nikola n. kovaČeviĆ - dri.co.menik - revizija godišnjih konsolidovanih finansijskih... · nikola...

NIKOLA N. KOVAČEVIĆ

PRIRUČNIK

REVIZIJA GODIŠNJIH KONSOLIDOVANIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA POLITIČKIH SUBJEKATA

I

REVIZIJA JAVNIH NABAVKI

LITERATURA ZA POLAGANJE ISPITA ZA DRŽAVNOG REVIZORA

PODGORICA, 2018. GODINE

Autor

Nikola N. Kovačević

Izdavač

Državna revizorska institucija

Recenzent

dr Milan Dabović

Lektor

Katarina Milonjić

Tiraž

100 primjeraka

Štampa

GOLBI D.O.O.

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna biblioteka Crne Gore, Cetinje

ISBN......................................

COBISS.CG-ID......................


Priručnik

Revizija godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata i revizija javnih nabavki

Recenzija

Priručnik za reviziju godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata

i reviziju javnih nabavki, senator Nikola Kovačević pripremio je u formi koja je

namijenjena pripremi kandidata za polaganje ispita za zvanje državni revizor.

Priručnik je sistematizovan u dva poglavlja sa pisanim tekstom na 65 strana, literaturom

i korektnim navođenjem citiranog materijala u fusnotama. Strukturom Priručnika

obezbijeđen je sadržaj, koji na dosljedan način prezentuje formu i suštinu znanja koji se

zahtijevaju od kandidata za državne revizore. Autor je u Priručnik ugradio empirijsko

revizorsko iskustvo, i kroz jasne i precizne komentare otklanja dileme u vezi sa

tumačenjima propisa. Na nedvosmislen način iznosi svoje mišljenje koje je potkrijepljeno

članovima Zakona i konkretnim revizijama koje su u najvažnijim segmentima

finansiranja obrađivale predmetnu temu. Samim tim autor izbjegava uhodane

stereotipske materijale, značajno ih osvježava i čini ih atraktivnim za čitaoca.

Prvo poglavlje nosi naslov REVIZIJA GODIŠNJIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

POLITIČKIH SUBJEKATA I IZBORNIH KAMPANJA i obuhvata dvanaest naslova, koji

su sistematizovani na 33 strane. Poglavlje je usklađeno sa formom i strukturom Zakona,

tako da je autor u potpunosti obradio relevantne elemente kojima se predmetna materija

interpretira na svrsishodan, analitičan i dosljedan teorijski koncept, namijenjen formi

predmetnog naslova. Ovim poglavljem su obrađene osnovne pojmovne kategorije, izvori

finansiranja i način korišćenja sredstava političkih partija, kako za redovan rad, tako i

za vrijeme izborne kampanje. Autor Priručnikom posebno apostrofira najčešće

nepravilnosti ustanovljene revizijom i time ovaj Priručnik pored edukativne ima i formu

praktikuma koji može poslužiti kao osnova za proces pripremanja i izvođenja revizije.

Drugo poglavlje nosi naslov REVIZIJA JAVNIH NABAVKI i obuhvata sedam naslova,

koji su sistematizovani na 29 strana. Kao i prethodno, ovo poglavlje je usklađeno sa

formom i strukturom Zakona, pri čemu je autor posebno detaljno obradio uslove i način

sprovođenja postupka javne nabavke. Ovakav pristup daje poseban značaj ovom

poglavlju, jer autor, kroz stilizovane komentare obezbjeđuje čitaocu bazična znanja u

kompleksnoj materiji javnih nabavki. Sama činjenica, da postoji veliki broj dilema u vezi

3


Priručnik


sa primjenom ovog Zakona i da je autor svoje komentare upodobio sa višegodišnjim

iskustvom u procesu revizije, ovo se poglavlje može posmatrati kao svojevrsna ekspertiza

jedne zahtjevne oblasti.

Autor je u dijelu literature isključivo koristio Službene listove i podzakonska akta, tako

da su komentari i analize u priručniku rezultanta autorskih istraživanja i zapažanja.

Priručnik je metodološki prilagođen svojoj namjeni te se kao takav preporučuje za javnu

upotrebu i korišćenje.

Recezent:

dr Milan Dabović

Podgorica, 19. 10. 2018. godine

4


Priručnik


SADRŽAJ:

RECENZIJA 3 UVOD 7 I REVIZIJA GODIŠNJIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA POLITIČKIH SUBJEKATA I IZBORNIH KAMPANJA 9 II REGISTRACIJA, UDRUŽIVANJE I PRESTANAK PARTIJE 12 III IZVORI FINANSIRANJA POLITIČKIH SUBJEKATA I IZBORNIH KAMPANJA 14 IV FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE ZA IZBOR ODBORNIKA I POSLANIKA 18 V FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE ZA IZBOR PREDSJEDNIKA CRNE GORE 22 VI ZABRANE I OGRANIČENJA 24 VII FINANSIJSKO POSLOVANJE POLITIČKOG SUBJEKTA 29 VIII PODNOŠENJE I OBJAVLJIVANJE IZVJEŠTAJA 30 IX NADZOR 31 X REVIZIJA 34 XI NAJČEŠĆE NEPRAVILNOSTI KOD POLITIČKIH SUBJEKATA UTVRĐENE PRILIKOM REVIZIJE 44 XII SARADNJA DRI SA DRUGIM DRŽAVNIM ORGANIMA 45

REVIZIJA JAVNIH NABAVKI 47 I OSNOVNE ODREDBE 47 1. PREDMET, PRIMJENA, IZUZEĆA 47 2. NAČELA JAVNIH NABAVKI 48 3. JEZIK U POSTUPKU JAVNE NABAVKE 49 4. ANTIKORUPCIJSKO PRAVILO I SPREČAVANJE SUKOBA INTERESA 49 II USLOVI I NAČIN SPROVOĐENJA POSTUPAKA JAVNE NABAVKE 52 1. PREDTENDERSKA FAZA 52 2. VRSTE POSTUPAKA 55 3. USLOVI ZA UČEŠĆE U POSTUPKU JAVNE NABAVKE 60 4. TENDERSKA FAZA 61 5. PONUDA 62 6. RAČUNANJE ROKOVA 65 7. VRSTE KRITERIJUMA ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE 65 8. ISPRAVNA PONUDA 67 9. NEISPRAVNA PONUDA 67 10. ODLUKA O OBUSTAVLJANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE 67 11. ODLUKA O IZBORU NAJPOVOLJNIJE PONUDE 68 12. UGOVOR O JAVNOJ NABAVCI 68 13. POSTTENDERSKA FAZA 69 III EVIDENCIJE I IZVJEŠTAVANJE U JAVNIM NABAVKAMA 70 1. EVIDENCIJE O JAVNIM NABAVKAMA I IZVJEŠTAVANJE 70 2. IZVJEŠTAVANJE I ČUVANJE DOKUMENTACIJE 70 IV ZAŠTITA PRAVA U POSTUPKU JAVNE NABAVKE 71 1. POSTUPAK ZAŠTITE PRAVA 71 2. OVLAŠĆENJA NARUČIOCA U VEZI IZJAVLJENE ŽALBE 72 3. ODLUČIVANJE DRŽAVNE KOMISIJE 72 4. BITNE POVREDE ZAKONA 73 V NAJČEŠĆE NEPRAVILNOSTI U JAVNIM NABAVKAMA 75 1. REVIZIJOM UTVRĐENE NEPRAVILNOSTI 75 2. MOGUĆE GREŠKE U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI 75 VI SARADNJA DRI SA DRUGIM INSTITUCIJAMA 76 LITERATURA 77

5


Priručnik


UVOD

Transparentno finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja je važan preduslov za politički sistem i razvoj demokratije u zemlji. Političke partije su neprofitne organizacije. Izvori finansiranja i način trošenja sredstava političkih subjekata treba da budu zasnovani na Zakonu, tj. podliježu kontroli državnih organa. Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja su uređeni izvori finansiranja, prihodi i rashodi političkih subjekta i izbornih kampanja kao i nadzor i revizija istih. Državna revizorska institucija već sedam godina vrši reviziju godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata. Iz godine u godinu je vidan pomak u izvještavanju. Revizija konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata se vrši svake godine za prethodnu godinu kao i provjeravanje realizacije preporuka. Politički subjekti se finansiraju iz javnih i privatnih izvora u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Revizijom konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata, Državna revizorska institucija (DRI) vrši finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti. Finansijskom revizijom se izražava mišljenje da li su finansijski izvještaji u svim materijalnim aspektima pripremljeni u skladu sa okvirom finansijskog izvještavanja i da li su prezentovani na fer i objektivannačin i u skladu sa datim okvirom. Revizijom pravilnosti se izražava mišljenje o tome da lisu finansijske i druge radnje subjekta revizije u svim materijalnim aspektima usaglašenisa relevantnim zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi.

U vršenju finansijske revizije godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja i revizije pravilnosti poslovanja političkih subjekata, primjenjuje se ista metodologija i postupci kao i kod revizije drugih subjekata revizije i iste smjernice za kontrolu kvaliteta vršenja revizije. Zato sam se opredijelio da Zakon o političkim partijama i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja prilagodim potrebama kandidata za polaganje revizorskog ispita.

Javna nabavka predstavlja skup radnji i aktivnosti koje preduzima naručilac – obveznik primjene propisa o javnim nabavkama u cilju nabavke roba, izvršenja usluga ili izvođenja radova, za koje izdvaja obezbijeđena sredstva.

Suština javnih nabavki je dobiti željeni proizvod (robu, uslugu ili izvođenje radova) za što manje novca. Da bi se navedeni cilj postigao neophodno je analitički pristupiti svakom koraku u javnim nabavkama.

Revizija javnih nabavki podrazumijeva kontrolu primjene odredbi Zakona o javnim nabavkama i podzakonskih akata, kontrolu realizacije zaključenih ugovora kao i da li je evidentiranje i transakcija u vezi sa sprovedenim javnim nabavkama prikazana na istinit i objektivan način u poslovnim knjigama i finansijskim izvještajima.

7


Priručnik


Ovaj Priručnik treba da pomogne budućem državnom revizoru da na efikasan način vrši kontrolu javnih nabavki kod subjekata revizije.

Sadržajniji Priručnik će biti urađen nakon predviđenih izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakona o javnim nabavkama.

8


Priručnik


I. REVIZIJA GODIŠNJIH FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA POLITIČKIHSUBJEKATA I IZBORNIH KAMPANJA

Zakonom o političkim partijama uređeni su uslovi i način osnivanja, organizovanja, registracije, udruživanja i prestanka rada političkih partija.

Pojam partije

Zakonom o političkim partijama je propisano da je partija organizacija slobodnih i dobrovoljno udruženih građana radi ostvarivanja političkih ciljeva demokratskim i mirnim sredstvima.

Partija se organizuje i djeluje isključivo na teritorijalnom principu i stiče svojstvo pravnog lica danom upisa u Registar političkih partija. Partija počinje sa radom danom upisa u Registar.1

Partiju može osnovati udruženje 200 građana sa biračkim pravom u Crnoj Gori, koji dobrovoljno potpišu izjavu o osnivanju partije.

Senatori DRI, nosioci sudijske i tužilačke funkcije, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, profesionalni pripadnici policije i vojske ne mogu biti osnivači partije.

Sadržaj i ovjera izjave

Zakon o političkim partijama je propisao sadržaj Izjave o osnivanju političke partije, obrazac Izjave kao i ovjeru iste.

Izjava o osnivanju političke partije sadrži sljedeće podatke:

• Ime i prezime osnivača partije;• Datum i mjesto rođenja osnivača partije;• Prebivalište osnivača partije;• Naziv partije;• Pravilnik, Statut i program partije;• Datum potpisivanja;• Potpis osnivača partije.

Izjava mora biti ovjerena kod notara ili nadležnog suda. Obrazac Izjave utvrđuje organ nadležan za vođenje registra.2

1 Član 6 stav 2 Zakona o političkim partijama („Službeni list Republike Crne Gore“, br. 021/04, „Službeni list Crne Gore“, br. 073/10, 040/11, 059/11). 2 Član 8 Zakona o političkim partijama („Službeni list Republike Crne Gore“, br. 021/04, „Službeni list Crne Gore“, br. 073/10, 040/11, 059/11).

9


Priručnik


Osnivačka skupština

Za osnivanje partije neophodno je održavanje osnivačke skupštine na kojoj se donosi Odluka o osnivanju partije, Statut, program i biraju lica za zastupanje partije.

Odluka o osnivanju

Zakonom o političkim partijama je propisan sadržaj Odluke o osnivanju partije.

Odluka o osnivanju partije sadrži: naziv, skraćeni naziv, sjedište i adresu partije, osnovne ciljeve partije i podatke o licu ovlašćenom za zastupanje partije.

Sastavni dio odluke o osnivanju čine izjave osnivača o osnivanju partije.3

Statut i program partije

Partija je dužna da donese Statut i program.

Statut partije sadrži:

Zakonodavac se opredijelio da propiše minimalni sadržaj Statuta, kao osnovnog pravnog akta političke partije.

Zakonom je propisano šta mora da sadrži Statut partije:4

• naziv, skraćeni naziv, oznaku i sjedište partije;• osnovne programske ciljeve partije;• sastav, ovlašćenja, način odlučivanja i mandat organa partije;• proceduru odlučivanja o kandidovanju i načinu izbora organa partije,• teritorijalnu i unutrašnju organizaciju partije;• način prijema i isključenja članova partije;• prava i obaveze članova partije;• proceduru utvrđivanja kandidata u postupku izbora organa vlasti;• način obezbjeđenja afirmativne akcije radi ostvarenja ravnopravnosti polova u

postupku izbora organa partije;• odgovornost za materijalno i finansijsko poslovanje partije;• postupak odlučivanja u slučaju spajanja partije;• postupak donošenja odluke o udruživanju u saveze partija (koalicije);• postupak donošenja odluke o učlanjenju u međunarodne organizacije;• postupak odlučivanja o prestanku rada partije;• postupak odlučivanja o imovini partije u slučaju prestanka rada partije ili

spajanja partije;


10


Priručnik


• postupak promjene Statuta;• način ostvarivanja javnosti rada partije.

Program partije treba da sadrži opis političkih ciljeva, vrijednosti i načela za koje se partija zalaže.

Naziv i oznaka partije

Zakonom je propisano šta sadrži naziv partije, jezik upisa i pravo na autentičnu oznaku. Takođe je propisana zaštita naziva i oznake partije.

Naziv partije se upisuje na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori. Naziv partije se može upisati i na jeziku nacionalnih i etničkih grupa, s tim što naziv na jeziku u službenoj upotrebi mora biti upisan na prvom mjestu. U međunarodnoj komunikaciji partije može se koristiti naziv preveden na strani jezik. Naziv partije obuhvata širi naziv i skraćeni naziv partije. Partija ima pravo na svoje zajedničke oznake. U pravnom prometu, partija može upotrebljavati svoj registracioni naziv, skraćeni naziv i oznaku.

Naziv partije ne smije sadržati ime strane države, stranog pravnog ili fizičkog lica.5

Zaštita naziva i oznake partije

Naziv, skraćeni naziv i oznaka novonastale partije mora se razlikovati od naziva, skraćenog naziva i oznake druge registrovane partije ili partije koja je prestala sa radom, pod uslovom da od dana prestanka nije prošlo manje od četiri godine i ne smiju biti takvi da građane dovode u zabunu ili povređuju njihova moralna osjećanja.

Politička partija koja je nastala, spajanjem dvije ili više partija ima pravo na trajnu zaštitu naziva, skraćenih naziva, oznaka i obilježja partija koje su izvršile proces spajanja.

Partija koja smatra da se njen naziv, skraćeni naziv i oznaka suštinski ne razlikuje od naziva, skraćenog naziva i oznake kasnije upisane partije, što nedvosmisleno izaziva zabunu u javnosti, ima pravo da, pred nadležnim sudom, tužbom zahtijeva brisanje iz Registra spornog naziva, skraćenog naziva i oznake.6


11


Priručnik


II REGISTRACIJA, UDRUŽIVANJE I PRESTANAK PARTIJE Zakonodavac je propisao koji državni organ je nadležan za Registar političkih partija, ko podnosi prijavu za upis i akta koja treba priložiti uz prijavu, način predaje prijave i postupak u slučaju predaje nekompletne dokumentacije. Propisan je rok za donošenje rješenja kao i obaveza objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Zakonodavac je propisao i mogućnost udruživanja partija u šire političke saveze, kao i spajanje partija radi stvaranja nove. Ministarstvo nadležno za poslove uprave vodi Registar političkih partija. Ministarstvo svojim propisom uređuje sadržinu i način vođenja Registra. Prijavu za upis u Registar podnosi lice ovlašćeno za zastupanje partije. Uz prijavu za upis u Registar potrebno je priložiti:

• Odluku o osnivanju partije; • Statut partije; • Program partije.

Prijava se može predati lično ili putem pošte.

U slučaju da na prijavu za upis nijesu priložena potrebna dokumenta, nadležni organ će u roku od 10 dana od dana prijema prijave, tražiti kompletiranu dokumentaciju.

Ako partija u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja nadležnog organa ne kompletira dokumentaciju za registraciju, smatraće se da je partija povukla prijavu za upis u Registar.

Nadležni organ je dužan da ovlašćenom licu za zastupanje partije izda potvrdu o prijemu prijave.

Registar je javna knjiga.

Rješenje o upisu u Registar

Partija počinje sa radom od dana upisa u Registar.

Upis u Registar će se izvršiti u roku od 15 dana od dana podnošenja prijave za upis. Rješenje o upisu partije u Registar donosi nadležni organ. Ukoliko nadležni organ ne izvrši upis u roku od 15 dana smatraće se da je upis izvršen prvog radnog dana po isteku roka.

12


Priručnik


Rješenje o upisu partije u Registar, nadležni organ objavljuje u Službenom listu Crne Gore. Partija se može udruživati u šire političke saveze u zemlji i inostranstvu, pri čemu zadržava svoj pravni subjektivitet. Partija se može spojiti sa drugom ili drugim partijama koje se vode u Registru radi stvaranja nove partije i u tom slučaju gubi svoj pravni subjektivitet, a novi pravni subjektivitet postaje partija koja je nastala spajanjem dvije ili više partija.

Partija koja je nastala spajanjem partija upisuje se u Registar i uz prijavu za upis prilaže:7

• Odluku o spajanju partija;• Bilans stanja;• Statut;• Program;• Podatke o licu ovlašćenom za zastupanje.

Prestanak partije

Zakonom su propisani razlozi za brisanje partije iz Registra, pokretanje postupka nadležnog organa po službenoj dužnosti za brisanje partije, akt nadležnog državnog organa i rok za njegovo donošenje kao i pokretanje upravnog spora.

Partija prestaje da postoji brisanjem iz Registra.

Nadležni organ će rješenjem izbrisati partiju iz Registra, ukoliko:

• Ustavni sud odluči da akti partije nijesu saglasni sa Ustavom i Zakonom;• nadležni sud odluči da se naziv, skraćeni naziv ili oznaka suštinski ne razlikuju

od naziva, skraćenog naziva ili oznake partije koja je ranije upisana u Registar;• nadležni sud odluči da su naziv, skraćeni naziv ili oznaka partije jednaki ili slični

nazivima ili simbolima institucija;• se partija spoji sa drugom ili drugim partijama.

Odmah nakon brisanja partije nadležni organ će obavijestiti partiju.

Nadležni organ će pokrenuti postupak za brisanje partije iz Registra:

• ako organ utvrđen Statutom donese odluku o prestanku rada partije;• ako ustanovi da je upis partije bio obavljen na osnovu neistinitih podataka;• ako ustanovi da, u roku od jedne godine od isteka mandata utvrđenog Statutom,

partija još uvijek nije izabrala svoje statutarne organe;• ako partija samostalno ili u koaliciji šest godina nije učestvovala na

parlamentarnim ili lokalnim izborima.

7 Član 17 Zakona o političkim partijama („Službeni list Republike Crne Gore“ , br. 021/04, „Službeni list Crne Gore“, br. 073/10, 040/11, 059/11).

13


Priručnik


O početku postupka brisanja iz Registra nadležni organ će obavijestiti partiju i pozvati je da se u roku od 15 dana od dana prijema obavještenja o tome izjasni.

Nadležni organ donosi rješenje o brisanju partije iz Registra, u roku od 15 dana od dana isteka roka za izjašnjavanje.

Rješenje o brisanju iz Registra se objavljuje u „Službenom listu Crne Gore“.

Protiv rješenja o brisanju može se pokrenuti upravni spor.

U slučaju brisanja iz Registra, sredstva koja pripadaju partiji iz državnog budžeta vraćaju se budžetu.8

Djelovanje partije je javno.

Nadzor nad primjenom Zakona o političkim partijama obavlja Ministarstvo nadležno za poslove uprave.

III IZVORI FINANSIRANJA POLITIČKIH SUBJEKATA I IZBORNIH KAMPANJA

Zakonom o finansiranju političkih subjekata uređuje se način sticanja i obezbjeđivanja finansijskih sredstava za redovan rad i izbornu kampanju političkih subjekata, zabrane i ograničenja raspolaganja državnom imovinom, fondovima i javnim ovlašćenjima u toku kampanje i kontrola, nadzor i revizija finansiranja i finansijskog poslovanja političkih subjekata u cilju ostvarivanja zakonitosti i javnosti njihovog poslovanja.9

Shodno Zakonu politički subjekti su: političke partije, koalicije, grupe birača i kandidati za izbor predsjednika Crne Gore.10

Zakonom nije riješen pravni status Grupe birača i NVO, iako je NVO dozvoljeno učešće na izborima.

Izborna kampanja shodno Zakonu predstavlja skup aktivnosti političkih subjekata od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata izbora.11

8 Član 18 Zakona o političkim partijama („Službeni list Republike Crne Gore“, br. 021/04, „Službeni list Crne Gore“, br. 073/10, 040/11, 059/11). 9 Član 1 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 10 Član 2 stav 1 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 11 Član 2 stav 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

14


Priručnik


Izvori finansiranja

Politički subjekti, shodno Zakonu, sredstva za redovan rad i izbornu kampanju ostvaraju iz javnih i privatnih izvora. Zakonom je utvrđeno koji su to javni i privatni izvori.

Javni izvori su sredstva koja se izdvajaju iz Budžeta Crne Gore i Budžeta lokalne samouprave.

Za razliku od ranijih rješenja zakonodavac se opredijelio za izdvajanje dodatnih sredstava iz javnih izvora za finansiranje zaposlenih u poslaničkim klubovima i obezbjeđenje poslovnih prostora za potrebe poslaničkih i odborničkih klubova.

Privatni izvori su: članarine, prilozi, prihodi od djelovanja političkih subjekata, prihodi od imovine, legati i zaduživanja kod banaka i drugih finansijskih institucija Crne Gore.12

Članarina je novčani iznos koji član političkog subjekta redovno plaća, na način i pod uslovima utvrđenim Statutom ili drugim aktom političke partije.

Odluku o visini i obavezi plaćanja (oslobađanje od plaćanja) donosi nadležni organ političke partije.

Visina članarine na mjesečnom nivou ne može preći iznos od 10% prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Prilozi mogu biti novčani i nenovčani. Novčani prilozi su uplate koje fizičko i pravno lice, privredna društva i preduzetnici dobrovoljno daju političkom subjektu.

Organ upravljanja pravnog lica, odnosno privrednog društva dužan je da o prilogu donese odluku i dostavi je primaocu priloga.

Nenovčani prilozi su pružanje usluga ili proizvodi dati političkom subjektu bez naknade lli pod uslovima kojima se taj politički subjekt stavlja u povlašćeniji položaj u odnosu na druge potrošače, zaduživanje kod banaka i drugih finansijskih institucija i organizacija pod uslovima koji odstupaju od tržišnih, kao i otpis dijela dugova.

Nenovčani prilozi se obračunavaju prema tržišnim vrijednostima i prijavljuju se kao prihod. Dobrovoljni rad volontera za potrebe političkog subjekta, koji ne zahtijeva posebne kvalifikacije, ne smatra se prilogom.

Prihod od djelovanja je prihod koji politički subjekat ostvari od izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala i organizovanja manifestacija. Prihod od imovine čine prihodi koje politički subjekat ostvaruje od prodaje i davanja u zakup imovine u svojini političkog subjekta ili prihodi po osnovu svojinskog udjela u drugim pravnim licima, odnosno privrednim društvima. Legat je poklon koji se sastoji od novca ili pokretnih

12 Član 6 stav 1 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

15


Priručnik


dobara umjetničke, kulturne ili istorijske vrijednosti ili nepokretnosti koji se političkom subjektu stavlja na raspolaganje i korišćenje.

Zaduživanje kod banaka i drugih finansijskih institucija u Crnoj Gori su krediti, zajmovi i ostale usluge banaka i drugih finansijskih institucija, u skladu sa Zakonom.

Sredstva iz privatnih izvora se mogu prikupljati samo preko odgovarajućeg žiro računa i mogu se koristiti za finansiranje rada i troškova izborne kampanje.

Kontrola finansiranja

Kontrolu finansiranja političkih subjekata izbornih kampanja vrši Agencija za sprečavanje korupcije.

Korišćenje budžetskih sredstava

Budžetska sredstva se mogu koristiti za finansiranje redovnog rada političkog subjekta i troškova izborne kampanje za izbor odbornika i poslanika i izbor predsjenika Crne Gore.

Sredstva za finansiranje zaposlenih u poslaničkim klubovima i obezbjeđenje poslovnih prostorija za potrebe poslaničkih klubova obezbjeđuje Skupština Crne Gore, a za obezbjeđenje poslovnih prostorija za potrebe odborničkih klubova skupština jedinice lokalne samouprave, odnosno organ zadužen za poslove imovine.13

Pravo na budžetska sredstva ima politički subjekat koji učestvuje na izborima i osvoji jedan poslanički odnosno odbornički mandat, kao i podnosilac izborne liste, odnosno kandidat za izbor predsjednika Crne Gore.

Za finansiranje redovnog rada i troškova izborne kampanje mogu se koristiti sredstva iz privatnih izvora, u skladu sa Zakonom.

Finansiranje redovnog rada političkog subjekta

Zakonodavac se opredijelio na razdvajanje budžetskih sredstava (sredstva iz javnih izvora), na sredstva potrebna za redovan rad političkog subjekta i sredstva za pokriće dijela troškova izborne kampanje za izbor poslanika i odbornika i izbor predsjednika države.

Zakonom je definisano šta spada u troškove za redovan rad političkog subjekta.

U troškove za redovan rad političkih subjekata spadaju: troškovi zarada zaposlenih i troškovi angažovanja stručnjaka i saradnika; porezi i doprinosi; troškovi organizacije sastanaka i događaja, troškovi promocije rada i ciljeva političkih subjekata između


16


Priručnik


izbora, administrativni i kancelarijski troškovi, uključujući troškove zakupa prostorija za rad, režijski troškovi, troškovi međunarodnih aktivnosti političkih subjekata, troškovi organizovanja obuka za članove i aktiviste političkih subjekata, troškovi istraživanja javnog mnjenja, troškovi za nabavku i održavanje opreme, provizije banaka i slični troškovi svojstveni redovnom radu političkih subjekata.14

Raspodjela budžetskih sredstava

Zakonom je regulisano da pravo na budžetska sredstva za redovan rad imaju samo politički subjekti koji obezbijede parlamentarni status. Planirana sredstva su utvrđena u iznosu od 0,5% tekućeg budžeta na državnom nivou i 1,1% do 3% tekućeg budžeta na lokalnom nivou, što je najveći procenat izdvajanja za te svrhe u regionu.

Budžetska sredstva čine 95−97% prihoda političkog subjekta u godinama kada nema izbora.

Budžetska sredstva u visini od 20% raspodjeljuju se u jednakim iznosima političkim subjektima u Skupštini, odnosno skupštinama opština, a ostalih 80% sredstava srazmjerno ukupnom broju poslaničkih, odnosno odborničkih mandata koja imaju u trenutku raspodjele. Pripadajuća kvota od 80% budžetskih sredstava za političke subjekte koji na izborima nastupe kao koalicija, odnosno grupa birača, raspoređuju se u skladu sa sporazumom, odnosno aktom o obrazovanju tih političkih subjekata.15

Ukoliko poslanik ili poslanici, odbornik ili odbornici nakon konstituisanja skupštine u koju su izabrani napuste ili promijene članstvo u političkom subjektu, finansijska sredstva koja se raspoređuju iz Budžeta ostaju političkom subjektu kojem je poslanik, odnosno odbornik pripadao u trenutku konstituisanja skupštine. 16 Ova mjera je ugrađena u Zakon na zahtjev opozicije zbog čestog napuštanja liste na koji su izabrani od strane poslanika odnosno odbornika.

Zakonom je predviđeno da se prenos budžetkih sredstava vrši do 5-og u mjesecu za prethodni mjesec od strane organa državne uprave nadležnog za poslove finansija, odnosno organa lokalne samouprave. Iako su Zakonom predviđene kaznene mjere, ova se norma ne primjenjuje ili se selektivno primjenjuje. Ministarstvo, odnosno organ lokalane samouprave obustaviće uplatu budžetskih sredstava političkom subjektu koji do 31. marta tekuće godine ne podnese godišnji konsolidovani finansijski izvještaj za prethodnu godinu.

14 Član 10 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 15 Član 11 stav 5 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 16 Član 11 stav 6 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

17


Priručnik


Finansiranje iz privatnih izvora

Politički subjekt može prikupljati sredstva za redovan rad iz privatnih izvora. Za partije koje imaju parlamentarni status visina prikupljenih sredstava iz privatnih izvora ne može preći iznos 100% sredstava koja mu pripadaju iz budžeta u tekućoj kalendarskoj godini.

Politički subjekti koji nemaju parlamentarni status mogu prikupljati sredstva u visini od 10% ukupnih sredstava tekućeg budžeta.

Za finansiranje političkog subjekta fizičko lice može da uplati najviše 2.000 eura, a pravno lice najviše 10.000 eura na godišnjem nivou.17

Odluku o visini budžetskih sredstava donosi Ministarstvo, odnosno organ lokalne uprave, najkasnije do 31. januara tekuće godine i objavljuje je na svojoj internet stranici u roku od sedam dana od dana donošenja odluke.18

IV FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE ZA IZBOR ODBORNIKA I POSLANIKA

Zakonodavac je precizno propisao šta spada u troškove izborne kampanje kao i vrijeme u kome se sredstva za izbornu kampanju mogu trošiti.

I pored precizno definisane norme prisutne su zloupotrebe u tumačenju i primjeni zakona.

Takođe, zakonodavac je propisao obavezu političkog subjekta i subjekta koji pruža usluge medijskog oglašavanja tokom izborne kampanje kao i obavezu Agencije za sprečavanje korupcije u tom dijelu.

Zakonom je propisan maksimalan iznos troškova za finansiranje izborne kampanje.

Troškovi izborne kampanje su troškovi koji se odnose na: predizborne skupove, reklamne spotove i reklamni materijal, medijsko predstavljanje, oglase i publikacije, istraživanja javnog mnjenja, angažovanje opunomoćenih predstavnika političkog subjekta u prošireni sastav organa za sprovođenje izbora, režijske troškove i opštu administraciju, kao i troškove prevoza u periodu izborne kampanje.

Politički subjekat je dužan da dostavi Agenciji i objavi iznos cijene i iznos eventualno ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne kampanje.

17 Član 12 stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 18 Član 12 stav 5 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

18


Priručnik


Subjekti koji pružaju usluge medijskog oglašavanja izborne kampanje dužni su da Agenciji dostave cjenovnik izbornog oglašavanja u roku od deset dana od dana raspisivanja izbora.19

Agencija je dužna da cjenovnik subjekta koji pruža usluge medijskog oglašavanja objavi na svojoj internet stranici u roku od sedam dana od dana prijema. Troškovi izborne kampanje političkih subjekata ne smiju preći iznos prikupljenih sredstava u skladu sa Zakonom. Sredstva od kvote 20% budžetskih sredstava (tekući bužet) se dijele na jednake iznose političkim subjektima čije su izborne liste potvrđene kod nadležne izborne komisije. Iznos dodijeljenih sredstava zavisi od broja potvrđenih lista. Sredstva od kvote 80% budžetskih sredstava tekućeg budžeta se dijele srazmjerno broju osvojenih mandata.

Visina sredstava prikupljena iz privatnih izvora ne može preći tridesetostruki iznos sredstava, koja političkom subjektu pripada iz kvote 20% budžetskih sredstava (tekući budžet) opredijeljenih za izdatke.


Budžetska sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje, za izbor poslanika i odbornika, obezbjeđuju se u godini u kojoj se održavaju izbori i to u iznosu od 0,25% planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjene za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tekući budžet), za godinu na koju se budžet donosi.

Opredijeljena budžetska sredstva (0,25% tekućeg budžeta) raspodjeljuju se u visini od 20% u jednakim iznosima političkim subjektima u roku od 8 dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista, dok se sredstva u visini od 80% raspodjeljuju političkim subjektima koji su osvojili mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata u roku od 10 dana od dana kada politički subjekti dostave Agenciji izvještaj o sredstvima prikupljenim i utrošenim za izbornu kampanju sa propratnom dokumentacijom.20

Sredstva od 80% tekućeg budžeta opredijeljena za izbore, Ministarstvo finansija, odnosno organ lokalne uprave prenosi političkim subjektima, nakon obavještenja od nadležne izborne komisije o broju osvojenih mandata i obavještenja Agencije da je politički subjekt podnio Izvještaj o sredstvima prikupljnim i utrošenim za izbornu kampanju sa propratnom dokumentacijom. Akt o prenosu sredstava političkim subjektima po osnovu osvojenih mandata sa odgovarajućom dokumentacijom objavljuje se na internet stranici Ministarstva, odnosno opštine u roku od 7 dana od dana njegovog donošenja.

19 Član 13 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 20 Član 14 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

19


Priručnik


Ovakvim rješenjem zakonodavac je stavio u ravnopravan položaj sve učesnike u izbornoj utakmici, a ukupan iznos sredstava zavisi od podrške birača.

Vanredni izbori

U slučaju održavanja vanrednih izbora potrebna sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje se određuju i raspoređuju iz tekuće budžetske rezerve na isti način kao i za redovne izbore.21

Sredstva iz privatnih izvora

Politički subjekat može prikupljati sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje iz privatnih izvora samo u vrijeme trajanja izborne kampanje.

Visina sredstava iz privatnih izvora, koja politički subjekat prikupi za finansiranje troškova izborne kampanje za izbor poslanika i odbornika; ne može preći tridesetostruki iznos sredstava koja se političkom subjektu raspodjeljuju u visini od 20% u jednakim iznosima iz budžeta.22

Česta je praksa da politički subjekti uplaćuju sredstva sa računa za redovno poslovanje (sopstvena sredstva) na izborni račun po završetku izborne kampanje, jer u izbornoj kampanji potroše više sredstava nego što su prikupili, sredstva za redovno finansiranje (sopstvena sredstva) nijesu predviđena kao izvor finansiranja izbornih kampanja.

Obaveza otvaranja posebnog žiro računa

Zbog evidentnih zloupotreba od strane političkih subjekata i otežane mogućnosti prepoznavanja troškova izborne kampanje u ukupnim troškovima političkog subjekta, zakonodavac je propisao obavezu otvaranja posebnog žiro računa za izborne svrhe.

Na posebnom žiro računu se prikupljaju sva zakonom propisana sredstva za finansiranje izborne kampanje i sva plaćanja troškova izborne kampanje politički subjekat vrši sa tog računa, čime je omogućena pojačana kontrola od strane nadležnog državnog organa.

Poseban žiro račun za izborne svrhe politički subjekt otvara kod institucije ovlašćene za poslove platnog prometa, narednog dana od dana potvrđivanja izborne liste o čemu, u roku od tri dana od dana otvaranja posebnog žiro računa, obavještava Agenciju, i taj račun se ne može koristiti u druge svrhe. Izuzetno, u slučaju da politički subjekat započne izbornu kampanju prije potvrđivanja izborne liste dužan je da, prije početka izborne kampanje, otvori poseban žiro račun. Sva sredstva namijenjena za finansiranje izborne kampanje uplaćuju se na poseban račun i sva plaćanja troškova izborne kampanje politički subjekat vrši sa tog računa.

21 Član 16 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 22 Član 17 stav 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

20


Priručnik


Kada dva ili više političkih subjekata podnesu zajedničku listu, sredstva namijenjena za finansiranje izborne kampanje tih političkih subjekata uplaćuju se na poseban žiro račun jednog od političkih subjekata, kojeg ti politički subjekti sporazumno odrede, o čemu obavještavaju Agenciju.

Ako sredstva za finansiranje izborne kampanje prikupljena iz privatnih izvora pređu Zakonom predviđeni limit (tridesetostruki iznos od 20% pripadajućih budžetskih sredstava), višak sredstava se prebacuje na stalni žiro račun političkog subjekta ili političkih subjekata u skladu sa međusobnim sporazumom.

Ako ukupan iznos sredstava na stalnom žiro računu političkog subjekta pređe iznos predviđen Zakonom vrši se povraćaj sredstava u Budžet Crne Gore, odnosno Budžet lokalne samouprave.23

Politički subjekt je obavezan da posebni žiro račun namijenjen za finansiranje izborne kampanje, zatvori u roku od 90 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora o čemu u roku od 3 dana od dana zatvaranja posebnog žiro računa obavještava Agenciju za sprječavanje korupcije.24

Odgovorno lice

Politički subjekat određuje lice odgovorno za namjensko trošenje sredstava u izbornoj kampanji i za podnošenje Izvještaja.

Potpis odgovornog lica deponuje se kod institucije ovlašćene za poslove platnog prometa.

Politički subjekat obavještava Agenciju i Državnu revizorsku instituciju u roku od tri dana od dana određivanja lica kao i o svakoj promjeni koja se odnosi na status tog lica.25

Grupa građana koja nema status pravnog lica, nije u mogućnosti da otvori poseban žiro račun za potrebe izborne kampanje, pa sredstva namijenjena za te svrhe prikuplja i troši preko žiro računa privatnog lica (grupe građana), što stvara dodatnu mogućnost za nenamjensko trošenje i zloupotrebu sredstava.

Takođe, zbog neriješenog pravnog statusa nevladine organizacije (NVO) koje učestvuju na izborima vrše finansijske transakcije za redovan rad i tokom izborne kampanje, preko žiro računa NVO, što je u suprotnosti sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

23 Član 18 stav 6 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 24 Član 18a Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 25 Član 19 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

21


Priručnik


V FINANSIRANJE IZBORNE KAMPANJE ZA IZBOR PREDSJEDNIKA CRNE GORE


Budžetska sredstva za finansiranje dijela troškova izborne kampanje kandidata za izbor predsjednika Crne Gore obezbjeđuju se u iznosu od 0,07% planiranih ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova (tekući budžet), za godinu za koju se budžet donosi.

U slučaju održavanja samo jednog izbornog kruga, sredstva u iznosu od 0,07% tekućeg budžeta raspodjeljuju se na sljedeći način:

• 20% svim kandidatima kojima je utvrđena kandidatura, u jednakim iznosima, u roku od 10 dana od dana utvrđivanja liste kandidata;

• 80% kandidatima koji su osvojili preko 3% glasova, proporcionalno procentu osvojenih glasova.

U slučaju održavanja dva izborna kruga, sredstva u iznosu od 0,07% tekućeg budžeta raspodjeljuju se na sljedeći način:

• 20% svim kandidatima kojima je utvrđena kandidatura, u jednakim iznosima, u roku od 10 dana od dana utvrđivanja liste kandidata;

• 40% kandidatima koji su osvojili preko 3% glasova, proporcionalno procentu osvojenih glasova;

• 40% obojici kandidata proporcionalno procentu osvojenih glasova.

Raspodjela sredstava u slučaju održavanja samo jednog izbornog kruga, kandidatima koji su osvojili preko 3% glasova kao i raspodjela sredstava u slučaju održavanja dva izborna kruga, kandidatima koji su osvojili preko 3% glasova i kandidatima koji su ušli u drugi izborni krug (2 kandidata) izvršiće se nakon objavljivanja konačnih rezultata izbora, u roku od sedam dana od dana dostavljanja Agenciji izvještaja o sredstvima prikupljenim i utrošenim za izbornu kampanju sa propratnom dokumentacijom i izvodima iz banke koji prikazuju sve prihode i rashode sa tekućeg računa u periodu od njegovog otvaranja do dana podnošenja izvještaja.

U slučaju održavanja vanrednih izbora, potrebna sredstva za pokriće troškova izborne kampanje određuju se i raspodjeljuju isto kao kod redovnih izbora za predsjednika države.26

26 Član 20 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

22


Priručnik


Sredstva iz privatnih izvora

Kandidati za izbor predsjednika Crne Gore mogu prikupljati sredstva iz privatnih izvora samo u vrijeme trajanja izborne kampanje.

Visina sredstava iz privatnih izvora koja kandidat prikupi za finansiranje izborne kampanje ne može preći iznos od 0,07% sredstava tekućeg budžeta, za godinu na koju se budžet odnosi.

Ukupna vrijednost uplate i priloga fizičkog lica, odnosno preduzetnika za finansiranje izborne kampanje ne može preći iznos od 2.000 eura, a ukupna vrijednost uplate i priloga pravnog lica, odnosno privrednog društva za finansiranje izborne kampanje ne može preći iznos od 10.000 eura.27

Obaveza otvaranja posebnog žiro računa

U svrhu prikupljanja sredstava za finansiranje troškova izborne kampanje kandidat otvara poseban žiro račun kod institucije ovlašćene za poslove platnog prometa narednog dana od dana potvrđivanja kandidature, odnosno utvrđivanja liste kandidata o čemu, u roku od tri dana od dana otvaranja posebnog žiro računa, obavještava Agenciju, i taj račun se ne može koristiti u druge svrhe.

Sva sredstva namijenjena za finansiranje izborne kampanje uplaćuju se na poseban žiro račun i sva plaćanja troškova izborne kampanje vrše se sa tog računa.

Ako sredstva za finansiranje izborne kampanje prikupljena iz privatnih izvora pređu iznos od 0,07% sredstava tekućeg budžeta, iz godine u kojoj se održavaju predsjednički izbori vrši se povraćaj sredstava u Budžet Crne Gore.

Troškovi izborne kampanje političkog subjekta ne smiju preći iznos sredstava od 0,07% tekućeg budžeta i uplate i prilozi iz privatnih izvora iznos od 0,07% tekućeg budžeta.28

Kandidat za izbor predsjednika Crne Gore je dužan da poseban žiro račun za potrebe izborne kampanje zatvori u roku od 90 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora, o čemu, u roku od tri dana od dana zatvaranja posebnog žiro računa, obavještava Agenciju.29

Odgovorno lice Kandidat za izbor predsjednika Crne Gore je dužan da odredi odgovorno lice za namjensko trošenje sredstava i za podnošenje izvještaja.

27 Član 21 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 28 Član 22 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 29 Član 22a Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

23


Priručnik


Potpis odgovornog lica deponuje se kod institucije ovlašćene za poslove platnog prometa. Kandidat za izbor predsjednika Crne Gore odnosno podnosilac predloga kandidata, obavještava Agenciju u roku od tri dana od dana određivanja lica za namjensko trošenje sredstava, kao i o svakoj promjeni koja se odnosi na status tog lica.30

VI ZABRANE I OGRANIČENJA

Zabrana finansiranja

Zakonom su definisana nedozvoljena finansiranja, a slična rješenja imamo i u zakonodavnoj praksi zemalja u okruženju koja regulišu ovu oblast.

Na ovaj način se sprječava nelegalno finansiranje i umanjuje mogućnost eventualne političke korupcije. Takođe ovim zakonskim rješenjem se umanjuje mogućnost uticaja na rezultate izbora od strane raznih interesnih grupa, kako spolja tako i iz Crne Gore.

Političkim subjektima je zabranjeno primanje materijalne, finansijske pomoći i nenovčanih priloga od: drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koji nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica i organizacija, nevladinih organizacija, kazina, kladionica i drugih priređivača igara na sreću.

Zabranjeno je licu koje je pravosnažno osuđeno za krivično djelo sa elementima korupcije i organizovanog kriminala da finansira političkog subjekta.

U periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora zabranjeno je vođenje medijskih i javnih kampanja u ime ili za potrebe političkih subjekata od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van Crne Gore, javnih ustanova, pravnih lica i privrednih društava sa učešćem državnog kapitala, sindikata, vjerskih zajednica i organizacija, nevladinih organizacija, kazina, kladionica i drugih priređivača igara na sreću, kao i fizičkim licima i preduzetnicima koji nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnim darodavcima i licima koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo sa elementima korupcije i organizovanog kriminala.

Politički subjekti ne mogu se zaduživati kod fizičkih lica.

DRI je kroz postupak revizije utvrdila da su neki politički subjekti finansirani od fizičkih lica i preduzetnika koji nemaju biračko pravo u Crnoj Gori kao i zaduživanje političkih subjekata kod fizičkih lica.


24


Priručnik


Pravna lica, privredna društva i preduzetnici i sa njima povezana pravna i fizička lica, koji su, na osnovu ugovora sa nadležnim organima, u skladu sa zakonom, vršili poslove od javnog interesa ili su zaključili ugovor u postupku javnih nabavki, u periodu od dvije godine koji prethodi zaključivanju ugovora, za vrijeme trajanja tog poslovnog odnosa, kao i dvije godine nakon prestanka tog poslovnog odnosa, ne mogu davati priloge političkim subjektima.

Fizičko i pravno lice u odnosu na koje je poreski organ pokrenuo postupak prinudne naplate, donošenjem zaključka o prinudnoj naplati poreske obaveze, ne može davati priloge političkim subjektima.

Pravno lice koje u trajanju od tri mjeseca nije izmirilo dospjele obaveze prema zaposlenima ne može davati priloge političkim subjektima.31

Zabrana vršenja pritisaka

Zakonodavac je predvidio finansiranje izbornih kampanja i iz privatnih izvora, a zbog mogućih zloupotreba zabranjeno je političkim subjektima, pravnim i fizičkim licima vršenje pritiska na pravna lica, privredna društva i fizička lica prilikom prikupljanja priloga ili bilo koje druge aktivnosti vezane za izbornu kampanju i finansiranje političkih subjekata.

Zabrana upotrebe državnih sredstava i distribucije propagandnog materijala

Radi obezbjeđenja ravnopravnih uslova svim učesnicima u izbornom procesu, zakonodavac je propisao zabranu korišćenja prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave i organa lokalne uprave, javnih preduzeća, javnih ustanova, državnih fondova i privrednih društava čiji je osnivač većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave za pripremu i realizaciju aktivnosti kampanje, ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu.

Zakonodavac je zabranio distribuciju propagandnog materijala političkog subjekta u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama, državnim fondovima i privrednim društvima čiji je osnivač ili većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave.32

Takođe je zabranjeno plaćeno reklamiranje u Crnoj Gori državnih organa i organa lokalne samouprave, javnih preduzeća, javnih ustanova i državnih fondova koje na bilo koji način može favorizovati političke subjekte ili njihove predstavnike u toku izborne kampanje.33

31 Član 24 stav 7 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 32 Član 26 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 33 Član 27 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

25


Priručnik


Ograničenje upotrebe državnih sredstava

Radi sprečavanja prikrivenog uticaja na birače, državnim i lokalnim budžetskim potrošačkim jedinicama, osim Državnoj izbornoj komisiji i opštinskim izbornim komisijama, zabranjena je mjesečna potrošnja veća od prosječne mjesečne potrošnje u prethodnih šest mjeseci od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, osim u slučajevima vanrednog stanja, u skladu sa Zakonom.

Izuzetno, ukoliko se izbori održavaju u prvoj polovini godine zabranjena je mjesečna potrošnja budžetskim potrošačkim jedinicama veća od iznosa određenih mjesečnim planom potrošnje koji utvrdi Ministarstvo ili organ lokalne uprave na početku fiskalne godine.

Sve budžetske potrošačke jedinice, na državnom i lokalnom nivou, su dužne od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, kao i mjesec dana nakon održavanja izbora, da sedmodnevno na svojoj internet stranici objavljuju analitičke kartice sa svih računa koje imaju u svom posjedu i dostavljaju ih radnom tijelu Skupštine nadležnom za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za izgrađivanje povjerenja u izborni proces (Privremeni odbor).34

Transparentnost socijalnih davanja

Zbog prigovora opozicije i NVO sektora o korišćenju socijalnih fondova za pridobijanje glasača, Zakonom je predviđeno da Ministarstvo nadležno za poslove rada i socijalnog staranja prikuplja analitičke kartice koje sadrže podatke o iznosu i broju korisnika svih oblika socijalne pomoći u toku izborne kampanje, kao i podatke o vrstama i primaocima socijalne pomoći.

Opštine su dužne da prikupljaju podatke o raspodjeli svih oblika socijalne pomoći na lokalnom nivou u toku izborne kampanje, uključujući i podatke o vrstama, iznosima i primaocima socijalne pomoći.

Navedeni podaci se objavljuju na internet stranicama institucija koje ih prikupljaju, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka, i dostavljaju se na petnaestodnevnom nivou Privremenom odboru i Agenciji.35

Transparentnost budžetskih rashoda

Radi transparentnosti trošenja budžetskih sredstava Ministarstvo finansija petnaestodnevno na svojoj internet stranici objavljuje izvode iz Državnog trezora kao i analitičku karticu o potrošnji sredstava iz budžetske rezerve u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.

34 Član 28 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 35 Član 29 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

26


Priručnik


Takođe, organ lokalne uprave petnaestodnevno na internet stranici opštine, objavljuje izvode iz lokalnog trezora kao i analitičku karticu o potrošnji sredstava iz budžetske rezerve u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.

Navedene podatke Ministarstvo finansija i organi lokalne samouprave petnaestodnevno dostavljaju Privremenom odboru i Agenciji, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka.36

Zabrana otpisa dugova

Da bi se izbjegle zloupotrebe, zabranjeno je pravnim licima čiji je osnivač, djelimični ili većinski vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave da, u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, kao i mjesec dana nakon izbora, vrše otpis dugova građanima, uključujući račune za utrošenu električnu energiju, vodu, kao i račune za sve vrste javnih usluga.37

Korišćenje službenih automobila

Da bi se preduprijedile zloupotrebe, zabranjeno je javnim funkcionerima korišćenje službenih automobila u periodu izborne kampanje, osim u slučajevima službene potrebe.

Zabrana nije predviđena za štićene ličnosti.

Zakonodavac je propisao da su svi državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave, javna preduzeća, javne ustanove, državni fondovi i privredna društva čiji je osnivač većinski ili djelimični vlasnik država ili jedinica lokalne samouprave dužni da na svojoj internet stranici, objavljuju sedmodnevno sve izdate putne naloge za upravljanje službenim vozilima od dana raspisivanja do dana održavanja izbora.

Putni nalozi se dostavljaju Agenciji na nedjeljnom nivou, koja ih nakon prijema odmah dostavlja Privremenom odboru.38

Zapošljavanje i angažovanje zaposlenih lica

Najbolji način za pridobijanje birača u periodu ekonomske krize je zapošljavanje.

U državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima, u periodu od dana raspisivanja do dana održavanja izbora, mogu se izuzetno zaposliti lica na određeno vrijeme, odnosno zaključiti ugovor za obavljanje privremenih

36 Član 30 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 37 Član 31 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 38 Član 32 stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

27


Priručnik


i povremenih poslova, radi obezbjeđivanja neometanog i redovnog odvijanja i funkcionisanja procesa rada tih organa, na osnovu odluke nadležnog organa ovih subjekata, samo ako je to predviđeno aktom o sistematizaciji radnih mjesta.

Ovakvom zabranom ugroženo je poslovanje i obavljanje redovnog procesa rada, naročito u turizmu i poljoprivredi.

Navedeni organi i pravna lica su dužni da sve odluke o zapošljavanju koje su donijete u skladu sa zakonima kojima se uređuju radni odnosi, prava i obaveze državnih službenika i namještenika i obligacioni odnosi, sa kompletnom pratećom dokumentacijom, dostave Agenciji u roku od tri dana od dana donošenja odluke.

Agencija je dužna da dostavljene odluke objavi na svojoj internet stranici u roku od sedam dana od dana dostavljanja.

Osim poslanicima i odbornicima, zakonodavac je zabranio angažovanje u toku radnog vremena, na aktivnostima izborne kampanje javnim funkcionerima i zaposlenim u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalne samouprave, organima lokalne uprave, javnim preduzećima, javnim ustanovama i državnim fondovima.

Gore navedene mjere i ograničenja primjenjuju se u slučaju održavanja izbora za predsjednika Crne Gore, izbora za poslanike i izbora za odbornike ako na tim izborima ima najmanje 20% birača od ukupno upisanih u birački spisak.

Ako se izbori za odbornike održavaju u jednoj ili više opština na kojima ima manje od 20% birača od ukupno upisanih u birački spisak, mjere i ograničenja se primjenjuju samo na teritoriji tih opština.

Način vršenja kontrole primjene mjera i ograničenja uređuje se posebnim aktom koji donosi Agencija.39


28


Priručnik


VII FINANSIJSKO POSLOVANJE POLITIČKOG SUBJEKTA

Oporezivanje prihoda političkog subjekta

Prihodi koje je politički subjekat stekao od članarine i priloga ne podliježu oporezivanju.

Ostali prihodi koje je politički subjekat stekao oporezuju se u skladu sa zakonom.40

Obaveza vođenja računovodstvene evidencije

Politički subjekat je dužan da vodi računovodstvenu evidenciju o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu (posebno za sredstva iz javnih i privatnih izvora), visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, u skladu sa propisom Ministarstva finansija.

Ministarstvo finansija nije propisalo jedinstveno načelo za vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda. Dio tog subjekta vodi računovodstvene evidencije na obračunskoj osnovi, dio drugi na gotovinskoj, a treći na modifikovanoj osnovi, što otežava rad DRI prilikom revizije političkih subjekata. DRI zahtijeva da se uvede jedinstveno računovodstveno načelo za sve političke subjekte.

Politički subjekat Završni račun i Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj podnosi organu uprave nadležnom za vođenje jedinstvenog registra poreskih obveznika, Državnoj revizorskoj instituciji i Agenciji, najkasnije do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.

Prilikom dostavljanja Završnog računa i Godišnjeg konsolidovanog izvještaja politički subjekat je dužan da, kao prateća dokumenta, dostavi Državnoj revizorskoj instituciji i Agenciji finansijske izvještaje i izvještaje o imovini svih pravnih lica i privrednih društava koje je osnovao ili u kojima ima vlasnički udio.

Završni račun i Godišnji konsolidovani izvještaj dostavlja se u štampanoj i elektronskoj formi na obrascu koji utvrdi Ministarstvo finansija.

Agencija je dužna da Završni račun i Godišnji konsolidovani izvještaj objavi na svojoj internet stranici, u roku od sedam dana od dana prijema.

Finansijski izvještaji političkog subjekta imaju karakter javne isprave i dostupni su zainteresovanoj javnosti radi provjere.


29


Priručnik


Unutrašnja kontrola finansijskog poslovanja

Zakonodavac je propisao obavezu političkog subjekta da svojim aktima uredi način vršenja unutrašnje kontrole finansijskog poslovanja.

Politički subjekat je dužan da odredi lice odgovorno za finansijsko poslovanje, propiše način ostvarivanja uvida člana subjekta u prihode i rashode subjekta i donese finansijski plan i program rada do kraja tekuće za narednu godinu.41

Smjernicama za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata, Državna revizorska institucija je propisala obavezu državnom revizoru da tokom finansijske revizije na terenu provjeri koliko je sjednica održao Nadzorni odbor, šta su bile tačke dnevnog reda, sa posebnim naglaskom na kontrolu finansijskog izvještaja.

VIII PODNOŠENJE I OBJAVLJIVANJE IZVJEŠTAJA

Podnošenje izvještaja o utrošenim sredstvima za izbornu kampanju

Izvještaj o porijeklu, visini i stukturi prikupljenih i utrošenih sredstava iz javnih i privatnih izvora za izbornu kampanju, politički subjekt je dužan da sačini i podnese Agenciji, sa pratećom dokumentacijom, u roku od 30 dana od dana održavanja izbora.

Izvještaj se dostavlja u štampanoj i elektronskoj formi na obrascu koji utvrdi Agencija.

Ako se za više izbora koji se održavaju u istom danu vodi zajednička izborna kampanja, politički subjekat dostavlja objedinjen Izvještaj o porijeklu, visini i strukturi prikupljenih i utrošenih sredstava Agenciji, u roku od 30 dana od dana održavanja izbora.

U gore navedenim izvještajima iskazuju se ukupno prikupljena sredstva, odvojeno za budžetska sredstva i sredstva iz privatnih izvora. Politički subjekat, uz izvještaje dostavlja i izvode iz banke koji prikazuju sve prihode i rashode sa tih računa, u periodu od njihovog otvaranja do dana podnošenja izvještaja sa dokumentacijom.42

Podnošenje izvještaja o prihodima i imovini kandidata za izbor predsjednika Crne Gore

Kandidat za izbor predsjednika Crne Gore je dužan da Agenciji dostavi Izvještaj o prihodima i imovini, za sebe, bračnog ili vanbračnog supružnika i djecu ukoliko žive u zajedničkom domaćinstvu u roku od 15 dana od dana podnošenja kandidature.

Izvještaj se objavljuje na internet stranici Agencije, najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema.43

41 Član 38 stav 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 42 Član 39 stav 5 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 43 Član 41 stav 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

30


Priručnik


Objavljivanje imena fizičkih i pravnih lica

Radi što veće transparentnosti Izvještaj o prilozima pravnih i fizičkih lica u toku izborne kampanje, politički subjekat je dužan da petnaestodnevno dostavlja Agenciji.

Obrazac i sadržinu Izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica propisuje Agencija.

Agencija je dužna da u roku od sedam dana od dana prijema objavi Izvještaj na svojoj internet stranici.44

Dostavljanje privremenog izvještaja

Zakonodavac je propisao obavezu političkom subjektu da privremeni izvještaj o troškovima izborne kampanje dostavi Agenciji, pet dana prije dana održavanja izbora.

Obrazac i sadržinu privremenog izvještaja propisuje Agencija.

Privremeni izvještaj o troškovima izborne kampanje, Agencija je dužna da objavi na svojoj internet stranici u roku od 24 časa od časa prijema.45

IX NADZOR

Organi sprovođenja

Zakonodavac se najnovijim zakonskim rješenjem opredijelio da razdvoji nadzor i reviziju.

Nadzor nad sprovođenjem Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, u okviru nadležnosti utvrđenih ovim zakonom, vrši Agencija.46

Državna revizorska institucija vrši reviziju godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata čiji ukupan prihod prelazi 10.000 eura.47

Odredbama zakona kojim se obavezuje DRI da vrši reviziju finansijskih izvještaja političkih subjekata, čiji ukupan prihod prelazi 10.000 eura, bitno se ograničava samostalnost i nezavisnost institucije u izboru subjekta revizije.

Zakonom o DRI je definisano da Institucija samostalno odlučuje o subjektima revizije, predmetu, obimu i vrsti revizije, vremenu i načinu vršenja revizije. Jedina zakonska obaveza DRI je da jednom godišnje vrši reviziju Završnog računa Budžeta Crne Gore.

44 Član 42 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 45 Član 42a Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 46 Član 43 stav 1 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17). 47 Član 43 stav 2 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

31


Priručnik


Postupanje i odlučivanje u slučaju povrede Zakona Zakonodavac je ovlastio Agenciju za pokretanje postupka i izricanje mjera u slučaju povrede Zakona. Agencija pokreće postupak u kome se odlučuje da li postoji povreda Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i izriče mjere u skladu sa ovim zakonom.

Agencija može pokrenuti postupak po službenoj dužnosti, na osnovu sopstvenih saznanja ili prijave fizičkog ili pravnog lica.

Način i postupak prijavljivanja i rješavanja prigovora podnijetih u toku izborne kampanje zbog sumnje u postojanje povreda Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisuje Agencija.

Agencija obavještava političkog subjekta o pokretanju postupka u kojem odlučuje da li postoji povreda ovog zakona.

Postupak o eventualnoj povredi Zakona vodi direktor Agencije preko lica koje ovlasti Agencija (u daljem tekstu: ovlašćeni službenik).

Podatke i obavještenja o činjenicama koje su neophodne za vođenje postupka i odlučivanje, o kojima službenu evidenciju vode nadležni državni organi, organi državne uprave, organi lokalne uprave i lokalne samouprave, odnosno javna preduzeća, privredna društva, ustanove ili druga pravna ili fizička lica, ovlašćeni službenik je dužan pribaviti po službenoj dužnosti.

Gore navedeni organi, pravna i fizička lica dužna su da, u roku ne dužem od 15 dana, dostave tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa Zakonom na način koji odredi Agencija.

Ukoliko organi, pravna i fizička lica ne postupe u roku od 15 dana na način kako odredi Agencija, dužni su da o razlozima, bez odlaganja, obavijeste Agenciju.

U slučaju da organi, pravna i fizička lica ne dostave tražene podatke i obavještenja u roku od 15 dana, na način kako je odredila Agencija, Agencija obavještava organ koji vrši nadzor nad njihovim radom i podnosi poseban izvještaj Skupštini.48

Sprovođenje kontrole i nadzora u toku izborne kampanje

Politički subjekti su dužni da vode i redovno ažuriraju evidencije o sredstvima prikupljenim iz privatnih izvora i troškovima izborne kampanje u toku trajanja izborne kampanje.

48 Član 44 i 45 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list Crne Gore“, br. 54/14, 76/15, 83/16, 92/17).

32


Priručnik


Agencija je dužna da redovno prikuplja podatke o svim aktivnostima političkih subjekata u toku trajanja izborne kampanje vezano za utrošena sredstva za finansiranje troškovaizborne kampanje u cilju sprovođenja kontrole i nadzora.

Politički subjekat je dužan da dostavi podatke koji su Agenciji potrebni za obavljanje poslova iz njene nadležnosti na zahtjev i u roku koji odredi Agencija, a ne dužem od tri dana.

Kontrolu i nadzor u toku izborne kampanje obračuna nenovčanih priloga, plaćenog medijskog oglašavanja, zabrane finansiranja političkih subjekata ili vođenja kampanja u njihovo ime i ostalih zabrana i ograničenja propisanih zakonom sprovodi Agencija.

Ako Agencija tokom sprovođenja kontrole ili nadzora pribavi podatke koji upućuju na nepravilnosti ili kršenja zakona dužna je da, u roku od 15 dana od dana uočene nepravilnosti ili kršenja zakona, podnese prijavu ili inicijativu nadležnom organu.

Agencija izrađuje i objavljuje na svojoj internet stranici Izvještaj o sprovedenom nadzoru u toku izborne kampanje i izvršenoj kontroli finansiranja izborne kampanje političkihsubjekata, 60 dana od dana proglašenja konačnih rezultata izbora.

Agencija je Pravilnikom bliže uredila način vršenja kontrole i nadzora tokom izborne kampanje.49

Primjena pravila upravnog postupka

U postupku utvrđivanja povrede Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja shodno se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.

Mjere

Ako u postupku kontrole utvrdi nedostatke koji se mogu otkloniti, Agencija izriče mjeru upozorenja političkom subjektu.

Ako politički subjekat ne postupi po mjeri upozorenja, do isteka roka koji je u odluci određen, ili se radi o kršenju Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja čiji se nedostaci ne mogu otkloniti, Agencija podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

U slučaju da politički subjekt ne podnese Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj do 31. marta tekuće za prethodnu godinu ili ako politički subjekt ne dostavi AgencijiIzvještaj o sredstvima prikupljenim i utrošenim za izbornu kampanju sa propratnomdokumentacijom, Agencija donosi odluku o privremenoj obustavi prenosa budžetskihsredstava političkom subjektu do pravosnažne odluke u prekršajnom postupku.


33


Priručnik


Agencija može izreći političkom subjektu mjeru djelimičnog ili potpunog gubitka prava na budžetska sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje u slučaju kada sredstva za finansiranje izborne kampanje ne koristi u cilju finansiranja troškova izborne kampanje kako je to Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predviđeno, kao i ako ne otvori poseban žiro račun za te svrhe.

Mjera djelimičnog ili potpunog gubitka prava na budžetska sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje izrečena političkom subjektu od strane Agencije je konačna i protiv te odluke može se pokrenuti upravni spor.

Odluku o djelimičnoj ili potpunoj obustavi sredstava Agencija dostavlja Ministarstvu finansija, odnosno organu lokalne uprave.50

Shodna primjena

Sredstva prikupljena suprotno Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja oduzeće se u skladu sa Zakonom o prekršajima.

Kaznene odredbe

U slučaju nepoštovanja odredbi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, zakonodavac je predvidio kažnjavanje pravnih i fizičkih lica. Najčešće se radi o prekršajnim kaznama, dok je u težim slučajevima predviđena i krivična odgovornost.

Propisane kaznene odredbe nemaju uticaja na sam postupak revizije i one neće biti predmet pažnje ovog Priručnika.

X REVIZIJA

Državna revizorska institucija vrši reviziju godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja, na osnovu koje daje mišljenje i preporuke za otklanjanje nepravilnosti i preduzima druge mjere, u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji.

Institucija vrši reviziju godišnjih konsolidovanih finansijskih izvještaja političkih subjekata u skladu sa Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji, Poslovnikom Državne revizorske institucije, međunarodnim standardima (ISSAI), Uputstvom o metodologiji vršenja finansijske revizije i revizije pravilnosti, Smjernicama za kontrolu kvaliteta vršenja revizije, Godišnjim planom revizije Državne revizorske institucije i Odlukom nadležnog Kolegijuma za vršenje predmetne revizije.

Državna revizorska institucija vrši finansijsku reviziju i reviziju pravilnosti.


34


Priručnik


Predmet revizije

Predmet revizije je Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj političkog subjekta za prethodnu godinu.

Cilj revizije

Cilj finansijske revizije je izražavanje mišljenja da li su:

1. finansijski izvještaji u svim materijalnim aspektima pripremljeni u skladu savažećim okvirom finansijskog izvještavanja;

2. finansijski izvještaji u svim materijalnim aspektima prezentovani na fer iobjektivan način u skladu sa datim okvirom.

Cilj revizije pravilnosti je izražavanje mišljenja o tome da li su finansijske i druge radnje subjekta revizije, u svim materijalnim aspektima usklađeni sa zakonima, drugim propisima i aktima koji su identifikovani kao kriterijumi za predmetnu reviziju.51

Kriterijumi za vršenje revizije

Kriterijumi za ocjenu pravilnosti finansijskog izvještavanja i finansijskog poslovanja političkog subjekta predstavljaju mjerila sa kojima se upoređuju stvarni pokazatelji poslovanja, na temelju ocjene usklađenosti sa istim se izražava mišljenje o finansijskom izvještavanju i finansijskom poslovanju. Kriterijumi proizilaze iz zakonskih i drugih propisa i internih akata političkog subjekta (Statut, pravilnici, godišnji plan, program rada i sl.).

Zadatak revizije je provjera da li je politički subjekat postupao u skladu sa propisima koji su identifikovani kao kriterijumi za vršenje predmetne revizije, te jesu li finansijska sredstva korišćenja za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom i Statutom političkog subjekta.52

Metodi revizije

Revizija se vrši kombinovanjem postupaka dokumentacione i terenske revizije:53

1. Identifikovanje i procjena rizika;2. Planirani prag materijalnosti;3. Planirani segmenti revizije.

51 Smjernice za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata. 52 Pogledati Smjernice za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata. 53 Pogledati Smjernice za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata.

35


Priručnik


Postupak revizije

Postupak revizije obuhvata sljedeće faze:

1. Pripremna faza i izrada Detaljnog plana revizije;2. Vršenje revizije (terenski rad i pisanje zapisnika);3. Izvještavanje o rezultatima revizije.

Pripremna faza i izrada Detaljnog plana

Pripremna faza i izrada Detaljnog plana obuhvata:

1. Donošenje odluke Kolegijuma o otpočinjanju predmetne revizije;2. Upućivanje pisma političkom subjektu za dostavu dokumentacije;3. Priprema državnih revizora i saradnika za vršenje terenskog rada;4. Izrada Detaljnog plana revizije;5. Razmatranje i usvajanje Detaljnog plana revizije od strane nadležnog Kolegijuma.

Vršenje revizije

Prilikom vršenja revizije državni revizor prikuplja podatke i prezentuje rezultate revizije po segmentima utvrđenim Detaljnim planom revizije:54

1. Osnovni podaci o političkom subjektu;2. Djelokrug rada i unutrašnja organizacija;3. Sistem unutrašnjih kontrola;4. Godišnji program i finansijski plan;5. Finansijski izvještaj;6. Poslovne knjige;7. Popis imovine i obaveza;8. Blagajničko poslovanje i depoziti na žiro računima;9. Potraživanja i obaveze;10. Kapital;11. Prihodi;12. Rashodi;13. Praćenje realizacije preporuka iz Izvještaja o reviziji;14. Izjava subjekta revizije.

54 Pogledati Smjernice za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata.

36


Priručnik


Izvještavanje o rezultatima revizije

Nakon sprovedenih radnji državnog revizora i saradnika na terenu, načelnik priprema Preliminarni izvještaj o reviziji koji se nakon usvajanja od strane Kolegijuma dostavlja političkom subjektu na izjašnjenje.

Po dostavljenom izjašnjenju državni revizor koji je vršio predmetnu reviziju priprema odgovor na izjašnjenje političkom subjektu, obrazlažući koje sugestije subjekta se prihvataju, a koje neće biti prihvaćene uz navođenje razloga za isto.

Faza izvještavanja okončava se izradom, razmatranjem i usvajanjem Konačnog izvještaja o reviziji od strane nadležnog Kolegijuma i objavljivanja izvještaja na sajtu Institucije.55

Program rada u postupku vršenja revizije56

Podaci o subjektu revizije i unutrašnja organizacija

Redni broj Postupci revizije

1. Provjeriti je li subjekt donio Zakonom propisana opšta akta. Provjeriti je su li donešeni i drugi opšti akti (pravilnici, odluke i drugo), kojima je uređeno poslovanje subjekta.

2. Provjeriti je li subjekt organizovan u skladu s opštim aktima.

3. Utvrditi organe subjekta, način izbora, njihov mandat i nadležnosti.

4. Utvrditi broj zaposlenih u subjektu krajem godine koja se revidira.

5. Utvrditi ko predstavlja i zastupa subjekt, odnosno ko je bio predsjednik subjekta u predmetnoj godini.

55 Smjernice za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata. 56 Smjernice za reviziju godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata.

37


Priručnik


Sistem unutrašnjih kontrola


1. Provjeriti da li je politički subjekt odredio odgovorno lice za finansijsko poslovanje shodno Zakonu.

2. Provjeriti da li je politički subjekt svojim aktom utvrdio način vršenja kontrole finansijskog poslovanja shodno članu 38 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

3. Utvrditi na koji se način sprovodi kontrola u dijelu ovjeravanja dokumentacije, plaćanja izdataka i sprovođenja drugih aktivnosti.

4. Utvrditi ko vrši kontrolu materijalno-finansijskog poslovanja subjekta.

5. Provjeriti je li uspostavljen odgovarajući informacioni sistem.

6. Provjeriti aktivnosti organa upravljanja u toku revidiranog perioda.

Program rada i finansijski plan


Program rada

1. Provjeriti da li je subjekt donio program rada za predmetnu godinu.

2. Provjeriti da li program rada sadrži opis glavnih aktivnosti subjekta, te provjeriti jesu li sprovedene aktivnosti u skladu s programom rada.

Finansijski plan

3. Provjeriti je li donesen finansijski plan subjekta u skladu sa Statutom.

4. Provjeriti jesu li finansijskim planom obuhvaćene sve vrste prihoda i rashoda. Takođe, utvrditi iznos planiranih prihoda i rashoda subjekta za predmetnu godinu.

38


Priručnik


Računovodstveno poslovanje


Poslovne knjige

1. Provjeriti da li je politički subjekt u predmetnoj godini vodio računovodstvene evidencije u skladu sa čl. 37 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

2. Utvrditi na osnovu kojih propisa je politički subjekt vodio poslovne knjige i sastavljao finansijske izvještaje.

3. Provjeriti da li su poslovni događaji u poslovnim knjigama evidentirani prema odgovarajućim računovodstvenim načelima.

4. Provjeriti da li se evidentiranje u poslovnim knjigama vršilo na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava. Finansijski izvještaji

5. Provjeriti da li je politički subjekt Državnoj revizorskoj instituciji podnio tačan, potpun i u propisanom roku godišnji završni račun shodno članu 37 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

6. Provjeriti da li je subjekt revizije sastavio finansijske izvještaje u skladu sa važećom regulativom.

7. Provjeriti da li podaci iskazani u finansijskim izvještajima odgovaraju podacima evidentiranim u poslovnim knjigama.

8. Provjeriti da li finansijski izvještaji obezbjeđuju istinit, pouzdan i tačan pregled sredstava, izvora sredstava, prihoda i rashoda.

Popis imovine i obaveza


1. Provjeriti da li je izvršen popis imovine i obaveza.

2. Provjeriti da li je popisom subjekta revizije obuhvaćena cjelokupna imovina i obaveze.

3. Provjeriti da li je knjigovodstveno stanje imovine, obaveza i vlastitih izvora usklađeno sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

4.

Provjeriti da li je usvojen Godišnji izvještaj o popisu i donesena Odluka o priznavanju i evidentiranju eventualno utvrđenih manjkova, viškova, otpisu nenaplaćenih i zastarjelih potraživanja i obaveza, rashodu sredstava, opreme i sitnog inventara i sl.

39


Priručnik


Imovina (stalna i obrtna) i obaveze


1. Utvrditi strukturu stalne imovine, u slučaju značajnijeg povećanja odnosno smanjenja imovine u odnosu na početno stanje, utvrditi i pojasniti razloge povećanja ili smanjenja.

2.

Provjeriti obavlja li se blagajničko poslovanje u skladu s propisima koji uređuju uslove i način plaćanja gotovim novcem (postoji li za svaku uplatu i isplatu odgovarajuća knjigovodstvena isprava i da li je ista ovjerena od strane ovlašćenog lica).

3.

Utvrditi kod kojih poslovnih banaka politički subjekt ima otvorene žiro račune kao i utvrditi stanje depozita na tim računima na dan na kraju revidirane godine. Takođe je potrebno provjeriti da li stanje gotovine koje je evidentirano u poslovnim knjigama odgovara stanju koje je iskazano u izvještajima okretanju sredstava na žiro računima poslovnih banaka (bančini izvodi) napomenuti datum.

4. Utvrditi iznos potraživanja subjekta sa stanjem na dan 31. 12. XXXX. godine za koju se vrši revizija i po kom osnovu su ista evidentirana.

5. Utvrditi iznos obaveza subjekta na dan 31. 12. XXXX. godine i po kom osnovu su ista evidentirana.

6. Provjeriti jesu li potraživanja i obaveze u poslovnim knjigama evidentirane na osnovu vjerodostojne dokumentacije.

7. Utvrditi iznos pasivnih i aktivnih vremenskih razgraničenja kao i utvrditi njihovu strukturu.

40


Priručnik


Prihodi


1. Utvrditi da li su sredstva za finansiranje rada političkog subjekta obezbijeđena u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

2. Provjeriti da li politički subjekt obezbjeđuje u poslovnim knjigama evidenciju prihoda za redovno poslovanje i prihoda za izborne kampanje po porijeklu, visini i strukturi prihoda u skladu sa propisima Ministarstva.

3. Provjeriti da li je politički subjekt ostvarivao prihode od članarina u skladu sa Statutom.

4. Provjeriti da li su uplate po osnovu priloga od fizičkih i pravnih lica prelazile Zakonom utvrđeni limit (član 12 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja).

5.

Provjeriti da li je politički subjekt prihode od djelovanja (izdavačke djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranačkih manifestacija) i izdavanja i prodaje imovine, kao i drugih dozvoljenih izvora ostvarivao i evidentirao u skladu sa zakonskim propisima.

6. Provjeriti da li politički subjekt obezbjeđuje evidenciju dobrovoljnih priloga (donacija i članarina), i da li izdaje potvrde o prijemu istih.

7. Utvrditi iznos i broj fizičkih i pravnih lica koji su dali dobrovoljne priloge političkom subjektu.

8.

Utvrditi da li su političkom subjektu doznačena na žiro račun sva sredstva koja mu pripadaju iz Budžeta CG i iz Budžeta jedinica lokalne samouprave, shodno članu 11 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

9. Utvrditi da li je politički subjekt finansiran od strane subjekata, kojima je to zabranjeno članom 24 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

41


Priručnik


Rashodi


1. Da li su finansijska sredstva korištena isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenim programom i Statutom političkog subjekta, odnosno programom rada i godišnjim finansijskim planom?

2. Uporediti izvršene rashode s planiranima, te rashodima iz prethodne godine. U slučaju značajnih odstupanja, pribaviti odgovarajuću dokumentaciju ili objašnjenja odgovornih lica.

3. Da li su na računima za pravdanje izdataka navedene aktivnosti u vezi kojih su isti nastali i da li su te aktivnosti predviđene godišnjim programom rada subjekta?

4. Da li se rashodi za zaposlene (zarade i naknade) obračunavaju i isplaćuju u skladu sa važećom regulativom?

5. Da li su rashodi evidentirani na osnovu vjerodostojne dokumentacije?

Realizacija preporuka iz prethodne godine

1. Provjeriti da li je subjekt realizovao preporuke date u Izvještaju o reviziji za prethodnu godinu i prezentovati statističke podatke o realizovanim, nerealizovanim i djelimično realizovanim preporukama.

42


Priručnik


Crna Gora

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA br: Podgorica,

U postupku vršenja revizije __________________________________________ (naziv političkog subjekta), na zahtjev državnog revizora, odgovorno lice subjekta revizije daje sljedeću

IZJAVU

Pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću, izjavljujem da sam državnim revizorima, u toku vršenja revizije, prezentovao svu dokumentaciju koju subjekt revizije posjeduje, a odnosi se na predmetnu reviziju.

Izjava se ne može upotrijebiti u druge svrhe.

Subjekt revizije

_________________________

Odgovorno lice

_________________________

43


Priručnik


XI NAJČEŠĆE NEPRAVILNOSTI KOD POLITIČKIH SUBJEKATA UTVRĐENE PRILIKOM REVIZIJE

1. Ostvarivanje troškova izborne kampanje u većem iznosu od Zakonom utvrđenoglimita.

2. Sa žiro računa za redovno poslovanje vrše se isplate troškova za izborne kampanje,što nije u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornihkampanja, kojim je propisano da se sva sredstva namijenjena za finansiranje izbornekampanje uplaćuju na izborni račun i da sva plaćanja troškova izborne kampanjepolitički subjekat vrši sa tog računa.

3. Subjekti revizije vrše uplate sredstava na izborni račun nakon proglašenja konačnihrezultata izbora, što je suprotno Zakonu o finansiranju političkih subjekata iizbornih kampanja.

4. Politički subjekti koriste sredstva za redovan rad (sopstvena sredstva) za finansiranjeizbornih kampanja, a Zakonom o finansiranju izbornih kampanja ista nijesupredviđena kao izvor finansiranja.

5. Subjekti revizije nerealno planiraju prihode i rashode i u slučaju ostvarivanjaprihoda i rashoda, u većem ili manjem iznosu od planiranih, ne vrše korekcijuFinansijskog plana.

6. Subjekti revizije najčešće ne pravdaju sve troškove adekvatnom i potpunomdokumentacijom, koje su osnov za evidentiranje u poslovnim knjigama subjektarevizije. Računovodstvena evidencija mora biti zasnovana na vjerodostojnojračunovodstvenoj dokumentaciji, shodno Zakonu o računovodstvu.

7. Subjekt revizije ne vrši uplatu poreza na lična primanja shodno Zakonu o porezu nadohodak fizičkih lica, kojim je propisano da se porez na lična primanja obračunava,obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate primanja, prema propisima koji važe nadan isplate.

8. Subjekti revizije najčešće ne obezbjeđuju dokaze o radno pravnom statusu licaangažovanih po ugovoru o djelu, te se ne može utvrditi da li je obračun poreskihobaveza pravilno izvršen budući da se poreske obaveze ne obračunavaju na isti načinza lica u radnom odnosu i nezaposlena lica.

9. Subjekti revizije najčešće prilikom zapošljavanja ne prijavljuju, Zavodu zazapošljavanje, slobodna radna mjesta radi praćenja ponude i tražnje na tržištu rada,kako je to utvrđeno Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja odnezaposlenosti.

44


Priručnik


10. Subjekti revizije internim aktima ne utvrđuju precizno ko ostvaruje pravo nanaknade po osnovu troškova reprezentacije, mobilnih telefona i goriva kao i limiteza potrošnju istih.

11. Neobezbjeđivanje evidencije potraživanja od lokalnih samouprava na usaglašenoj iovjerenoj dokumentaciji.

12. Zaključivanje ugovora o djelu za obavljanje poslova na sistematizovanim radnimmjestima ili poslovima iz redovne djelatnosti, a za iste su bili dužni da sa izvršiocimazaključe ugovore o radu.

13. Evidentiranje troškova ne vrši se na odgovarajuća konta shodno važećem Pravilniku.

14. Ugovor o zakupu najčešće nije ovjeren od strane nadležnog organa.

XII SARADNJA DRI SA DRUGIM DRŽAVNIM ORGANIMA

1. Saradnja Državne revizorske institucije sa Skupštinom i Vladom, uređena je shodnoZakonu o DRI, na način što Institucija izvještava Skupštinu i Vladu:

1) podnošenjem Godišnjeg izvještaja o izvršenim revizijama i aktivnostima DRI zaprethodnu godinu;

2) podnošenjem posebnih izvještaja;3) savjetovanjem na osnovu saznanja dobijenih putem revizije.

Posebnim izvještajima, Institucija obavještava Skupštinu i Vladu o naročito značajnim i važnim pitanjima iz svoje nadležnosti, a na osnovu saznanja pribavljenih u toku postupka revizije Institucija može savjetovati Skupštinu i Vladu opojedinačnim finansijski značajnim mjerama i važnim projektima.

2. Što se tiče saradnje DRI sa Tužilaštvom, Državna revizorska institucija na zahtjevTužilaštva, ili ukoliko nadležni Kolegijum Državne revizorske institucije to ocijenineophodnim, Izvještaj o reviziji dostavlja državnom tužiocu na ocjenu i mišljenje. Udaljem postupku DRI nastavlja saradnju sa Tužilaštvom dostavljanjem potrebnedokumentacije koja se odnosi na subjekt revizije protiv kojeg je eventualno pokrenutaistraga. Sporazumom o saradnji ove dvije institucije biće uređeni principi saradnjekao i obaveze strana potpisnica a sve s ciljem otkrivanja nezakonitih radnji subjekatarevizije i krivičnog gonjenja izvršilaca krivičnog djela izvršenog od strane službenogili odgovornog lica u subjektu revizije.

3. Saradnja DRI sa Agencijom za sprečavanje korupcije sprovodi se na način što DRI,ukoliko vršenjem revizije političkih subjekata uoči povrede Zakona o finansiranjupolitičkih subjekata, Agenciji dostavlja obavještenje o sumnjama na povrede Zakona,dok Agencija kasnije obavještava DRI o eventualno pokrenutim prekršajnimpostupcima.

45


Priručnik


Radi bolje saradnje i kako bi pružile doprinos ostvarenju individualnih ciljeva i nadležnosti, DRI i Agencija za sprečavanje imaju potpisan Sporazum o saradnji a isti je potpisan sa ciljem da se kroz zajedničke aktivnosti pruži doprinos unapređenju odgovornosti političkih subjekata, te jačanju integriteta i dobrog upravljanja javnim sredstvima.

4. Radi uspješnije saradnje, Državna revizorska institucija ima potpisane sporazume osaradnji i sa Upravom za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma iKomisijom za kontrolu postupaka javnih nabavki.

Veoma je važno posebnu pažnju posvetiti saradnji sa državnim organima koji imajunadležnost u kontroli upotrebe javnih sredstava jer koordinisane akcije i pojačanakontrola upotrebe javnih sredstava, racionalnost i ekonomičnost, kao itrasparentnost upravljanja i raspolaganja javnim sredstvima dobar su osnov istvaraju dobru mogućnost za borbu protiv prevara i korupcije.

46


Priručnik


II. REVIZIJA JAVNIH NABAVKI

I OSNOVNE ODREDBE

1. Predmet, primjena, izuzeća

Predmet Zakona o javnim nabavkama

Zakonom o javnim nabavkama uređuju se uslovi, način i postupak nabavke roba, usluga i ustupanja izvođenja radova, zaštita prava u postupcima javnih nabavki i druga pitanja od značaja za javne nabavke.57

Primjena Zakona o javnim nabavkama

Zakon o javnim nabavkama primjenjuje se na:

1) državne organe, organe jedinice lokalne samouprave, javne službe i druge korisnikesredstava Budžeta Crne Gore, odnosno budžeta jedinice lokalne samouprave i drugihjavnih prihoda;

2) privredna društva koja ispunjavaju sljedeće uslove:

a) imaju status pravnog lica,b) osnovana su radi obavljanja djelatnosti od javnog interesa i ne obavljaju

industrijsku ili komercijalnu djelatnost ic) u kojima država, odnosno jedinica lokalne samouprave posjeduje više od 50%

akcija, odnosno udjela u tom privrednom društvu ili koje država, odnosno lokalnasamouprava ili drugi naručilac finansira sa više od 50% iz sredstava Budžeta CrneGore, jedinice lokalne samouprave i drugih javnih prihoda ili nad kojima nadzorvrši naručilac ili koja imaju više od polovine članova organa upravljanja ilinadzornog organa koje je imenovao naručilac;

3) privredna društva, pravna lica i preduzetnici koji obavljaju djelatnost u oblastimavodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskog saobraćaja.

Izuzetak od navedenog je za diplomatsko-konzularna predstavništava Crne Gore u inostranstvu, vojno-diplomatske predstavnike i jedinice Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama i mirovnim misijama i druge aktivnosti u inostranstvu − vrsta postupaka javnih nabavki i način njihovog sprovođenja uređuju se propisom Vlade Crne Gore.58

Izuzeća od primjene

Za naručioce je od izuzetnog značaja da budu upoznati sa slučajevima kada nijesu obavezni da primijene Zakon o javnim nabavkama.

57 Član 1. Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 58 Član 2. Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

47


Priručnik


Zakon se ne primjenjuje na:

1) nabavke koje se sprovode po posebnom postupku međunarodne organizacije, naosnovu međunarodnog sporazuma ili ugovora sa tom međunarodnomorganizacijom;

2) nabavke koje se sprovode po posebnim pravilima na osnovu međunarodnogsporazuma ili ugovora između Crne Gore i jedne ili više država za projekat kojiće ugovorne strane zajednički izvoditi ili koristiti;

3) nabavke koje se sprovode za zaštitu i spašavanje od katastrofa i većih nesreća −vanrednog stanja;

4) povjerljive nabavke, u skladu sa Zakonom;5) nabavke koje se sprovode radi sticanja, razvoja, produkcije ili koprodukcije

programskog materijala namijenjenog radio-televizijskom emitovanju;6) nabavke usluga arbitraže, sporazumnog rješavanja sporova i notarskih usluga;7) nabavke finansijskih usluga u vezi sa emitovanjem, prodajom, kupovinom ili

prenosom hartija od vrijednosti ili drugih finansijskih instrumenata, posebnotransakcija naručioca, sa ciljem prikupljanja novca i kapitala i usluga Centralnebanke Crne Gore;

8) nabavke usluga vezanih za radne odnose;9) usluge vezane za zapošljavanje;10) usluge oglašavanja obavještenja o postupcima javnih nabavki u medijima;11) nabavke izbornog materijala;12) nabavke roba i usluga u vezi sa korišćenjem vazduhoplova Vlade;13) posebne javne nabavke propisane ovim zakonom.

Zakon se ne primjenjuje na postupak davanja koncesija, i pružanje usluga, odnosno angažovanje stručnjaka (finansijske, pravne i/ili tehničke struke) u postupku privatizacije privrede, na prodaju i davanje u zakup zemljišta, zgrada i drugih nepokretnih i pokretnih stvari ili prava.59

2. Načela javnih nabavki

Načela javnih nabavki predstavljaju putokaz za pravilno sprovođenje javnih nabavki.

Načela javnih nabavki su:

1. Načelo ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava;2. Načelo obezbjeđivanja konkurencije;3. Načelo transparentnosti postupka javne nabavke;4. Načelo ravnopravnosti.

Načelo ekonomičnosti i efikasnosti upotrebe javnih sredstava podrazumijeva da je naručilac dužan da obezbijedi ekonomično i racionalno korišćenje javnih sredstava u postupku javne nabavke i izborom najpovoljnije ponude.60

To znači da se jednostavno i brzo, uz najmanje uloženih sredstava dobije željeni rezultat, tj. najveća vrijednost za uloženi novac.

59 Član 3 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 60 Član 5 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

48


Priručnik


Načelo obezbjeđivanja konkurencije podrazumijeva da je naručilac dužan da preduzme potrebne mjere kojima se obezbjeđuje konkurencija među ponuđačima, u skladu sa Zakonom.

Naručilac ne smije da ograniči ili spriječi konkurenciju među ponuđačima, a posebno ne može da onemogući bilo kojeg ponuđača da učestvuje u postupku javne nabavke neopravdanom primjenom pregovaračkog postupka ili korišćenjem diskriminatorskih uslova i kriterijuma ili mjera koje favorizuju pojedine ponuđače.61 Samo se fer konkurencijom mogu postići najbolji rezultati.

Načelo transparentnosti postupka javne nabavke obezbjeđuje se objavljivanjem plana javnih nabavki, tenderske dokumentacije, odluke o kvalifikaciji kandidata, odluke o izboru najpovoljnije ponude, odluke o obustavi postupka javne nabavke, odluke o poništavanju postupka javne nabavke, ugovora o javnoj nabavci, izmjene, odnosno dopune plana, tenderske dokumentacije, odluke i ugovora, kao i preduzimanjem drugih radnji i mjera. Ponuđač koji učestvuje u postupku javne nabavke ima pravo da ostvari uvid u dokumentaciju sprovedenog postupka javne nabavke, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.62

Transparentnost smanjuje mogućnost bilo kakvih radnji koje nijesu u skladu sa zakonskim okvirom. Takođe, omogućava da sva dokumentacija vezana za postupke javnih nabavki bude lako dostupna, jasna i nedvosmislena.

Načelo ravnopravnosti podrazumijeva da je naručilac dužan da obezbijedi da svi ponuđači u svim fazama postupka javne nabavke imaju ravnopravan tretman.63 Dakle, niko od potencijalnih ponuđača (zainteresovanih lica) ne smije biti stavljen u povlašćen položaj.

3. Jezik u postupku javne nabavke

Tenderska dokumentacija se sačinjava i postupak vodi na crnogorskom jeziku, kao i na drugim jezicima koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori u skladu sa Ustavom i Zakonom.64

Zakonodavac je propisao da se javna nabavka može sprovesti u pisanoj i elektronskoj formi.65

4. Antikorupcijsko pravilo i sprečavanje sukoba interesa

Zakonom je propisano da je naručilac dužan da odbije ponudu ako utvrdi da je ponuđač neposredno ili posredno dao, ponudio ili stavio u izgled poklon ili neku drugu korist službeniku za javne nabavke, članu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, licu koje je učestvovalo u pripremi tenderske dokumentacije, licu koje učestvuje u planiranju javne nabavke ili drugom licu, sa ciljem da sazna povjerljive informacije ili da utiče na postupanje naručioca. Naručilac je dužan da odbije ponudu ako utvrdi da je ponuđač

61 Član 6 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 62 Član 7 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 63 Član 8 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 64 Član 11 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 65 Član 14 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

49


Priručnik


neposredno ili posredno prijetio službeniku za javne nabavke, članu komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, licu koje je učestvovalo u pripremi tenderske dokumentacije, licu koje učestvuje u planiranju javne nabavke ili drugom licu, sa ciljem da sazna povjerljive informacije ili da utiče na postupanje naručioca.66

Ako se dogode navedeni slučajevi, naručilac je dužan da ih evidentira i da o tome sačini službenu zabilješku, kao i da podnese prijavu nadležnim državnim organima radi preduzimanja mjera u skladu sa Zakonom i obavijesti nadležni organ.

Ugovor o javnoj nabavci mora da sadrži antikorupcijsku klauzulu, u protivnom ništavan je.

Na osnovu navedenog Ministarstvo finansija donijelo je Pravilnik o načinu vođenja i sadržaju evidencije o kršenju antikorupcijskih pravila i Pravilnik o izmjenama načina vođenja i sadržaja evidencije o kršenju antikorupcijskih pravila, kojim se uređuje način vođenja i sadržaj evidencije o kršenju antikorupcijskih pravila u postupcima javnih nabavki.

5. Sprečavanje sukoba interesa na strani naručioca i ponuđača

Zakonom je propisano da je naručilac dužan da preduzme neophodne mjere kojima se sprječava sukob interesa lica koja učestvuju u postupku javne nabavke. Svi učesnici u postupku javne nabavke su dužni da bez odlaganja, obavijeste naručioca o postojanju sukoba interesa, kao i ekonomskog ili drugog ličnog interesa kojim se možekompromitovati njihova objektivnost i nepristrasnost u postupku javnih nabavki.

Službenik za javne nabavke, članovi komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda, lica koja učestvuju u pripremi poziva za javno nadmetanje, poziva za nadmetanje i tenderske dokumentacije, lica koja učestvuju u planiranju javne nabavke i druga lica koja učestvuju, neposredno i posredno, u postupku javne nabavke dužna su da prije preduzimanja prve radnje u postupku javne nabavke, daju pisanu izjavu o nepostojanju sukoba interesa.

Ako u toku postupka do sukoba interesa ipak dođe, to lice je dužno da bez odlaganja podnese zahtjev za izuzeće.67

Izjava o nepostojanju sukoba interesa, potpisana prije preduzimanja prve radnje u postupku javne nabavke, zahtjev za izuzeće i odluka po zahtjevu za izuzeće sastavni su dio dokumentacije javne nabavke.

Zakonom je takođe utvrđeno i kada postoji sukob interesa kod ponuđača, podnosioca zajedničke ponude, podizvođača ili podugovarača.


50


Priručnik


6. Vrste predmeta javne nabavke

U skladu sa Zakonom predmet javne nabavke može biti:

1) Nabavka robe (kupovina robe, uzimanje u zakup robe i lizing robe).2) Predmet javne nabavke robe može da obuhvati i pružanje usluga ako su one

nužno vezane za isporuku robe (montaža, prevoz, osiguranje ili druge uslugedefinisane od strane naručioca).68

3) Nabavka radova (izvođenje radova na izgradnji, adaptaciji, rekonstrukciji iodržavanju objekata).69

4) Nabavke usluga (usluge iz oblasti saobraćaja, finansijske usluge, računarskeusluge, usluge obrazovanja i nauke, istraživanja, računovodstva i revizije,konsaltinga, arhitektonske usluge, stručni nadzor, ugostiteljske, zdravstvene,socijalne i druge usluge).

Predmetom javne nabavke usluga smatra se i javna nabavka:

1) usluga i roba, ako procijenjena vrijednost usluga prelazi procijenjenu vrijednostroba;

2) usluga i radova koji su neophodni za pružanje usluge, ako procijenjena vrijednostusluga prelazi procijenjenu vrijednost radova.70

Predmet javne nabavke radova može da obuhvata i nabavku roba i usluga koje su potrebne za izvođenje radova, ako procijenjena vrijednost radova prelazi ukupnu procijenjenu vrijednost roba i usluga.71

68 Član 34 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 69 Član 35 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 70 Član 36 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 71 Član 35 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

51


Priručnik


II USLOVI I NAČIN SPROVOĐENJA POSTUPAKA JAVNE NABAVKE

Faze u javnim nabavkama

Da bi se kvalitetno izvršila jedna javna nabavka neophodno je proći tri faze: predtendersku, tendersku i posttendersku fazu.

1. Predtenderska faza

Ova faza je najvažnija iz razloga što ako ovdje dođe do propusta, problemi će se zasigurno pojaviti u toku daljeg postupka.

Naručioci su dužni da pripreme Godišnji plan javnih nabavki do 31. januara tekuće finansijske godine i da ga dostave nadležnom organu radi objavljivanja na portalu javnih nabavki. Saglasnost na plan javnih nabavki korisnika Budžeta Crne Gore, osim za Skupštinu Crne Gore i organe sudske vlasti, daje Ministarstvo, a saglasnost na plan javnih nabavki organa jedinice lokalne samouprave nadležni organ jedinice lokalne samouprave. Plan javnih nabavki donosi ovlašćeno lice, odnosno organ upravljanja naručioca. Obrazac plana javnih nabavki utvrđuje se propisom Ministarstva. Izmjene, odnosno dopune plana javnih nabavki mogu da se izvrše najkasnije pet dana prije pokretanja postupka javne nabavke, osim u slučaju rebalansa budžetskih sredstava.

Godišnji plan javnih nabavki naručilac treba da sastavi utvrđujući potrebe organa. Dakle, prvo treba utvrditi koje robe, usluge i radove je neophodno nabaviti ili izvršiti u toku finansijske godine, na osnovu realne potrebe organa, a zatim je neophodno analizirati tržište kako bi se za navedene postupke utvrdila realna procijenjena vrijednost.

Procijenjena vrijednost javne nabavke iskazuje se u EUR-ima, sa uračunatim PDV-om. Prilikom određivanja procijenjene vrijednosti javne nabavke naručilac je dužan da uračunava samo troškove neophodne za izvršenje ugovora o nabavci robe, usluga i izvođenja radova.

Naručilac je dužan da se pridržava uslova i načina javne nabavke određenih Zakonom o javnim nabavkama prema utvrđenim vrijednostima i ne smije tokom fiskalne ili finansijske godine da podijeli predmet javne nabavke koja predstavlja jedinstvenu cjelinu, sa namjerom izbjegavanja primjene Zakona o javnim nabavkama i propisanog postupka javne nabavke.

Za svaku planiranu nabavku moraju biti obezbijeđena finansijska sredstva budžetom. Iz navedenih razloga plan javnih nabavki treba okvirno sastaviti prilikom izrade plana budžeta organa, da naručilac ne bi došao u situaciju da za neku nabavku koja je neophodna nema dovoljno sredstava jer nije planirana budžetom organa ili obratno, da prikaže javne nabavke u Godišnjem planu javnih nabavki samo zato što su planirane prilikom izrade plana budžeta, a za njih nema realne potrebe.

Uglavnom se svake godine u plan budžeta organa računaju nabavke koje su bile i prethodne godine bez utvrđivanja realnih potreba organa i bez istraživanja tržišta, pa se nakon izrađenog takvog plana budžeta organa pristupa izradi Godišnjeg plana javnih

52


Priručnik


nabavki zbog čega i dolazi do nerealno prikazanih nabavki u planu javnih nabavki i do čestih izmjena Plana javnih nabavki. Na navedene propuste državni revizor mora posebno obratiti pažnju prilikom vršenja revizije.

Jedino se na osnovu valjano izrađenog Godišnjeg plana javnih nabavki može ostvariti svrha javnih nabavki odnosno željeni proizvod, na vrijeme i uz što manje troškova.

Zakonom je predviđeno da naručilac može da pokrene postupak javne nabavke ako su za tu nabavku obezbijeđena finansijska sredstva budžetom ili na drugi način u skladu sa Zakonom i ako je nabavka predviđena planom javnih nabavki naručioca.72

Ovlašćeno lice naručioca donosi Odluku o pokretanju postupka javnih nabavki kad procijeni da su se stekli uslovi da se nabavka iz Plana javnih nabavki sprovede.

Naručilac mora da predmet javne nabavke opiše potpuno, jasno i razumljivo, na način koji omogućava podnošenje odgovarajuće ponude po vrsti, kvalitetu, cijeni, kao i po drugim potrebnim svojstvima i uslovima.

U opisu predmeta javne nabavke navode se podaci o količini, mjestu i rokovima izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina izvršenja predmeta javne nabavke, koji su od značaja za izradu ponude i izvršenje ugovora, uključujući i podatke koji su od značaja za zaštitu životne sredine, energetsku efikasnost ili socijalne zahtjeve.73

Predmet javne nabavke određuje se korišćenjem terminologije i izraza utvrđenih jedinstvenim rječnikom javnih nabavki. Jedinstveni rječnik javnih nabavki objavljuje se na portalu javnih nabavki.74

Predmet javne nabavke može da bude određen po partijama prema tehnologiji, vrsti, količini, mjestu i vremenu isporuke.75

Ne smiju se pod jednom nabavkom spajati predmeti nabavke koji nijesu međusobno spojivi jer se na taj način ograničava konkurencija.

Ako je predmet javne nabavke određen po partijama, sve partije moraju da se naznače u tenderskoj dokumentaciji i procijenjena vrijednost javne nabavke mora da budeiskazana za svaku partiju posebno, a ukupna procijenjena vrijednost javne nabavke popartijama čini zbir vrijednosti svih partija za period za koji se zaključuje ugovor.76

Naručilac je u obavezi da pripremi tendersku dokumentaciju na način da dobije željeni proizvod poštujući načela u javnim nabavkama. Posebnu pažnju treba posvetiti tehničkoj specifikaciji koju je potrebno da sastavi stručno lice za traženi predmet nabavke. U slučaju da naručilac ne može da opiše predmet javne nabavke na način kojim se obezbjeđuje da karakteristike ili specifikacije budu razumljive ponuđačima, može navesti elemente kao što je robni znak, patent, tip ili proizvođač, pod uslovom da takav navod bude praćen riječima „ili ekvivalentno“.77

72 Član 37 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 73 Član 41 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 74 Član 43 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 75 Član 42 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 76 Član 48 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 77 Član 51 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

53


Priručnik


Pravilnikom Ministarstva finansija o bližim kriterijumima za obrazovanje komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda između ostalog navedeno je članom četiri ko je stručno lice. Naručioci često zanemaruju značaj angažovanja stručnog lica za pripremu tehničke specifikacije, što najčešće dovodi do žalbi i do gubitka i vremena i novca, zato državni revizor treba da ukaže subjektima revizije (naručiocima) na navedeno.

U skladu sa navedenim Pravilnikom, Komisiju za otvaranje i vrednovanje ponuda čini neparni broj članova od kojih najmanje jedna trećina članova Komisije mora da ima položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki (stručno osposobljavanje i usavršavanje u oblasti javnih nabavki vrši se na osnovu programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja koje organizuje i sprovodi Uprava za javne nabavke), jedan član mora biti stručnjak iz oblasti predmeta javne nabavke i jedan član diplomirani pravnik. Za članove komisije biraju se zaposleni kod naručioca, međutim ukoliko se ne mogu imenovati svi članovi komisije iz reda zaposlenih kod naručioca, isti mogu angažovati lice za člana koje nije zaposleno kod naručioca. Službenik za javne nabavke naručioca može biti član komisije.

Komisiju obrazuje ovlašćeno lice naručioca istovremeno sa donošenjem odluke o pokretanju postupka javne nabavke.

Zadaci komisije su: priprema tenderske dokumentacije, davanje pojašnjenja tenderske dokumentacije, sprovođenje javnog otvaranja ponuda, odnosno prijava za kvalifikaciju, sačinjavanje zapisnika o javnom otvaranju ponuda, pregled, ocjena, upoređivanje i vrednovanje ponuda, sačinjavanje zapisnika o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda, priprema prijedloga odluke o izboru najpovoljnije ponude, odnosno odluke o obustavljanju ili poništavanju postupka javne nabavke, priprema odgovora na žalbu, a vrši i druge poslove u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.78 Za razliku od Komisije zadaci službenika za javne nabavke su: priprema plan javnih nabavki, tekst odluke o pokretanju postupka javne nabavke, izdaje zainteresovanim licima dio tenderske dokumentacije koji sadrži tajne podatke, u skladu sa propisima koji uređuju tajnost podataka, sprovodi hitne nabavke i nabavke male vrijednosti, čuva dokumentaciju javnih nabavki, vodi evidenciju javnih nabavki, priprema i dostavlja izvještaje o sprovedenim postupcima javnih nabavki ovlašćenom licu naručioca, vrši stručno administrativne poslove u realizaciji postupka javne nabavke i druge poslove u skladu sa Zakonom.79

Javna nabavka može da se sprovede u pisanoj ili elektronskoj formi prema izboru naručioca, a sredstva određena za dostavljanje informacija moraju da budu opšte dostupna na način koji ponuđačima ne ograničava pristup informacijama.


54


Priručnik


2. Vrste postupaka

Postupci javnih nabavki su:

1) otvoreni postupak;2) ograničeni postupak;3) pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje;4) pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje;5) konkurs.80

U zavisnosti od vrste postupka za koji se odlučio i koji je prikazao u Godišnjem planu javnih nabavki, naručilac priprema tendersku dokumentaciju na odgovarajućem obrascu shodno Pravilniku o obrascima u postupcima javnih nabavki Ministarstva finansija.

Primjena postupaka javnih nabavki

Naručilac je dužan da postupke javnih nabavki, primjenjuje za nabavku:

1) roba i usluga čija je procijenjena vrijednost javne nabavke jednaka ili veća od15.000,00 EUR-a i

2) radova čija je procijenjena vrijednosti javne nabavke jednaka ili veća od 30.000,00EUR-a.

Naručilac je dužan da nabavku roba i usluga ispod vrijednosti od 15.000,00 € i izvođenje radova ispod 30.000,00 €, takozvane nabavke male vrijednosti sprovodi u skladu sa Pravilnikom o javnim nabavkama malih vrijednosti koji je naručilac utvrdio, ako za tu nabavku ne sprovede neki od prethodno navedenih postupaka.

Naručilac ne smije da dijeli predmet javne nabavke koji predstavlja jedinstvenu cjelinu, sa namjerom izbjegavanja primjene Zakona.81

Otvoreni postupak

Otvoreni postupak javne nabavke je postupak u kojem svako zainteresovano lice može da podnese ponudu u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom.82 Rok za podnošenje ponuda ne može da bude kraći od 37 dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki, osim u slučaju hitnosti u roku koji ne može biti kraći od 22 dana, ali ako ta hitnost nije izazvana krivicom naručioca.

U tenderskoj dokumentaciji isti su dužni da navedu razloge zbog kojih je skraćen rok za podnošenje ponuda.83

Otvoreni postupak javne nabavke je najtransparentniji postupak javne nabavke i najčešće sprovođen postupak.


55


Priručnik


Ograničeni postupak

Ograničeni postupak javne nabavke sprovodi se u dvije faze.

U prvoj fazi naručilac utvrđuje kvalifikaciju podnosilaca prijava na osnovu prethodno određenih uslova u pozivu za pretkvalifikaciju. U drugoj fazi naručilac poziva kvalifikovane kandidate da podnesu ponude.

Ukoliko se u prvoj fazi ne kvalifikuju najmanje tri podnosioca prijava, postupak se obustavlja.

Naručilac je dužan da, u roku određenom u tenderskoj dokumentaciji, donese odluku o izboru kvalifikovanih kandidata sa obrazloženjem.84

Naručilac može da sprovede ograničeni postupak javne nabavke kada su predmet javne nabavke robe, usluge ili radovi koji mogu da izvrše ograničen broj ponuđača iz razloga tehničke, kadrovske i/ili finansijske osposobljenosti.

Ograničeni postupak javne nabavke je takođe potpuno transparentan postupak.

Rok za podnošenje prijava u prvoj fazi ograničenog postupka ne može da bude kraći od 37 dana od dana kada je tenderska dokumentacija za prvu fazu ograničenog postupka objavljena na portalu javnih nabavki, dok rok za podnošenje ponuda za drugu fazu ograničenog postupka ne može biti kraći od 22 dana od dana kada je tenderska dokumentacija za drugu fazu ograničenog postupka dostavljena kvalifikovanim podnosiocima prijava.85

Pregovarački postupak sa i bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje

Zakonom o javnim nabavkama utvrđeno je u kojim slučajevima se može sprovesti pregovarački postupak sa prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje, kao i pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje.

Revizijama je utvrđeno da je najčešći razlog sprovođenja pregovarčkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje potreba za dodatnim isporukama u toku izvršenja ugovornih obaveza od dobavljača sa kojim je zaključen ugovor.Naručioci dosta često prave grešku sačinjavajući aneks ugovora tj. izmjenu postojećegugovora o javnoj nabavci. Ugovor se ne može mijenjati u toku realizacije i mora upotpunosti biti u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Ukoliko su neophodnedodatne isporuke od dobavljača sa kojim je zaključen ugovor, mora se sprovesticjelokupan postupak prije zaključenja ugovora i uz dobijenu saglasnost Uprave zajavne nabavke.

Dakle, prije pokretanja pregovaračkog postupka sa i bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje naručilac je dužan da pribavi saglasnost od nadležnog organa (Uprave za javne nabavke) o ispunjenosti uslova za sprovođenje tih postupaka.


56


Priručnik


Uprava za javne nabavke odlučuje o zahtjevu naručioca, bez sprovođenja ispitnog postupka, u roku od osam dana od dana prijema urednog zahtjeva. Navedena saglasnost Uprave važi do kraja tekuće fiskalne ili finansijske godine. Ukoliko Uprava ne odluči o zahtjevu u roku, naručilac može da sprovede postupak javne nabavke bez saglasnosti nadležnog organa. Protiv akta nadležnog organa može se izjaviti žalba Ministarstvu.86

Nakon dobijene saglasnosti, naručilac može da sprovede pregovarački postupak, uz obavezu da u tenderskoj dokumentaciji odredi predmet pregovora i način pregovaranja. Pregovaranjem naručioci treba da dođu do najpovoljnijih uslova pri čemu vode zapisnik o pregovaranju.

Pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje ima ograničenu transparentnost.

Rok za podnošenje ponuda u pregovaračkom postupku sa i bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje ne može da bude kraći od 22 dana od dana kada je tenderska dokumentacija objavljena na portalu javnih nabavki, odnosno kada je dostavljena zainteresovanim licima, osim u slučaju kada zbog tehničkih, odnosno umjetničkih zahtjeva predmeta javne nabavke ili iz razloga koji su povezani sa zaštitom isključivih prava nabavku može da realizuje samo određeni ponuđač.87

Konkurs

Konkurs omogućava izbor plana ili projekta koji se nakon toga može izraditi u skladu sa posebno dodijeljenim ugovorom o uslugama i dobar je izbor postupka za usluge u oblasti urbanističkog planiranja, arhitekture, građevinarstva, inženjerstva, nauke, kulture, dizajna i informatike. Odluku o izboru i dodjeli ugovora donosi žiri kojeg imenuje naručilac, ali koji djeluje nezavisno od naručioca.

Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude moraju se zasnivati na:

1) kvalifikacijama, iskustvu, profesionalnim sposobnostima ponuđača i lica koja ćeda budu uključena u pružanje usluge;

2) efektima prenosa tehnologije, znanja i razvoja profesionalnih vještina;3) drugim okolnostima, u zavisnosti od prirode konkursa.88

Konkurs je potpuno transparentan postupak.

Okvirni sporazum

Naručilac može da zaključi okvirni sporazum nakon sprovedenog otvorenog, ograničenog i pregovaračkog postupka u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama. Ne tretira se kao posebna vrsta postupka već produžetak već sprovedenog postupka.

Naručilac može okvirni sporazum da zaključi sa jednim ili više ponuđača.

86 Član 31 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 87 Član 91 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 88 Član 28 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

57


Priručnik


Okvirni sporazum sa više ponuđača može se zaključiti sa najmanje tri ponuđača, a ako u postupku javne nabavke ispravnu ponudu ne podnese predviđeni broj ponuđača sa kojim se namjerava zaključiti okvirni sporazum, naručilac može da zaključi okvirni sporazum sa ponuđačem, odnosno ponuđačima čije su ponude ispravne ili da obustavi postupak.

Okvirni sporazum sa više ponuđača, može se zaključiti na period do četiri godine, a okvirni sporazum s jednim ponuđačem može se zaključiti na period do dvije godine.

U tenderskoj dokumentaciji naručioci moraju definisati promjenljive i nepromjenljive elemente okvirnog sporazuma.

Promjenljivi elementi okvirnog sporazuma mogu biti:

1) količina roba i usluga ili obim radova koji su predmet nabavke za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma na godišnjem nivou;

2) dinamika isporuke roba, izvršavanja usluga ili izvođenja radova koji su predmet nabavke;

3) mjesto isporuke roba, izvršavanja usluga ili izvođenja radova koji su predmet nabavke;

4) cijena roba, usluga ili radova koji su predmet nabavke.

Zakonodavac je propisao da naručilac ne smije sprovoditi okvirni sporazum na način kojim se sprječava, ograničava ili ugrožava konkurencija.89 Zaključivanje ugovora o javnoj nabavci na osnovu okvirnog sporazuma

Ako je okvirni sporazum zaključen sa jednim ponuđačem i ako su u njemu određeni svi uslovi za zaključenje ugovora o javnoj nabavci, ugovor se zaključuje neposredno na osnovu tih uslova i ponude dostavljene prije zaključenja okvirnog sporazuma, a ako okvirnim sporazumom nijesu određeni svi uslovi za zaključenje ugovora o javnoj nabavci, ugovor se može zaključiti na osnovu pisanog zahtjeva naručioca ponuđaču da dostavi dopunu ponude ili novu ponudu, što je najčešći slučaj u praksi.

Ako je okvirni sporazum zaključen sa više ponuđača i ako su u njemu određeni svi uslovi za zaključenje ugovora o javnoj nabavci, ugovor se može zaključiti neposredno na osnovu tih uslova i ponuda dostavljenih prije zaključenja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva za dostavljanje ponuda, a ako okvirnim sporazumom nijesu određeni svi uslovi za zaključenje ugovora o javnoj nabavci ugovor se može zaključiti nakon ponovljenog poziva za dostavljanje ponuda ponuđačima iz okvirnog sporazuma.

Odluka o izboru najpovoljnije ponude za zaključivanje ugovora o javnoj nabavci na osnovu okvirnog sporazuma naručilac mora dostaviti svim ponuđačima koji su dostavili ponudu i objaviti na portalu javnih nabavki.90

Okvirni sporazum je dobar za nabavke koje se ponavljaju iz godine u godinu.

89 Član 26 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 90 Član 26a Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

58


Priručnik


Hitne nabavke

Hitne nabavke se sprovode isključivo zbog otklanjanja i sprečavanja opasnosti od nepredviđenih događaja na koje naručilac nije mogao ili ne može da utiče, otklanjanja posljedica tih nepredviđenih događaja, kao i u slučaju ugroženosti zdravlja i života građana. Na hitne nabavke primjenjuje se postupak koji utvrdi naručilac posebnim aktom. Sadržaj i obrazac navedenog akta bliže je uređen Pravilnikom o sadržaju akta i obrascima za sprovođenje hitnih nabavki.

Nabavke male vrijednosti

Zakonom je predviđeno da naručilac propiše proceduru za nabavke male vrijednosti (roba i usluga čija je procijenjena vrijednost javne nabavke manja od 15.000,00 € i radova čija je procijenjena vrijednosti javne nabavke manja od 30.000,00 €), posebnim aktom u skladu sa Pravilnikom o sadržaju akta i obrascima za sprovođenje nabavki male vrijednosti. U skladu sa navedenim Pravilnikom naručilac može da odredi procijenjenu vrijednost nabavke male vrijednosti za robu, usluge i radove koja će se realizovati direktnim prihvatanjem predračuna/profakture ili zaključuvanja ugovora u zavisnosti od predmeta nabavke (npr. kod sukcesivnih nabavki, intelektualnih usluga i slično) ili drugog odgovarajućeg dokumenta ili naručilac može odrediti procijenjenu vrijednost nabavke male vrijednosti za robu, usluge i radove koja će se realizovati prikupljanjem ponuda od više ponuđača, upoređivanjem pristiglih ponuda po kriterijumu najniže cijene ili po kriterijumu ekonomski najpovoljnije ponude.

Zbog toga što nabavke male vrijednosti imaju ograničenu transparentnost, državni revizor treba posebnu pažnju posvetiti upravo ovim nabavkama. Dobro treba sagledati da li je naručilac neku veću nabavku podijelio na dvije ili više manjih, u cilju izbjegavanja sprovođenja transparentnog postupka (otvorenog postupka). Takođe je potrebno sagledati da li su ove nabavke sprovedene u skladu sa internim pravilnikom o nabavkama malih vrijednosti, kao i da li je sam Pravilnik koncipiran u skladu sa načelima javnih nabavki, tj. da smanji ili poveća konkurentnost i transparentnost. Kada je riječ o većim vrijednostima u okviru ovog postupka, da li je naručilac predvidio Pravilnikom transparentniju proceduru ili samo prihvatanje predračuna/profakture od strane jednog izabranog ponuđača itd.

Sprovođenje postupka javne nabavke od strane drugog naručioca

Naručilac može, istovremeno sa donošenjem odluke o pokretanju i sprovođenju postupka javne nabavke, da ovlasti drugog naručioca, uz saglasnost tog naručioca, da u njegovo ime i za njegov račun sprovede postupak javne nabavke ili preduzme određeneradnje u tom postupku.91

Objedinjavanje javnih nabavki

Javne nabavke za potrebe organa državne uprave i javnih službi može da sprovodi naručilac određen propisom Vlade, a za potrebe organa jedinice lokalne samouprave naručilac određen propisom nadležnog organa lokalne samouprave.92


59


Priručnik


3. Uslovi za učešće u postupku javne nabavke

Obavezni uslovi

Da bi učestvovao u postupku javne nabavke ponuđač mora da ispunjava određene uslove:

1) da je upisan u Registar kod organa nadležnog za registraciju privrednihsubjekata;

2) da ima dozvolu, licencu, odobrenje ili drugi akt za obavljanje djelatnosti koja jepredmet javne nabavke, ukoliko je propisan posebnim zakonom;

3) da je uredno izvršio sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa u skladu sazakonom, odnosno propisima države u kojoj ima sjedište;

4) da dokaže da on, odnosno njegov zakonski zastupnik nije pravosnažno osuđivanza neko od krivičnih djela organizovanog kriminala sa elementima korupcije,pranja novca i prevare.

Ovi uslovi ne odnose se na fizička lica: umjetnike, naučnike i kulturne stvaraoce.93

Dokazivanje ispunjenosti obaveznih uslova

Ispunjenost navedenih uslova utvrđuje se na osnovu:

1) dokaza o registraciji kod organa nadležnog za registraciju privrednih subjekata sapodacima o ovlašćenim licima ponuđača;

2) dokaza o posjedovanju važeće dozvole, licence, odobrenja, odnosno drugog aktaizdatog od nadležnog organa;

3) dokaza izdatog od organa nadležnog za poslove poreza da su uredno prijavljene,obračunate i izvršene sve obaveze po osnovu poreza i doprinosa do 90 dana prijedana javnog otvaranja ponuda, u skladu sa propisima Crne Gore, odnosnopropisima države u kojoj ponuđač ima sjedište;

4) dokaza nadležnog organa izdatog na osnovu kaznene evidencije, koji ne smije bitistariji od šest mjeseci do dana javnog otvaranja ponuda.94

Fakultativni uslovi

Zakonodavac je dao mogućnost naručiocu da može u tenderskoj dokumentaciji, pored obaveznih uslova za učešće u postupku javne nabavke, da predvidi da ponuđač dokaže i fakultativne uslove koji se odnose na:

1) ekonomsko-finansijsku sposobnost i/ili2) stručno-tehničku i kadrovsku osposobljenost.95

Zakonom je propisano kojom dokumentacijom ponuđač dokazuje ispunjenost fakultativnih uslova.


60


Priručnik


4. Tenderska faza

U ovoj fazi naručilac objavljuje tendersku dokumentaciju na portalu Uprave za javne nabavke ili dostavlja dokumentaciju u zavisnosti od postupka. Takođe, potrebno je da obavještenje o postupku javne nabavke oglasi u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na cijeloj teritoriji Crne Gore i koji je dostupan na internetu u roku od tri dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije na portalu javnih nabavki.96

Naručilac treba da tendersku dokumentaciju i tehničku specifikaciju pripremi na jasan i precizan način, u skladu sa svojim potrebama.

Ukoliko je potrebno da naručilac izvrši izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije to može uraditi u roku od osam dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda ili mora produžiti rok za podnošenje ponuda tako da od dana objavljivanja izmjena i/ili dopuna tenderske dokumentacije, do isteka roka za podnošenje ponuda ne može biti manje od osam dana.

Zainteresovano lice ima pravo da zahtijeva od naručioca pojašnjenje tenderske dokumentacije u roku od 22 dana, od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije, ako je rok za dostavljanje ponuda najmanje 37 dana, od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije i u roku od osam dana od dana objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije, ako je rok za dostavljanje ponuda najmanje 22 dana, od dana objavljivanja odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije.

Naručilac je dužan da pojašnjenje tenderske dokumentacije, zavisno od vrste postupka javne nabavke, dostavi podnosiocu zahtjeva i da ga objavi na portalu javnih nabavki u roku od tri dana, od dana prijema zahtjeva.

Pojašnjenjem tenderske dokumentacije ne mogu se vršiti izmjene i/ili dopune tenderske dokumentacije i to pojašnjenje tenderske dokumentacije predstavlja sastavni dio tenderske dokumentacije.97

Naručilac zatim prikuplja ponude.

Sredstva finansijskog obezbjeđenja – garancije

Naručilac može da u tendersku dokumentaciju predvidi obavezu dostavljanja garancije ponude u cilju zaštite od neozbiljnih ponuda, garanciju za dobro izvršenje ugovora, garanciju za avansno plaćanje i drugu garanciju, radi zaštite od kršenja ugovora o javnoj nabavci, a isti je dužan da za javne nabavke procijenjene vrijednosti preko 30.000,00 € tenderskom dokumentacijom utvrdi obavezu dostavljanja garancije ponude u cilju zaštite od neozbiljnih ponuda, garanciju za dobro izvršenje ugovora, garancije za avansno plaćanje ili druge garancije, radi zaštite od kršenja ugovora o javnoj nabavci, prije zaključivanja ugovora.


61


Priručnik


Garancija ponude ne može da iznosi više od 2% procijenjene vrijednosti javne nabavke, a garancija za dobro izvršenje ugovora ne može da iznosi više od 5% od vrijednosti ugovora, a garancija za avansno plaćanje ne može da iznosi manje od iznosa ugovorenog avansa.98

Najčešća greška naručioca je što nakon zaključivanja ugovora ne traže ponuđačima da dostave garanciju za dobro izvršenje ugovora iako je navedena garancija predviđena tenderskom dokumentacijom, ili istu ne traže tenderskom dokumentacijom, kada su to u obavezi shodno Zakonu.

5. Ponuda

Sadržaj ponude

Ponuđač radi učešća u postupku javne nabavke sačinjava i podnosi ponudu u skladu sa tenderskom dokumentacijom.

Ponuđač može, u roku za dostavljanje ponuda, da mijenja ili dopunjava ponudu ili da odustane od ponude u pisanoj formi.

Promjene i dopune ponude ili odustajanje od ponude ponuđač dostavlja na isti način kao i ponudu.

U slučaju odustanka od ponude ponuda se vraća ponuđaču neotvorena.99

Način pripreme ponude

Ponuđač je dužan da ponudu pripremi kao jedinstvenu cjelinu i da svaku prvu stranicu svakog lista i ukupni broj listova ponude označi rednim brojem, osim garancije ponude, kataloga, fotografija, publikacija i sl.

Dokumenta koja sačinjava ponuđač, a koja čine sastavni dio ponude moraju biti potpisana od strane ovlašćenog lica ponuđača ili lica koje on ovlasti.

Ponuda mora biti povezana jednim jemstvenikom tako da se ne mogu naknadno ubacivati, odstranjivati ili zamjenjivati pojedinačni listovi, a da se pri tome ne ošteti list ponude.

Ponuda i uzorci zahtijevani tenderskom dokumentacijom dostavljaju se u odgovarajućem zatvorenom omotu (koverat, paket i sl.) na način da se prilikom otvaranja ponude može sa sigurnošću utvrditi da se prvi put otvara.

Na omotu ponude navodi se: ponuda, broj tenderske dokumentacije, naziv i sjedište naručioca, naziv, sjedište, odnosno ime i adresa ponuđača i tekst: „Ne otvaraj prije javnog otvaranja ponuda“.100

Uputstvo ponuđačima za sačinjavanje i podnošenje ponude je sastavni dio svake tenderske dokumentacije.

98 Član 57 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).99 Član 75 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 100 Član 76 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

62


Priručnik


Oblik dostavljanja dokaza

U skladu sa Zakonom, dokazi o ispunjenosti uslova za učešće u postupku javne nabavke i drugi traženi dokazi, mogu se dostaviti u originalu, ovjerenoj kopiji, neovjerenoj kopiji ili elektronskoj formi, a ponuđač čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija dužan je da prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavci dostavi original ili ovjerenu kopiju dokaza o ispunjavanju uslova za učešće u postupku javne nabavke, kao i u slučaju žalbenog postupka.

Ponuđač može da podnese ponudu za jednu ili više partija pod uslovom da se ponuda odnosi na najmanje jednu partiju i dužan je da u ponudi naznači da se ponuda odnosi na cjelokupnu nabavku ili samo na određene partije.101

Blagovremena ponuda

Blagovremena ponuda je samo ona ponuda koja je dostavljena u roku određenom u pozivu za javno nadmetanje, pozivu za nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji. Ponuda može da se dostavi na više načina: neposrednom predajom ili elektronskim putem ili na drugi odgovarajući način. Naručilac je dužan da na ponudi upiše datum, sat i minut njenog prijema i da ponuđaču izda potvrdu o prijemu.

Neblagovremena ponuda je ona ponuda koja je primljena nakon isteka roka za dostavljanje.

U slučaju neblagovremene ponude naručilac će donijeti Rješenje o odbijanju ponude i ponudu će vratiti neotvorenu ponuđaču.102

Podnošenje zajedničke ponude i uslovi za podnošenje zajedničke ponude

Ponudu može da podnese i grupa ponuđača, takozvana zajednička ponuda. U tom slučaju svi ponuđači koji učestvuju zajedno neograničeno su solidarno odgovorni za ponudu i obaveze iz ugovora o javnoj nabavci.

U ponudi se u tom slučaju mora dostaviti ugovor o zajedničkom nastupanju u kojem se navodi ko je od ponuđača nosilac ponude, međusobna prava i obaveze ponuđača, procentualno učešće u ponudi roba, usluga i radova po vrstama, kao i imena i stručne kvalifikacije lica koja će biti odgovorna za izvršenje ugovora.

Pored navedenog, obavezni uslov u kojem se navodi da u postupku javne nabavke može da učestvuje samo ponuđač koji ima dozvolu, licencu, odobrenje ili drugi akt za obavljanje djelatnosti koja je predmet javne nabavke, ukoliko je propisan posebnim zakonom, mora da ispunjava samo ponuđač iz zajedničke ponude koji je ugovorom o zajedničkom nastupu određen za izvršenje pojedinih obaveza predmeta javne nabavke za koje je zakonom utvrđena obavezna dozvola (licenca ili drugi akt).

Fakultativne uslove ponuđači su dužni da ispune zajednički i mogu da koriste kapacitete drugih ponuđača iz zajedničke ponude.

Ponuđač koji je samostalno podnio ponudu ne može istovremeno da učestvuje u zajedničkoj ponudi ili kao podizvođač, odnosno podugovarač drugog ponuđača.103


63


Priručnik


Učešće podugovarača, odnosno podizvođača

Ponuđač može da za dio poslova (ne veće od 30% od ukupne vrijednosti ponude), angažuje podizvođača ili podugovarača. U tom slučaju dužan je da u ponudi navede spisak podugovarača ili podizvođača sa bližim podacima (naziv, adresa, procentualno učešće i sl.), a naručilac ima pravo da traži od ponuđača uvid u dokumentaciju podugovarača ili podizvođača, tj. može da zahtijeva od ponuđača da pruži i druge dokaze radi utvrđivanja ispunjenosti uslova za učešće u postupku javne nabavke. Ponuđač u potpunosti odgovara naručiocu za izvršenje ugovorene javne nabavke, bez obzira na broj podugovarača ili podizvođača.104

Alternativna ponuda

Naručioci mogu da u tenderskoj dokumentaciji omoguće ponuđačima dostavljanje alternativnih ponuda kada je kriterijum za vrednovanje ponuda određen kao ekonomski najpovoljnija ponuda. To znači da dostave predmet nabavke sa drugačijim tehničkim karakteristikama, ali koji takođe zadovoljava potrebe naručioca. Tako se postiže isti rezultat, ali se koriste metode drugačije od onih koje je predvidio naručilac.

Period važenja ponude

Naručilac u tenderkoj dokumentaciji mora definisati period važenja ponude koji ne može biti kraći od 60 dana od dana javnog otvaranja ponuda.105

Ponuđena cijena

Ponuđač je dužan da dostavi ponudu sa cijenom izraženom u EUR-ima, sa posebno iskazanim PDV-om.

U ponuđenu cijenu uračunavaju se svi troškovi i popusti na ukupnu ponuđenu cijenu, sa posebno iskazanim PDV-om, u skladu sa Zakonom.

Ponuđena cijena piše se brojkama.

Zakonodavac je predvidio da se ponuđena cijena izražava za cjelokupni predmet javne nabavke, a ukoliko je predmet javne nabavke određen po partijama i posebno za svaku partiju javne nabavke.106

Neuobičajno niska cijena

U skladu sa Zakonom, naručilac je dužan da traži pojašnjenje od ponuđača koji je dostavio ponudu sa cijenom koja je niža najmanje za 30% u odnosu na prosječno ponuđenu cijenu svih ispravnih ponuda.

Ponuđač je dužan da odgovori naručiocu na zahtjev za pojašnjenje u roku od osam dana od dana dostavljanja zahtjeva.


64


Priručnik


Naručilac je dužan da nakon dobijanja obrazloženja provjeri mjerodavne sastavne elemente ponude koji su od uticaja na ponuđenu cijenu i ako ocijeni da nijesu opravdani, odbije ponudu.107

Neuobičajno kratki rok

Naručilac je dužan da odredi minimalni rok u pozivu za javno nadmetanje, pozivu za nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji.

Ako je rok za izvođenje radova, pružanje usluga, odnosno isporuku robe u najpovoljnijoj ponudi kraći od minimalnog roka određenog u pozivu za javno nadmetanje, pozivu za nadmetanje i tenderskoj dokumentaciji, naručilac je dužan da ponudu takvog ponuđača odbije kao neispravnu.

Ako je rok za izvođenje radova, pružanje usluga, odnosno isporuku robe u najpovoljnijoj ponudi kraći od prosječno ponuđenog roka određenog u drugim ponudama, naručilac je dužan da zahtijeva obrazloženje svih mjerodavnih sastavnih elemenata ponude od uticaja na ponuđeni rok.

Ponuđač je dužan da naručiocu dostavi traženo obrazloženje u roku od osam dana od dana dostavljanja zahtjeva, nakon čega će naručilac ocijeniti da li su mjerodavni sastavni elementi ponude opravdani. Ako nijesu, naručilac je dužan da takvu ponudu odbije.108

6. Računanje rokova

Zakonodavac je propisao da se rok za podnošenje ponuda računa od narednog dana od dana objavljivanja tenderske dokumentacije, odnosno od dana dostavljanja tenderske dokumentacije.

Početak i tok rokova ne sprječavaju nedjelje i dani državnih praznika.

Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan državnog praznika ili u neki drugi dan kada naručilac ne radi, rok ističe istekom prvog narednog radnog dana.109

7. Vrste kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude Kriterijumi za izbor najpovoljnije ponude su:

1) najniža ponuđena cijena ili 2) ekonomski najpovoljnija ponuda.110

Najčešće se u praksi koristi kriterijum najniža ponuđena cijena kao jedini kriterijum za izbor najpovoljnije ponude.


65


Priručnik


Zakonom je propisan i kriterijum ekonomski najpovoljnija ponuda u skladu sa predmetom javne nabavke, a zasniva se na sljedećim podkriterijumima:

1) najniža ponuđena cijena; 2) rok isporuke roba ili izvršenja usluga ili radova; 3) kvalitet; 4) tekući troškovi održavanja; 5) troškovna ekonomičnost; 6) tehničke i tehnološke prednosti; 7) program i stepen zaštite životne sredine, odnosno energetske efikasnosti; 8) post-prodajno servisiranje i tehnička pomoć; 9) garantni period, vrsta i kvalitet garancija i garantovana vrijednost; 10) obezbjeđenje rezervnih djelova; 11) post-garantno održavanje; 12) estetske i funkcionalne karakteristike.

Izbor između dostavljenih ponuda primjenom kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda naručilac sprovodi tako što ih rangira na osnovu podkriterijuma i bodova određenih za te podkriterijume.

Naručilac određuje vrijednost bodova po osnovu svakog podkriterijuma na osnovu koga će se vršiti izbor najpovoljnijeg ponuđača, tako da zbir bodova iznosi 100. Izbor između dostavljenih ponuda primjenom kriterijuma ekonomski najpovoljnija ponuda naručilac sprovodi tako što ih vrednuje na osnovu ukupnog broja dodijeljenjih bodova, odnosno zbira bodova određenih za svaki pojedini podkriterijum.

Uslovi za učešće ponuđača u postupku javne nabavke ne mogu da budu određeni kao podkriterijumi za izbor najpovoljnije ponude.111

Metodologija iskazivanja podkriterijuma definisana je Pravilnikom o metodologiji iskazivanja podkriterijuma za izbor najpovoljnije ponude u postupku javne nabavke.

Nakon podnošenja ponuda, u roku utvrđenom tenderskom dokumentacijom i upisivanja datuma i sata prijema ponude na koverti naručilac pristupa javnom otvaranju ponuda, kojem mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača. Javno otvaranje ponuda počinje u vrijeme naznačeno tenderskom dokumentacijom, najkasnije jedan sat nakon isteka vremena za dostavljanje ponuda, o čemu službenik za javne nabavke ili komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, sastavljaju Zapisnik. Zapisnik se, nakon potpisa ovlašćenih predstavnika ponuđača i komisije ili službenika za javne nabavke, dostavlja ponuđačima. Ponuđačima koji nijesu prisustvovali otvaranju, zapisnik se dostavlja u roku od tri dana od dana otvaranja.

Nakon javnog otvaranja ponuda, komisija pristupa pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda. Ako ocijeni potrebnim, komisija može da zahtijeva pojašnjenje od ponuđača, radi otklanjanja sumnje da li je ponuda ispravna. Računske greške do visine od 3%, prihvataju se kao pojašnjenje. Navedeno je utvrđeno i obrazloženo Pravilnikom o

111 Član 95 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

66


Priručnik


metodologiji utvrđivanja računske greške u ponudi u postupku javne nabavke. Objašnjenjem ponude ne mogu da se vrše izmjene, odnosno dopune ponude.

Ponuđač je dužan da odgovori komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja zahtjeva, u protivnom ponuda se odbija kao neispravna.

Ponuda koja je ocijenjena kao neispravna odbija se.

Svaki član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda ispravne ponude individualno vrednuje, na osnovu čega se sastavlja zapisnik o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda.

U slučaju da se nakon vrednovanja ponuda ustanovi da dvije ili više ponuda imaju jednak broj bodova, predsjednik komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda vrši žrijebanje.

8. Ispravna ponuda

Ispravna ponuda je ponuda koja u cijelosti ispunjava uslove utvrđene pozivom za javno nadmetanje, pozivom za nadmetanje i tenderskom dokumentacijom.112

9. Neispravna ponuda

Neispravna je ponuda:

1) koja nije sačinjena u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom;2) uz koju nije dostavljena dokumentacija utvrđena tenderskom dokumentacijom;3) koja ne sadrži dokaze utvrđene tenderskom dokumentacijom;4) ponuđača koji nijesu dostavili dokaz o zajedničkom nastupanju ili imenovali

nosioca zajedničke ponude;5) u kojoj nije iskazana cijena, već je ponuđač naveo da nudi cijenu koja je za

određeni procenat ili vrijednost niža od ponude sa najnižom cijenom;6) u kojoj ukupna cijena nije iskazana u skladu sa ovim zakonom;7) u kojoj je utvrđena računska greška ponuđene cijene u iznosu višem od 3%

vrijednosti ponude;8) za koju ponuđač nije dao ili je odbio da da traženo objašnjenje ponude;9) u kojoj visina ponuđene cijene prelazi procijenjenu vrijednost javne nabavke.113

10. Odluka o obustavljanju postupka javne nabavke

Postupak javne nabavke obustavlja se u slučaju da:

1) nije dostavljena nijedna ponuda i/ili nijedna ispravna ponuda;2) naručilac prije isteka roka za podnošenje ponuda ocijeni da je neophodno bitno

izmijeniti tendersku dokumentaciju;3) prestane potreba za predmetom javne nabavke i javna nabavka se neće ponavljati

tokom budžetske ili finansijske godine.


67


Priručnik


Odluku o obustavljanju postupka javne nabavke donosi ovlašćeno lice naručioca, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Odlukom o obustavljanju postupka javne nabavke odlučuje se o neblagovremenosti i neispravnosti ponuda.

Naručilac je dužan da odluku o obustavljanju postupka javne nabavke sa obrazloženjem dostavi ponuđačima, najkasnije u roku od tri dana od dana donošenja i da je objavi na portalu javnih nabavki.114

11. Odluka o izboru najpovoljnije ponude

Naručilac je dužan da odluku o izboru najpovoljnije ponude donese u roku određenom pozivom za javno nadmetanje, odnosno pozivom za nadmetanje. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi starješina, odnosno odgovorno lice naručioca, na predlog komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda.

Naručilac je dužan da odluku dostavi ponuđačima i objavi na portalu javnih nabavki u roku od tri dana od dana donošenja. Odluka o izboru najpovoljnije ponude donijeta bez prethodno sprovedenog postupka javne nabavke, a naručilac je postupak, u skladu sa Zakonom, bio dužan da sprovede, ništavna je.115

12. Ugovor o javnoj nabavci

Naručilac zaključuje ugovor o javnoj nabavci sa ponuđačem čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija, nakon isteka roka za žalbu (period mirovanja) ili ako je izjavljena žalba, do donošenja odluke po izjavljenoj žalbi. Ugovor zaključen suprotno navedenom, ništavan je.

Ugovor o javnoj nabavci mora da bude u skladu sa uslovima utvrđenim tenderskom dokumentacijom i odlukom o izboru najpovoljnije ponude i potpisan od strane ponuđača u roku od osam dana od dana dostavljanja ugovora ponuđaču. Ponuđač mora dostavitigaranciju za dobro izvršenje ugovora ako je tražena tenderskom dokumentacijomzajedno sa potpisanim ugovorom. U protivnom mora nadoknaditi štetu naručiocu, a uslučaju da izabrani ponuđač odbije da zaključi ugovor o javnoj nabavci, naručilac ćetražiti naknadu štete u iznosu od 10% od ponuđenog iznosa ponude, dok je ponuđačdužan da tu štetu nadoknadi naručiocu. U tom slučaju naručilac može da zaključiugovor sa sljedećim najpovoljnijim ponuđačem, ako razlika u cijeni nije veća od 10% uodnosu na prvobitno izabranu ponudu ili može da poništi postupak javne nabavke.

Ugovor o javnoj nabavci naručilac je dužan da dostavi nadležnom organu u roku od tri dana od dana zaključivanja, radi objavljivanja na portalu javnih nabavki.116


68


Priručnik


13. Posttenderska faza

Posttendersku fazu čini izvršenje ugovora. Izvšenje ugovora nije regulisano Zakonom o javnim nabavkama, već Zakonom o obligacionim odnosima, iako je Zakonom o javnim nabavkama predviđeno u okviru nadležnosti inspektora za javne nabavke i kontrola realizacije ugovora.

U okviru revizije pravilnosti, državni revizori vrše kontrolu javnih nabavki, a u okviru tog segmenta i realizaciju zaključenih ugovora. Veliki broj nepravilnosti je utvrđen upravo u ovom dijelu.

Kod realizacije ugovora, ako se radi o sukcesivnim isporukama, najčešće nijesu ispoštovane količine, a nerijetko i cijene koje su veće od datih u ponudi. Nekad se prilikom realizacije dostavljaju različiti proizvodi, odnosno proizvodi drugih proizvođača i kvaliteta u odnosu na ponuđene, pa samim tim ni cijene ni količine nijesu ispoštovane, a dolazi i do situacija kad subjekat revizije izvrši avansno plaćanje ili da dinamika plaćanja ne prati ugovorenu dinamiku. Zato, naručioci imaju posebnu ulogu u praćenju realizacije ugovora, koji u skladu sa organizacijom rada mogu urediti postupak praćenja realizacije ugovora.

69


Priručnik


III EVIDENCIJE I IZVJEŠTAVANJE U JAVNIM NABAVKAMA

1. Evidencije o javnim nabavkama i izvještavanje

Naručilac je dužan da:

1) vodi evidenciju sprovedenih postupaka javne nabavke;1a) vodi evidenciju o sprovedenim hitnim nabavkama, nabavkama male vrijednosti i

nabavkama iz oblasti odbrane i bezbjednosti. 2) vodi evidenciju zaključenih ugovora o javnim nabavkama.117

Evidencije o javnim nabavkama bliže su opisane Pravilnikom o evidenciji sprovedenih postupaka javnih nabavki, zaključenih ugovora o javnim nabavkama i evidenciji nabavki male vrijednosti i hitnih nabavki.

Državni revizor treba da uz dužnu pažnju utvrdi da li naručilac (subjekt revizije) vodi evidencije u skladu sa navedenim članom.

2. Izvještavanje i čuvanje dokumentacije

U skladu sa Zakonom, Izvještaj o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama kao i izvještaj o sprovedenim nabavkama i zaključenim ugovorima o hitnim nabavkama, nabavkama male vrijednosti i nabavkama iz oblasti odbrane i bezbjednosti, naručilac dostavlja Upravi za javne nabavke do 28. februara tekuće za prethodnu godinu u pisanoj i elektronskoj formi na propisanim obrascima.

Bliži opis izvještaja u javnim nabavkama propisan je Pravilnikom o izvještaju o sprovedenim postupcima i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama, nabavkama male vrijednosti i hitnim nabavkama.

Državni revizor treba da, u postupku revizije, provjeri, da li je naručilac u Izvještaju o javnim nabavkama evidentirao svaku nabavku, a posebno se treba fokusirati na Izvještaj o sprovedenim nabavkama male vrijednosti.

117 Član 117 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

70


Priručnik


IV ZAŠTITA PRAVA U POSTUPKU JAVNE NABAVKE

1. Postupak zaštite prava

Pravo na žalbu imaju zainteresovani ponuđači na tendersku dokumentaciju i ponuđači na Odluku o izboru najpovoljnije ponude, na Odluku o obustavi postupka ili na Odluku o poništenju postupka javne nabavke.

U skladu sa Zakonom, žalbom na tendersku dokumentaciju može se pobijati:

1) sadržina tenderske dokumentacije;2) način objavljivanja, odnosno dostavljanja tenderske dokumentacije;3) izmjene, dopune i pojašnjenje tenderske dokumentacije;4) propuštanje davanja pojašnjenja tenderske dokumentacije.

Žalba na Odluku o izboru najpovoljnije ponude i žalba na Odluku o obustavljanju postupka javne nabavke može se izjaviti na:

1) postupak prijema ponude;2) postupak javnog otvaranja ponude, sadržaj i način dostavljanja zapisnika o

javnom otvaranju ponuda;3) postupak pregleda, ocjene, upoređivanja i vrednovanja ponuda;4) zakonitost odluke o izboru najpovoljnije ponude;5) zakonitost odluke o obustavljanju postupka javne nabavke.

Žalbom na Odluku o poništenju postupka javne nabavke može se pobijati zakonitost Odluke o poništenju postupka javne nabavke.

Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki (u daljem tekstu: Državna komisija) preko naručioca, putem pošte preporučenom pošiljkom sa dostavnicom ili elektronskim putem sa naprednim elektronskim potpisom.

Žalba na tendersku dokumentaciju može se podnijeti najkasnije deset dana prije dana koji je određen za otvaranje ponuda, dok se žalba na odluke može podnijeti u roku od deset dana od dana dostavljanja odluke.118

O podnijetoj žalbi naručilac obavještava sve učesnike u postupku javne nabavke, u roku od tri dana od dana prijema žalbe.

Sadržaj žalbe je takođe utvrđen Zakonom o javnim nabavkama.

Blagovremeno podnijeta žalba prekida sve dalje aktivnosti naručioca u postupku javne nabavke, do donošenja odluke po žalbi.119

Kada bi obustava postupka na nešto duže vrijeme izazvala veliku štetu naručiocu (koja je nesrazmjerna sa vrijednošću javne nabavke) ili bi bio ugrožen interes Crne Gore, ili bi bili ugroženi životi i zdravlje ljudi, kao i zbog drugih ozbiljnih opasnosti ili mogućih šteta,


71


Priručnik


naručilac će u tom slučaju Državnoj komisiji dostaviti Zahtjev za nastavkom postupka najkasnije u roku od pet dana od dana prijema žalbe. Navedene tvrdnje u zahtjevu naručilac mora dokazati ili učiniti vjerovatnim. Državna komisija u roku od tri dana od podnošenja zahtjeva, mora da odluči da li da dozvoli nastavak postupka prije donošenja odluke po žalbi ili ne. Ako usvoji navedeni zahtjev, naručilac je dužan da o tome obavijesti sve učesnike u postupku, u roku od tri dana od dana dostavljanja odluke.120

Naručilac je dužan da u slučaju žalbe dostavi Državnoj komisije u roku od osam dana od dana prijema žalbe:

1) žalbu i odgovor na žalbu;2) spise i dokumentaciju javne nabavke sa popisom priloga;3) originale dostavljenih ponuda;4) druge dokaze od značaja za odlučivanje po žalbi.121

U slučaju da naručilac ne dostavi navedeno (spise i dokumentaciju) u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe naručiocu, Državna komisija može da donese odluku o poništenju postupka javne nabavke.122

2. Ovlašćenja naručioca u vezi izjavljene žalbe

Zakonom je predviđena mogućnost da naručilac može, u roku od osam dana od dana prijema žalbe, da poništi odluku ili da je zamijeni drugom odlukom, ispravi učinjenu radnju u skladu sa zahtjevom iz žalbe ili poništi postupak javne nabavke, ako ocijeni da je žalba osnovana u cjelini ili djelimično. O svom postupku, naručilac je dužan da obavijesti sve učesnike postupka, kao i Državnu komisiju kojoj je dužan da dostavi original nove odluke i dokaze o dostavljanju nove odluke svim učesnicima u postupku javne nabavke.123

Državna komisija je dužna da odluči po žalbi u roku od 15 dana od dana prijema spisa i potpune dokumentacije o postupku javne nabavke.124

3. Odlučivanje Državne komisije

Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje rješenjem kojim:

1) obustavlja žalbeni postupak;2) odbija žalbu kao nedozvoljenu, neblagovremenu ili izjavljenu od neovlašćenog

lica.

120 Član 124 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).121 Član 128 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 122 Član 130 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 123 Član 129 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 124 Član 131 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

72


Priručnik


Nakon ispitivanja žalbe Državna komisija će rješenjem:

1) odbiti žalbu kao neosnovanu, kada utvrdi da je naručilac pravilno sproveopostupak ili radnju javne nabavke ili da je odluka pravilna i na zakonu zasnovana;

2) usvojiti žalbu u cjelosti ili djelimično, poništiti odluku ili postupak ili radnju javnenabavke u dijelu u kojem je utvrđena nezakonitost, uključujući diskriminirajućeodredbe iz tenderske dokumentacije.125

Navedeno rješenje mora biti obrazloženo.

Naručilac je dužan da postupi po Rješenju Državne komisije, a ako ne postupi, Državna komisija o tome obavještava Vladu, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave i inspektora za javne nabavke.

U postupku po žalbi stranke su dužne da iznesu sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlože dokaze kojima se te činjenice potvrđuju.

4. Bitne povrede Zakona

Bitne povrede Zakona u postupku javne nabavke su:

1) sprovođenje postupka javne nabavke bez objavljivanja, odnosno dostavljanjatenderske dokumentacije;

2) sprovođenje pregovaračkog postupka sa i bez prethodnog objavljivanja poziva zajavno nadmetanje, bez prethodne saglasnosti nadležnog organa;

3) neusaglašenost tenderske dokumentacije sa Zakonom, koja je mogla da dovededo diskriminacije zainteresovanih lica ili do ograničenja tržišne konkurencije ili jedovela do diskriminacije ponuđača ili do ograničenja tržišne konkurencije.

U slučaju postojanja bitne povrede Zakona poništava se odluka i/ili dio postupka ili postupak javne nabavke u cjelosti.

Naručilac je dužan da odluku o poništavanju javne nabavke, u roku od tri dana od dana donošenja, objavi na portalu javnih nabavki i dostavi svim ponuđačima.126

Protiv odluke Državne komisije može se pokrenuti upravni spor.

Tužba podnijeta protiv odluke Državne komisije nema suspenzivni karakter za zaključenje ugovora o javnoj nabavci. Postupak sudske zaštite je hitan.127

125 Član 132 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).126 Član 134 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). 127 Član 136 Zakona o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17).

73


Priručnik


Postupci u vršenju revizije javnih nabavki

1. Da li je u zakonskom roku donijet Plan javnih nabavki i objavljen na portalu javnih nabavki?

2. Da li je data saglasnost na Plan javnih nabavki od strane Ministarstva finansija?

3. Da li je imenovan službenik za javne nabavke i da li ispunjava Zakonom propisane uslove?

4. Da li je bilo izmjena i dopuna Plana?

5. Da li je donijet akt o sprovođenju postupka javnih nabavki malih vrijednosti i hitnih nabavki?

6. Da li je donijeta procedura o planiranju javnih nabavki i na koji način se pribavljaju zahtjevi o potrebama pojedinih organizacionih cjelina? (opis)

7. Da li je subjekt revizije dosljedno primjenjivao Zakon o javnim nabavkama prilikom nabavki roba, usluga i radova?

8. Da li je naručilac javne nabavke pribavio saglasnost Uprave za javne nabavke prije sprovođenja pregovaračkog postupka?

9. Da li postoji podatak o broju postupaka na kojima je izjavljena žalba Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javnih nabavki (DK)?

10. Da li je zaključen ugovor o javnoj nabavci u Zakonom utvrđenom roku?

11. Da li se odluke/ugovori objavljuju na portalu JN?

12. Da li su za nabavke procijenjene vrijednosti preko 30.000,00 € zahtijevane garancije za dobro izvršenje ugovora?

13. Da li nabavku roba, usluga i radova odobravaju ovlašćena lica?

14. Da li se vrši upoređivanje podataka iskazanih u fakturama i otpremnicama sa istim iskazanim u zaključenom ugovoru (cijena, količina, vrsta, rok isporuke i ostali uslovi iz ugovora)? Ko to vrši?

15. Da li je subjekt revizije shodno Pravilniku o načinu vođenja i sadržaju evidencije o kršenju antikorupcijskih pravila u propisanom roku do 31. decembra predaoizvještaj o kršenju antikorupcijskih pravila Upravi za javne nabavke?

16. Da li je naručilac javne nabavke vodio evidencije sprovedenih postupaka u skladu sa Zakonom?

17. Da li je izvještaj o javnim nabavkama i zaključenim ugovorima dostavljen Upravi za javne nabavke u zakonski propisanom roku?

74


Priručnik


V NAJČEŠĆE NEPRAVILNOSTI U JAVNIM NABAVKAMA

1. Revizijom utvrđene nepravilnosti

Revizijom su utvrđeni sljedeći nedostaci prilikom vršenja javnih nabavki kod subjekata revizije:

1) najčešće jedan član komisije za otvaranje i vrednovanje ponuda nije stručno lice;2) ponuđači uz potpisan ugovor ne dostavljaju činidbenu garanciju;3) zaključen ugovor o javnoj nabavci nije usaglašen sa uslovima iz tenderske

dokumentacije i sa ponudom;4) ugovor o javnoj nabavci se zaključuje prije isteka roka za žalbu (perioda

mirovanja);5) za postupke čija je procijenjena vrijednost iznad 30.000,00 € u tenderskoj

dokumentaciji ne traže se Zakonom utvrđene garancije;6) ne sprovode se Zakonom propisani postupci, već se vrši usitnjavanje predmeta

nabavke.

2. Moguće greške u postupcima javnih nabavki

Najčešće naručioci prave nenamjerne, slučajne greške ako je u pitanju nov ili nezainteresovan službenik za javne nabavke, nezainteresovana komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda, ili pak greške zbog prevelikog obima posla i žurbe kao i usljed čestog mijenjanja Zakona o javnim nabavkama. Ipak, greške ovakvog tipa ubrzo bivaju eliminisane i nijesu opasne.

Ono što predstavlja veliki problem i što trebaju državni revizori da uoče prilikom vršenja revizije su namjerne greške koje su povezane sa korupcijom u javnim nabavkama.

Državni revizor treba da sagleda kakve su procedure za sačinjavanje Plana javnih nabavki. Da li je Plan sačinjen na osnovu realno utvrđenih potreba tog organa (posjeduju li zahtjeve zaposlenih o potrebama za određenim nabavkama i da li su argumentovani, vode li evidencije o potrošenim i preostalim količinama kod sukcesivnih nabavki, tj. da li potrebne količine određuju na osnovu podataka iz prethodnih godina, da li procijenjenu vrijednost određuju na osnovu istraživanja tržišta...)? Da li postoji stvarna kontrola odgovornih lica koji te zahtjeve odobravaju?

Veoma je bitno da specifikacije sačinjavaju nezavisna stručna lica, kako to i Zakon predviđa jer specifikacija može biti diskriminatorna, tj. prilagođena za određenog ponuđača. Posebna pažnja se treba posvetiti kada je samo jedno lice dostavilo ponudu.

Velika pažnja se treba posvetiti i izboru članova Komisije. Navedena lica moraju biti kompetentna i sastavljena poštujući odredbe Zakona, jer nekompetentan sastav Komisije čiji izbor može biti tendenciozan, kao i neprecizno i neobjektivno utvrđeni kriterijumi ocjene ispravnosti vode do donošenja neispravnih ocjena i odluka.

75


Priručnik


Državni revizor treba da sagleda sve nabavke malih vrijednosti i na osnovu predmeta i specifikacija utvrdi da li je izvršeno usitnjavanje nabavki s ciljem izbjegavanja primjene odgovarajućeg postupka javne nabavke. Pored svega navedenog treba uz dužnu pažnju sagledati zaključene ugovore o javnim nabavkama i uporediti ih sa uslovima iz tenderske dokumentacije, zbog mogućih prikrivenih promjena u ugovoru. I kao što je već rečeno potrebno je posebnu pažnju posvetiti realizaciji ugovora. Namjerne greške se u ovom dijelu najčešće javljaju. Kako ne bi došlo do navedenih koruptivnih radnji, Pravilnikom o metodologiji analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki utvrđena je metodologija analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki, sa ciljem proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjem korupcije. Antikorupcijsku metodologiju naručilac treba da primjenjuje u sljedećim fazama postupka javne nabavke:

1) fazi planiranja i pripreme postupka javne nabavke; 2) fazi sprovođenja postupka javne nabavke; 3) fazi realizacije ugovora o javnoj nabavci.

VI SARADNJA DRI SA DRUGIM INSTITUCIJAMA Državna revizorska institucija sarađuje sa institucijama koje su od krucijalnog značaja za javne nabavke:

• Upravom za javne nabavke; • Državnom komisijom za kontrolu postupaka u javnim nabavkama; • Ministarstvom finansija.

Pored toga, treba pomenuti i organe državne uprave koji su indirektno vezani za oblast javnih nabavki, kao što su:

• Upravni sud; • Sudovi za prekršaje; • Uprava policije; • Sudski savjet.

76


Priručnik


Literatura:

1) Zakon o Državnoj revizorskoj instituciji („Sl. list CG“, br. 15/07, 73/10, 40/11, 31/14 i 70/17);

2) Zakon o političkim partijama („Sl. list Crne Gore“, br. 073/10, 040/11, 059/11); 3) Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Sl. list CG“, br.

52/14, 76/15, 83/16 i 92/17); 4) Poslovnik Državne revizorske institucije („Sl. list CG“, br. 03/15); 5) Uputstvo o metodologiji vršenja finansijske revizije i revizije pravilnosti („Sl. list CG“,

br. 07/15); 6) Smjernice o reviziji Godišnjih finansijskih izvještaja političkih subjekata.

Literatura: Zakon o javnim nabavkama („Sl. list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15, 42/17). Podzakonska regulativa:

1) Pravilnik o evidenciji postupaka javnih nabavki; 2) Pravilnik o načinu vođenja i sadržaju evidencije o kršenju antikorupcijskih pravila; 3) Pravilnik o izmjenama pravilnika o načinu vođenja i sadržaju evidencije o kršenju

antikorupcijskih pravila; 4) Pravilnik o metodologiji analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih

nabavki; 5) Pravilnik o metodologiji iskazivanja podkriterijuma za izbor najpovoljnije ponude u

postupku javne nabavke; 6) Pravilnik o metodologiji utvrđivanja računske greške u ponudi u postupku javne

nabavke; 7) Pravilnik o bližim kriterijumima za obrazovanje komisije za otvaranje i vrednovanje

ponuda; 8) Pravilnik o obrascima u postupku javnih nabavki; 9) Pravilnik o bližem sadržaju i načinu sprovođenja javnih nabavki u elektronskoj formi; 10) Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje stepena energetske efikasnosti u postupku

javne nabavke.

77

nikola n. kovaČeviĆ - dri.co.menik - revizija godišnjih konsolidovanih finansijskih... · nikola...

Documents