanja svom proračun-

skom korisniku – školi 31. prosinca 2013. doznačila 9.000,00 kn. Sredstva će se rabiti za usluge investicij-skog održavanja građevinskog objekta.

Za doznačena sredstva odobren je poslovni račun škole 2. siječnja 2014.

9 Knjiženje: Prijenos sredstva iz nadležnog pro-računa njegovom proračunskom korisniku 31. prosinca izvještajne godine

2013.

PRORAČUN


Svota

Duguje Potražuje

1. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja građevinskih objekata 32321 9.000,00

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 9.000,00

Za prijenos proračunskom korisniku (školi) – izvod od 31. prosinca 2013.

PRORAČUNSKI KORISNIK


Svota

Duguje Potražuje

1. Nedospjela naplata prihoda 19211 9.000,00

Prihodi za financiranje rashoda poslovanja 67111 9.000,00

Za usmjerena sredstva iz nadležnog proračuna 31. prosinca 2013.

2014.

PRORAČUNSKI KORISNIK


Svota

Duguje Potražuje

Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka 11121 9.000,00

Nedospjela naplata prihoda 19211 9.000,00

Za primljeni novac koji je poslan iz nadležnog proračuna – izvod od 2. siječnja 2014.


ØTreba li kod proračunskog korisnika račun 23954, ako mu je proračun doznačio više pri-hoda no što je trebao, biti zatvoren?

Ako kod proračunskog korisnika bude posljednjeg dana obračunskog razdoblja više doznačenih sred-stava, račun 23954 na toj osnovi treba imati stanje.ØNije li se u imovinske bilančne pozicije zabo-

ravilo uključiti i imovinu kojom raspolažemo i koja se bilančno iskazuje imovinom, iako za nju još nije dobiven račun?

Knjižna će protustavka biti iskazana u okviru sku-pine 24, 23 ili 29. Pretpostavka je da se nabava ove imovine treba platiti. Dakle, ne dobiva ju se na dar. ØTreba li zaračunane kamate što se ne odnose

na obračunsko razdoblje iskazati na računima skupine 29 ili 23?

Zaračunane kamate, stoga što je obveza zaraču-nana i utvrđena u izvještajnom obračunskom raz-doblju, treba iskazati obvezom u skupini 23, a ne kao odgođeno plaćanje rashoda u skupini 29.ØJesu li proračunski korisnici neutrošena sred-

stva primljena iz nadležnog proračuna iskaza-li kao obvezu za povrat, ako povrat novca za-htijeva taj proračun?

Državni proračun od svojih proračunskih kori-snika zahtijeva povrat neutrošenih sredstava dozna-čenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2013. Nakon podmirenja svih svojih obveza za isporučenu robu i obavljene usluge iskazanih u bilanci 31. pro-sinca 2013. proračunski korisnici trebaju preostala novčana sredstva, uključujući i sredstva ostvarena na tržištu od obavljanja osnovnih i ostalih poslova vlastite djelatnosti (vlastiti prihodi) koja su dozna-čena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u bilanci 31. prosinca 2013., vratiti u proračun.

Ta će sredstva u bilanci 31. prosinca 2013., u nače-lu, korisnici državnog proračuna iskazati kao stanje, odnosno dio stanja na računu 23954 – Ostale nes-pomenute obveze. Ako će možda obveza za povrat biti posljedica nevraćenih sredstava iz prethodnih obračunskih razdoblja, tada će se obveza formirati zaduženjem odgovarajućih računa razreda 9.

Ostali proračuni takav povrat mogu zahtijevati, ali ni ne trebaju.qKako se proveo ispravak knjiženja u tekućem

obračunskom razdoblju u vezi s pogreškama iz prethodnih obračunskih razdoblja?

U računovodstvenim propisima proračunskog računovodstva nije utvrđeno kako se pogreška ispravlja.

Ispravak pogreške može se obaviti na različite načine.

Kojim će se načinom koristiti obveznik primjene proračunskog računovodstva, odlučit će svaki od njih samostalno. Bez obzira na to kojom će se od na-vedenih mogućnosti koristiti, iziskivat će obrazlo-ženje u bilješkama uz financijske izvještaje.

2. ZAVRŠNA KNJIŽENJAPri završnim knjiženjima, pri utvrđivanju rezul-

tata poslovanja, treba u svakom koraku utvrđivanja viška/manjka prihoda provjeravati stanja razreda i odgovarajućih računa. Stoga je potrebno utvrditi:

Računi skupine 19 – Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja) rabit će se i u svim drugim okolno-stima kada se knjigovodstveno bilježi poslovni do-gađaj koji se mora bilježiti u dvama različitim obra-čunskim razdobljima. Tada se u jednom od njih ne može iskazati prema svojoj prirodnoj vrsti i tada se umjesto prirodne vrste računa rabe navedeni računi u skupini 19.

Jednako će se tako potražni promet računa sku-pine 23 razlikovati od dugovnoga prometa razreda 3 zbog rashoda za koje nije dobiven „imenovani“ račun, odnosno koje isporučitelj nije knjižio kao potraživanje od primatelja, već kao isporuku nei-menovanom kupcu. U ovu skupinu razlika između potražnog prometa skupine 23 i dugovnoga prome-ta razreda 3 ne moraju pripadati svi računi koji su gotovinski plaćeni. Naime, i „imenovani“ računi mogu, ako ne postoje neke druga ograničenja, biti plaćeni gotovinom.ØOdgovora li potražni promet skupine 24 pro-

metu iskazanom na računima razredu 4?Razlika od navedenoga pravila može biti u slučaju

da za isporučenu dugotrajnu nefinancijsku nije do-biven račun, a ona je preuzeta i treba biti iskazana na razredu 0. Skupina računa koja će povezati dvi-je proračunske godine je račun 29111 – Obračunani rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdo-blje, ako je račun dobiven u 2012., odnosno odgova-rajući račun skupine 24, ako račun nije dobiven te se vrijednost imovine treba iskazati po procijenjenoj vrijednosti. Ako se imovina dobije na dar, tada su knjiženja drukčija.

Usporedni podatci na razredu 0 i skupini 24 neće postojati kod proračuna ako je riječ o sredstvima koje je proračun dao svom proračunskom korisniku za nabavu dugotrajne nefinancijske imovine.ØJesu li proračun i proračunski korisnici uskla-

dili usporedive podatke?Problem usklađenje podataka između proraču-

na i proračunskog korisnika je u tome što proračun, prema odredbi čl. 53. Pravilnika o proračunskom ra-čunovodstvu i računskom planu, ne bi smio rashode proračunskog korisnika knjižiti na temelju nastanka poslovnog događaja, već samo na temelju novčanog tijeka, pri prijenosu novčanih sredstava proračun-skom korisniku. A poznato je da je temeljna odredba proračunskog računovodstva ta da se rashodi, na-čelno, uz neke iznimke, priznaju prema načelu na-stanka poslovnog događaja.

Prema temeljnim načelima poslovanja u prora-čunskom sustavu, proračuni ne bi smjeli prisiljavati svoje proračunske korisnike da rashode koje finan-ciraju izravno iz proračunskih sredstava iskazuju primitkom sredstava iz proračuna, neovisno o tome je li rashod nastao, odnosno da kao rashode iskazuje samo one koji su i plaćeni.

Proračuni bi pri konsolidaciji trebali kao svoje rashode iskazati i nepodmirene obveze svojih pro-računskih korisnika.

www.rrif.hr


• je li nakon knjiženja zatvaranja osnovnih raču-na poslovanja (računa razreda 3, 4, 5 odnosno 6, 7 i 8) njihovo stanje nula, odnosno je li stanje tih razreda jednako zbroju prometa po tim os-novnim računima,

• je li nakon prijenosa stanja prethodno navede-nih razreda na račune obračuna prihoda o ras-hoda njihovo stanje nula,

• je li nakon utvrđivanja viška/manjka prihoda stanje odjeljka 921 nula.

Višak/manjak prihoda utvrđuje se za svaku od triju skupina temeljnih proračunskih aktivnosti (poslovanje, nefinancijska imovina, financijska imovina). Stoga se mogu usporedno, ovisno o po-dručju poslovanja, u istom obračunskom razdoblju ostvariti viškovi i manjkovi.

poslovanje

3... RashodiPromet

6... PrihodiPromet

39111 Raspored

69111 Raspored

92211 Višak

92221 Manjak

92111 Obračun

Stanje – potražno

Stanje – dugovno

nefinancijska imovina

4... RashodiPromet

7... PrihodiPromet

49111 Raspored

79111 Raspored

92212 Višak

92222 Manjak

92121 Obračun


Stanje – dugovno

financijska imovina

5... IzdatciPromet

8... PrimitciPromet

59111 Raspored

89111 Raspored

92213 Višak

92223 Manjak

92131 Obračun


Stanje – dugovno

Odredbama Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu nije propisano kako postupati s viškovima i manjkovima prihoda svakog osnovnog računa iz prethodnog obračunskog razdoblja u tekućem raz-doblju. Treba li višak ili manjak svakog od osnovnih računa viška ili manjka prenositi u izvore vlasniš-tva, treba li ih kumulirati kroz obračunska razdo-blja, treba li ih prebijati u sljedećem obračunskom razdoblju, odnosno može li se u kumulativu iskaza-ti ili samo višak ili manjak prihoda odgovarajućeg osnovnog računa viška ili manjka prihoda?

Smatramo da ih, s obzirom na to da to izrijekom nije propisano, ne treba prenositi u izvore vlasniš-tva. Treba ih prikupljati (kumulirati) na odgovara-jućim osnovnim računima, odnosno da se u kumu-lativu može iskazati ili samo višak, ili samo manjak prihoda odgovarajućeg osnovnog računa. Dakle, ne može usporedno postojati i višak i prihod, na pri-mjer, poslovanja.

K tomu se može zaključiti da vlastiti izvori (razred 9) mogu imati i dugovno stanje. Kako to stanje evi-dentirati? U pravilu to će biti sastavni dio podatka iskazanog u odjeljku 9222 – Manjak prihoda. Sma-tramo da bi se negativno stanje vlastitih izvora tre-balo iskazati na analitičkom računu odjeljka 9222.

Smatramo da činjenica da računovodstveni pro-pisi, što im ni ne priliči, ne propisuju za što se koristi višak prihoda nije od značenja za primjenu poseb-nih propisa koje trebaju uvažavati obveznici primje-ne proračunskog računovodstva. Prema odlukama o korištenju viška prihoda, odnosno o načinu na-knade manjka prihoda, provest će se i računovod-stvena evidencija tih događaja.

Osnivač bi trebao odrediti kako će se ovaj manjak vlastitih izvora nadoknaditi.

Treba upozoriti i na to da provedbenim propisima proračunskog računovodstva nije predviđeno da se kao prihodi tekućeg obračunskog razdoblja iskazu-ju sredstva kojima se plaćaju računi, a koja su bila sastavni dio viška prihoda prethodnog obračunskog razdoblja.

Smatramo i to da se sredstva između ovih sku-pina poslovanja mogu prenamijeniti, ali samo po odluci ovlaštenih osoba ili tijela, pri čemu osobitu pozornost treba posvetiti ogradama u njihovu kori-štenju koje su posredno dane odredbama Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.). Knjiženja „raspodjele“ viškova/manjkova mogu biti u godini u kojoj su donesene odluke o tome, dakle u godini koja slijedi izvještajnu obračunsku proračunsku godinu.ØJesu li se viškovi/manjkovi poslovanja, nakon

što je napravljen obračun poslovanja, ispravili za promete iskazane na nekim od računa sku-pine računa 63 i 66 te račun 67121?

Rezultat (višak/manjak prihoda/primitaka) utvr-đen na navedeni način nije konačno utvrđeni rezul-tat izvještajnog razdoblja. Potrebno je nakon ovih knjiženja (ali nema zapreke da se to obavi i prije ovih knjiženja) provesti korektivna knjiženja u vezi s utvrđivanjem rezultata poslovanja. Ona su propi-sana, a njima se na poseban način ispravlja rezultat poslovanja, odnosno nefinancijske imovine, jer je za nabavu nefinancijske imovine koja se iskazuje tere-ćenjem rashoda razreda 4 – Rashodi za nabavu nefi-nancijske imovine izvor iskazan u razredu 6 – Priho-di od poslovanja.

Prema odredbi čl. 84. Pravilnika o proračunskom računovodstvu za svote (promete) koje su iskazane na računima:

63121 – Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU

63122 – Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU

63221 – Kapitalne pomoći od međunarodnih orga-nizacija


63241 – Kapitalne pomoći od institucije i tijela EU

6332 – Kapitalne pomoći iz proračuna

6334 – Kapitalne pomoći od proračunskih kori-snika temeljem prijenosa sredstava EU

6342 – Kapitalne pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna

6352 – Kapitalne pomoći izravnanja za decentra-lizirane funkcije

6632 – Kapitalne donacije

67121 – Prihodi za financiranje rashoda za naba-vu nefinancijske imovine

koji su utrošeni za nabavu dugotrajne nefinan-cijske imovine zadužuje se račun viška ili manjka prihoda poslovanja, a odobrava račun viška ili manj-ka prihoda od nefinancijske imovine. Na taj se način postupa bez obzira na izvorno utvrđene rezultate od poslovanja, odnosno od nefinancijske imovine. Ako je „kapitalni“ prihod od poslovanja veći od viška po-slovanja, pri obveznom korektivnom knjiženju po-javljuje se manjak prihoda od poslovanja.

9 Shema 1. Zaduživanje rezultata od poslo-vanja i odobravanje rezultata od nefinancijske imovine (ako je „kapitalni“ prihod od poslovanja veći od viška od poslovanja)

Poslovanje Nefinancijska imovina

Prihodi 80,00 0,00

Od toga kapitalne pomoći (663)

70,00

Rashodi 50,00 0,00

Višak/manjak 30,00 0,00

92211 - Višak PP

92211 - Manjak PP

92212 - Višak NI

30,00

40,00

70,00

30,00 St.

Osim navedenog, postoji i suprotni ispravak: iz re-zultata nefinancijske imovine u rezultat poslovanja.

Riječ je o svoti prihoda od prodaje i zamjene ne-financijske imovine koja je tijekom godine utrošena za financiranje kapitalnih rashoda poslovanja koji se njima smatraju prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu. Za te se svote zadužuje račun viška ili manjka prihoda od nefinancijske imovine, a odo-brava račun viška ili manjka prihoda poslovanja. Kapitalnim se rashodima smatraju, prema odredbi čl. 70. st. 2. Zakona o proračunu, rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje ne-financijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefi-nancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancij-sku imovinu .

9 Shema 2. Zaduživanje rezultata od nefinan-cijske imovine i odobravanje rezultata od poslo-vanja (ako je kapitalni rashod manji od viška od nefinancijske imovine)

Poslovanje Nefinancijska imovina

Prihodi 0,00 100,00

Rashodi 50,00 0,00

Od toga kapitalni rashodi (npr. održavanje 3232)

30,00

Višak/manjak 50,00 0,00

92211 - Manjak PP

92212 - Višak NI

St. 50,00 30,00

30,00 100,00 St.

Ove (obje) preinake izvorno utvrđenog viška/manjka poslovanja na temelju podataka o priho-dima/primitcima i rashodima/izdatcima mogu se obaviti i jedinstvenim knjiženjem. No smatramo da bi se i u toj okolnosti trebali knjižiti prometi (i zadu-ženje viškova i odobrenje viškova poslovanja).

Prema svemu što je navedeno izvjesno je da se mogu usporedno, ovisno o uspješnosti poslovanja, u istom obračunskom razdoblju ostvariti viškovi i manjkovi. Dakle, može se javiti npr. višak od poslo-vanja, manjak od nefinancijske imovine, višak od fi-nancijske imovine ili npr. višak od poslovanja, višak od nefinancijske imovine, manjak od financijske imovine i dr. Stoga je pri sagledavanju viška/manj-ka potrebno osim ukupnog viška/manjka sagledati i višak/manjak poslovanja, nefinancijske imovine i financijske imovine. Smatramo da je potrebno, iako to ne zahtijevaju računovodstveni propisi, višak/manjak pratiti i po izvorima financiranja. Samo se tako može osigurati namjensko trošenje sredstava prema izvorima. ØJesu li proknjižena u izvještajnoj proračunskoj

godini, ako o tome postoje odluke nadležnih tijela, odnosno upravljačkih organa, pokrića manjka prihoda prethodne/prethodnih prora-čunskih godina?

Manjak prihoda poslovanja/nefinancijske imo-vine/financijske imovine može se, osim namirenja izvan pravne osobe, namiriti iz odgovarajućih kate-gorija poslovanja.

Pitamo se može li se viškom prethodnih godina iz jednog područja poslovanja (npr. poslovanja) „spri-ječiti“ manjak drugog područja poslovanja (npr. ne-financijske imovine) izvještajne obračunske godine.

Smatramo da se i onda kada je donesena odluka o tome da će se mogući manjak u vezi s nabavom, u ovom slučaju nefinancijske imovine, pokriti viškom poslovanja, ne bi zbog transparentnosti poslovanja tekuće godine mogao „spriječiti“ terećenjem viška poslovanja i odobrenjem manjka nefinancijske imo-vine u tijeku izvještajne proračunske godine. Ova-ko se prikriva rezultat poslovanja. No smatramo da nema zapreke rezervirati dio viška određene grupe za namjene pokrića manjka druge grupe.ØJesu li na odgovarajući način korišteni na-

mjenski prihodi, odnosno jesu li za neiskorište-ne svote iskazana rezerviranja viška prihoda?

Prijenosi između određenih kategorija moraju uvažavati odredbe posebnih zakona.

U svoti prihoda koji imaju utvrđenu namjenu korištenja, u slučaju da je u vezi s tim prihodima iskazan višak, prihod mora biti u svom neiskorište-

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo

javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl.oec. UDK 657.2

Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2013.

Godišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna sastavljaju se za 2013. na jednak način kako su

se sastavili za 2012. Naime, tijekom 2013. nisu nastupile promjene u sustavu računovodstva proračuna i prora-čunskih korisnika, odnosno u sustavu financijskog iz-vještavanja istih skupina izvještajnih jedinica. No, kako je uobičajeno, i ove godine Ministarstvo financija objav-ljuje okružnicu u vezi s predajom godišnjih financijskih izvještaja koja uz navođenje rokova za predaju godišnjih financijskih izvještaja, radi ujednačavanja postupanja, upozorava na specifičnu primjenu nekih računovodstve-nih načela, na obvezu povrata viška novčanih sredstva u proračun, te na neke okolnosti koje se prepoznaju kao prijeporne u proračunskom sustavu.

1. UVODIzgled i sadržaj obrazaca godišnjih financijskih

izvještaja za 2013. nije se mijenjao u odnosu na pret-hodnu godinu. Međutim, tijekom 2013. u obrazac PR-RAS ugrađivale su se dodatne kontrole. Anali-

nom dijelu zadržan za dopuštenu upotrebu, u višku. Višak koji je posljedica namjenski neiskorištenog prihoda ne bi se smjelo koristiti za nedopuštene namjene. Naime, ograničavajuće odredbe Zakona o proračunu ne odnose se samo na korištenje tih prihoda u proračunskoj godini u kojoj su i ostvare-ni. Treba li to učiniti prepoznatljivim na računima glavne knjige i kako to učiniti prepoznatljivim?

To nije obvezno. Smatramo da bi se o tome mogla donijeti odluka. U toj bi se odluci trebalo odrediti hoće li to biti vidljivo na podanalitičkim računima glavne knjige ili će se za iste namjene rabiti račun skupine 98 – Rezerviranja viška prihoda.

No potrebno je voditi brigu o tome da svaki izda-tak, pri čemu se cjelokupno postojanje pravne oso-be promatra kao jedinstveno obračunsko razdoblje, koji ima obilježje rashoda mora jednom biti iskazan kao rashod, odnosno svaki primitak koji ima obi-lježje prihoda mora jednom biti iskazan kao prihod. Dakle, troškovi koji se financiraju iz tih izvora mora-ju se iskazati kao rashodi razdoblja.ØTreba li i kako iskazati proračunsku zalihu?Prema odredbi Zakona o proračunu, u proračunu

se utvrđuju sredstva za proračunsku zalihu. Sredstva proračunske zalihe (i tekuće i kapital-

ne) mogu se koristiti za nepredviđene namjene ili za namjene za koje se nisu predvidjela dostatna sredstva jer ih nije bilo moguće predvidjeti u tre-nutku planiranja.

Utrošak tako planiranih rashoda knjigovodstve-no se iskazuje na računima prirodne vrste stvarnog

troška. Proračunski korisnik ne može planirati pro-računsku zalihu.ØJe li proveden popis i jesu li provedena odgova-

rajuća knjiženja na pozicijama izvanbilanč-nih zapisa?

U ovoj skupini računa mogla bi se, uz ono za što je predviđena prema odredbi čl. 87. Pravilnika o pro-računskom računovodstvu i računskom planu, iska-zivati i stanja sve nefinancijske imovine za koju ne postoji obveza iskazivanja imovinskih stavaka.

Na ovim pozicijama treba iskazati i tuđu imovinu dobivenu na korištenje (npr. stvari koje se nalaze u najmu, operativnom lizingu i sl.).

Upozoravamo na to da bi sva imovina koja je iska-zana u ovim stavkama trebala biti predmet popisa. Ova se imovina treba popisivati na zasebnim popi-snim listama od onih na kojima se popisuje imovina koja se iskazuje u bilančnim stavkama.

3. ZAKLJUČAKObveznici primjene proračunskog računovodstva

i ove godine utvrđuju višak/manjak prihoda na na-čin kako su to radili i protekle godine.

Prije no što utvrde viškove/manjkove, trebaju provesti matematičke i logične kontrole prometa i stanja po usporedivim računima. Osim toga, oso-bitu pozornost trebaju posvetiti i pravilnom razgra-ničenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka između obračunskih razdoblja, odnosno proračun-skih godina.

zom financijskih izvještaja, Ministarstvo financija uočilo je nepravilnosti u popunjavanju financijskih izvještaja obveznika. Stoga se u okružnicama o pre-daji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proraču-na te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. i od 1. siječnja do 30. rujna 2013. (raspoložive su na internetskim stranicama Ministarstva financija) dao popis kontrola po razinama, odnosno skupina-ma obveznika koje su ugrađene i u obrasce financij-skih izvještaja koji se dostavljaju Financijskoj agen-ciji (dalje: FINA).

Okružnica o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika državnog proračuna te proračun-skih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. bit će objavljena u drugoj polovini siječnja 2014. na inter-netskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin.


hr (⇒ Državna riznica ⇒ Državno računovodstvo). Ministarstvo financija će između ostaloga ovom Okružnicom podsjetiti obveznike na rokove preda-je godišnjih financijskih izvještaja, a oni su:

– za proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave 17. veljače 2014.,

– za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike 28. veljače 2014.,

– za konsolidirane financijske izvještaje 31. ožuj-ka 2014.

U očekivanju Okružnice Ministarstva financija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013., u pr-vom dijelu teksta daje se pregled obveznika, obveza i rokova predaje financijskih izvještaja za 2013. s po-sebnim osvrtom na tehničke upute o popunjavanju i predaji obrazaca financijskih izvještaja. Drugi dio teksta vezan je uz prikaz uobičajenih uputa Mini-starstva financija o priznavanju prihoda i rashoda proračunske godine, ali i upućuje na obvezu povrata sredstva u državni proračun koja proizlazi iz odre-daba Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (Nar. nov., br. 139/12., 53/13. i 145/13.) i Uredbe o načinu izraču-na iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu (Nar. nov., br. 29/13.).

2. PREGLED OBVEZNIKA, OBVEZA I ROKOVA PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2013.

Obveznik Financijski izvještaji – obrazac Rok predaje Predaja

proračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO i bilješke

do 17. veljače

qrazdjeluqnadležnom područnom uredu Državnog

ureda za revizijuqpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL,

obrazac PR-RAS i obrazac P-VRIO)

razdjeliKonsolidirani izvještaji:Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, RAS- funkcijski i bilješke do 31. ožujka

qpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL, obrazac PR-RAS, obrazac RAS-funkcijski, obrazac P-VRIO)

proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i bilješke

do 17. veljače

qjedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

qnadležnom područnom uredu Državnog ureda za reviziju

qpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL, obrazac PR-RAS i obrazac P-VRIO)

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i bilješke

do 28. veljače


qpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL, obrazac PR-RAS, obrazac RAS-funkcijski, obrazac NT, obrazac P-VRIO i obrazac OBVEZE)

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Konsolidirani izvještaji:Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, P-VRIO, OBVEZE i bilješke do 31. ožujka

qpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL, obrazac PR-RAS, obrazac RAS-funkcijski, obrazac P-VRIO i obrazac OBVEZE)

izvanproračunski korisnici državnog proračuna

Bilanca, PR-RAS, RAS- funkcijski, NT, P-VRIO, OBVEZE i bilješke

do 28. veljače


qpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL, obrazac PR-RAS, obrazac RAS-funkcijski, obrazac NT, obrazac P-VRIO i obrazac OBVEZE)

izvanproračunski korisnici županija (ŽUC-evi)

Bilanca, PR-RAS, P-VRIO, OBVEZE i bilješke

do 28. veljače

qnadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave


qpodručnom uredu FINA-e (obrazac BIL, obrazac PR-RAS, obrazac P-VRIO i obrazac OBVEZE)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvat-ski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje obuhvaćeni su u cijelosti, sa svim svojim rashodima/izdatcima i izvorima financira-nja, državnim proračunom RH za 2013. Kako se sva njihova plaćanja, odnosno odljevi, ali i priljevi obav-ljaju preko jedinstvenog računa državne riznice, više ne sastavljaju izvještaj o novčanim tijekovima kao dio seta godišnjih financijskih izvještaja.

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave te vijeća nacionalnih manjina financijske izvještaje za proračunsku 2013. ne dostavljaju FINA-i i Držav-nom uredu za reviziju, već samo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, za po-trebe konsolidacije i kontrole.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su procesom decen-tralizacije prešli iz državnog u proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostav-ljaju financijske izvještaje za 2013. nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, Držav-nom uredu za reviziju, FINA-i, ali i ministarstvu koje im je bilo nadležno prije procesa decentralizacije.

Javne vatrogasne postrojbe dostavljaju financij-ske izvještaje i Ministarstvu unutarnjih poslova (bi-lancu, izvještaj o prihodima i rashodima, primici-ma i izdacima, izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, izvještaj o obvezama i bilješke).

Nadležne jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave konsolidiraju sve financijske izvje-štaje javnih vatrogasnih postrojbi.


Osnovne i srednje škole dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (bilancu, izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, izvještaj o promjenama u vri-jednosti i obujmu imovine i obveza, izvještaj o obve-zama i bilješke).

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve finan-cijske izvještaje škola. Kod izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, lokalna jedinica konsolidira cjelokupan izvještaj osim dijela dozna-čenog iz nadležnog ministarstva.

Izvještaj o obvezama osnovnih i srednjih škola lo-kalna jedinica konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene financiran iz državnog prora-čuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo te će se konsolidacijom središnje i lokal-ne države dobiti ukupni podatci za opću državu.

Domovi za starije i nemoćne dostavljaju finan-cijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (bilancu, izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, izvještaj o promjenama u vri-jednosti i obujmu imovine i obveza, izvještaj o obve-zama i bilješke).

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve godišnje financijske izvještaje domova za starije i nemoćne.

Centri za socijalnu skrb dostavljaju financijske izvještaje i Ministarstvu socijalne politike i mladih (bilancu, izvještaj o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima, dodatni izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima s naznakom: „Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali pri-hodi”, izvještaj o obvezama, izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza i bilješke).

Ministarstvo socijalne politike i mladih konsoli-dira sve financijske izvještaje centara za socijalnu skrb. Pri konsolidaciji izvještaja o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima koristi se dodatnim izvještajem o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: „izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi”. Mjesečni izvještaj o obvezama Ministarstvo socijalne politike i mladih sastavlja koristeći se podatcima iz svog sustava jer centri imaju obvezu sastavljanja polugodišnjeg i go-dišnjeg, a ne mjesečnog izvještaja o obvezama.

Nadležni lokalni proračun pri konsolidaciji izvje-štaja o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma konsolidira samo dio koji su centri za socijalnu skrb dobili iz lokalnog proračuna. Isto se odnosi i na izvještaj o obvezama. Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nema obvezu konsolidacije bilance i izvještaja o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza.

Ustanove u zdravstvu (u vlasništvu županija) do-stavljaju sljedeće financijske izvještaje HZZO-u: do-datni izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: „Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi”, izvještaj o obve-zama i bilješke.

HZZO se za potrebe konsolidacije koristi samo dodatnim izvještajem o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima s naznakom: „Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi“. HZZO prikuplja i izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba Ministarstva financija.

Nadležni lokalni proračun konsolidira sve finan-cijske izvještaje, s time da kod izvještaja o prihodi-ma i rashodima, primicima i izdacima konsolidira samo dio koji je ustanova u zdravstvu dobila od nad-ležnog lokalnog proračuna.

Ustanove u zdravstvu u procesu sanacije kojima su osnivači županije i nadalje će predavati financij-ske izvještaje na prethodno opisani način, uz iznim-ku da će ove godine financijske izvještaje dostavljati i Ministarstvu zdravlja.

Proces konsolidacije ostaje jednak kao i prethod-ne godine. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja ujednačenosti statističkih podatka i praćenja usta-nova u zdravstvu kroz usporedive vremenske serije.

3. TEHNIČKE UPUTE O POPUNJAVANJU I PREDAJI OBRAZACA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Za sastavljanje i predočavanje financijskih izvje-štaja koristi se elektroničkim obrascima. Obveznici popunjavaju financijske izvještaje u elektroničkom obliku, s ugrađenim kontrolama, koji se preuzimaju na internetskim stranicama FINA-e, Ministarstva financija i Državnog ureda za reviziju. Za preda-ju Državnom uredu za reviziju koristi se jednakim obrascima kao i za FINA-u.

Podsjećamo da su svi obrasci dio jedne datoteke, a proračuni i proračunski korisnici biraju koji će od financijskih izvještaja popunjavati prema odredba-ma Pravilnika o financijskom izvještavanju u pro-računskom računovodstvu (Nar. nov., br. 32/11.).

Zaglavlje financijskih izvještaja popunjava se samo na jednom mjestu, i to na „referentnoj strani-ci“ koja se izlistava i predaje s potpisom zakonskog predstavnika i pečatom, uz elektroničku verziju obrazaca. Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu ne predviđa predaju financijskih izvještaja u papirnatom obliku, odno-sno putem obrazaca Narodnih novina.

Mjesečni izvještaj o obvezama za prosinac 2013., koji predaju proračunski korisnici držav-nog proračuna, nije dio financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. te je potrebno predati dvije referentne stranice i dvije datoteke (mogu biti na jednom CD-u).

Kao što je u uvodnom dijelu istaknuto, iako se oblik, sadržaj i rokovi financijskih izvještaja za raz-doblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. nisu mije-njali u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pro-mjena je bilo, i to u dijelu dodatnih kontrola koje su ugrađene u obrasce financijskih izvještaja, prven-stveno obrasca PR-RAS, izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima. O kontrolama su korisnici obaviješteni i putem okružnica (za razdo-blja od 1. siječnja do 30. lipnja 2013. i od 1. siječnja do 30. rujna 2013.) koje su raspoložive na internetskoj stranici Ministarstva financija.

Ministarstvo financija dostavilo je dopise poje-dinim korisnicima državnog proračuna, posebice ministarstvima, upućujući na nepravilnosti u po-punjavanju financijskih izvještaja. Tako je primje-rice jedan broj ministarstava i agencija u obrascu PR-RAS imao iskazan podatak na AOP-u 118 – Pri-hodi na temelju ugovornih obveza, odjeljak 6713.


Ovaj odjeljak namijenjen je isključivo ustanovama u zdravstvu za evidenciju prihoda ostvarenog od Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem ugovornog odnosa.

Pregledom obrazaca PR-RAS također je uočeno kako jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave učestalo pogrešno iskazuju razne nakna-de građanima i kućanstvima na računima unutar podskupine 371 – Naknade građanima i kućanstvi-ma na temelju osiguranja. Ova je podskupina na-mijenjena isključivo za evidentiranje naknada koje građanima i kućanstvima isplaćuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdrav-stveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Naknade koje građanima i kućanstvima isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve vode se unutar podskupine 372 – Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna.

Nadalje, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski i izvanproračunski kori-snici u obrascu PR-RAS ne mogu imati popunjene podatke o prihodima koje iskazuje samo državni proračun:

– porez na dobitak (AOP 012), – porez na kapitalne i financijske transakcija

(021), – porez na dodanu vrijednost (AOP 025), – posebni porez i trošarine (AOP 027), – carina i carinske pristojbe (AOP 033), – ostali porezi na međunarodnu trgovinu i tran-

sakcije (AOP 034), – doprinosi (AOP 039), – kazne za carinske prekršaje (AOP 121), – povrat zajmova danih institucijama i tijelima

EU-a (AOP 388), – povrat zajmova danih inozemnim vladama u

EU-u (AOP 389) i – povrat zajmova danih inozemnim vladama

izvan EU-a (AOP 390).Istaknute su samo neke kontrola koje su ugra-

đene u obrazac PR-RAS. Ostale kontrole dane su u prethodno navedenim okružnicama (raspoložive na http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2013).

Nadalje, uočeno je pogrešno popunjavanje po-dataka o zaposlenima na AOP-ima 611 – 614 gdje se traže podatci o prosječnom broju zaposlenih u tijeli-ma i kod korisnika na osnovi stanja krajem izvještaj-nog razdoblja i na osnovi sati rada.

q Proračuni i proračunski korisnici jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave

U obrascu PR-RAS razine 21 i 31 popunjavaju se sljedeći AOP-i:

– AOP 612 – prosječan broj zaposlenih kod kori-snika na osnovi stanja krajem izvještajnog raz-doblja (cijeli broj) i

– AOP 614 – prosječan broj zaposlenih kod kori-snika na osnovi sati rada (cijeli broj).

U obrascu PR-RAS razine 22 popunjavaju se slje-deći AOP-i:

• Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika koji se financiraju iz prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:



• Broj zaposlenih u upravnim odjelima: – AOP 611 – prosječan broj zaposlenih u tijelima

na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) i

– AOP 613 – prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj).


• Broj zaposlenih kod proračunskih korisnika (svi izvori financiranja):



• Broj zaposlenih u upravnim odjelima: – AOP 611 – prosječan broj zaposlenih u tijelima


– AOP 613 – prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj).q Proračunski korisnici državnog proračuna


• Proračunski korisnici na razini glave 05: – AOP 611 – prosječan broj zaposlenih u tijelima



• Proračunski korisnici u ostalim glavama: – AOP 612 – prosječan broj zaposlenih kod kori-

snika na osnovi stanja krajem izvještajnog raz-doblja (cijeli broj) i



• Razdjeli koji imaju konsolidaciju: – AOP 612 – prosječan broj zaposlenih kod kori-

snika na osnovi stanja krajem izvještajnog raz-doblja (cijeli broj) – podatci iz izvještaja prora-čunskih korisnika razine 11,

– AOP 614 – prosječan broj zaposlenih kod kori-snika na osnovi sati rada (cijeli broj) – podatci iz izvještaja proračunskih korisnika razine 11,

– AOP 611 – prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) – podatci iz izvještaja razine 11 gla-ve 05 i

– AOP 613 – prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj) – podatci iz iz-vještaja razine 11 glave 05.

• Razdjeli koji nemaju konsolidaciju: – AOP 611 – prosječan broj zaposlenih u tijelima



http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2013




Pri preuzimanju financijskih izvještaja zaposle-nici FINA-e obvezno upisuju datum zaprimanja fi-nancijskih izvještaja te ovjeravaju i potpisuju refe-rentnu stranicu. Tako ovjerene referentne stranice predstavljaju dokaz pozitivnog odgovora na pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti da su se pri pre-daji financijskih izvještaja poštivali rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financijskom izvje-štavanju u proračunskom računovodstvu.

Financijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov., br. 75/13.) i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva financija dobili RKP broj.

4. PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA 2013. Člankom 21. Pravilnika o proračunskom raču-

novodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10. i 31/11.) propisuje se primjena modificiranoga raču-novodstvenog načela nastanka događaja. Za iskazi-vanje prihoda i rashoda to, između ostaloga, znači da se prihodi priznaju na temelju priljeva novčanih sredstava u izvještajnom razdoblju, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovi-sno o plaćanju. Međutim, postoje situacije kada je potrebno odstupiti od postavljenih načela, a one su uobičajeno dane uputama Ministarstva financi-ja. Ove upute sastavni su dio okružnice o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, pro-računskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih ko-risnika proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca.

q Priznavanje sredstava doznačenih s 31. pro-sinca 2013. u prihode 2014.

Zbog usklađenosti evidencija proračuna i pro-računskih korisnika potrebno je da se kao prihodi 2013. priznaju sredstva koja proračuni uključuju-ći s 31. prosinca 2013. doznače svojim proračun-skim korisnicima, a koja su korisnicima zbog teh-nike platnog prometa raspoloživa početkom 2014. U ovom je slučaju moguće i potrebno odstupiti od postavljenog načela priznavanja prihoda po goto-vinskom načelu, a s ciljem usklađivanja evidencija korisnika i nadležnih proračuna. U suprotnom, kon-solidacija ne bi bila moguća, a i realizacija planova utvrđenih za proračunsku godinu bila bi upitna.

Uz priznavanje odgovarajućih prihoda iz prora-čuna, proračunski korisnici navedena sredstva u 2013. trebaju evidentirati kao aktivna vremenska razgraničenja. U 2014., temeljem primljenih doku-menta institucija ovlaštenih za platni promet raz-graničenja se zatvaraju. Za navedeno, Ministarstvo financija svake godine šalje korisnicima uputu za knjiženje koju prikazujemo u nastavku.

9 Knjiženje:

Tek. br. Opis

RačunDuguje Potražuje

1. Evidencija u 2013. godini

- aktivno vremensko razgraničenje 19211 671

2. Evidencija u 2014. godini

- zatvaranje vremenskog razgraničenja 11121 19211

q Doznake sredstava pomoći izravnanjaDopuštena odstupanja od načela iskazivanja

prihoda propisanog Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i računskom planu odnosila su se prethodnih godina i na doznake sredstava pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Dio doznake sredstava pomoći izravnanja iz dr-žavnog proračuna za 2013. za financiranja mini-malnog financijskog standarda utvrđenog temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravna-nja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godi-nu isplaćen je početkom 2014. Jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave – korisnici pomoći izravnanja ta sredstva knjiže u prihode 2013., na os-novnim računima unutar podskupine 635 –Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Korisnici u prihode 2013. priznaju sredstva koja će dobiti od nadležne jedinice, ali isključivo za podmirenje ob-veza po rashodima koji se financiraju iz pomoći izravnanja. Knjiženje je prikazano u nastavku.

9 Knjiženje kod jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave:

Tek.br. Opis


Knjiženje u 2013.

1. Potraživanje prema državnom proračunu i prihod ostvaren iz sredstava pomoći izravnanja

12921 63511/63512

2. Rashodi po strukturi dobivenoj od korisnika i obveza prema korisniku

32, 34, 4 ….

23954

Knjiženje u 2014.

3. Primljena sredstva pomoći izravnanja 11121 12921

4. Izvršeno plaćanje korisnicima 23954 11121

9 Knjiženje kod decentraliziranih korisnika:

Tek.br. Opis


Knjiženje u 2013.

1. Obveze prema dobavljačima 32, 34, 4 … 23,24

2. Potraživanja prema JLP(R)S-u i prihod iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna

12921 671

Knjiženje u 2014.

3. Primljena sredstva od JLP(R)S-a 11121 12921

4. Podmirenje obveza prema dobavljačima 23, 24 11121

O navedenom će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave – korisnici pomoći izrav-nanja te centri za socijalnu skrb, domovi za stare i nemoćne osobe, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole i vatrogasne postrojbe primiti detalj-niju uputu, u Okružnici o predaji i konsolidaciji fi-nancijskih izvještaja za 2013.

www.rrif.hr


q Priznavanje prihoda proračunskih korisnika u sustavu riznice

Analizom financijskih izvještaja proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključenih u sustave riznica utvrđeno je da neki od njih imaju iskazane samo prihode pod-skupine 671 – Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti korisnika proračuna, iako ostva-ruju i prihode iz drugih izvora (od sufinanciranja ci-jene usluge i ostalih namjenskih prihoda te vlastitih prihoda).

Zakon o proračunu propisuje obveznu uplatu namjenskih i vlastitih prihoda koje ostvaruju pro-računski korisnici u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kako je riječ o prihodima proračunskih korisnika, obvezni su evi-dentirati navedene prihode u svojoj glavnoj knjizi, na osnovnim računima računskog plana u skladu s vrstom izvorno ostvarenih prihoda, a jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave obvezna je osigurati knjigovodstveni dokument na temelju koje korisnik provodi navedena knjiženja ako se priho-di izravno uplaćuju na račun jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

q Priznavanje rashodaProračunski korisnici i jedinice lokalne i područ-

ne (regionalne) samouprave u svojim glavnim knji-gama iskazuju rashode na temelju nastanka poslov-nog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, neovisno o plaćanju. Dakle, prora-čunski je korisnik obvezan iskazati rashode 2013. za obveze koje su nastale u 2013. bez obzira na to jesu li navedene obveze podmirene u 2013. i bez obzira na to je li nadležni proračun doznačio sredstva za po-mirenje navedenih obveza u 2013.

Ipak, podsjetimo da je čl. 51. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu pro-pisano da se rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunavaju za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) kao što su: rashodi za zaposlene, komunalne usluge, opskr-ba energentima, telekomunikacijske usluge, naja-mnine i zakupnine, naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i sl., uklju-čuju u rashode razmjerno broju mjeseci u razdo-blju za koje se izvještaji sastavljaju. Tako primjerice proračunski korisnici koji u svojim glavnim knjiga-ma imaju iskazane trinaeste obveze za kontinuirane rashode, te rashode ne uključuju u 2013., već ih iska-zuju kao aktivna vremenska razgraničenja – rasho-de budućih razdoblja. Iznimka su oni proračunski korisnici koji su u svojim financijskim planovima za 2013. predvidjeli, odnosno osigurali sredstva za tri-naesti kontinuirani rashod.

Jednako tako i novoosnovani proračunski kori-snici, odnosno proračunski korisnici koji su osno-vani tijekom 2013., kontinuirane rashode iz čl. 51. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu iskazuju razmjerno broju naplaćenih prihoda u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. Rashodi koji se ne uključuju u tekuće izvještajno razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska raz-graničenja – rashodi budućih razdoblja. Tako je pri-

mjerice ustanova koja je osnovana u svibnju 2013. za svibanj već dobila račune za komunalne usluge, opskrbu energentima, telekomunikacijske usluge i najamnine i iskazala ih kao rashode mjeseca svib-nja. Međutim, prihod od nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarila je u lipnju 2013. i njima podmirila obveze iz svibnja. Ova ustanova kontinuirane rashode za prosinac 2013. iskazuje na aktivnim vremenskim razgraničenjima na osnovnom računu 19111 – Rashodi budućih raz-doblja ili će u protivnim u svom knjigovodstvu, zbog primjene modificiranog načela nastanka događaja, imati iskazane kontinuirane rashode za osam mje-seci, a sedam doznaka prihoda iz nadležnog prora-čuna, čime se izravno dovodi u manjak bez obzira na uspješnost svog poslovanja (pretpostavka je da ova ustanova ne ostvaruje prihode po drugim osno-vama).

5. OBVEZA POVRATA SREDSTAVA U DRŽAVNI PRORAČUN

Predviđa se objavljivanje Okružnice za 2013. u drugoj polovini siječnja 2014. koja će uz upute o načinu priznavanja prihoda i rashoda 2013. sadr-žavati i upute o obvezi povrata sredstava u državni proračun.

• Povrati sredstava u državni proračunU skladu s čl. 8. Zakona o izvršavanju Državnog

proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu pro-računski korisnici državnog proračuna dužni su sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2013., uključujući i vlastite prihode, a za koja nisu iskazane obveze u bilanci, dana 31. pro-sinca 2013. vratiti u državni proračun. O načinu i rokovima povrata ove će, kao i prethodnih godina, korisnici biti obaviješteni putem Okružnice.

Dakle, svi proračunski korisnici državnog prora-čuna dužni su iz sredstava doznačenih iz državnog proračuna do 31. prosinca 2013. podmiriti svoje ob-veze za isporučenu robu i obavljene usluge iskazane u bilanci sa stanjem 31. prosinca 2013. Sva preostala sredstva uključujući i sredstva ostvarena na tržištu (vlastite prihode) koja su doznačena iz proračuna, a za koja nisu iskazane obveze u bilanci sa stanjem 31. prosinca 2013., potrebno je vratiti na račun držav-nog proračuna 1001005-1863000160 s modelom: 64 7196-RKP-2013 (konačan rok uplate bit će utvrđen Okružnicom).

Prema čl. 58. Pravilnika o proračunskom računo-vodstvu i računskom planu, proračunski korisnici obvezni su više doznačena sredstva iz proračuna krajem obračunskog razdoblja stornirati s podsku-pine računa 671 – Prihodi iz proračuna za finan-ciranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika i iskazati ih kao obveze. Proračunski korisnici dr-žavnog proračuna u bilanci sa stanjem 31. prosinca 2013. iskazuju više doznačena sredstva (prije povra-ta u riznicu), kao stanje na računu 23954 – Ostale nespomenute obveze. Pri povratu tih sredstava u proračun (u 2014.) zatvara se račun 23954, a ako su ta sredstva u bilanci sa stanjem 31. prosinca 2013. ipak iskazana na podskupini računa 922 – Višak/manjak prihoda, za svotu sredstava vraćenih u proračun u 2014. potrebno je ispraviti rezultat.


• Povrati viškova od sredstava pomoći izravna-nja u državni proračun

Ako su županije, Grad Zagreb, gradovi i općine koje financiraju decentralizirane funkcije, na godiš-njoj razini, od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja ostvarili više sredstava nego što je utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego što je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2013., višak sredsta-va trebaju vratiti do 17. veljače 2014. na račun dr-žavnog proračuna 1001005–1863000160, model 64, poziv na broj 7196 (Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godina)-42395-539150. Navedena obveza propisana je čl. 8. Uredbe o načinu izračuna iznosa

pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu.

Povrat viška sredstava ne odnosi se na sredstva namijenjena za kapitalne projekte koji su planira-ni, a nisu izvršeni do kraja tekuće godine. Višak tih sredstava može se prenijeti i izvršavati u sljedećoj, 2014., godini ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. sredstva za projekte koji se prenose u 2014. u visini bilančnih prava 2013. moraju ostati na kraju 2013. neizvršena ili izvršena u svoti manjoj od plani-rane, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2013.;

2. preneseni projekti mogu se izvršavati u 2014. uz suglasnost nadležnog ministarstva i Ministarstva financija.

JAVNE FINANCIJE

1. UVODU 2014. očekuje se umjereni oporavak ekonomske

aktivnosti te je projiciran realan rast bruto domaćeg proizvoda od 1,3%. Ovaj rast bit će rezultat pozitiv-nog doprinosa domaće potražnje dok će neznatan pozitivan doprinos promjena zaliha biti poništen negativnim doprinosom neto inozemne potražnje. Promatrano prema komponentama bruto domaćeg proizvoda s rashodne strane, glavni pokretač gos-podarskog rasta u 2014. ponovno će biti bruto-in-vesticije u fiksni kapital, za koje je projiciran realni rast od 7,6%, temeljem intenziviranja investicijske potrošnje, kako od strane javnih poduzeća tako i od strane opće države. S druge strane, privatne će in-vesticije i u većem dijelu 2014. ostati potisnute, što je odraz i dalje izražene nelikvidnosti i poslovnog pesimizma u gospodarstvu, averzije prema riziku financijskog sektora kao i niskog boniteta domaćih poduzeća te potisnutog priljeva inozemnog kapita-la. Njihov snažniji oporavak može se očekivati tek u 2015., pri čemu ključnu ulogu imaju provedene i predstojeće strukturne reforme usmjerene k pobolj-šanju bilančnih pozicija privatnog sektora te uku-pne investicijske klime, uključujući i kreditne linije

Ivana KUNIĆ, dipl.oec.Ana MICHIELI PAVUNA, dipl.oec. UDK 336.12

Državni proračun RH za 2014. i projekcije za 2015. i 2016.

Hrvatski je sabor na 10. sjednici održanoj 4. prosin-ca 2013. usvojio Državni proračun Republike Hr-

vatske za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. Uzevši u obzir ukupno planirane prihode u svoti od 113 milijardi kuna i ukupno planirane rashode u iznosu od 130,5 milijardi kuna, očekivani manjak državnog proračuna u 2014. iznosit će 17,5 milijardi kuna.

HBOR-a, kao i sami kapitalni projekti koje je pokre-nuo javni sektor.

Uslijed nastavka nepovoljnih kretanja na tržištu rada u prvom dijelu 2014., prolongiranja procesa razduživanja kućanstava praćenog realnim smanje-njem akumulirane imovine stanovništva, kao i pod utjecajem provedenih te očekivanih mjera fiskalne konsolidacije, potrošnja kućanstava ostat će slaba i u 2014. kada je projiciran njezin neznatni realni rast od 0,2%. S druge strane, pozitivno će na raspolože-nje kućanstava djelovati povoljnija ukupna gospo-darska kretanja u uvjetima niske inflacije potro-šačkih cijena. Umjereno realno smanjenje državne potrošnje od 1,5% u 2014. odražava provedbu fiskal-ne prilagodbe s rashodne strane proračuna.

Fiskalna konsolidacija nužna je zbog vrlo visoke razine deficita i rastućih troškova. To se prvenstve-no odnosi na nove troškove članstva u EU-u koji uključuju uplate u proračun EU-a, ali i značajna ulaganja kroz nacionalno sufinanciranje projekata EU-a i ostalih aktivnosti nužnih za podizanje ra-zine standarda na europsku razinu (npr. propisa-no ulaganje u postizanje standarda zaštite okoliša, prometnu infrastrukturu, sigurnost vanjskih gra-nica i sl.), uz istodobni gubitak glavnine carinskih prihoda. Očekuje se da će izravni troškovi članstva u EU-u trajno povećati proračunske rashode za oko 2% BDP-a. Istodobno, došlo je i do značajnog pove-ćanja troškova financiranja duga, koji se od početka recesije udvostručio, kako zbog ostvarenih prora-čunskih deficita tako i zbog preuzimanja dugova i restrukturiranja niza sektora poput brodogradnje, željeznica, avioprijevoznika i zdravstva. Tako će se financijski rashodi povećati s 2,3% BDP-a u 2011. na


3,5% BDP-a u 2016. ili za ukupno 5,5 milijarda kuna, pri čemu se najveći porast očekuje u 2013. i 2014.. U takvim okolnostima, konsolidacija je usmjerena na one kategorije rashoda kojima se može upravljati – plaće, materijalne rashode i subvencije. Pritom su značajni napori potrebni za održavanje razine so-cijalne zaštite građana kroz financiranje rashoda za mirovine, zdravstveni sustav i socijalna davanja.

2. PRIHODIProjekcija prihoda državnog proračuna za razdo-

blje 2014. – 2016. temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, uzimajući u obzir određene izmjene u poreznom sustavu, jačanje po-rezne discipline te fiskalne učinke članstva u EU. Uz proračunske prihode koji se planiraju prikupiti na temelju gospodarskih kretanja, tijekom razdoblja 2014. – 2016. očekuju se i dodatni prihodi koji su naj-većim dijelom temeljeni na naporima Ministarstva financija oko izvršenja do sada neplaćenih poreznih obveza, kao i suzbijanja sive ekonomije putem fi-skalizacije i unapređenja sustava kontrole i naplate poreza. U skladu s navedenim, ukupni proračunski prihodi za 2014. planirani su u svoti od 113,1 mili-jardu kuna pri čemu prihodi poslovanja iznose 112,8 milijarda kuna, dok su prihodi od prodaje nefinan-cijske imovine planirani u svoti od 265,5 milijuna kuna. Procjenjuje se da će uslijed postupnog jačanja oporavka gospodarske aktivnosti prema kraju raz-doblja biti izraženiji i rast prihoda proračuna te se stoga ukupni prihodi proračuna za 2015. projiciraju u svoti od 118,3 milijarde kuna, dok za 2016. iznose 122,8 milijarda kuna.

2.1. PRIHODI POSLOVANJAPrihodi poslovanja planirani su u ukupnoj svoti

od 112,8 milijarda kuna, što je za 0,3% manje u od-nosu na plan 2013. U strukturi prihoda poslovanja najveći dio čine porezni prihodi sa 56,6%, a slijede ih doprinosi sa 33,8%, pomoći s 4,0%, prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada sa 3,2%, prihodi od imovine sa 1,8%, kazne, upravne mjere i ostali pri-hodi sa 0,5% te prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga i prihodi od donacija sa 0,1%.

Porezni prihodiPorezni prihodi planirani su u skladu s očekiva-

nim gospodarskim kretanjima, a pod pretpostav-kom nepromijenjene porezne politike, uz iznimke oporezivanja u sustavu poreza na dodanu vrijed-nost i trošarina. Jednako tako, projekcija poreznih prihoda uključuje cjelogodišnje učinke izmjena u poreznom sustavu koje su stupile na snagu tijekom 2013. Uzimajući u obzir sve navedeno, porezni pri-hodi za 2014. planirani su u svoti od 63,9 milijarda kuna. Projekcije poreznih prihoda za 2015. iznose 65,9 milijarda kuna, dok za 2016. iznose 68,3 mili-jarde kuna.

Porezni prihodi uključuju: – porez na dohodak koji je planiran u svoti od 1,4

milijarde kuna u 2014., dok su projekcije za 2015. i 2016. određene postupnim oporavkom tržišta;

– porez na dobitak koji se smanjuje u 2014. u od-nosu na plan 2013. zbog smanjene gospodarske

aktivnosti u 2013. te je planiran u svoti od 5,8 milijarda kuna;

– porez na imovinu za koji se očekuje blagi rast u 2014. zbog očekivanog oporavka aktivnosti na tržištu nekretnina te iznosi 445,3 milijuna kuna;

– porez na dodanu vrijednost (PDV) koji je projici-ran na temelju očekivanog kretanja nominalne osobne potrošnje. Na tako dobivenu svotu do-dani su fiskalni učinci koji se očekuju po os-novi povećanja međustope poreza na dodanu vrijednost s 10% na 13%, kao i efekti daljnjeg poboljšanja naplate poreza te postupnog rje-šavanja poreznih dugovanja. Jednako tako, u 2014. bit će prisutan cjelogodišnji efekt primje-ne fiskalizacije koja je tijekom 2013. postupno uvedena u tri faze, a s ciljem sprječavanja fi-skalne nediscipline pri prometu gotovinom. U skladu s navedenim, u 2014. planira se ostvariti 42,5 milijarde kuna prihoda od PDV-a, dok pro-jekcije za 2015. iznose 44 milijarde kuna, odno-sno 45,9 milijarda kuna za 2016.;

– porez na promet koji je za 2014. planiran u svoti od 136,6 milijuna kuna;

– posebni porezi i trošarine koji su za 2014. pla-nirani u ukupnoj svoti od 11,9 milijarda kuna, dok su za 2015. ovi prihodi projicirani u svoti od 12 milijarda kuna te 12,2 milijarde kuna za 2016.

– Prihod od trošarina projiciran je na temelju očekivanog kretanja potrošnje trošarinskih proizvoda, uzimajući u obzir izmjene u tro-šarinskom sustavu, odnosno kod trošarina na duhanske proizvode, koje je Republika Hrvatska dužna provesti radi dogovorenog postupnog prilagođavanja relevantnog zako-nodavstva pravnoj stečevini Europske unije. Jednako tako, ovako projicirani trošarinski pri-hodi uključuju i cjelogodišnji učinak izmjena u trošarinskom sustavu koje su, u sklopu prilago-đavanja zakonodavstvu Europske unije, stupi-le na snagu tijekom 2013.

Tako je novim Zakonom o trošarinama iz srpnja 2013. propisan novi model oporezivanja posebnim porezom na automobile, ostala motorna vozila, plo-vila i zrakoplove. Novi model oporezivanja jest kom-binirani sustav oporezivanja kojim se posebni porez utvrđuje dijelom kao vrijednosni kriterij (na temelju postotka od prodajne cijene), a dijelom kao ekološki kriterij (ovisno o emisiji CO

2).

U 2013. mijenjane su i svote trošarina na energen-te i električnu energiju kako bi se dostigle minimal-ne trošarine koje zahtijeva zakonodavstvo Europ-ske unije. Većina ovih izmjena nije imala utjecaj na maloprodajnu cijenu naftnih derivata budući da su za svotu povećanja trošarina umanjena neka druga davanja iz cijene goriva. Tako je od početka 2013. naknada koju je po litri goriva dobivala HANDA u cijelosti prebačena na ime trošarina, a HANDA je postala proračunski korisnik. Također, početkom rujna 2013., za svotu povećanja trošarina na naftne derivate smanjena je premija energetskih subjekata. Sve ove izmjene imat će cjelogodišnji učinak na pro-računske prihode u 2014.


Tijekom 2013. provedeno je i postupno poveća-vanje trošarina na duhanske proizvode kako bi se tijekom odobrenog prijelaznog razdoblja dostigla potpuna usklađenost s pravnom stečevinom Europ-ske unije. S istim ciljem bit će provedena i sljedeća prilagodba, koja uzima u obzir preuzetu obvezu Republike Hrvatske da do 2014. ukupna trošarina na sve cigarete mora iznositi minimalno 77,00 € na 1000 komada cigareta;

– ostale poreze na robu i usluge koji su u 2014. pla-nirani u svoti od 525,9 milijuna kuna;

– poreze i naknade od igara na sreću i zabavnih igara koji su za 2014. projicirani u svoti od 775,5 milijuna kuna;

– porez na međunarodnu trgovinu i transakci-je koji se od 1. srpnja 2013. značajno smanjuje zbog ukidanja carina i carinskih pristojbi na uvoz iz zemalja Europske unije, a ovo smanje-nje u 2014. ima cjelogodišnji učinak na prora-čunske prihode. U skladu s time prihod od po-reza na međunarodnu trgovinu i transakcije za 2014. planiran je u svoti od 418,6 milijuna kuna.

DoprinosiPrihodi od doprinosa u uskoj su vezi s ekonom-

skom aktivnošću, kako u razdoblju u kojem se priku-pljaju tako i u prethodnim razdobljima, s obzirom na vremensku dinamiku utjecaja sveukupne ekonom-ske aktivnosti na tržište rada. Dvije glavne odrednice kretanja doprinosa su nominalna bruto-plaća i zapo-

slenost te su projekcije prihoda po osnovi doprinosa za razdoblje 2014. – 2016. temeljene na očekivanom kretanju ovih dviju varijabli. Uz prihode od doprino-sa koji će biti prikupljeni na temelju redovnog poslo-vanja očekuje se i povećan priljev sredstava po osnovi rješavanja dugovanja poreznih obveznika. Temeljem navedenog, prihodi od doprinosa za 2014. planirani su u svoti od 38,1 milijardu kuna. Uz oporavak gospo-darske aktivnosti koji se očekuje u sljedećim godina-ma, ostvarit će se i povoljnija kretanja na tržištu rada, što će izravno utjecati i na prikupljanje ovih prihoda. U skladu s navedenim, prihodi od socijalnih dopri-nosa u 2015. projiciraju se u svoti od 39,5 milijarda kuna, odnosno 41,1 milijardu kuna u 2016.

2.2. PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine najve-ćim se dijelom odnose na prihode od prodaje građe-vinskih objekata, dok se ostatak odnosi na prihode od prodaje zemljišta, prijevoznih sredstava, postro-jenja i opreme te prihode od prodaje zaliha. Projicira se da će ovi prihodi u nadolazećem srednjoročnom razdoblju slijediti dosadašnje trendove u prikuplja-nju te su iz tog razloga za 2014. planirani u svoti od 265,5 milijuna kuna, dok projekcije za 2015. iznose 278,5 milijuna kuna, a za 2016. 290,5 milijuna kuna.

Prihodi državnog proračuna za razdoblje 2013. – 2016.

UK UP NO P R IHODI P OS L OVANJ A 113.109.794 112.818.769 99,7 118.017.932 104,6 122.506.894 103,81. P rihodi od poreza 66.216.970 63.938.818 96,6 65.919.083 103,1 68.254.875 103,5Porez na dohodak 1.243.959 1.372.617 110,3 1.421.846 103,6 1.479.155 104,0Porez na dobit 7.282.737 5.792.731 79,5 5.980.396 103,2 6.134.204 102,6Porezi na imovinu 396.344 445.282 112,3 454.079 102,0 463.431 102,1P orezi na robu i us luge 56.148.269 55.909.540 99,6 57.539.493 102,9 59.618.159 103,6

- Porez na dodanu vrijednost 42.958.717 42.541.338 99,0 44.022.927 103,5 45.911.391 104,3 - Porez na promet 129.964 136.568 105,1 141.389 103,5 147.534 104,3 - Posebni porezi i trošarine 11.797.802 11.930.231 101,1 12.025.744 100,8 12.163.201 101,1 - Ostali porezi na robu i usluge 529.484 525.866 99,3 547.183 104,1 567.080 103,6

- Porez na dobitke od igara na sreći i ostali porezi od igara na sreću 34.466 37.408 108,5 38.796 103,7 40.761 105,1- Naknade za priređivanje igara na sreću 697.837 738.128 105,8 763.454 103,4 788.191 103,2

Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije 1.142.661 418.647 36,6 523.269 125,0 559.926 107,0Ostali prihodi od poreza 3.0002. Doprinos i 37.634.900 38.114.728 101,3 39.501.198 103,6 41.065.290 104,03. P omoć i 2.727.540 4.506.829 165,2 6.709.706 148,9 7.139.096 106,44. P rihodi od imovine 1.729.412 2.045.840 118,3 1.580.973 77,3 1.621.681 102,65. P rihodi od upravnih i adminis trativnih pris tojbi, pris tojbi po pos ebnim propis ima i naknada

4.198.850 3.584.104 85,4 3.664.045 102,2 3.767.498 102,8

6. P rihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih us luga i prihodi od donac ija

74.884 71.368 95,3 71.589 100,3 70.832 98,9

7. K azne, upravne mjere i os tali prihodi 527.238 557.083 105,7 571.338 102,6 587.622 102,9P R IHODI OD P R ODAJ E NE F INANC IJ S K E IMOVINE 289.758 265.520 91,6 278.530 104,9 290.530 104,3UK UP NI P R IHODI P R OR AČ UNA 113.399.552 113.084.289 99,7 118.296.462 104,6 122.797.424 103,8

P R IHODI (u 000 kuna) P lan2013.

Indeks2016./2014.

P lan2014.

P rojekc ija2015.

P rojekc ija2016.

Indeks2014./2013.

Indeks2015./2014.

Izvor: Ministarstvo financija

3. RASHODIUkupni rashodi državnog proračuna za 2014.

iznose 130,5 milijarda kuna, za 2015. 133,4 milijarde kuna i 2016. godinu 134,3 milijarde kuna, a čine ih rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancij-ske imovine.

Rashodi poslovanja u 2014. iznose 127,6 milijarda kuna, u 2015. godini 130,6 milijarda kuna te u 2016. 132,4 milijarde kuna. Rashodi za nabavu nefinan-

cijske imovine za 2014. iznose 3 milijarde kuna, za 2015. 2,8 milijarda kuna i za 2016. 2 milijarde kuna.

Ukupno planirani rashodi državnog proračuna za 2014. veći su za 5,6%, odnosno 6,9 milijarda kuna, u odnosu na rashode iz 2013. Najveći porast čine rashodi povezani s članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, i to:

• rast izdvajanja za doprinos proračunu Europ-ske unije za 1,8 milijarda kuna te


• rast izdvajanja za projekte financirane iz po-moći Europske unije i nacionalno sufinancira-nje u svoti od 2,4 milijarde kuna.

Osim navedenoga, povećanje rashoda u odnosu na plan za 2013. proizlazi i iz povećanja rashoda za kamate za 1,5 milijardu kuna, povećanja rashoda za zaposlene u svoti od 734 milijuna kuna te povećanja ostalih rashoda (kapitalna izdvajanja u prometnoj infrastrukturi i ruralnom razvoju) za 681 milijun kuna.

Rashodi državnog proračuna u razdoblju 2014. – 2016.

mil. HRK

Plan 2013.

Plan 2014.

Indeks 14./13.

Projekcija 2015.

Indeks 15./14.

Projekcija 2016.

Indeks 16./15.

UKUPNO 123.646 130.548 105,6 133.423 102,2 134.307 100,73 Rashodi poslovanja 121.448 127.562 105,0 130.610 102,4 132.351 101,3

31 Rashodi za zaposlene 20.687 21.421 103,5 21.479 100,3 21.720 101,132 Materijalni rashodi 8.767 8.795 100,3 8.521 96,9 8.133 95,434 Financijski rashodi 10.052 11.592 115,3 12.412 107,1 13.066 105,335 Subvencije 5.989 6.253 104,4 6.126 98,0 6.228 101,736 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg

proračuna 6.731 9.207 136,8 9.085 98,7 9.028 99,437 Naknade građ.i kućan.na tem.osig.i dr.

naknade 63.975 64.264 100,5 64.516 100,4 65.145 101,038 Ostali rashodi 5.249 6.030 114,9 8.471 140,5 9.031 106,6

4 Rashodi (za nabavu ne�nancijske imovine) 2.198 2.986 135,8 2.814 94,2 1.955 69,5Izvor: Ministarstvo �anancija

3.1 RASHODI POSLOVANJARashodi poslovanja u državnom proračunu za

2014. iznose 127,6 milijarda kuna, što predstavlja povećanje od 6,1 milijardu kuna u odnosu na plan 2013.

Od ukupnih rashoda poslovanja u 2014. najveći dio odnosi se na:

• naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (najvećim dijelom mirovine, zdravstvo i socijalne naknade) u svo-ti od 64,3 milijarde kuna, što je za 288,5 miliju-na kuna više u odnosu na plan 2013., te

• na rashode za zaposlene u svoti od 21,4 milijar-de kuna, što je 734 milijuna kuna više u odnosu na plan 2013.

U 2015. rashodi poslovanja predviđeni su u svoti od 130,6 milijarda kuna, a u 2016. u svoti od 132,4 milijarde kuna.

Rashodi za zaposleneRashodi za zaposlene u 2014. planirani su u svoti

od 21,4 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 3,5%, odnosno 734 milijuna kuna u odnosu na plan 2013. Ovo povećanje rezultat je uvećanja osnovne plaće za minuli rad, dok se i nadalje ne predviđa isplata materijalnih prava poput božićnice i regresa.

U 2015. rashodi za zaposlene predviđeni su u svoti od 21,5 milijardu kuna, a u 2016. u svoti od 21,7 mi-lijarda kuna.

Materijalni rashodiUkupni materijalni rashodi u 2014. povećavaju se

za svega 28,5 milijuna kuna u odnosu na plan 2013. i iznose 8,8 milijarda kuna.

U 2015. i 2016. predviđeno je smanjenje ovih ras-hoda kao posljedica primjene mjera racionalizacije i

štednje te su u 2015. planirani na razini od 8,5 mili-jarda kuna, a u 2016. na razini od 8,1 milijardu kuna.

Financijski rashodiFinancijski rashodi u 2014. planirani su u skladu

s uvjetima na financijskim tržištima, odnosno troš-kovima servisiranja javnog duga nastalog u prote-klom razdoblju, te iznose 11,6 milijarda kuna. U jav-ni je dug uključeno i preuzimanje dugova državnih poduzeća kao rezultat lošeg upravljanja u prošlosti. Ovi se rashodi povećavaju za 1,5 milijardu kuna u odnosu na 2013.

U 2015. i 2016. predviđen je njihov daljnji rast na razinu od 12,4 milijarde kuna, odnosno 13,1 milijar-du kuna.

SubvencijeRashodi za subvencije u 2014. planiraju se u svoti

od 6,3 milijarde kuna, što je za 4,4%, odnosno 264,8 milijuna kuna više u odnosu na 2013. Najveća iz-dvajanja odnose se na subvencije u poljoprivredi i subvencije Hrvatskim željeznicama, dok su subven-cije brodogradnji planirane u skladu s obvezama iz planova restrukturiranja. Pri tome je važno napo-menuti da je povećanje subvencija u poljoprivredi financirano iz fondova Europske unije.

U 2015. rashodi za subvencije predviđeni su u svo-ti od 6,1 milijardu kuna, a u 2016. u svoti od 6,2 mi-lijarde kuna.

Pomoći Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

u 2014. planirane su u svoti od 9,2 milijarde kuna, što je za 36,8%, odnosno 2,5 milijarde kuna više u odnosu na plan 2013. Povećanje je prvenstveno zbog cjelogodišnje obveze plaćanja doprinosa proračunu Europske unije u svoti od 3,6 milijarda kuna. Tako-đer, povećavaju se izdvajanja za sustave gospodare-nja otpadom i zaštitu od štetnog djelovanja voda.

U 2015. navedeni rashodi planirani su u svoti od 9,1 milijardu kuna, a u 2016. u svoti od 9 milijarda kuna.

Naknade građanima i kućanstvima Najveću stavku u rashodima poslovanja čine na-

knade građanima i kućanstvima na temelju osigu-ranja i druge naknade u svoti od 64,3 milijarde kuna u 2014., 64,5 milijarda kuna u 2015. i 65,1 milijardu kuna u 2016.

Većinu navedenih rashoda čine mirovine koje su u 2014. predviđene u svoti od 35,9 milijarda kuna, pri čemu se predviđa usklađivanje isključivo mirovina iz radnog odnosa s troškovima života, uz istodobnu


reformu sustava mirovina po posebnim propisima. U 2015. ovi se rashodi predviđaju u svoti od 36,2 mi-lijarde kuna i u 2016. godini 36,7 milijarda kuna.

Osim mirovina, spomenuta skupina rashoda obu-hvaća i rashode za zdravstvo koji su u 2014. predviđe-ni u svoti od 19,4 milijarde kuna, što je na razini ovo-godišnjeg plana. U nadolazećem razdoblju očekuju se daljnji učinci provedbe objedinjene javne nabave i smanjenja izdataka za lijekove na recept, kontrole bolovanja, kao i podizanja učinkovitosti organiza-cijskih jedinica unutar zdravstvenih ustanova. Jed-nako tako, provedba programa sanacije pojedinih zdravstvenih ustanova, koja je započela u 2013., ima za cilj racionalizaciju ove kategorije rashoda te po-dizanje kvalitete cjelokupnog zdravstvenog sustava.

Unutar ove kategorije rashoda, rashodi za socijal-nu skrb u 2014. bilježe rast od 321,1 milijun kuna u odnosu na plan proračuna za 2013. Naime, od 1. si-ječnja 2014. uvodi se zajamčena minimalna nakna-da koja će objediniti određene socijalne naknade koje su do sada bile u nadležnostima Ministarstva branitelja, Ministarstva rada i mirovinskoga susta-va te Ministarstva socijalne politike i mladih. Tako će se sredstva za opskrbnine, produženu novčanu naknadu te novčane naknade u postojećem sustavu socijalne skrbi pravno i proračunski objediniti u za-jamčenu minimalnu naknadu. Time će se pojačati učinkovitost i uređenost sustava socijalne skrbi.

Ostali rashodi Ostali rashodi poslovanja u 2014. povećavaju se

za 781,4 milijuna kuna u odnosu na 2013. te iznose 6 milijarda kuna. U 2015. ovi rashodi rastu za 2,4 milijarde kuna i iznose 8,5 milijarda kuna, a u 2016. iznose 9 milijarda kuna. Najznačajniji dio odnosi se na tekuća i kapitalna ulaganja u prometnoj in-frastrukturi i ruralnom razvoju. Rast ovih rashoda proizlazi iz provedbe projekata koji se sufinanciraju iz fondova Europske unije, pri čemu će u sljedeće tri godine velika sredstva biti usmjerena u moderniza-ciju Hrvatskih željeznica.

3.2 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

U 2014. rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju se za 787,8 milijuna kuna u odnosu na 2013., odnosno za 35,8%, te iznose 3 milijarde kuna. Ovo povećanje najvećim se dijelom odnosi na pro-jekte financirane iz proračuna Europske unije, poput izgradnje šengenskih kapaciteta te projekata u zna-nosti i pravosuđu. Iz ove kategorije rashoda također će se financirati i izgradnja graničnih prijelaza.

U 2015. ovi rashodi predviđeni su u svoti od 2,8 milijarda kuna, a u 2016. u svoti od 2 milijarde kuna.

4. RAČUN FINANCIRANJA DRŽAVNOG PRORAČUNA

Manjak državnog proračuna za 2014. u svoti od 17,5 milijarda kuna financirat će se razlikom uku-pnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primitci od financijske imovine i zaduživanja planirani u svoti od 42,6 mili-jarda kuna, a ukupni izdatci za financijsku imovinu i otplate zajmova u svoti od 25,2 milijarde kuna.

U strukturi ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja u 2014. najznačajniji dio zauzi-maju primitci od izdanih vrijednosnih papira, i to sa svotom od 26,4 milijarde kuna. Najveći dio ovih pri-mitaka odnosi se na zaduživanje putem inozemnih obveznica u svoti od 14,2 milijarde kuna. Planirano zaduživanje inozemnim i domaćim zajmovima izno-si 14,1 milijardu kuna, a očekivani primitak od priva-tizacije iznosi 2 milijarde kuna. Ostatak ukupnih pri-mitaka odnosi se na primitke ostvarene povratima danih zajmova u iznosu od 80,5 milijuna kuna.

U strukturi ukupnih izdataka za financijsku imo-vinu i otplate zajmova najveći dio u svoti od 13,7 mili-jarda kuna čine izdatci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova. Najveći dio tih izdataka čini otpla-ta glavnice primljenih kredita i zajmova od financij-skih institucija izvan javnog sektora u svoti od 11,1 milijardu kuna. Od preostalog dijela izdataka za fi-nancijsku imovinu i otplate zajmova izdatci za otpla-tu glavnice za izdane obveznice su 8,8 milijardi kuna. Ukupni izdatci za dionice i udjele u glavnici u planu za 2014. iznose 1,2 milijarde kuna, dok na izdatke za dane zajmove otpada 1,4 milijarde kuna.

Kretanje ukupnog manjka proračuna te ukupnih razina izdataka za financijsku imovinu i otplate za-jmova do kraja srednjoročnog razdoblja utjecat će na razinu ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja. Naime, u 2015. ukupni manjak od 15,1 milijardu kuna i ukupni izdatci za financijsku imovi-nu i otplate zajmova na razini od 23,2 milijarde kuna bit će pokriveni primitcima od financijske imovine i zaduživanja u svoti od 38,3 milijarde kuna. U 2016. ukupni primitci od financijske imovine i zaduživanja iznosit će 27,1 milijardu kuna kao rezultat ukupnog manjka u svoti od 11,5 milijarda kuna te izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u svoti od 15,6 milijarda kuna.

Račun prihoda, rashoda i financiranja državnog proračuna

(milijuni HRK) Plan2013.

Plan2014.

Projekcija2015.

Projekcija2016.

PRIHODI POSLOVANJA 113.110 112.819 118.018 122.507PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 290 266 279 291RASHODI POSLOVANJA 121.452 127.562 130.610 132.351RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 2.195 2.986 2.814 1.955RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -10.247 -17.464 -15.127 -11.509

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA 29.364 42.635 38.295 27.092IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA 19.117 25.171 23.168 15.583PROMJENA U STANJU DEPOZITA 0 0 0 0NETO FINANCIRANJE 10.247 17.464 15.127 11.509

Izvor: Ministarstvo financija


1. UVODObjavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Za-

kona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 143/13.), koji je stupio na snagu 10. prosinca 2013. Ovim zakonskim izmjenama povećao se prag za procijenjenu vrijed-nost nabave do kojeg ne postoji obveza primjene Za-kona o javnoj nabavi. Vrijednosni se prag povećao na 200.000,00 kn (bez PDV-a) za nabave roba i usluga te na 500.000,00 kn (bez PDV-a) za nabave radova, a nabave i način ugovaranja do navedenih svota naru-čitelj određuje internim aktom u skladu s čl. 18. st. 3 Zakona o javnoj nabavi.

Zakon o javnoj nabavi prvi puta postavlja pred naručitelja obvezu utvrđivanja upravljanja malim nabavama internim aktom. S obzirom na razlike među naručiteljima nije moguće propisati isti inter-ni akt za sve njih, već naručitelj ovisno o svojoj in-ternoj organizaciji i pravilima poslovanja određuje, odnosno uređuje i donosi interni akt o nabavi.

Internim aktom određuje se način komunicira-nja s gospodarskim subjektima, odnosno procedura ugovaranja, a sve u cilju kvalitetnog upravljanja te zadovoljstva i potrebe naručitelja.

Interni akt o nabavi donosi upravno tijelo – odgo-vorno tijelo ili odgovorna osoba naručitelja u obliku odluke, upute, procedure pravilnika ili sl.

U nastavku donosimo pregled osnovnih eleme-nata internog akta o nabavi kojim se određuje na-bava do 200.000,00 kn za nabavu roba i usluga te do 500.000,00 kn za nabavu radova te primjer internog akta s obveznim obrascima internog akta.

2. SADRŽAJ INTERNOG AKTAU uvodnim odredbama akta o nabavi određuje

se temelj za donošenje internog akta naručitelja, a u ovom slučaju temelj za donošenje internog akta o nabavi naručitelja je Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. i 143/13., dalje: ZJN), i to čl. 18. st. 3. ZJN-a, te interni akt kojim se uređuje po-slovanje naručitelja (ovisno o poslovanju naručite-lja to može primjerice biti Status, odnosno osnovni akt naručitelja, na kojem se temelje svi ostali interni akti naručitelja).

Cilj internog akta o nabavi je definiranje načina postupanja, obveze i odgovornosti naručitelja, kako

Sandra PERKO, dipl. oec. UDK 331.2

Interni akt za javnu nabavuPromjenom Zakona o javnoj nabavi naručitelji su

obvezni pitanja nabave do 200.000,00 kn ili za nabavu radova do 500.000,00 kn urediti svojim aktom (primjerice pravilnikom, odlukom i sl.) koji donose na te-melju osnivačkog akata.

Uz upućivanje na osnovne sastavnice akta ove vrste u ovom članku daje se i njegov predložak koji sadržava i privitke (obrasce).

bi se ojačala odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstvima namijenjenim za nabavu te ojačao sustav kontrole i njihova nadzora.

Nabave do vrijednosti propisane Zakonom o jav-noj nabavi, odnosno nabave procijenjene vrijed-nosti do 200.000,00 kn (bez PDV-a) za robu i usluge odnosno do 500.000,00 kn (bez PDV-a) za nabavu radova, naručitelj određuje svojim internim aktom. Dakle, pri ovim predmetima nabave primjenjuju se odredbe internog akta.

Internim aktom o nabavi naručitelj određuje na-čin postupanja, obveze i odgovornosti pojedinih or-ganizacijskih jedinica naručitelja u procesu nabave: planiranje, priprema i provedba nabave, ugovaranje i praćenje realizacije ugovorenog te pitanja eviden-tiranja, izvještavanja i čuvanja podataka/spisa o na-bavama.

Prilikom pripreme, provedbe postupaka i ugo-varanja nabave koje su definirane internim aktom nabave naručitelj je obvezan primjenjivati i druge važeće zakone te obvezno interne akte naručitelja koji se odnose na pojedini predmet nabave.

Naručitelji su obvezni prilikom provedbe i ugova-ranja nabava u odnosu na sve gospodarske subjekte, odnosno potencijalne ponuditelje, poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode pravnog na-stana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze. To se odnosni na načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo za-brane diskriminacije, načelo uzajamnog priznava-nja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti.

U internom aktu o nabavi potrebno je istaknuti da je dužnosnicima u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 48/13. – proč. tekst) zabranjeno utjecati na dobivanje poslova ili ugovo-ra o javnoj nabavi za nabavu robe, usluga ili radova bagatelnih vrijednosti i/ili se na koji drugi način ko-ristiti položajem dužnosnika kako bi utjecali na na-bavu radi postizanja osobnog probitka ili probitka povezane osobe.

Sastavni dijelovi internog akta o nabavi trebali bi biti i obrasci kojima će se koristiti u komunikaciji naručitelja (interno/eksterno), koji će omogućiti su-stav kontrole i nadzor istih.

Osim navedenog u internom aktu potrebno je naglasiti i pravila koja će se primjenjivati prili-kom izrade plana nabave. Primjerice „Sukladno čl. 20. st. 2. ZJN-a, za predmetne nabave čija je proci-jenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn, a manja od 200.000,00 kn za robe i usluge, odnosno 500.000,00 kn za radove, u plan nabave unose se po-datci o predmetu nabave i procijenjena vrijednost nabave.“

U dijelu internog akta koji se odnosi na provedbu postupka i ugovaranje potrebno je pažnju obratiti na sljedeće:

JAVNA NABAVA


• Propisivanje vrijednosnih pragova – ovdje naru-čitelj određuje hoće lina jednak način postupati i ugovarati sve nabave do 200.000,00 kn za robe i usluge i do 500.000,00 kn za radove ili će se razli-čito postupati za određene vrijednosne pragove. Prilikom određivanja načina postupanja prili-kom bagatelnih nabava naručitelj mora obratiti pozornost da način koji propiše za postupanje određenom vrstom nabave ne uspori proces na-bave te ostalih procesa naručitelja.

• Rokovi – ovdje je važno propisati vremenske ro-kove za pojedine aktivnosti, primjerice koji je krajnji rok za pokretanje pojedine nabave, a sve kako bi se izbjegao rok isteka pojedinog ugovo-ra, odnosno kako bi se spriječila žurna nabava. Propisani rok ovisi o poslovanju naručitelja, internoj organizaciji, vrijednosnim pragovima i samoj složenosti predmeta nabave.

• Podjela odgovornosti i interno sredstvo komu-nikacije – ako se institucija naručitelja sastoji od nekoliko organizacijskih jedinica (što je u većini slučajeva), potrebno je odrediti interno sredstvo komunikacije kojim se pokreće na-bava (zahtjev za pokretanje nabave, koji je sa-stavni dio internog akta). Potrebno je odrediti koja organizacijska jedinica, kada i kako po-kreće postupak nabave, kome ga i u kojem roku dostavlja. Primjerice ovdje se može navesti da organizacijska jedinica xy dostavlja zahtjev za pokretanje nabave x dana prije isteka ugovora te da ga dostavlja službi nabave. Služba naba-ve izrađuje poziv za dostavu nabave s opisom predmeta nabave i uvjetima te komunicira s gospodarskim subjektima, odnosno potenci-jalnim ponuditeljima.

• Prikupljanje ponuda – potrebno je odrediti na-čin i sredstvo komunikacije s gospodarskim subjektima. Obrazac poziva za dostavu po-nude također je sastavni dio internog akta za nabavu. Način komunikacije s gospodarskim subjektima mora biti općedostupan te ne smije ograničavati pristup gospodarskim subjekti-ma, odnosno potencijalnim ponuditeljima.

To može biti primjerice:a) slanje poziva za dostavu ponuda određenom

broju subjekata: npr. broj gospodarskih subjekata je minimalno tri, može biti i manji, ali u posebnim slu-čajevima i okolnostima, ovisno o predmetu nabave;

b) objava poziva za dostavu ponude na internet-skoj stranici naručitelja;

c) kombinacija slanja poziva za dostavu ponuda na adrese gospodarskih subjekata i objave na inter-netskoj stranici naručitelja.

• Otvaranje i analiza ponuda – potrebno je pro-pisati način postupanja naručitelja nakon za-primanja ponuda. Ovdje se mogu primijeniti odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi. Važno je naglasiti da kod bagatelnih nabava nema javnog otvaranja ponuda stoga naručitelj u svom internom aktu ne bi trebao propisati drukčije.

Na primjer: „Otvaranje ponuda nije javno, nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz poziva za do-

stavu ponude. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke naručitelja. Pregled i analizu po-nuda obavljaju ovlašteni predstavnici naručitelja, o čemu sastavljaju zapisnik o pregledu, ocjeni i uspo-redbi ponuda (koji je također sastavni dio internog akta) te prijedlog odluke koji potpisuje odgovorna osoba naručitelja (odluka je sastavni dio akta).“

• Realizacija nabave – potrebno je navesti koja je organizacijska jedinica odgovorna za praćenje realizacije nabave (služba nabave, financijska služba te služba koja je pokrenula proces naba-ve, a sve ovisno o vrsti nabave, npr. za nabavu računala – ICT služba ).

Od ostalih odredaba internog akta navodi se: • Izvještavanje – obveza izrade godišnjih izvješća

za obveznike javne nabave definirana je čl. 181. ZJN-a. Naručitelji su do 31. ožujka svake go-dine obvezni izraditi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Izvješće o javnoj nabavi naručitelji izrađuju putem EOJN-a na https://eojn.nn.hr generiranjem svih podataka objav-ljenih tijekom protekle godine. Nakon generi-ranja naručitelji su obvezni u izvješće unijeti i podatke za bagatelne nabave. Stoga naručitelj treba internim aktom propisati na koji će način evidentirati bagatelne nabave kako bi mogao zadovoljiti zakonske propise u vezi s izradom godišnjih izvješća.

• Pohrana dokumentacije – internim aktom tre-ba propisati koliko je dugo naručitelj obvezan čuvati svu dokumentaciju o svakoj bagatelnoj nabavi.

Nakon donošenja internog akta o nabavi i defini-ranju interne i eksterne komunikacije naručitelja, potrebno je kontinuirano nadzirati sustav te može-bitno poboljšati propisanu proceduru. Propisanu proceduru potrebno je ažurirati u kontekstu izmje-na zakonodavnog okvira, ali i u kontekstu izmjena drugih internih akata koji definiraju procedure na-ručitelja.

Naručitelj se mora pridržavati internim aktom o nabavi uređenih pitanja i procedure.

U nastavku se daje primjer internog akta za na-bavu te obrazaca koji su sastavni dio akta (zahtjev za pokretanje nabave, poziv za dostavu ponuda, zapisnik o pregledu, ocjeni i usporedbi ponuda i prijedlog odluke).

3. PRIMJER INTERNOG AKTA O NABAVINa temelju čl. 18. st. 3 Zakona o javnoj nabavi (Nar.

nov., br. 90/11., 83/13. i 143/13., dalje: ZJN) te temeljem čl. XX Statuta naručitelja donosi se

PRAVILNIK O JAVNOJ NABAVI

Članak 1Uvodne odredbe:

Ovim člankom definira se način postupanja, obve-ze i odgovornosti, kako bi se ojačala odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstvima namijenjenim za nabavu, te ojačao sustav kontrole i njihova nadzora.


Sudionici nabave trebaju primjenjivati odredbe ovog pravilnika o nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično korištenje sredstvima za javnu nabavu.

Članak 2Predmet pravilnika o nabavi (opće odredbe)

1. U skladu sa ZJN-om, čl. 18. st. 3. ZJN-a ne primje-njuje se za nabavu roba i usluga procijenjene vri-jednosti do 200.000,00 kn bez PDV-a, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn bez PDV-a, a pi-tanja nabava do navedenih vrijednosti definirana su ovim Pravilnikom.

2. Ovim Pravilnikom uređuje se način postupanja, obveze i odgovornosti organizacijskih jedinica Na-ručitelja u procesu nabave: planiranje, priprema i provedba nabave, ugovaranje i praćenje realizacije ugovorenog te ostala pitanja (evidentiranje, izvje-štavanje i čuvanje podataka/spisa o nabavama).

3. Prilikom pripreme, provedbe postupaka i ugova-ranja nabave, obvezno je primjenjivati i druge va-žeće zakone te interne akte Naručitelja koji se od-nose na nabavu pojedinog predmeta nabave.

4. Prilikom provedbe i ugovaranja nabava svi sudi-onici nabave obvezni su u odnosu na sve gospo-darske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastanka i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što je načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskri-minacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti (čl. 18. st. 12. ZJN-a, Nar. nov., br. 143/13.).

5. Svim sudionicima nabave, u smislu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, zabranjeno je utje-cati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi za nabavu robe, usluga i radova i/ili se na koji drugi način koristiti nabavom radi postiza-nja osobnog probitka ili probitka povezane osobe, neke povlastice ili prava, sklopiti pravni posao ili na drugi način interesno pogodovati sebi ili drugoj povezanoj osobi.

6. Sastavni dijelovi ovog Pravilnika o nabavi su obrasci koji osiguravaju ujednačenost u komuni-kaciji (internoj i eksternoj), čime se postiže učin-kovitost ugovaranja te povećava i olakšava sustav kontrola i nadzor istih.

Članak 3Planiranje

U skladu s čl. 20. st. 2. ZJN-a, a za predmete naba-ve čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kn bez PDV-a, a manja od 200.000,00 kn bez PDV-a za robe i usluge i manja od 500.000,00 kn bez PDV-a za radove, u plan nabave unose se podatci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave.

Članak 4Provedba postupka i ugovaranje nabave

1) Propisivanje vrijednosnih pragovaZa sve nabave pojedinačne vrijednosti do 20.000,00

kn bez PDV-a primjenjivat će se nabava putem na-rudžbenice, za sve ostale nabave pojedinačne vrijed-nosti iznad 20.000,00 kn bez PDV-a primjenjivat će se procedura propisana ovim Pravilnikom.

2) RokoviMinimalni rok za pokretanja postupka bagatelne

nabave je 45 dana prije potrebe za novom nabavom ili ugovorom.

3) Podjela odgovornosti i interno sredstvo komuni-kacije

Interno sredstvo komunikacije kojim se pokreće na-bava, a koji je sastavni dio ovog Pravilnika, je zahtjev za pokretanje nabave – obrazac sa osnovnim sadr-žajem (obrazac 1, prilog Pravilnika).

Organizacijska jedinica (Odjel) pokreće proces ba-gatelne nabave. Odjel/organizacijska jedinica kojima ima potrebu za nabavu dostavlja zahtjev za pokre-tanje nabave koji je ovjerio voditelj odjela/organiza-cijske jedinice službi nabave 45 dana prije potrebe za nabavom. Odjel nabave uspoređuje zahtjev s usvo-jenim planom nabave, jesu li sredstva rezervirana i u kojoj svoti, nadalje odjel nabave izrađuje poziv za nadmetanje i komunicira s gospodarskim subjektima – potencijalnim ponuditeljima.

4) Prikupljanje ponudaKao sredstvo komunikacije s gospodarskim subjek-

tima, odnosno potencijalnim ponuditeljima, a koji je sastavni dio ovog Pravilnika je poziv za dostavu po-nude (obrazac 2, prilog Pravilnika).

Svrha poziva za dostavu ponuda je pozvati zainte-resirane gospodarske subjekte da dostave ponudu na temelju definiranih uvjeta i zahtjeva vezanih za pred-met nabave.

Cilj – zadovoljavanje stvarnih potreba, povećan stupanj kvalitete nabavljenih proizvoda, a sve kako bi se ekonomično i učinkovito trošila sredstva za javnu nabavu.

Način komunikacije s gospodarskim subjektima, odnosno prikupljanje ponuda:

Slanje poziva za dostavu ponuda (obrazac 2, prilog Pravilnika) određenom broju gospodarskih subjekata (broj gospodarskih subjekata kojima se upućuje poziv za dostavu ponuda je najmanje tri, može biti i manji u posebnim slučajevima i okolnostima, ovisno o pri-rodi predmeta nabave i različitog tržišnog natjecanja u tom području).

Objava poziva na dostavu ponude – na internet-skoj stranici Naručitelja.

Kombinacija slanja poziva na dostavu ponude na adrese gospodarskih subjekta i objave na internetskoj stranici, čime je umanjena vjerojatnost da do roka za dostavu ponuda ne pristigne niti jedna ponuda.

Otvaranje i analiza ponuda – na način postupa-nja prilikom zaprimanja, otvaranja, pregleda i ocjene ponuda primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi, prilikom čega se ne primjenjuje javno otvaranje ponuda. Nakon otvaranja ponuda ovlašteni predstavnici koji sudjeluju u postupku nabave pregle-davaju i ocjenjuju ponude na temelju uvjeta i zahtje-va postavljenih u pozivu za dostavu ponuda.

Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja od-luke. Pregled i analizu ponuda obavljaju ovlašteni predstavnici, o čemu se sastavlja zapisnik o otvara-nju pregledu i ocjeni ponuda (obrazac 3, prilog Pra-vilnika) i odluka (obrazac 4, prilog Pravilnika) ko-jom se odabire najpovoljnija ponuda u pojedinačnom predmetu nabave.

odluku potpisuje odgovorna osoba naručitelja, te se na osnovu iste priprema ugovor.


Zapisnik o otvaranju, pregledu i ocjeni ponuda, te odluka kojom se odabire najpovoljnija ponuda su in-terno sredstvo komunikacije između ovlaštenih osoba koje provode postupak nabave i odgovorne osobe na-ručitelja koja navedenu nabavu i odobrava.

Realizacija nabave – za praćenje realizacije ugo-vorene nabave odgovorne su navedene službe: služba nabave, služba financija i služba ili organizacijska jedinica koja pokreće nabavu, a sve na osnovu pred-meta nabave.

Članak 5 Ostale odredbe

1) Izvještavanje – obveza godišnjih izvješća za obav-ljene nabave definirana je čl. 181. Zakona o javnoj na-bavi, prema kojem je naručitelj dužan do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu obvezno izraditi izvješća o javnoj nabavi. Izvješće o javnoj nabavi izra-đuje se putem EOJN-a na https://eojn.nn.hr generira-njem svih podataka objavljenih tijekom prethodne godine. Nakon generiranja navedenih podataka po-trebno je u izvješće unijeti i podatke o bagatelnoj na-bavi.Sve bagatelne nabave potrebno je evidentirati npr. putem registra sklopljenih ugovora bagatelne nabave ili putem računalnog sustava u kojem se evidentiraju ugovori, a sve kako bi se olakšao unos u EOJN-a. 2) Pohrana dokumentacije – sva dokumentacija u postupcima bagatelne nabave čuva se prema propisi-ma važećeg Zakona o javnoj nabavi.

Propisanu proceduru potrebno je ažurirati u kon-tekstu izmjene zakonodavnog okvira, kao i izmjene drugih internih procedura Naručitelja.

Prilog Pravilnika:� obrazac 1 (zahtjev za pokretanje nabave)� obrazac 2 (poziv za dostavu ponuda gospo-

darskim subjektima – potencijalnim ponudi-teljima)

� obrazac 3 (zapisnik o pregledu, ocjeni i uspo-redbi ponuda)

� obrazac 4 (odluka o odabiru)

Datum donošenja: Odgovorna osoba naručitelja:Klasa:Urudžbeni broj:

OBRAZAC 1: ZAHTJEV ZA POKRETANJE NABAVE

ZAHTJEV ZA POKRETANJE NABAVEORGANIZACIJSKA JEDINICA KOJA POKREĆE NABAVU:

Klasa:Ur. broj:Zagreb,__________________

• Organizacijska jedinica koja pokreće nabavu:• Naziv predmeta nabave:• Procijenjena vrijednost (bez PDV-a):• Rok početka i završetka izvođenja radova/isporuka

robe/pružanja usluga:• Planirano trajanje ugovora:• Mjesto izvođenja radova/isporuka robe/pružanja

usluga:• Rok, način i uvjeti plaćanja:• Predstavnici organizacijske jedinice X , odnosno

osobe koje mogu sudjelovati u pripremi, provedbi postupka nabave i analizi (ime i prezime, broj tele-fona, e-pošta)

• Opis predmeta nabave i tehnički uvjeti (uz opis pred-meta nabave a ovisno o vrsti i složenosti nabave dostaviti tehničke specifikacije, prihvaćene norme/standarde i elaborate uz pozivanje na određene re-levantne propise)

• Troškovnik predmeta nabave s definiranim stavka-ma po jedinici mjere i količini

• Napomena u kojoj su navedeni i svi ostali elementi i posebnosti, koji su bitni za ispunjenje ugovornih obveza

_______________________Ime i prezime (potpis)

OBRAZAC 2: POZIV NA DOSTAVU PONUDA

1.UPUTE PONUDITELJIMA

1.1 Naručitelj:1.2 Osobe zadužene za kontakt:

Sva dodatna pojašnjenja kao i informacije u vezi s javnim nadmetanjem mogu se dobiti na sljedeće brojeve telefona:

Ili putem e-pošte na adrese elektroničkih pošte ovl. osoba: Komunikacija i svaka druga razmjena informacija između

naručitelja i gospodarskih subjekata obavljat će se u pisme-nom obliku putem poštanske pošiljke, telefaksa, elektronički ili kombinacijom tih sredstava.

Ako je potrebno, gospodarski subjekti mogu za vrijeme roka za dostavu ponuda zahtijevati dodatne informacije i objašnjenja vezana uz zahtjev za prikupljanje ponuda. Dodat-ne informacije i objašnjenja bit će objavljeni bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva na sljedećim internetskim stranicama http://nabava.narucitelj.hr/

Internetska adresa naručitelja na kojima je objavljen poziv za dostavu ponuda:

http://nabava.narucitelj.hr/1.3 Evidencijski broj nabave:1.4 Sukob interesa:U skladu s čl. 13. st. 9. t. 2 Zakona o javnoj nabavi i temeljem

Zaključka Vlade RH, Klasa: 330-01/10-02/01, Ur.br.: 5030105-10-3 od 1.travnja 2010. (Nar. nov., br. 40/10.) izjavljujemo da u ovom postupku nema gospodarskih subjekata s kojima naručitelj kao obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi ne smije sklapati okvirne sporazume, odnosno ugovore o javnoj nabavi.


NOVO IZAŠLO IZ TISKA

Cijena sa CD-om: 84,00 kn

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnike

XVIII. izmijenjeno izdanje, Zagreb 2014.

http://nabava.narucitelj.hr/


1.5 Vrsta postupka javne nabave:1.6 Procijenjena vrijednost nabave:

2. PODATCI O PREDMETU NABAVE2.1 Opis predmeta nabave:2.2.Količina, vrsta i kvaliteta predmeta nabave:2.3. Mjesto isporuke robe:2.4. Rok pružanja usluge :

3. DOKAZI O SPOSOBNOSTI (ako se traže)3.1. Dokazi o sposobnosti koji se traže:

4. ODREDBE O SPOSOBNOSTI PONUDITELJAPonuditelj koji sudjeluje u postupku javne nabave mora

(eventualno kao prijedlog, nije obveza) dokazati svoju:�PRAVNU I POSLOVNU SPOSOBNOST�FINANCIJSKU SPOSOBNOST�TEHNIČKU I STRUČNU SPOSOBNOST4.1. UVJETI PRAVNE I POSLOVNE SPOSOBNOSTI PONU-

DITELJA TE DOKUMETI KOJIMA DOKAZUJU SPOSOBNOST:4.2. UVJETI FINANCIJSKE SPOSOBNOSTI ponuditelja te

dokumenti kojima dokazuju sposobnost:4.3. UVJETI TEHNIČKE I STRUČNE SPOSOBNOSTI ponu-

ditelja te dokumenti kojima dokazuju sposobnost:

5. PODATCI O PONUDI5.1. SADRŽAJ I NAČIN IZRADE PONUDE5.1.1. Sadržaj ponude5.1.2. Način izrade ponude5.2. NAČIN DOSTAVE PONUDE5.3.NAČIN ODREĐIVANJA CIJENE PONUDE5.4.VALUTA PONUDE5.5. KRITERIJ ODABIRA NAJPOVOLJNIJE PONUDE5.6. JEZIK PONUDE5.7. ROK VALJANOSTI PONUDE

6. ROK ZA DOSTAVU PONUDE I NAČIN OTVARANJA PO-NUDA:

Otvaranje ponuda započinje istekom roka za dostavu po-nuda i neće biti javno.

PREDMET NABAVE:EV.BR. NABAVE:PONUDBENI LISTBR.__________PODATCI O PONUDITELJU1.Naziv i sjedište naručitelja:2.Podatci o ponuditelju:*2.1. Naziv ponuditelja: ____________________________Sjedište ponuditelja: ______________________________Adresa ponuditelja: ______________________________OIB: ____________________________________________Broj računa: _____________________________________Navod o tome je li ponuditelj u sustavu PDV-a: _______Adresa za dostavu pošte: __________________________Adresa e-pošte: __________________________________Kontakt osoba ponuditelja: ________________________Broj telefona: ____________________________________Broj telefaksa: ___________________________________CIJENA PONUDECijena ponude bez PDV- ___________________________PDV:!Cijena s PDV-om: _________________________________Slovima: ________________________________________Rok valjanosti ponude: __dana od dana otvaranja ponudaMjesto i datum: __________________________________(tiskano upisati ime i prezime ovlaštene osobe ponuditelja) M.P. potpis ovlaštene

osobe

TROŠKOVNIKNaziv robe Količina Jedinična cijena

bez PDV-a/(kn)Ukupna svota bez PDV-a/(kn)(količina x jedinična cijena

1

CIJENA PONUDE BEZ PDV-a (1+2):POPUST:CIJENA PONUDE S POPUSTOM bez PDV-a (1+2):PDV (25%)UKUPNA CIJENA PONUDE (uključujući PDV):

U _____________________(mjesto i datum)

Ponuditelj :________________________(ime i prezime, potpis osobe ovlaštene za zastupanje po-

nuditelja)

OBRAZAC 3: ZAPISNIK O PREGLEDU, OCJENI I USPOREDBI PONUDA

ZAPISNIK O PREGLEDU, OCJENI I USPOREDBI PONUDA

1. NARUČITELJ:Naziv: naručiteljaSjedište: ZagrebAdresa: Ul. Grada VukovaraOIB: 123456789Klasa: 406-09/14-26/03Ur.br.: 251-375-02-14-92. EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE: BG-3/20143. PREDMET NABAVE: nabava tonera za potrebe naručitelja,

procijenjena vrijednost nabave iznosi 154.000,00 kn bez PDV-a4. VRSTA POSTUPKA: bagatelna nabava prema Internom pra-

vilniku o nabavi,Klasa:____, Ur. broj:______5. Datum početka pregleda i ocjene ponuda: 6. STRUČNO POVJERENSTVO

STRUČNO POVJERENSTVO IME I PREZIME ZANIMANJE1. Voditelj (ili zamjenik)2. Član (ili zamjenik)

7. POSTUPAK PREGLEDA, OCJENE I USPOREDBE PONUDAOtvaranje ponuda Stručno povjerenstvo razmatra one ponude za koje je u po-

stupku otvaranja ponuda utvrdilo da su pristigle u propisanom roku.

Popis ponuda prema pristiglom redoslijedu:

Br. omota ponude

PUNI NAZIV I ADRESA SJEDIŠTA PONUDITELJA

DATUM I VRIJEME ZAPRIMANJA PONUDE

PREGLED PROPISA


Provjera ponuda

Redn

i bro

j

Naz

iv

ponu

dite

lja

Priložen obrazac ponude za nadmetanjeObrazac ponude za nadmetanje ispunjen na način propisan dokumentacijom za nadmetanje i potpisan od ponuditeljaBroj i datum ponudeCijena ponude za predmet nabavePONUDE SUKLADNE DOKUMENTACIJI ZA NADMETANJE DA

Analitički prikaz dokaza o sposobnosti ponuditelja (na osnovi poziva za dostavu ponuda)

Redn

i bro

j

VRSTA DOKAZA O SPOSOBNOSTI

UVJETI I VRIJEDNOSTI POKAZATELJA N

aziv

go

spod

arsk

og

subj

ekta

1. Navesti dokaze po potrebiI. Izvadak iz sudskoga registra Trgovačkog suda, obrtnog ili drugog strukovnog registra države sjedišta ili u državi sjedišta propisana potvrda ili izjava umjesto potvrde ne stariji od TRI (3) mjeseca

Ima registriranu djelatnost u vezi s predmetom nabaveNije pokrenut stečajni postupak osim u slučaju postojanja pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog planaNije u postupku likvidacije Nije prestao poslovatiIzvadak nije stariji od 3 mjeseca

2. Nekažnjavanost Izjava o nekažnjavanju u vezi sa sudjelovanjem u kriminalnoj organizaciji, korupciji, prijevari ili pranju novca

Izjavljena od odgovorne osobe za sebe i za pravnu osobu i koju je ovjerilo nadležno tijelo1 (ne starija od 6 mjeseci)

3. Tehnička sposobnostI. Tehnička sposobnostIspravno popunjen troškovnik (tablica)

Prema pozivu za nadmetanje DA

Primjena kriterija odabira najpovoljnije ponude:1. X Ponuda s najnižom cijenom 2. Ekonomski najpovoljnija ponuda na temelju cijene i dodat-

nih kriterija.Zaključak:

Kona

čno

rang

iran

je

Br. o

mot

a po

nude

PUN

I NA

ZIV

I A

DRE

SA

SJED

IŠTA

PO

NU

DIT

ELJA

Fina

ncijs

ka

ponu

da (k

n) b

ez

PDV-

a

Vrije

dnos

t ug

ovor

a(k

n) s

PD

V-om

PRIJEDLOG ODGOVORNOJ OSOBI:Na osnovu primjera kriterija za odabir najpovoljnijeg ponudi-

telja (najniža cijena ), predlaže se odgovornoj osobi Naručitelja da se ugovor za 2014. godinu za nabavu tonera sklopi s najpo-voljnijim ponuditeljem xy.

OVJERA ZAPISNIKAPotpisi članova stručnog povjerenstva

SASTAV IME I PREZIME POTPIS1. Voditelj (ili zamjenik)2. Član (ili zamjenik)

Suglasnost odgovorne osobe naručiteljaPrihvaća se preporuka stručnog povjerenstva o odabiru najpo-

voljnije ponude.

IME I PREZIME POTPIS DATUM

U Zagrebu,___________. godine

OBRAZAC 4 – PRIJEDLOG ODLUKEKlasa:Ur. broj:Naručitelj_______________, OIB:______________na te-

melju odredaba članka ______(internog akta o nabavi) dana ___________ 2014. godine donosi sljedeću:

O D L U K UBr._______

Kojom se odabire ponuda br._________ od________2014. godine Ponuditelja__________, adresa i OIB

O b r a z l o ž e nj ePodatci o predmetnoj nabavi:�Predmet nabave�Evidencijski broj nabave�Procijenjena vrijednost nabave�Cijena odabrane ponude bez PDV-a�Cijena odabrane ponude s PDV-om�Zahtjev za pokretanje postupka nabave zaprimljen od

(organizacijska jedinica naručitelja koja je pokrenula nabavu)

�Način izvršenja�Oznaka pozicije financijskog plana

_________________________Odgovorna (ovlaštena) osoba

(ime i prezime, potpis)

JAVNA NABAVApravni okvir sustava javne nabave od 2012. s

uputama za primjenuSustav javne nabave bitno se

promijenio od 1. siječnja 2012. U knjizi su u prvom dijelu dani praktični naputci za postupke izmijenjene javne nabave, a u drugom dijelu knjige dani su propisi iz sustava javne nabave. Treći dio je sadržan u CD-u a od-nosi se na ostale podzakonske propise koji, zbog svog opsega, nisu mogli biti uvršteni u tiskani dio knjige.

Dakle, ova knjiga sadrži naj-aktualnije naputke i tekstove propisa (Zakona i dr.) koji su va-žeći za primjenu.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]


1. UVODNabava automobilskih guma predstavlja pro-

blem većem broju javnih naručitelja zbog objektiv-nih teškoća s kojima se suočavaju prilikom odre-đivanja tehničkih specifikacija gume, odnosno minimalne razine kvalitete koje ponuđena guma treba zadovoljiti.

Naime, čl. 81. st. 10. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. i 143/13., dalje: Zakon) propi-sano je da, ako to nije opravdano predmetom na-bave, tehnička specifikacija ne smije upućivati na posebnu marku ili izvor, ili poseban proces, ili za-štitni znak, patente, tipove ili posebno podrijetlo ili proizvodnju, ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gospodarskih subjekata ili određenih proizvoda. Takva uputa iznimno je do-puštena ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, međutim takve upute moraju se označiti dodatkom „ili jednakovrijedan“.

Naručitelji se prilikom odabira ponuda najčešće odlučuju za kriterij najniže cijene, koji pak u kon-kretnom slučaju ima velikih nedostataka. Naime, kako naručitelji ne smiju propisati marku gume ili njenog proizvođača, a obično nemaju dovoljno sa-znanja o njenim tehničkim karakteristikama kojima bi mogli definirati željenu razinu kvalitete, prisiljeni su zbog kriterija odabira odabrati najnižu ponudu koja najčešće podrazumijeva i automobilsku gumu najlošije kvalitete.

Kod primjene kriterija ekonomski najpovoljnije ponude pri odabiru se, osim cijene, u obzir mogu uzeti i dodatni kriteriji (kvaliteta, tehničke predno-sti, funkcionalne osobine, ekonomičnost i sl.), no time se ne rješava problem nemogućnosti argumen-tirane procjene kvalitete gume.

U nastavku donosimo primjer dokumentacije za nadmetanje u kojem je kriterij odabira najniža

Davor MIKAC, dipl. oec. UDK 331.2

Primjer dokumentacije za nadmetanje u sustavu javne nabave

Dokumentacija za nadmetanje mora biti jasna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da

omogući podnošenje usporedivih ponuda. Mora omogu-ćiti izračun cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i poduzimanja opsežnih predradnji ponuditelja. Sadržaj, način izrade, postupanje s dokumentacijom za nadmeta-nje i druga bitna pitanja u vezi s dokumentacijom za nad-metanje propisuje poseban provedbeni propis – Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nad-metanje (Nar. nov., br. 10/12.)

U ovom članku daje se primjer dokumentacije za nadmetanje za nabavu automobilskih guma. On je do-bar ogledni primjer za izradu dokumentacije pri nabavi drugih predmeta nabave, odnosno može se pri nabavi automobilskih guma prilagoditi specifičnim potrebama pojedinog naručitelja.

cijena, a naručitelj je osim osnovnih minimalnih tehničkih uvjeta (minimalna starost gume, ljetne/zimske, trajanje jamstva) propisao i dodatne uvjete vezane uz razinu kvalitete gume. Naime, naručitelj je predvidio dvije razine kvalitete guma: „PREMIUM SEGMENT“ i „OSTALE“. Gume su razvrstane u dvi-je skupine temeljem iskustava potrošača, odnosno na osnovi nekoliko službenih consumers reportsa ADAC-a (najvećeg njemačkog i europskog autoklu-ba), te u skladu s objavljenom statistikom udruženja ETRMA (The European Tyre & Rubber Manufacturers’ Association) o testiranju automobilskih guma.

Iako se niti za ovaj primjer nabave automobilskih guma ne može reći da je idealan, a neki će mu proi-zvođači guma sigurno naći određene zamjerke prije svega zbog razvrstavanja u „nižu“ skupinu kvalite-te, ovim se načinom ipak umanjuje utjecaj cijene na odabir najpovoljnije ponude, odnosno povećava se mogućnost objektivnijeg odabira kvalitetnije gume.

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJEZA PROVEDBU OTVORENOG POSTUPKA JAVNE

NABAVE AUTOMOBILSKIH GUMA

S CILJEM SKLAPANJA OKVIRNOG SPORAZUMA S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

(ev. broj nabave 2013-100)

Zagreb, prosinac 2013.

SADRŽAJ 1. PODACI O JAVNOM NARUČITELJU2. OSOBA ILI SLUŽBA ZADUŽENA ZA KONTAKT3. EVIDENCIJSKI BROJ NABAVE4. POPIS GOSPODARSKIH SUBJEKATA S KOJIMA

JE NARUČITELJ U SUKOBU INTERESA5. VRSTA POSTUPKA JAVNE NABAVE6. PROCIJENJENA VRIJEDNOST NABAVE7. VRSTA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI48. NAVOD SKLAPA LI SE UGOVOR O JAVNOJ NA-

BAVI ILI OKVIRNI SPORAZUM9. NAVOD PROVODI LI SE ELEKTRONIČKA DRAŽBA10. OPIS PREDMETA NABAVE11. OPIS I OZNAKA GRUPA PREDMETA NABAVE12. KOLIČINA PREDMETA NABAVE13. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE I TROŠKOVNIK14. MJESTO ISPORUKE ROBE15. ROK ISPORUKE ROBE I TRAJANJE OKVIRNOG

SPORAZUMA16. OBVEZNI RAZLOZI ISKLJUČENJA PONUDITELJA

TE DOKUMENTI NA TEMELJU KOJIH SE UTVR-ĐUJE POSTOJE LI RAZLOZI ZA ISKLJUČENJE

17. OSTALI RAZLOZI ISKLJUČENJA PONUDITE-LJA TE DOKUMENTI NA TEMELJU KOJIH SE


4. POPIS GOSPODARSKIH SUBJEKATA S KOJI-MA JE NARUČITELJ U SUKOBU INTERESA

Temeljem čl. 13. st. 9. t. 2. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13. i 143/13., dalje: Zakon) Naručitelj d.o.o., kao javni naručitelj, navodi da ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi sa sljedećim gospodarskim subjektima:

GETRIBA d.o.o.Zagreb, Savska bbOIB 25252525252KARTER d.o.o.Selska bbOIB 36363636363.

5. VRSTA POSTUPKA JAVNE NABAVEOtvoreni postupak javne nabave.

6. PROCIJENJENA VRIJEDNOST NABAVE7,000.000,00 kn

7. VRSTA UGOVORA O JAVNOJ NABAVINaručitelj će temeljem sklopljenog Okvirnog spo-

razuma sklapati pojedinačne ugovore o javnoj na-bavi robe.

8. NAVOD SKLAPA LI SE UGOVOR O JAVNOJ NA-BAVI ILI OKVIRNI SPORAZUM

Naručitelj će nakon što Odluka o odabiru najpo-voljnije ponude više gospodarskih subjekata posta-ne izvršna s odabranim gospodarskim subjektima sklopiti Okvirni sporazum.

Ako naručitelj u postupku javne nabave za sklapa-nje ovog Okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata dobije samo 1 (jednu) valjanu ponudu, naručitelj će nakon što odluka o odabiru najpovolj-nije ponude gospodarskog subjekata postane izvrš-na s odabranim gospodarskim subjektom sklopiti Okvirni sporazum.

9. NAVOD PROVODI LI SE ELEKTRONIČKA DRAŽBA

Sklapanju ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma neće prethoditi elektronička dražba.

10. OPIS PREDMETA NABAVEAUTOMOBILSKE GUMENaručitelj ovim postupkom nabavlja gume za

osobna, dostavna i teretna vozila, za autobuse javnog prijevoza te za ostale strojeve i vozila te zračnice.

Naručitelj u ovom predmetu nabave traži od po-nuditelja da ponude gume prema kategorizaciji na-vedenoj u dokumentaciji za nadmetanje i troškov-niku, odnosno gume koje su ispitane i ocijenjene na europskom tržištu, zato što je većina guma koje se nabavljaju namijenjena za autobuse u javnom prije-vozu i na komunalnim vozilima i Naručitelj ne može preuzeti odgovornost za bilo kakvu nezgodu koja bi mogla nastati zbog uporabe možebitno nekvalitet-nih guma, odnosno guma koje nisu ispitane na eu-ropskom tržištu.

11. OPIS I OZNAKA GRUPA PREDMETA NABAVEU ovom otvorenom postupku javne nabave nije

dopušteno nuđenje po skupinama predmeta nabave.

UTVRĐUJE POSTOJE LI RAZLOZI ZA ISKLJU-ČENJE

18. ODREDBE O SPOSOBNOSTI PONUDITELJA TE DOKUMENTI KOJIMA PONUDITELJI DOKA-ZUJU SPOSOBNOST

19. UVJETI SPOSOBNOSTI U SLUČAJU ZAJEDNI-CE PONUDITELJA

20. SADRŽAJ, NAČIN IZRADE I NAČIN DOSTAVE PONUDE

21. ELEKTRONIČKA DOSTAVA PONUDE22. NAČIN ODREĐIVANJA CIJENE PONUDE23. KRITERIJ ZA ODABIR PONUDE24. JEZIK I PISMO PONUDE25. ROK VALJANOSTI PONUDE26. BROJ GOSPODARSKIH SUBJEKATA KOJI ĆE

BITI STRANE OKVIRNOG SPORAZUMA27. POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ

NABAVI NA TEMELJU SKLOPLJENOG OKVIR-NOG SPORAZUMA

28. NAVOD OBVEZUJE LI OKVIRNI SPORAZUM NA SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI

29. ZAJEDNICA PONUDITELJA30. PODIZVODITELJI31. VRSTA, SREDSTVO JAMSTVA I UVJETI JAMSTVA32. DATUM, VRIJEME I MJESTO DOSTAVE I OTVA-

RANJA PONUDA33. POSEBNI I OSTALI UVJETI ZA IZVRŠENJE

OKVIRNOG SPORAZUMA34. ROK ZA DONOŠENJE ODLUKE O ODABIRU35. ROK, NAČIN I UVJETI PLAĆANJA36. NAZIV I ADRESA ŽALBENOG TIJELA TE PODA-

TAK O ROKU ZA IZJAVLJIVANJE ŽALBE NA DO-KUMENTACIJU ZA NADMETANJE

37. TAJNOST DOKUMENTACIJE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

38. INTEGRITET39. POSEBNI UVJETI VEZANI UZ PREDMET NA-

BAVE40. PRIJEDLOG OKVIRNOG SPORAZUMA41. UČINAK ODLUKE O ODABIRU42. UPUTE ZA POPUNJAVANJE TROŠKOVNIKA43. OSTALO44. OBRASCI

1. PODATCI O JAVNOM NARUČITELJUNARUČITELJ d.o.o. Ilica bb, Zagreb 10 000OIB: 12345678912tel.: 385 (01) 6000 500, faks: 385 (01) 6000 501internetska adresa: www.narucitelj.hre-pošta: [email protected]

2. OSOBA ILI SLUŽBA ZADUŽENA ZA KONTAKTNaručitelj d.o.o., Zagreb, Ilica bb, tel. (385 1) 6000

500 Drago Horvat ili e-pošta: [email protected], Faks: (385 1) 6000 501 u vremenu od 9.00 do 14.00 sati.

Dokumentacija za nadmetanje, troškovnik, pri-jedlog okvirnog sporazuma i obrasci mogu se preu-zeti u elektroničkom obliku na internetskoj stranici Narodnih novina: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/.

3. EVIDENCIJSKI BROJ NABAVEEvidencijski broj nabave 2013-100.

mailto:[email protected]


12. KOLIČINA PREDMETA NABAVEPredviđene količine predmeta nabave za vrijeme

trajanja Okvirnog sporazuma na dvije (2) godine po pojedinim vrstama roba specificirane su troškov-nikom.

Stvarna nabavljena količina robe temeljem sklo-pljenog Okvirnog sporazuma može biti veća ili ma-nja od predviđene količine, uz ograničenje da uku-pna plaćanja bez poreza na dodanu vrijednost na temelju svih ugovora i ugovor-narudžbenica sklo-pljenih na temelju ovog Okvirnog sporazuma ne smiju prelaziti procijenjenu vrijednost nabave.

13. TEHNIČKE SPECIFIKACIJE I TROŠKOVNIKTehnička specifikacija predmeta nabave određe-

na je troškovnikom i točkom 39. Posebni uvjeti.

14. MJESTO ISPORUKE ROBEFco skladište Naručitelja.

15. ROK ISPORUKE ROBE I TRAJANJE OKVIR-NOG SPORAZUMA

Okvirni sporazum sklapa se na 2 (dvije) godine.Duljina trajanja sklopljenih ugovora ili ugovor-

narudžbenica izdanih na temelju Okvirnog spora-zuma utvrdit će se prilikom slanja ponovljenog po-ziva za dostavu ponude (upita za ponudu), a ovisit će o stvarnim potrebama Naručitelja.

Dinamika isporuke: sukcesivno tijekom ugovora prema potrebi Naručitelja pismenom narudžbenicom.

Pojedinačni rok isporuke: u roku od 24 sata od dana primitka narudžbenice.

Rok početka isporuke: nakon zaprimljene na-rudžbenice.

16. OBVEZNI RAZLOZI ISKLJUČENJA PONUDI-TELJA TE DOKUMENTI NA TEMELJU KOJIH SE UTVRĐUJE POSTOJE LI RAZLOZI ZA IS-KLJUČENJE

Javni naručitelj isključit će ponuditelja iz postup-ka javne nabave:

1. ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjek-ta pravomoćno osuđena za bilo koje od sljede-ćih kaznenih djela, odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili države čiji je držav-ljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupa-nje gospodarskog subjekta:a) prijevara (čl. 236.), prijevara u gospodar-

skom poslovanju (čl. 247.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252.), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 253.), zlouporaba u postupku javne nabave (čl. 254.), utaja poreza ili carine (čl. 256.), sub-vencijska prijevara (čl. 258.), pranje novca (čl. 265.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291.), nezakonito pogodovanje (čl. 292.), pri-manje mita (čl. 293.), davanje mita (čl. 294.), trgovanje utjecajem (čl. 295.), davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.), zločinačko udruženje (čl. 328.) i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (čl. 329.) iz Kaznenog zakona,

b) prijevara (čl. 224.), pranje novca (čl. 279.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl. 293.), primanje mita u gospodarskom poslo-vanju (čl. 294.a), davanje mita u gospodar-skom poslovanju (čl. 294.b), udruživanje za počinjenje kaznenih djela (čl. 333.), zloupo-raba položaja i ovlasti (čl. 337.), zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (čl. 338.), protuzakonito posredovanje (čl. 343.), pri-manje mita (čl. 347.) i davanje mita (čl. 348.) iz Kaznenog zakona (Nar. nov., br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz točke 1. gos-podarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelo-vanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Izjava ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave;

2. ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu prema posebnom zakonu plaćanje tih obveza nije do-pušteno ili je odobrena odgoda plaćanja (pri-mjerice u postupku predstečajne nagodbe).

Za potrebe dokazivanja okolnosti iz t. 2. gospo-darski subjekt dužan je u ponudi dostaviti:

– potvrdu Porezne uprave o stanju duga ili važeći jednakovrijedni dokument nadležnog tijela dr-žave sjedišta gospodarskog subjekta.

Potvrda ili jednakovrijedni dokument ne smiju biti stariji od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave.

– Ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje dokument tražen točkom 2., on može biti zamijenjen izjavom pod prisegom ili od-govarajućom izjavom osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjek-ta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovin-skog tijela u državi sjedišta gospodarskog su-bjekta.

Izjava ne smije biti starija od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave;

3. ako je dostavio lažne podatke pri dostavi doku-menata u skladu s t. 16. – 19. Dokumentacije za nadmetanje.

U slučaju zajednice ponuditelja, okolnosti iz t. 1., 2. i 3. t. 16. ove Dokumentacije za nadmetanje utvr-đuju se za sve članove zajednice pojedinačno.

17. OSTALI RAZLOZI ISKLJUČENJA PONUDITE-LJA TE DOKUMENTI NA TEMELJU KOJIH SE UTVRĐUJE POSTOJE LI RAZLOZI ZA ISKLJU-ČENJE

Javni naručitelj isključit će ponuditelja iz postup-ka javne nabave:

1. ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave uči-nio težak profesionalni propust, u smislu čl. 68. st. 7. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 83/13.), koji javni naručitelj može doka-zati na bilo koji način.


U slučaju zajednice ponuditelja, okolnosti iz t. 17. ove Dokumentacije za nadmetanje utvrđuju se za sve članove zajednice pojedinačno.

18. ODREDBE O SPOSOBNOSTI PONUDITELJA TE DOKUMENTI KOJIMA PONUDITELJI DO-KAZUJU SPOSOBNOST

U ovom otvorenom postupku javne nabave ponu-ditelji moraju dokazati pravnu i poslovnu sposob-nost te tehničku i stručnu sposobnost.

a) Uvjeti pravne i poslovne sposobnosti ponudi-telja te dokumenti kojima ponuditelji dokazuju sposobnost:1. Ponuditelj mora dokazati upis u sudski, obrt-

ni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta.

Upis u registar dokazuje se odgovarajućim izvo-dom, a ako se oni ne izdaju u državi sjedišta gospo-darskog subjekta, gospodarski subjekt može dosta-viti izjavu s ovjerom potpisa kod nadležnog tijela.

Izvod ili izjava ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave.

U slučaju zajednice ponuditelja svi članovi za-jednice obvezni su pojedinačno dokazati svoju spo-sobnost iz t. a) 1.

b) Uvjeti tehničke i stručne sposobnosti ponudi-telja te dokumenti kojima ponuditelji dokazuju sposobnost:1. popis ugovora o isporuci robe izvršenih u

godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu ovoga Zakona, popis kao dokaz o urednoj isporuci sadržava ili mu se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis kao dokaz o urednoj isporuci sadržava ili mu se prilaže potvrda tog subjekta, a u nedostatku iste vrijedi izja-va gospodarskog subjekta uz dokaz da je po-tvrda zatražena.

Minimalno se 1 (jedna) potvrda mora odnositi na izvršenje istih ili sličnih ugovora čija vrijednost ne smije biti manja od 1,500.000,00 kn.

Potvrda o uredno ispunjenim ugovorima mora sadržavati sljedeće podatke:

- naziv i sjedište ugovornih strana,- predmet ugovora,- vrijednost ugovora,- datum isporuke i- navod o uredno ispunjenim ugovorima.Članovi zajednice ponuditelja zajednički dokazu-

ju sposobnost iz t. b).Svi dokazi i dokumenti koji se prilažu u t. 16. i

18. ove Dokumentacije mogu se dostaviti u neovje-renoj preslici. Neovjerenom preslikom smatra se i neovjereni ispis elektroničke isprave.

Prije donošenja odluke o odabiru, javni će naru-čitelj od jednog ili više gospodarskih subjekata s ko-jima namjerava sklopiti Okvirni sporazum zatražiti dostavu izvornika ili ovjerenih preslika svih onih dokumenata (potvrde, isprave, izvodi, ovlaštenja i sl.) koji su bili traženi. Ako je gospodarski subjekt

već u ponudi dostavio određene dokumente u izvor-niku ili ovjerenoj preslici, nije ih dužan ponovno do-stavljati.

Za potrebe dostavljanja dokumenata iz prethod-nog stavka, ponuditelju će se dati rok od 5 (pet) dana od dana dostave zahtjeva.

Izvornici ili ovjerene preslike dokumenata ne mo-raju odgovarati prethodno dostavljenim neovjere-nim preslikama dokumenata, primjerice u pogledu datuma izdavanja, odnosno starosti, ali njima gos-podarski subjekt mora dokazati da i dalje ispunja-va uvjete koje je javni naručitelj odredio u postup-ku javne nabave.

Ako najpovoljniji gospodarski subjekti u ostavlje-nom roku ne dostave sve tražene izvornike ili ovje-rene preslike dokumenata, i/ili ne dokažu da i dalje ispunjavaju uvjete koje je odredio javni naručitelj, javni će naručitelj isključiti takvog ponuditelja, od-nosno odbiti njegovu ponudu. U tom slučaju javni naručitelj će ponovo izvršiti rangiranje ponuda pre-ma kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je isključio odnosno ponuditelja čiju je ponudu odbio te pozvati novog najpovoljnijeg ponuditelja da dostavi traženo.

19. UVJETI SPOSOBNOSTI U SLUČAJU ZAJEDNI-CE PONUDITELJA

Ukoliko ponudu podnosi zajednica ponuditelja, svaki član zajednice obvezan je u ponudi dostaviti dokaze i dokumente tražene t. 16. i 18.a) 1.

Članovi zajednice ponuditelja zajednički dokazu-ju sposobnosti iz t. 18. b) 1.

20. SADRŽAJ, NAČIN IZRADE I NAČIN DOSTAVE PONUDE

Ponuditelj dostavlja ponudu u izvorniku u papir-natom obliku u zatvorenoj omotnici na kojoj mora biti naznačeno:

– naziv i adresa naručitelja,– naziv i adresa ponuditelja,– evidencijski broj nabave,– naziv predmeta nabave, odnosno skupine pred-

meta nabave na koju se ponuda odnosi,– naznaka „ne otvaraj“. Ponuda mora sadržavati:1. popis svih sastavnih dijelova i/ili priloga ponu-

de (sadržaj ponude). Ako je ponuda izrađena od više dijelova, ponuditelj je obvezan u sadržaju ponude navesti od koliko se dijelova ponuda sastoji;

2. u cijelosti popunjen ponudbeni list (obrazac 1-PONUDITELJ ili obrazac 1-ZAJEDNICA PO-NUDITELJA ovisno o tome tko podnosi ponu-du) koji je potpisao ponuditelj ili zajednica po-nuditelja i ovjeren pečatom;

3. jamstvo u skladu s t. 31. Dokumentacije za nadmetanje ;

4. izvode i dokumente kojima ponuditelj dokazu-je da ne postoje obvezni razlozi isključenja, u skladu s t. 16. Dokumentacije za nadmetanje;

5. dokaze sposobnosti u skladu s t. 18. Dokumen-tacije za nadmetanje;

6. obrazac 3, izjava koju je ovjerio i potpisao po-nuditelj;


7. troškovnik, popunjen u skladu s traženim u Dokumentaciji za nadmetanje, koji je potpisao ponuditelj i ovjeren pečatom, samo na stranici troškovnika na kojoj je Naručitelj predvidio i označio prostor za potpisivanje i ovjeru;

8. prijedlog Okvirnog sporazuma koji je potpisao ponuditelj i ovjeren pečatom;

9. dokumenti traženi t. 39. Dokumentacije;10. popunjen troškovnik na CD-u. Ponuda se izrađuje tako da čini cjelinu. Ako zbog

opsega ili drugih objektivnih okolnosti ponuda ne može biti izrađena tako da čini cjelinu, onda se izra-đuje u dva ili više dijelova.

Pri izradi ponude, ponuditelj ne smije mijenjati i nadopunjavati tekst dokumentacije za nadmetanje.

Ponuda se uvezuje tako da se onemogući naknad-no vađenje ili umetanje listova (npr. uvezivanjem u cjelinu s jamstvenikom na poleđini).

Ako je ponuda izrađena u dva ili više dijelova, sva-ki se dio uvezuje tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova.

Dijelove ponude, kao što su uzorci, katalozi, me-diji za pohranjivanje podataka i sl. koji ne mogu biti uvezani ponuditelj obilježava nazivom i navodi u sa-držaju ponude kao dio ponude.

Ako je ponuda izrađena od više dijelova, ponudi-telj mora u sadržaju ponude navesti od koliko se di-jelova ponuda sastoji.

Stranice ponude označavaju se brojem tako da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude.

Kada je ponuda izrađena od više dijelova, strani-ce se označavaju tako da svaki sljedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj strani-ce kojim završava prethodni dio. Ukupan broj stra-nica ponude mora uključivati sve stranice bez obzi-ra na to od koliko se dijelova ponuda sastojala (npr. ako se ponuda sastoji od dva dijela, prvi dio ima 20 stranica, a drugi 30 stranica, tada se prvi dio ponu-de obilježava brojevima 1/50 ili 50/1, sve do zadnje stranice prvog dijela ponude 20/50 ili 50/20, a drugi se dio ponude obilježava tako da se brojevi stranica nastavljaju na redni broj stranice kojim je završen prethodni dio, tako da se prva stranica drugog dije-la ponude obilježava brojem 21/50 ili 50/21, a zadnja stranica drugog dijela ponude obilježava se brojem 50/50). Na ovakav se način obilježavaju stranice bez obzira na to od koliko se dijelova ponuda sastoji. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice kata-lozi), ponuditelj ne mora taj dio ponude ponovno numerirati.

Ponude se predaju u izvorniku.Ponude se pišu neizbrisivom tintom.Ispravci u ponudi moraju biti izrađeni tako da su

vidljivi. Ispravci moraju uz navod datuma ispravka biti potvrđeni potpisom ponuditelja.

Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponuda dostaviti izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na jednak način kao i osnovna ponuda s obveznom naznakom da je riječ o izmjeni i/ili dopuni ponude.

Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponu-de pismenom izjavom odustati od svoje dostavljene ponude. Pismena se izjava dostavlja na jednak na-

čin kao i ponuda s obveznom naznakom da je riječ o odustajanju od ponude. U tom slučaju, neotvorena se ponuda vraća ponuditelju

S obzirom na to da se od ponuditelja zahtijeva da uz ponudu dostave i ponudu na mediju za pohranji-vanje podataka – na CD-u, on se smatra preslikom ponude i dostavlja se zajedno s izvornikom ponude.

21. ELEKTRONIČKA DOSTAVA PONUDENije dopušteno dostavljanje ponude elektronič-

kim putem.

22. NAČIN ODREĐIVANJA CIJENE PONUDECijena ponude mora biti izražena u kunama.Cijena ponude piše se brojkama.U cijenu ponude bez PDV-a moraju biti uračuna-

ti svi troškovi i popusti koje iziskuje isporuka robe koja je predmet nabave.

Cijena ponude je promjenjiva.Cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u po-

stupku za sklapanje Okvirnog sporazuma predstav-ljaju najviše svote cijena stavaka (jediničnih cije-na) koje gospodarski subjekti s kojima je sklopljen Okvirni sporazum mogu ponuditi u postupku skla-panja ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i/ili izdavanja ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi temeljem sklopljenog Okvirnog spora-zuma. Prema tome, cijene stavaka (jedinične cijene) predmeta nabave koje se nude u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog spora-zuma i/ili u postupku izdavanja ugovor-narudžbe-nica o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazu-ma, gospodarski subjekti mogu u svojim ponudama mijenjati samo naniže.

Cijene stavaka (jedinične cijene) predmeta naba-ve koje su ponuditelji ponudili u postupku za sklapa-nje ugovora ili ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvirnog sporazuma nepromjenjive su za čitavo vrijeme trajanja ugovora o javnoj nabavi sklopljenih temeljem okvirnog sporazuma te ugovor-narudžbe-nica o javnoj nabavi izdanih na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma.

23. KRITERIJ ZA ODABIR PONUDENajniža cijena.

24. JEZIK I PISMO PONUDEPonuda se izrađuje na hrvatskom jeziku i latinič-

nom pismu.Svi dokazi priloženi ponudi moraju biti na hrvat-

skom jeziku.Ako su neki od dokumenata i dokaza traženih do-

kumentacijom za nadmetanje na nekom od stranih jezika, ponuditelj je dužan dostaviti i prijevod doku-menta/dokaza na hrvatski jezik izvršenog po ovla-štenom prevoditelju.

25. ROK VALJANOSTI PONUDERok valjanosti ponude mora biti do 3.travnja 2013.Ako istekne rok valjanosti ponude, javni će naru-

čitelj od ponuditelja tražiti produženje roka valjano-sti ponude i jamstva za ozbiljnost ponude u skladu s tim produženim rokom.


U svrhu dostave pismene izjave ponuditelja o pro-duženju roka valjanosti ponude te dostave jamstva za ozbiljnost ponude sukladno produženom roku valjanosti ponude, naručitelj će ponuditelju dati pri-mjereni rok.

26. BROJ GOSPODARSKIH SUBJEKATA KOJI ĆE BITI STRANE OKVIRNOG SPORAZUMA

Okvirni sporazum sklopit će se s više gospodar-skih subjekata – najpovoljnijim ponuditeljima pre-ma kriteriju odabira.

Naručitelj će Okvirni sporazum sklopiti s 5 (pet) gospodarskih subjekata.

Ako naručitelj ne dobije 5 (pet) sposobnih gospo-darskih subjekata i/ili valjanih ponuda koje zadovo-ljavaju kriterije za odabir ponude, naručitelj će sklo-piti Okvirni sporazum s manjim brojem sposobnih gospodarskih subjekata (čl. 38. st. 5. Zakona).

Ako naručitelj u postupku javne nabave za sklapa-nje ovog Okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata dobije samo 1 (jednu) valjanu ponudu, sklopit će Okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom (čl. 38. st. 9. Zakona). Okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom ne ob-vezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi na te-melju tog Okvirnog sporazuma.

27. POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI NA TEMELJU SKLOPLJENOG OKVIR-NOG SPORAZUMA

a) POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI NA TEMELJU OKVIRNOG SPORAZUMA S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Ovim Okvirnim sporazumom nisu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi i/ili iz-davanje ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi te će naručitelj s ponuditeljima koji su u postupku javne nabave za sklapanje Okvirnog sporazuma dosta-vili valjane ponude, odnosno najbolje ocijenjene ponude prema kriteriju najniže cijene, zaključivati ugovore o javnoj nabavi, i/ili će im izdavati ugovor–narudžbenice o javnoj nabavi temeljem sklopljenog Okvirnog sporazuma.

Za sklapanje svakog pojedinog ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i/ili izdava-nje ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi temeljem sklopljenog Okvirnog sporazuma, naručitelj će gospodarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma uputiti ponovljeni poziv na dostavu ponuda (upit za ponudu), ovisno o potrebama naručitelja za određe-no vremensko razdoblje, s konkretnim količinama i vrstama roba specificiranih troškovnikom koji je činio sastavni dio Dokumentacije za nadmetanje u postupku javne nabave za sklapanje Okvirnog spo-razuma.

Ponovljeni poziv na dostavu ponuda može sadr-žavati izvorne uvjete i, ako je potrebno, preciznije definirane uvjete za sklapanje ugovora o javnoj na-bavi i, ako je prikladno, druge uvjete koje je javni na-ručitelj naveo u dokumentaciji za nadmetanje kod Okvirnog sporazuma da će biti korišteni.

Naručitelj će ugovor o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma sklopiti s onim ponuditeljem i/

ili će ugovor-narudžbenicu temeljem Okvirnog spo-razuma izdati onom ponuditelju za kojeg nakon po-stupka pregleda i ocjene dostavljenih ponuda utvrdi da je dostavio najpovoljniju ponudu prema kriteriju najniže cijene.

Odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma i/ili o izdavanju ugo-vor-narudžbenice o javnoj nabavi na temelju Okvir-nog sporazuma, naručitelj će u roku od sedam dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i/ili izdavanja ugovor-narudž-benice o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazu-ma, na dokaziv način dostaviti svim ponuditeljima koji su po ponovljenom pozivu na dostavu ponuda (upit za ponudu) dostavili ponudu.

Cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u postupku za sklapanje Okvirnog sporazuma pred-stavljaju najviše svote jediničnih cijena koje ponu-ditelji mogu ponuditi u postupku sklapanja ugovora ili izdavanja ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvirnog sporazuma. Prema tome, cijene stavaka (jedinične cijene) predmeta nabave koje se nude u postupku sklapanja ugovora ili izdavanja ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvirnog sporazu-ma ponuditelji mogu u svojim ponudama mijenjati samo naniže.

Za svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen na te-melju Okvirnog sporazuma i/ili ugovor-narudžbe-nicu o javnoj nabavi izdanu na temelju Okvirnog sporazuma, cijene stavaka (jedinične cijene) pred-meta nabave nepromjenjive su za vrijeme trajanja ugovora o javnoj nabavi i/ili ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi.

b) POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI NA TEMELJU OKVIRNOG SPORAZUMA S JEDNIM GOSPODARSKIM SUBJEKTOM

Ako naručitelj u postupku javne nabave za skla-panje ovog Okvirnog sporazuma dobije samo jednu valjanu ponudu, sklopit će Okvirni sporazum s jed-nim gospodarskim subjektom. U tom slučaju, s ob-zirom na činjenicu da ovim Okvirnim sporazumom nisu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o jav-noj nabavi i/ili izdavanje ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi, postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma i/ili izdava-nja ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma je sljedeći:

Ugovor o javnoj nabavi temeljem Okvirnog spo-razuma sklopit će se na temelju pismenog zahtjeva javnog naručitelja gospodarskom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponudu), ovi-sno o potrebama naručitelja za određeno vremensko razdoblje s konkretnim količinama i vrstama roba specificiranih troškovnikom koji je činio sastavni dio Dokumentacije za nadmetanje u postupku javne na-bave za sklapanje Okvirnog sporazuma.

Pismeni zahtjev može sadržavati, osim izvornih, preciznije definirane uvjete te druge nebitne izmje-ne i dopune uvjeta Okvirnog sporazuma koji su na-vedeni u dokumentaciji za nadmetanje kod Okvir-nog sporazuma.

Ugovor o javnoj nabavi temeljem Okvirnog spo-razuma sklopit će se s gospodarskim subjektom iz


Okvirnog sporazuma i/ili će se izdavati ugovor-na-rudžbenice gospodarskom subjektu iz Okvirnog sporazuma ako gospodarski subjekt na temelju pi-smenog zahtjeva da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponudu) dostavi valjanu ponudu.

Naručitelj će, dakle, nakon što u postupku pre-gleda i ocjene ponuda utvrdi da dopuna ponude ili nova ponuda (dostavljena na temelju upita za ponu-du) ponuditelja zadovoljava sve uvjete, kontaktirati ponuditelja, odnosno pozvati ga na potpis ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i/ili mu izdati ugovor-narudžbenicu o javnoj nabavi te-meljem Okvirnog sporazuma.

Cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u po-stupku za sklapanje Okvirnog sporazuma predstav-ljaju najviše svote cijena stavaka (jediničnih cijena) koje ponuditelji mogu ponuditi u postupku skla-panja ugovora ili izdavanja ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvirnog sporazuma. Prema tome, cijene stavaka (jedinične cijene) predmeta nabave koje se nude u postupku sklapanja ugovora ili izda-vanja ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvir-nog sporazuma ponuditelji mogu u svojim ponuda-ma mijenjati samo naniže.

Za svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen na te-melju Okvirnog sporazuma i/ili ugovor-narudžbe-nicu o javnoj nabavi izdanu na temelju Okvirnog sporazuma, cijene stavaka (jedinične cijene) pred-meta nabave su nepromjenjive za vrijeme trajanja ugovora o javnoj nabavi i/ili ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi

28. NAVOD OBVEZUJE LI OKVIRNI SPORAZUM NA SKLAPANJE UGOVORA O JAVNOJ NABAVI

Okvirni sporazum sklopljen temeljem ovog otvo-renog postupka javne nabave ne obvezuje na skla-panje ugovora o javnoj nabavi.

29. ZAJEDNICA PONUDITELJA Zajednica ponuditelja je udruženje više gospo-

darskih subjekata koje je pravodobno dostavilo za-jedničku ponudu. Odgovornost ponuditelja iz zajed-ničke ponude je solidarna.

Ponuda zajednice ponuditelja mora sadržavati naznaku člana zajednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručiteljem. U zajedničkoj po-nudi mora biti navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršavati pojedini član zajednice ponuditelja. Na-ručitelj neposredno plaća svakom članu zajednice ponuditelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je on izvršio, ako zajednica ponuditelja ne odredi drukčije.

Ako u postupku nabave bude odabrana ponuda zajednice ponuditelja, Naručitelj zadržava pravo nakon odabira od zajednice ponuditelja zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to potrebno za zadovoljavajuće izvršenje okvirnog sporazuma/ugovora (npr. međusobni sporazum, ugovor o po-slovnoj suradnji ili sl.), iz kojeg mora biti vidljivo koji će dio iz ponude izvoditi (isporučivati, izvrša-vati) svaki od članova zajednice ponuditelja, način na koji je organizirano zaprimanje narudžbi, ispo-ruka roba, izdavanje računa i zaprimanje reklama-

cija na isporučenu robu te zaprimanje opomena u slučaju povrede ugovornih obveza. Navedeni akt mora biti potpisan i ovjeren od svih članova zajed-nice ponuditelja.

30. PODIZVODITELJIGospodarski subjekti koji namjeravaju dati dio

ugovora o javnoj nabavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja dužni su u ponudi navesti sljedeće podatke:

– naziv ili tvrtku, sjedište, OIB (ili nacionalni identifikacijski broj prema zemlji sjedišta gos-podarskog subjekta, ako je primjenjivo) i broj računa podizvoditelja i

– predmet, količinu, vrijednost podugovora i po-stotni dio ugovora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor.

Podatci o podizvoditeljima obvezni su sastoj-ci ugovora o javnoj nabavi sklopljenog na temelju Okvirnog sporazuma ili ugovor-narudžbenice o jav-noj nabavi izdane na temelju sklopljenog Okvirnog sporazuma.

Ponuditelj s kojim Naručitelj temeljem Okvirnog sporazuma sklopi ugovor o javnoj nabavi ili mu izda ugovor-narudžbenicu o javnoj nabavi obvezan je svome računu, odnosno situaciji, obvezno priloži-ti račune, odnosno situacije, svojih podizvoditelja koje je prethodno potvrdio.

Naručitelj neposredno plaća podizvoditelju.Odabrani ponuditelj smije tijekom izvršenja ugo-

vora o javnoj nabavi sklopljenog na temelju Okvir-nog sporazuma ili ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi izdane na temelju Okvirnog sporazuma mi-jenjati podizvoditelje za onaj dio ugovora o javnoj nabavi ili ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi koji je dao u podugovor samo uz pristanak javnog na-ručitelja. Odabrani ponuditelj od naručitelja može zahtijevati:

- promjenu podizvoditelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podu-govor,

- preuzimanje izvršenja dijela ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor,

- uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja čiji ukupni udio ne smije prijeći 30% vrijedno-sti ugovora o javnoj nabavi neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili ne.

Ako se nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma ili izdane ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi izdane na temelju Okvirnog sporazuma mijenja podizvoditelj, pod uvjetom da je Naručitelj pristao na to, odabrani ponuditelj obvezan je Naručitelju u roku od 5 (pet) dana od dana pristanka, za novoga podizvoditelja dostaviti podatke iz 1. stavka ove točke dokumenta-cije za nadmetanje.

Prije odobravanja zahtjeva iz prethodnog stavka naručitelj može od odabranog ponuditelja zatražiti važeće dokumente kojima se dokazuje da novi po-dizvoditelj ispunjava:

– uvjete iz čl. 67. i 68. Zakona ako su u postupku javne nabave oni bili određeni i u odnosu na podizvoditelje,


– uvjete iz čl. 71. i 72. Zakona ako se odabrani po-nuditelj u postupku javne nabave za potrebe dokazivanja financijske te tehničke i stručne sposobnosti oslonio na sposobnost podizvodi-telja kojeg mijenja,

– posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva u skladu s čl. 70. st. 4. Zakona, ako je primjenjivo.

Sudjelovanje podizvoditelja ne utječe na odgo-vornost odabranog ponuditelja za izvršenje ugovora o javnoj nabavi.

Ponuditelj je obvezan za svakog pojedinog po-dizvoditelja kojega navodi u svojoj ponudi popuniti i ovjeriti obrazac 1- PODIZVODITELJ, PONUDBENI LIST – prilog I. koji čini sastavni dio Dokumentacije za nadmetanje.

31. VRSTA, SREDSTVO JAMSTVA I UVJETI JAMSTVA

1. U ponudi je ponuditelj obvezan priložiti jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku garancije banke koja mora biti neopoziva, bezuvjetna i na prvi pismeni poziv ili položiti depozit na žiro-račun Naručitelja br.: 1234567-123456789 u svoti od 150.000,00 kn.

Jamstvo za ozbiljnost ponude mora biti valjano najmanje do 3. travnja 2013.

Ako ponuditelj dostavlja jamstvo za ozbiljnost po-nude u vidu garancije banke, ono mora biti dostav-ljeno u izvorniku, uloženo u plastični (PVC) fascikl. Plastični (PVC) fascikl mora biti zatvoren da se one-mogući vađenje garancije banke iz fascikla te mora činiti sastavni dio ponude uvezane u cjelinu.

Plastični (PVC) fascikl u koji je uloženo jamstvo za ozbiljnost ponude mora biti s vanjske strane ozna-čen – numeriran na jednak način kao i ostale stra-nice ponude (nalijepiti naljepnicu na košuljicu koju treba numerirati na jednak način kao i ostale strani-ce ponude).

Jamstvo za ozbiljnost ponude ne smije ni na koji način biti oštećeno (bušenjem, klamanjem i sl.), čime je omogućeno naknadno vraćanje garancije ponuditeljima.

U bankarskoj garanciji treba biti navedeno da je neopoziva, bezuvjetna na prvi pismeni poziv. Naru-čitelj će aktivirati jamstvo za ozbiljnost ponude ako ponuditelj:

- odustane od svoje ponude u roku njezine valja-nosti,

- dostavi neistinite podatke u smislu čl. 67. st. 1. t. 3. Zakona o javnoj nabavi,

- ne dostavi izvornike ili ovjerene preslike u skladu s čl. 95. st. 4. Zakona o javnoj nabavi,

- odbije potpisati Okvirni sporazum.Naručitelj se obvezuje vratiti ponuditeljima jam-

stvo za ozbiljnost ponude neposredno nakon zavr-šetka postupka javne nabave.

Naručitelj će na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponudu ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, odnosno ako dostav-ljeno jamstvo nije valjano.

2. Naručitelj može zatražiti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza iz ugovora o javnoj nabavi sklopljenih na temelju Okvirnog sporazuma u obliku garancije banke koja mora biti neopoziva, bezuvjetna i na prvi

pismeni poziv u svoti od 10% vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma, uve-ćano za PDV, kod sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma.

Ako to naručitelj zatraži u ponovljenom pozi-vu na dostavu ponuda gospodarskim subjektima iz okvirnog sporazuma (upit za ponudu) ili uz pismeni zahtjev gospodarskom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponudu), odabrani ponuditelj obvezan je dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka obostrano potpisanog ugovora o jav-noj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma.

32. DATUM, VRIJEME I MJESTO DOSTAVE I OTVARANJA PONUDA

Adresa na koju se dostavljaju ponude: Naručitelj d.o.o., Zagreb, Ilica bb, pisarnica.

Rok za dostavu ponuda je 3. veljače 2013. do 13.00 sati.

Javno otvaranje ponuda biti će 3. veljače 2013. u 13.00 sati u poslovnim prostorijama Naručitelja.

Ponude pristigle nakon isteka roka za dostavu po-nuda neće se otvarati, obilježavaju se kao zakašnjelo pristigle ponude te se odmah vraćaju gospodarskim subjektima koji su ih dostavili.

Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvovati ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge osobe. Pravo aktivnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju samo ovlašteni predstavnici javnog naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja.

33. POSEBNI I OSTALI UVJETI ZA IZVRŠENJE OKVIRNOG SPORAZUMA

GUME ZA ZIMSKE UVJETE Gume za zimske uvjete posebno su konstrui-

rane i izrađene od specijalne smjese što sprječava stvrdnjavanje i smanjenje performansi na niskim temperaturama (ispod +7 °C). Time se postiže bolje prianjanje na površinu i kod kočenja smanjenje za-ustavnog puta u odnosu na ljetne gume. Smjesa koja se koristi za izradu gazećeg sloja zimske gume je na bazi silike. Silika predstavlja hidratirani silicij diok-sid koji se dodaje smjesi gazećeg sloja za poboljšanje voznih osobina. Još jedna od važnih karakteristika kod zimskih guma su dublji utori (šare) na gaze-ćoj površini, što omogućava efikasnije odvođenje vode između gume i površine i samim tim sprječa-va aquaplaning ili zanošenja automobila. S druge strane, na višim temperaturama brže se troše i ima-ju znatno slabije karakteristike nego zimi i treba ih obavezno zamijeniti ljetnim.

Ponuditelj je dužan ponuditi zimske gume (za snijeg) u skladu s Pravilnikom o tehničkim zahtje-vima i postupku homologacije guma za motorna i priključna vozila i njihovu ugradbu TPV 146 (Nar. nov., br. 132/04. – 120/10.) .

GUME ZA LJETNE UVJETE Ljetne su gume konstruirane i izrađene od smjese

koja je otporna na visoke temperature, dok se njena elastičnost drastično smanjuje pri temperaturama nižim od +7 °C. Također, profil i dubina utora na ga-zećem sloju kod ljetne gume razlikuju se u odnosu na zimsku gumu.


Ponuditelj je dužan ponuditi ljetne gume u skla-du s Pravilnikom o tehničkim zahtjevima i postup-ku homologacije guma za motorna i priključna vo-zila i njihovu ugradbu TPV 146 (Nar. nov., br. 132/04. – 120/10.).

CJELOGODIŠNJE GUME Cjelogodišnje se gume mogu koristiti preko cijele

godine i objedinjuju karakteristike zimskog i ljetnog pneumatika. One su kompromis između ljetnih i zimskih pneumatika te se odlikuju smanjenim per-formansama ljeti u odnosu na ljetne i zimi u odnosu na zimske pneumatike.

Ponuditelj je dužan ponuditi cjelogodišnje gume koji nosi oznaku „M+S“ koja je u skladu s UNECE-ovom Uredbom 117 koja se u EU-u provodi kroz Uredbu (EZ) 661/2009, a vezano za minimalne uv-jete performansi pneumatika na snijegu (kočenje i prianjanje) i u skladu s time propisanom oznakom.

34. ROK ZA DONOŠENJE ODLUKE O ODABIRU Rok za donošenje odluke o odabiru je 90 dana od

dana isteka roka za dostavu ponude.

35. ROK, NAČIN I UVJETI PLAĆANJAPredujam isključen.Plaćanje će se izvršiti temeljem izdanog računa

u roku od 30 dana za naručenu i nesporno isporu-čenu robu.

Dostavni dokument ne smatra se računom te je Ponuditelj obvezan izdati Naručitelju račun koji kod naručitelja mora biti zaprimljen najkasnije 15 dana od datuma izdavanja. Ako račun nije zaprimljen u navedenom roku, početak roka plaćanja je datum zaprimanja u upisniku Naručitelja. Račun za ispo-ručenu robu može se izdati samo za potpuno ispo-ručene količine navedene u narudžbenici. Isporuči-telj je obvezan u računu navesti broj narudžbenice temeljem koje je isporučio robu.

Za zakašnjela plaćanja ponuditelj ima pravo obra-čunati zateznu kamatu maksimalno u visini važeće eskontne stope Hrvatske narodne banke.

Ukupna plaćanja bez PDV-a na temelju svih ugo-vora sklopljenih na temelju ovog Okvirnog sporazu-ma ne smiju prelaziti procijenjenu vrijednost nabave.

36. NAZIV I ADRESA ŽALBENOG TIJELA TE PO-DATAK O ROKU ZA IZJAVLJIVANJE ŽALBE NA DOKUMENTACIJU ZA NADMETANJE

Pravo na žalbu ima svaka fizička osoba, pravna osoba i zajednica fizičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određe-nog ugovora o javnoj nabavi ili Okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od na-vodnoga kršenja subjektivnih prava. Pravo na žalbu ima i središnje tijelo državne uprave nadležno za su-stav javne nabave i nadležno državno odvjetništvo.

Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, na adresi Zagreb, Kotu-raška cesta 43/IV. Žalba se izjavljuje u pismenom obliku. Žalba se dostavlja neposredno, poštom, kao i elektroničkim putem ako su za to ostvareni obostra-ni uvjeti dostavljanja elektroničkih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu.

Istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj komi-siji, žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti i na-ručitelju na dokaziv način.

U otvorenom postupku javne nabave velike vri-jednosti žalba se izjavljuje u roku od deset dana, i to od dana:

1. objave poziva na nadmetanje u odnosu na sa-držaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, te dodatne dokumentacije ako postoji,

2. objave izmjene dokumentacije za nadmetanje u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije,

3. otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje na-ručitelja da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom vezanom uz dokumentaciju za nadmetanje.

Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave u skladu s na-vedenim odredbama nema pravo na žalbu u kasni-joj fazi postupka za prethodnu fazu.

Žalba mora sadržavati najmanje podatke i dokaze navedene u čl. 159. Zakona o javnoj nabavi.

Naručitelj će, po primitku primjerka žalbe na do-kumentaciju za nadmetanje ili izmjenu dokumen-tacije za nadmetanje, bez odgađanja na jednak na-čin i na istim internetskim stranicama na kojima je objavljena osnovna dokumentacija za nadmetanje objaviti informaciju da je izjavljena žalba i da se za-ustavlja postupak javne nabave.

37. TAJNOST DOKUMENTACIJE GOSPODAR-SKIH SUBJEKATA

Ako gospodarski subjekt označava određene po-datke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju kojih su ti podatci tajni. Gospodarski subjekti ne smiju ozna-čiti tajnim podatke o cijenama stavaka (jediničnim cijenama), svotama pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

38. INTEGRITETGospodarski subjekt mora jamčiti korektnost u

postupku javne nabave i izostanak bilo kakve za-branjene prakse u vezi s postupkom javne nabave, kao što su korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može djelovati na zaposlenika ili zaposlenike koji su na bilo koji način uključeni u postupak javne nabave. Jednako tako gospodarski subjekt prihvaća reviziju cijelog postupka javne nabave od strane neovisnih stručnjaka, a u slučaju kršenja ugovornih obveza prihvaća sankcije kao što su: ugovorne kazne, be-zuvjetni otkaz ugovora, naplata jamstva za uredno ispunjenje ugovora, o čemu je uz ponudu obvezan priložiti potpisanu i ovjerenu izjavu.

U slučaju zajedničke ponude, izjavu o integritetu daje svaki pojedini član zajednice ponuditelja.

Obrazac (3) izjave u prilogu Dokumentacije

39. POSEBNI UVJETI VEZANI UZ PREDMET NABAVE

1. Od studenoga 2012. godine sve nove gume (za kategorije vozila M,N,O) moraju biti obilježe-


ne EU etiketom za gume (Uredba 1222/2009/EC i 1235/2011/EU). Standardizirana etiketa sadržava informacije o trima osnovnim karakteristikama, i to: učinkovitost potrošnje goriva, prianjanje na mo-kroj cesti i vanjska buka pri kotrljanju.

Ponuditelji su dužni isporučivati gume za katego-rije vozila M,N,O označene EU etiketom.

2. Ponuditelj je dužan isporučivati nove gume za vozila tako da gume odgovaraju svim tehničkim uvjetima navedenim u dokumentaciji za nadmeta-nje. Isporučene gume za vozila u trenutku isporuke ne smiju biti starije od 2 godine. Starost će se utvr-diti prema datumu proizvodnje otisnutom na gumi.

3. Jamstveno razdoblje je minimalno jedna go-dina nakon isporuke robe, odnosno u skladu s jam-stvenim rokom proizvođača ako je isti duži od jedne godine.

Ponuditelji su dužni u ponudi dostaviti izjavu o jamstvenim uvjetima za ponuđene gume za vozila.

4. Ponuditelj je dužan u ponudi priložiti tehničku dokumentaciju (prospekt, katalog, brošuru ili dru-gi dokument) iz koje je vidljivo koje linije proizvoda nudi. Iz priložene tehničke dokumentacije (pros-pekta, kataloga, brošure ili drugog dokumenta) ne moraju biti vidljivi traženi podatci, ali se ponuditelj obvezuje da će isporučiti točno ono što je traženo troškovnikom.

5. Oznake indeksa nosivosti i kategorije brzine za gume su minimalne te se neće razmatrati ponuda ponuditelja koji nudi ispod traženih minimalnih uvjeta. Ako ponuditelj nije u mogućnosti ponuditi naznačenu oznaku indeksa nosivosti i maksimalne brzine, dopušteno je nuditi prvu veću oznaku vri-jednosti za navedene parametre guma za vozila.

6. Kako je riječ o nabavi automobilskih guma koje se montiraju na vozila javnog prijevoza i vozila koja se izuzetno puno koriste za poslove održavanja pro-metnica i komunalne infrastrukture, automobilske su gume svrstane u dvije skupine: A i B.

Skupine su sačinjene temeljem nekoliko zadnjih consumers reportsa ADAC-a i sličnih institucija te u skladu s udruženjem ETRMA (The European Tyre & Rubber Manufacturers’ Association) o testiranju automobilskih guma koje spadaju u „premium se-gment“ i „ostale“.

Skupina A „premium segment“ Michelin, Goodye-ar, Bridgestone, Continental, Dunlop

Skupina B „ostali“ Kleber, Fulda, Pirelli, Vredeste-in, Yokohama, Uniroyal, Semperit, Sava, Kormoran, Barum, Kumho, BFGoodrich, Hankook, Firestone, Nokian, Toyo, Matador

Iznimno za specijalna vozila, traktore, viličare, mopede i poljoprivredne strojeve ponuditelji mogu u skupini B nuditi i proizvođače:

Petlas, Solideal, Ruska, Federal, Mitas, Trayal, Sava Velo,Kenda, trelleborg, Bkt, Eurogrip i Dou-blecoin

Za stavke troškovnika po rednim brojevima 12.– 68. i 71.–77. (u troškovniku označene zelenom bo-jom) ponuditelj je dužan ponuditi automobilske gume proizvođača koji su svrstani u skupinu A, dok za ostale stavke troškovnika ponuditelj može ponu-diti automobilske gume proizvođača koji su svrstani u skupinu A ili skupinu B.

7. Ponuditelj je dužan ako to Naručitelj zatraži uz ponovljeni poziv gospodarskim subjektima iz Okvir-nog sporazuma na dostavu ponude (upit za ponudu) ili uz pismeni zahtjev gospodarskom subjektu da do-stavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponu-du) te ako njegova ponuda bude odabrana temeljem tog ponovljenog poziva na dostavu ponude (upita za ponudu) ili pismenog zahtjeva gospodarskom subjek-tu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upita za ponudu) dostaviti jamstvo za uredno ispunje-nje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza iz ugovora o javnoj nabavi sklopljenih na temelju Okvirnog sporazuma u obliku garancije banke koja mora biti neopoziva, bezuvjetna i na prvi pismeni poziv, u svoti od 10% vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma, uvećano za PDV, kod sklapanja ugovora o javnoj nabavi na te-melju Okvirnog sporazuma.

40. PRIJEDLOG OKVIRNOG SPORAZUMASastavni dio Dokumentacije za nadmetanje je

prijedlog Okvirnog sporazuma koji ponuditelji u po-nudi dostavljaju koji je potpisao ponuditelj i ovjeren pečatom.

Uvjeti za sporazumni odustanak od Okvirnog sporazuma

Od sklopljenog Okvirnog sporazuma može se odustati pismenom obaviješću jedne strane Okvir-nog sporazuma, koja će biti dostavljena poštom pre-poručeno ili neposrednom dostavom drugoj strani Okvirnog sporazuma.

Naručitelj može odustati od Okvirnog sporazu-ma osobito ako:

- niti jedan gospodarski subjekt u postupku skla-panja ugovora javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma odnosno izdavanja ugovor-narudžbe-nica o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazu-ma ne dostavi svoju ponudu niti nakon najmanje drugog, istovjetnog, ponovljenog poziva na dostavu ponude (upit za ponudu) ili pismenog zahtjeva gos-podarskom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu;

- svim gospodarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma nadležno tijelo zabrani isporuku ugovo-rene robe;

- svi gospodarski subjekti u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog spora-zuma odnosno izdavanja ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma učine povredu odredaba čl. 3. Okvirnog sporazuma.

Ponuditelj može odustati od Okvirnog sporazu-ma osobito kada ocijeni da pod uvjetima utvrđenim Okvirnim sporazumom više ne može isporučiva-ti robu. U tom slučaju pojedinačni ugovor o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i izdana ugo-vor-narudžbenica o javnoj nabavi temeljem Okvir-nog sporazuma ostaje na snazi do isteka vremen-skog važenja.

Okvirni sporazum prestaje važiti za onog ponudi-telja koji je dostavio pismenu obavijest Naručitelju, dok za sve ostale strane, odredbe sklopljenog Okvir-nog sporazuma i dalje ostaju na snazi.


41. UČINAK ODLUKE O ODABIRUOdluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka

roka mirovanja.Izvršnošću odluke o odabiru nastaje Okvirni spo-

razum.Ako je nastanak Okvirnog sporazuma uvjetovan

suglasnošću mjerodavnog tijela, Okvirni sporazum nastaje u trenutku pribavljanja suglasnosti.

Ako je izjavljena žalba protiv odluke o odabiru, odluka o odabiru postaje izvršna danom dostave odluke Državne komisije za kontrolu postupaka jav-ne nabave u skladu s čl. 171. Zakona kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak.

Ako je u otvorenom postupku sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana, odluka o odabiru postaje izvršna njenom dostavom ponuditelju.

Ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru istekao rok valjanosti ponude, ugovor o javnoj nabavi nastaje dostavom pismene izjave ponuditelja o produženju roka valjanosti ponude, a ako je bilo uvjet, i dostavom jamstva za ozbiljnost ponude u skladu s produženim rokom valjanosti ponude. U svrhu dostave izjave i jamstva ponuditelju se daje primjereni rok.

Ako odabrani ponuditelj u ostavljenom roku ne dostavi izjavu o produženju roka valjanosti ponude i jamstvo za ozbiljnost ponude, odustane od svoje ponude, odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi ili ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora kako je zatraženo u dokumentaciji za nadmetanje, javni će naručitelj, uvažavajući čl. 95. Zakona o jav-noj nabavi, ponovno izvršiti rangiranje ponuda pre-ma kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu odabranog ponuditelja te donijeti odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude ili ako postoje ra-zlozi poništiti postupak javne nabave.

42. UPUTE ZA POPUNJAVANJE TROŠKOVNIKAa) Cijene stavaka (jedinične cijene) navedene u

troškovniku moraju biti iskazane na paritetu FCO isporučeno na mjesto isporuke, bez obra-čunatog PDV-a.

b) Ponuditelj u troškovnik unosi cijene stavaka (jedinične cijene) koje se izražavaju u kunama i koje pomnožene s količinom stavke daju uku-pnu cijenu stavke.

Zbroj svih ukupnih cijena stavaka čini cijenu po-nude.

Cijene stavaka (jedinične cijene) svake stavke troškovnika smiju biti iskazane s najviše 2 (dvije) decimale.

c) Ponuditelj mora ispuniti sve stavke troškovni-ka. Kada je ponuđena dimenzija gume s ozna-kom indeksa nosivosti i kategorije brzine prve veće oznake vrijednosti od tražene stavkom troškovnika, tada je potrebno popuniti stupac „indeks nosivosti i kategorija brzine*“. Ako se nudi isti indeks i kategorija brzine kao traže-no, nije potrebno ništa ispunjavati.

d) Ponuditelj mora na za to predviđenim praznim mjestima u stupcu „Marka proizvoda koji se nudi**“, prema odgovarajućim stavkama troš-kovnika, navesti podatke o ponuđenoj marki proizvoda koje nudi.

Ako tip proizvoda ne postoji (kao kod npr. zračni-ca ili pojaseva), onda se u stupcu „naziv ponu-đenog tipa“ ne upisuje ništa.

e) U stupcu „Indeks prianjanja na mokroj pod-lozi“ ponuditelji su dužni navesti za sve gume za kategorije vozila M, N i O indeks prianjanja na mokroj podlozi koji mora biti minimalno C. Znači ponuditelji su obvezni ponuditi gume koje imaju raspon prianjanja na mokrom kol-niku od A do C.

f) Stupac“ Indeks nosivosti i kategorija brzine“ ponuditelji ispunjavaju jedino ako nude prvu veću oznaku vrijednosti za parametre indeksa nosivosti i kategorije brzine. Ako se nudi isto kao traženo, nije potrebno ništa ispunjavati.

43. OSTALONa sva pitanja koja se tiču ponuda, uvjeta, na-

čina i postupka nabave, a nisu uređena ovom Do-kumentacijom za nadmetanje, primjenjivat će se odredbe Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 83/13.), Uredbe o načinu izrade i postupa-nju s dokumentacije za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.) te drugi zakoni i pozitivni propisi Republike Hrvatske.

Ponuditelj ponudu izrađuje bez posebne na-knade.

U PRIPREMI

Po usvajanju novog Zakona RRiF će organizirati i stručni seminar o čemu ćemo pravovremeno izvijestiti pretplatnike, kao i o točnom datumu izlaska i cijeni knjige.

Radni odnosi Primjena Zakona o radu

VI. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2014.Ovaj priručnik omogućit će vam lakše snalaženje i primjenu novog Zakona o radu u

praksi, donoseći vam pritom na jednom mjestu, na pregledan način, niz upotrebljivih obrazaca, odluka i ugovora iz ovog područja, kao i sve povezane zakonske i podzakonske akte (pravilnike, uredbe, kolektivne ugovore i sl.).


NARUČITELJ d.o.o. Obrazac 1- PONUDITELJ

PONUDBENI LISTNARUČITELJ:NARUČITELJ d.o.o. Ilica bb, Zagreb 10 000

PONUDITELJ: __________________________________________________________________________________________(naziv ponuditelja)sjedište, adresa, OIB: _____________________________________________________________________________________Broj računa: ____________________________________________________________________________________________Ponuditelj je u sustavu PDV-a: DA NE (zaokružiti)Adresa za dostavu pošte: _________________________________________________________________________________Adresa e-pošte: _________________________________________________________________________________________Kontakt osoba ponuditelja: _______________________________________________________________________________Broj telefona: ________________________ Broj mobitela: _______________________ Broj faksa: __________________

Predmet nabave: _ _____________________________________________________________________________________

Podatci o podizvoditeljima i podatci o dijelu ugovora o javnoj nabavi ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u po-dugovor:

1. PODIZVODITELJ: ______________________________________________________________________________________(ime, tvrtka, skraćena tvrtka)

Sjedište: _______________________________________________________________________________________________OIB: __________________________________________________________________________________________________Broj računa: ____________________________________________________________________________________________

2. PODIZVODITELJ: ______________________________________________________________________________________ (ime, tvrtka, skraćena tvrtka)




Napomena: ako ponuditelj dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor podizvoditelju, ponudbenom listu obvezno pri-laže popunjeni Prilog ponudbenom listu za podizvoditelja (PONUDBENI LIST – prilog I), koji se nalazi u dokumentaciji za nadmetanje.

Cijena ponude bez PDV-a: ________________________________________________________________________________Svota PDV-a: __________________________________________________________________________________________(ne ispunjava se ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a)Cijena ponude s PDV-om: ________________________________________________________________________________(ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a, upisuje se cijena ponude bez PDV-a)Rok valjanosti ponude: _________________________________________________________________________________

M.P. __________________________

(potpis ponuditelja)U __________________ 2013. god.

44. OBRASCI

J E S T E L I S E P R E T P L A T I L I N A R R i F Z A 2 0 1 4 .OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760 mob. 099/4699-760ili na: www.rrif.hr


NARUČITELJ d.o.o. Obrazac 1 - ZAJEDNICA PONUDITELJA

PONUDBENI LIST – ZAJEDNICA PONUDITELJANARUČITELJ:NARUČITELJ d.o.o. Ilica bb, Zagreb 10 000

ČLAN ZAJEDNICE PONUDITELJA OVLAŠTEN ZA KOMUNIKACIJU S NARUČITELJEM: (naziv ponuditelja)Sjedište, adresa, OIB: ______________________________________________________________________________________Broj računa: _____________________________________________________________________________________________Ponuditelj je u sustavu PDV-a: DA NE (zaokružiti)Adresa za dostavu pošte: __________________________________________________________________________________Adresa e-pošte: __________________________________________________________________________________________Kontakt-osoba ponuditelja: ________________________________________________________________________________Broj telefona: ________________________ Broj mobitela: _______________________ Broj faksa: ____________________

1. ČLAN ZAJEDNICE: _____________________________________________________________________________________(naziv ponuditelja)

Sjedište, adresa, OIB: _____________________________________________________________________________________Broj računa: _____________________________________________________________________________________________Ponuditelj je u sustavu PDV-a: DA NE (zaokružiti)Adresa za dostavu pošte: __________________________________________________________________________________Adresa e-pošte: __________________________________________________________________________________________Kontakt-osoba ponuditelja: ________________________________________________________________________________Broj telefona: ________________________ Broj mobitela: _______________________ Broj faksa: ____________________

2. ČLAN ZAJEDNICE: _____________________________________________________________________________________ (naziv ponuditelja)

Sjedište, adresa, OIB: _____________________________________________________________________________________Broj računa: _____________________________________________________________________________________________Ponuditelj je u sustavu PDV-a: DA NE (zaokružiti)Adresa za dostavu pošte: __________________________________________________________________________________Adresa e-pošte: __________________________________________________________________________________________Kontakt-osoba ponuditelja: ________________________________________________________________________________Broj telefona: ________________________ Broj mobitela: _______________________ Broj faksa: ____________________

Predmet nabave: _______________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________________________________________Podatci o podizvoditeljima i podatci o dijelu ugovora o javnoj nabavi ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor:

1. PODIZVODITELJ: _______________________________________________________________________________________ (ime, tvrtka, skraćena tvrtka)Sjedište: ________________________________________________________________________________________________OIB: ___________________________________________________________________________________________________Broj računa: _____________________________________________________________________________________________

2. PODIZVODITELJ: _______________________________________________________________________________________(ime, tvrtka, skraćena tvrtka)

Sjedište: ________________________________________________________________________________________________OIB: ___________________________________________________________________________________________________Broj računa: _____________________________________________________________________________________________


Sjedište: ________________________________________________________________________________________________OIB: ___________________________________________________________________________________________________Broj računa: _____________________________________________________________________________________________

Napomena: ako ponuditelj dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor podizvoditelju, ponudbenom listu obvezno pri-laže popunjeni Prilog ponudbenom listu za podizvoditelja (PONUDBENI LIST – prilog I), koji se nalazi u dokumentaciji za nadmetanje

Cijena ponude bez PDV-a: _________________________________________________________________________________Svota PDV-a: ______________________________________________________________________________(ne ispunjava se ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a)Cijena ponude s PDV-om: _________________________________________________________________________________(ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a, upisuje se cijena ponude bez PDV-a)Rok valjanosti ponude: __________________________________________________________________________________M.P.

_____________________________________________(potpis ponuditelja)

U ________________________ 2013. god.


NARUČITELJ d.o.o. Obrazac 1 - PODIZVODITELJPONUDBENI LIST – prilog I

1. Naziv podizvoditelja: ______________________________________________________________________________________2. Roba/radovi/usluge koje će isporučiti/izvesti/pružati podizvoditelj (opisno prema vrsti navedenoj u troškovniku ________________________________________________________________________________________________________3. Predmet (roba/radovi/usluge), količina i vrijednost: _____________________________________________________________

Redni broj

Broj stranice troškovnika, poglavlja i sl.1

Redni broj stavke troškovnika 2

Jedinica mjere 3

KoličinaStavke 4 Cijena stavke 5 Ukupna cijena stavke

troškovnika 6

1.2.3.4.5....

7 Ukupna vrijednost (bez PDV-a):

4. Mjesto isporuke/izvođenja/pružanja : _________________________________________________________________________5. Rok isporuke/izvođenja/pružanja: ____________________________________________________________________________U _______________, ______._______. 2013. (mjesto) (datum)

ZA PONUDITELJA ______________________________

M.P. _______________________________

(potpis ponuditelja)___________________________________________________

1 Popunjava se točan broj stranice troškovnika, poglavlja i sl.2 Popunjava se točan broj stavke troškovnika 3 Popunjava se jedinica mjere po kojoj se stavka obračunava (komad, paušal ili druga mjerna jedinica)4 Popunjava se količina stavke koju podizvoditelj isporučuje/izvodi/pruža 5 Popunjava se cijena stavke po jedinici mjere6 Popunjava se ukupna cijena stavke troškovnika(umnožak količine stavke i cijene stavke)7 Navodi se ukupna vrijednost robe/radova/usluga nakon upisa svih stavki troškovnika – zbroj svih ukupnih cijena stavaka troškovnika bez PDV-a.

NAPOMENA: Ponuditelji prilažu onoliko ovih obrazaca koliko je potrebno da se ispune svi podatci o robama/radovima/uslugama koje će isporučiti/izvesti/pružati podizvoditelji. Ovaj je obrazac potrebno popuniti za svakog pojedinog podizvoditelja.

Obrazac 2IZJAVA

(temeljem čl. 67. st. 1. t. 1. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 83/13.)Kojom ja ________________________________________________________________________________________________

(ime i prezime, adresa, broj osobne iskaznice izdane od________________)kao osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje pravne osobe _____________________________________________________

(naziv i sjedište gospodarskog subjekta, OIB)pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljujem da niti ja osobno, niti gospodarski subjekt nismo pravomoćno osuđeni

za bilo koje od sljedećih kaznenih djela: a) prijevara (čl. 236.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl. 247.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252.),

davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 253.), zlouporaba u postupku javne nabave (čl. 254.), utaja poreza ili carine (čl. 256.), subvencijska prijevara (čl. 258.), pranje novca (čl. 265.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 291.), nezakonito pogodovanje (čl. 292.), primanje mita (čl. 293.), davanje mita (čl. 294.), trgovanje utjecajem (čl. 295.), davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.), zločinačko udruženje (čl. 328.) i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (čl. 329.) iz Kaznenog zakona,

b) prijevara (čl. 224.), pranje novca (čl. 279.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl. 293.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 294.a), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 294.b), udruživanje za počinjenje kaznenih djela (čl. 333.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 337.), zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (članak 338.), protuzakonito posredovanje (čl. 343.), primanje mita (čl. 347.) i davanje mita (članak 348.) iz Kaznenog zakona (Nar. nov., br. /97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.).

_________________________________________(potpis osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje pravne osobe)

Datum: _________ 2013.

* Napomena: - Izjava ne smije biti starija od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave


Obrazac 3

Naziv ponuditelja: __________________________________________________________________________________________

Adresa sjedišta ponuditelja: __________________________________________________________________________________

OIB ponuditelja: ____________________________________________________________________________________________

IZJAVA O INTEGRITETU

U postupku javne nabave __________________(ev. br. nabave) ovom Izjavom kao ponuditelj jamčimo korektnost u postupku, kao i izostanak bilo kakve zabranjene prakse u vezi s postupkom nadmetanja (radnja koja je korupcija ili prijevara, nuđenje, davanje ili obećavanje neke neprilične prednosti koja može utjecati na djelovanje nekog zaposlenika ili zaposlenike koji su na bilo koji način uključeni u postupak javne nabave), te izražavamo suglasnost s provedbom revizije cijeloga postupka od strane neovisnih stručnjaka i prihvaćanje odgovornosti i određenih sankcija (ugovorna kazna, bezuvjetni otkaz ugovora, naplata jamstva za uredno ispunjenje ugovora) ako se krše ugovorne obveze.

M.P. _______________________________________________ (potpis ponuditelja)

U _________________ dana _____________ 2013. godine

NARUČITELJ d.o.o. Zagreb, Ilica bb, OIB: 12345678912, zastupan po direktoru Hrvoju Horva-tu (dalje: Naručitelj)

i ___________________________________________OIB: _______________, žiro-račun: __________,

zastupan po ____________ (dalje: Ponuditelj)i ___________________________________________OIB: _______________, žiro-račun: __________,

zastupan po ____________ (dalje: Ponuditelj)i ____________________________________________OIB: _______________, žiro-račun: __________,



zastupan po ____________ (dalje: Ponuditelj)

zaključili su sljedeći:

OKVIRNI SPORAZUMZA NABAVU AUTOMOBILSKIH GUMA

broj __________ od 2013. godine

UVODČlanak 1.

(1) Na temelju provedenog otvorenog postupka javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog spora-zuma s više gospodarskih subjekata na jednu godi-ne na temelju čl. 25. st. 1., a u vezi s čl. 38. st. 2. i čl. 18. st. 1. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11. i 83/13.), evidencijski broj nabave 2013-100, Naručitelj je Odlukom urbroj: _________ od _____ 2013. godi-ne odabrao ponude:

1. Ponuditelja ________ od _______ 2013. godine,2. Ponuditelja ________ od _______ 2013. godine,3. Ponuditelja ________ od _______ 2013. godine,4. Ponuditelja ________ od _______ 2013. godine,5. Ponuditelja ________ od _______ 2013. godine,kao najpovoljnije ponude u skladu s objavljenim

kriterijem za donošenje odluke o odabiru te uvjeti-ma i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.

(2) Ovaj Okvirni sporazum ne obvezuje na skla-panje ugovora o javnoj nabavi. Sklopljeni ugovor i/ili izdana ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvir-nog sporazuma obvezuju na izvršenje ponuditelja i naručitelja.

PREDMET I TRAJANJE OKVIRNOG SPORAZUMAČlanak 2.

(1) Predmet ovog Okvirnog sporazuma je utvrđi-vanje uvjeta za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi i/ili izdavanje ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi za nabavu AUTOMOBILSKIH GUMA, a prema Specifikaciji koja se nalazi u prilogu ovog Okvirnog sporazuma i čini njegov sastavni dio.

(2) Ovaj Okvirni sporazum sklapa se na dvije godine i tijekom navedenog razdoblja predviđa se, ovisno o potrebama naručitelja, sklapanje poje-dinačnih ugovora o javnoj nabavi i/ili izdavanje ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi za određe-no vremensko razdoblje s konkretnim količinama i vrstama roba specificiranih troškovnikom koji je činio sastavni dio Dokumentacije za nadmetanje u postupku za sklapanje Okvirnog sporazuma.

UVJETI PROVEDBE OKVIRNOG SPORAZUMAČlanak 3.

(1) POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI NA TEMELJU OKVIRNOG SPORAZUMA S VIŠE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Ovim Okvirnim sporazumom nisu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi i/ili iz-davanje ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi te će naručitelj s ponuditeljima koji su u postupku javne nabave za sklapanje Okvirnog sporazuma dostavili


Pismeni zahtjev može sadržavati, osim izvornih, preciznije definirane uvjete te druge nebitne izmje-ne i dopune uvjeta Okvirnog sporazuma koji su na-vedeni u dokumentaciji za nadmetanje kod Okvir-nog sporazuma.

Ugovor o javnoj nabavi temeljem Okvirnog spo-razuma sklopit će se s gospodarskim subjektom iz Okvirnog sporazuma i/ili će se izdavati ugovor-na-rudžbenice gospodarskom subjektu iz Okvirnog sporazuma, ako gospodarski subjekt na temelju pismenog zahtjeva da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponudu) dostavi najpovoljni-ju ponudu.

Naručitelj će, dakle, nakon što u postupku pre-gleda i ocjene ponuda utvrdi da ponuda ponudite-lja zadovoljava sve uvjete, pismenim putem pozvati ponuditelja na potpis ugovora o javnoj nabavi te-meljem Okvirnog sporazuma i/ili mu izdati ugovor-narudžbenicu o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma.

(3) Za sve ponovljene pozive za dostavu ponude (upite za ponudu) odaslane unutar razdoblja od dvije godine od dana sklapanja Okvirnog spora-zuma cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u postupku za sklapanje Okvirnog sporazuma pred-stavljaju najviše svote cijena stavaka (jediničnih cijena) koje ponuditelji mogu ponuditi u postupku sklapanja ugovora ili izdavanja ugovor-narudžbeni-ca temeljem Okvirnog sporazuma.

Nakon proteka razdoblja od dvije godine od dana sklapanja Okvirnog sporazuma ponuditelji mogu temeljem odaslanog ponovljenog poziva za dostavu ponude (upita za ponudu) za svaki sljedeći ugovor ili ugovor-narudžbenicu o javnoj nabavi mi-jenjati cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u postupku za sklapanje Okvirnog sporazuma (koje su predstavljale najviše svote cijena stavaka (jedi-nične cijene) koje su ponuditelji mogli ponuditi u proteklom razdoblju od godinu dana) koristeći se sljedećom formulom:

Cijene stavaka (jedinične cijene) ponuđene u po-stupku za sklapanje Okvirnog sporazuma predstav-ljaju najviše svote cijena stavaka (jediničnih cijena) koje ponuditelji mogu ponuditi u postupku skla-panja ugovora ili izdavanja ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvirnog sporazuma. Prema tome, cijene stavaka (jedinične cijene) predmeta nabave koje se nude u postupku sklapanja ugovora ili izda-vanja ugovor-narudžbenica temeljem ovog Okvir-nog sporazuma ponuditelji mogu u svojim ponuda-ma mijenjati samo naniže.

Za svaki ugovor o javnoj nabavi sklopljen na te-melju Okvirnog sporazuma i/ili ugovor-narudžbe-nicu o javnoj nabavi izdanu na temelju Okvirnog sporazuma, cijene stavaka (jedinične cijene) pred-meta nabave su nepromjenjive za vrijeme trajanja ugovora o javnoj nabavi i/ili ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi.

(4) Predviđene količine predmeta nabave za vri-jeme trajanja Okvirnog sporazuma na dvije godine specificirane su troškovnikom. Stvarna nabavljena količina robe temeljem sklopljenog Okvirnog spora-zuma može biti veća ili manja od predviđene koli-čine, uz ograničenje da ukupna plaćanja bez pore-

valjane ponude te najbolje ocijenjene ponude prema kriteriju najniže cijene zaključivati ugovore o javnoj nabavi i/ili će im izdavati ugovor–narudžbenice o javnoj nabavi temeljem sklopljenog Okvirnog spo-razuma.

Za sklapanje svakog pojedinog ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i/ili izda-vanje ugovor-narudžbenice o javnoj nabavi teme-ljem sklopljenog Okvirnog sporazuma naručitelj će gospodarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma uputiti ponovljeni poziv na dostavu ponuda (upit za ponudu), ovisno o potrebama naručitelja za određe-no vremensko razdoblje, s konkretnim količinama i vrstama roba specificiranih troškovnikom koji je činio sastavni dio Dokumentacije za nadmetanje u postupku javne nabave za sklapanje Okvirnog spo-razuma.

Ponovljeni poziv na dostavu ponuda može sadr-žavati izvorne uvjete i, ako je potrebno, preciznije definirane uvjete za sklapanje ugovora o javnoj na-bavi i, ako je prikladno, druge uvjete koje je javni na-ručitelj naveo u dokumentaciji za nadmetanje kod Okvirnog sporazuma da će biti korišteni.

Naručitelj će ugovor o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma sklopiti s onim ponuditeljem i/ili će ugovor-narudžbenicu temeljem Okvirnog sporazuma izdati onom ponuditelju za kojeg nakon postupka pregleda i ocjene dostavljenih ponuda utvrdi da je dostavio valjanu ponudu te najpovoljni-ju ponudu prema kriteriju najniže cijene.

Odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma i/ili o izdavanju ugo-vor-narudžbenice o javnoj nabavi na temelju Okvir-nog sporazuma, naručitelj će u roku od sedam dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma i/ili izdavanja ugovor-narudž-benice o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazu-ma, na dokaziv način dostaviti svim ponuditeljima koji su po ponovljenom pozivu na dostavu ponuda (upit za ponudu) dostavili ponudu.

(2) POSTUPAK SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI NA TEMELJU OKVIRNOG SPORAZUMA S JEDNIM GOSPODARSKIM SUBJEKTOM

Ako naručitelj u postupku javne nabave za skla-panje ovog Okvirnog sporazuma dobije samo jednu valjanu ponudu, sklopit će Okvirni sporazum s jed-nim gospodarskim subjektom. U tom slučaju s ob-zirom na činjenicu da ovim Okvirnim sporazumom nisu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o jav-noj nabavi i/ili izdavanje ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi, postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma i/ili izdava-nja ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma je sljedeći:

Ugovor o javnoj nabavi temeljem Okvirnog spo-razuma sklopit će se na temelju pismenog zahtjeva javnog naručitelja gospodarskom subjektu da dosta-vi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponu-du), ovisno o potrebama naručitelja za određeno vremensko razdoblje s konkretnim količinama i vrstama roba specificiranih troškovnikom koji je činio sastavni dio Dokumentacije za nadmetanje u postupku javne nabave za sklapanje Okvirnog spo-razuma.


za na dodanu vrijednost na temelju svih ugovora i ugovor-narudžbenica sklopljenih na temelju ovog Okvirnog sporazuma ne smiju prelaziti procijenje-nu vrijednost nabave.

Članak 4.(1) Strane okvirnog sporazuma suglasno utvrđuju

obvezu Ponuditelja da pravodobno obavijeste naru-čitelja o svakoj promjeni adrese, broja telefona, broja faksa i adrese e-pošte koji su navedeni u ponudi za sklapanje okvirnog sporazuma za upućivanje po-novljenih poziva za dostavu ponude (upita za ponu-du) i/ili narudžba.

(2) Naručitelj ne snosi odgovornost ako Ponudite-lji ne zaprime ponovljeni poziv za dostavu ponuda za sklapanje ugovora (upit za ponudu) i/ili izdavanje ugovora-narudžbenice, ako nisu postupili u skladu sa st. 1. ovog članka.

Članak 5.(1) U cijenu ponude iz čl. 3. ovog Okvirnog spora-

zuma uračunati su svi troškovi i popusti, bez poreza na dodanu vrijednost.

(2) Ponuditelji su obvezni, ako to Naručitelj zatra-ži, uz ponovljeni poziv gospodarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma na dostavu ponude (upit za ponudu) ili uz pismeni zahtjev gospodarskom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponu-du (upit za ponudu) dostaviti jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku garancije banke koja mora biti ne-opoziva, bezuvjetna i na prvi pismeni poziv ili po-laganjem depozita na žiro-račun naručitelja. Naru-čitelj će apsolutnu svotu jamstva odrediti u skladu s odredbama čl. 77. st. 3. Zakona.

(3) Ponuditelji su obvezni, ako to Naručitelj zatra-ži, uz ponovljeni poziv gospodarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma na dostavu ponude (upit za ponudu) ili uz pismeni zahtjev gospodarskom su-bjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponudu) te ako njegova ponuda bude oda-brana temeljem tog ponovljenog poziva na dostavu ponude (upita za ponudu) ili pismenog zahtjeva gos-podarskom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upita za ponudu), dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugo-vornih obveza iz ugovora o javnoj nabavi sklopljenih na temelju Okvirnog sporazuma u obliku garancije banke koja mora biti neopoziva, bezuvjetna i na prvi pismeni poziv, u svoti od 10% vrijednosti ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma, uve-ćano za PDV, kod sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma.

Ako to naručitelj zatraži uz ponovljeni poziv gos-podarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma na dostavu ponude (upit za ponudu) ili uz pismeni za-htjev gospodarskom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu (upit za ponudu ), odabrani ponuditelj obvezan je dostaviti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u roku od 15 (petnaest) dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma.

Članak 6.(1) Odabrani ponuditelj na temelju čl. 3. ovog

Okvirnog sporazuma obvezuje se da će početi s is-porukom robe u roku od 2 (dva) dana po potpisu pojedinog ugovora o javnoj nabavi i/ili izdavanja

ugovora-narudžbenice na temelju ovog Okvirnog sporazuma.

(2) Roba će se isporučivati, fco skladište Naručite-lja, sukcesivno prema pismenim narudžbenicama.

(3) Pojedinačni rok isporuke ne smije biti dulji od 24 sata od dana primitka narudžbenice za naruče-nih najviše 5 komada istovrsnih guma, odnosno 5 dana od dana primitka narudžbenice za naručenih više od 5 komada istovrsnih guma

(4) Naručitelj se obvezuje preuzeti robu u cijelosti na osnovi dostavnice što se utvrđuje pri preuzima-nju robe.

(5) Odabrani ponuditelj na temelju čl. 3. ovog Okvirnog sporazuma obvezuje se prilikom isporu-ke isporučiti robu s oznakom sukladnosti s propisa-nim tehničkim zahtjevima, a u skladu sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Nar. nov., br. 20/10.).

(6) Ako ponuditelj nije u mogućnosti ponuditi naznačenu oznaku indeksa nosivosti i maksimalne brzine, dopušteno je nuditi prvu veću oznaku vri-jednosti za navedene parametre guma za vozila.

(7) Od studenoga 2012. sve nove gume (za kate-gorije vozila M, N, O) moraju biti obilježene EU eti-ketom za gume (Uredba 1222/2009/EC i 1235/2011/EU). Standardizirana etiketa sadržava informacije o tri osnovne karakteristike, i to: učinkovitost potroš-nje goriva, prianjanje na mokroj cesti i vanjska buka pri kotrljanju. Ponuditelji su dužni isporučiti sve gume koje na sebi imaju EU etiketu za gume.

(8) Ponuditelji su obvezni isporučivati gume koje imaju raspon prianjanja na mokrom kolniku od A do C za kategorije vozila M, N i O.

(9) Ponuditelji su dužni isporučivati gume ne starije od 2 godine od trenutka isporuke, što će se utvrditi prilikom preuzimanja gume putem datuma otisnutog na bočnici gume.

Članak 7.(1) Plaćanje obveza iz sklopljenih ugovora o javnoj

nabavi obavlja se na žiro-račun odabranog ponu-ditelja na temelju čl. 3. ovog Okvirnog sporazuma, naveden u zaglavlju ovog Okvirnog sporazuma, u roku od 60 dana od nastanka DVO-a, putem izda-nih računa za izvršenu isporuku roba. Za zakašnjela plaćanja Ponuditelj ima pravo obračunati zateznu kamatu maksimalno u visini važeće eskontne stope Hrvatske narodne banke. Predujam isključen.

(2) Račun treba nasloviti na: NARUČITELJ d.o.o., Zagreb, Ilica bb, s pozivom na broj ugovora o javnoj nabavi.

(3) Ukupna plaćanja bez poreza na dodanu vrijed-nost ne temelju svih ugovora sklopljenih na temelju ovog Okvirnog sporazuma i ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi izdanih na temelju ovog Okvirnog sporazuma ne smiju prelaziti procijenjenu vrijed-nost nabave.

Članak 8.(1) Odabrani ponuditelj na temelju čl. 3. ovog

Okvirnog sporazuma obvezuje se platiti Naručitelju ugovornu kaznu za kašnjenje pri isporuci robe, i to 1% ugovorene cijene za svaki radni dan neopravda-nog kašnjenja preko roka nabave, na najviše do 10% ugovorne vrijednosti.


(2) Ako bi Naručitelj po toj osnovi pretrpio veću štetu od svote predviđene st. 1. ovog članka, ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade štete.

(3) Zahtjev za naplatu ugovorne kazne iz st. 1. ovog članka Naručitelj mora postaviti najkasnije do zavr-šetka isporuke, odnosno do okončanog obračuna.

(4) Ako odabrani Ponuditelj robu ne isporuči pre-ma utvrđenoj ponudi i specifikaciji i/ili isporuči neispravnu robu u smislu čl. 6. st. 5., 6., 7. i 8. ovog Okvirnog sporazuma, Naručitelj ima pravo zahtije-vati od odabranog ponuditelja da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu robu bez nedostatka, ili izjavi-ti da raskida ugovor. Troškovi koji bi nastali na stra-ni Naručitelja temeljem takovog postupanja Ponu-ditelja u cijelosti padaju na teret Ponuditelja.

(5) Naručitelj u slučaju iz st. 4. ovog članka ima pravo i na naknadu štete, a pored toga odabrani Po-nuditelj odgovara Naručitelju i za štetu koju Naru-čitelj zbog materijalnih nedostataka robe pretrpi na drugim svojim dobrima, i to prema općim pravilima o odgovornosti za štetu

Članak 9.(1) Pri sklapanju pojedinačnih ugovora o javnoj

nabavi i/ili izdavanju ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma, ugovorne strane ne smiju mijenjati bitne uvjete ovog Okvir-nog sporazuma.

Članak 10.(1) Od ovog Okvirnog sporazuma može se odu-

stati pismenom obaviješću jedne strane Okvirnog sporazuma, koja će biti dostavljena poštom prepo-ručeno ili neposrednom dostavom drugoj strani Okvirnog sporazuma.

(2) Naručitelj može odustati od ovog Okvirnog sporazuma osobito ako:

- niti jedan gospodarski subjekt u postupku skla-panja ugovora javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma ili izdavanja ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma ne dostavi svoju ponudu niti nakon najmanje drugog, istovjetnog, ponovljenog poziva na dostavu ponude (upit za ponudu) ili pismenog zahtjeva gospodar-skom subjektu da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu;

- svim gospodarskim subjektima iz Okvirnog sporazuma nadležno tijelo zabrani isporuku ugovo-rene robe;

- svi gospodarski subjekti u postupku sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem Okvirnog spora-zuma ili izdavanja ugovor-narudžbenica o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma učine povre-du odredaba čl. 3. Okvirnog sporazuma.

(3) Odustankom od Okvirnog sporazuma iz razlo-ga navedenih u st. 2. al. 2. ovog članka, automatski se raskida i sklopljeni pojedinačni ugovor o javnoj na-bavi temeljem Okvirnog sporazuma ili izdana ugo-vor-narudžbenica o javnoj nabavi temeljem Okvir-nog sporazuma.

(4) Ponuditelj može odustati od ovog Okvirnog sporazuma osobito kada ocijeni da pod uvjetima utvrđenim ovim Okvirnim sporazumom više ne može isporučivati robu. U tom slučaju pojedinačni ugovor o javnoj nabavi ili izdana ugovor-narudžbe-

nica o javnoj nabavi temeljem Okvirnog sporazuma ostaje na snazi do isteka vremenskog važenja.

Okvirni sporazum prestaje važiti za onog ponudi-telja koji je dostavio pismenu obavijest Naručitelju, dok za sve ostale strane odredbe sklopljenog okvir-nog sporazuma i dalje ostaju na snazi.

Članak 11.(1) Sve sporove koji možebitno nastanu po ugovo-

rima o javnoj nabavi koji će biti sklopljeni na temelju ovog Okvirnog sporazuma i/ili ugovor-narudžbeni-cama o javnoj nabavi izdanim temeljem Okvirnog sporazuma ugovorne će strane prvenstveno rješa-vati sporazumno, a ako se sporazum ne postigne, za odlučivanje o sporu nadležan je sud u Zagrebu.

Članak 12.(1) Strane okvirnog sporazuma utvrđuju da je

______________. godine Odluka o odabiru posta-la izvršna te su ispunjeni uvjeti za ponovljeni poziv za dostavu ponuda (upit za ponudu) u skladu s čl. 3. ovog Okvirnog sporazuma.

Članak 13.(1) Ovaj Okvirni sporazum sastavljen je u osam (8)

istovjetnih primjeraka, od kojih Naručitelj zadržava 3 (tri), a gospodarski subjekti iz čl. 1. ovog Okvirnog sporazuma po 1 (jedan) primjerak.

U ________________, _________________

PONUDITELJ: NARUČITELJ d.o.o.

direktorHrvoje Horvat, dipl. oec.

PONUDITELJ:

PONUDITELJ:

PONUDITELJ:

PONUDITELJ:

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

III. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.


Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.

Narudžbe na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760

ili e-poštom: [email protected]


9 Troškovnik za auto gume

Redni broj Tekstualni opis stavke

Jedi

nica

mje

re

Gru

pa A

/ G

rupa

B

Pred

viđe

na

količ

ina

Inde

ks n

osiv

osti

i ka

tego

rija

brzi

na *

Mar

ka p

roiz

voda

ko

ji se

nud

i **

Naz

iv p

onuđ

enog

tip

a pr

oizv

oda

(ako

pos

toji)

In

deks

pria

njan

ja

na m

okro

j pod

lozi

Cije

na s

tavk

e

Uku

pna

cije

na

stav

ke

1 AUTOMOBILSKA GUMA, 145/80R13, 75 T, ljetna kom B 262 AUTOMOBILSKA GUMA, 145/80R13, 75 Q, zimska kom B 303 AUTOMOBILSKA GUMA, 155/70R13, 75 T, ljetna kom A 244 AUTOMOBILSKA GUMA, 155/70R13, 75 T, zimska kom A 305 AUTOMOBILSKA GUMA, 155/80R12C, 88/86N, zimska kom A 206 AUTOMOBILSKA GUMA, 155/80R13, 79 Q, zimska kom A 207 AUTOMOBILSKA GUMA, 165/65R13,77 T, ljetna kom A 268 AUTOMOBILSKA GUMA, 165/70R13, 79 T, ljetna kom A 309 AUTOMOBILSKA GUMA, 165/70R13, 79 T, zimska kom A 32

10 AUTOMOBILSKA GUMA, 165/70R14, 81 T, ljetna kom A 2011 AUTOMOBILSKA GUMA, 165/70R14, 81 T, zimska kom A 2812 AUTOMOBILSKA GUMA, 175/65R14, 82 T, ljetna kom A 6413 AUTOMOBILSKA GUMA, 175/65R14, 82 T, zimska kom A 5014 AUTOMOBILSKA GUMA, 175/70R13, 82 T, ljetna kom A 3015 AUTOMOBILSKA GUMA, 175/70R13, 82 T, zimska kom A 4016 AUTOMOBILSKA GUMA, 175/70R14, 84 T, ljetna kom A 2417 AUTOMOBILSKA GUMA, 175/70R14, 84 T, zimska kom A 3018 AUTOMOBILSKA GUMA, 185/65R14, 86 T, ljetna kom A 4419 AUTOMOBILSKA GUMA, 185/65R14, 86 T, zimska kom A 5020 AUTOMOBILSKA GUMA, 185/75R16C, 104/102 Q, ljetna kom A 2021 AUTOMOBILSKA GUMA, 185/75R16C, 104/102 R, zimska kom A 4222 AUTOMOBILSKA GUMA, 195/65R15, 91 T, ljetna kom A 3023 AUTOMOBILSKA GUMA, 195/65R15, 91 T, zimska kom A 3024 AUTOMOBILSKA GUMA, 195/70R15C, 104/102 R, ljetna kom A 6825 AUTOMOBILSKA GUMA, 195/70R15C, 104/102 R, zimska kom A 20026 AUTOMOBILSKA GUMA, 195/75R16C, 107/105 Q, ljetna kom A 5027 AUTOMOBILSKA GUMA, 195/75R16C, 107/105 R, zimska kom A 10028 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/55R16, 91 H, ljetna kom A 3029 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/55R16, 91 H, zimska kom A 2030 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/65R15C, 102/100 T, ljetna kom A 2431 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/65R15C, 102/100 T, zimska kom A 3232 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/75R16C, 110/108 Q, ljetna kom A 3033 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/75R16C, 110/108 R, zimska kom A 7034 AUTOMOBILSKA GUMA, 205/75R17.5, 124/122 M, zimska, pogonska kom A 2235 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/65R16C, 112/110 R, ljetna kom A 5036 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/65R16C, 112/110 R, zimska kom A 5037 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/70R15C, 112/110 R, ljetna kom A 4038 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/70R15C, 112/110 R, zimska kom A 6039 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/75R17.5, 129/127 M, ljetna kom A 4240 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/75R17.5, 129/127 M, zimska, pogonska kom A 7041 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/75R16C, 121/120 R, ljetna kom A 3442 AUTOMOBILSKA GUMA, 225/75R16C, 116/114 R, zimska kom A 7043 AUTOMOBILSKA GUMA, 235/75R17.5, 132/130 M, ljetna kom A 5044 AUTOMOBILSKA GUMA, 235/75R17.5, 132/130 M, zimska kom A 2045 AUTOMOBILSKA GUMA, 265/70R19.5, 140/138 M, ljetna, vodeća kom A 2446 AUTOMOBILSKA GUMA, 265/70R19.5, 140/138 M, zimska, pogonska kom A 6447 AUTOMOBILSKA GUMA, 275/70R22.5”, 148/145 J, ljetna, vodeća

za gradski promet, s ojačanim bokovima, indikatorom bočne istrošenosti, univerzalna za sve osovine

kom A 50

48 AUTOMOBILSKA GUMA, 275/70R22.5”, 148/145 J, cjelogodišnja M+S, vodeća za gradski promet, s ojačanim bokovima, indikatorom bočne istrošenosti, univerzalna za sve osovine

kom A 600

49 AUTOMOBILSKA GUMA, 275/70R22.5”, 148/145 J, zimska, pogonska za gradski promet s ojačanim bokovima, indikatorom bočne istrošenosti

kom A 1000

50 AUTOMOBILSKA GUMA, 285/70R19.5, 146/144 M, ljetna, vodeća kom A 3051 AUTOMOBILSKA GUMA, 285/70R19.5, 146/144 M, zimska, pogonska kom A 40



Jedi

nica

mje

re

Gru

pa A

/ G

rupa

B

Pred

viđe

na

količ

ina

Inde

ks n

osiv

osti

i ka

tego

rija

brzi

na *

Mar

ka p

roiz

voda

ko

ji se

nud

i **

Naz

iv p

onuđ

enog

tip

a pr

oizv

oda

(ako

pos

toji)

In

deks

pria

njan

ja

na m

okro

j pod

lozi

Cije

na s

tavk

e

Uku

pna

cije

na

stav

ke

52 AUTOMOBILSKA GUMA, 295/80R22.5”, 152/148 M, cjelogodišnja M+S,, vodeća za gradski promet, s ojačanim bokovima, indikatorom bočne istrošenosti

kom A 100

53 AUTOMOBILSKA GUMA, 295/80R22.5”, 152/148 M, ljetna, vodeća za gradski promet, s ojačanim bokovima, indikatorom bočne istrošenosti

kom A 64

54 AUTOMOBILSKA GUMA, 295/80R22.5”, 152/148 M, cjelogodišnja M+S, vodeća za gradski promet

kom A 100

55 “AUTOMOBILSKA GUMA 295/80 R 22,5, 152/148 K, pogonska- mješovita cestovno terenska primjena - sa ojačanim ramenima i bokovima- otporna na oštećenje od udara i puknuća- otpornost na ljuštenje i trganje gaznog sloja- dezen gaznog sloja s masivnim blokovima- mogućnost obnavljanja”

kom A 80

56 “AUTOMOBILSKA GUMA 295/80 R 22,5, 152/148 M, vodeća - za regionalni promet- sa ojačanim ramenima i bokovima- otpornost na ljuštenje i trganje gaznog sloja”

kom A 40

57 AUTOMOBILSKA GUMA, 295/80R22.5, 152/148 M, ljetna, vodeća kom A 5058 AUTOMOBILSKA GUMA, 295/80R22.5, 152/148 M, zimska, pogonska kom A 10059 AUTOMOBILSKA GUMA, 315/70R22.5, 154/150 L, zimska, pogonska kom A 1460 AUTOMOBILSKA GUMA, 315/80R22.5, 156/150 L, ljetna, vodeća kom A 2261 AUTOMOBILSKA GUMA, 315/80R22.5, 156/150 L, zimska, pogonska kom A 8062 “AUTOMOBILSKA GUMA 315/80 R 22,5, 156/150 K, pogonska

- mješovita cestovno terenska primjena - sa ojačanim ramenima i bokovima- otporna na oštećenje od udara i puknuća- otpornost na ljuštenje i trganje gaznog sloja- dezen gaznog sloja s masivnim blokovima- mogućnost obnavljanja”

kom A 40

63 AUTOMOBILSKA GUMA, 365/80R20, 152 K, radni stroj Unimog kom A 2464 GUMA, 7.50R15, 135/133 G, prikolica kom A 2065 GUMA, 8.25R15, 142/141 G, prikolica kom A 3068 GUMA, 10.00R22.5, 144/142 K, ljetna, vodeća kom A 3069 GUMA, 11.00R20, 150/146 K, zimska, pogonska kom B 7070 “AUTOMOBILSKA GUMA 11.00R20 150/146 K

- mješovita cestovno terenska primjena- univerzalna za sve pozicije- s ojačanim ramenima i bokovima gume- otporna na oštećenje od udara i puknuća- otpornost na ljuštenje i trganje gaznog sloja- mogućnost obnavljanja”

kom B 100

71 GUMA, 11R22.5”, 148/145 J, ljetna, vodeća za gradski promet, s ojačanim bokovima, indikatorom bočne istrošenosti, univerzalna za sve osovine

kom A 24

72 GUMA, 11R22.5, 148/145 J, zimska, pogonska kom A 6073 “AUTOMOBILSKA GUMA 12.00R22.5 152/148 K, pogonska

- mješovita cestovno terenska primjena- s ojačanim ramenima i bokovima- otporna na oštećenje od udara i puknuća- otpornost na ljuštenje i trganje gaznog sloja- dezen gaznog sloja s masivnim blokovima- mogućnost obnavljanja”

kom A 100

74 GUMA, 12.00R22.5, 152/148 L, ljetna, vodeća kom A 4075 GUMA, 12.00R22.5, 152/148 L, pogonska kom A 13076 GUMA, 13.00R22.5, 154/150 K, vodeća, građevinska kom A 3277 GUMA, 13.00R22.5, 154/150 K, pogonska, građevinska kom A 6478 GUMA, 16.9x28, 8PR, traktorska kom B 2079 GUMA, 16.9x28, 12PR, industrijska, radni stroj kom B 2480 GUMA, 16x6.50-8, 6PR, komunalna MPT kom B 24



Jedi

nica

mje

re

Gru

pa A

/ G

rupa

B

Pred

viđe

na

količ

ina

Inde

ks n

osiv

osti

i ka

tego

rija

brzi

na *

Mar

ka p

roiz

voda

ko

ji se

nud

i **

Naz

iv p

onuđ

enog

tip

a pr

oizv

oda

(ako

pos

toji)

In

deks

pria

njan

ja

na m

okro

j pod

lozi

Cije

na s

tavk

e

Uku

pna

cije

na

stav

ke

81 ZRAČNICE, 3.50-8 kom B 4082 ZRAČNICE,4.00-8 kom B 5083 ZRAČNICE,6.50-16 kom B 2084 ZRAČNICE,8.25-15, dugi ventil kom B 4085 ZRAČNICA,9.00-20, kom B 4086 ZRAČNICA,10.00-20, kom B 2087 ZRAČNICA,11.00-20, dugi ventil kom B 16088 ZRAČNICE,16/70x20 kom B 2089 ZRAČNICA, 165/70R13 kom B 2490 ZRAČNICA, 195/70R15C kom B 2091 POJAS,8.25-15, kom B 3092 POJAS,9.00-20, kom B 2293 POJAS,10.00-20, kom B 2094 POJAS,11.00-20, kom B 120

CIJENA PONUDE bez PDV-a:

ZA PONUDITELJA:M.P.

(potpis ponuditelja)

RADNO PRAVO

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 330.5/331.2

Neka materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru

Radni odnosi onih koje podrazumijevamo pod za-poslenima u javnom sektoru u odnosu na ostale

vrste radnih odnosa bitno su složeniji pa se stoga pri uređenju njihova radnopravnog statusa osim Zakona o radu kao osnovnog propisa iz područja radnih odnosa primjenjuju i posebni zakoni. U članku se daje prikaz pro-pisa koji uređuju neka materijalna prava svih onih koji se podrazumijevaju pod zaposlenima u javnom sektoru. Pri određivanju materijalnih prava svih onih koji se podra-zumijevaju pod zaposlenima zbog raznih specifičnosti ponekad je teško odgovoriti koji propis primijeniti pri određivanju tih prava.

noj (regionalnoj) samoupravi, – državne dužnosnike, – pravosudne dužnosnike i – lokalne dužnosnike.

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/13., 88/12. – ispr. i 73/13.) kao osnovni propis iz područja radnih odnosa ne uređuje posebno materijalna pra-va zaposlenih. Jednako tako, ni posebni zakoni koji uređuju prava i obveze zaposlenih u javnom sektoru nisu posebno uredili materijalna prava zaposlenih u javnom sektoru, kao što su pravo na isplatu dnev-nice, prijevoz s posla i na posao, jubilarnu nagra-du, božićnicu i sl. Osim zakonima, prava i obveze zaposlenih uređuju se detaljnije i drugim izvorima radnog prava: kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Prema odredbama čl. 7. Zakona o radu, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zako-nom, za radnika se primjenjuje ono pravo koje je za njega najpovoljnije ako Zakonom o radu ili drugim

1. UVODS obzirom na vrste službenika u javnom sektoru,

različito su uređena i njihova materijalna prava. Pod zaposlenima u javnom sektoru podrazumijevamo:

– službenike i namještenike u javnim službama, – državne službenike i namještenike, – službenike i namještenike u lokalnoj i područ-


zakonom nije drukčije određeno. Materijalna prava za državne službenike i namještenike (dalje: držav-ni službenik) uređuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., dalje: Kolektivni ugovor) koji je zaključen između Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada) i sindikata državnih službi. Za službenike i namještenike u jav-nim službama (dalje: javni službenik) materijalna prava javnih službenika uređuje Temeljni kolektiv-ni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., 141/12., dalje: Temeljeni ko-lektivni ugovor) te nekoliko posebnih granskih ko-lektivnih ugovora za pojedine djelatnosti u javnim službama. Ako je riječ o službenicima i namješteni-cima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi (dalje: lokalni službenici), bitno je napomenuti da je na temelju čl. 3. Zakona o službenicima i namje-štenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi (Nar. nov., br. 86/08. i 61/11., dalje: Zakon o službenicima i namještenicima u LP(R)S-u) pro-pisano da se materijalna prava lokalnih službenika mogu urediti kolektivnim ugovorom koji zaključuju predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradona-čelnik ili župan, a na sva pitanja koja nisu uređena navedenim zakonom, propisima donesenim na te-melju zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju se opći propisi o radu. Osim lokalnih službenika pod zaposlenima u javnom sektoru podrazumijevamo i osobe koje su izabrane ili imenovane na određene dužnosti, a koje svoju dužnost obavljaju profesio-nalno u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., 33/01. – 19/13., dalje: Zakon o LP(R)S-u), a to su župan, gradonačel-nik i općinski načelnik te njihovi zamjenici (dalje: lokalni dužnosnici) koji u skladu s čl. 90. tog Za-kona ostvaruju određena materijalna i druga pra-va iz rada. Nadalje, određene nejasnoće i dvojbe u uređivanju materijalnih prava onih zaposlenih koji se podrazumijevaju pod javnim sektorom izaziva i Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale za-poslene koji se financiraju iz sredstava Državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12., dalje: Odluka) koja se primjenjuje od 24. listopada 2012. Naime, prava i obveze državnih dužnosnika u tijelima državne vla-sti uređuje Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Nar. nov., br. 101/98. – 22/13.). No, taj zakon ne uređuje u kojoj je svoti utvrđeno određeno materijalno pravo za državne dužnosnike. Jednako tako, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosud-nih dužnosnika (Nar. nov., br. 10/99. – 12/12.) ure-đuje plaću i određena materijalna prava predsjed-nika i sudaca svih sudova, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika (dalje: pravosudni dužnosnici), ali izravno ne uređuje svotu koja pripada pravosud-nom dužnosniku za određeno materijalno pravo. S obzirom na to da se Odluka primjenjuje na prora-čunske korisnike i izvanproračunske fondove iz čl. 2. st. 2. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.) i na ostale zaposlene pod uvjetom da se financiraju iz sredstava državnog proračuna, ako njihova pra-va nisu uređena kolektivnim ugovorima smatramo da se za određivanje materijalnih prava u dijelu koji

uređuje Odluka ta prava primjenjuju na državne i pravosudne dužnosnike.

2. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI Materijalna prava za državne službenike uređuje

Kolektivni ugovor za državne službenike i namje-štenike koji je zaključen između Vlade i sindikati dr-žavnih službi (Sindikat državnih i lokalnih službe-nika i namještenika RH, Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unu-tarnjih poslova ), 3. kolovoza 2013. Osim Kolektiv-nog ugovora na državne službenike primjenjuje se i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za državne služ-benike i namještenike (Nar. nov., 104/13., dalje: Do-datak I). Dana 10. prosinca 2013. zaključen je i Doda-tak II Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispr., dalje: Dodatak II) kojim su privremeno umanjena određena materijalna prava (dnevnica, jubilarna nagrada, terenski dodatak, regres, božićnica), i to ne samo za 2014. nego će se mjera privremenog uma-njenja određenih materijalnih prava primjenjivati sve dok se kumulativno ne ispuni rast bruto doma-ćeg proizvoda u tri uzastopna tromjesečja i kad de-ficit proračuna Republike Hrvatske (dalje: RH) bude manji od 3%. Prestankom važenja Dodatka II, a za vrijeme važenja Kolektivnog ugovora, nastavljaju se u cijelosti primjenjivati sva prava iz kolektivnog ugovora.

3. JAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICITemeljni kolektivni ugovor zaključen je 12. pro-

sinca 2012. između Vlade i nekih sindikata javih službi (Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijal-ne skrbi Hrvatske, Hrvatskoga liječničkog sindika-ta, Nezavisnog sindikata zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranja i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hr-vatske). Jednako tako, istoga je dana zaključen i Do-datak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za služ-benike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.; dalje: Dodatak I. TKU) kojim je bio uređen način isplate iznimnih rješenja u ispla-tama određenih materijalnih prava u 2012. i 2013., što je bilo dodatno uređeno i Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov. br., 143/12. i 159/13., dalje: Zakon o uskrati). Vrijeme važenja Temeljnog kolektivnog ugovora je do 12. prosinca 2016. Dana 10. prosinca 2013. zaključen je Dodatak II. Temelj-nom kolektivnom ugovoru za službenike i namje-štenike u javnim službama (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispr., dalje: Dodatak II TKU) kojim se utvr-đuju ograničenje materijalnih prava ugovorenih čl. 60. (regres), čl. 64. st. 2. (dnevnica), čl. 69. (jubilarna nagrada) i čl. 71. (božićnica) Temeljnoga kolektiv-nog ugovora za vrijeme važenja. Neovisno o tome što nisu svi sindikati iz javnih službi zaključili Te-meljni kolektivni ugovor, zaključeni se Temeljni ko-lektivni ugovor primjenjuje prema odredbama čl. 1. Temeljnoga kolektivnog ugovora na sve zaposlene u javnim službama RH na koje se primjenjuje Zakon


o plaćama u javnim službama. Osim Temeljnog ko-lektivnog ugovora na zaposlene u javnim službama primjenjuje se i niz posebnih (granskih) kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti. Vlada i sindikati javnih službi u Dodatku I TKU-a preuzeli su obvezu usklađivanje svih posebnih kolektivnih ugovora za pojedine djelatnosti koji su zaključeni slijedom Te-meljnoga kolektivnog ugovora, s Dodatkom I TKU-a i s Temeljnim kolektivnim ugovorom, i to u roku od 30 dana od dana njegova potpisivanja. U vrijeme pisanja ovog članaka samo je zaključen Kolektiv-ni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 143/13.), ostali posebni (granski) kolektivni ugovori nisu usklađeni s Te-meljnim kolektivnim ugovorom. To znači da će se određena materijalna prava iz posebnih (granskih) kolektivnih ugovora prema našem mišljenju i dalje primjenjivati. Za neke posebne kolektivne ugovore Vlada je donijela odluku otkazivanju, a riječ je o tri granska kolektivna ugovora, a to su:

– Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje (Nar. nov., br. 142/10.);

– Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 7/11.);

– Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoš-kolskim ustanovama (Nar. nov., br. 66/11.).

Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave od-luke drugoj strani i sindikatima. To znači da će se navedeni kolektivni ugovori i dalje primjenjivati i za vrijeme trajanja otkaznog roka od 3 mjeseca. Osim navedenog bitno je napomenuti da je čl. 5. Kolek-tivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama uređeno pravno važenje tog Ugovora, odnosno uređeno je da se i nakon isteka roka na koji je sklopljen taj Ugovor i u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje primje-njuju sve do sklapanja novog kolektivnog ugovora kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu. Pre-ma našem mišljenju otkazani Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama s ob-zirom na to da je ugovorena produžena primjena i dalje će se primjenjivati produženo, odnosno u tra-janju od najduže tri mjeseca (nakon isteka otkaznog roka, daljnja tri mjeseca) jer je prema odredbama Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartit-nim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje (Nar. nov., br. 82/12. i 88/12.) uređena takva odredba.

Važno je napomenuti da neovisno o tome što je zaključen Dodatak II. TKU-a pojedine odredbe Dodataka I. TKU-a i dalje ostaju na snazi. Naime, prema odredbama čl. 6. st. 2. Dodatka I. radi uvaža-vanja zahtjeva sindikata glede istovjetnosti prava u javnim službama, Vlada je priznala utuživost odre-đenih materijalnih prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama za pojedine djelatnosti ako pojedi no materijalno pravo postane utuživo na temelju nekog posebno (granskog) kolek-tivnog ugovora, u opsegu i visini materijalnih prava sadržanih u tim kolektivnim ugovorima. U skladu s navedenim, smatramo da će se pri određivanju prava na naknadu troškova prijevoza, dnevnicu za službeno putovanje u zemlji, jubilarnu nagradu i terenski dodatak i dalje primjenjivati prava prema

važećim granskim kolektivnim ugovorima za poje-dine djelatnosti u kojima je to pravo uređeno povolj-nije u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor.

Ostali posebni (granski) kolektivni ugovori koji su zaključeni prije 12. prosinca 2012., odnosno pri-je stupanja na snagu novoga Temeljnog kolektivnog ugovora, koji su još na snazi za pojedine djelatnosti javnih službi su:

– Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skr-bi (Nar. nov., br. 133/11.);

– Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz dr-žavnog proračuna (Nar. nov., br. 146/11.).

S obzirom na to da je još uvijek na snazi Kolek-tivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi i kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, zapo-sleni u javnim službama i dalje imaju mogućnost primjene povoljnijeg prava iz tih ugovora u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor.

4. NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA4.1. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIPravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak

na posao i odlazak s posla uređuje čl. 59. Kolektiv-nog ugovora. Navedenim člankom opširno su i de-taljno uređena pitanja naknade troškova prijevo-za na posao i s posla, od kojih su neka smanjena u odnosu na Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 93/08.), Dodatak Ko-lektivnom ugovoru (Nar. nov., br. 39/09.) i Dodatak II. Kolektivnog ugovora (Nar. nov., br. 90/10.) koji se primjenjivao do 2. kolovoza 2012.

Članak 59. Kolektivnog ugovora sadržava 19 sta-vaka. Smanjenje prava se odnosi na pravo na na-knadu troškova prijevoza za dolazak i odlazak s pola u odnosu na prava državnih službenika koja su se primjenjivala do 2. kolovoza 2012. Državni službe-nik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja. nema pravo na naknadu troškova mje-snog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mje-stu rada. Državnom službeniku koji se za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesnim javnim prijevozom, a taj prijevoz omogućuje redoviti dola-zak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna na-knada umanjuje za 25%.

4.2. JAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIU skladu s čl. 91. i 92. Temeljnoga kolektivnog

ugovora uređeno je da materijalna prava iz čl. 67. Te-meljnoga kolektivnog ugovora ne mogu biti predmet uređenja granskih kolektivnih ugovora. Na taj način ugovorene strane imaju namjeru naknadu troškova za prijevoz za dolazaka na posao i odlazaka s posla urediti kao pravo koje se može ugovarati jedino u Temeljnom kolektivnim ugovoru. Prava na nakna-du troškova za dolazak na posao i odlazak na posao odredbama Temeljnog kolektivnog ugovora nešto je drukčije uređeno u odnosu na prava koja su javni službenici imali prije zaključivanja Temeljnoga ko-lektivnog ugovora.


Smanjenje se odnosi na javne službenike koji se za dolazak na posao i povratak s posla ne koriste mjesnim javnim prijevozom, a imaju stvarni trošak prijevoza za koji im se isplaćuje naknada. Ta se na-knada može isplatiti samo na način da se mjesečna naknada umanji za 25%. Smanjenje se odnosi i na javnog službenika koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, na način da nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. No, s obzirom na to da neki granski kolektivni ugovori za pojedine djelatnosti imaju ugovornu odredbu o naknadi troš-kova za dolazak na posao i odlazak s posla te da je ri-ječ o granskim kolektivnim ugovorima zaključenim prije zaključivanja Temeljnoga kolektivnog ugovora, odnosno prije 12. prosinca 2012., mišljenja smo da se ti granski kolektivni ugovori i dalje primjenju-ju ako je to pravo za zaposlenika povoljnije uređe-no u granskom kolektivnom ugovoru u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor. To znači da zaposleni u javnim službama kojima je pravo na naknadu troš-kova prijevoza povoljnije uređeno u granskom ko-lektivnom u odnosu na Temeljni kolektivni ugovor, pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla ostvaruju sve dok su ti po-sebni kolektivni ugovori na snazi, ako im je to pravo povoljnije. Riječ je kolektivnom ugovoru za djelat-nost socijalne skrbi, za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna, za znanost i visoko obrazovanje, za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama te za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama. Odredbe o zabrani ugovaranja prava na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla u granskim ko-lektivnim ugovorima prema našem mišljenju odno-se se na posebne ugovore koji su se trebali zaključiti nakon 12. prosinca 2012.

5. PRAVO NA DNEVNICU 5.1. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIVisina dnevnice za službena putovanja u zemlji

na temelju čl. 55. Kolektivnog ugovora uređena je u svoti 170,00 kn, a za službena putovanja u inozem-stvo dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Od-lukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sred-stava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.).

No, u skladu s čl. 3. Dodatak II. kojim se uređuje način isplate izuzetnih rješenja u isplatama određe-nih materijalnih prava visina dnevnice za službena putovanja u zemlji iz čl. 55. st. 2. Kolektivnog ugovo-ra privremeno iznosi 150,00 kn, i to ne samo za 2014. nego će se mjera privremenog umanjenja određe-nih materijalnih prava primjenjivati sve dok se ku-mulativno ne ispuni rast bruto domaćeg proizvoda u tri uzastopna tromjesečja i kad deficit proračuna Republike Hrvatske (dalje: RH) bude manji od 3%. Prestankom važenja Dodatka II., a za vrijeme važe-nja Kolektivnog ugovora, nastavljaju se u cijelosti primjenjivati sva prava iz kolektivnog ugovora.

Ako je državnom službeniku osigurana primje-rena dnevna prehrana, isplatit će mu se 40% svote

dnevnice. Za službeno putovanje koje je trajalo do 12 sati pod odgovarajućom dnevnom prehranom podrazumijeva se da je državnom službeniku osi-guran barem jedan topli obrok, a za službeno puto-vanje koje je trajalo više od 12 sati podrazumijeva se da su državnom službeniku osigurana tri obroka, od kojih barem jedan mora biti topli obrok.

Ako službeno putovanje traje između 12 i 24 sata, državni službenik ima pravo na punu dnevnicu, a ako službeno putovanje traje između 8 i 12 sati, dr-žavni službenik ostvaruje pravo na pola dnevnice. Dakle, Kolektivni ugovor uređuje pravo na isplatu dnevnice u zemlji, a to je pravo vezano za:

• vremensko trajanje službenog puta i• naznaku je li osigurana prehrana.

5.2. JAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIPravo službenika i namještenika u javnim služ-

bama (dalje: zaposlenika ) na dnevnicu u zemlji i inozemstvu određuju odredbe Temeljnoga kolek-tivnog ugovora i posebni kolektivni ugovori za po-jedine djelatnosti.

U skladu s odredbama čl. 64. Temeljnoga kolek-tivnog ugovora, zaposleniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica od 170,00 kn. Dodatkom II. TKU-a privremeno je to pravo sma-njeno na 150,00 kn. S obzirom na to da je pravo na dnevnicu u zemlji u svoti od 170,00 pravo koje je uređeno Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, smatramo da će se pri određivanju prava na naknadu za dnevnicu za službeno putovanje u zemlji i dalje primjenjivati pravo na dnevnicu u svoti od 170,00 kn sve dok je to pravo uređeno povoljnije u odnosu na Temeljni ko-lektivni ugovor. S obzirom na to da je otkazni rok tri mjeseca od dana dostave odluke drugoj strani, odnosno sindikatima, kolektivni ugovor za sred-njoškolske ustanove i dalje će se primjenjivati i za vrijeme trajanja otkaznog roka od 3 mjeseca.

6. JUBILARNA NAGRADA6.1. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIPravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu

službu ili rad u državnim tijelima i jedinicama lo-kalne i područne (regionalne) samouprave za 5, 10, 15, 20, 25, 20, 25, 35, 40 i 45 navršenih godina uređuje čl. 62. Kolektivnog ugovora. Međutim, čl. 5. Dodatka II. utvrđena je osnovica za isplatu jubilarnih nagra-da na temelju čl. 62. st. 2. Kolektivnog ugovora, koja se privremeno primjenjuje u svoti od 500,00 kn. Na-vedena se odredba primjenjuje sve dok ne dođe do pozitivnog rasta bruto domaćeg proizvoda u tri uza-stopna tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3% za vrijeme važenja Kolektiv-nog ugovora. To znači da državni službenici ostva-ruju pravo na jubilarnu nagradu temeljem osnovice od 500,00 kn.

6.2. JAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIJavni službenik u skladu s čl. 69. Temeljnoga ko-

lektivnog ugovora ima pravo na jubilarnu nagradu ako navrši 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina staža te da osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. Dodatkom II. TKU-a na jednak


je način kao i kod državnih službenika uređeno da se osnovica za isplatu jubilarne nagrade privreme-no umanjuje sve do pozitivnog rasta bruto domaćeg proizvoda u tri uzastopna tromjesečja i deficita pro-računa Republike Hrvatske manjeg od 3% za vrije-me važenja Temeljnoga kolektivnog ugovora.

7. TERENSKI DODATAK7.1. DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIDržavni službenik u skladu s čl. 56. Kolektivnog

ugovora za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog bo-ravka ima pravo na dodatak za rad na terenu u svoti od 170,00 kn, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio. Dodatkom II. uređeno je da visina terenskog dodatka privremeno iznosi 150,00 kn.

7.2. JAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICIPrema odredbama čl. 65. Temeljnoga kolektivnog

ugovora javnom službeniku pripada pravo na teren-ski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troš-kove života zbog boravka na terenu. Uređeno je da se visina terenskog dodatka isplaćuje na način utvrđen za državna tijela. Dodatkom II. uređeno je da visina terenskog dodatka privremeno iznosi 150,00 kn.

8. PRAVO NA REGRES I BOŽIĆNICU8.1. DRŽAVNI SLUŽBENICINa temelju čl. 2. Dodatka II. regres za korištenje

godišnjeg odmora privremeno se neće isplaćivati državnim službenicima. Jednako tako, na teme-lju čl. 6. Dodatka II. državnom službeniku neće se isplaćivati ni božićnica.

8.2. JAVNI SLUŽBENICINa jednak način kao i kod državnih službenika i

kod javnih službenika pravo na regres i božićnicu koje je uređeno Temeljnim kolektivnim ugovorom neće se privremeno primjenjivati na temelju Dodat-ka II. TKU-a. Za javne službenike uskratu navedenih prava dodatno uređuje i Zakon o uskrati.

9. MATERIJALNA PRAVA LOKALNIH SLUŽBENIKAMaterijalna i druga prava lokalnih službenika u

koje ubrajamo i pravo na dnevnice, prijevoz s posla i na posao, jubilarnu nagradu, božićnicu i sl. mogu se na temelju čl. 3. Zakona o službenicima i namješte-nicima u LP(R)S-u urediti kolektivnim ugovorom. Ugovorene strane pri sklapanju kolektivnog ugovo-ra su predstavnici sindikata i lokalni dužnosnici. Na sva pitanja koja nisu uređena Zakonom o službeni-cima i namještenicima u LP(R)S-u ili posebnim za-konom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuje se Zakon o radu kao opći propis iz područja rada.

S obzirom na to da nisu svi LP(R)S-i sklopili ko-lektivne ugovore, nameće se pitanje koji je pravni temelj za ostvarivanje prava na pravo na dnevnice, prijevoz s posla i na posao, jubilarnu nagradu, božić-nicu i sl. za lokalnog službenika?

Ako u lokalnim jedinicama postoje zaključeni kolektivni ugovori, lokalni službenici u tim jedini-

cama imaju materijalna i druga prava uređena tim kolektivnim ugovorima, odnosno pravo na dnevni-ce, prijevoz s posla i na posao, jubilarnu nagradu, božićnicu i sl. Nasuprot navedenom, lokalne jedini-ce koje nemaju zaključene kolektivne ugovore mogu svoja materijalna i druga prava, pa tako i pravo na dnevnice, prijevoz s posla i na posao, jubilarnu na-gradu, božićnicu i sl. urediti tako da predstavničko tijelo donese odluku o materijalnim i drugim pra-vima lokalnih službenika ili da predstavničko tijelo donese odluku da će se na materijalna i druga prava lokalnih službenika primjenjivati odredbe Kolektiv-nog ugovora Dodatak I. i Dodatak II. (dalje: Kolek-tivni ugovor za državne službenike i namještenike).

10. MATERIJALNA PRAVA LOKALNIH DUŽNOSNIKA

Lokalni dužnosnici i njihovi zamjenici u skladu s čl. 90. Zakona o LP(R)S-u za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnosti na koju su izabrani ili imenova-ni ostvaruju određena materijalna i druga prava iz rada. Određena materijalna i druga prava, kao što su pravo na dnevnice, prijevoz s posla i na posao, jubilarnu nagradu, božićnicu i sl., za lokalne duž-nosnike i njihove zamjenike koji dužnost obnašaju profesionalno mogu odlukom odrediti predstavnič-ka tijela lokalne jedinice.

Jednako tako, predstavnička tijela lokalne jedini-ce mogu odlukom utvrditi da se na lokalne dužno-snike pri određivanju materijalnih i drugih prava, pa tako i pravo na dnevnice, prijevoz s posla i na po-sao, jubilarnu nagradu, božićnicu i sl., primjenjuju odredbe kolektivnog ugovora koje se primjenjuju i na lokalne službenike u upravnim tijelima iste lo-kalne jedinice

11. MATERIJALNA PRAVA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA

Na temelju čl. 11. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika državni dužnosnici imaju pravo na naknadu određenih materijalnih prava. Člankom 13. tog propisa uređeno je da državni duž-nosnici imaju pravo na naknadu za odvojen život, pravo na naknadu troškova za službeno putovanje te pravo na naknadu troškova prehrane. Jednako tako, uređeno je da se za te naknade na državne dužnosnike primjenjuju propisi koji se odnose i na ostale korisnike državnog proračuna. Na temelju čl. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i na-mještenike izrijekom je uređeno da se njime utvrđu-ju prava i obveze iz rada i na osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. To znači da nije propisano da se Kolek-tivni ugovor za državne službenike i namještenike primjenjuje na državne dužnosnike. Jednako tako, za državne dužnosnike koji obnašaju dužnost u javnim službama ne primjenjuje se ni Temeljni ko-lektivni ugovor, Dodataka I. TKU-a i Dodatak II. TKU-a (dalje: Temeljni kolektivni ugovor za služ-benike i namještenike u javnim službama). Naime, u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama navedeno je da se njime utvrđuju prava i obveze iz rada i na osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama


na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama. S obzirom na to da nije donesen niti jedan drugi propis koji se primjenjuje na nakna-du troškova za službeno putovanje državnih dužno-snika osim Odluke, smatramo da je visina dnevnice za službeno putovanje za državne dužnosnike utvr-đena Odlukom u svoti od 150,00. Pravo na naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu za obavljanje službenih poslova u mjestu prebivališta obitelji, također je uređeno Odlukom i utvrđeno je u mjesečnoj svoti od 1.000,00 kn.

12. MATERIJALNA PRAVA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA

Na temelju čl. 8. Zakona o plaćama sudaca i dru-gih pravosudnih dužnosnika za vrijeme obnašanja pravosudne dužnosti pravosudni dužnosnici imaju

pravo na naknadu troškova za odvojen život, na-knadu troškova za službeno putovanje te naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako dužnosnik ne prebiva u mjestu sjedišta pravosudnog tijela. Na pravosudne dužnosnike na jednak način kao i na državne dužnosnika ne primjenjuju se odredbe Ko-lektivnog ugovora za državne službenike i namje-štenike. s obzirom na to da se odredbe tog ugovora odnose samo na državne službenika i namještenika zaposlene u državnim tijelima. Stoga se pri određi-vanju prava na visinu dnevnice za službena putova-nja u zemlji pravosudnih dužnosnika primjenjuje Odluka kojom je visina dnevnice utvrđena u svoti od 150,00 kn. Naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu za obavljanje službe-nih poslova u mjestu prebivališta obitelji, također je uređena Odlukom u mjesečnoj svoti od 1.000,00 kn.

Ljubica ĐUKANOVIĆ, dipl.iur.* UDK 330.5/331.

Novi Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Vlada Republike Hrvatske s jedne strane i Samo-stalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske

i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medi-cinskih tehničara s druge strane zaključili su 2. prosinca 2013. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja (Ugovorom se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u svoti većoj od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava rad-nika osiguravaju u državnom proračunu).

Pod sredstvima koja se u svoti većoj od 50% troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provedbi zdravstvene zaštite ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje (dalje: Zavod).

1. UVOD1*

Zaključeni Kolektivni ugovor za djelatnost zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja (dalje: Ugovor) iz-među Vlade Republike Hrvatske s jedne strane i Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske i Hrvatskog strukovnog sindikata medi-cinskih sestara – medicinskih tehničara (dalje: Sin-dikati) primjenjuje se od 1. prosinca 2013.

Ugovor je zaključen na vrijeme od 4 godine, a on obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe. Prava i obveze utvrđene Ugovo-rom, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službeni-ke i namještenike u javnim službama i Dodatcima kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama čine jedinstven sustav pa se nji-

* pomoćnica ministra zdravlja

hove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pita-nja za radnike povoljnije riješena.

Ugovorne su se strane dogovorile da će, ako na-stane kolektivni radni spor koji bi mogao dovesti do štrajka, provesti postupak mirenja i ugovoriti na-čin i rokove mirenja, kao i prihvat i učinke mirenja. Ugovorne strane mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, o čemu se moraju izjasniti prvoga idućega radnoga dana nakon primitka prijedloga, u suprotnom se smatra da ga nisu prihvatile. Prijedlog koji prihvate obje ugovorne strane ima pravnu sna-gu i učinke kolektivnog ugovora. Ugovorne strane mogu se dogovoriti da spor iznesu pred arbitražu, a troškove mirenja i arbitraže snose ravnopravno.

Ugovorne su se strane dogovorile da za vrijeme važenja Ugovora Sindikati neće štrajkati radi pitanja koja su Ugovorom uređena, s tim da suzdržavanje od štrajka ne isključuje pravo na štrajk za sva druga neriješena pitanja te za slučaj spora oko izmjene ili dopune Ugovora.

Za tumačenje Ugovora ugovorne strane osnivaju zajedničko povjerenstvo u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Ugovora.

Povjerenstvo za tumačenje ovoga Ugovora:• daje obvezujuća tumačenja odredaba ovoga

Ugovora i o njima obavještava obje ugovorne strane,

• prati izvršavanje ovoga Ugovora,• izvještava obje ugovorne strane o kršenju ovo-

ga Ugovora.Ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumače-

nja pojedinih odredaba Ugovora, povjerit će tuma-čenje neutralnom stručnjaku. Tumačenje neutral-


nog stručnjaka povjerenstvo je obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje. Tumačenja povjerenstva ob-vezna su i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu sna-gu i učinke kolektivnog ugovora. Povjerenstvo za tumačenje obvezno je dati tumačenje u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva, a u pitanjima koji-ma se tumačenje povjerava neutralnom stručnjaku u roku od 60 dana koji je obvezan dati svoje tumače-nje u roku od 15 dana.

Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune Ugovora. U ime Sindikata prijedlog izmjena i dopuna može podnijeti pregovarački odbor. Ugo-vorna strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu Ugovora mora se pismeno očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pri-stupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopu-ni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga. U protivnom stekli su se uvjeti za primjenu odredaba o postupku mirenja.

Ugovor se može pismeno otkazati s otkaznim ro-kom od 3 mjeseca, a mogu ga otkazati obje ugovorne strane u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti. Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predlo-žiti izmjene i dopune Ugovora. Pregovore o novom Ugovoru strane će započeti najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je zaključen.

Ako u vremenu važenja Ugovora ne bude sklopljen novi Kolektivni ugovor, nakon isteka roka na koji je Ugovor sklopljen, u njemu sadržana pravna pravi-la kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa kao dio prethodno sklopljenih ugo-vora o radu produženo se primjenjuju do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže tri mjeseca od isteka roka na koji je Ugovor sklopljen.

2. RADNI ODNOSI2.1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA2.1.1. Probni radUgovor sadržava odredbu o probnom radu te je

čl. 24. Ugovora dogovoreno da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad.

Probni rad može trajati najduže:• mjesec dana za radna mjesta IV. vrste za koje je

opći uvjet niža stručna sprema ili osnovna škola;• dva mjeseca za radna mjesta III. vrste za koje je

opći uvjet srednjoškolsko obrazovanje;• tri mjeseca za radna mjesta II. vrste za koje je

opći uvjet viša stručna sprema stečena prema prije važećim propisima, odnosno završen stručni studij ili preddiplomski sveučilišni i ve-leučilišni stručni studij i

• šest mjeseci za radna mjesta I. vrste za koje je opći uvjet visoka stručna sprema stečena pre-ma prije važećim propisima, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveučilišni i veleu-čilišni stručni studij (specijalistički diplomski stručni studij) ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

Probni rad može se iznimno produžiti zbog objek-tivnih razloga (bolest, mobilizacija i sl.) za onoliko vremena koliko je radnik bio odsutan, ako je bio od-sutan najmanje deset dana.

Prema čl. 25. Ugovora radniku koji nije zadovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pismenom obliku i obrazložen. Posloda-vac je obvezan radniku dostaviti otkaz najkasnije posljednjega dana probnoga rada, a ako to ne uči-ni, smatrat će se da je radnik zadovoljio na probnom radu.

2.1.2. PripravniciČlankom 26. Ugovora propisano je da se ugovor o

radu može zaključiti s pripravnikom koji se osposo-bljava za samostalan rad za koji se školovao, i to na radnim mjestima od I. do III. vrste.

Pripravnički staž može se obavljati na temelju: • ugovora o radu na određeno vrijeme ili • ugovora o stručnom osposobljavanju za rad

bez zasnivanja radnog odnosa, uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja.

Radi osposobljavanja za samostalan rad posloda-vac je obvezan primiti na pripravnički staž određeni broj pripravnika u skladu s propisom koji donosi mi-nistar zdravlja.

2.1.3. Pripravnički stažZa pripravnike nezdravstvene radnike, ako po-

sebnim propisima nije drukčije utvrđeno, priprav-nički staž može trajati najdulje:

• 3 mjeseca za obavljanje poslova radnih mjesta III. vrste;

• 6 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta II. vrste;

• 12 mjeseci za obavljanje poslova radnih mjesta I. vrste.

Na zahtjev pripravnika pripravnički staž može se skratiti za jednu trećinu, ako poslodavac ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

Pripravniku se mora odrediti stručna osoba koja će pratiti njegov rad prema planu i programu os-posobljavanja koji mu mora biti uručen. Pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, za koji mora dobiti ispitni pro-gram i popis ispitne literature. Prije polaganja struč-nog ispita pripravnik ima pravo na plaćeni dopust zadnji mjesec u okviru pripravničkog staža.

3. RADNO VRIJEME3.1. RADNI TJEDANPuno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno, a tjedno

radno vrijeme raspoređeno je na pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka, dok je za orga-nizaciju rada odgovoran poslodavac. Poslodavac je dužan organizirati rad na način da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati, s tim da u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osi-guranja nema dvokratnog radnog vremena.

Ugovorne su strane dogovorile da za posebne po-slove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odredi-ti drukčiji dnevni ili tjedni raspored. Taj raspored mora biti u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar zdravlja, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.


Posebno je ugovoreno da u slučaju preraspodje-le radnog vremena i rasporeda radnog vremena u smjenama, turnusu i dežurstvu, da se radno vrije-me svodi na prosječno puno radno vrijeme na razi-ni mjeseca. To znači da radno vrijeme iznad punog radnog vremena, bilo da je ostvareno u smjenskom radu, radu u turnusu ili u dežurstvu, koje je iznad ukupnog radnog vremena je prekovremeni rad te se kao takav mora evidentirati i platiti. Ova odredba Ugovora zahtjeva od poslodavca da za svakog rad-nika unaprijed sačini raspored rada kako bi preko-vremeni rad radnika sveo u zakonom dopušteni i propisani prekovremeni rad.

3.2. SKRAĆENO RADNO VRIJEMEUgovorom je u čl. 31. ugovoreno da na poslovima

na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja, rad-no vrijeme skraćuje se razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i sposobnost radnika.

Poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjeca-ja su sljedeći poslovi:

• s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja,• intravenozna aplikacija citostatika.Da bi radnik ostvario pravo na skraćeno radno

vrijeme za rad na poslovima na kojima ni uz primje-nu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radni-ka od štetnog utjecaja, to pravo ostvaruje pod uvje-tom da se ti poslovi obavljaju 2/3 radnog vremena.

Za poslove na kojima ni uz primjenu mjera zašti-te na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnog utjecaja određen je opseg skraćenoga radnog vre-mena na 35 sati tjedno.

4. ODMORI I DOPUSTI4.1. STANKAPrema čl. 32. Ugovora odmor u tijeku rada (stan-

ka) svakodnevno traje najmanje 30 minuta, a vri-jeme odmora ubraja se u radno vrijeme i ne može se odrediti u prva tri sata nakon početka radnoga vremena, niti u zadnja dva sata prije završetka rad-noga vremena. Novost je da ako postoje odgovara-jući uvjeti, da će poslodavac osigurati prostor i do-stupnost konzumacije obroka u krugu ustanove, čiji trošak snosi radnik, odnosno omogućiti korištenje stankom za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika. Isto tako, ako priroda posla ne omogućuje stanku u tijeku rada, poslodavac će radniku omogućiti da dnevno radi toliko kraće.

4.2. ODMOR IZMEĐU DVAJU RADNIH DANA I NAJDULJE NEPREKIDNO TRAJANJE RADA

Radnik ima pravo na odmor između dvaju uza-stopnih radnih dana od najmanje 12 sati neprekid-no, s tim da u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odmor između dvaju uzastopnih radnih dana može izno-siti manje od 12 sati, ali ne manje od 10 sati. Radnik ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.

4.3. TJEDNI ODMORRadnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od

48 sati neprekidno, s tim da su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja. Ako radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjed-nog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti tijekom sljedećeg tjedna, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

4.4. GODIŠNJI ODMORTrajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se

na 20 dana, koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kri-terijima utvrđenim kako slijedi:

a) s obzirom na duljinu radnog staža – od 5 do 10 godina 2 radna dana – od 10 do 15 godina 3 radna dana – od 15 do 20 godina 4 radna dana – od 20 do 25 godina 5 radnih dana – od 25 do 30 godina 6 radnih dana – od 30 do 35 godina 7 radnih dana – više od 35 godina 8 radnih dana

b) prema složenosti poslova – poslovi zdravstvenog radnika specijalista 5

radnih dana – poslovi VSS, odnosno sa završenim preddi-

plomskim i diplomskim sveučilišnim i vele-učilišnim stručnim studijem (specijalistič-ki diplomski stručni studij) ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem 4 radna dana

– poslovi VŠS, odnosno sa završenim stručnim studijem ili završenim preddiplomskim sveu-čilišnim i veleučilišnim stručnim studijem 3 radna dana

– poslovi SSS, VKV, KV 2 radna dana – ostali poslovi 1 radni dan

c) prema posebnim socijalnim uvjetima – roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim ma-

lodobnim djetetom 2 radna dana – roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako

daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan – roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepira-

nog djeteta 3 radna dana – invalidu i radniku sa 70% i više tjelesnog ošte-

ćenja 2 radna danad) prema uvjetima rada

– rad u smjenama – rad u turnusu – rad s pripravnošću ili dežurstvom – rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena – rad uz specifično otežane uvjete rada određene

pravilnikom Zavoda, uz suglasnost Sindikata 2 radna dana

e) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena

– na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica – na odjelima s bolesnicima koji se liječe od

AIDS-a – na odjelima s bolesnicima koji se liječe od ak-

tivnog TBC-awww.rrif.hr


– na patologiji i citologiji – s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja – na intravenoznoj aplikaciji citostatika – na nuklearnoj medicini – na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim po-

stupcima – na gastroenterologiji – ERCP – na interventnoj gastroenterologiji – na interventnoj kardiologiji – na interventnoj pulmologiji – u djelatnosti hitne medicine – na forenzičnoj psihijatriji – u operacijskoj dvorani – primalje u rađaoni – na cerebrospinalnim odjelima u specijalnim

bolnicama – u jedinicama intenzivnog liječenja

5 radnih dana.Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može izno-

siti više od 30 radnih dana, a samo iznimno radniku koji radi na poslovima iz čl. 35. st. 1. podst. e), sli-jepom radniku i darivatelju parenhimnih organa, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalen-darsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u re-dovnom radnom vremenu.

Radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno za-konom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

4.5. ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA

Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora poslodavac dostavlja radniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, a može mu odgodi-ti, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora, samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca. Radniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno ko-rištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, s tim da ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno preki-dom korištenja godišnjeg odmora. Tim troškovi ma smatraju se putni i drugi troškovi.

Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza koji je radnik koristio u polasku i povrat-ku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio go-dišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini određenoj Ugovo-rom. Drugim troškovima smatraju se ostali izdatci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom do-kumentacijom.

4.6. PLAĆENI DOPUSTUgovoreno je da radnik ima pravo na plaćeni do-

pust tijekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima:

– sklapanja braka 5 radnih dana – rođenja djeteta 5 radnih dana – smrti supružnika, djeteta, roditelja, posvoje-

nika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka, očuha i pomajke 5 radnih dana

– smrti brata ili sestre, djeda ili bake, pradjeda, prabake te roditelja supružnika 2 radna dana

– selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

– selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana

– teške bolesti roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

– nastupanja u kulturnim i sportskim prired-bama 1 radni dan

– dobrovoljno davanje krvi i darivanje organa 2 radna dana za svako darivanje

– sudjelovanja na sindikalnim susretima, se-minarima, obrazovanju za sindikalne aktiv-nosti i dr. 2 radna dana

– elementarne nepogode 5 radnih dana.Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki

smrtni slučaj naveden u čl. 38. st. 1., neovisno o bro-ju dana koje je tijekom iste godine iskoristio po dru-gim osnovama. Ako se smrtni slučaj dogodi za vrije-me dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika korištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koristi plaćeni dopust.

4.7. OBVEZNA EDUKACIJA ZA POTREBE POSLODAVCA

Za potrebe usavršavanja ili obrazovanja za potre-be poslodavca radnik ima pravo na plaćeni dopust za:

– polaganje stručnog ispita 7 dana – polaganje specijalističkog ispita 15 dana – polaganje ispita iz uže specijalizacije 10 dana – obvezno kontinuirano usavršavanje radi stje-

canja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje 7 dana

– polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fa-kultetu 10 dana.

Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koje je radnika upu-tio poslodavac za potrebe poslodavca i/ili radi ob-veznog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom prove-denim na radu.

4.8. TROŠKOVI EDUKACIJEUgovoreno je da poslodavac osigurava sredstva

za edukaciju radnika na temelju usuglašenih inte-resa poslodavca i radnika. Za potrebe edukacije u tuzemstvu zbog obveznog kontinuiranog usavrša-vanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samo-stalan rad, radniku će se osigurati plaćeni dopust, kotizacija, putni troškovi i troškovi smještaja.

Za potrebe edukacije u inozemstvu zbog obve-znog kontinuiranog usavršavanja radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, poslodavac će radniku osigurati plaćeni dopust.

www.rrif.hr


4.9. DOPUST ZA ŠKOLOVANJEČlankom 42. Ugovora dogovoreno je da radnik

ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne godine za potrebe vlastitog školovanja i stručnog usavrša-vanja, i to:

– 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u sred-njoj školi,

– 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fa-kultetu,

– 5 dana za prisustvovanje stručnim seminari-ma i savjetovanjima,

– 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informa-tičko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).

Školovanje i stručno usavršavanje treba biti u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili njegovom profesi-jom ili djelatnošću poslodavca. Za školovanje na koje ga je uputio poslodavac radnik ima pravo na plaćeni dopust pod uvjetima iz st. 1. i 2. čl. 42. Ugovora.

4.10. NEPLAĆENI DOPUSTRadniku se može odobriti dopust bez naknade

plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u tijeku ka-lendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i dokazan i da neće izazvati teškoće u obavljanju poslova, a osobito radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlastiti trošak, sudjelovanja na kultur-no-umjetničkim i sportskim priredbama, vlastitog školovanja, doškolovanja, osposobljavanja, usavrša-vanja ili specijalizacije.

5. NAKNADA ŠTETE5.1. UVJETI I NAČINI SMANJIVANJA I

OSLOBAĐANJA OD NAKNADE ŠTETEUgovoreni su i uvjeti i načini smanjivanja i oslo-

bađanja od naknade štete iz Zakona o radu, tako da će se šteta smanjiti pod uvjetom da nije učinjena na-mjerno, da radnik do sada nije uzrokovao štete te da je poduzeo sve da se šteta otkloni:

– ako se šteta može u cijelosti ili djelomično ot-kloniti radom u ustanovi i sredstvima rada ustanove ili

– ako je radnik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila ili

– ako je riječ o invalidu, starijem radniku ili sa-mohranom roditelju ili skrbniku ili

– ako je riječ o manjoj šteti.Smanjenje štete iz navedenih razloga iznosi naj-

manje 20%, a radnika se može i u cijelosti osloboditi od naknade štete.

6. PRESTANAK UGOVORA O RADU6.1. ZABRANA OTKAZA BEZ PRETHODNE

SUGLASNOSTI Ugovorne su strane ugovorile da se bez prethodne

suglasnosti sindikalnog povjerenika ne može otka-zati ugovor o radu:

• radniku nakon 25 godina radnog staža kod istog poslodavca i 50 godina života,

• trudnici, odnosno ženi koja doji dijete,• majci djeteta do navršene 8. godine života djeteta,• invalidnoj osobi,

• samohranom roditelju malodobnog djeteta,• roditelju s troje ili više djece do navršene 15.

godine najmlađeg djeteta, odnosno djece na redovnom školovanju,

• roditelju djeteta s poteškoćama u razvoju.Ako je radnik član sindikata, prethodna sugla-

snost traži se od sindikalnog povjerenika sindikata čiji je radnik član. Ako se sindikalni povjerenik u roku od 8 dana ne izjasni ili ne uskrati suglasnost, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca.

6.2. OTKAZ UVJETOVAN SKRIVLJENIM PONAŠANJEM RADNIKA I IZVANREDNI OTKAZ

Poslodavac može redovito otkazati radniku ako utvrdi da je radnik povrijedio obveze iz radnoga od-nosa, a osobito zbog:

• neizvršavanja ili nesavjesnog, nepravodobnog i nemarnog izvršavanja radnih obveza,

• neopravdanog nedolaska na posao ili samo-voljnog napuštanja posla, zbog čega se pore-mećuje rad ili organizacija rada poslodavca,

• nedopuštenog korištenja sredstvima poslodav-ca,

• povrede propisa o sigurnosti i zaštiti na radu i propisa o zaštiti od požara, zbog čega je nastu-pila ili mogla nastupiti šteta,

• odavanja poslovne tajne određene zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu,

• zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti,• nanošenja znatnije štete,• nepropisnog i nekorektnog odnosa prema rad-

nicima i korisnicima ili njihovo šikaniranje,• zlouporabe korištenja privremene nesposob-

nosti za rad.Radi kršenja navedenih obveza poslodavac može

izvanredno otkazati ugovor o radu samo pod uvjeti-ma utvrđenim Zakonom o radu. Namjeru redovitog otkaza članu sindikata poslodavac je obvezan do-staviti sindikatu čiji je radnik član. Sindikat se može pismenim putem očitovati o namjeri poslodavca u roku od 8 dana od dana primitka iste. Ako se sindi-kat pismeno usprotivio namjeri poslodavca, poslo-davac je dužan očitovanje razmotriti i o njemu se pismeno očitovati u roku od 8 dana.

7. PLAĆAČlankom 57. Ugovora ugovoreno je da plaću rad-

nika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspo-ređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodatci na osnovnu plaću su: stimulacija, dodatci za posebne uvjete rada, dodatci i uvećanja plaća.

7.1. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA OSTVARENOG NA TRŽIŠTU

Ugovorne su strane ugovorile da poslodavac koji izvan sredstava Zavoda i proračuna ostvaruje i pri-hode pružajući svoje usluge na tržištu može radni-cima, u slučaju pozitivnog financijskog poslovanja, povećati plaće prema osnovama i mjerilima utvrđe-nim općim aktom poslodavca u skladu s posebnim


propisom, uz prethodnu suglasnost ministarstva.Osnovica za izračun plaće utvrđivat će se Spora-

zumom sindikata javnih službi i Vlade RH.

7.2. ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆAČlankom 50. Ugovora ugovoreno je da u djelatno-

sti zdravstva i zdravstvenog osiguranja nema tajno-sti plaća, a javnost plaća osigurava se dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnosti te neposrednim uvi-dom sindikalnog povjerenika.

Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jed-nom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u ispla-tu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprino-sa za svakog radnika.

Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz pla-će radnika, ne može biti predmet javne objave te je dužnost sindikalnog povjerenika čuvati tajnost tih podataka.

7.3. UVEĆANJE PLAĆEOsnovna plaća radniku uvećat će se:za rad noću 40%• za rad subotom 25%• za rad nedjeljom 35%• za prekovremeni rad 50%• za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u

smjenskom radu ili u turnusima.Smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema

utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslije-podnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48.

Uvećanje plaće iz st. 1. podst. 5. ovoga članka utvrđuje se za efektivno odrađene sate u drugoj smjeni, odnosno od 14 do 22 sata.

Noćni je rad u pravilu rad radnika u vremenu iz-među 22 sata uvečer i 6 sati ujutro sljedećega dana.

Za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim ras-poredom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje rad-nik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-sat-nog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov pismeni zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada odobriti korištenje

slobodnih dana prema ostvarenim satima preko-vremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog bro-ja sati i slobodnih dana), u skladu s mogućnostima organizacije rada.

Dodatci iz čl. 51. st. 1. i 8. međusobno se ne isklju-čuju.

7.4. RAD NA BLAGDANSati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog

vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zako-na o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.

7.5. DEŽURSTVOUgovorne su strane ugovorile, u skladu sa Zako-

nom o zdravstvenoj zaštiti, da je dežurstvo oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi nakon redovitoga radnog vremena ustano-ve, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspolo-živ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili dru-gom mjestu koje odredi poslodavac.

Novost je da se vrijeme koje radnik provede u de-žurstvu smatra radnim vremenom. Primopredaja službe nakon dežurstva mora biti unutar 30 minuta po prestanku dežurstva, koje se vrijeme ne računa u radno vrijeme.

Ako je dežurstvo određeno unutar redovnog mjesečnog fonda radnih sati, vrijeme provedeno u dežurstvu plaća se kao redovan rad. Kao što je već prethodno naglašeno, poslodavac mora odrediti raspored rada sa svim oblicima rada za svakog rad-nika za sljedeći mjesec kako radnik ne bi ostvario sate prekovremenog rada iznad Zakonom o radu propisanom maksimuma.

Vrijeme provedeno u dežurstvu iznad mjesečnog fonda radnih sati plaća se kao prekovremeni rad.

Za radnike kojima je u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredaba Ugovora, plaća za vri-jeme dežurstva iznad redovnog mjesečnog fonda radnih sati obračunava se u odnosu na osnovnu pla-ću radnog mjesta na kojem radnik dežura.

7.6. PRIPRAVNOSTPrema Ugovoru pripravnost je oblik rada kada

radnik ne mora biti nazočan u zdravstvenoj usta-novi, ali mora biti dostupan radi obavljanja hitne medicinske pomoći. Pripravnost je vrijeme kada je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njego-vi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Radnik koji je u pripravnosti obvezan je odazvati se na poziv poslodavca bez od-gode i doći na radno mjesto, a najkasnije u roku od jednog sata.

Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subo-tom, nedjeljom i blagdanom 24 sata.

Za vrijeme provedeno u pripravnosti radniku pri-pada naknada za pripravnost.

Naknada za pripravnost utvrđuje se u odnosu na osnovnu plaću radnika i iznosi:


• 16 sati radnim danom – 3%;• 24 sata subotom, nedjeljom i blagdanom – 5%.Vrijeme koje radnik, kojem je određena priprav-

nost, provede na radnom mjestu obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra se radnim vremenom i plaća kao prekovremeni rad.

Za radnike kojima je u koeficijentu složenosti poslova sadržan položajni dodatak ili taj dodatak ostvaruju temeljem odredaba Ugovora, naknada za pripravnost obračunava se u odnosu na osnovnu plaću radnog mjesta na kojem je radnik pripravan.

7.7. RAD PO POZIVURad po pozivu jest oblik rada kada radnik ne

mora biti dostupan poslodavcu, ali ako primi poziv poslodavca i ako je u fizičkoj mogućnosti, mora se odazvati pozivu radi obavljanja djelatnosti, kada nastane problem iz sadržaja rada djelatnosti zdrav-stvene ustanove koji nazočni radnici ne mogu riješi-ti, niti se rješavanje problema može odgoditi.

Rad po pozivu smatra se prekovremenim radom i tako se plaća.

U rad po pozivu, uz efektivni rad, u radno vrijeme koje se računa kao prekovremeni rad uključeno je i vrijeme potrebno za dolazak na posao i povratak kući.

Posebno je ugovoreno da, iznimno, povećanje plaće za rad po pozivu eksplantacijskih i transplan-tacijskih timova u ovlaštenim transplantacijskim centrima za postupke eksplantacije i transplanta-cije organa u okviru transplantacijskog programa, ministar zdravlja odredit će posebnom odlukom.

7.8. DEŽURSTVO ZA RADNIKE KOJI SU UPUĆENI NA SPECIJALISTIČKU EDUKACIJU ILI EDUKACIJU IZ UŽE SPECIJALIZACIJE

Odredbe o dežurstvu odnose se i na radnike koji su upućeni na specijalističku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu.

Novo je da plaću radniku upućenom na specijali-stičku edukaciju ili edukaciju iz uže specijalizacije u drugu zdravstvenu ustanovu isplaćuje ustanova u kojoj je u radnom odnosu, a isplaćenu svotu po os-novi dežurstva refundira ustanova u koju je radnik upućen.

Ustanova u koju je radnik upućen dužna je o rad-niku voditi evidenciju radnog vremena i posebno vrijeme provedeno u dežurstvu te istu evidenciju, radi obračuna plaće, dostaviti ustanovi u kojoj je radnik zaposlen, najkasnije do 5. u mjesecu za pret-hodni mjesec.

Temeljem ove odredbe potrebno je da zdravstve-ne ustanove međusobno urede međusobne odnose.

7.9. UVEĆANJE PLAĆE S OSNOVA POSEBNIH UVJETA RADA

Radniku na pojedinim radnim mjestima i poslo-vima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću uvećanjem osnovne pla-će. Popis radnih mjesta i poslova na kojima radnici imaju pravo na dodatak naveden je u čl. 57. Ugovora.

Dodatci iz čl. 57. Ugovora ne mogu se kumulirati, a uvećanja osnovne plaće na radnim mjestima i po-slovima iz čl. 57. Ugovora ne odnose se na pripravni-ke I., II. i III. vrste.

Pod pojmom dvije trećine radnog vremena sma-tra se vrijeme koje u tijeku mjeseca radnik provede na obavljanju poslova s posebnim uvjetima.

7.10. POLOŽAJNI DODATCIOsnovna plaća uvećava se po osnovi položajnog

dodatka na sljedećim radnim mjestima i poslovima:

Položaji I., II. i III. vrste1. – glavna sestra/medicinski tehni-

čar klinike– glavna sestra/ medicinski

tehničar u zavodu za hitnu medicinu

– glavna sestra/medicinski tehničar u zavodu za javno zdravstvo

– glavna sestra/medicinski tehni-čar u specijalnoj bolnici

– glavna sestra/medicinski tehni-čar u poliklinikama kao samo-stalnim ustanovama

40

2. – glavna sestra, zdravstveni i nezdravstveni radnik – voditelj odjela (zavoda)

12% više u odnosu na do-datak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni rad-nici u tom odjelu

3. – voditelj odsjeka 8% više u odnosu na do-datak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni rad-nici u tom odsjeku

4. – voditelj tima – voditelj smjene 4% više u odnosu na do-datak za uvjete rada koji dobivaju zdravstveni rad-nici u tom timu

Ugovoreno je da se položajni dodatak ne primje-njuje na radnike kojima je koeficijentom složenosti poslova utvrđen položajni dodatak kao sastavni dio koeficijenta.

Dodatci iz čl.57. i 58. Ugovora ne mogu se kumu-lirati.

Zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi doktori medicine i doktori dentalne medicine ostvaruju dodatak na plaću u svoti od 10% od osnov-ne plaće.

Pravo na uvećanje osnovne plaće imaju radnici koji su u zdravstvenim ustanovama i Zavodu ostva-rili radni staž, i to:

• s navršenih 20 do navršenih 29 godina 4%;• s navršenih 29 do navršenih 34 godine 8%;• s navršenih 34 i više godina 10%.

7.11. ZAŠTITA RADNIKAU slučaju kada tijekom radnog vijeka kod radnika

dođe do smanjenja radne sposobnosti utvrđene rje-šenjem nadležnog tijela i jednog od sljedećih uvjeta:

• starosti – 5 godina pred punu starosnu mirovi-nu ili

• profesionalne bolesti ili• ozljede na radu,poslodavac je obvezan radniku osigurati povolj-

niju normu, i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa spomenutih okol-nosti.

Pod plaćom se podrazumijeva osnovna plaća i dodatci na plaću.


Radniku pripada od dana nastanka invalidnosti, odnosno utvrđenog smanjenja radne sposobnosti, te od dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifika-cije do raspoređivanja na odgovarajuće radno mje-sto plaća u svoti plaće radnog mjesta na koje je do tada bio raspoređen.

Radnike 5 godina pred punu starosnu mirovi-nu, majke s malim djetetom do tri godine starosti i samohranog roditelja ne može se rasporediti u rad noću, dežurstvo i pripravnost bez njihova pristanka.

8. OSTALA MATERIJALNA PRAVA8.1. ISPLATA PLAĆE ZA SKRAĆENO RADNO

VRIJEMEČlankom 62. Ugovora ugovoreno je da je poslo-

davac obvezan radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale ozljedom na radu bez njegove krivnje ili zbog pro-fesionalne bolesti isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinskog osigura-nja i plaće radnog mjesta na koje je postavljen, od-nosno raspoređen.

8.2. POMOĆPrema čl. 63. Ugovora radnik ili njegova obitelj

imaju pravo na pomoć u slučaju:• smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili

povodom obavljanja službe, odnosno rada, ili je smrt nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti za vrijeme trajanja radnog odnosa – 3 proračunske osnovice i troš-kovi pogreba;

• smrti radnika – 2 proračunske osnovice;• smrti supružnika, djeteta i roditelja – 1 prora-

čunska osnovica.Djeci, odnosno skrbniku djece radnika koji je iz-

gubio život u obavljanju rada mjesečno će se isplatiti pomoć, i to:

– za dijete predškolskog uzrasta 50% prosječno isplaćene neto-plaće u gospodarstvu Republi-ke Hrvatske u prethodnoj godini,

– za dijete do završenog osmog razreda osnov-ne škole 70% prosječno isplaćene neto-plaće u gospodarstvu Republike Hrvatske u prethod-noj godini,

– za dijete do završene srednje škole, odnosno redovnog studenta 90% prosječno isplaćene neto-plaće u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.

Ako je iza smrti radnika ostalo više djece, isplaću-je se jedna svota pomoći, i to djetetu koje ostvaruje najpovoljnije pravo.

8.3. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOTUgovorne su se strane sporazumjele da se nakna-

da za odvojeni život od obitelji isplaćuje radniku za vrijeme provedeno na radu u slučaju kad je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijaliza-ciju, odnosno poslijediplomski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mjesto rada različito od mje-sta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga rad-nika, pri čemu se obitelji smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na jednakoj adresi stanovanja kao i radnik.

Naknada za odvojeni život od obitelji pripada rad-niku od dana početka rada izvan sjedišta poslodavca do isteka mjeseca u kojem je riješio stambeno pitanje u mjestu rada ili do isteka mjeseca u kojem izjavi da ne želi preseliti obitelj ili odbije ponuđeni stan.

Svota naknade za odvojeni život od obitelji ispla-ćuje se u maksimalnoj visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak.

Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se unaprijed najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i neplaće-nog dopusta radniku ne pripada naknada za odvo-jeni život od obitelji. Ako je radnik koristio godišnji odmor i neplaćeni dopust u mjesecu za koji je ispla-ćena naknada za odvojeni život, svota naknade za odvojeni život za sljedeći mjesec umanjuje se raz-mjerno tom broju dana.

Naknada za odvojeni život od obitelji ne ispla-ćuje se ni u slučaju kada je mjesto izvan sjedišta poslodavca u koje je radnik upućen na rad ili na specijalizaciju, užu specijalizaciju, odnosno posli-jediplomski studij, ujedno i mjesto prebivališta ili uobičajenog boravišta obitelji.

Kada radnik prima naknadu putnih troškova za putovanje na rad izvan sjedišta poslodavca od mje-sta prebivališta ili uobičajenog boravišta toga radni-ka, ne isplaćuje mu se naknada za odvojeni život od obitelji.

Naknada za odvojeni život i terenski dodatak me-đusobno se isključuju.

Iznimno, zdravstveni radnik koji je upućen na specijalizaciju, užu specijalizaciju ili poslijediplom-ski studij izvan sjedišta poslodavca, pa je time mje-sto rada različito od mjesta prebivališta ili uobiča-jenog boravišta toga radnika, a isti ne zadovoljava kriterije iz st. 1. ovoga članka, ostvaruje pravo na naknadu u maksimalnoj bruto-svoti u visini koja je kao neoporeziva utvrđena Pravilnikom o porezu na dohodak, a u koju su svotu uključeni doprinosi iz plaće i na plaću, porez i možebitni prirez. Pravo na naknadu ostvaruje se uz uvjete iz čl. 65 st. 2. i st. 4. – 7. Ugovora.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]


Pripremila: Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 331.1

Tumačenja odredaba Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike

Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih služ-benika i namještenika zaključili su 3. kolovoza

2013. Kolektivni ugovor za državne službenike i namje-štenike na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. Prema odredbama toga ugovora, ugovorene strane imenovale su Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primjene sklopljenoga Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisije prve sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.1

1. UVOD1

Vlada RH i sindikati državnih služba zaključili su 3. kolovoza 2012. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., da-lje: Kolektivni ugovor). Osim Kolektivnog ugovora, Vlada i sindikati državnih službenika i namješte-nika zaključili su i Dodatak I. Kolektivnom ugovo-ru za državne službenike i namještenike (Nar. nov., 104/13., dalje: Dodatak I.) koji su sadržajno istovjetni dosadašnjem kolektivnom ugovoru i njegovu dodat-ku, osim u dijelu odredaba koje se odnose na nakna-du prijevoza i jubilarnu nagradu. Osim ovog dodat-ka, sklopljen je između strana kolektivnog ugovora i Dodatak II. Kolektivnom ugovoru za državne služ-benike i namještenike. Njime su uređena ograniče-nja nekih materijalnih prava iz Kolektivnog ugovora za vrijeme njegova trajanja. Dodatak II. je sklopljen 10. prosinca 2013.

Na temelju odredaba čl. 120. Kolektivnog ugovo-ra, za tumačenje odredaba i praćenje primjene toga ugovora ugovorne su strane imenovale Zajedničku komisiju za tumačenje odredaba i praćenje primje-ne Kolektivnog ugovora (dalje: Zajednička komisija). Ugovorne strane obvezne su pridržavati se danog tumačenja Zajedničke komisije.

Upiti vezani uz tumačenje Kolektivnog ugovo-ra dostavljaju se Komisiji na adresu: Ministarstvo uprave, Maksimirska 63, 10000 Zagreb te putem elektroničke pošte: [email protected].

U nastavku dajemo tumačenja Zajedničke komisi-je s prve sjednice Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike. Svrha posto-janja Zajedničke komisije je da svojim tumačenjima

1 Tumačenja Komisije za tumačenje Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike preuzeta su s mrežnih stranica Ministarstva uprave (http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13668) od 15. siječnja 2014.

olakša ugovornim stranama primjenu odredaba za-ključenoga Kolektivnog ugovora i osigura pravilno i jednako postupanje u vezi s otvorenim pitanjima ostvarivanja ugovorenih prava državnih službenika i namještenika. Komisija je na postavljeni upit u pra-vilu obvezna odgovoriti u roku od 60 dana od dana zaprimanja upita. Ugovorne su se strane obvezne pridržavati danog tumačenja.

U skladu s čl. 8. Pravilnika o radu Komisije, za-pisnik Komisije ne smije se javno objavljivati već se mogu objaviti samo izvodi iz zapisnika.

2. TUMAČENJA ZAJEDNIČKE KOMISIJEU nastavku se daju tumačenja Zajedničke komisi-

je prema slijedu članaka Kolektivnog ugovora kojeg se tumači.

Članak 18.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 3/18. Ima li pravo na godišnji odmor ili razmjerni dio

godišnjeg odmora službenik koji se u listopadu 2012. vratio s mirovanja radnog odnosa te ako ima pravo na puni godišnji odmor, može li se mirovanje radnog odnosa smatrati drugim opravdanim razlogom iz čl. 26. st. 1. Kolektivnog ugovora?

9 Tumačenje br. 3/18 (16. prosinca 2013.)Mirovanje radnog odnosa ne smatra se prekidom

službe odnosno rada u smislu čl. 17. st. 1. Kolektiv-nog ugovora. Stoga službenik koji se vratio s mirova-nja radnog odnosa ima pravo na godišnji odmor kao da nije bilo mirovanja.

Članak 20.

RAD NA POSLOVIMA S POSEBNIM UVJETIMA RADA – PRAVO NA MINIMALNO 30 DANA GODIŠ-

NJEG ODMORA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 1/20.

Rješenjem HZMO-a utvrđena mi je neposredna opasnost od nastanka invalidnosti zbog rada u ne-povoljnim mikroklimatskim uvjetima (bronhijalna astma). S obzirom na to da radim na radnom mjestu administrativni referent – upisničar, imam li pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 30 dana?

9 Tumačenje br. 1/20 (16. prosinca 2013.)Prema odredbi čl. 20. Kolektivnog ugovora pravo

na najmanje 30 dana godišnjeg odmora ima slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i služ-benik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja.

Poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite


na radu nije moguće otkloniti štetne utjecaje sma-traju se poslovi koji su propisima o državnim služ-benicima i namještenicima utvrđeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada.

Poslovi administrativnog referenta – upisničara u pravosudnim tijelima nisu poslovi s posebnim uvje-tima rada u smislu odredaba propisa o državnim službenicima i namještenicima te stoga službenik raspoređen na te poslove nema pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

Članak 33.

PRAVO NA PLAĆENI DOPUST U SLUČAJU STRUČ-NOG ILI OPĆEG ŠKOLOVANJA, OSPOSOBLJAVA-NJA ILI USAVRŠAVANJA NA KOJE JE UPUĆEN OD

STRANE ČELNIKA DRŽAVNOG TIJELA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 2/33.

Pri Sveučilištu u Dubrovniku upisala sam Seminar za turističkog vodiča. Odslušala sam predavanja koja su trajala puna tri tjedna u popodnevnim satima, uk-ljučujući i subote. Na predavanja sam išla izravno s posla ne želeći potrošiti godišnji odmor iako mi je bilo vrlo naporno slušati 5-6 školskih sati svakoga dana nakon svoga radnog dana.

Nakon završetka predavanja uz rad sam priprema-la ispite kojima sam pristupila vrlo uspješno. Do sada sam položila ukupno 8 ispita, s tim da imam još dva završna ispita, od čega se zadnji polaže podijeljeno, u dva dana.

U danima polaganja ispita koristila sam godišnji odmor. Predmeti koje sam polagala su slični onima na fakultetu i drže ih sveučilišni profesori i njihovi kriteriji slični su onima koje ti profesori imaju za svoje studen-te. Zatražila sam od čelnika tijela da mi odobri slobod-ne dane kao što je predviđeno kolektivnim ugovorom, međutim kako nije siguran imam li to pravo, predlože-no mi je da zatražim tumačenje pravne službe.

Molim vas da mi date tumačenje imam li pravo na plaćeni dopust u skladu s čl. 33. st. 2. Kolektivnog ugo-vora za polaganje ispita?

9 Tumačenje br. 2/33 (16. prosinca 2013.) U konkretnom slučaju polaganje ispita nakon po-

hađanja seminara za turističkog vodiča ne smatra se ispitom u smislu čl. 33. st. 2. sl. 1. Kolektivnog ugovo-ra pa stoga službenik nema pravo na plaćeni dopust za njegovo polaganje.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 3/33. Imam li pravo na plaćeni dopust u skladu s čl. 33.

st. 2. Kolektivnog ugovora za polaganje vozačkog ispi-ta drugi puta?

9 Tumačenje br. 3/33 (16. prosinca 2013.)Polaganje vozačkog ispita ne smatra se ispitom u

smislu čl. 33. st. 2. al. 1. Kolektivnog ugovora pa sto-ga službenik nema pravo na plaćeni dopust za nje-govo polaganje.

Članak 31.

PRAVO NA PLAĆENI DOPUST UZ NAKNADU PLA-ĆE (PLAĆENI DOPUST) U JEDNOJ KALENDAR-

SKOJ GODINI 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 2/31

Podnositelj je mišljenja da u tazbinske srodnike zaključno s drugim stupnjem srodstva osim roditelja bračnog druga i brata i sestre bračnog druga spadaju i djed i baka bračnog druga te traži mišljenje tko su tazbinski srodnici zaključno s drugim stupnjem srod-stva.

9 Tumačenje br. 2/31 (16. prosinca 2013.) Tazbinski srodnici zaključno s drugim stupnjem

su roditelji bračnog druga, brat i sestra bračnog dru-ga i djed i baka.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 31. stavak 1. Podnositelj traži tumačenje odredbe čl. 31. Kolek-

tivnog ugovora koji se odnosi na korištenje plaćenog dopusta, a zbog smrti tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem. Ima li pravo na korištenje plaćenog dopusta zbog smrti suprugovog djeda?

U vezi s ovim pitanjem Komisija upućuje na tu-mačenje br. 2/31 od 16. prosinca 2013.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 3/31. st.1. Odobrava li se plaćeni dopust za dobrovoljno da-

vanje krvi (2 radna dana) jednako bez obzira na koji je način organiziran rad službenika i namještenika (smjenski, turnus, drukčiji način rada)? U ustrojstve-nim jedinicama gdje je rad organiziran u turnusu djelatnicima se dva radna dana plaćenog dopusta obračunavaju tako da im se odobrava jedan slobodan radni dan i oslobađa ga se dio satnice drugog radnog dana jer se tvrdi da je prvi dan bio oslobođen 12 sati rada, a drugi dan ga se pusti s posla 4 sata ranije te to zajedno predstavlja 16 sati, što bi u konačnici trebalo biti dva slobodna radna dana. Podnositelj je mišlje-nja da se u konkretnom slučaju krše odredbe kolektiv-nog ugovora jer osoba nije slobodna dva dana.“

9 Tumačenje br. 3/31 (16. prosinca 2013.)Sukladno odredbi čl. 31. st. 1. sl. 7. Kolektivnog

ugovora, službenik i namještenik ima pravo na do-pust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za dobro-voljno davanje krvi 2 radna dana neovisno o tome radi li u turnusu, smjeni ili na drugi način. Pod rad-nim danom podrazumijeva se dan kad je službenik trebao biti na poslu prema njegovom rasporedu rad-nog vremena.

Kod plaćenog dopusta radni dan proveden na pla-ćenom dopustu evidentira se u trajanju od osam sati.

Članak 44.

OSNOVNA PLAĆA – UVEĆANJA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 14/44.

Službenik je stekao akademski stupanj magistra znanosti 21. prosinca 2012., a zahtjev za uvećanje plaće za 8% podnio je nakon dobivanja Uvjerenja o akademskom stupnju 16. siječnja 2013.

Uvećava li se plaća za 8% za znanstveni stupanj magistra znanosti od dana stjecanja akademskog

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


stupnja magistra znanosti ili od dana podnošenja za-htjeva za uvećanje plaće?

Do sada smo uvećavali od dana podnošenja za-htjeva, ali službenik tvrdi da su mu u sindikatu rekli od dana stjecanja zvanja. Mi kao poslodavac nismo o tome imali saznanja prije podnošenja zahtjeva i ni-smo priznavali pravo na uvećanje plaće retroaktivno.

9 Tumačenje br. 14/44 (16. prosinca 2013.)Sukladno odredbi čl. 12. Zakona o akademskim

i stručnim nazivima i akademskom stupnju, aka-demski i stručni nazivi i akademski stupanj unose se u potvrdu, svjedodžbu ili diplomu o završenom studiju te u dopunsku ispravu o studiju. Stečeni aka-demski i stručni nazivi i akademski stupanj koriste se u skladu s potvrdom, svjedodžbom ili diplomom o završenom studiju.

Stoga, službenik može ostvariti pravo na uveća-nje plaće za znanstveni stupanj magistra znanosti od dana kada je ispravu o završenom studiju dosta-vio državnom tijelu (kao dokaz o stečenom znan-stvenom stupnju).

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 15/44.Naputkom državnog tijela obustavljen je prekovre-

meni rad, između ostalih, namještenicima u tehnič-koj službi. Ta služba obavlja poslove neophodne za funkcioniranje državnog tijela pa po proteku radnog vremena dolaze popravljati toplinske i vodovodne instalacije. U hitnim slučajevima dolaze nakon redo-vitog radnog vremena i vikendom radi neodgodivih izvanrednih poslova (popravci). Jednako tako, izvan redovitog radnog vremena izvode se radovi koji se po svojoj naravi ne mogu obavljati za vrijeme radnog vremena (radovi s bušilicama i sl.).

Imaju li i namještenici pravo na naknadu za pasiv-no dežurstvo i prekovremeni rad?

Obuhvaća li naknada od 10% za pasivno dežurstvo i radne sate odrađene za vrijeme pasivnog dežurstva ili radne sate odrađene za vrijeme pasivnog dežurstva treba plaćati u skladu s odredbama o prekovreme-nom radu?

9 Tumačenje br. 15/44 (16. prosinca 2013.)Pravo na pasivno dežurstvo (pripravnost za rad)

ostvaruje se ako poslodavac od službenika i namje-štenika traži da bude pripravan i dostupan za dola-zak na rad u slučaju potrebe. Obveza je poslodavca da u službenoj evidenciji unaprijed odredi službenike i namještenike koji imaju obvezu biti u pripravnosti za rad i dane pripravnosti. Ako to poslodavac nije uči-nio, službenik i namještenik nije u obvezi biti pripra-van i dostupan za rad u vrijeme kada ne radi i zbog neodazivanja ili nepripravnosti ne smije trpjeti nika-kve posljedice (disciplinsku ili stegovnu odgovornost ili odgovornost za naknadu štete koja bi mogla nasta-ti jer nije bio pripravan za rad i nije se odazvao ili na poziv poslodavca ili mu bio dostupan).

U konkretnom slučaju nije odlučna činjenica je li naputkom državnog tijela „obustavljen“ prekovre-meni rad, između ostalih, namještenicima u teh-ničkoj službi državnog tijela. Bez obzira na naputak državnog tijela, ako je ostvaren prekovremeni rad, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje pla-će za svaki odrađeni sat prekovremenog rada kao i

pravo da umjesto njegova plaćanja koristi jedan ili više slobodnih dana u skladu s odredbom čl. 44. st. 15. Kolektivnog ugovora.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 16/44U kojem roku službenik može ostvariti pravo na

slobodne dane umjesto uvećanja plaće po osnovi pre-kovremenog rada?

9 Tumačenje br. 16/44 Kolektivnim ugovorom nije propisano u kojem se

roku mogu koristiti slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada.

Prema čl. 44. st. 14. Kolektivnog ugovora ako se službenik ili namještenik odluči za korištenje slo-bodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi pre-kovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Sto-ga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sati ostvareni, rješenjem treba utvrditi kada će službe-nik/namještenik koristiti slobodne dane, što bi tre-balo biti u primjerenom roku.

Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnijeti pismeni zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnosti ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može pod-nijeti naknadno u primjerenom roku.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 17/44.Smatra li se rad organiziran na način 12-36-12-36

radom organiziranim na drukčiji način? 9 Tumačenje br. 17/44

Rad organiziran na način: 12 sati rada – 36 sati odmora – 12 sati rada – 36 sati odmora, smatra se radom organiziranim na drukčiji način iz čl. 44. st. 11. Kolektivnog ugovora.

Članak 45.

PRAVO NA UVEĆANJE KOEFICIJENTA SLOŽENO-STI POSLOVA RADNOG MJESTA ZA RADNI STAŽ

OSTVAREN U DRŽAVNIM TIJELIMA 9 Pitanje vezano uz Tumačenje br. 1/45.

Smatra li se radni staž u Vojnoj bolnici od 12. travnja 1988. do 30. studenoga 1991. radnim stažem ostvarenim u državnim tijelima?

U vezi s navedenim pitanjem Komisija upućuje na tumačenja br. 2/45 od 1. veljače 2013.

U konkretnom slučaju radni staž ostvaren u Voj-noj bolnici u razdoblju od 12. travnja 1988. do 30. studenoga 1991. godine ne može se smatrati radom u državnim tijelima.

9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 5/45.Je li za ostvarenje prava na uvećanje koeficijenta

složenosti poslova potreban neprekidan radni staž u državnim tijelima ili ukupni radni staž ostvaren u dr-žavnim tijelima?

9 Tumačenje br. 5/45 Kolektivnim ugovorom propisano je pravo na

uvećanje koeficijenta složenosti poslova za ukupni


radni staž ostvaren u državnim tijelima, a ne nepre-kidni radni staž u državnim tijelima.

Članak 55.

SLUŽBENO PUTOVANJE 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 6/55.

Molim tumačenje o visini dnevnice za vrijeme služ-benog puta odnosno sudjelovanje pripadnika Držav-nih interventnih postrojbi civilne zaštite RH, zaposle-nih u DUZS-u, na međunarodnim vježbama zaštite i spašavanja, kada u konkretnim slučajevima vježbe traju i po 36 sati neprekidno.

Sudionici vježbe smješteni su u šatorima, a inoze-mni organizator vježbe osigurao im je prehranu, ali u obliku terenskog obroka koji nije primjeren teškim fizičkim naporima.

Podnositelj je mišljenja da u konkretnom slučaju nisu zadovoljeni kriteriji iz čl. 55. za umanjenje dnev-nice jer nije osigurana odgovarajuća prehrana i smje-štaj u čvrstom objektu te traži mišljenje o visini dnev-nice koju treba isplatiti u konkretnom slučaju.

9 Tumačenje br. 6/55 Ako službeniku i namješteniku za vrijeme službe-

nog puta nije osigurana odgovarajuća dnevna pre-hrana, ne umanjuje se svota dnevnice.

Način osiguravanja smještaja ne utječe na visinu dnevnice već na pravo naknade hotelskog računa za spavanje.

Komisija upućuje i na tumačenje br. 4/55 od 18. prosinca 2012. (što se smatra odgovarajućom dnev-nom prehranom).

Članak 56.

RAD IZVAN STALNOG MJESTA RADA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 4/56.

Raspoređena sam na radno mjesto stručnog refe-renta u područnoj jedinici državnog tijela u Rijeci. Imenovana sam u Povjerenstvo koje obavlja poslove u Krku. Stoga obavljam poslove izvan mjesta rada koje je udaljeno nešto više od 50 km u jednom smjeru, a mjesto mog stanovanja su Matulji.

Ovisno o prometu i vremenskim uvjetima na cesti ponekad se put oduži na više od jednog sata, time da auto ostavljam na predviđenom parkingu i nakon 16.00 sati.

Stoga Vas molim da mi odgovorite koja su moja prava, u skladu s važećim propisima i kolektivnim

ugovorom, na naknadu uz plaću (dnevnicu ili pola dnevnice ili terenski dodatak) uzevši u obzir radno vrijeme koje provedem na poslovima Povjerenstva, uključujući i vrijeme koje provedem na putu od Rijeke do Krka i povratno u trajanju od 6.00 – 16.00 sati (mo-ram dodati da svakodnevno od kuće krećem u 5.40, a vraćam se iza 16.30 sati), što u prosjeku iznosi 10 – 11 sati dnevno.

9 Tumačenje br. 4/56 Upućivanje službenika u drugo mjesto koje je razli-

čito od mjesta rada i mjesta njegovog stalnog boravka radi obavljanja poslova radnog mjesta smatra se te-renskim radom iz čl. 56. Kolektivnog ugovora te stoga ima pravo na terenski dodatak ako je na terenu pro-veo najmanje 8 sati uključujući vrijeme putovanja.

Članak 62.

JUBILARNA NAGRADA 9 Pitanje u vezi s Tumačenjem br. 5/62.

Imaju li pravo na jubilarnu nagradu namješteni-ci koji su do 1. kolovoza 2013. navršili 5 godina ne-prekidnog rada, s obzirom na to da je Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru od 2. kolovoza 2012. bilo pro-pisano da se pravo na jubilarnu nagradu iz čl. 62. st. 1. Kolektivnog ugovora u 2013. neće primjenjivati za službenike (izostavljeni su namještenici)?

9 Tumačenje br. 5/62 Namjera je ugovornih strana da se Dodatak I. Ko-

lektivnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike od 2. kolovoza 2012. odnosi na sve državne službenike i namještenike na koje se odnosi i Kolek-tivni ugovor za državne službenike i namještenike od 2. kolovoza 2012.

Prema odredbi čl. 1. st. 3. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 2. kolovoza 2012., odredbe toga Ugovora primjenjuju se na prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službeni-ka i namještenika.

Člankom 5. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike od 2. kolovoza 2012. utvrđeno je ograničenje prava na jubilarnu na-gradu iz čl. 62. st. 1. Kolektivnog ugovora za držav-ne službenike i namještenike. Kako je navedenom odredbom uređeno pravo službenika i namješteni-ka na jubilarnu nagradu, odredba čl. 5. Dodatka I. Kolektivnom ugovoru odnosi se na službenike i na-mještenike.

NOVO! U pripremi prema novim propisima NOVO!

Radni odnosiPrimjena Zakona o radu

VI. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2014.

Najkompletniji priručnik za

praktičnu primjenu


1. UVOD 1 2

Zaštita i promicanje ravnopravnosti spolova te-meljne su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te je tako čl. 3. Ustava Republike Hrvatske3 između ostalog propisano da su sloboda, jednakost i ravnopravnost spolova najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. U odnosu na pravo na jednako zapošljavanje i rad svih građana Republike Hrvatske, čl. 44. Ustava propisuje se da svaki držav-ljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe, dok je čl. 55. st. 2. Ustava određeno da svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i da je svakomu pod jednakim uvjetima dostupno sva-ko radno mjesto i dužnost.

Načelo jednakih mogućnosti i prava sastavni je dio prava na rad u smislu socijalne pravednosti i si-gurnosti. U tom kontekstu, postizanje fleksibilnijih radnih odnosa, smanjenje indeksa zakonske zaštite zaposlenja te smanjenje broja zaštićenih kate-gorija radnika od otkazivanja, što se najavljuje novim Zakonom o radu4 upitno je u pogledu soci-jalne sigurnosti žena na tržištu rada. Dosadašnji statistički pokazatelji upućuju na ionako nepovo-ljan položaj žena na tržištu rada i velik broj pritu-žaba na diskriminaciju po spolu (69% čine pritužbe žena)5, što upućuje na to da je u nas to najrašireniji oblik diskriminacije. Diskriminaciju po tom pitanju utvrđuju i brojni međunarodni dokumenti, kao što su dokumenti Ujedinjenih naroda6 i Međunarodne or-ganizacije rada7, kojih je Republika Hrvatska stranka

1 Nar. nov., br. 85/08. i 112/12.2 Nar. nov, br. 82/08.3 Članak 3. Ustava Republike Hrvatske (Nar, nov, br. 85/10. – proč.

tekst): Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepo-vredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

4 Nar. nov, br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13. 5 V. Izvještaj o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za

2012.6 UN-ova konvencija o otklanjanju svih oblika diskriminacije žena.7 Opća deklaracija o ljudskim pravima, 1948.,Konvencija Međunarod-

ne organizacije rada (br. 111) o zabrani diskriminacije u zvanju i zapošlja-vanju, 1958., Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 1966. i druge konvencije koje se odnose na zabranu diskrimina-cija žena, osoba s invaliditetom, jednakih plaća i sl.

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 349.2

Položaj žena na tržištu radaJedan od značajnijih instituta, koji se nastoji izmijeni-

ti donošenjem novog Zakona o radu, prema dostu-pnim informacijama, jest ugovor o radu na određeno vri-jeme, koji bi trebalo reducirati s obzirom na to da, prema stajalištu autorice, predstavlja prepreku jednakosti prilika i dovodi do neizravne diskriminacije žena, dajući moguć-nost poslodavcima da iskorištavaju lošiji položaj žena na tržištu rada, te bi se novim Zakonom o radu trebalo dodat-no ograničiti korištenje ovim institutom. Osim tog Zakona pitanje diskriminacije žena na tržištu rada uređuju i za-koni koji obuhvaćaju šire područje moguće diskriminaci-je, kao što je Zakon o suzbijanju diskriminacije1 te Zakon o ravnopravnosti spolova2.

potpisnica i koji su u skladu s Ustavom dio pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi iznad zakona.

2. PRIMJENA PRAVILA JEDNAKIH MOGUĆNOSTIJednakost spolova pri zapošljavanju i radu pita-

nje je socijalne pravednosti i ekonomske nužnosti. Zakonodavac je obvezan omogućiti jednake šanse ženama i muškarcima, za što je potrebna aktivnija politika koja će većem broju žena omogućiti sudje-lovanje na tržištu rada.

Fleksibilnijim oblicima zapošljavanja, što se želi postići novim Zakonom o radu, može se uspostavi-ti ravnoteža između rada i obitelji, što će zasigurno doprinijeti i demografskoj situaciji RH. No, za aktiv-nije zapošljavanje žena nužna je i primjena politi-ke jednakih mogućnosti koja će ukloniti postojanje rodne segregacije i zaposlenosti žena na slabije pla-ćenim radnim mjestima te otvoriti prostor zapo-šljavanju žena koje uz jednake uvjete i mogućnosti mogu doprinijeti tržištu rada. Iako je još 2006. done-sen strateški dokument RH za uklanjanje diskrimi-nacije žena i uspostavu rodne društvene jednakosti provedbom politike jednakih mogućnosti te se sada provodi aktualna Nacionalna politika za ravno-pravnost spolova, za razdoblje od 2011. do 2015., još uvijek nisu ostvarene pretpostavke za poboljšanje zaposlenosti žena i uklanjanje diskriminacije žena na tržištu rada. Stoga je pitanje položaja žena na tržištu rada, njihova zaštita i mogućnost jednakih ostvarivanja radnih prava jedno od bitnih pitanja za žene, koje se mora urediti i poboljšati odredbama novog Zakona o radu

2.1. ZAŠTITA ŽENA PREMA ZAKONU O RADUPrema čl. 5. st. 4. i 5. Zakona o radu u Republici

Hrvatskoj zabranjena je izravna ili neizravna dis-kriminacija na području rada i radnih uvjeta, uklju-čujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, struč-nom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifika-ciji, sukladno posebnim zakonima.

Pri tome je poslodavac obvezan zaštititi dostojan-stvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postu-panja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima. Diskriminacija je zabranjena i u pogledu jednakosti plaća�, otkaza ugovora o radu te prava članstva i djelovanja u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesional-noj organizaciji, uključujući povlastice koje proi-zlaze iz toga članstva8.

8 Zabrana nejednakog postupanja radničkog vijeća prema radnicima – čl. 157. Zakona o radu: U svom djelovanju radničko vijeće ne smije radnika ili određenu skupinu radnika povlašćivati, a niti stavljati u nepovoljniji položaj od drugih radnika.


2.1.1. Zabrana noćnog rada ženaS obzirom na stajalište Europske unije da u in-

dustriji više ne postoje tako teški radni uvjeti zbog kojih je posebnu zaštitu potrebno pružati ženama i da pravo na zaštitu imaju jednako i žene i muškarci, te da suprotno postupanje predstavlja izravnu dis-kriminaciju koja muškarce dovodi u neravnopravan položaj, važećim Zakonom o radu utvrđena je za-brana noćnog rada trudnica, osim ako to trudnica sama zatraži i ako ovlašteni liječnik utvrdi da ta-kav rad ugrožava njezin život i zdravlje, kao i život i zdravlje djeteta (čl. 49. st. 1. Zakona o radu). Navede-na odredba je minimalna i nedostatna kada govori-mo o zaštiti žena na radu, i to prvenstveno kada su u pitanju žene koje doje dijete, koja kategorija nije obuhvaćena zabranom noćnog rada. U tom smislu ostaje dovoljno prostora da se novim Zakonom o radu poboljšaju zaštitne mjere noćnog rada žena te da se s druge strane uvedu mjere za poboljšanje si-gurnosti i zdravlja trudnih radnica i radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu.

2.1.2. Zaštita trudnice i žene koja doji dijeteU odnosu na zaštitu trudnice i žene koja doji dije-

te, poslodavac im, na njihov zahtjev, može ponuditi sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjeti-ma za obavljanje drugih odgovarajućih poslova (čl. 68. Zakona o radu). Ako navedene radnice rade na poslovima koje ugrožavaju njihov ili život i zdravlje djeteta, poslodavac im je obvezan ponuditi skla-panje sporazuma kojim će se odrediti obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a u protivnom, ako poslodavac nije u mogućnosti tako postupiti, imaju pravo na dopust uz naknadu plaće. Navedeni spora-zum za određeno vrijeme zamjenjuje odgovarajuće uglavke ugovora o radu, s time da navedeni spora-zum ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.

2.1.3. Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama

Prema odredbi čl. 67. Zakona o radu poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu niti joj otkazati ugovor o radu zbog njezine trudnoće, niti joj smije ponudi-ti sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, osim ako to ne zatraži sama radnica. Pri tome poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da traži takve podat-ke, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.

2.1.4. Zaštita radnica s osnova korištenja rodiljnim i roditeljskim dopustom

Iz Zakona o radu u tijeku njegova usklađenja s pravnom stečevinom EU-a izdvojene su odredbe o rodiljnom dopustu te su postale dio posebnog Zako-na o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji razli-kuje rodiljni i roditeljski dopust, pri čemu roditelj-ski dopust postaje pravo oba roditelja, koji to pravo u trajanju od 6 mjeseci (za prvo i drugo dijete) ili 30 mjeseci (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) mogu iskoristiti do 8. godine djetetova života.

Zakonom o radu propisuju se pretpostavke, pra-vila najave i korištenja rodiljnim i roditeljskim do-pustom, zabrane otkaza i određena prava, kao što je pravo na izvanredni otkaz i pravo povratka na pret-hodne ili odgovarajuće poslove.

Pretpostavka rada u punom radnom vremenu. Odredbom čl. 69. Zakona o radu propisano je da ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, po-svojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom rad-nom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smet-njama u razvoju, smatrat će se radom u punom rad-nom vremenu.

Ovo je pitanje veoma važno za žene kod ostvari-vanja određenih materijalnih prava vezanih za go-dine radnog staža, kao što je primjerice pravo na:

a) isplatu jubilarne nagrade, b) uvećanje koeficijenta složenosti poslova, c) godišnji odmor i sl. Prema Zakonu o radu (čl. 70. Zakona o radu) rad-

nik koji tijekom korištenja pravima na rodiljne i ro-diteljske vremenske potpore sukladno posebnom zakonu namjerava mijenjati način korištenja tim pravom ili namjerava ponovno uspostaviti neisko-rišteno pripadajuće pravo, obvezan je o tome oba-vijestiti poslodavca u skladu s posebnim zakonom, a poslodavac, u skladu s posebnim zakonom, na tu pismenu obavijest mora izdati pismenu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj radnikovoj namjeri, a u slučaju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe svojom izjavom može iskazati prihvaćanje ili nepri-hvaćanje takve radnikove namjere.

Zabrana otkaza. Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovinom punog radnog vremena, rada u skraće-nom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, ili u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestan-ka korištenja tim pravima, poslodavac ne može ot-kazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava. Otkaz je ništetan ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo pozna-to postojanje navedenih okolnosti ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju tih okolnosti te o tome do-stavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela. No, te okolnosti ne sprječa-vaju prestanak ugovora o radu sklopljenog na odre-đeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen taj ugovor (čl. 71. Zakona o radu). Upravo je institut rada na određeno vrijeme u odnosu na žene najviše zlorabljen jer su žene u najvećem postotku obuhva-ćene radom na određeno vrijeme.

Otkaz ugovora o radu izvanrednim otkazom. Radnica ili radnik koji se koristi pravom na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovinom punoga radnog vremena, rad u skraćenom rad-nom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopust


trudnice ili majke koja doji dijete te dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege dje-teta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom. Ugovor o radu može se otka-zati najkasnije petnaest dana prije onoga dana kada je radnik obvezan vratiti se na rad. Jednako tako i trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom (čl. 72. Zakona o radu).

Pravo povratka na prethodne ili odgovaraju-će poslove. Nakon proteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnica ili radnik koji se koristio nekim od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja tim pravom, a ako je prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac mu je obvezan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih od-govarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja tim pravom. U slučaju prestanka korištenja navedenim pravima poslodavac je ob-vezan radnika ili radnicu vratiti na poslove na ko-jima su radili prije korištenja tim pravima, u roku od mjesec dana od dana kada ga je radnik obavi-jestio o prestanku korištenja tim pravima. Nakon povratka na rad ti radnici imaju i pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodno-sti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi ima pravo (čl. 73. Zakona o radu).

2.1.5. Institut prekovremenog rada i preraspodjela radnog vremena

U odnosu na institut prekovremenog rada, Zako-nom o radu nije propisana apsolutna zabrana pre-kovremenog rada trudnica, roditelja s djecom do 3 godine starosti te samohranih roditelja s djecom do 6 godina starosti je on može i za navedene kategorije biti određen u slučaju više sile.

Naime, prema čl. 45. st. 6. Zakona o radu, trud-nica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i sa-mohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti mogu prekovremeno raditi samo ako dostave poslo-davcu pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

I kod instituta preraspodijeljenog radnog vre-mena također ne postoji apsolutna zabrana te u tom vidu organizacije radnog vremena trudnica, roditelj s djecom do 3 godine starosti te samohrani roditelj s djetetom do 6 godina starosti mogu raditi samo ako dostave poslodavcu pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

2.1.6. Jednakost plaća žena i muškaracaZakon o radu propisuje da je poslodavac dužan

isplatiti jednaku plaću ženi i muškarcu za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. Jednaki rad i rad jed-nake vrijednosti je:

a) ako dvije osobe različita spola obavljaju jednak posao u jednakim ili sličnim uvjetima ili bi mo-

gle jedna drugu zamijeniti u odnosu na posao koji obavljaju;

b) ako je rad koji jedna od njih obavlja slične na-ravi radu koji obavlja druga, a razlike između obavljenog posla i uvjeta pod kojima ih obavlja svaka od njih nemaju značaja u odnosu na na-rav posla u cijelosti ili se pojavljuju tako rijetko da ne utječu na narav posla u cijelosti;

c) ako je rad koji jedna od njih obavlja jednake vrijednosti kao rad koji obavlja druga, uzima-jući u obzir kriterije kao što su stručna sprema, vještine, odgovornost, uvjeti u kojima se rad obavlja te je li rad fizičke naravi.

Pri tome plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva do-datna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izrav-no ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugo-vora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad. Odredba ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugoga pravnog akta protivna jednakosti plaće žena i muškarca je ništet-na (čl. 83. Zakona o radu).

Smatramo da bi navedenu jednakost u plaći mo-gle narušiti najavljene izmjene Zakona o radu u po-gledu načina utvrđivanja i mogućnosti mijenjanja visine plaće, na način da bi se plaća uređivala ugo-vorom o radu, a ne više pravilnikom o radu, kao i uređivanjem posebne vrste otkaza ugovora o radu ako poslodavac ne može isplatiti ugovorenu plaću, a radnik ne pristane na izmjenu ugovora.

2.2. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVAPitanje žena na tržištu rada osim Zakona o radu

uređuje i Zakon o ravnopravnosti spolova, kojim se utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravno-pravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranja jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Zakonom se zabranjuje izravna i neizravna diskri-minacija, uznemiravanje i spolno uznemiravanje, diskriminacija na temelju bračnog i obiteljskog sta-tusa te diskriminacija na temelju spolne orijentacije.

Stoga bi se najavljenim izmjenama Zakona o radu trebalo voditi brigu o posebnim odredbama toga Zakona, koji zabranjuje diskriminaciju žena na području rada. Naime, tim Zakonom na području zapošljavanja i rada zabranjena je diskriminacija u javnom i privatnom sektoru, uključujući državna tijela, i to u odnosu na:

a) uvjete za zapošljavanje, samozapošljavanje ili obavljanje zanimanja, uključujući kriterije i uvjete za izbor kandidata/kandidatkinja za radna mjesta, u bilo kojoj grani djelatnosti i na svim razinama profesionalne hijerarhije,

b) napredovanje na poslu,c) pristup svim vrstama i stupnjevima školova-

nja, profesionalne orijentacije, stručnog usa-vršavanja i osposobljavanja, dokvalifikacije i prekvalifikacije,

d) uvjete zaposlenja i rada, sva prava iz rada i na temelju rada, uključujući jednakost plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednosti,

e) članstvo i djelovanje u udrugama radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj drugoj profesional-


noj organizaciji, uključujući povlastice koje proizlaze iz tog članstva,

f) usklađivanje profesionalnog i privatnog života teg) trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrb-

ništva. Jednako tako, Zakonom je izričito propisano da

prilikom oglašavanja potrebe za zapošljavanjem u oglasu, odnosno natječaju, mora biti jasno ista-knuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe obaju spolova. Iznimno, u natječaju ne mora biti istaknuto da se za oglašeno radno mjesto mogu javiti osobe obaju spolova jedino u odnosu na odre-đeni posao kada je priroda posla takva da karakteri-stike povezane s nekom od osnova diskriminacije iz toga Zakona predstavljaju stvarni i odlučujući uvjet obavljanja posla, pod uvjetom da je svrha koja se time želi postići opravdana.

Nadalje, pri oglašavanju nije dopušteno koristiti se izričajima koji uzrokuju ili bi mogli uzrokovati diskriminaciju na temelju spola, bračnog i obitelj-skog statusa i spolne orijentacije, a pri donošenju rješenja o rasporedu na radno mjesto i drugih rje-šenja o pravima i obvezama državnih službenika/službenica koristi se nazivom radnog mjesta u muš-kom i ženskom rodu.

3. UMJESTO ZAKLJUČKAUslijed demografskih promjena, odnosno stare-

nja radno sposobnog stanovništva, neophodna je veća prisutnost žena na tržištu rada. U tom smislu potrebna je i aktivnija politika koja bi većem broju žena omogućila da sudjeluju na tržištu rada, a koja bi istodobno uspostavila ravnotežu između rada i obitelji. Takva aktivnija politika jednakih moguć-nosti može se i zakonski urediti, konkretno najav-

ljenim novim Zakonom o radu, osobito po pitanju organizacije radnog vremena žena i njihova fleksi-bilnijeg zapošljavanja. Upravo su u tom smjeru i na-javljene izmjene Zakona o radu, posebno fleksibili-zacija rada u odnosu na nepuno ili skraćeno radno vrijeme, koja i te kako ide u korist žena i omogućuje im bolje usklađivanje obveza prema obitelji i prema radnom mjestu te otvara mogućnost većeg zapošlja-vanja.

U mnogim zemljama Europske unije žene najče-šće koriste part-time zaposlenost s mogućnošću vra-ćanja u punu zaposlenost, kako bi mogle uskladiti sve svoje obveze. I u RH žene najčešće biraju kraće radno vrijeme nakon što zasnuju obitelj kako bi mo-gle što više biti s djecom. Jedno od najpopularnijih oblika kraćega radnog vremena u EU-u je podje-la jednog posla na dvije žene, odnosno job sharing (više izvršitelja na jednom radnom mjestu), u kojem se poslu same dogovaraju o zaradi i hoće li svaka od njih raditi četiri sata dnevno, hoće li raditi svaki drugi tjedan ili na neki drugi način, te rad u kući – teleworking.

Prednost tih oblika zapošljavanja je u tome što ženama pruža mogućnost većeg zapošljavanja, i to izvan tradicionalnih standardnih modela, koji su ograničavali mogućnosti njihova zapošljavanja.

S druge pak strane postoji opasnost od njihove marginalizacije na tržištu rada i ostvarivanja ma-njeg dohotka.

Stoga smatramo da su najavljene izmjene Zakona o radu u pogledu fleksibilizacije radnog vremena i uvođenja skraćenog radnog vremena kod više po-slodavaca i te kako bitne za položaj žena na tržištu rada.

Sanda PIPUNIĆ, dipl. iur. Mr. sc. Andreja BAKULA, prof. UDK 330.5/331.2

Ocjenjivanje državnih službenika i namještenika

U državnoj službi važan je zadatak ocjenjivanje dr-žavnih službenika radi upravljanja ljudskim po-

tencijalima. Kroz postupak ocjenjivanja nastoji se utvr-diti ima li službenik, čiji se rad i uspješnost procjenjuje, sposobnosti za uspješno obavljanje poslova, pa se u tom smislu može planirati daljnje profesionalno usmjera-vanje i raspoređivanje zaposlenih na ona radna mjesta koja najviše odgovaraju njihovim mogućnostima. O svrsi ocjenjivanja, postupku, kriterijima i ostalim posebnosti-ma pri ocjenjivanju državnih službenika, možete pročita-ti u nastavku članka.

upravljaju ljudskim potencijalima, jer kompetentni i motivirani ljudi stvaraju vrijednosti svake organiza-cije. Praćenje i ocjenjivanje radne uspješnosti jedan je od najvažnijih zadataka upravljanja ljudskim po-tencijalima. To je kontinuirani proces vrednovanja i usmjeravanja ponašanja i rezultata rada u radnoj situ-aciji.1 Kroz proces ocjenjivanja zaposleni se potiču na učinkovito obavljanje poslova, tj. visoku kvantitetu i kvalitetu izvršenja radnih zadataka, te na ekonomič-no postupanje, ali ne na štetu kvalitete i zakonitosti.

Ocjenjivanje državnih službenika provodi se od 1994. te utječe na pojedina prava i obveze državnih službenika, ali su se u međuvremenu bitno promije-nili postupak i svrha ocjenjivanja.

1 Bahtijarević-Šiber, Fikreta. Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing, 1999.

1. UVODSvaka organizacija, ako želi privući i zadržati kva-

litetne zaposlenike, posebnu pažnju treba posvetiti


2. SVRHA OCJENJIVANJA Svrha ocjenjivanja je poticanje državnih služ-

benika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje služ-benih zadataka, poštovanje službene dužnosti i osobno ponašanje u skladu s Etičkim kodeksom dr-žavnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. i 13/12., da-lje: Etički kodeks) te utvrđivanje njihova doprinosa u obavljanju poslova kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u državnoj službi.

Ocjene su jedan od uvjeta za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika u sljedećim područ-jima: napredovanje, izobrazba, upućivanje na rad izvan državne službe, dodatni dani godišnjeg od-mora, okolnost koja utječe na vrstu i visinu kazne za povrede službene dužnosti, prestanak državne služ-be po sili zakona i dr.

3. POSTUPAK OCJENJIVANJA Od 2006. uspostavljen je merit based sustav te se

ocjenjivanje provodi kao kontinuirani proces pla-niranja poslova, dogovornog utvrđivanja ciljeva koje službenik treba ispuniti, periodične kontrole te ocjenjivanja.

Sadašnji postupak ocjenjivanja – propisan Za-konom o državnim službenicima2 i Uredbom o po-stupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službeni-ka3 - primjenjuje se od 1. siječnja 2012.

Tri su faze postupka ocjenjivanja: 1. planiranje poslova, kao godišnji proces koji uk-

ljučuje razgovor (intervju) na početku godine kako bi se utvrdili radni zadatci i ciljevi za na-dolazeću godinu,

2. kontrola rada i učinkovitosti, tijekom koje na-dređeni kontinuirano prati rad i učinkovitost službenika kroz cijelu godinu/izvještajno raz-doblje te pruža službeniku podršku i savjete, i

3. ocjenjivanje rada i učinkovitosti, istekom ocje-njivačke godine kada se sa službenikom vodi razgovor i utvrđuje uspjeh u realizaciji postav-ljenih ciljeva i zadataka, prikazuje cjelokupna ocjena rada i učinkovitosti, definiraju novi za-datci i ciljevi za sljedeću godinu te možebitne potrebe za stručnim osposobljavanjem i usavr-šavanjem.

3.1. PLANIRANJE POSLOVA Planiranje poslova iznimno je važan prvi korak

procesa ocjenjivanja, a obuhvaća određivanje po-slova i kriterija uspješnosti. Njegovi su temeljni ele-menti:

d) utvrđivanje glavne svrhe i cilja posla, zadata-ka koje obuhvaća i ključnih područja i oblika ponašanja koji najviše doprinose njihovom uspješnom obavljanju;

e) postavljanje ciljeva;f) određivanje standarda radne uspješnosti.

2 Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12. – proč. tekst, 37/13. i 38/13.).

3 Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (Nar. nov., br. 133/11.).

3.1.1. Utvrđivanje glavne svrhe i cilja posla, zadataka koje obuhvaća i ključnih područja i oblika ponašanja koji najviše doprinose njihovom uspješnom obavljanju

Ključna područja određuju temeljni sadržaj rada, a sačinjavaju ih oni zadatci čije ostvarivanje najvi-še doprinosi postizanju ciljeva državnog tijela. Ona upućuju gdje se državni službenik mora posebno zalagati, jer kvaliteta obavljanja njegovih poslova utječe na ukupne rezultate državnog tijela.

U određivanju ključnih područja mogu pomoći pitanja: koji zadatci imaju najveći utjecaj na uspjeh odjela, službe, sektora ili državnog tijela ili što bi se dogodilo ako neki zadatak ne bi bio obavljen.

3.1.2. Postavljanje ciljevaCiljevi se postavljaju pojedinačno, u dogovoru sa

službenikom na kojeg se odnose. Pri postavljanju ci-ljeva treba se rukovoditi sljedećim:

– postaviti ih zajedno sa službenikom na kojeg se odnose;

– dogovoriti ih tako da se može pratiti njihovo ostvarivanje;

– ne treba ih biti previše; – moraju biti mjerljivi, jasni i konkretni; – trebaju biti realni i ostvarivi u zadanim vre-

menskim okvirima.

3.1.3. Standardi radne uspješnostiStandardi radne uspješnosti su mjerila vredno-

vanja rada državnog službenika te upućuju državne službenike što se od njih očekuje da naprave, koli-ko, koje kvalitete i sl. Omogućavaju mjerenje rad-ne uspješnosti te određuju razinu na kojoj je radna uspješnost zadovoljavajuća. Oni konkretiziraju i preciziraju očekivanja državnog tijela u pogledu re-zultata rada pojedinog državnog službenika.

Standardi mogu biti deskriptivni/kvalitativni (npr. dobar/loš, uvijek/nikad i sl.) i kvantitativni, tj. količinski i objektivno mjerljivi. Trebaju također biti realni i ostvarivi.

3.2. KONTROLA RADA I UČINKOVITOSTI Drugi važan korak u procesu ocjenjivanja je kon-

trola rada i učinkovitosti. To je kontinuirani proces prikupljanja informacija o radu i ponašanju držav-nog službenik te ujedno davanja smjernica i savjeta službeniku od strane nadređenog, s ciljem poboljša-nja njegova rada i učinkovitosti te njegova profesio-nalnog razvoja.

Nadređeni bi za svakog svog suradnika trebao voditi posebnu evidenciju (dosje), u koju bi unosio svoja zapažanja o radu službenika i rezultatima koje postiže, bilježeći ne samo pogreške i propuste služ-benika (tzv. crna knjiga) nego i pozitivne rezultate, odnosno sve bitne pokazatelje njegova rada.

Podatci o radu službenika mogu se dobiti na ra-zličite načine: opažanjem, na temelju periodičnih izvješća o radu službenika, na temelju objektivnih podataka o kvantiteti i kvaliteti rada, ostvarivanju postavljenih ciljeva, pridržavanjem rokova, utvrđi-vanjem značajnih postignuća i problema, na teme-

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr<017E>avna slu<017E>ba/2011/1111/Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja dr<017E>avnih slu<017E>benika.pdf

http://www.uprava.hr/UserDocsImages/Dr<017E>avna slu<017E>ba/2011/1111/Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanja dr<017E>avnih slu<017E>benika.pdf


lju razgovora sa službenikom kojeg se ocjenjuje i drugim službenicima te na druge načine.

Podatci mogu biti objektivni i subjektivni (prosud-beni). Kod prvih se koriste objektivni pokazatelji, a kod drugih se uzimaju prosudbe o radu službenika.

Objektivni se pokazatelji odnose na mjerljiva svojstva rada, količinu, kvalitetu, vrijeme i troškove. Subjektivni pokazatelji također su neophodni pri procjeni radne uspješnosti (npr. inicijativa, kreativ-nost, suradnja, fleksibilnost, kvaliteta rukovođenja, timski rad, prenošenje znanja, razvojni potencijal), neovisno o tome što postoje i objektivni pokazatelji.

Postavljanje težišta isključivo na objektivne po-kazatelje individualnog radnog učinka može voditi ponašanju koje na višoj, organizacijskoj razini (na razini ustrojstvene jedinice ili državnog tijela) ima negativne učinke, jer npr. službenik može brinuti is-ključivo o svom radu i učinku, ne vodeći brigu za sve ostalo što se događa oko njega.

3.3. OCJENJIVANJE RADA I UČINKOVITOSTI U trećoj fazi postupka ocjenjivanja provodi se

razgovor o uspješnosti službenika i nakon toga slije-di formalno ocjenjivanje uspješnosti.

3.3.1. Razgovor o uspješnosti službenikaU razgovoru sa službenikom kojeg se ocjenju-

je dolaze do izražaja kompetencije nadređenog, tj. njegove vještine uspješnog komuniciranja, savjeto-vanja, poticanja i vođenja suradnika.

Nadređeni treba službenika pravodobno pozva-ti na razgovor te osigurati da se razgovor obavi bez ometanja. Treba izložiti ocjenu koju predlaže i obra-zložiti je, a nakon toga omogućiti službeniku da izne-se svoje mišljenje o ocjeni. Ocjenu treba raspraviti sa službenikom, pri čemu nadređeni mora naglasiti pozitivne rezultate, područja u kojima je službenik zadovoljio ili nadmašio očekivanja, kao i područja/konkretne aktivnosti koje treba poboljšati s ciljem unaprjeđenja uspješnosti te zabilježiti dogovor.

Naša je preporuka da se razgovori sa službenikom obavljaju i češće, barem jednom u tri mjeseca, jer se problemi trebaju raspraviti i prije formalnog razgo-vora u trećoj fazi postupka ocjenjivanja.

3.3.2. Upućivanje prijedloga ocjene u proceduruFormalni, obrazloženi prijedlog godišnje ocjene

državnog službenika dostavlja se čelniku državnog tijela ili osobi ovlaštenoj za donošenje rješenja naj-kasnije do 31. siječnja sljedeće godine, a rješenje se mora donijeti zaključno s 28. veljače te godine.

U postupku aktivno sudjeluju službenik kojeg se ocjenjuje (ima pravo dati primjedbe na ocjenu nadre-đenom, koji je istu dužan razmotriti, te prilaže dokaze ako smatra da ga je potrebno ocijeniti višom ocjenom) i hijerarhijski viši nadređeni (mišljenje na prijedlog ocjene daju svi po hijerarhijskom redu nadređeni službenici iznad prvog nadređenog – ocjenjivača).

Čelnik najviše ustrojstvene jedinice, uz prijedlog ocjene za svakog službenika/namještenika, podnosi čelniku državnog tijela ili službenoj osobi ovlaštenoj za donošenje rješenja o ocjeni skupno izvješće o pri-

jedlogu ocjena službenika/namještenika ustrojstve-ne jedinice kojom upravlja.

Jedinica za ljudske potencijale dužna je pružati stručnu potporu rukovodećim službenicima i čelni-ku tijela u procesu ocjenjivanja, pripremati rješenja i voditi evidenciju o ocjenama.

3.3.3. Rješenje o ocjeni Rješenje o ocjeni donosi čelnik tijela ili službena

osoba ovlaštena za donošenje rješenja o ocjeni, uzi-majući u obzir prijedlog neposredno nadređenoga državnog službenika, kao i mišljenja ostalih hijerar-hijski nadređenih službenika.

Državnog službenika kojem je čelnik tijela jedini nadređeni ocijenit će čelnik tijela neposredno.

Ocjena mora biti obrazložena. Nije dovoljno u obrazloženju rješenja samo navesti da se podatci o ocjeni pojedinih kriterija ocjenjivanja nalaze u obrascima za ocjenjivanje, nego treba navesti kon-kretne činjenice/podatke o radu i radnoj uspješnosti pojedinog službenika. Pri tome treba navesti samo odlučne činjenice koje su utjecale na donošenje kon-kretne ocjene, a za detaljnije podatke uputiti na po-datke u obrascima o ocjenjivanju i dokaze u spisu.

Službenik u žalbi protiv rješenja o ocjeni mora na-vesti razloge zbog kojih rješenje pobija i priložiti od-govarajuće dokaze na kojima temelji žalbu. Time se teret dokazivanja prebacuje s nadređenog na služ-benika kojeg se ocjenjuje. Takvo zakonsko rješenje zahtijeva od službenika da vodi evidenciju o svom radu, dokumentira napravljeno, razloge za ono što nije napravljeno te piše izvješća o svom radu čak i ako to nadređeni od njega ne traži.

U skladu s odredbama čl. 139.b i 139.c Zakona o državnim službenicima, na ocjenjivanje namje-štenika odgovarajuće se primjenjuju odredbe toga Zakona o ocjenjivanju državnih službenika. Ocje-njivanje namještenika nije upravna stvar, a o ocjeni se donosi odluka. Namještenik koji smatra da mu je tom odlukom povrijeđeno pravo iz radnog odnosa ima pravo na sudsku zaštitu u skladu s općim pro-pisima o radu.

4. OBRASCI ZA OCJENJIVANJE Obrasci za ocjenjivanje propisani su Uredbom o

postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službe-nika, i to:

• obrazac 1 – Prijedlog ocjene državnog službeni-ka/namještenika,

• obrazac 2 – Izvješće o učinkovitosti rada, pošti-vanju službene dužnosti i osobnom ponašanju državnog službenika/namještenika te

• DODATAK 1 – Odluka čelnika tijela o prijedlogu ocjene.

Navedeni obrasci dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva uprave http://www.uprava.hr/default.aspx?id=54.

Ako je državni službenik/namještenik tijekom kalendarske godine premješten iz jedne u drugu ustrojstvenu jedinicu istog državnog tijela ili u dru-go državno tijelo, neposredno nadređeni službenik dužan je ispuniti obrazac 2 i predložiti ocjenu služ-benika za izvještajno razdoblje u kojem je službenik radio u toj ustrojstvenoj jedinici, odnosno držav-


nom tijelu, i nakon možebitne primjedbe službenika na prijedlog dostaviti ga neposredno nadređenom službeniku ustrojstvene jedinice/državnom tijelu u koje je premješten.

Pri obavljanju izvanrednih poslova u ustrojstve-noj jedinici u koju je službenik/namještenik raspo-ređen, ocjenu kvalitete obavljenog posla daje nepo-sredno nadređeni službenik, a ako su se ti poslovi obavljali u drugoj ustrojstvenoj jedinici, nadređeni službenik te druge ustrojstvene jedinice.

Kada tijekom kalendarske godine neposredno na-dređenom službeniku prestane služba u ustrojstve-noj jedinici ili državnom tijelu, dužan je ispuniti iz-vješće o učinkovitosti i predložiti ocjenu službenika kojima je bio nadređen u prethodnom razdoblju.

Ako je za državnog službenika/namještenika isti prvonadređeni/predlagatelj ocjene za cijelu kalen-darsku godinu, popunjavaju se obrazac 2 i obrazac 1.

Ako je za državnog službenika/namještenika bilo više predlagatelja ocjene/ocjenjivača tijekom kalen-darske godine, svaki ocjenjivač popunjava obrazac 2 (točke od I. do VII. – uključujući primjedbe državnog službenika, ako ih ima) te ga uz izvješće o izvanred-nim poslovima (ako ih je bilo) dostavlja sljedećem neposredno nadređenom. Zadnji nadređeni popu-njava obrazac 2 (izvješće za određeno razdoblje) i obrazac 1, uz koji prilaže obrasce 2 popunjene od svih prethodno nadređenih.

Po prvi je puta u procesu ocjenjivanja naglasak stavljen na godišnji plan rada državnog tijela i vezu ciljeva organizacije/ustrojstvene jedinice sa služ-benikom koji u svom svakodnevnom radu doprino-si realizaciji tih ciljeva. Dakle, u obrascu 2, dio 2.2 Planirani ciljevi i zadaci potrebno je ispuniti tako da se popišu ciljevi/zadatci vezani uz poslove radnog mjesta službenika/namještenika povezani s ciljevi-ma iz godišnjeg plana rada državnog tijela.

5. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE Pri ocjenjivanju državnih službenika, uz ostva-

rene rezultate rada (pokazana učinkovitost rada uspoređivanjem opsega, kvalitete i rokova izvršenja poslova s opisom poslova njegovog radnog mjesta i radnim planovima državnog tijela), uzimaju se u obzir poštivanje službene dužnosti i osobno pona-šanje službenika/namještenika.

Opći kriteriji za ocjenjivanje službenika su: djelo-tvornost u obavljanju poslova, točnost, preciznosti i pouzdanost u obavljanju poslova, pridržavanje ro-kova za izvršavanje poslova i učinkovitost u obavlja-nju poslova.

Posebni kriteriji za ocjenjivanje službenika koji se primjenjuju ovisno o poslovima na koje je službenik raspoređen su: stupanj inovativnosti, kreativnosti, pismeno izražavanje, usmeno izražavanje, komuni-kacijske vještine i sposobnost rada u timu.

Pri ocjenjivanju mogu se primijeniti i dodatni kriteriji, odnosno primjena posebnih znanja, spo-sobnosti i vještina potrebnih za obavljanje poslova pojedinih radnih mjesta.

Za rukovodeće službenike, osim općih i posebnih kriterija, propisano je ocjenjivanje sljedećih kompe-tencija: organizacija i koordinacija obavljanja poslo-va, donošenje odluka za koje je ovlašten, motivira-

nje službenika, rješavanje konflikata, praćenje rada i davanja uputa za rad i implementacija strateških ciljeva (ako je rukovodeći državni službenik odgo-voran za ispunjenje ciljeva).

Osobno ponašanje ocjenjuje se primjenom sljede-ćih kriterija: odnos prema radu (motivacija), odnos prema građanima, odnos prema nadređenim službe-nicima, odnos prema suradnicima, poštivanje radnog vremena, ispunjavanje obveze pohađanja programa izobrazbe, odnos prema izobrazbi i odnos prema službenicima kojima je rukovodeći državni službenik nadređen (samo za rukovodeće službenike).

Poštivanje službene dužnosti uzima se u obzir pri predlaganju ocjene i odlučivanju o ocjeni državnog službenika, ako su državnom službeniku tijekom kalendarske godine učestalo upućivana upozorenja na propuste i nepravilnosti u poštivanju službene dužnosti ili je izvršnim rješenjem nadležnog tijela izrečena kazna za počinjenu laku ili tešku povredu službene dužnosti.

Rezultati rada namještenika ocjenjuju se na te-melju sljedećih kriterija: djelotvornost u obavljanju poslova, točnost, preciznost i pouzdanost u obavlja-nju poslova, pridržavanje rokova za izvršavanje po-slova te učinkovitost u obavljanju poslova.

Osobno ponašanje i poštivanje radne dužnosti namještenika uzimaju se u obzir pri odlučivanju o ocjeni namještenika odgovarajućom primjenom odredaba čl. 15. Uredbe o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (ocjenjivanje ve-zano uz osobno ponašanje i poštivanje službene dužnosti).

6. OCJENE U Zakonu o državnim službenicima predviđeno

je pet ocjena za državne službenike, odnosno četiri ocjene za namještenike. Ocjene državnih službeni-ka su: „ne zadovoljava“, „zadovoljava“, „uspješan“, „primjeran“ i „izuzetan“, a ocjene namještenika „ne zadovoljava“, „zadovoljava“, „uspješan“ i „primje-ran“ (kod namještenika nema ocjene „izuzetan“).

Detaljan opis ocjena naveden je u čl. 84. Zakona o državnim službenicima (za državne službenike) i čl. 139.c istoga Zakona (za namještenike).

Državni službenik ocjenjuje se ocjenom „uspje-šan“ ako pokazuje potrebnu razinu stručnosti i kompetencija, svoje službene zadatke obavlja pra-vodobno i u skladu s pravilima struke te njegov rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju pouzda-no obavljanje službe. Dakle, službenik se ocjenju-je ocjenom „uspješan“ ako poslove radnog mjesta obavlja na način kako se to od njega kao državnog službenika očekuje.

Iznad ocjene „uspješan“ su ocjene „primjeran“ i izuzetan“, kod kojih službenik pored ispunjavanja uvjeta za ocjene „uspješan“ pokazuje višu razinu stručnosti i kompetencija, daje korisne prijedloge za unapređenje službe ili pokazuje iznimnu motivaciju za rad i postiže rezultate u radu bolje od predviđenih za radno mjesto na koje je raspoređen.

Niže ocjene od ocjene „uspješan“ su ocjene „za-dovoljava“ i „ne zadovoljava“. Državni se službenik ocjenjuje ocjenom „zadovoljava“ ako pokazuje nižu razinu kompetencija od potrebne za uredno izvrša-


vanje službenih zadataka te njegov rad i poštivanje službene dužnosti osiguravaju najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete rada i pre-ciznosti u obavljanju službe. Službenik se ocjenjuje ocjenom „ne zadovoljava“ ako ne pokazuje potrebnu stručnost i kompetencije za ostvarivanje minimuma standarda kvalitete rada te pouzdanog i prihvatlji-vog obavljanja službe i koji ima značajne pogreške u radu ili postupanju, odnosno koji službene zadatke učestalo izvršava izvan rokova ili protivno pravili-ma struke te ne pokazuje interes za kvalitetu svog rada unatoč tome što ga nadređeni službenik ili čel-nik tijela upozoravaju na propuste i nepravilnosti.

Ocjena „ne zadovoljava“ može se dati državnom službeniku pod uvjetom da je najkasnije tri mjeseca prije isteka ocjenjivačkog razdoblja pismenim putem upozoren na mogućnost dobivanja negativne ocjene te ni nakon toga nije otklonio propuste i nepravilno-sti u radu4. Nadređeni službenik koji predlaže služ-benika ocijeniti ocjenom „ne zadovoljava“ dužan je uz prijedlog ocjene priložiti pismeno upozorenje o mogućnosti dobivanja negativne ocjene.

Državnog službenika koji je ocijenjen ocjenom „zadovoljava“ upućuje se na dodatno stručno ospo-sobljavanje ili se premješta na drugo radno mjesto jednake ili niže složenosti poslova, unutar jedna-kog stupnja obrazovanja, a službeniku koji je oci-jenjen ocjenom „ne zadovoljava“ prestaje državna služba po sili zakona danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.

Namještenik ne može biti ocijenjen ocjenom „uspješan“ ili „primjeran“ ako su mu tijekom kalen-darske godine učestalo upućivana upozorenja zbog

4 Čl. 84. st. 3. pod. b) Zakona o državnim službenicima.

pogrešaka u radu i postupanju ili neprimjerenog ponašanja ili je odlukom nadležnog tijela proglašen odgovornim za povredu radne dužnosti.

7. ZAKLJUČAKVažan zadatak upravljanja ljudskim potencijali-

ma u državnoj službi je ocjenjivanje državnih služ-benika, kroz transparentan postupak i objektivne ili mjerljive kriterije za ocjenjivanje.

U postupku ocjenjivanja veoma je važna moguć-nost utvrđivanja ima li službenik, čiji se rad i uspješ-nost procjenjuje, sposobnosti za uspješno obav-ljanje poslova, kako bi se planiralo profesionalno usmjeravanje i raspoređivanje zaposlenih na ona radna mjesta koja najviše bolje odgovaraju njihovim mogućnostima.

S druge strane, nedovoljna uspješnost često upu-ćuje na nedostatak potrebnih znanja i vještina, pa praćenje i procjena radne uspješnosti treba uključiti i utvrđivanje plana stručnog osposobljavanja i usa-vršavanja službenika u idućem razdoblju.

U propisima kojima se uređuje sustav plaća u dr-žavnoj službi, trebalo bi ocjenu, koja je povezana s ostvarivanjem organizacijskih i individualnih cilje-va, propisati kao uvjet za nagrađivanje i plaću, jer će u tom slučaju ocjena biti snažna motivacija za učin-kovitiji rad državnih službenika i njihovu zaintere-siranost za daljnje stručno usavršavanje.

Time će se ostvariti prava svrha ocjenjivanja jer će postupak praćenja te konačne ocjene radnog učinka pomoći u poboljšanju učinkovitosti rada službenika i, posljedično, poboljšanju kvalitete javnih usluga koje se pružaju građanima i drugim korisnicima.

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH KORISNIKA

III. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.


Ova knjiga daje uz računovodstvene motrište prora-čunskog sustava koji ima svoje temeljne sastavnice i svoje posebitosti i njihova pojašnjenja. Stoga se u knjizi uz pre-gršt knjigovodstvenih primjera pojašnjavaju i temeljne sastavnice proračunskog sustava: sustav proračuna, pro-računske klasifikacije i planiranje te posebitosti u pore-znom okruženju i radno-pravni položaj osoba u javnom sektoru. U računovodstvenom dijelu se uz posebitosti evidentiranja određenih poslovnih događaja daju i te-meljne postavke računovodstvenog sustava te popis imo-vine, čuvanje knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir proračunskog sustava. Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan.


SUMMARIES

Ivana JAKIR-BAJO, MScANNUAL FINANCIAL REPORTS WITHIN BUDGETARY

SYSTEM FOR 2013 The annual financial reports for 2013 within the budg-

etary system are to be prepared in the same way as those for 2012. During 2013 there were no changes within the system of budget and budget beneficiaries i.e. in the sys-tem of financial reporting of the same groups of reporting units. However, the Ministry of Finance have sent the cir-culars regarding the submission of the annual financial re-ports, stating the deadlines for the submission of the an-nual financial reports equally for all those concerned. The circular also points to the application of certain account-ing principles, the obligation of refunding the surplus of cash assets into the Budget and some circumstances re-garded as controversial within the budgetary system.

Keywords: form, budget, budget beneficiary, employ-ees, accounting period, income, expenditure, audit, level.

Page: 9

Ivana KUNIĆ, BSEcAna MICHIELI PAVUNA, BSEcSTATE BUDGET OF REPUBLIC OF CROATIA FOR 2014

AND PROJECTIONS FOR 2015 AND 2016 At the session held on 4 December 2013 the Croatian

Parliament adopted the State Budget of the Republic of Croatia for 2014 and the projections for 2015 and 2016. Taking into consideration the totally planned income amounting to HRK 113 bn and the totally planned ex-penditure amounting to HRK 130.5 bn, the expected defi-cit of the state budget in 2014 will amount to HRK 17.5 bn.

Keywords: expenditure, income, planning, operations, loans, contributions, subventions, projections.

Page: 15

Sandra Perko, BSEcINTERNAL REGULATION ON PUBLIC PROCUREMENT

Due to the changed Act on Public Procurement, the companies ordering the purchase up to the amount of HRK 200,000.00 i.e. the services up to the amount of HRK 500,000.00 are obliged to regulate such issues in their in-ternal regulation (e.g. a rulebook, a decision, etc.) which should be based on their documents on a company’s es-tablishment.

The article provides the guidelines for preparation of such a regulation and its sample including the enclosures (forms).

Keywords: public procurement, rulebook, contract-ing, procedure, procurement up to HRK 70,000.00.

Page: 20

Davor MIKAC, BSEcEXAMPLE OF DOCUMENTS FOR TENDER WITHIN

SYSTEM OF PUBLIC PROCUREMENTThe documents for tender should be concise, compre-

hensive and unambiguous and prepared in the way to en-

able the submission of the comparable bids. They should enable the calculation of the prices without taking some unusual risks or taking some extensive preparations by the bidder. The contents, the way of preparation and pro-cedures with the bidding documents and other important issues regarding the bidding documents are regulated by the specific regulation – the Directive on the Way of Prep-arations and the Procedures with Bidding Documents.

The article provides the example of the bidding docu-ments for procurement of car tyres. It is a good example for preparation of such documents upon public procure-ment of other objects and can be adjusted to the specific needs of an individual client.

Keywords: frame contracts, tender, contract, bidding, tyers, bidders, manufacturer, ability, guarantee.

Page: 26

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CASOME SUBSTANTIVE RIGHTS OF EMPLOYEES IN

PUBLIC SECTORThe labour relations of the employees in the public sec-

tor are more complex compared to other types of labour relations. Accordingly, their labour status is determined by the Labour Act, as the main regulation in the field of labour relations, as well as some specific acts. The article presents an overview of the regulations which determine some substantive rights of the employees in the public sector. Due to their specific features, upon determination of the substantive rights of the employees in the public sector it is frequently difficult to provide the answer which regulation is to be applied.

Keywords: public servants, local officials, employees of local units, state officials, udiciary officials, daily allow-ance, compensation for transportation, jubilee award, field work allowance.

Page: 46

Ljubica Đukanović, LLB*NEW COLLECTIVE AGREEMENT IN HEALTH CARE

SECTOR AND HEALTH INSURANCE SECTORThe Government of the Republic of Croatia and the

Independent Trade Union of Health Care and Social Care of Croatia and the Croatian Professional Trade Union of Nurses and Medical Assistants signed on 2 December 2013 the Collective Agreement in the field of health care and health insurance. The Agreement regulates the rights and obligations based on the work of the employees in the field of health care and health insurance. The funds for the salaries and other substantive rights of the employees are provided by the State Budget in the amount of more than 50%.

The funds for the salaries and other substantive rights of the employees provided by the State Budget in the amount of more than 50% include the assets which ac-cording to the contract on realization of health care are provided by the Croatian Health Insurance Institute.


SUMMARIES

opportunities, which results in the indirect discrimination of women and provides the opportunity to employers to use up a worse position of women on the labour market. Accordingly, the new Labour Act should additionally limit the use of the above stated institute. Besides this Act, the issues of discrimination of women on the labour market are regulated by the corresponding acts, which comprise a wider scope of possible cases of discrimination, such as the Act on Prevention of Discrimination and the Gender Equality Act.

Keywords: women, position of women on labour mar-ket, equality of women, gender equality, Gender Equality Act, Labour Act.

Page: 63

Andreja BAKULA, MScSanda PIPUNIĆ, LLBEVALUATION OF CIVIL SERVANTS AND EMPLOYEES

In the sector of civil services the process of evaluation of civil servants is rather important in order to properly manage the human resources. The evaluation process tries to determine whether the employee whose perfor-mance is being evaluated has the ability to successfully perform his/her working activities. Accordingly, their fur-ther professional orientation and recruitment on the cor-responding vacancies can be planned. The article pre-sents the purpose of the evaluation process, the criteria and other specifics upon evaluation of civil servants.

Keywords: civil servant, evaluation, purpose, proce-dure, criteria, planning, main purpose, aim.

Page: 66

Keywords: labour relations, working time, holidays and rest days, termination of contract on employment, salary, other substantive rights.

Page: 51

Prepared by: Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAINTERPRETATIONS OF PROVISIONS OF COLLECTIVE AGREEMENT FOR CIVIL SERVANTS AND EMPLOYEES

The Government of the Republic of Croatia and the trade unions of the civil servants and employees signed on 3 August 2013 the Collective Agreement for Civil Serv-ants and Employees for the limited period of time until 1 August 2016. According to the provisions of this Agree-ment the parties appointed the Common Committee for interpretation of the provisions and control of the applica-tion of the signed Collective Agreement for Civil Servants and Employees. The article presents the interpretations given at the first session of the Common Committee for interpretation of the provisions and control of the applica-tion of the signed Collective Agreement for Civil Servants and Employees.

Keywords: annual holiday, rest, labour relation, paid holiday, professional training, salary, years of service, busi-ness trip, place of work, jubilee award.

Page: 59

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLBPOSITION OF WOMEN ON LABOUR MARKET

One of the important institutes, which is expected to be changed in the new Labour Act, is the contract on tem-porary employment. In the author’s opinion, it should be reduced because it represents the obstacle to the equal

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je

u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnike

XVIII. izmijenjeno izdanje, Zagreb 2014.


NOVO IZAŠLO IZ TISKA