racio analiza finansijskih izvjeŠtaja
DESCRIPTION
RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA. asistent Zenaida Varupa, dipl. ecc. e-mail: [email protected]. Pojam i značaj fin. racio brojeva. engl. ratio – odnos - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJARACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA
asistent Zenaida Varupa, dipl. ecc.e-mail: [email protected] Zenaida Varupa, dipl. ecc.e-mail: [email protected]
Pojam i značaj fin. racio brojeva
engl. ratio – odnos Stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili više
izvještaja ili nekom kombinacijom tržišnih i podataka iz finansijskih izvještaja dobija se broj koji se naziva pokazatelj, racio ili koeficijent.
Racio brojevi su sredstvo istraživanja, prosuđivanja, odlučivanja, sredstvo otkrivanja istine i dolaska do znanja.
Finansijski menadžeri vs doktori medicine Racio brojevi olakšavaju analizu finansijskih izvještaja
zbog toga što oni prikladno sumiraju podatke u formu koja je lahka za razumijevanje, tumačenje i upoređivanje.
Pojam i značaj fin. racio brojeva Racio brojevi predstavljaju smjernice ili prečice koje su korisne
za procjenu finansijskog položaja kompanije i njenog poslovanja kao i za poređenje s rezultatima iz predhodnih godina ili rezultatima drugih kompanija.
Racio brojevi prikazuju prilično kompleksne računovodstvene informacije u relativno malom broju ključnih indikatora i iznose čine lakšim za upoređivanje.
Npr. preduzeće “A” je ostvarilo profit u iznosu 1 milion KM, a preduzeće “B” 2 miliona KM. Šta nam to govori?
Racio brojevi se izražavaju kao procenat, stopa ili prosta proporcija.
Racio broj nije značajan broj sam od sebe, on mora biti upoređen sa nečim prije nego što postane koristan.
Racio brojevi vam pomažu da pitate prava pitanja ali oni ne odgovaraju na njih.
Faze provođenja racio analize fin. izvještaja
1. Faze izbora potrebnih racio brojeva
2. Faze obračuna vrijednosti izabranih racio brojeva
3. Faze povezivanja, poređenja i tumačenja njihovih vrijednosti
Pet osnovnih pravila za racio brojeve
1. Određujući procentualnu promjenu, uvijek se pretpostavlja da sigurno znate šta je vaša baza;
2. Kada upoređujemo dio prema cjelini, cjelina je uvijek baza, npr: neto profit / prihod od prodaje;
3. Procenat nečega može se povećati za više od 100% ali se ne može smanjiti više od 100%;
4. Racio brojevi gube značaj i tačnost kada oni postanu pretjerano detaljni;
5. Zapamtite da će vam racio brojevi pomoći u donošenju odluka ali da neće načiniti odluke za vas.
Upozorenja koja trebate imati na umu kada se upotrebljavaju racio brojevi
1. Podržite objektivan stav
2. Ne upotrebljavajte pogrešne iznose
3. Ne činite besmisleno upoređivanje podataka
Osnovne grupe finansijskih pokazatelja
1. Pokazatelji likvidnosti
2. Pokazatelji upravljanja dugom (zaduženosti)
3. Pokazatelji upravljanja imovinom (efikasnosti, aktivnosti)
4. Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) i
5. Pokazatelji finansijskih tržišta (tržišne vrijednosti)
POKAZATELJI LIKVIDNOSTILikvidnost – sposobnost preduzeća da u roku isplaćuje svoje
dospjele obaveze
1. Opći racio likvidnosti (tekući odnos)
TO – tekući odnos
OS – obrtna sredstva (gotovina, utrživi vrijednosni papiri, potraživanja i zalihe)
KO – kratkoročne obaveze
KO
OSTO
1:2
1,8:1
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
2. Rigorozni racio likvidnosti (brzi odnos)
BO – brzi odnos
OS - obrtna sredstva
Z - zalihe
KO - kratkoročne obaveze
KO
ZOSBO
1
1:1
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
3. Racio novčane likvidnosti
RNL – racio novčane likvidnosti
G – gotovina
UVP – utrživi vrijednosni papiri
KO - kratkoročne obaveze
Koristan je u situaciji kada preduzeće treba platiti KOsamo gotovinom u kratkom roku.
KO
UVPGRNL
0,2:1
POKAZATELJI LIKVIDNOSTI
4. Odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive
ONOSUA – odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive
OS – obrtna sredstva
KO - kratkoročne obaveze
UA – ukupna aktiva
Pokazuje procenat koji zauzimaju neto obrtna sredstva
u UA, odnosno OS koja su finansirana iz dugoročnih izvora.
UA
KOOSONOSUA
0,17:1
POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM
Pokazatelji upravljanja dugom imaju brojne implikacije:
1. Kreditori gledaju na vlasničku glavnicu radi određivanja granice sigurnosti
2. Pomoću povećanja gotovine putem duga, vlasnici stiču koristi od održavanja kontrole nad preduzećem sa ograničenim ulaganjem
3. Ako preduzeće zarađuje više na pozajmljenu gotovinu nego što na nju plaća kamate, stopa prinosa vlasnicima se povećava.
POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM
1. Odnos ukupnog duga i dioničke glavnice
UO – ukupne obaveze
K – kapital
K
UOGD /
1:1
POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM
2. Odnos ukupnog duga i ukupne imovine
UO – ukupne obaveze
A - aktiva
A
UOAD /
0,5:1
POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM
3. Odnos dugoročnog duga i ukupne kapitalizacije
DD – dugoročni dug
UK – ukupna kapitalizacija (kapital + dugoročni dug)
UK
DDODDUK
0,37:1
POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM
4. Racio pokrića kamata
RPK - Racio pokrića kamata
EBIT – Zarada prije odbitka kamata i poreza na dobit
Kamate
EBITRPK
6,0 puta
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
1. Koeficijent obrta potraživanja
KOP - Koeficijent obrta potraživanja
Pr - Godišnji prihod od prodaje
P1 - Potraživanja na početku poslovne godine
P2 - Potraživanja na kraju poslovne godine
2/)
Pr
21 PPKOP
5,33 puta
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Obrt potraživanja u danima
KOPOPD
365
68 dana
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
2. Koeficijent obrta zaliha
KOZ - Koeficijent obrta zaliha
TP - Troškovi za prodano
Z1 - Zalihe na početku poslovne godine
P2 - Zalihe na kraju poslovne godine
2/)21 ZZ
TzPKOZ
3,43 puta
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Obrt zaliha u danima
KOZOZD
365
105 dana
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
3. Koeficijent obrta obaveza
KOO - Koeficijent obrta obavezaGN - Ukupna nabavka od dobavljačaD1 - Obaveze dobavljačima na početku poslovne
godineD2 - Obaveze dobavljačima na kraju poslovne godine
2/)21 DD
GNKOO
5,2 puta
Obrt obaveza prema dobavljačima u danima
KOOODD
365
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
70 dana
POSLOVNI CIKLUS PREDUZEĆA - vrijeme od trenutka nastanka obaveze za nabavku do naplate potraživanja
Poslovni ciklus = KOZ + KOP
CIKLUS GOTOVINE-vrijeme od trenutka plaćanja obaveze za nabavku do naplate potraživanja
Ciklus gotovine = Poslovni ciklus - KOO
173 dana
103 dana
4. Koeficijent obrta imovine
KOA - Koeficijent obrta ukupne imovinePr - Prihod od prodajeA1 - Aktiva na početku poslovne godineA2 - Aktiva na kraju poslovne godine
2/)
Pr
21 AAKOA
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
0,89 puta
POKAZATELJI AKTIVNOSTI
Obrt ukupne imovine u danima
KOAKOAD
365
410 dana
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
1. Stopa poslovnog dobitka
SPD – Stopa poslovnog dobitkaPD – Poslovni dobitakPr – Godišnji prihod od prodaje
100*Pr
PDSPD
15 %
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
2. Neto-profitna stopa (marža)
NPM - Neto profitna maržaPr - Godišnji prihod od prodaje
100*Pr
DobitNPM
7,5 %
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
3. Prinos na ukupnu imovinu
ROA - Prinos na ukupnu imovinu PD – Poslovni dobitakA - Aktiva
100*A
PDROA
13,33 %
POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
4. Prinos na kapital
ROE - Prinos na vlasničku glavnicuK - Kapital
100*K
DobitROE
13,04 %
POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI
1. Odnos između tržišne cijene dionice i zarade po dionici
TCD – Tržišna cijena dioniceZpD – Zarada po dionici
ZpD
TCDEracioP /
8,53 puta
POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI
2. Odnos između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti
RTKV – Racio tržišna/knjigovodstvena vrijednostTCD – Tržišna cijena dioniceKVD – Knjigovodstvena vrijednost dionice (obična
dionička glavnica/broj običnih dionica u prometu)
KVD
TCDRTKV
1,07 puta
POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI
3. Dividendni prinos
DP – Dividendni prinosDOD – Dividenda po običnoj dioniciTCD – Tržišna cijena dionice
TCD
DODDP
3,91 %
POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI
4. Racio plaćanja dividendi
RPD – Racio plaćanja dividendiNDD – Novčana dividenda po dioniciZpD – Zarada po dionici
ZpD
NDDRPD
33,33 %
Ograničenja racio analize
1. Većina velikih preduzeća posluje sa brojnim različitim odjeljenjima u dosta različitim djelatnostima što otežava utvrđivanje prosjeka djelatnosti kao osnove za upoređivanje;
2. Najveći broj preduzeća želi da bude bolje od prosjeka, tako da samo dostizanje prosječne performanse nije nužno dobro;
3. Inflacija jako determiniše bilans stanja i bilans uspjeha;
4. Sezonski faktori mogu determinisati racio analizu;
Ograničenja racio analize
7. Preduzeća mogu upotrijebiti postupak “uljepšavanja izloga”;
8. Različita računovodstvena praksa može deformisati upoređivanje;
9. Teško je generalizovati da li je određeni racio broj “dobar” ili “loš”;
10.Preduzeće može imati neke racio brojeve koji izgledaju dobro” i ostale koji izgledaju “loše”, što pravi teškoće u iskazivanju da li je preduzeće u ravnoteži, u jakom ili slabom položaju.