prostorni plan ure · 1.2.2. povijesni razvoj i oblici naseljenosti područja grada beliıća 9...

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

GRADA BELI�ĆA

Naručitelj G R A D B E L I � Ć E

Gradonačelnik Zvonko BORIĆ, dipl.ing.

Stručna kordinacija u ime Grada Beli�ća

Boris KAR�A, dipl.ing.

Izvr�itelj

CPA

Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. Zagreb, Odranska 2

Direktor CPA

Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Stručna koordinacija u ime CPA Tomislav Dolečki, dipl.ing.arh.

Stručni tim CPA

Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Neda KAMINSKI - KIR�, dipl.ing.arh.

Lidija TADIJANOVIĆ, dipl.ing.arh. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh.

Zagreb, 2003. godina

OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA

GRAD BELI�ĆE Naziv prostornog plana

PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA BELI�ĆA

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća (SG Grada Beli�ća 02/01)

Odluka Gradskog vijeća Beli�ća o dono�enju Prostornog plana uređenja Grada Beli�će (SG Grada Beli�ća 8/03)

Odluka Gradskog poglavarstva Beli�ća o stavljanju Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća na javnu raspravu (datum objave: 31.03. 2003.)

Javni uvid odr�an: od 07.04.2003. do 06.05.2003..

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

��.��

Boris KAR�A, dipl.ing. Suglasnosti na plan: Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�ba za prostorno uređenje, za�titu okoli�a, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, prema članku 24. i 26. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), klasa 350-02/03-01/0006, urbroj 2158-15-03/2-03-4, datum 03.11.2003.; na temelju mi�ljenja Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske �upanije (klasa 350-04/02-01/3, urbroj 2158/1-01-10-03-21, datum 29.10.2003.) Ministarstvo poljoprivrede i �umarstva prema članku 17. st. 3. Zakona o poljoprivrednom zemlji�tu (NN 66/01), klasa 350-02/03-01/78, urbroj 522-02-ABP/03-02, datum 16. 10.2003.) Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku prema članku 56. Zakona o za�titi i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), klasa 612-08/03-01/09, urbroj. 532-10-3/1-03-04, datum 11.07.2003.) Pravna osoba koja je izradila plan

CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb, Odranska 2 Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba

��

Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. Koordinatori plana Za Grad Beli�će Za CPA d.o.o.:

Boris KAR�A, dipl.ing. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana 1. Tomislav DOLEČKI, dipl.ing.arh. 2. Neda KAMINSKI-KIR�, dipl.ing.arh.

3. Lidija TADIJANOVIĆ, dipl.ing.arh. 4. Zrinka TADIĆ, dipl.ing.arh.

Pečat Gradskog vijeća Beli�ća:

M.P.

Predsjednik Gradskog vijeća Beli�ća:

�� Marin BEREČIĆ, v.r.

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

�� ime, prezime i potpis

Pečat nadle�nog tijela:

M.P.

U izradi Plana kori�teni su podaci i dokumentacija Grada Beli�ća, te tijela dr�avne uprave i

pravnih osoba s javnim ovlastima:

- MINISTARSTVO ZA�TITE OKOLI�A I PROSTORNOG UREĐENJA, Uprava za za�titu prirode i okoli�a,

- MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorski odjel u Osijeku,

- MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA OSJEČKO-BARANJSKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne za�tite, Inspektorat unutarnjih poslova

- MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za graditeljstvo, - MINISTARSTVO PROSVJETE I �PORTA, Uprava za financije, - MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI, Uprava socijalne skrbi, - MINISTARSTVO ZDRAVSTVA, - MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, Uprava za energetiku i gospodarstvo, - MINISTARSTVO TURIZMA, Uprava za razvoj turizma, - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I �UMARSTVA, Uprava za gospodarenje

poljoprivrednim zemlji�tem, - MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE, - DR�AVNA GEODETSKA UPRAVA, Odjel kartografije i Odjel fotogrametrije - OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Zavod za prostorno uređenje, - OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Uredi dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj

�upaniji: - Slu�ba za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i za�titu

okoli�a - Ispostava Valpovo, - Slu�ba za gospodarstvo, - Slu�ba za dru�tvene djelatnosti, - Slu�ba za rad, zdravstvo i socijalnu skrb,

- HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor za razvoj, plan i planiranje, - HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor odr�avanja, Ispostava Osijek, - �UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJE, - HRVATSKE �ELJEZNICE d.o.o., - HRVATSKE �UME p.o., Uprava �uma Osijek, Odjel za uređivanje �uma, - HEP - Prijenos d.o.o., Sektor za razvoj, Direkcija za prijenos, Prijenosno područje

Osijek, - HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d., DP �ELEKTROSLAVONIJA� Osijek, Slu�ba

za tehničke poslove, Odjel za tehničku dokumentaciju, - HEP - Plin d.o.o., - HRVATSKA PO�TA d.d., Sredi�te po�ta Osijek, - HRVATSKI TELEKOM, TKC Osijek, - VIP-NET GSM d.o.o., - HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za slivno područje Drave i Dunava Osijek, - HRVATSKE VODE, Vodnogospodarska ispostava za slivno područje �Kara�ica-

Vučica�, Donji Miholjac, - HRT d.o.o., - ODA�ILJAČI I VEZE d.o.o., - INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., SD Istra�ivanje i proizvodnja nafte i plina NAFTAPLIN,

TTT Slu�ba nadzora i geodetskih poslova, - HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRAVANJE, Osijek, - DVORAC d.o.o., Valpovo, - KOMBEL, Beli�će - DR�AVNA GEODETSKA UPRAVA, Zavod za katastar Osječko-baranjske �upanije, - GRAD BELI�ĆE.

Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća

CPA d.o.o.

SUGLASNOSTI I MI�LJENJA


CPA d.o.o.


CPA d.o.o.

Tekstualni dio plana I. O B R A Z L O � E N J E U V O D 1 1. POLO�AJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA BELI�ĆA

U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE �UPANIJE I DR�AVE 5 1.0. Uvodni podaci o Osječko-baranjskoj �upaniji 5 1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 5

1.1.1. Teritorijalni obuhvat 5 1.1.2. Numerički pokazatelji 5

1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 9 1.2.1. Geoprometni polo�aj Grada Beli�ća u

Osječko-baranjskoj �upaniji 9 1.2.2. Povijesni razvoj i oblici naseljenosti područja

Grada Beli�ća 9 1.2.3. Utvrđene i zatečene vrste i oblici objekata 9 1.2.4. Prirodno-geografska obilje�ja 9

1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja �ireg područja i ocjena postojećih prostornih planova 21

1.3.1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske 21 1.3.2. Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije 23 1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području

Grada Beli�ća 27 1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 31 1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske pokazatelje 31 1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

gospodarske i prostorne pokazatelje 32 1.4.3. Za�tita prirode i okoli�a 35

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 37

2.1. Ciljevi prostornog razvoja �upanijskog značaja 37 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih

sustava 37 2.1.2. Racionalno kori�tenje prirodnih izvora 38 2.1.3. Očuvanje ekolo�ke stabilnosti i vrijednih dijelova okoli�a 38

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja 39 2.2.1. Demografski razvoj 39 2.2.2. Odabir prostorno razvojne i gospodarske strukture 50 2.2.3. Razvoj naselja, dru�tvene, prometne i komunalne infrastrukture 51 2.2.4. Za�tita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i

kulturno-povijesnih cjelina 53 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Beli�ća 55

2.3.1. Racionalno kori�tenje i za�tita prostora 55 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći

i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskori�tenost i gustoću izgrađenosti, obilje�ja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 56


CPA d.o.o.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 59

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Beli�ća u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Osječko-baranjske �upanije 59

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i kori�tenje povr�ina 61 3.2.1. Organizacija prostora 61 3.2.2. Osnovna namjena i kori�tenje povr�ina 61

3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr�ina (naselja i izgrađene strukture van naselja, poljoprivredne, �umske, vodne te povr�ine posebne namjene i ostale povr�ine) - tablica 3. 63

3.2.4. Razvoj i uređenje prostora naselja - građevinska područja 64 3.2.5. Razvoj i uređenje prostora izvan naselja 68

3.3. Prikaz gospodarskih i dru�tvenih djelatnosti 70 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 70 3.3.2. Javne i dru�tvene djelatnosti 77

3.4. Uvjeti kori�tenja uređenja i za�tite prostora 82 3.4.1. Uvjeti kori�tenja 82

3.4.2. Iskaz povr�ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline (prirodni resursi, krajobraz, prirodne vrijednosti i kulturno-povijesne cjeline) - tablica 3. 82

3.4.3. Prirodna ba�tina i krajobraz 82 3.4.4. Kulturna ba�tina 83 3.4.5. Područja posebnih ograničenja u kori�tenju 86 3.4.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i za�tite 87

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 91 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, �eljeznice,

riječne luke, javne telekomunikacije) 91 3.5.2. Energetski sustav 99 3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja,

uređenje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja) 103 3.6. Postupanje s otpadom 113

3.6.1. Opsani otpad 113 3.6.2. Komunalni i tehnolo�ki otpad 113 3.6.3. Inertni otpad 117

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoli� 117 3.7.1. Tla 117 3.7.2. Vode 118 3.7.3. Zrak 120 3.7.4. Buka i vibracije 121 3.7.5. �ume 122 3.7.6. Biolo�ka i krajobrazna raznolikost 122 3.7.7. Ugro�eni i degradirani prostori 122 3.7.8. Procjena posljedica tehnolo�kih nesreća 122 3.7.9. Smjernice za za�titu od po�ara, elementarnih nepogoda i

ratnih opasnosti 123


CPA d.o.o.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA BELI�ĆA 125 I. TEMELJNE ODREDBE 127 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 128 1. Uvjeti za određivanje namjena povr�ina na području Grada Beli�ća 128 2. Uvjeti za uređenje prostora 131

2.1. Građevine od va�nosti za Republiku Hrvatsku i Osječko-baranjsku �upaniju 131

2.2. Građevinska područja naselja 132 2.3. Građevinska područja zona povremenog stanovanja 143 2.4. Izgrađene strukture van naselja 145

3. Uvjeti smje�taja gospodarskih djelatnosti 150 3.1. Poljoprivreda 152 3.2. Eksploatacija mineralnih sirovina - eksploatacijska polja i

istra�ni prostori 152 3.3. �umarstvo 153

4. Uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti 153 4.1. Pred�kolske ustanove i osnovne �kole 154 4.2. Kulturni sadr�aji 154 4.3. �port i rekreacija 154 4.4. Zdravstvo 155 4.5. Vjerske građevine 155 4.6. Ostali sadr�aji javnog interesa 156

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 156

5.1. Prometni infrastrukturni sustavi 157 5.2. Telekomunikacije 160 5.3. Vodnogospodarski sustav 160 5.4. Energetski sustav 163

6. Mjere za�tite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina 163 6.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti 163 6.2. Kulturna ba�tina 164

7. Postupanje s otpadom 165 7.1 Opasni opad 165 7.2. Komunalni i tehnolo�ki otpad 166 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoli� 167

8.1. Za�tita voda i tla 167 8.2. Za�tita prostora 168 8.3. Za�tita zraka 168 8.4. Za�tita od buke i vibracija 169 8.5. Procjena utjecaja na okoli� 169 8.6. Za�tita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti 169 8.7. Za�tita od po�ara i eksplozije 169

9. Mjere provedbe plana 170 9.1. Obveza izrade prostornih planova 170 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera 170

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni 171

III. ZAVR�NE ODREDBE 172 C. POPIS DOKUMENTACIJE 175


CPA d.o.o.

Kartografski prikazi 1. KORI�TENJE I NAMJENA POVR�INA mj. 1 : 25.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

2.A. Građevine cestovnog, �eljezničkog, riječnog, po�tanskog i telekomunikacijskog prometa mj. 1 : 25.000 2.B. Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava mj. 1 : 25.000

3. UVJETI ZA KORI�TENJE, UREĐENJE I ZA�TITU PROSTORA

3.A. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora mj. 1 : 25.000 3.B. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora - područja posebnih ograničenja u kori�tenju mj. 1 : 25.000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

4.A. BELI�ĆE mj. 1 : 5.000 4.B. BISTRINCI mj. 1 : 5.000 4.C. BOCANJEVCI mj. 1 : 5.000 4.D. GAT mj. 1 : 5.000 4.E. GORICA VALPOVAČKA mj. 1 : 5.000 4.F. KITI�ANCI mj. 1 : 5.000 4.G. TIBORJANCI mj. 1 : 5.000 4.H. VELI�KOVCI mj. 1 : 5.000 4.I. VINOGRADCI mj. 1 : 5.000

5. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZONA POVREMENOG STANOVANJA I VJERSKO-TURISTIČKIH SADR�AJA 5.A. BISTRINCI I VJERSKO-TURISTIČKI SADR�AJI mj. 1 : 5.000 5.B. PETROVO SELO mj. 1 : 5.000

5.C. PREČKE mj. 1 : 5.000 6. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA 6.A. �PORTSKO-REKREACIJSKA ZONA ZA LOVAČKE

AKTIVNOSTI mj. 1 : 5.000


CPA d.o.o.

I. OBRAZLO�ENJE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

GRADA BELI�ĆA


CPA d.o.o.

Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća O B R A Z L O � E N J E

CPA d.o.o. Zagreb, Odranska 2 strana 1

U V O D

Bitno promijenjeni uvjeti razvoja područja Grada Beli�ća, promjena vlasničkih odnosa i zakonske regulative, nova Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije, kao i problemi prilikom primjene postojećih dokumenata prostornog uređenja uvjetovali su odluku Gradskog vijeća Grada Beli�ća da u Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća (SG 02/01) ugradi potrebu izrade Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća, a prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) i Pravilniku o sadr�aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98).

Izrada Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća povjerena je, na temelju provedenog javnog nadmetanja, tvrtki CPA - Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba. Novim je Prostornim planom uređenja Grada Beli�ća potrebno ostvariti slijedeće:

- definirati strategiju razvoja Grada Beli�ća, - uskladiti plan sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske,

Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije, kao i prostornim planovima uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave,

- smjernicama plana potaći razvoj gospodarstva, - ostvariti planske preduvjete za gradnju građevina dru�tvenog i javnog standarda, - stvoriti preduvjete za kvalitetnije prometno i komunalno opremanje naselja, - predlo�iti zone za�tite prirode, kao i sanacije ugro�enih dijelova prirode, - stvoriti preduvjete za za�titu okoli�a, - osigurati sudjelovanje korisnika prostora u procesu izrade plana i dono�enju odluka.

Po potpisu ugovora CPA d.o.o. je pristupio pripremnim radovima na izradi PPUG-a Beli�ća,

koji su uključivali : - pribavljanje geodetsko-katastarskih osnova za područje obuhvata u mjerilu 1:25.000 i

HOK-a (Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5.000; - pribavljanje foto-skica avionskog preleta; - analizu postojeće prostorne dokumentacije za područje Grada Beli�ća (PPO Valpovo i

brojni drugi planovi); - analizu prirodne osnove i demografskih potencijala na području Grada Beli�ća; - analizu postavki iz prostornih planova vi�eg reda (Program i Strategija prostornog

razvitka Republike Hrvatske, koncept Prostornog plana Osječko-baranjske �upanije); - analizu polazi�ta i razvojnih potencijala Grada Beli�ća; - analizu građevinskih područja naselja.

U sklopu pripremnih radova izvr�itelj radova je preuzeo dio podloga i postojeće

dokumentacije o prostoru, te su dogovoreni temeljni programski parametri za izradu Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća.

Za potrebe izrade Plana prikupljeni su podaci i dokumentacija od tijela dr�avne uprave i

pravnih osoba s javnim ovlastima u skladu sa člankom 29. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02):

1. MINISTARSTVO ZA�TITE OKOLI�A I PROSTORNOG UREĐENJA

Uprava za za�titu prirode i okoli�a, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB dopis, klasa: 612-07/02-01/4, urbroj: 531-06/2-2-ED-02-2 od 3. siječnja 2002. godine

2. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27, 31 000 OSIJEK dopis, klasa 350-02/01-01/105, urbroj 2158-18-01-01-94 od 10.12.2001. dopis, klasa 350-02/03-01/07, urbroj 532-10-3/14-03-08 od 21.01.2003.



3. MINISTARSTVO OBRANE, Uprava za graditeljstvo,

Trg kralja P. Kre�imira , 10 000 ZAGREB dopis, klasa 350-01/02-01/18, urbroj 512M3-0202-02-02 od 15.03.2002.

4. MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, POLICIJSKA UPRAVA OSJEČKO-BARANJSKA, Sektor upravnih, inspekcijskih i poslova civilne za�tite, Inspektorat unutarnjih poslova, I.G.Kovačića 2, 31 000 OSIJEK, dopis, urbroj: 511-07-20/04-243/2-02 od 11. siječnja 2002. godine

5. MINISTARSTVO PROSVJETE I �PORTA, Uprava za financije Trg hrvatskih velikana 6, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 404-03/01-01/287, urbroj 532-05-02/2-02-2 od 21.02.2002. 6. MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI, Uprava socijalne skrbi Prisavlje 14, 10 000 ZAGREB,

dopis, klasa 550-01/02-01/9, urbroj 524-04/2-02-1 od 20.02.2002., 7. MINISTARSTVO ZDRAVSTVA Ksaver 200 a, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 350-01/01-01/0005, urbroj 534-04-13-02-2002 od 21.01.2002. 8. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, Uprava za energetiku i gospodarstvo Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB dopis, broj: 350-01/01-01/14, urbroj: 2158-01-02 od 8. siječnja 2002. godine 9. MINISTARSTVO TURIZMA, Uprava za razvoj turizma, Odjel za turističku prostornu politiku i

za�titu okoli�a, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB dopis, klasa 351-02/01-01/06,07, urbroj 529-05/01-01 od 12.10.2001. 10. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I �UMARSTVA, Uprava za gospodarenje

poljoprivrednim zemlji�tem, Ulica grada Vukovara 78, 10 000 ZAGREB - očitovanje nije dostavljeno 11. MINISTARSTVO ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE,

Trg J.J.Strossmayera 4, 10 000 ZAGREB dopis, klasa: 350-02/02-1/3, urbroj: 533-11/404-02-02 od 21. siječnja 2002. godine,

12. DR�AVNA GEODETSKA UPRAVA, Odjel kartografije i Odjel fotogrametrije Gru�ka 20, 10 000 ZAGREB

13. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, �upanijski zavod za prostorno uređenje Europska avenija 11, 31 000 OSIJEK dopis, klasa 350-02/01-1/4, urbroj 533-04-01-2 od 18.12.2001.

14. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�ba za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambeno-komunalne poslove i za�titu okoli�a, Ispostava Valpovo, Kralja Petra Kre�imira 4, 31 550 VALPOVO dopis, klasa: 350-02/02-01/01, urbroj: 2158-04/4-02-2 D�T od 10. siječnja 2002. godine

15. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji Slu�ba za dru�tvene djelatnosti, �upanijska 4, 31 000 OSIJEK dopis, klasa 053-01/02-01/1, urbroj 2185/1-01-02-14-3 od 04.02.2002.

16. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�ba za dru�tvene djelatnosti, �upanijska 4, 31 000 OSIJEK, dopis klasa: 602-01/02-01/1, urbroj: 2158-02-03/3-02-2 od 24. siječnja 2002. godine

17. OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA, Ured dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�ba za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, �upanijska 4, 31 000 OSIJEK - očitovanje nije dostavljeno,

18. �UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE �UPANIJE Vijenac I.Me�trovića 14e, 31 000 OSIJEK dopis, urbroj: 2158/3-01/02-02 od 2. siječnja 2002. godine

19. HRVATSKE CESTE d.o.o, Sektor za razvoj, plan i planiranje, Odjel za razvoj i gospodarenje cestama,Vončinina 4, 10 000 ZAGREB dopis, urbroj 311-8/1/02 od 20.02.2002.

20. HRVATSKE CESTE d.o.o., Sektor odr�avanja, Ispostava Osijek, Vukovarska 122, 31 000 OSIJEK dopis, urbroj: 345-550 OS/02-01/1 �Č/L� od 10. siječnja 2002. godine



21. HEP - Prijenos d.o.o., Sektor za razvoj

Ulica grada Vukovara 37, 10 000 ZAGREB, dopis broj 7-1933/2002. SB od 18.03.2001. Direkcija za prijenos, Prijenosno područje Osijek, dopis 3/21-286/2.

22. HEP - Prijenos d.o.o. , Slu�ba za tehničke poslove, Odjel za tehničku dokumentaciju, �etali�te kardinala F.�epera 1a, 31 000 OSIJEK dopis, broj 408002021-303-2274/02 od 20.02.2002., 408002021-350-2542/02 od 20.02.2002

23. HEP - Plin d.o.o., Cara Hadrijana 7, 31 000 OSIJEK dopis broj 4/0804002-59/2002 MK/LJS od 01.02.2002.

24. HRVATSKI TELEKOM, TKC Osijek, Kardinala A.Stepinca 17-21, 31 000 OSIJEK - očitovanje nije dostavljeno, 25. HRVATSKA PO�TA d.d., SREDI�TE PO�TA OSIJEK

Ulica kardinala A.Stepinca 17, 31 000 OSIJEK dopis, 3E031- 44/2002-DS od 8. siječnja 2002. godine

26. HRVATSKE VODE d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek, Splavarska 2a, 31 000 OSIJEK, dopis, klasa 350-01/02-01/0001, urbroj 374-22-1-02-3 od 01.03.2002., klasa 350-01/02-01/0001, urbroj 374-22-1-02-4 od 11.03.2002.,

27. HRVATSKE VODE d.o.o., Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Vodnogospodarska ispostava za slivno područje �Kara�ica-Vučica�, Trg A.Starčevića 9/IV, 31 540 DONJI MIHOLJAC dopis, klasa 350-02/02-01/0001, urbroj 374-3203-1-02-2 od 30.01.2002.

28. HRVATSKI CENTAR ZA RAZMINIRAVANJE, Ispostava Osijek, dopis, klasa: 035-01/01-01/01, urbroj: 530-117-13- 002- 05 od 10. siječnja 2002. godine 29. HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, Oda�iljači i veze

Prisavlje 3, 10 000 ZAGREB dopis, broj 175/02 od 04.03.2002.

30. VIP-NET GSM d.o.o. Iblerov trg 10, 10 000 ZAGREB dopis, 05.03.2002. 31. KOMBEL d.o.o., BELI�ĆE

dopis, broj: 33/02 i 34/02 od 17.01.2002. godine, dopis 38/02 od 22.01.2002. godine. 32. INA INDUSTRIJA NAFTE d.d., SD Istra�ivanje i proizvodnja nafte i plina NAFTAPLIN,

TTT Slu�ba nadzora i geodetskih poslova, Barčićeva 9, 10 000 ZAGREB - očitovanje nije dostavljeno,

33. GRAD BELI�ĆE, Jedinstveni upravni odjel, p.p. 20, 31 551 BELI�ĆE dopis, klasa 350-04/02-02/01, urbroj 2185/02-1/24 od 31.01.2002.

Po pribavljanju i usugla�avanju tra�enih podataka od tijela dr�avne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, te pribavljanju potrebnih kartografskih podloga za izradu plana, stručni tim CPA je izradio i, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi u postupku dono�enja prostornih planova (NN 101/98), prezentirao elaborat Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća koji je sadr�avao:

- tekstualno obrazlo�enje i grafičke priloge u mjerilu 1:25.000 kojima se definira temeljna

organizacija prostora, za�tita prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti prostora, namjena i kori�tenje prostora, prometna i komunalna infrastruktura, uvjeti za kori�tenje i mjere za�tite prostora te mjere za provođenje plana,

- granice građevinskih područja na katastarskim kartama u mjerilu 1 : 5.000 za sva naselja na području Grada Beli�ća,

- prijedlog odredbi za provođenje Prostornog plana uređenja grada Beli�ća.



U skladu sa člankom 3. Uredbe o javnoj raspravi u postupku dono�enja prostornih planova

(NN 101/98) Nacrt prijedloga Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća prezentiran je na prethodnoj raspravi, odr�anoj 23. svibnja 2002. godine u Beli�ću, gdje su, osim stručnih slu�bi Grada Beli�ća i izrađivača, sudjelovala su i tijela dr�avne uprave i pravne osobe osobe s javnim ovlastima, koja su osigurala podatke i dokumente iz svoga djelokruga za potrebe izrade prostornog plana. Sve primjedbe i sugestije dane na prethodnoj raspravi ugrađene su u Prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća.

Prijedlog Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća je Gradsko poglavarstvo uputilo na

javni uvid, koji je trajao u razdoblju od 07.04.2003. godine do 06.05.2003. godine. Za vrijeme trajanja javnog uvida odr�ana je 16.04.2003. godine javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća. Po zavr�etku javne rasprave, stručnoj obradi primjedbi, dono�enju zaključka o prihvaćenim prijedlozima i primjedbama pristiglih tijekom javnog uvida, prikupljene su suglasnosti i mi�ljenja propisane zakonima, i to:

- suglasnost Ureda dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�be za prostorno

uređenje, za�titu okoli�a, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, koja se izdaje na temelju prethodno pribavljenog mi�ljenja �upanijskog zavoda za prostorno Osječko-baranjske �upanije uređenje o usklađenosti sa Prostornim planom �upanije (članak 24. i 26. Zakona o prostornom uređenju, NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02),

- suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku (članak 56. Zakona o

za�titi i očuvanju kulturnih dobara, NN 69/99), - suglasnost Ministarstva poljoprivrede i �umarstva (članak 17. Zakona o

poljoprivrednom zemlji�tu, NN 66/01). Na prijedlog Poglavarstva Grada Beli�ća, Gradsko vijeće Beli�ća donijelo je na svojoj 20.

sjednici odr�anoj 9. prosinca 2003. godine Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća.



1. POLO�AJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA BELI�ĆA U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE �UPANIJE I DR�AVE

1.0. UVODNI PODACI O OSJEČKO-BARANJSKOJ �UPANIJI

Osječko-baranjska �upanija se nalazi u istočnom dijelu Republike Hrvatske. Sa sjevera graniči s Republikom Mađarskom, s istoka SR Jugoslavijom, a četiri susjedne �upanije su: Virovitičko-podravska, Po�e�ko-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. S gledi�ta globalnog planskog pristupa pripada skupini �upanija sjeveroistočne Hrvatske, s kojima čini prostorno-plansku cjelinu Istočne Hrvatske. Za ovu cjelinu osobito su značajni riječni tokovi Dunava, Drave i Save koji uvjetuju uređenje prostora i određuju koridore velike dr�avne i međunarodne infrastrukture, osobito transeuropske magistralne i regionalne prometne pravce.

Povr�ina Osječko-baranjske �upanije iznosi 4.149 km2 �to čini 7,3% kopnenog dr�avnog teritorija, a 330.506 stanovnika (koliko je �ivjelo na ovom području 2001. godine) činilo je 7,7% ukupnog stanovni�tva Hrvatske. Teritorijalno-političkim ustrojstvom, uređenim Zakonom o područjima �upanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 50/98, 68/98, 22/99, 42/99, 117/99, 128/99 i 40/00), područje Osječko-baranjske �upanije organizirano je u 42 jedinice lokalne samouprave: 7 gradova i 35 općina, među kojima je i Grad Beli�će.

Osobitu vrijednost područja �upanije čini kvalitetno poljoprivredno zemlji�te, te njezine sačuvane prirodne vrijednosti. Prirodni resursi, povoljan prometno-geografski polo�aj, demografski potencijal, relativno povoljna mre�a naselja, stupanj razvijenosti infrastrukturnih sustava i očuvanost prirodne i graditeljske ba�tine, osnove su budućeg razvoja, a ovome treba dodati iskustvo, znanje i umje�nost stanovni�tva u tradicionalno razvijenim gospodarskim granama, poljoprivrednoj i industrijskoj proizvodnji. 1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.1.1. Teritorijalni obuhvat

Prema Zakonu o područjima �upanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, Grad Beli�će je dio Osječko-baranjske �upanije, a ima povr�inu od 68,75 km2. Prema popisu stanovni�tva 2001. godine imao je u 9 naselja (Beli�će, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kiti�anci, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci), 11.786 stanovnika i 4.063 kućanstva (najveće je naselje grad Beli�će s 7.197 stanovnika i 2.557 kućanstava). 1.1.2. Numerički pokazatelji

Povr�ina Grada Beli�ća iznosi 68,75 km2, a prema popisu stanovnika 2001. godine tu je �ivjelo 11.786 stalnih stanovnika. Na temelju prilo�enog iskaza numeričkih pokazatelja proizlazi da na području obuhvata PPUG-a Beli�ća, koji zauzima cca 1,91 % povr�ine Osječko-baranjske �upanije, 2001. godine �ivjelo oko 3,73 % od ukupnog broja stanovnika �upanije.Treba napomenuti da Grad Beli�će spada u granična područja Republike Hrvatske s čitavom svojom povr�inom od 68,75 km2. U ukupnoj povr�ini graničnog područja �upanije Grad Beli�će učestvuje s 4,16%.

Statistički podaci za područje Grada Beli�ća *

Broj stanovnika

Broj stanova za stalno stanovanje

Broj kućanstava

Gustoća naseljenosti (st/km2)

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 12.456 11.786 4.115 4.190 4.311 4.063 180,52 167,94

*kori�teni podaci iz publikacije �Popis stanovni�tva 2001�, Dr�avni zavod za statistiku, Zagreb, svibanj 2001. godine



Polo�aj Grada Beli�ća u Osječko-baranjskoj �upaniji

Prema Zakonu o područjima �upanija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97, 124/97, 68/98, 117/99, 128/99 i 44/2000), Grad Beli�će je u sastavu Osječko - baranjske �upanije. Područje Grada Beli�ća čini 9 naselja (Beli�će, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kiti�anci, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci), a sjedi�te lokalne samouprave nalazi se u naselju Beli�će. Najveće naselje na području obuhvata PPUG-a Beli�će je naselje Beli�će (7.197 stanovnika prema popisu 2001. godine).

Kako bi se omogućila međusobna komparacija pokazatelja u prostornim planovima

Pravilnikom o sadr�aju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98) propisano je da sastavni dio prostornih planova moraju biti tablice koje sadr�e slijedeće podatke o stanovnicima, stanovima, kućanstvima i gustoćama naseljenosti:



Tablica 1. Usporedni prikaz ststističkih podataka Osječko-baranjske �upanije i Grada Beli�ća 1991.-2001. godine

OSJEČKO- BARANJSKA

�UPANIJA Povr�ina Stanovnici

Stanovi (stalno stanovanje)

Kućanstva

Gus

toća

na

selje

nost

i

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. 2001. Naselje km2 % broj % broj % broj broj broj broj st/ha

Ukupno �upanija

4.152,41

100,0

367.193

100,0

330.506

100,0

128.896

124.115

123.336

113.583

0,78

Ukupno Grad Beli�će

68,75

1,64

12.456

3,39

11.786

3,73

4.115

4.190

4.311

4.063

1,68

Beli�će 5,15 0,13 7.619 2,07 7.197 2,15 2.546 2.602 2.662 2.557 13,63 Bistrinci 8,77 0,21 1.701 0,46 1.678 0,51 562 593 604 564 1,92 Bocanjevci 12,03 0,28 564 0,15 518 0,16 217 203 212 179 0,43 Gat 15,32 0,37 840 0,22 764 0,23 240 228 260 237 0,49 Gorica Valpovačka

3,41

0,08

205

0,05

186

0,05

63

63

65

61

0,52

Kiti�anci 1,42 0,03 142 0,03 149 0,04 51 57 47 48 1,02 Tiborjanci 4,52 0,11 318 0,08 307 0,09 101 108 99 94 0,66 Veli�kovci 10,58 0,26 785 0,21 717 0,21 225 224 258 230 0,66 Vinogradci 7,14 0,17 282 0,07 270 0,08 110 106 104 93 0,37

Tablica 2.

POVR�INA

STANOVNICI

GUSTOĆA NASELJENOSTI

GRAD BELI�ĆE Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991.

Popis 2001.

PODRUČJE GRADA km2

udio u povr�ini Grada (%)

broj

%

broj

%

broj stan / km2

broj stan / km2

OBALNO

-

-

-

-

-

-

-

-

KONTINENTALNO GRANIČNO

68,75 68,75

100,0 100,0

12.456 12.456

100,0 100,0

11.786 11.786

100,0 100,0

181,1 181,1

168,5 168,5

OSTALO

-

-

-

-

-

-

-

-

UKUPNO GRAD BELI�ĆE

68,75

100,0

12.456

100,0

11.786

100,0

181,1

168,5



Područje Grada Beli�ća



1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.2.1. Geoprometni polo�aj Grada Beli�ća u Osječko-baranjskoj �upaniji Područje Grada Beli�ća nalazi se u sredi�njem sjevernom prostoru Osječko-baranjske �upanije, na geoprometnom polo�aju koji karakterizira va�an cestovni pravac koji od Osijeka vodi na zapad prema Virovitici, a treba istaknuti i polo�aj grada Beli�ća na rijeci Dravi, uz sve prednosti koje proizlaze iz takvog smje�taja. Područje Beli�ća (zajedno s Valpovom) se nalazi na �upanijskoj razvojnoj osovini, koju čini sjeverni i podravski pravac razvoja Osijek-Valpovo-Beli�će-Donji Miholjac. Područje Grada Beli�ća nalazi se dakle na va�nom razvojnom pravcu �upanije, a izgradnja mosta kod Beli�ća omogućiti će bolje prometno povezivanje i predstavljati poticaj razvitku ovog koridora dalje uz granicu prema Belom Manastiru.

1.2.2. Povijesni razvoj i oblici naseljenosti područja Grada Beli�ća Povijest naselja (grada) Beli�ća usko je vezana s početcima drvne industrije na ovom području. Naime, područje Beli�ća je krajem 19. stoljeća bilo u sastavu vlastelinstva Valpovo, a ovaj je period značajan jer je 1884. godine osnovana tvrtka S.H.Gutmann za preradu drveta, iz koje se razvila dna�nja tvrtka BELI�ĆE dd. Prije toga područje naselja Beli�će nije bilo naseljeno (prema podacima iz popisa stanovni�tva, tek je popisom iz 1880. godine na području Beli�ća zabilje�eno svega 8 stanovnika, da bi ih desetak godina kasnije već bilo preko 1.000).

1.2.3. Utvrđene i zatečene vrste i oblici objekata

Povijesna urbanistička cjelina radničkih nastambi u Beli�ću registrirana je kao kulturno dobro i svaka intervencija unutar za�tićene cjeline obvezuje prethodnu suglasnost Uprave za za�titu kulturne ba�tine. Unutar ove za�tićene cjeline nalazi se i dio kulturnih dobara graditeljske ba�tine registriranih ili preventivno za�tićenih, koji definiraju urbanu sliku i plan grada.

Konzervatorski odjel u Osijeku, posjeduje detaljan popis evidentiranih, registriranih i

preventivno za�tićenih spomenika kulture na području Grada Beli�ća. Na �alost, sačuvano je vrlo malo vrijednih objekata, jer izuzev�i kompleksa radničkih nastambi na Vijencu S.H.Gutmanna u Beli�ću (reg.756), dvorca - upravne zgrade u Beli�ću (reg.754) i stambene prizemnice u Bocanjevcima (reg.683), svi ostali spomenici kulture su samo evidentirani (najvi�e je etnolo�kih spomenika, od kojih mnogi vi�e nisu sačuvani).

1.2.4. Prirodno-geografska obilje�ja

Geografski polo�aj Područje Grada Beli�ća je dio istočno-hrvatske makroregije, kojoj je rijeka Drava prirodna granica prema sjeveru i sjeveroistoku (Baranja). Izuzetak u tome je područje Grada Beli�ća, koje se dijelom nalazi i sjeverno od dana�njeg toka rijeke Drave, a �to je uvjetovano meandarskom aktivno�ću toka Drave. Naime, Drava se je uslijed bočne erozije pomakla prema jugu, te je stoga dio područja ostao sjevernije od njenog dana�njeg korita. Područje je dio donjodravske nizine, u kojoj se uz povi�enu mlađu pleistocensku terasu rijeke Drave izdvajaju naplavne ravni uz tok Kara�ice i Drave, te mlađa i vla�na supsidencijska zona uz Sela�ki i Brondin kanal.



Mlađa i izrazito vla�na potolinska zona ju�no od �eljezničke pruge Na�ice-Bizovac-Osijek i

ne�to vi�e i ocjeditije područje omeđeno linijom Habjanovci-Brođanci dijeli mlađu i agrarno najvredniju terasnu nizinu Drave na dva dijela: veći sjeverni i naseljenjiji dio (područje oko naselja Valpovo i Beli�će), i ju�ni, manji dio. Osnovni elementi reljefa i hidrografske osobine utjecali su na prostornu organizaciju. Razvoj se odvijao na vi�em i ocjeditijem terasnom području, a jačeg povezivanja ovih regija nije bilo sve do 19. stoljeća, kada je uslijedio gospodarski razvitak, temeljen na iskori�tavanju �umskih bogatstava i gradnji magistralnih cestovnih i �eljezničkih prometnica. Gospodarsko i demografsko te�i�te prostora je u pridravskom dijelu, gdje se uz najva�nije centralno naselje �ireg područja - Valpovo, razvilo i najva�nije industrijsko sredi�te prerade drveta u biv�oj dr�avi -naselje Beli�će s lukom na Dravi. Geolo�ke osobine Područje je dio istočno-hrvatske potolinske zone, koja u �irem smislu ulazi u okvire geotektonske cjeline Panonskog bazena. Potolinska je zona ispunjena s nekoliko kilometara debelim naslagama neogenog mora i jezera i sedimentima fluvijalnog i eolskog porijekla kvartarne starosti. Morski i jezerski sedimenti mlađeg tercijara predstavljeni su uglavnom klastičnim razvojem s dominacijom pijeska, pje�čenjaka, lapora i glina. Uz navedene, u sastavu dubljih partija litostratigrafskog stuba dolaze i biogeni i laporoviti vapnenci. Debljina neogenih naslaga kreće se od 1.300 do 2.750 m (prema istra�nim bu�enjima kod Tenjskog Antunovca i Beničanaca), a podlogu im čini kristalinska masa paleozojske starosti. Kvartalne naslage (pleistocen i holocen) posvuda pokrivaju neogenu podlogu, a debljina im je znatna s obzirom na potolinski karakter područja. Mjestimice je i veća od 100, pa čak i od 300 m. U povr�inskom sastavu prevladavaju les i lesu slične naslage (preko 90% područja). Fluvijalni nanosi čine podlogu lesa, izuzev u naplavnoj ravni Drave i Kara�ice, gdje dominiraju i u povr�inskom sastavu. To su najče�će sitnourni pijesci, silt i glina. �ljučane naslage su na dubinama većim od 20 ili 30 m. Sporadično su lesne naslage pokrivene eolskim pijescima, posebno na sjeverozapadnom dijelu uz rijeku Dravu. Eolski pijesci su uglavnom sitno do srednjozrne strukture, te uglavnom dobre sortiranosti.

Geomehaničke osobine Les i lesu slični sedimenti pokrivaju preko 90% područja, a debljina im se kreće od 5-15 m. Les i lesu slični sedimenti su relativno vrlo vodopropusne u vertikalnom smislu, ali relativno velika oglinjenost lesnih naslaga smanjuje propusnost za vodu, a smanjena je i vrijednost filtracije u horizontalnom pogledu. Lesne naslage imaju dobru vertikalnu stabilnost, pa su u području lateralne aktivnosti rijeke Drave modelirane strme ili čak i vertikalne riječne obale.

Fluvijalne naslage pleistocenske i holocenske starosti su debljine sloja preko 300 m, a često se izmjenjuju s glinovitim slojevima. Fluvijalni nanosi pojavljuju se na podlozi lesa, izuzev recentnih naplavina Drave i Kara�ice. To su najče�će pretalo�eni les, finopjeskoviti, ilovastopjeskoviti, ilovasti i ilovastoglinoviti slojevi, a �ljunci i grublji pijesci se pojavljuju na dubinama većim od 20 m. S obzirom na prete�no kvarcni sastav, pijesci Drave su pogodan građevinski materijal.

Organogeno-močvarni sedimenti su predstavljeni muljem, glinovito-ilovastim materijalom i tresetom, a najra�ireniji su u prostoru između �eljezničke pruge Osijek-Na�ice i linije Habjanovci-Brođanci, te na krajnjem jugoistoku.

Eolski pijesci nisu znatnije ra�ireni, a pojava im je vezana uz obalne dine, na terasi uz rub naplavne ravni Drave. Pijesci su prete�no sitnozrni i zrnca su najče�će presvučena limonitnim ovojem, �to im daje smeđkastu do smeđkasto-crvenu boju.

Nafonosnost i plinonosnost Istra�nim bu�enjima nisu nađene veće i ekonomski isplative količine nafte i plina, iako to

nije isključeno u budućnosti, s obzirom da su u sličnim tercijarnim naslagama (okolica D.Miholjca) otkriveni izvori ovih energenata, koji se komercijalno iskori�tavaju.



Hidrogeolo�ke osobine U geografsko regionalnoj podjeli Hrvatske Osječko-baranjska �upanija smje�tena je u

Istočnoj Hrvatskoj u subregiji poznatoj kao Istočnohrvatska Ravnica, a u stratigrafsko-geolo�kom smislu osnovu čine slojevi �irokog raspona starosti. Razlike u sastavu i reljefna slika Istočne Hrvatske odra�avaju građu "�ahovske ploče", koja karakterizira staru panonsku podlogu. Podloga je du� brojnih pukotina razbijena u blokove koji se pona�aju različito. Elementi reljefa i smjerovi tekućica upućuju na to da su za građu posebno va�ne pukotine smjera zapad-istok i gibanja du� njih. Te osobine u građi podloge utječu na egzogeno modeliranje.

Hidrogeolo�ki valja lučiti stijene starije od tercijara, zatim tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks rebrasto bre�uljkastih predjela i na kraju vodonosne slojeve ravničarskih predjela kvartarne starosti.

Stijene starije od tercijara izgrađuju prete�ito temeljna gorja. U tim sredinama vodne su

prilike ograničene na izvore malih kapaciteta. Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks, hidromorfolo�ki je izra�en na pojedinim

prigorjima u padinskim pejza�ima, ali obuhvaća i relativno izdignute zaravnjene prostore u prapornim naslagama. Hidrogeolo�ki ima veće značenje jer su vodne prilike znatno pogodnije. Različitost litolo�kog sastava tla i tektonski polo�aj pojedinih stijena određuju veličinu i va�nost vodnog lica. Dubine do vode zbog toga najče�će kolebaju od 20 do 80 m, a najveći kapacitet kreće se od 7 l/s. Za razliku od Sredi�nje Hrvatske, gdje se voda u podzemlju kreće slobodno, u Istočnoj Hrvatskoj nalazi se pod manjim (subarte�ka) ili većim tlakom (arte�ka).

Ravničasti krajevi uz Dravu te njihovi pritoci, pokriveni su, mimo recentnih naplavina, i debelim nanosima kvartarne starosti. Taj sedimentni kompleks ima vrlo �irok raspon postanka jer su novijim istra�ivanjima izdiferencirani tragovi fluvijalnih procesa od jezerskih sedimenata, naslage močvarnih facijesa od izrazitih i tipičnih ostataka eolskog modeliranja. Vodne prilike u litolo�ki toliko različitim stijenama podlo�ene su velikim oscilacijama primjerice, od 4-8 m u praporu i pje�čano-glinovitim poslojcima, pa do 10 m u ostalim talo�inama. Prvi vodonosni sloj najče�će nije pogodan za piće te se za vodoopskrbu iskori�tavaju redovito dublji horizonti.

Osnovno hidrografsko obilje�je povr�ja jest ekscentričnost tekućica. Najveća i najva�nija

rijeka Drava teče rubno. To se odra�ava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama �irega prostora. Vodotoci na području Grada Beli�ća značajni za Republiku (dr�avne vode) su međudr�avne vode Drave, Odvodni kanal Kara�ica, ostali vodotoci (Vučica i Kara�ica), te ostale povr�inske vode su lokalne vode.

Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s u�ćem u Republici Hrvatskoj odnosno Osječko-baranjskoj �upaniji na rkm 1382+300 Dunava, kod mjesta Aljma�. Drava je drugi po značaju vodotok u �upaniji i čini ju�nu i jugozapadnu među Baranje. Rijeku Dravu karakteriziraju izrazite morfolo�ke promjene u koritu, a kvartarne �ljunčane-pjeskovite naslage koje izgrađuju dravsku depresiju čine vodonosni kompleks sa značajnim zalihama podzemnih voda. Drava na toku kroz Grad Beli�ća ima karakteristike nizinske rijeke, s dubinom vode u koritu od 4 do 7 m.

Godi�nja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1.530 mm/god. Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (ki�no-ledenjački) vodni re�im i karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijeg a i leda i pojave godi�njih maksimuma oborina. Drava ima tri maksimuma u godi�njem vodostaju i protjecaju. Prva dva padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći sporedni, maksimum javlja u jesen kao odraz mediteranskoga ki�nog re�ima u dijelu njezina izvori�nog područja. Često se vremenski poklope visoke vode Drave i Dunava, pa dolazi do uspora voda na Dravi na njezinu toku kroz �upaniju.

Vodostaji rijeke Drave

POSTAJA

rkm

KOTA "0"

(m.n.m.) MAKSIMALNI VODOSTAJI

SREDNJI VODOSTAJI

MINIMALNI VODOSTAJI

BELI�ĆE 53,80 83,99 627 459 284 324 214 149 130 72 24



Karakteristični godi�nji vodostaji za vodomjernu postaju Beli�će obrađeni su za razdoblje

od 1962.-1993. godine. Na vodomjernoj postaji Beli�će, osim vodostaja, mjeri se i protok. Padovi vodnog lica na dionici od Beli�ća do Osijeka se kreću od oko 0,12%o kada uspora nema, pa čak i do ekstremnih 0,026%o pod usporom.

Pritoci rijeke Drave na području Grada Beli�ća su Kara�ica (s u�ćem u Vučicu) i Vučica (s u�ćem u Dravu kod mjesta Josipovca). Navedene pritoke karakterizira mala vodnost, te stoga nemaju značajniji utjecaj na vodni re�im Drave. Rijeka Vučica teče jugoistočnim rubom područja Grada Beli�ća kroz područje Grada Valpova.

Vodoopskrba naselja bazira se na eksploataciji vodonosnih slojeva kvartanih naslaga. Osnovna litolo�ka značajka kvartarnih slojeva je mnogostuka (horizontalna i vertikalna) izmjena klastičnog materijala, od glina do krupnog pijeska i sporadično �ljunka, izuzev u samom povr�inskom dijelu, u kojem prevladava les i lesu slični sedimenti. S aspekta litolo�kih osobina, a u odnosu na izda�nost i kvalitet vode, moguće je govoriti o jednoj hidrogeolo�koj cjelini, koja se dijeli na tri vodonosna horizonta. Prvi vodonosni kompleks ima izda�nost 0,16-12,1 l/sek (prosjek oko 4,4 l/sek). Ovi podaci upućuju da su velike razlike u litolo�kom sastavu na pojedinim lokalitetima, te da je protok podzemne vode mali, kao �to su i male mogućnosti količinske obnove vode.

I. vodonosni horizont Ispod pokrovnog sloja lesa i lesu sličnih sedimenata, prosječne debljine 10-20 m, slijedi oko

50 m debeli I. vodonosni horizont. U sastavu mu dominira pijesak, a najveći registrirani kapaciteti bunara koji kaptiraju vodu u ovom horizontu kreću se od 0,5 - 12,1 l/sek.

II. vodonosni horizont Ovaj je vodonosni horizont debljine oko 40 m, a u sastavu prete�e pijesak s lećama pra�ine

i gline, a od I. vodonosnog horizonta odijeljen je nepropusnim kontinuiranim slojem. U bunarima, koji su perforirani u ovom vodonosnom horizontu, postignut je maksimalni kapacitet od 0,83-11,7 l/sek.

III. vodonosni horizont Na dubinama od oko 100 m ustanovljen je relativno imperabilan sloj koji odvaja II. i III.

vodonosni horizont. Ovaj je horizont sastavljen od pijeska s manjim proslojcima glina, a bunarski kapaciteti mu se kreću od 5-11,7 l/sek.

Kretanje nivoa podzemne vode ovisi prvenstveno o količini padalina i klimatskim prilikama,

jer je isključeno poprečno procjeđivanje rijeke Drave u pokrovne lesne naslage (radi male lateralne provodljivosti ovih slojeva). Podzemna se voda iz lesnih naslaga ocjeđuje uglavnom prema Dravi, Kara�ici i Vučici.

Seizmika U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske, seizmička, a i tektonska aktivnost slabije je

izra�ena. Uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII. stupnjeva MCS ljestvice. Dodaju li se tome jo� i relativno lo�i uvjeti tla s obzirom na djelovanje seizmičkih sila (razila i rastresta tla u dolinama rijeka i visok nivo podzemne vode), utjecaj djelovanja seizmičkih sila na tlo i građevine mo�e biti znatan.

Za pojedina veća naselja ili prostore intenzivnije izgradnje bilo bi va�no prije konačne procjene opasnosti od razornog djelovanja potresa izvr�iti lokalna seizmotektonska istra�ivanja. Područje Grada Beli�ća nalazi se po svojoj seizmičnosti u području između VI. i VII. stupnja po MCS skali. Posebno negativni utjecaj mogu imati potresi na obalama rijeka ili u njihovom priobalju, jer se na takvim terenima, kao posljedica tektonske aktivnosti, pojavljuju pukotine opasne za građevine.

Na modeliranje i izgled dana�njeg reljefa presudnu su ulogu imali riječni tokovi. Na području tipične akumulacijske nizine, kakvom tipu reljefa pripada područje Grada Beli�ća, u tom na izgled jednoličnom i geolo�ki mladom reljefu, mogu se izdvojiti međusobno različiti geomorfolo�ki oblici u nizinskom reljefu. Područje Grada Beli�ća predstavlja tipičnu akumulacijsku nizinu, uz neznatne denivelacije terena (87 do 101 m n.m.).



U donjodravskoj nizini mogu se razlikovati tri reljefna tipa: - terasna nizina, - poloji, - fluvijalno-močvarne nizine. Terasna nizina je mlađa pleistocenska plavina Drave, koja je tijekom vremana bila izlo�ena

eolskoj akumulaciji pra�inastog materijala, iz kojeg su se diagenezom razvile lesne i lesu slične naslage. U podlozi su gotovo svugdje dravski pijesci, �to ukazuje na terasasti karakter prostora. Terasna je nizina ocjeditiji prostor u odnosu na poloj Drave, Kara�ice i Vučice, te zonu uz Selački i Brondin kanal. Nizina je blago nagnuta od sjeverozapada prema jugoistoku (101 - 94 - 91 m n.m.), i od sjevera prema jugu (101 - 90 m n.m.). Veći dio terasne nizine je tokovima Kara�ice i Vučice diseciran u niz manjih cjelina. Postojeća udubljenja i lesne doline na terasi rezultat su slijeganja lesnih naslaga, uslijed djelovanja podzemne vode ili linearne erozijske aktivnosti padalinske vode i snije�nice (jaruga). Sjeverozapadno od Beli�ća postoji niz pje�čanih dina, visine do 5 m, čiji oblik ukazuje da su nastale ispuhivanjem pijesaka iz naplavne ravni Drave jakim sjeverozapadnim vjetrovima.

Poloji rijeka Drave, Kara�ice i Vučice su reljefne jedinice holocenske starosti, modelirane

fluvijalnim akumulacijskim i erozijskim procesima., s malom reljefnom energijom. Dravski poloj je relativno male �irine (tek nekoliko stotina metara), i nije kontinuiran (pojavljuje se u fragmentima). Rijeka Drava na području Grada Beli�ća ima uglavnom mehanizam voda srednjeg toka (pribli�no jednak odnos erozije i akumulacije), pri čemu u konkavnim dijelovima meandara prevladava erozija, a na konveksnim akumulacija. Zbog toga na konkavnim stranama nastaje poloj, a na konveksnim se dijelovima redovito javlja naplavna ravan. Izdvajaju se dva karakteristična nivoa poloja:

- mrtvaje i rukavci (ni�i dio poloja, udubine nastale erozijskim djelovanjem Drave, s najvi�im nivoom podzemne vode, te stoga i nakon povlačenja Drave ostaju u potpunosti ili djelomično pod vodom),

- grede (vi�i dio poloja, najče�će pod �umskom vegetacijom). Rijeka Kara�ica uglavnom nema naplavne ravni, ili je ona vrlo uska (do 100 metara).

Kara�ica se usjekla u lesne naslage terasne nizine, pa joj u skladu s tim dolina ima "pseudokanjonski" karakter. Istočno od sutoka Kara�ice i Vučice, s obzirom da erozijsko-akumulacijska snaga vodotoka sada znatno veća, naplavna ravan je znatno �ira (500 i vi�e metara), s brojnim meandrima i rukavcima. Naplavna ravan rijeke Vučice, zbog većeg bogatstva vodom od Kara�ice, ima vrlo lijepo modelirani poloj, �irine i do 1 km.

Pedolo�ka obilje�ja Pedolo�ka obilje�ja prostora obrađena su na temelju Namjenske pedolo�ke karte Republike

Hrvatske. Valorizacija tla, procjena pogodnosti tala za obradu izvr�ena je prema modificiranim kriterijima procjene zemlji�ta (FAO 1976., Vidaček, �. 1976.), prema kojoj su osim relevantnih značajki tla (dubina, skeletnost, kiselost, slanost/alkaličnost, matičnost, kapacitet za vodu), predmet procjene stjenovitost, nagib terena, poplave i/ili stagnirajuće povr�inske vode i dreniranost kao izraz re�ima vla�nosti tala. Procjena pogodnosti tala za kori�tenje temelji se na načelu potencijalne plodnosti tla, s obzirom da su drugi faktori (klimatski i ekonomski) ujednačeni. Na pedoekolo�koj karti prikazan je postojeći fond poljoprivrednih povr�ina (jedinice 1-11), te fond �umskih povr�ina (kartografska jedinica 12), s prikazom pogodnosti za različite manjene (u poljoprivredi, u �umarstvu i za in�injersko kori�tenje). Posebno su iskazani utvrđeni bonitetni brojevi tala, pri čemu veći bonitetni broj ima tlo veće proizvodne sposobnosti. Pri utvrđivanju bonitetnih brojeva uzeti su u obzir mehanički sastav, struktura, propusnost za vodu, dubina, humus i hraniva). Analizom podataka se mo�e zaključiti da su za poljoprivredu najvrednije kartografske jedinice ESpi, ESi, I, L i RG, a vrlo dobre su i jedinice PS, PSG, HG i A.



Izvod iz Pedolo�ke karte dr�ave Hrvatske za područje Grada Beli�ća (dr.sc.J.Martinović, Zagreb, 2000.)



Opis pedokartografskih jedinica Na temelju podataka iz morfogenetske analize, podataka o trajnim svojstvima tala

(mehanički sastav, dubina, struktura, sadr�aj humusa i hraniva), te uz uva�avanje osnovnih postavki pedoekolo�ke obrade prostora, utvrđene su i na karti predočene pedokartografske jedinice, a njihove temeljne karakteristike su prikazane u tabeli. Općenito, za područje Grada Beli�ća mo�e se zaključiti:

- cjelokupno područje nalazi se pod utjecajem umjereno kontinentalne klime, s prosječno 800-820 mm oborina godi�nje,

- područje se odlikuje općenito zaravljenim reljefom, a detaljna analiza pokazuje da su izra�eni mezzo i mikro oblici reljefa, koji imaju posebni utjecaj na genezu tla, jer uvjetuju različite načine i intenzitete vla�enja,

- geolo�ku podlogu tala u najvećoj mjeri čine sedimenti kvartarne starosti, a uski pojas uz Dravu i Kara�icu čine recentni aluvijalni sedimenti sastavljeni od pijesaka na podlozi i plitkog povr�inskog sloja ilovače. Na ostalim dijelovima tla su formirana na sedimentima mlađe virmske terase, izgrađene od lesa i lesolikog materijala, talo�enog u vodi. Lesoliko-pjeskovito-ilovasti materijal predstavlja osnovni matični supstrat iz kojeg su formirana tla.

- hidrografsko-hidrolo�ke karakteristike područja imaju veliki utjecaj na pedogenezu i proizvodnu sposobnost tala. Vodotoci i kanalska mre�a, koji bi trebali drenirati područje u vla�nom dijelu godine nisu u stanju primiti vi�kove vode, �to uvjetuje povremeno stagniranje donjih voda u biljnofiziolo�ki aktivnom dijelu tla,

- pedolo�kim istra�ivanjem su izdvojene pedosistematske jedinice. Automorfna tla (tla s uređenim vodnim re�imom) zahvaćaju manji dio povr�ine, a njihovi su predstavnici euterično smeđe i lesivirano semiglejno tlo (jedinice ESpi, ESi i I), a sva ostala tla pripadaju hidromorfnim tlima, koja zauzimaju oko 75% područja, dok manji dio zauzimaju humoglejna (ritska crnica) i semiglejna (livadska) tla,

- osnovni problem hidromorfnih tala je nedovoljni vodozračni re�im, koji se mo�e pobolj�ati primjenom kompleksnih meliorativnih zahvata, čime bi se znatno unaprijedila biljna proizvodnja, s obzirom da su svi drugi faktori u kategoriji vrlo dobri i odlični.



Klima Klimatska obilje�ja prostora Osječko-baranjske �upanije dio su klime �ireg prostora Istočne

Hrvatske, gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni polo�aj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih �irina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, �to je oznaka za umjereno toplu, ki�nu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih �irina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature vi�e od 10°C, tijekom vi�e od četiri mjeseca godi�nje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilje�je ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je vi�e u toplom dijelu godine, a prosječne godi�nje količine se kreću od 700-800 mm. Od vjetrova najče�ći su slabi vjetrovi i ti�ine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.

Na cijelom području Grada Beli�ća izra�ena je homogenost klimatskih prilika, �to je

posljedica reljefnih obilje�ja (prete�ito ravničarski reljef). Klimatske prilike okarakterizirane su na osnovu izvr�enih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorolo�kim i klimatolo�kim postajama Osijek i Donji Miholjac, kao �to je vidljivo iz prilo�ene tablice, s obzirom da u Beli�ću nema meteorolo�ke postaje.

Srednje mjesečne i godi�nje temperature zraka

Srednje mjesečne i godi�nje količine oborina Srednje količine insolacije (sati) i naoblake (desetine) u razdoblju 1959.-1978. god.

Srednje mjesečne i godi�nje temperature zraka

Srednje mjesečne i godi�nje količine oborina

Srednje količine insolacije (sati) i naoblake (desetine) u razdoblju 1959.-1978. god.

POSTAJA OSIJEK D.MIHOLJAC OSIJEK D.MIHOLJAC OSIJEK D.MIHOLJAC

MJESECI 1959.- 1978.

1993.-1999. 1959.-1978. 1959.-

1978. 1993.-1999.

1959.- 1978. (I) - insolacija (N) - naoblaka

I. -1,4 0,7 -1,1 50,0 48,6 53,1 58,2 7,1 II. 1,7 2,1 2,1 43,1 35,5 43,5 85,9 6,6 III. 6,1 5,8 6,2 42,1 36,5 47,3 143,4 6,1 IV. 11,5 11,3 11,4 57,8 55,1 62,3 177,9 5,9 V. 16,3 16,9 15,9 57,6 61,7 70,1 214,2 5,5 VI. 19,5 20,1 19,3 90,4 79,3 83,4 240,1 5,0 VII. 20,9 21,6 20,9 74,5 66,6 84,6 270,7 4,0 VIII. 20,2 20,1 20,1 60,9 74,0 79,6 252,1 3,9 IX. 16,2 16,3 16,3 49,2 89,6 57,2 196,4 4,4 X. 11,0 11,1 11,0 41,5 55,3 42,6 153,9 4,9 XI. 6,1 4,9 6,1 60,4 71,1 69,1 67,5 6,9 XII. 0,8 1,5 0,9 58,2 75,2 60,4 44,3 7,6

UKUPNO GODI�NJE 10,7 11,0 10,8 685,7 748,5 753,2 1.904,6 5,7

Temperatura Prosječna temperatura zraka, prema novijim mjerenjima, iznosi 10,70C do 11°C. Srednje

mjesečne temperature su u porastu do srpnja, kada dosti�u maksimum s prosječnim mjesečnim temperaturama promatranih postaja od 20,9°C do 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od � 1,4°C (Osijek) do -1,1°C (D.Miholjac). Srednja godi�nja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za preko 22°C, �to je odlika kontinentalnih osobina područja.

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilje�en je u Osijeku 38,6°C i u Donjem Miholjcu 39,2°C (izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine). Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimumi zabilje�eni u vremenu od 1959.-1978. godine, iznosili su u Osijeku � 25,4°C, te Donjem Miholjcu � 26,0°C.



0

5

10

15

20

25si

ječa

nj

veljača

o�uj

ak

trava

nj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac

srednja temperatura zraka (°C)

Padaline Prosječna godi�nja količina oborine na prostoru Grada Beli�ća kreće se od 685,7 mm

(Osijek) do 753,2 mm (Donji Miholjac). Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najče�će u VI. mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI. mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X. mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II. i III. mjesecu. Glavni maksimum oborina se javlja u VI. mjesecu, a sekundarni u XI. mjesecu. Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u promatranom razdoblju od 1959.-1978., zabilje�ena je u Osijeku (101,2 mm). Od velikog je značaja raspored oborina u vegetacijskom razdoblju. Prema raspolo�ivim mjerenjima na svim meteorolo�kim postajama zabilje�en je optimalan raspored oborina u vegetacijskom razdoblju čije kretanje je od 390,4 mm (Osijek) i 437,2 mm (D. Miholjac).

Raspored padalina po mjesecima

siječa

nj

o�uj

ak

svib

anj

srpa

nj

ruja

n

stud

eni

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900



Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini (Osijek), ali se ne

zadr�avaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s

re�imom oborina. Srednja godi�nja naoblaka za meteorolo�ku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilje�ene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najdu�e trajanje sijanja Sunca zabilje�eno u srpnju. Ukupne godi�nje količine insolacije u dvadesetogodi�njem razdoblju (1959.-1978.) na meteorolo�koj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati. Godi�nje se mo�e očekivati prosječno 1.800-1.900 sati sijanja sunca, a u vegetacijskom razdoblju od 1.290-1.350 sati. Vjetrovi

Za detaljnije analiziranje re�ima strujanja zraka poslu�ile su godi�nje ru�e vjetrova izrađene na temelju mjerenja na meteorolo�kim postajama Osijek i Donji Miholjac. Prema godi�njoj ru�i vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najče�će vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najče�ći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najče�ći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najče�ća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave ti�ina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

Prema godi�njoj ru�i vjetrova za područje Donjeg Miholjca, dva prevladavajuća smjera strujanja se javljaju tijekom cijele godine, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a njih slijede zapadni i istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje iz ostalih smjerova znatno manje.Na temelju analize godi�njih ru�a vjetrova za navedene postaje, mo�e se zaključiti da su najdominantniji vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i to u toplom dijelu godine, a zimi vjetrovi iz jugoistočnog pravca. �to se tiče jačine vjetrova u 80-90% slučajeva to su vjetrovi jačine 1-2 bofora.

Srednji broj dana s jakim i olujnim vjetrom u razdoblju 1959.-1978. godina

MJESECI METEOROLO�KA POSTAJA I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. GOD. BROJ DANA S JAKIM VJETROM (≥ 6 bofora) OSIJEK 0,3 0,2 0,2 0,1 0,2 0,2 0,6 0,2 0,2 0,2 0,1 0,1 2,6 DONJI MIHOLJAC - 0,1 0,1 0,2 0,1 0,3 0,2 - 0,1 0,1 - - 1,2 BROJ DANA S OLUJNIM VJETROM ((≥ 8 bofora) OSIJEK - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2 DONJI MIHOLJAC - - - - - 0,1 0,1 - - - - - 0,2

Otvorenost donjodravske nizine prema sjeveru utječe na to da vjetrovi najče�će pu�u iz

sjevernog kvadranta. Po učestalosti su na prvom mjestu vjetrovi iz sjeverozapada i jugoistoka, zatim iz sjeveroistoka, jugozapada i zapada, dok su ti�ine koncenrirane u ljetno doba godine. Raspored je vjetrova tijekom godine neujednačen: sjeverozapadni vjetrovi prevladavaju tijekom čitave godine, a zimi sibirska anticiklona uvjetuje jake sjeverne i sjeveroistočne vjetrove, koji su suhi i hladni. Snaga strujanja vjetrova ne pokazuje u prosjeku jake vjetrove, a najsna�niji su oni iz sjevernog kvadranta.

Srednja jačina vjetra (meteorolo�ka postaja Osijek) Mjesec I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. m / s 1,8 1,9 1,9 1,7 1,7 1,6 1,6 1,6 1,7 1,6 1,6 1,8

Mraz i magla Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godi�nje. Najveći broj magli u

nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju i�aravanjem tla u vedrim noćima. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). Međutim, pojave mraza su nepovoljne ukoliko se pojave u vegetacijskom razdoblju, a osobito u travnju na početku vegetacijskog razdoblja. Ponekad se mraz mo�e javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.



Broj dana s mrazom u razdoblju od 1959.-1978. godine MJESECI METEOROLO�KA

POSTAJA I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. GOD. OSIJEK 6,7 6,4 7,0 1,4 0,2 - - - 0,2 5,0 6,5 7,8 41,2 DONJI MIHOLJAC 3,7 4,9 5,1 2,1 0,3 0,1 - - 0,5 4,4 4,9 5,2 31,0

NNNE

NE

ENE

E

ESE

SESSE

SSSW

SW

WSW

W

WNW

NWNNW

Ru�a vjetrova Grada Beli�ća (prema podacima meteorolo�ke postaje D.Miholjac)

Područje uz dr�avnu granicu



1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA �IREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.3.1. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) predstavlja temeljni

dokument prostornog uređenja dr�ave. Programom su pobli�e određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja.

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je u tri velika područja, koje čine grupe �upanija, pri čemu se Osječko-baranjska �upanija nalazi u grupi �upanija Istočne Hrvatske, zajedno sa Virovitičko-podravskom, Po�e�ko-slavonskom, Brodsko-posavskom i Vukovarsko-srijemskom �upanijom). Utvrđen je sustav sredi�njih naselja Republike Hrvatske, u sklopu kojeg su definirana i sredi�nja naselja Osječko-baranjske �upanije: Osijek kao makroregionalno sredi�te, a Beli�će kao kao jedno od manjih razvojnih (manjih regionalnih) sredi�ta slabije razvijenosti. Programom je utvrđen i niz novih objekata infrastrukture koji prolaze područjem Osječko-baranjske �upanije i objekata koji se planiraju izgraditi na njezinom području.

U strate�kim opredjeljenjima razvoja prometnog sustava nagla�ava se veliko značenje cestovnog prometa Hrvatske zbog prostorne razvedenosti mre�e i najprikladnijeg pribli�avanja korisnicima. Treba istaći sabirnu dr�avnu cestu D 34 (Daruvar - Slatina - Donji Miholjac - Valpovo - Josipovac), koja ima veliku va�nost za povezivanje čitave regije, kao i izgradnju novog mosta preko Drave u Beli�ću na trasi dr�avne ceste D 517 (povezivanje s Baranjom). Razvoj �eljezničke mre�e u Hrvatskoj usmjerava se na znatno bolje vezivanje na međunarodnu �eljezničku mre�u izgradnjom novih �eljezničkih pruga velikih brzina. Naglasak se stavlja na obnovu o�tećenog i modernizaciju postojećeg �eljezničkog sustava. U razvoju riječnog prometa ističe se moguća regulacija korita rijeke Drave te izgradnja dobro opremljenih pristani�ta, od kojih je potrebno istaknuti luku u Beli�ću. U zračnom prometu utvrđene su dvije zračne luke: zračna luka 4E kategorije Osijek-Klisa i zračna luka 2C kategorije Osijek-Čepin.

Razvoj telekomunikacijskog sustava Dr�ave temelji se na unapređenju već postignutog relativno visokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih dr�ava Zapada. Pri tome se nagla�ava potreba pojačavanja koridora koji Hrvatsku povezuju (kabelski) sa susjednim zemljama (prvenstveno Mađarskom), na obnovu ratom uni�tene mre�e i integriranje u sustav Republike Hrvatske. Za RTV difuziju na području Hrvatske potrebno je da se postojeća mre�a dopuni na područjima zasjenjenja i oslobođenim područjima.

Daljnji razvitak energetskih sustava polazi od postojećeg stanja i okolnosti, predviđenih

potreba proizvodnje za opskrbu stanovni�tva i djelatnosti te te�nje da se postigne potrebna sigurnost i europski standardi. Programske osnove proizvodnje energije polaze od te�nje da Hrvatska postigne 90% zadovoljenja potreba iz izvora na vlastitom teritoriju, modernizacijom i pro�irenjem postojećih te izgradnjom novih kapaciteta. Na području �upanije stupanj definiranosti pojedinih energetskih objekata nije ujednačen i kreće se od pripremljenosti za projektiranje do istra�ivanja, odnosno ispitivanja mogućnosti i opravdanosti izgradnje energetskih postrojenja, od kojih neka imaju indirektni utjecaj na područje Grada Beli�ća (TE Valpovo, HE Osijek). Prioritete izgradnje konačno će se utvrditi u okviru Strategije energetskog razvoja.

Tijek gospodarskog i tehničko-tehnolo�kog razvoja zahtijeva preispitivanje postojećih kriterija za odabir potencijalnih područja i izgradnju energetskih objekata, uz potrebu uvođenja dodatnih kriterija za odabir i izgradnju, koji proizlaze iz novih razvojnih, gospodarskih i tehničko-tehnolo�kih saznanja kao i pojačane skrbi o prostoru i za�titi okoli�a. U planiranju razvoja prijenosnih energetskih sustava polazi se od potrebe zadr�avanja svih koridora koji se koriste za povezivanje sa susjednim dr�avama, �to se odnosi na magistralnu elektroenergetsku i plinsku mre�u.



Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada postavlja se kao neodgodiva zadaća u za�titi i

unapređenju stanja okoli�a i zdravlja ljudi. Na području Gradova Beli�ća i Valpova utvrđena je obveza izgradnje građevine za prikupljanje skladi�tenje opasnog otpada koji nastaje na tom području (sabirali�ta), te odlagali�ta komunalnog otpada.

Programom su utvrđene smjernice za planiranje i uređenje prostora kontinentalnih dijelova

Hrvatske. Glavne smjernice odnose se na: - identifikaciju i očuvanje krajobraznih značajki s regionalnim obilje�jima, s posebnom

pa�njom na oblikovanje mje�ovitih krajobraznih struktura, - očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemlji�ta, - zaustavljanje procesa stvaranja neprekinutih poteza izgradnje uz prometnice, - osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama za�tite od oneči�ćenja, - usmjeravanje i kontrola iskori�tavanja rudnih bogatstava, - za�tita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodotoke i jezera.



1.3.2. Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) Osječko-baranjska �upanija je Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru �upanije Osječko-baranjske (�G 6/99.) utvrdila potrebu izrade Prostornog plana Osječko-baranjske �upanije. U pripremnim aktivnostima za izradu PP�-a izrađene su četiri studije kojima je detaljnije razmatrano stanje i problemi te utvrđene koncepcije razvitka prometa, pojedinih infrastrukturnih sustava (vodoopskrba, odvodnja i plinoopskrba) i zbrinjavanja otpada.

U izradi Prostornog plana kori�teni su svi va�eći prostorni planovi za područje nekada�njih

općina, generalni urbanistički planovi, planovi uređenja manjih naselja te Osnove kori�tenja i za�tite prostora. Informacijsku bazu za izradu Prostornog plana čine u osnovi statistički podaci Ureda za statistiku Osječko-baranjske �upanije, te podaci prikupljeni u ustanovama s javnim ovla�tenjima. Također je kori�tena obimna projektna, studijska i druga dokumentacija izrađena za potrebe razvoja pojedinih segmenata infrastrukturnih i drugih prostornih sustava.

Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije predviđeno je da grad Beli�će ima status manjeg regionalnog (manjeg razvojnog) sredi�ta slabije razvijenosti. Iako je Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije procijenjeno je da će grad Beli�će imati cca 9.000 stanovnika 2015.godine, u sklopu PPUG-a Beli�će ova je procjena znatno korigirana (na 7.500 stanovnika 2015. godine).

Prostornim planom �upanije u Beli�ću su planirane slijedeće sredi�nje funkcije: - �kolstvo: osnovne �kole, - kultura: ustanova za kulturu, muzej, knji�nica, - zdravstvo: ljekarne i ambulante, - socijalna skrb: dječji vrtići i jaslice, - trgovina: diskont, trgovački centar, specijalne trgovine

Na pravcu razvoja Osijek-Valpovo-Beli�će-Donji Miholjac potrebno je potaknuti razvoj

naselja, te se ukazuje na potrebu intenzivnijeg razvoja ovog koridora i prema Virovitici. Izgradnja mosta kod Beli�ća omogućava bolje prometno povezivanje i predstavlja poticaj razvitku ovog koridora prema Baranji i Republici Mađarskoj. Planom se predviđa poticanje razvitka gospodarstva stvaranjem prostornih uvjeta za smje�taj poduzetničkih kapaciteta. Plan razvitka vodoopskrbe pretpostavlja da će se crpili�te "Jarčevac" koristilti za potrebe vodoopskrbnog područja Valpovo, čime će postojeće crpili�te na Dravi u Beli�ću količinski u potpunosti zadovoljiti sve planske potrebe za vodom Grada Beli�ća.

Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije određeni su sljedeći specifični ciljevi razvoja �upanije:

Demografski razvoj - demografska obnova najugro�enijih dijelova �upanije - demografska revitalizacija pograničnog područja, - usklađeni razvoj gradova i općinskih sredi�ta - demografska konsolidacija u ruralnim područjima.

Odabir prostorne i gospodarske strukture - racionalno kori�tenje prirodnih potencijala i razvoj stvorenih struktura na način

odr�ivog razvoja, odnosno razvoja usklađenog s mogućnostima, ograničenjima i obvezama za�tite prostora.

- zadr�avanje i povećanje �umskih povr�ina njihovim pro�irenjem na ostala zemlji�ta, - očuvanje vrlo vrijednog i vrijednog poljoprivrednog zemlji�ta ograničavanjem �irenja

građevinskih područja i grupiranjem infrastrukture u jedinstvene koridore, - očuvanje postojećih vodnih povr�ina,



- smanjivanje prevelikih građevinskih područja i ograničavanje disperzne izgradnje

izvan građevinskih područja, racionalnijim kori�tenjem građevinskog zemlji�ta i utvrđivanjem uvjeta kojima će se omogućiti poljoprivredna proizvodnja i razvoj seoskog turizma, a ograničiti �irenje stambene i druge izgradnje,

- grupiranje infrastrukturnih koridora i kori�tenje postojećih trasa uz povećanje njihovih kapaciteta dogradnjom ili zamjenom,

- povećavanje turističko-rekreacijskih područja formiranjem novih prvenstveno uz vodne povr�ine i prometne koridore.

Razvoj naselja Na području �upanije odvija se proces urbanizacije, koji je praćen pojačanim rastom

gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih sredi�ta i prigradskih naselja, te smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuje se policentrični razvoj mre�e naselja, koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj seoskih naselja.

Razvoj dru�tvene infrastrukture - razvoj dru�tvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmje�tajem stanovni�tva, - uskladiti mre�u i hijerarhiju pojedinih skupina javnih slu�bi s razvojem sustava sredi�njih

naselja �upanije, - podizati i pobolj�avati standard i kvalitetu usluga koje dru�tvena infrastruktura pru�a

stanovni�tvu.

Razvoj prometne i ostale infrastrukture Utvrđeni su ciljevi razvoja prometnog sustava po pojedinim podsustavima �upanije, �to

podrazumijeva: - pobolj�anje prometne povezanosti �upanije s ostalim područjima Hrvatske, - pobolj�anje stanja i slu�nosti cestovne mre�e �upanije, - rje�avanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja, - pobolj�anje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne dr�avne

skrbi s ostalim dijelovima �upanije, - pobolj�anje tehničko-tehnolo�kih uvjeta na �eljezničkim prugama i čvori�tima, - pobolj�anje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza, - uređenje plovnog puta i razvoj luka na rijeci Dravi, - uređenje letili�ta za poljoprivrednu avijaciju, - dostizanje vi�e razine razvijenosti po�tanske mre�e i prometa, a najmanje do prosjeka

na razini Dr�ave. Telekomunikacijski sustav - odr�avati i pobolj�avati dostignutu razinu razvoja telekomunikacija, - odr�ati ujednačeni visoki stupanj razvoja telekomunikacijske mre�e svih dijelova

�upanije radi postizavanja visokog standarda u opsegu, asortimanu i brzini pru�anja usluga.

Energetski sustav - sustavom plinoopskrbe ravnomjerno obuhvatiti cjelokupno područje �upanije, - osigurati dopremu dostatne količine plina za potrebe svih potro�ača. - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mre�u, - razvijati distribucijsku mre�u i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potro�ača, - uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva,-

podsticati kori�tenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski interes.



Vodnogospodarski sustav - javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% stanovni�tva i podmiriti potrebe gospodarstva, a

realni i dosti�ni cilj je 81% opskrbljenosti u I. fazi, - podići standard opskrbljenosti vodom na nivo koji odgovara normama, a koji zahtjeva

prosječno 200 l/stan/dan, odnosno osigurati kapacitet javnog vodoopskrbnog sustava od cca 2.526 l/s pri maksimalnoj satnoj potro�nji.

- podići tehničko-tehnolo�ku spremu postojećih sustava radi smanjenja gubitaka u mre�i, - prići reorganizaciji vodoopskrbe ustanovljenjem 7 vodoopskrbnih područja i 12

distribucijskih područja, - prići tehničko-tehnolo�kom uključivanju malih vodovoda koji neće moći ispuniti zahtjeve

"Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje vodoopskrbne djelatnosti" (NN 82/96.) u odgovarajuća distribucijska područja,

- definirati zone sanitarne za�tite crpili�ta i vodozahvata, - povećanjem instaliranih kapaciteta crpljenja i prerade iskoristiti maksimalnu izda�nost

postojećih izvori�ta, - izgradnjom dodatnih rezervoarskih kapaciteta uticati na pobolj�anje kvaliteta i

eksploatacijskog vijeka crpili�ta, - anga�irati nova crpili�ta, - prići izgradnji i dogradnji potrebne transportne i distribucijske mre�e.

Uređenje vodotoka i voda - za�tititi područje �upanije od poplava, - provesti radove na regulacijama vodotokova, - vodonogospodarske građevine odr�avati u tehnički i hidrolo�ki ispravnom stanju, - zapu�tene odvodne melioracijske kanale tehnički či�ćenjem i rekonstrukcijom uvesti u

funkciju,

Uređenje poljoprivrednog zemlji�ta - osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, - razvijati sustav navodnjavanja. - detaljnu melioracijsku mre�u prilagoditi i rekonstruirati u skladu s razvojem glavne

kanalske mre�e i uređenjem recipijenata, - povećati kapacitet crpnih postaja, - osigurati vodozahvate za pro�irenje navodnjavanih povr�ina (vodne stepenice,

akumulacije, reverzibilne crpne postaje).

Za�tita krajobraznih vrijednosti - raznolikosti poljoprivrednih kultura, - vizualne kvalitete sudjelovanja poljoprivrednih povr�ina sa �umama, - povezivanja ravničarskog krajobraza na bre�uljkaste predjele prekrivene �umama, - područja s karakterističnim uzorcima naselja, - pojedinačnih markera karakterističnih za Slavoniju (dvorci, crkve, spomenici),

Za�tita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina - poljoprivrednih i �umskih povr�ina, - vodenih povr�ina Drave s pritocima, - podzemnih voda, - prirodne i graditeljske ba�tine. Racionalno kori�tenje i za�tita prostora - optimalno kori�tenje građevinskog područja, - smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja, - usmjeravanje izgradnje na dijelove koji su već opremljeni komunalnom infrastrukturom. - očuvanje za�tićenih i posebno vrijednih dijelova naselja - očuvanje i revitalizacija za�tićenih urbanih cjelina, građevina i prirodnih dobara, - za�tita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.



Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture - pobolj�anje unutarnje organizacije naselja, - razvijanje mre�e sadr�aja dru�tvenih djelatnosti u skladu s razvojem naselja, - osiguranje prostora za zelenilo, �port, rekreaciju i zajedničke potrebe, uređivanjem

neuređenog građevinskog zemlji�ta planski usmjeravati prostorni razvoj naselja, - podizanje razine uređenosti naselja, - uređivanje i odr�avanje javnih prostora, - obnavljanje i uređivanje za�tićenih i posebno vrijednih cjelina i građevina, - usklađivanje namjene i načina izgradnje sa značajem i vrijednostima pojedinih dijelova

naselja. - podizanje razine komunalne opremljenosti naselja, - izgradnja hijerarhijski sređene i funkcionalne prometne mre�e za pje�ački, biciklistički i

motorni tekući promet koja zadovoljava zahtjeve unutarnjeg, izvorno ciljnog i tranzitnog prometa u naselju,

- izgradnje i organiziranje povr�ina i objekata za promet u mirovanju, - organiziranje javnog prijevoza putnika u skladu s potrebama, - izgradnja terminala i objekata za ostale vidove prometa, - razvijanje vodoopskrbnih sustava, sustava odvodnje otpadnih voda te

elektroenergetskog, plinoopskrbnog i telekomunikacijskog sustava u skladu s razvojem naselja,

- osiguranje organiziranog prikupljanja otpada u svim naseljima.

Centar grada Beli�ća



1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova na području Grada Beli�ća Prostorni plan (biv�e) Općine Valpovo (�Slu�beni glasnik Općine Valpovo� 10/82, izmjene i dopune 9/84, 5/85, 1/87, 8/87, 8/89 i 7/91, ��upanijski glasnik� 2/99 i 5/99)

Prostor obuhvaćen Prostornim planom (biv�e) općine Valpovo danas obuhvaća područje na kojemu se novim teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske nalaze četiri nove jedinice lokalne uprave - Gradovi Valpovo i Beli�će, te Općine Bizovac i Petrijevci. Koncept prostornog razvitka definiran Prostornim planom (biv�e) općine Valpovo koji je bio izrađen jo� 1982. godine (za razdoblje do 2015. godine) bio je odraz tada�njeg shvaćanja gospodarskog razvoja kojime je glavno te�i�te bilo na razvitku dru�tvenog sektora poljoprivrede i industrije. U razvitku primarnog sektora prednost je tako bila dana daljem procesu okrupnjavanja posjeda i intenzivnoj eksploataciji poljoprivrednog zemlji�ta preko poljoprivrednog kombinata.

Planirano je da će i dalje postojati 27 naselja, s time da su 4 naselja svrstana u kategoriju centralnih, a 8 u kategoriju djelomično centralnih funkcija. Naselje Valpovo (u konurbanom području s Beli�ćem i Bistrincima) tretirana je kao jedinstvena aglomeracija, s velikim povr�inama za razvitak. Bizovac je utvrđen kao lokalni centar (sekundarni industrijski centar), a Petrijevci kao lokalni centar i nositelj poljoprivredne proizvodnje istočnog dijela područja. Naselja djelomično centralnih funkcija su bila Veli�kovci, Bocanjevci, Ivanovci, Harkanovci, Ladimirevci, Samatovci, Brođanci i Nard. Predviđena stambena izgradnja (skoro 6.000 stanova) trebala je biti realizirana većinom u aglomeraciji Valpovo-Beli�će, a samo djelomično u Bizovcu, Petrijevcima, Bistrincima, Samatovcima, Marjančcima, Ladimirevcima i Gorici Valpovačkoj.

Predviđene granice građevinskog područja osiguravale su kontinuirani i odmjereni razvitak

naselja, s te�njom da se izbjegne urbanizacija razvučenog tipa uz cestu. Prostor za razvitak industrije bio je povećan s 100 ha na 240 ha (samo povećanje zone Kombinata �Beli�će� iznosilo je 100 ha), a planirane su i manje industrijske zone u naseljima Bizovac, Petrijevci, Veli�kovci i Ivanovci. Također je bila planirana gradnja hidroelektrane Beli�će, razvoj plinskog sustava, te istra�ni radovi u ju�nom dijelu (nafta i termalni izvori). U Bizovcu je planiran razvoj turističko-medicinsko-rehabilitacijskog centra Bizovačke toplice, razvoj turističko-rekreacijskog lokaliteta Satnički ribnjak, rekreacijske zone u Bistrinci, Gat, Nard, Ladimirevci i uz Dravu (sveukupno oko 100 ha). Poljoprivredne su povr�ine za potrebe razvoja trebale biti smanjene za 377 ha, a �umske povr�ine povećane za 245 ha (po�umljavanje uz Dravu i zapadno od Valpova).

Razvitak prometnog sustava temeljio se na postojećeoj regionalnoj cesti Osijek-Valpovo-

Donji Miholjac, postojećem magistralnom pravcu (Podravska magistrala) i planiranaom koridoru Transeuropske magistrale (TEM) koji je trebao prolaziti uz istočnu granicu, a planirana je i gradnja �eljezničke pruge Bizovac-Valpovo-Donji Miholjac. Razvitak elektroenergetike planiran je na sistemu 110/35/10 kV, a glavnina potreba se podmiruje iz TS 35/10 kV Valpovo i planirane TS 110/35/10 kV Valpovo-Beli�će.

Bio je planiran i nastavak melioracije, odvodnjavanja i navodnjavanja zemlji�ta, te uređenje

i rekonstrukcija vodoza�titnih nasipa (u sklopu hidroenergetskog rje�enja Drave i izgradnje HE Beli�će). Predviđao se nastavak istra�nih radova na iznala�enju novih zaliha vode za piće, a predlo�en je i koncept rje�enja odvodnje i proči�ćavanja otpadnih voda. Plinifikacija je temeljena na tada postojećim magistralnim plinovodima.

Za�tita i unapređenje čovjekove okoline obrađeni su kroz za�titu spomenika kulture, za�titu

spomenika prirode, za�tita estetskih vrijednosti krajolika i naseljenih cjelina, kao i za�tita tla, vod i zraka.

Po usvajanju PPO Valpovo 1982. godine (SG 10/82) za temeljni dokument je izrađeno nekoliko izmjena i dopuna, no radilo se o usklađenju sa zakonskim obvezama i prilagodbama pojedinim konkretnim zahtjevima koji nisu zadirali u koncepciju plana:



- izmjenama (SG 09/84) mjenjane su granice građevnog područja za područja

sekundarnog stanovanja; - izmjenama i dopunama (SG 05/85) plan je usklađen s novim zakonskim obvezama, te

dopunjen granicama građevnih područja i provedbenim odredbama kojima se detaljno propisuju uvjeti i način kori�tenja prostora;

- izmjenama (SG 01/87) ispravljene su gre�ke u planu namjene povr�ina; - izmjenama i dopunama (SG 08/89) korigirane su provedbene odredbe plana; - izmjenama (SG 01/89) prenamijenjene su dvije parcele u Bocanjevcima; - Izmjenama i dopunama (SG 07/91) mjenjane su granice građevnog područja za

područja sekundarnog stanovanja i uvjeti izgradnje gospodarskih građevina izvan građevinskog područja.

Kako je ocjenjeno da je Prostorni plan (biv�e) općine Valpovo iz 1982. godine u velikom

dijelu neprimjenjiv u dana�njim uvjetima, u skladu s tada�njim zakonom, u SG 2/90 objavljena je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Valpovo. Kako je za prostor biv�e Općine Valpovo bila na snazi "Uredba o prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske" (NN 14/94) plan je izrađen do faze Nacrta plana sa prijedlogom revidiranih granica građevinskih područja, te novih provedbenih odredbi, no nije usvojen.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća iz 1995. godine

ocijenjeno je kako je potrebno dovr�iti Izmjene i dopune PPO u skladu sa Odlukom o izradi (SG 2/90). Kako se na području biv�e općine Valpovo danas nalaze četiri jedinice lokalne samouprave, Izmjene i dopune Prostornog plana (biv�e) općine Valpovo je, po provođenju javne rasprave i dobivanju suglasnosti Ministarstva graditeljstva i za�tite okoli�a, usvojila �upanijska skup�tina (objava u �G 05/99).

Izmjenama i dopunama Prostornog plana (biv�e) općine Valpovo iz 1999. godine izvr�eno

je usklađivanje s aktuanom zakonskom regulativom i prioritetnim zahvatima u prostoru, te je obuhvaćeno:

- planirana je trasa mosta preko Drave kod Beli�ća i pristupne prometnice koje povezuju Baranju s ostalim prostorom Istočne Hrvatske;

- redefinirane su planske postavke odvodnje (mogućnost formiranja grupnih odvodnih sustava za vi�e naselja);

- plinifikacija Baranje je orijentirana na visiokotlačni plinovod Beli�će - Osijek; - regulirane su promjene u prijenosnom sustavu elektroenergetske mre�e, te stvoreni

planski preduvjeti za izgradnju novog 400 kV interkonektivnog voda Ernestinovo - Pecs koji prolazi područjem biv�e Općine Valpovo,

- utvrđene su nove cjelovite i sveobuhvatne odredbe za provođenje koje su usklađene s va�ećom zakonskom regulativom.

Potaknut odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) ali i

činjenicom da je temeljni dokument prostornog uređenja na području Grada Beli�ća star čak 19 godina (u međuvremenu su rađene samo izmjene i dopune), a promjene nastale u međuvremenu tako su temeljite da je plan u velikom dijelu neprimjenjiv za dana�nje potrebe, Grad Beli�će je pristupio aktivnostima na izradi Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Beli�ća utvrđene su polazne postavke za izradu Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća. Neaktualnost va�ećeg Plana očituje se u sljedećim segmentima:

Građevinska područja naselja - za naselja u III. kategoriji (neizgrađeni dio naselja veći od 50% izgrađenog dijela)

potrebno je smanjiti građevinska područja, Nova teritorijalna organizacija - potreba izrade novih prostornih planova uređenja za novoutvrđene jedinice lokalne

samouprave (Grad Beli�će, Grad Valpovo, Općina Bizovac i Općina Petrijevci).



Odredbe za provođenje - postojeći plan nema odredbe za provođenje propisane va�ećim zakonom, već su one

uglavnom uobličene u dijelu Plana pod nazivom �Smjernice i mjere za realizaciju Prostornog plana�. Također, potrebno je definirati i uvjete gradnje izvan građevinskih područja, a u smislu članka 42. Zakona o prostornom uređenju.

Industrijske i druge gospodarske zone - planom predviđene zone za razvitak industrije, velikih individualnih gospodarstava,

stočarskih farmi i turističko-rekreacijskih zona su predimenzionirane. Za�tita čovjekova okoli�a - planom je predviđeno odlaganje komunalnog otpada na lokaciji u dodiru s naseljenim

područjem Beli�ća, Vodna stepenica Beli�će - nakon izrade Plana rađena su dodatna istra�ivanja, kojima je lokacija nekoliko puta

mijenjana (trenutna je lokacija nizvodno od Beli�ća, u blizini Osijeka). Ovu bi činjenicu trebalo ponovno sagledati i interpretirati.

Prometni sustav - veći dio planiranog prometnog sustava nije aktualan, te bi trebalo ponovno valorizirati

sljedeće prometne elemente: - utvrditi točni polo�aj TEM-II i uskladiti s trasom na području Baranje, - ponovno sagledati potrebe korekcija na regionalnim cestama, - utvrditi potrebu za izgradnjom pruge Valpovo - Donji Miholjac, - mre�u cesta korigirati s novom teritorijalnom podjelom RH, - ispitati mogućnost gradnje predlo�enog koridora nove ceste od mosta na Dravi kod

Beli�ća do postojeće ceste Valpovo-Donji MIholjac, - naznačiti mogućnosti razvoja robnog terminala uz �eljezničku stanicu u Beli�ću i

riječnog pristani�ta na Dravi. Vodoprivreda - planirani vodoopskrbni sustav ne odgovara dana�njim saznanjima i novim

koncepcijama. Planom je bilo predviđeno da se naselja, izuzev konurbacije Valpovo-Beli�će-Bistrinci, snabdijevaju vodom iz bu�enih bunara. Ova je koncepcija u međuvremenu promijenjena, jer se razvija sustav opskrbe iz zajedničkog vodovoda s izvori�tem Jarčevac kod Petrijevaca.

Osnova kori�tenja i za�tite prostora (biv�e) Općine Valpovo

Ovaj dokument je izrađen u cilju uspostavljanja jedinstvenog sustava pokazatelja u prostoru, te stvaranja kvalitetne podloge za izradu prostorno-planske dokumentacije za područja jedinica lokalnih samouprava: Grada Valpova, Grada Beli�ća, Općine Bizovac i Općine Petrijevci. Ovim dokumentom date su osnovne smjernice za kori�tenje i za�titu prostora nekada�nje općine Valpovo.

Generalni urbanistički plan Valpovo-Beli�će-Bistrinci (SG 2/76, 1/89, 8/89 i �G 4/96)

Prostor obuhvaćen Generalnim urbanističkim planom Valpovo-Beli�će-Bistrinci obuhvaća područje na kojemu se po novom teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske nalaze dvije jedinice teritorijalne samouprave: Grad Valpovo i Grad Beli�će. Potreba za izmjenama i dopunama GUP-a Valpovo-Beli�će-Bistrinci ukazala se jo� prije desetak godina. Izmjene i dopune GUP-a bile su izrađene do faze Nacrta plana, no provođenje javne rasprave i verifikacija plana nisu bili obavljeni zbog primjene "Uredbe o prostornom uređenju u ratom zahvaćenim područjima Republike Hrvatske".

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća ocijenjeno je kako je, i pored zastoja do kojega je do�lo zbog primjene "Uredbe", potrebno dovr�iti Izmjene i dopune GUP-a u skladu sa Odlukom o izradi (SG 5/91), te je izrađen konačni elaborat Izmjena i dopuna GUP-a i provedena javna rasprava.



Kako se područje obuhvata GUP-a Valpovo - Beli�će - Bistrinci nalazi na području dvije

jedinice teritorijalne samouprave, Izmjene i dopune GUP-a je usvojila �upanijska skup�tina u srpnju 1996. godine (�G 04/96).

U odnosu na temeljni dokument, Izmjenama i dopunama GUP-a Valpovo-Beli�će-Bistrinci nisu se bitno mijenjali planski pokazatelji vezani na bilans kori�tenja i namjene prostora, već se izmjene odnose prvenstveno na usklađivanje pojedinih detalja i prenamjenu pojedinih prostora. Mjere za�tite okoli�a u sklopu GUP-a Valpovo-Beli�će-Bistrinci također nisu korigirane niti dopunjene Izmjenama i dopunama GUP-a.

Izmjene i dopune prvenstveno se odnose na slijedeće: - u dijelu GUP-a koji se odnosi na stanovanje smanjen je intenzitet vi�estambene

izgradnje, te povećan broj gradili�ta za potrebe obiteljske izgradnje ; - u dijelu GUP-a koji se odnosi na javne sadr�aje drugačije su definirane pojedini

planirani sadr�aji i funkcije, te fleksibilnije tretirane ostale vrste sadr�aja uvođenjem kategorije "javne građevine i sadr�aji";

- u dijelu GUP-a koji se odnosi na gospodarske sadr�aje realnije je postavljena procjena potrebe �irenja novih industrijskih zona vezano uz BELI�ĆE dd, te je planiran niz manjih zona proizvodnih, skladi�nih i servisnih kapaciteta na pogodnim lokacijama u gradskom području ;

- u prometnom dijelu GUP-a za�tićeni su planirani �eljeznički koridori i preispitane trase pojedinih cestovnih pravaca ;

- Provedbene odredbe su korigirane u skladu sa novim pristupom u planiranju prostora.

Grad Beli�će



1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU

NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske

pokazatelje

Za ocjenu demografske slike bitni su podaci o kretanju ukupnog stanovni�tva, njegovu razmje�taju i strukturi, a moguće ih je pratiti na temelju slu�benih popisa stanovni�tva.Kretanje ukupnog stanovni�tva �upanije u razdoblju 1961.-1991. godine je imalo oscilirajuću dinamiku s prosječnom godi�njom stopom rasta 0,38 �to je bilo sporije od Republike Hrvatske (0,50) u istom razdoblju. U kretanju po prostornim jedinicama (lokalne samouprave) bile su ispoljene dvije krajnosti: progresija i depopulacija, pri čemu ova potonja dominira. Slika razmje�taja pokazuje koncentraciju stanovni�tva oko malog broja sredi�ta i depopulaciju čak 57% područja �upanije. Demografsku sliku �upanije karakterizirao je nepovoljan razmje�taj stanovnika i duboka demografska starost.

U razdoblju između dva posljednja popisa stanovni�tva (1991.-2001. godine) su se

dogodile značajne demografske promjene. Dogodio se ratni egzodus stanovni�tva u područjima koja su bila sedam godina privremeno okupirana, a u područjima koja nisu bila zahvaćena ratom, privremeno su bili smje�teni ratni migranti i iz susjedne dr�ave Bosne i Hercegovine. U inače slabo razvijenim dijelovima �upanije nastavili su se negativni demografski procesi. Obnova ratom zahvaćenih područja i povratak stanovni�tva su u tijeku, te nije moguće utvrditi dana�nje demografske karakteristike tih područja.

Mo�e se konstatirati da su na većem dijelu prostora �upanije bili prisutni negativni

demografski procesi u kvantitativnom i kvalitativnom smislu, �to pokazuje da �upanija populacijski slabi. Slični su odnosi i na području Grada Beli�ća, gdje je broj stanovnika iz 1991. godine (12.456 stanovnika) pao na 11.786 stanovnika (popis 2001. godine). Na samo naselje Beli�će otpadalo je 2001. godine 61 % od ukupnog broja stanovnika Grada Beli�ća. S obzirom na ovu činjenicu, mo�e se ustvrditi da se Grad Beli�će suočava, odnosno da će se uskoro suočiti (ukoliko se ovo stanje ne promijeni) s problemom nedovoljnih demografskih resursa kao osnovnog čimbenika razvoja.

Prostornim planom Osječko - baranjske �upanije dugoročno je planirano da, uz određene

poticajne mjere Dr�ave i �upanije, broj stanovnika samog naselja Beli�će naraste na 9.000 stanovnika 2015. godine. Ovim se planom, uzimajući u obzir sve činjenice, kao i poznate podatke o osnovnim demografskim obilje�jima stanovni�tva Grada Beli�ća, procjenjuje broj stanovnika grada Beli�ća 2015. godine na 7.500 stanovnika, a ukupni broj stanovnika Grada Beli�ća na 12.200 stanovnika planske 2015. godine.



1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske i

prostorne pokazatelje

Gospodarski pokazatelji Među djelatnostima gospodarskih subjekata najzastupljenije su djelatnosti industrije,

poljoprivrede, trgovine i poslovnih usluga (tercijarni sektor). Rezultat takvih strukturalnih promjena je jačanje malog i srednjeg poduzetni�tva te ga�enje ili vlasnička transformacija nekad velikih poduzeća.

Većina industrijskih kapaciteta su djelatnosti s dugogodi�njom tradicijom, uglavnom locirane u rubnim dijelovima gradskih naselja, međutim, nerijetko, �irenjem izgradnje one su ostale utkane u urbano tkivo (biv�i kombinat �Beli�će� u Beli�ću). U većini drugih naselja nikada do sada nisu niti stvoreni prostorni uvjeti za lociranje kapaciteta, budući je u ruralnim područjima bila primarna poljodjelska proizvodnja. Danas, kada su stvoreni sustavni uvjeti za razvoj poduzetni�tva, jedinice lokalne samouprave i investitori suočeni su s problemima nedostatka adekvatnih prostora. Čine se napori da se ova prepreka ukloni, na način da se va�eća (pri tomu vrlo stara) prostorno planska dokumentacija izmjeni i dopuni, no to je slo�en i često dugotrajan proces.

BELI�ĆE DD za proizvodnju papira, kartonske ambala�e, strojeva, primarnu i finalnu

preradu drva i suhu destilaciju drva, reorganiziran i sa smanjenim brojem djelatnika (2.200 zaposlenih), nastavlja tradiciju prerade drveta i proizvodnje papira na postojećeoj lokaciji u Beli�ću. Tvrtka je organizirana u sljedeća dru�tva s ograničenom odgovorno�ću:

TVORNICA ZA PRERADU DRVA d.o.o. - proizvodnja piljene građe i proizvoda

suhe destilacije drveta TVORNICA STROJEVA d.o.o. - proizvodnja strojeva posebne

namjene, elektronike i proizvoda od plastike

TVORNICA ELEKTROOPREME d.o.o. - proizvodnja opreme za kontrolu industrijskih procesa

Tvrtka SANTAJ-PLASTIKA d.o.o. iz Beli�ća (37 zaposlenih) bavi se proizvodnjom

proizvoda od plastičnih masa. U grupaciji trgovine na malo i veliko ističe se tvrtka TERNI d.o.o iz Beli�ća.

Tvrtka KRUPP BELI�ĆE ELASTOMERTECHNIK d.o.o. bavi se proizvodnjom strojeva za posebne namjene.

Osim ovih najvećih tvrtki, postoji čitav niz manjih (ispod 20 zaposlenih), koje se bave različitim djelatnostima:

- prerađivačka industrija, - graditeljstvo, - trgovina na malo i veliko, - ugostiteljstvo, - promet, skladi�tenje i veze, - poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge, - ostale dru�tvene, socijalne i osobne uslu�ne djelatnosti. Prirodni resursi Najznačajniji prirodni resursi Grada Beli�ća je poljoprivredno zemlji�te, te vodni i

hidroenergetski potencijal rijeke Drave. U pogledu kori�tenja poljoprivrednog zemlji�ta postoje ograničenja, koja proizlaze iz prirodno-fizičkih karakteristika prostora, ili su nastala kao rezultat dosada�njeg dru�tveno-gospodarskog i prostornog razvoja. Iako su ograničavajući čimbenici brojni, treba naglasiti da postoji značajan potencijal (prirodni i izgrađeni) koji je do sada u velikoj mjeri kori�ten, ali za čije kori�tenje postoje jo� veće mogućnosti. Uz primjenu odgovarajuće tehnologije, očuvanje kvalitete zemlji�ta i poticajne mjere ovo područje mo�e postati veći proizvođač hrane nego �to je bilo do sada.



Globalno gledano mogućnosti kori�tenja voda kao prirodnog resursa zadovoljavaju

sada�nje i potrebe u bli�oj budućnosti: - u prometnom smislu plovni put Dravom je moguće rekonstruirati na Vb klasu, - procjenjeni hidroenergetski potencijal je cca 680 GWh/god., - za navodnjavanje i industrijske vodozahvate je izgradnjom VS Donji Miholjac i VS

Osijek moguće navodnjavati cca 80% poljoprivrednog zemlji�ta, - u ribnjačarskom uzgoju konzumne ribe moguće izgradnjom VS na Dravi osigurati

gravitacijski dotok vode za nove lokacije ribnjaka u nizinskim dijelovima, - u turističko-�portsko-rekreacijskim djelatnostima sada�njim visokim potencijalima mogu

se pridru�iti akumulacijska jezera VS na Dravi sa cca 124 km2 povr�ine .

Dru�tvene djelatnosti Osnovni sustav dru�tvenih djelatnosti i mre�a dru�tvene infrastrukture daje solidnu osnovu

za daljnji razvoj dru�tvenih djelatnosti i dobro je polazi�te za dru�tveni razvoj u cjelini. Mre�a osnovnih �kola je razvijena i omogućuje svim osnovno�kolskim obveznicima redovito pohađanje �kole pod najpovoljnijim uvjetima, a u pogledu gustoće i prostornih uvjeta kvalitetno je uzdignuta izgradnjom osnovnih i područnih �kola, te područnih odjeljenja i u malim naseljima.

Prometni sustav Gustoća zemaljske cestovne mre�e u principu zadovoljava. Drugačija je slika, ako se

analiziraju podaci o �irinama, vrsti i stanju kolnika. Ocjena stanja upućuje na potrebu modernizacije i rekonstrukcije �upanijskih i lokalnih cesta radi podizanja tehničkih parametara (posebno �irina kolnika), te na potrebu podizanja standarda odr�avanja svih, a naročito �upanijskih i lokalnih cesta radi povećanja sigurnosti učesnika u prometu.

Stanje infrastrukture �eljezničkog prometa je kritično iz vi�e razloga (mala nosivost, ograničene brzine po pojedinim prugama, sigurnost prometovanja zaostaje, stanje telekomunikacijskog sustava je lo�e, kolodvorski su kolosijeci nedovoljne korisne du�ine, stanje osiguranja putnih prijelaza je nezadovoljavajuće i dr.).

Na rijeci Dravi, za potrebe riječnog prometa, na dionici od u�ća do Osijeka vodostaji dozvoljavaju plovnost prosječno 8 mjeseci godi�nje. Prema preuzetim međunarodnim obavezama tu dionicu treba osposobiti za IV. klasu plovnog puta. Plovnost uzvodno od Osijeka će se definitivno rije�iti tek izgradnjom vi�enamjenskih vodnih stepenica.

Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan po�tanski ured i prosječnom broju stanovnika koji dolazi na jedan po�tanski ured, područje Sredi�ta po�ta Osijek je po gustoći po�tanskih ureda ispod prosjeka Republike Hrvatske.

Ocjena stanja telekomunikacijske mre�e ukazuje na visoki i ujednačeni stupanj razvijenosti telekomunikacijskog sustava. Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija pokazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.

Izgrađena mre�a oda�iljača i veza funkcionira dobro, te omogućava kvalitetni prijam emitiranih signala HRT-a i lokalnih radio i TV programa

Energetski sustav Veledistribucijska (magistralna) plinska mre�a, kao i distribucijska, je gotovo u cijelosti

izgrađena i omogućava opskrbu potro�ača prirodnim plinom potrebnim količinama plina. Stanje opskrbe električnom energijom cijele Istočne Hrvatske vrlo je nepovoljno.

Proizvodnja električne energije postoji samo u gradu Osijeku koja ne zadovoljava ni potro�nju �upanije. Povezanost prijenosnom mre�om s ostalim dijelovima Hrvatske i �irim okru�enjem također ne omogućava sigurnu opskrbu električnom energijom, pogotovo prekidom pojedinih prijenosnih pravaca zbog ratnih razaranja. Distribucijska mre�a se zbog velikih razaranja obnavlja u granicama mogućnosti. Mogućnosti postojeće elektroenergetske mre�e u prijenosnom i distribucijskom sustavu su tolike da nesigurno podmiruju sada�nje smanjene potrebe potro�ača za električnom energijom i ne omogućavaju razvoj. Zbog toga su prioriteti: rekonstrukcija i dogradnja prijenosnog sustava uz povezivanje s okru�enjem, izgradnja novih izvora električne energije (TE Valpovo, HE Osijek), te istovremena rekonstrukcija, obnova i dogradnja distribucijskog sustava.



Pored konvencionalnih izvora energije postoje mogućnosti i za kori�tenje alternativnih

izvora energije. Procjenjujući alternativne izvore energije s prostorno-planerskog aspekta mo�e ih se podijeliti u dvije skupine i to na one za koje nije potrebno osigurati dodatni prostor, te one za koje treba osigurati dodatni prostor. Za ogrijevno drvo i drvni otpad, zatim biljni otpad, ostalu biomasu i bioplin, te sunčevu energiju (u koliko se ne radi o većim jedinicama) ne treba osigurati dodatni prostor.Za male hidroelektrane i vjetroelektrane, te veće jedinice za iskori�tavanje sunčeve energije potrebno je osigurati dodatni prostor, često izvan granica građevinskih područja.

Vodnogospodarski sustav Opskrba pitkom vodom Temeljne analize ukazuju da na području �upanije ima dovoljno raspolo�ivih rezervi vode

koja osigurava dugoročnu osnovu za razvitak kvalitetne vodoopskrbe. To su u prvom redu resursi podzemnih voda koje je nu�no koristiti na način da se za�tite postojeći zahvati vode u krajnjem pro�irenom prostoru i potro�nji, ali i rezervira budući prostor za nova crpili�ta.

Aktualni zahtjevi i sada�nji trendovi razvoja vodoopskrbe vezani su uz pro�irenje sustava na prigradska naselja i uključenje ruralnih sredina u javnu vodoopskrbu kao i izgradnja osnovnih transportnih magistralnih vodova.

Povezivanje postojećih vodoopskrbnih sustava neminovna je perspektiva razvoja jer se na taj način osigurava pokrivanje manjkova vode s područja koja imaju vi�kove vode uz uključenje svih naselja uz pravce povezivanja (naselja bez javne vodoopskrbe, naselja s izgrađenim vodovima čija izvori�ta ne odgovaraju kriterijima za pitku vodu, naselja koja imaju resurse kvalitetne pitke vode koja se uključuju u sustav).

Opskrba tehnolo�kom vodom i vodom za navodnjavanje Ovo snabdijevanje ovisi o raspolo�ivim količinama vode odgovarajuće (II.) kategorije

svrstane prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 08/99.). Uzorkovanjem i analizom uzoraka prema ustaljenom programu, vode rijeke Drave svrstane su u III. vrstu. Ovo vrijedi generalno i za pritoke Vučicu i Kara�icu. Ograničenje za �iroku primjenu navodnjavanja su reljefne karakteristike prostora, �to je barem djelomično savladivo izgradnjom planiranih VS na Dravi. Posebnog su značaja u tome smislu VS Osijek na rijeci Dravi, jer bi uz navodnjavanje velikih povr�ina poljoprivrednog tla omogućile iskori�tenje energetskog potencijala voda i pobolj�anje karakteristika plovnog puta rijeke Drave. Odvodnja i proči�ćavanje otpadnih voda

Osnovna koncepcija odvodnje i proči�ćavanja otpadnih voda većih urbanih cijelina zacrtana je u okviru planova za�tite voda u slivu Drave početkom osamdesetih. Prema tim planovima rađeni su projekti, te razvijana kanalizacijska mre�a i izgrađen uređaj za proči�ćavanje otpadnih voda u Beli�ću. Izvedeni sustavi i građevine odvodnje i proči�ćavanja doprinose djelomičnom pobolj�anju higijensko sanitarnog stanja na područjima gdje su izgrađeni, ali bitno ne doprinose smanjenju ukupnog tereta zagađenja i za�titi recipjenata.

U izvangradskim naseljima ne postoje organizirani sustavi odvodnje i proči�ćavanja. Pojedinačna rje�enja; septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne dr�eći se osnovnih sanitarno tehničkih principa.

Uređenje vodotoka i voda Regulacijski radovi i uređenje korita Drave trebaju osigurati �irinu korita od 180 m pri

srednjoj vodi. �est dionica djelomično je regulirano utvrđivanjem obala na mjestima drastične erozije i gdje je potrebna za�tita objekata na obali. Uz Dravu je izgrađeno ukupno 75,34 km nasipa, koji zaobalje u potpunosti osiguravaju od vanjskih voda. Ovi su nasipi (posebno oni u zoni ratnih operacija) o�tećeni, pa je potrebno razminiravanje i popravak.

Glavni recipijenti na slivnom području Kara�ica-Vučica su rijeka Vučica i rijeka Kara�ica. Sada�nje stanje korita Vučice je takvo da mo�e preuzeti tek 50% velikog vodnog vala stogodi�njeg povratnog razdoblja, a ako se tome doda usporno djelovanje rijeke Drave koje se�e do 25 km od u�ća, vidi se neophodnost regulacije toka rijeke Vučice. Uređenje sliva podrazumijeva osim toga i izgradnju brdskih akumulacija ili retencija na pritocima rijeke Vučice.



Tijekom 1998. i 1999. godine pristupilo se izradi Glavnog projekta regulacije rijeke Vučice,

a u programu kapitalnih ulaganja slivnog područja predviđena su sredstva za izvođenje radova na regulaciji za prvih 8 km od u�ća.

Radovi na regulaciji rijeke Kara�ice obavljani su djelomično po pojedinim dionicama i uglavnom u smislu interventnih radova. Najbitniji su obavljeni krajem pro�log stoljeća prokopom ozračenih kanala prema rijeci Dravi, među koje pripada i Gatski kanal (koji spaja Kara�icu s Dravom u visini mjesta Gat te usmjerava u Dravu velike vode srednjeg toka Kara�ice).

Uz rijeku Vučicu je izgrađeno i 12,13 km nasipa. Osim ovih i onih uz rijeku Dravu u slivnom području nema obrambenih nasipa jer se podu�ne deponije nastale pri či�ćenju vodotoka ne mogu prihvatiti kao nasipi. Generalno, stanje reguliranosti ovoga slivnog područja nije zadovoljavajuće.

Melioracijska odvodnja Melioracijska odvodnja rje�ava se mre�om glavnih odvodnih kanala I. i II. reda oslonjenom

na glavne recipijente, te detaljnom mre�om kanala III. i IV. reda, dopunjenom po potrebi crpnim postajama, stepenicama, ustavama i drugim hidrotehničkim građevinama. Kanalska mre�a melioracijske odvodnja Slivnog područja "Kara�ica-Vučica" uz 379 km glavnih kanala, ima i 2.276 km kanala detaljne mre�e. Kanalima detaljne mre�e se u proteklom razdoblju posvećivala osnovna pa�nja, posebno u okviru provođenja komasacija pa su u relativno dobrom stanju. Rad sustava ovisi u velike o reguliranosti glavnih recipijenata, koja je nedostatna.

Navodnjavanje Trenutno se na ovom slivnom području u okviru dva pilot-projekta vr�i navodnjavanje, a

navodnjavaju se i izvjesne ali nekvantificirane povr�ine individualnih poljoprivrednika. Voda za navodnjavanje se pribavlja iz vodotoka Vučice i Kara�ice i dijelom iz kanalske mre�e. 1.4.3. Za�tita prirode i okoli�a

Za�tićena prirodna ba�tina Temeljem Zakona o za�titi prirode (NN 30/94 i 72/94) na području obuhvata Grada Beli�ća

nema za�tićenih lokaliteta prirodne ba�tine.

Za�tićena kulturna dobra Stanje nepokretnih kulturnih dobara, s obzirom na ratne i poratne prilike je relativno

zadovoljavajuće. Stanje nepokretnih kulturnih dobara pogor�ano je ratnim djelovanjem u Domovinskom ratu. Agresorski napadi i bombardiranja često su bili usmjereni upravo na spomenike kulture, posebno sakralne građevine. Za�tita i obnova nepokretnih kulturnih dobara provodi se kontinuirano, a financira se iz različitih izvora. Tijekom 1998. godine za�titni radovi su se izvodili na deset lokaliteta, pri čemu se neki odnose na vi�e građevina unutar cjelina.

Prema dostavljenom Popisu kulturnih dobara Grada Beli�ća od 21.01.2003. godine, na području Grada Beli�ća ukupno su evidentirana 23 spomenika kulture u kategorijama profanih, etnolo�kih i NOB spomenika:

Graditeljski sklop - kompleks radničkih zgrada u Beli�ću Civilne građevine - 9 stambenih građevina (u naseljima Bocanjevci, Gat,

Gorica Valpovačka, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci) Sakralne građevine - poklonac sv.Ane u Bistrincima Građevine javne namjene - muzej i upravna zgrada u Beli�ću - 3 gospodarske građevine (u naseljima Bocanjevci i

Vinogradci) Spomenici NOB-a - 5 lokacija u Beli�ću.



Stanje okoli�a Na području Grada Beli�ća mjerenje kakvoće zraka provodi se u mjernoj postaji u gradu

Beli�ću od 1995. godine (na lokaciji kod ambulante). Razmatrajući ispitivanja kakvoće zraka za mjerno razdoblje mo�e se utvrditi da izmjerena kakvoća zraka pripada I. kategoriji kakvoće zraka (čist ili neznatno oneči�ćen zrak).Preporučena vrijednost kakvoće zraka s obzirom na rezultate mjerenja oneči�ćenja zraka talo�nom tvari iznosi 20 g/100 m2/dan.

Postojeća ispitivanja kakvoće zraka potrebno je dopuniti utvrđivanjem koncentracije olovnih spojeva, du�ikovih oksida, ugljik-oksida kao i konačnih produkata izgaranja goriva u motorima te količine lebdećih čestica u zraku. Uz to potrebno je nastaviti mjerenja, te načiniti katastar emisija kako bi se kompletiralo poznavanje kakvoće zraka na području �upanije.

Za�tita voda propisana je Zakonom o vodama (NN 107/95.), a ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i izvorima oneči�ćenja, sprečavanjem, ograničavanjem i zabranjivanjem radnji i pona�anja koji mogu utjecati na oneči�ćenje voda i stanja okoli�a u cjelini te drugim djelovanjima usmjerenim očuvanju i pobolj�anju kakvoće i namjenske uporabljivosti voda. Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98.) na osnovi izračunate mjerodavne vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode. Uređaj za proči�ćavanje otpadnih voda u Beli�ću saniran je u kolovozu 1997.godine (o�tećen u ratu) i od tada radi kontinuirano.

Područja na kojima se nalaze izvori�ta moraju biti za�tićena od namjernog ili slučajnog zagađenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izda�nost. Nakon izrade Studije razvitka vodoopskrbe na području Osječko-baranjske �upanije utvrdit će se sva izvori�ta kao i zone sanitarne za�tite.

Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati o�tećenja njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Sve povr�ine tla sposobne za poljoprivrednu proizvodnju raspoređene su prema plodnosti u osam bonitetnih klasa i dvije potklase u svakoj klasi (Pravilnik o bonitiranju zemlji�ta, NN 47/82, 50/82). Procjena kakvoće �umskih tala utvrđuje se bodovanjem trajnih svojstava njihove plodnosti. Uzme li se u obzir podjela tala između poljoprivrede i �umarstva, tada �umarstvu pripadaju V., VI. i VII. bonitetna klasa.

Procjenjeni oblici i uzroci o�tećenja tala pokazuju da je na području istočne Hrvatske prisutno srednje i jako o�tećenje tala uzrokovano pesticidima i drugim biocidima, komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, smanjenjem humusa, stagnacijom vode u tlu, kvarenjem strukture i zbijanjem tla, izgradnjom naselja, tvornica te trajnih građevinskih objekata. Radi očuvanja tala mora se uspostaviti sustav trajnog motrenja kojim bi se prikupile podrobne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih čimbenika i ljudskih aktivnosti na tlo kao i procesima o�tećenja i oneči�ćenja tala.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA �UPANIJSKOG ZNAČAJA

Ciljevi prostornog razvoja �upanijskog značaja definirani su Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije, kao i sektorskim studijama izrađenim za potrebe istog plana. S obzirom da Prostorni plan �upanije plan vi�eg reda u odnosu na PPUG Beli�će, navedeni ciljevi uvr�teni su, u svom sublimiranom obliku, u PPUG Beli�ća kao ciljevi prostornog razvoja. 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

Razvoj gradova naselja

Na području Grada Beli�ća odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku,

a koji je praćen pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela naselja, te smanjivanjem broja stanovnika u seoskim naseljima. Imajući u vidu navedene procese, kao osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:

- policentrični razvoj mre�e naselja, - poticanje gospodarskog jačanja manjih sredi�ta, - ograničenje �irenja naselja sekundarnog stanovanja, - revitaliziranje ruralnih naselja na područjima demografske stagnacije, - u ruralnim naseljima poticanje usmjerenja u pravcu turističkog razvoja, - povećanje razine infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja, - jačanje povezanosti poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima. - razvoj dru�tvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmje�tajem stanovni�tva, - uskladiti mre�u i hijerarhiju javnih slu�bi s razvojem sustava sredi�njih naselja, - podizati i pobolj�avati standard i kvalitetu usluga dru�tvene infrastrukture.

Razvoj infrastrukturnih sustava

Prometni sustav U utvrđivanju ciljeva razvoja prometnog sustava potrebno je podr�ati razvojne ciljeve, te

promovirati ciljeve i programe �upanijskog nivoa i uklopiti ih u cjelinu prometnog sustava. Cestovni promet - rje�avanje konfliktnih točaka tranzitnog prometa i naselja, - pobolj�anje prometne povezanosti pograničnog područja i područja posebne dr�avne

skrbi s ostalim dijelovima �upanije. �eljeznički promet - pobolj�anje tehničko-tehnolo�kih uvjeta na �eljezničkim prugama i čvori�tima, - rekonstrukcija �eljezničkih čvori�ta sukladno novoj prometnoj organizaciji, - pobolj�anje signalnih i telekomunikacijskih sustava i sigurnosti putnih prijelaza, Po�tanska mre�a - dostizanje vi�e razine razvijenosti po�tanske mre�e i prometa, a najmanje do prosjeka

na razini Dr�ave. Telekomunikacijski sustav - odr�avati i pobolj�avati dostignutu razinu razvoja telekomunikacija,



Riječni promet - uređenje plovnog puta i razvoj luka na rijeci Dravi (luka Beli�će), Plinoopskrba - sustavom plinoopskrbe ravnomjerno obuhvatiti cjelokupno područje, Elektroenergetika - osigurati potrebne količine električne energije, - dograditi prijenosnu mre�u, - razvijati distribucijsku mre�u i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potro�ača, - podsticanje na kori�tenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji

ekonomski interes. Vodopskrba - javnom vodoopskrbom obuhvatiti 90% stanovni�tva i podmiriti potrebe gospodarstva, a

realni i dosti�ni cilj je 81% opskrbljenosti u I. fazi, - podići standard opskrbljenosti vodom na nivo prosječno 200 l/stan/dan, odnosno

osigurati kapacitet javnog vodoopskrbnog sustava od cca 2.526 l/s pri maksimalnoj satnoj potro�nji.

Uređenje vodotoka i voda - za�tititi područje od poplava. Uređenje poljoprivrednog zemlji�ta - osigurati funkcioniranje melioracijskih sustava, - razvijati sustav navodnjavanja.

2.1.2. Racionalno kori�tenje prirodnih izvora

Problematika racionalnog kori�tenja prirodnih izvora utvrđuje se sljedećim ciljevima: - čuvanje izvornosti, biolo�ke raznolikosti prirodnih zajednica i ekolo�ke stabilnosti, - čuvanje kakvoće �ive i ne�ive prirode, uz racionalno kori�tenje, - sprečavanje umanjivanja vrijednosti prirodnih izvora, vode, zraka, tla i �uma, - prirodne izvore očuvati na razini kakvoće koja nije �tetna za čovjeka, biljni i �ivotinjski

svijet, - čuvanje produktivnost tla, uz razumno kori�tenje, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati

u najvećoj mogućoj mjeri, - izbjegavati svaki zahvat koji ima �tetan učinak na biolo�ku raznolikost, te očuvati

prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, �ivih organizama i ne�ivih tvari, - čuvanje i obnavljanje kulturne i estetske vrijednosti krajolika, - unapređenje stanja okoli�a i osiguranje boljih uvjeta �ivota, - čuvanje podzemne vode visoke kakvoće od mogućeg zagađenja.

2.1.3. Očuvanje ekolo�ke stabilnosti i vrijednih dijelova okoli�a

Prostor Grada Beli�ća po tipu krajolika pripada agrarnom krajoliku s kompleksima �uma i poplavnih područja. Osnovni cilj u za�titi krajobraznih vrijednosti je očuvanje krajobraznog identiteta. U tom cilju potrebno je za�tititi:

- raznolikost poljoprivrednih kultura, - vizualne kvalitete sudjelovanja nepreglednih poljoprivrednih povr�ina sa �umama, - povezivanje ravničarskog krajobraza s predjelima prekrivenih �umama,

U pogledu za�tite navedenih osobito vrijednih resursa postavljaju se sljedeći ciljevi: - sustavna za�tita vrijednog poljoprivrednog i �umskog zemlji�ta, - za�tita prirodnog statusa na području toka Drave, - za�tita prirodne i graditeljske ba�tine integrirane u razvojne programe.



2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA 2.2.1. Demografski razvoj

Popisom stanovni�tva 2001. godine je bilo utvrđeno da je na području Osječko-baranjske �upanije bilo ukupno 326.446 stanovnika. Kretanje stanovni�tva �upanije u razdoblju 1961.-1991. godine bilo je pozitivno s oscilirajućom dinamikom u međupopisnim razdobljima. Prostori progresije ili povećanja broja stanovnika do 1991. godine su bili svi gradovi, uključujući i grad Beli�će. Prema uobičajenim demografskim mjerilima, stanovni�tvo Osječko-baranjske �upanije ima obilje�ja starog stanovni�tva, kao i stanovni�tvo Republike Hrvatske u cjelini.

S obzirom da je u veoma kratkom roku do�lo do velikih političkih i demografskih promjena u ovom dijelu Hrvatske, te�ko je utvrditi i opisati sada�nju demografsku sliku. Zato će se, tek nakon �to se obavi kompletna obrada novog popisa stanovni�tva 2001.godine, moći dobiti provjereni podaci o stvarnom demografskom stanju, te dati njihovu ocjenu i pravu bilancu u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine.

Za potrebe PPUG-a Beli�će kori�teni su podaci iz knjige �Popis stanovni�tva, kućanstava i stanova 31.o�ujka 2001. godine � Prvi rezultati po naseljima� (Statističko izvje�će 1137, Zagreb, svibanj 2001., izdavač Dr�avni zavod za statistiku).

Broj stanovnika Grada Beli�ća u razdoblju 1900. � 2001. godine

Godina popisa 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. Beli�će 1.467 1.566 1.962 2.535 3.147 3.614 4.620 6.055 6.741 7.619 7.197 Bistrinci 1.007 1.088 918 998 1.001 1.084 1.457 1.568 1.602 1.701 1.678 Bocanjevci 858 790 813 962 998 968 894 715 634 564 518 Gat 599 551 579 581 676 690 779 721 716 840 764 Gorica Valpovačka

100

41

83

176

204

216

183

168

209

205

186

Kiti�anci 31 39 46 75 109 112 115 106 116 142 149 Tiborjanci 400 374 351 334 305 326 368 328 279 318 307 Veli�kovci 603 621 596 607 852 876 850 886 834 785 717 Vinogradci 319 371 358 396 422 436 457 391 345 282 270 Ukupno Grad Beli�će

5.384

5.441

5.706

6.664

7.714

8.322

9.723

10.930

11.476

12.456

11.786

Popis stanovni�tva 2001. godine U 9 naselja na području Grada Beli�ća je, prema popisu stanovni�tva 2001. godine, �ivjelo

ukupno 11.786 stanovnika. Najveće naselje je bilo naselje Beli�će (gradsko sjedi�te) s 7.197 stanovnika.

Broj stanovnika

Broj kućanstava

Broj stanova za stalno stanovanje

N a s e l j e ukupno 1991.

ukupno 2001.

index 2001/1991

2001.

broj članova

1991.

2001.

Beli�će 7.619 7.197 0,94 2.569 2,73 2.467 2.602 Bistrinci 1.701 1.678 0,98 575 2,94 531 593 Bocanjevci 564 518 0,91 178 2,93 194 203 Gat 840 764 0,90 239 3,15 232 228 Gorica Valpovačka 205 186 0,90 61 2,95 59 63 Kiti�anci 142 149 1,04 48 3,02 47 57 Tiborjanci 318 307 0,96 93 3,22 91 108 Veli�kovci 785 717 0,91 227 3,10 219 224 Vinogradci 282 270 0,95 93 2,90 98 106 UKUPNO GRAD BELI�ĆE

12.456

11.786

0,94

4.083

2,83

3.938

4.184



Kretanje broja stanovnika Prema do sada obavljenim popisima stanovni�tva, broj stanovnika na području dana�njeg

Grada Beli�ća pokazuje tendenciju rasta od 3.150 stanovnika 1857.godine do 12.456 stanovnika 1991. godine. U zadnjem popisnom razdoblju (1991. � 2001. godina), broj stanovnika se smanjio za 670 stanovnika. Najveći broj ovog smanjenja ostvaren je u naselju Beli�će, u kojem se broj stanovnika u navedenom razdoblju smanjio za čak 422 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika Grada Beli�ća od 1857.godine

Godina popisa

Broj

stanovnika naselja Beli�će

Ukupni

broj stanovnika ostalih naselja

Sveukupni broj stanovnika Grada Beli�ća

(Beli�će s ostalim naseljima)

% uče�ća naselja

Beli�će u ukupnom broju stanovnika Grada Beli�ća

1857. god. - 3.150 3.150 - 1869. god. - 3.157 3.157 - 1880. god. 8 3.005 3.013 0,2 1890. god. 1.044 3.334 4.378 23,8 1900. god. 1.467 3.917 5.384 27,2 1910. god. 1.566 3.845 5.411 28,9 1921. god. 1.962 3.744 5.706 34,3 1931. god. 2.535 4.129 6.664 38,0 1948. god. 3.147 4.567 7.714 40,8 1953. god. 3.614 4.708 8.322 43,4 1961. god. 4.620 5.103 9.723 47,5 1971. god. 6.055 4.875 10.930 55,4 1981. god. 6.741 4.735 11.476 58,7 1991. god. 7.619 4.837 12.456 61,1 2001. god. 7.197 4.589 11.786 61,0

Kretanje broja stanovnika Grada Beli�ća u razdoblju 1887.- 2015.godina

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. popis2001.

procjena2015.

Beli�će ukupno ostala naselja sveukupno Grad Beli�će



Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema spolu i starosti ( 0 � 59 godina ), po naseljima

S t a r o s t

Spol Ukupno

5-9 10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

Grad Beli�će

sv.

11.786

652

727

819

884

812

719

839

908

955

909

728

614

m 5.797 346 378 425 470 410 375 419 464 471 503 369 290 � 5.989 306 349 394 414 402 344 420 444 484 406 359 324 Beli�će sv. 7.197 370 428 493 525 507 460 543 558 586 609 473 389 m 3.543 202 233 265 287 248 243 271 283 280 318 229 189 � 3.654 168 195 228 238 259 217 272 275 306 291 244 200 Bistrinci sv. 1.678 109 99 118 136 114 101 94 126 131 136 99 77 m 822 56 52 62 68 53 51 46 64 59 81 56 35 � 856 53 47 56 68 61 50 48 62 72 55 43 42 Bocanjevci sv. 518 20 40 23 33 39 30 32 32 40 30 33 31 m 254 9 14 14 15 21 16 18 18 22 21 17 14 � 264 11 26 9 18 18 14 14 14 18 9 16 17 Gat sv. 764 56 49 68 57 52 37 60 57 63 46 41 35 m 366 26 23 29 26 35 21 28 28 33 25 21 19 � 398 30 26 39 31 17 16 32 29 30 21 20 16 Gorica V. sv. 186 11 12 14 12 11 13 12 21 9 12 10 6 m 94 6 7 6 6 7 9 6 12 5 6 7 1 � 92 5 5 8 6 4 4 6 9 4 6 3 5 Kiti�anci sv. 149 7 11 10 20 6 5 8 14 17 10 8 9 m 72 4 3 7 13 1 3 2 7 8 6 3 6 � 77 3 8 3 7 5 2 6 7 9 4 5 3 Tiborjanci sv. 307 17 18 30 28 24 9 21 28 30 16 11 14 m 156 8 9 17 16 13 5 10 11 19 11 6 6 � 151 9 9 13 12 11 4 11 17 11 5 5 8 Veli�kovci sv. 717 46 50 46 56 46 49 51 56 58 34 35 41 m 358 27 22 19 32 24 20 28 32 33 25 21 14 � 359 19 28 27 24 22 29 23 24 25 9 14 27 Vinogradci sv. 270 16 20 17 17 13 15 18 16 21 16 18 12 m 132 8 15 6 7 8 7 10 9 12 10 9 6 � 138 8 5 11 10 5 8 8 7 9 6 9 6

Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema spolu i starosti ( 60 i vi�e godina ), po naseljima

S t a r o s t Grad Beli�će Spol Ukupno 60-

64 65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i vi�e Nepoznato

Grad Beli�će sv.

11.786

612

636

513

285

91

40

15

-

28 m 5.797 277 280 197 68 28 13 2 - 12 � 5.989 335 356 316 217 63 27 13 - 16 Beli�će sv. 7.197 349 362 303 156 47 22 7 - 10 m 3.543 153 167 113 36 12 8 1 - 5 � 3.654 196 195 190 120 35 14 6 - 5 Bistrinci sv. 1.678 85 110 69 42 14 7 4 - 7 m 822 39 51 28 9 7 3 - - 2 � 856 46 59 41 33 7 4 4 - 5 Bocanjevci sv. 518 24 30 42 28 6 1 - - 4 m 254 14 15 13 9 2 - - - 2 � 264 10 15 29 19 4 1 - - 2 Gat sv. 764 42 34 26 23 12 4 1 - 1 m 366 19 12 11 5 4 1 - - - � 398 23 22 15 18 8 3 1 - 1 Gorica V. sv. 186 20 9 7 4 - 1 - - 2 m 94 7 3 3 2 - - - - 1 � 92 13 6 4 2 - 1 - - 1 Kiti�anci sv. 149 6 5 4 4 1 1 - - 3 m 72 3 2 2 - - - - - 2 � 77 3 3 2 4 1 1 - - 1 Tiborjanci sv. 307 20 21 11 5 - 2 1 - 1 m 156 10 8 5 1 - - 1 - - � 151 10 13 6 4 - 2 - - 1 Veli�kovci sv. 717 50 45 32 13 6 1 2 - - m 358 24 15 16 4 2 - - - - � 359 26 30 16 9 4 1 2 - - Vinogradci sv. 270 16 20 19 10 5 1 - - - m 132 8 7 6 2 1 1 - - - � 138 8 13 13 8 4 - - - -



Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema prisutnosti u naselju popisa, po naseljima

Stanovnici naselja popisa Naselje popisa

Ukupno popisane

osobe

Ukupan broj

stanovnika svega

prisutni u vrijeme popisa

svega

Grad Beli�će 11.943 11.786 11.777 10.887 890 Naselja Beli�će 7.301 7.197 7.194 6.637 557 Bistrinci 1.703 1.678 1.672 1.521 151 Bocanjevci 523 518 518 488 30 Gat 768 764 764 696 68 Gorica Valpovačka 196 186 186 176 10 Kiti�anci 149 149 149 141 8 Tiborjanci 310 307 307 289 18 Veli�kovci 721 717 717 671 46 Vinogradci 272 270 270 268 2

Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema odsutnosti u naselju popisa, po naseljima

Odsutni iz naselja popisa U zemlji U inozemstvu

Naselje popisa sv

ega

�kol

ovan

je

rad

obite

ljski

ra

zloz

i

Prog

nani

ci

(ods

utni

i re

dist

ribur

irani

), ob

iteljs

ki ra

zloz

i

osta

lo

sveg

a

rad

bora

vak

dipl

omat

sko-

konz

ular

no

osob

lje i

up

ućen

i na

rad

�kol

ovan

je

osta

lo

Grad Beli�će 339 84 99 31 3 122 551 281 192 2 7 69 Naselja Beli�će 218 62 48 19 1 88 339 180 118 1 4 36 Bistrinci 43 7 15 3 - 18 108 41 44 - 1 22 Bocanjevci 24 6 10 3 1 4 6 3 1 - - 2 Gat 25 4 11 3 1 6 43 28 14 - - 1 Gorica V. 4 - 1 - - 3 6 5 - - - 1 Kiti�anci 3 1 1 - - 1 5 4 1 - - - Tiborjanci 7 2 5 - - - 11 6 2 1 - 2 Veli�kovci 14 2 7 3 - 2 32 14 12 - 2 4 Vinogradci 1 - 1 - - - 1 - - - - 1

Stanovnici naselja popisa

izbjeglice u Republici Hrvatskoj

privremeno privremeno prisutni

u naselju popisa Grad Beli�će 6 3 Naselja Beli�će - 3 Bistrinci 6 - Bocanjevci - - Gat - - Gorica Valpovačka - - Kiti�anci - - Tiborjanci - - Veli�kovci - - Vinogradci - -

Odsutno stanovni�tvo u zemlji iz naselja popisa prema vremenu i razlogu odsutnosti

U zemlji Ukupno odsutni do 1 godine / razlog odsutni 1 godinu i du�e / razlog odsutni na

�kolovanju na

radu ostalo na �kolovanju

na radu ostalo

Grad Beli�će 890 76 35 141 8 64 15



Odsutno stanovni�tvo u inozemstvu iz naselja popisa prema vremenu i razlogu odsutnosti

U inozemstvu Ukupno odsutni do 1 godine / razlog odsutni 1 godinu i du�e / razlog odsutni na

radu članovi obitelji

na �kolovanju

ostalo na radu

članovi obitelji

ostalo

Grad Beli�će 890 23 13 7 68 258 179 1

Stanovnici drugih naselja (dr�ava) prisutni u naselju popisa prema vremenu i razlogu prisutnosti

Trajanje prisutnosti Ukupno

prisutni razlog prisutnosti za prisutne do 1 godine razlog prisutnosti za prisutne 1 godinu i du�e

na �kolovanju

na radu

obiteljski razlozi ostalo na

radu izbjeglice obiteljski razlozi ostalo

Grad Beli�će 56 2 4 9 24 1 6 9 1

Dobna obilje�ja stanovni�tva

Dobna obilje�ja stanovni�tva Grada Beli�ća (kontigenti stanovni�tva)

Ukupno 0-6 godina

0-14 godina

0-17 godina

0-19 godina

Radni kontingent

�ene (15-59) mu�ki

(15-65)

60 i vi�e

godina

65 i vi�e

godina

75 i vi�e

godina

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent starosti

Grad Beli�će 11.786 940 2.198 2.742 3.082 7.645 2.192 1.580 431 37,6 71,1 18,6

Stanovni�tvo Grada Beli�će staro 10 i vi�e godina prema spolu, a nepismeni prema starosti Nepismeni prema starosti svega

Ukupno broj nepismenih

udio u ukupnom broju

(%) 10-19 20-29 30-44 45-59 60-64 65 i vi�e

godina

Grad Beli�će 10.407 165 1,59 9 12 29 24 19 72 Analiza dobnih obilje�ja stanovni�tva 2001. godine ukazuje da je cijelo područje imalo

populaciju s koeficijentom starosti od čak 18,6. Područje Grada Beli�ća ima karakteristike starog stanovni�tva (udjel mlađih od 19 godina ne�to je veći od 26%, a udjel starijih od 60 godina veći od 18 %).

Stanovni�tvo prema dr�avljanstvu

Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema dr�avljanstvu Hrvatsko

Ukupno svega hrvatsko i drugo Strano Bez

dr�avljanstva Nepoznato

Grad Beli�će 11.786 11.718 43 11 10 47 Postotak 100,00 99,42 0,36 0,09 0,08 0,40 Stanovni�tvo prema narodnosti

Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema narodnosti Nacionalne manjine

Ukupno Hrvati

sveg

a

Alba

nci

Crn

ogor

ci

Mađ

ari

Nije

mci

Rom

i

Mak

edon

ci

Rum

unji

Slov

enci

Srbi

Ost

ali

Grad Beli�će 11.786 11.033 520 5 11 34 19 160 12 19 6 241 10

Postotak 100,00 93,61 4,41 0,04 0,09 0,29 0,16 1,36 0,10 0,16 0,05 2,04 0,03



Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema narodnosti Ostali svega Izjasnili se u smislu

regionalne pripadnosti Nepoznato Grad Beli�će 5 154 2 74 Postotak 0,04 1,31 0,02 0,63

Nije se izjasnilo u smislu nacionalne pripadnosti 154 osobe (1,31%), dok su se u smislu

regionalne pripadnosti izjasnile 2 osobe, a nepoznata je narodnost za 74 osobe (0,63%).

Stanovni�tvo po aktivnosti

Zaposleni Grada Beli�ća prema prete�itoj aktivnosti, po starosti i polo�aju u zaposlenju

Uku

pno

zapo

slen

i u

bilo

ko

jem

sek

toru

vl

asni

�tva

sam

ozap

osle

ni

ne z

apo�

ljava

ju

radn

ike

indi

vidu

alni

po

ljopr

iviv

redn

ici,

ne z

apo�

ljava

ju

radn

ike

sam

ozap

osle

ni,

zap

o�lja

vaju

ra

dnik

e

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivre

dnic

inic

i za

po�l

java

ju ra

dnik

e

rade

sam

o po

ugo

voru

o

djel

u, a

utor

skom

ug

ovor

u ili

dobi

vaju

na

knad

u u

goto

vini

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

u po

duzeću

, obr

tu

i sl.

neko

g od

čla

nova

kuća

nstv

a

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

na p

oljo

priv

redn

om

gosp

odar

stvu

osta

li

zapo

slen

i

Grad Beli�će

3.644

3.368

55

83

90

1

19

7

12

9

15-19 43 40 - - - - 2 1 - - 20-24 286 267 3 5 2 - 7 - 1 1 25-29 418 390 7 10 7 1 2 - - 1 30-34 512 476 8 6 12 - 3 1 3 3 35-39 604 561 10 11 17 - 1 - 3 1 40-44 641 595 8 7 25 - 3 1 - 2 45-49 601 554 14 13 17 - 1 2 - - 50-54 351 327 3 11 7 - - - 2 1 55-59 126 115 1 5 3 - - 2 - - 60-64 34 26 1 6 - - - - 1 - 65-69 8 1 - 6 - - - - 1 - 70-74 7 4 - 2 - - - - 1 -

75 i vi�e 1 - - 1 - - - - - - Nepoznato 12 12 - - - - - - - -

Stanovni�tvo Grada Beli�ća prema aktivnosti i spolu

Aktivno stanovni�tvo

Ukupno stanovni�tvo

�ensko

Osobe s osobnim

prihodima

Uzdr�avano stanovni�tvo

Udio

u postotcima

sveg

a

�ens

ko

sveg

a

obav

lja z

anim

anje

sveg

a

obav

lja z

anim

anje

sveg

a

�ens

ko

sveg

a

�ens

ko

od o

soba

u z

emlji

od o

soba

u

inoz

emst

vu

aktiv

no

stan

ovni

�tvo

u

ukup

nom

st

anov

ni�t

vu

aktiv

no �

ena

u uk

upno

m �

ensk

om

stan

ovni

�tvu

Grad Beli�će 11.786 5.989 4.728 3.644 1.892 1.341 2.886 1.535 1.472 2.562 2.842 144 40,12 31,59

U Gradu Beli�ću bilo je 4.728 ili 40,1% aktivnih, 2.886 ili 24,5% osoba s osobnim prihodom,

te 1.472 ili 12,5% uzdr�avanih osoba.



Zaposleni Grada Beli�ća prema prete�itoj aktivnosti, po polo�aju u zaposlenju i djelatnosti

Uku

pno

zapo

slen

i u b

ilo

koje

m s

ekto

ru

vlas

ni�t

va

sam

ozap

osle

ni,

ne z

apo�

ljava

ju

radn

ike

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivre

dnic

i, ne

zap

o�lja

vaju

ra

dnik

e

sam

ozap

osle

ni,

zapo

�lja

vaju

radn

ike

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivre

dnic

i, za

po�l

java

ju ra

dnik

e

rade

sam

o po

ugo

voru

o d

jelu

, au

tors

kom

ugo

voru

ili

dobi

vaju

nak

nadu

u

goto

vini

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

u

podu

zeću

, obr

tu i

sl.

neko

g od

čla

nova

kuća

nstv

a

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

na

pol

jopr

ivre

dnom

go

spod

arst

vu

osta

li

Grad Beli�će 3.644 3.368 55 83 90 1 19 7 12 9 Poljoprivreda, lov i �umarstvo 178 81 1 80 2 - 2 - 12 - Ribarstvo 1 1 - - - - - - - - Rudarstvo i vađenje 3 3 - - - - - - - - Prerađivačka industrija 1.502 1.462 13 - 21 - 5 1 - - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

87

86

1

-

-

-

-

-

-

-

Građevinarstvo 104 91 9 - 3 1 - - - - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu upotrebu i kućanstvo

322

281

11

1

25

-

1

3

-

- Hoteli i restorani 132 112 5 - 13 - 1 1 - - Prijevoz, skladi�tenje i veze 138 133 3 - 2 - - - - - Financijsko posredovanje 43 41 - - 1 - 1 - - - Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

134

120

3

1

8

-

1

1

-

-

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

308

308

-

-

-

-

-

-

-

-

Obrazovanje 168 168 - - - - - - - - Zdravstvena za�tita i socijalna skrb 104 93 1 1 9 - - - - - Ostale dru�tvene, socijalne i osobne uslu�ne djelatnosti

107

93

6

-

2

-

6

-

-

-

Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem

1

1

-

-

-

-

-

-

-

-

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 1 1 - - - - - - - - Nepoznata djelatnost 30 30 - - - - - - - -

Kućanstva Analiza kućanstava ukazuje da je prosječna veličina kućanstva 2001. godine u Gradu

Beli�ću iznosila 2,90 članova, a u naselju Beli�će 2,81 članova. Na promatranom području Grada Beli�ća 2001. godine prevladavaju dvočlana, a zatim četveročlana kućanstva. U naselju Beli�ću prevladavaju četveročlana, a zatim tročlana kućanstva.

Kućanstva Grada Beli�ća prema veličini, tipu i broju članova Privatna kućanstva prema broj članova

ukupno svega 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i vi�e Broj kućanstava

4.063

4.063

848

972

811

891

344

136

40

17

2

1

1

Broj osoba 11.786 11.786 848 1.944 2.433 3.564 1.720 816 280 136 18 10 17



Kućanstva Grada Beli�ća prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova

Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova

Naselje popisa

8 i vi�e od toga u�e obitelji

Uku

pno

sveg

a

2 3 4 5 6 7 broj

kuća

nsta

va

ukup

no

član

ova

sveg

a

brač

ni p

ar

bez

djec

e

brač

ni p

ar

s dj

ecom

maj

ka s

dj

ecom

otac

s

djec

om

Grad Beli�će 4.063 3.172 931 809 891 344 136 40 21 181 3.375 923 2.033 349 70 Beli�će 2.557 1.999 601 536 608 178 60 9 7 56 2.091 551 1.278 226 36 Bistrinci 564 444 132 109 122 43 26 5 7 68 480 152 279 38 11 Bocanjevci 179 135 43 31 29 21 5 4 2 16 147 45 78 19 5 Gat 237 185 42 42 42 31 19 8 1 8 208 56 124 22 6 Gorica Valpovačka 61 45 10 13 9 9 - 4 - - 49 10 31 5 3 Kiti�anci 48 40 9 11 14 5 - - 1 8 41 9 30 2 - Tiborjanci 94 76 17 18 19 12 7 3 - - 83 23 54 4 2 Veli�kovci 230 180 53 36 38 33 13 5 2 17 199 52 119 22 6 Vinogradci 93 68 24 13 10 12 6 2 1 8 77 25 40 11 1

Neobiteljska kućanstva Grada Beli�ća prema broju članova neobiteljska kućanstva Naselje popisa ukupno svega 1 član vi�e

članova Grad Beli�će 4.063 891 848 43 Naselja Beli�će 2.557 558 530 28 Bistrinci 564 120 116 4 Bocanjevci 179 44 44 - Gat 237 52 51 1 Gorica Valpovačka 61 16 14 2 Kiti�anci 48 8 7 1 Tiborjanci 94 18 16 2 Veli�kovci 230 50 45 5 Vinogradci 93 25 25 -

Kućanstva Grada Beli�ća prema obiteljskom sastavu i broju članova po osnovi kori�tenja stana

Kućanstva

obiteljska kućanstva prema broju članova neobiteljska kućanstva

8 i vi�e

Uku

pno

sveg

a

2 3 4 5 6 7 broj

kuća

nsta

va

sveg

a

sveg

a

1 čl

an

vi�e

čl

anov

a

Grad Beli�će 4.063 3.172 931 809 891 344 136 40 21 891 891 848 43 Privatno vlasni�tvo ili suvlasni�tvo

3.428

2.693

834

646

732

301

123

37

20

735

735

701

34

Najmoprimac sa za�tićenom najamninom

69

60

13

27

13

6

1

-

-

9

9

9

-

Najmoprimac sa slobodno ugovorenom najamninom

292

210

43

70

80

14

1

1

1

82

82

77

5

Najam dijela stana (podstanar)

192

144

28

41

46

19

8

2

-

48

48

44

4

Srodstvo s vlasnikom ili najmoprimcem stana

37

32

6

12

11

2

1

-

-

5

5

5

-

Ostalo 45 33 7 13 9 2 2 - - 12 12 12 -



Kućanstva Grada Beli�ća prema ukupnoj raspolo�ivoj povr�ini zemlji�ta i

vrsti poljoprivredne proizvodnje Broj kućanstava prema vrsti poljoprivredne proizvodnje

Broj kućanstava

uzgoj �itarica, industrijskog

bilja i krmnog bilja

uzgoj povrća, cvijeća,

ukrasnog bilja, sjemenja i

sadnog materijala

uzgoj voća i gro�đa

uzgoj pu�eva, kunića, fazana, činčila

i dr.

uzgoj riba

uzgoj i iskori�tavanje

�uma

Ukupno 4.063 759 1.797 308 49 1 4 bez zemlje 1.171 - 3 - 1 - - do 0,10 ha 1.561 11 745 62 15 - 2 0,11 do 0,50 ha 721 199 596 164 17 - 2 0,51 do 1,00 ha 173 141 127 21 7 - - 1,01 do 3,00 ha 254 233 193 32 5 - - 3,01 do 5,00 ha 79 74 53 12 3 - - 5,01 do 8,00 ha 56 56 48 10 - - - 8,01 do 10,00 ha 17 16 14 3 - - - preko 10,00 ha 31 29 18 4 1 1 -

Kućanstva Grada Beli�ća prema ukupnom broju stoke, peradi i ko�nica pčela

Ukupan broj stoke, peradi i ko�nica pčela broj

konja broj

goveda broj ovaca

i koza broj

svinja broj

peradi broj ko�nica

pčela Ukupno 10 651 525 2.523 16.514 369 bez zemlje 0 0 1 2 109 13 do 0,10 ha 1 13 78 196 4.206 0 0,11 do 0,50 ha 0 9 70 297 4.234 160 0,51 do 1,00 ha 3 6 34 152 1.509 195 1,01 do 3,00 ha 4 126 76 790 3.351 1 3,01 do 5,00 ha 2 155 22 332 1.183 0 5,01 do 8,00 ha 0 144 33 382 1.134 0 8,01 do 10,00 ha 0 72 3 118 336 0 preko 10,00 ha 0 126 208 254 452 0

Stambene građevine i stanovi

Stanovi Grada Beli�ća prema načinu kori�tenja Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste

povremeno

Stanovi u

Grad Beli�će

Ukupno ukupno nastanjeni privremeno

nenastanjeni napu�teni stanovi

za odmor

u vrijeme sezonskih radova u

poljoprivredi

kojima se samo obavljala djelatnost

broj 4.389 4.190 3.885 284 21 194 4 1 m 2 322.844 315.115 296.162 17.857 1.096 7.144 135 450

Stambene jedinice Grada Beli�ća prema broju kućanstava, članova kućanstava i ukupnom broju osoba

Nastanjeni stanovi

ukupno stanovi u kojima stanuju kućanstva

stanovi u kojima stanuju samo priv. prisutne

osobe

broj stanova m 2

ukupni broj

osoba

broj stanova m 2 broj

kućanstava

broj članova

kućanstava

ukupni broj

osoba

broj stanova

broj osoba

Grad Beli�će

3.885

296.162

11.389

3.877

295.778

4.051

11.297

11.343

8

46



Nastanjeni stanovi Grada Beli�ća prema broju soba i vlasni�tvu

Stanovi prema vlasni�tvu

Ukupno 1-sobni

2-sobni

3-sobni

4-sobni

5-sobni

6-sobni

7-sobni

8 i vi�e soba

fizičke osobe

pravne osobe

Grad Beli�će

broj

3.885

377

1.146

1.143

907

242

53

10

7

3.656

229

m 2 296.162 11.965 61.944 85.933 92.369 31.515 8.331 2.162 1.943 285.940 10.222

Stanovi Grada Beli�ća s pomoćnim prostorijama Stanovi sa sljedećim kombinacijama pomoćnih prostorija

Grad Beli�će

UKUPNI BROJ NASTANJENIH

STANOVA I BROJ OSOBA

kuhinja, zahod i

kupaonica

kuhinja i zahod

samo kuhinja

ostale kombinacije pomoćnih prostorija

bez kuhinje, kupaonice i zahoda

stanovi 3.885 3.304 33 429 101 18 osobe 11.343 9.872 70 1.088 276 37

Nastanjeni stanovi Grada Beli�ća prema pomoćnim prostorijama i instalacijama

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama

Grad Beli�će

UKUPNI BROJ NASTANJENIH

STANOVA I BROJ OSOBA za

hod

kupa

onic

u

kuhi

nju

stru

je

vodo

voda

kana

lizac

ije

cent

raln

og

grija

nja

stanovi 3.885 3.367 3.379 3.854 3.855 3.554 3.511 817 osobe 11.343 10.008 10.080 11.285 11.254 10.547 10.418 2.748

Prognoza budućih demografskih kretanja

S obzirom na veliki broj nepoznanica, veoma je te�ko i nerealno dati egzatnu demografsku

procjenu broja stanovnika u budućnosti. Dosada�nje procjene broja stanovnika iz prija�njih prostorno-planskih dokumenata nisu prihvatljive, jer u sebi nisu sadr�avale sve novonastale okolnosti koje su zadesile ovo područje pa i cijelu dr�avu.

Komparacija indeksa porasta i pada broja stanovnika za posljednje predratno međupopisno

razdoblje 1991. godine s popisom 2001. godine (indeks 2001/1991), pokazuje da su najpovoljniji koeficijent imala naselja Kiti�anci (1,04), zatim Bistrinci (0,98), te naselje Tiborjanci (0,96). U du�em periodu promatranja (indeks 2001/1981), najpovoljniji su indeks imala naselja Kiti�anci (1,28), Tiborjanci (1,10) i Gat (1,07).

Prognoza broja stanovnika na području Grada Beli�ća 2015.godine

N a s e l j e

Broj stanovnika 1981.godine

Broj stanovnika 1991.godine

Broj stanovnika

2001. godine

Index

2001/1981

Index

2001/1991

Broj stanovnika

2015. godine (prognoza)

Beli�će 6.741 7.632 7.197 1,06 0,94 7.500 Bistrinci 1.602 1.685 1.678 1,05 0,98 1.800 Bocanjevci 634 564 518 0,82 0,91 500 Gat 716 790 764 1,07 0,90 750 Gorica Valpovačka 209 205 186 0,89 0,90 200 Kiti�anci 116 142 149 1,28 1,04 200 Tiborjanci 279 322 307 1,10 0,96 300 Veli�kovci 834 789 717 0,86 0,91 700 Vinogradci 345 282 270 0,78 0,95 250 UKUPNO GRAD BELI�ĆE

11.476

12.411

11.786

1,02

0,94

12.200



Povezanost i uvjetovanost gospodarskog, demografskog i prostornog razvitka temelj je

razvojnog planiranja. Za gospodarsku revitalizaciju područja potrebni su radni kontigenti stanovni�tva na ukupnoj razini, ali i za inovacije potrebni kadrovi, odnosno nositelji procesa koje se samo dodatnim stimulansima mo�e vratiti u mjesta rođenja ili u neka druga područja. Model demografske obnove ne mo�e se stoga ograničiti samo na klasično stimuliranje reprodukcije stanovni�tva, koje ne daje sigurnost da se mlađe generacije, iako brojnije, neće iseljavati u atraktivnija područja. Demografska obnova se mo�e provoditi samo u sklopu gospodarske obnove kao njen integralni dio i va�na pretpostavka svakog planiranja i inovacija u prostoru. Stoga je u model demografske obnove potrebno uključiti i različite oblike gospodarske i općenito ukupne revitalizacije:

- potrebno je postaviti okvire gospodarske revitalizacije čime se posredno ostvaruju uvjeti za veću reprodukciju fertilnog dijela domicilnog i doseljavanje novog stanovni�tva;

- emigracija mlađeg, obrazovanijeg i reprodukcijski sposobnog dijela stanovni�tva najveća je prepreka svakoj demografskoj obnovi, te je gospodarskim razvojem potrebno omogućiti uvjete za njihov ostanak;

- moguće mjere revitalizacije morale bi omogućiti zapo�ljavanje i stambeno zbrinjavanje najugro�enijih slojeva stanovni�tva iz sredstava socijalnog i gospodarskog programa;

- povratak stanovnika s rada u inozemstvu, kao niti povratak hrvatskih iseljenika iz raznih dijelova svijeta nije intenzivan, te neće bitnije utjecati na promjene postojećih trendova. Prostorni plan �upanije procjenjuje samo broj stanovnika �upanije i broj stanovnika u

gradskim naseljima. Prema toj procjeni, 2015. godine bi naselje Beli�će trebalo imati čak 9.000 stanovnika, �to bi u odnosu na 7.197 stanovnika prema popisu 2001. godine iznosilo povećanje za 1.802 stanovnika. Ovako veliki porast broja stanovnika čini se apsolutno nerealan, uzimajuću u obzir demografsku situaciju u neposrednom okru�enju, ali i na području čitave Hrvatske. Stoga smatramo da je realnija pretpostavka da će 2015. godine područje Grada Beli�ća imati, uz minimalni porast, ukupno 12.200 stanovnika, dok će samo naselje Beli�će imati 7.500 stanovnika, kao �to je vidljivo iz prilo�ene tablice.

Ukupno gledajući, razvojne mogućnosti su znatno veće kroz prirodne resurse, prometno povezivanje i gospodarsku infrastrukturu, nego kroz demografski potencijal koji već du�e vremena pokazuje tendenciju smanjenja u pojedinim prigradskim naseljima, koja je popisom 2001. prvi puta registrirana i za samo Beli�će. Negativnost procesa posebno se očituje u činjenici da je takve demografske trendove vrlo te�ko zaustaviti standardnim mjerama demografske politike, dok je radikalna promjena trendova s ovakvim demografskim strukturama jo� te�a.

Centar Beli�ća



2.2.2. Odabir prostorno razvojne i gospodarske strukture

Novim Prostornim planom uređenja Grada Beli�ća određeno je da je unutar građevinskih područja naselja dominantna stambena gradnja, �to međutim ne isključuje izgradnju:

- manjih prostora za rad bez �tetnih utjecaja na okoli�, - prostora za javne i prateće, trgovačke i uslu�ne, turističke i ugostiteljske sadr�aje, - vjerskih građevina, - infrastrukturnih i komunalnih građevina i uređaja bez �tetnih utjecaja na okoli�, te - manjih zelenih povr�ina, �portsko - rekreacijske povr�ine i dječja igrali�ta.

Način gradnje u zonama mje�ovite namjene detaljno je definiran provedbenim odredbama

u sklopu Odluke o dono�enju PPUG-a Beli�ća. Povijesne, urbane i prirodne vrijednosti Beli�ća i drugih naselja obvezuju na sistemski pristup kojime će se postojeće vrijednosti prostora ne samo za�tititi i sačuvati, već i dostojno prezentirati i obogatiti. Pri tom se postupku podrazumijeva �iroka paleta graditeljskih, tehničkih i organizacijskih mjera kojima je cilj obnova i usklađenje zatečenog stanja u prostoru sa građanskim, dru�tvenim i kulturnim aspiracijama, te infrastrukturnim i tehničkim potrebama. PPUG-om Beli�ća potrebno je stvoriti preduvjete za razvitak djelatnosti:

- u kojima se najbolje valorizira ljudski potencijal ; - u kojima se najbolje mogu iskoristiti pogodnosti prostora; - koje �to racionalnije koriste prostor ; - koje nisu energetski zahtjevne; - koje nisu u suprotnosti sa za�titom okoli�a ; - koje su tr�i�no orijentirane, visokoprofitabilne te privlače kapital i modernu tehnologiju; - koje imaju mogućnost povezivanja u veće nacionalne i internacionalne sustave ; - koje zapo�ljavaju visokokvalificiranu radnu snagu.

Gospodarske strukture na području Grada Beli�ća trebaju osigurati sljedeće ciljeve:

�umarstvo - na području Grada Beli�ća valja u najvećoj mjeri koristiti ekolo�ku i socijalnu funkciju

�uma, a sve uni�tene �umske ili neobradive povr�ine valja obnoviti po�umljavanjem. poljodjeljstvo - osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog,

konkurentnog i ekolo�ki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri za�tite prirodni potencijali zemlje.

- zbog rastuće potra�nje za zemlji�tem (građevinsko zemlji�te) valja �tititi vrijedna obradiva zemlji�ta od moguće nekontrolirane izgradnje. Stoga treba u najvećoj mogućoj mjeri čuvati i koristiti zemlji�ta za poljodjelsku svrhu, a trenutačno neobrađene i zapu�tene poljodjelske povr�ine privesti njihovoj svrsi.

- poticati i provoditi komasaciju i melioraciju poljoprivrednog zemlji�ta. industrija

- prostorni razmje�taj proizvodnih kapaciteta temeljiti na uspostavljanju �iroke mre�e manjih i raznolikh proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju već formiranih i planiranih većih i slo�enih gospodarskih cjelina u samom Beli�ću, a koje su od posebnog značenja za područje cijele �upanije.

- locirati i odrediti tip i veličinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zona mje�ovitih namjena (prete�ito poslovnih) u naseljima Grada Beli�ća.

turizam - sna�nije afirmirati razvitak seoskog turizma, - razvoj turizma integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta, - turistički aktivirati područja pod posebnom namjenom (vrijedni dijelovi prirodne

ba�tine). - afirmirati lovstvo i ribolovstvo, te ostale �portske aktivnosti u sklopu turističke ponude.



2.2.3. Razvoj naselja, dru�tvene, prometne i komunalne infrastrukture

Razvoj naselja i dru�tvene infrastrukture Prema popisu stanovni�tva iz 2001. godine, na području Grada Beli�ća nalazilo se ukupno

9 naselja, od koji je jedno (Beli�će) naselje gradskog karaktera. U ukupnom broju naselja �upanije naselja Grada Beli�ća učestvuju s 3,4%. Prema stupnju urbaniziranosti ističu se dva naselja: Beli�će i Bistrinci.

Naselja Grada Beli�ća prema stupnju urbaniziranosti STUPANJ

URBANIZIRANOSTI Naselja Broj stanovnika 2001.

% u ukupnom broju stanovnika

�upanije Gradska naselja Beli�će 7.197 2,15 Prijelazna-slabije urbanizirana naselja Bistrinci 1.678 0,51

Pod prijelaznim ili urbaniziranim naseljima podrazumijevaju se ona naselja koja su do�ivjela

određeni stupanj socio-ekonomske preobrazbe. Iako se ova naselja izdvajaju od ostalih, procesi urbanizacije su u samom začetku, na �to ukazuje jo� uvijek znatan broj poljoprivrednih kućanstava i poljoprivrednog stanovni�tva, nedostatak gospodarskih sadr�aja u naseljima, te karakteristike izgradnje koja se tek u sredi�tima pojedinih naselja počinje profilirati u male urbane oaze, i to uglavnom izgradnjom javnih sadr�aja.

Stupanj i dinamika urbanizacije U Hrvatskoj je 2001. godine u gradovima �ivjelo tek ne�to vi�e od 51% ukupnog

stanovni�tva Hrvatske, �to govori da je Hrvatska jo� uvijek slabije urbanizirana zemlja. U Gradu Beli�ću, u gradskom naselju Beli�će �ivi 60,6% ukupnog stanovni�tva, �to je iznad postotka gradskog stanovni�tva u Hrvatskoj. Gradovi svojim brojnim funkcijama predstavljaju sredi�ta privlačne snage i izvan područja na kojima su započeli procesi transformacije okolnih naselja. �ira područja utjecaja gradova definiraju se kao gravitacijska područja. Mo�e se konstatirati da se gravitacijsko područje grada Beli�ća u velikoj mjeri podudara s područjem koje pokriva Grad Beli�će.

Centri i osovine urbanizacije Na temelju analize prostorne dimenzije procesa urbanizacije na području �upanije

konstatirani su prostorni oblici ovog procesa, a to su centri i osovine urbanizacije. Pri tome su centri urbanizacije gradovi, osobito oni s razvijenom funkcijom rada, a osovine urbanizacije se razvijaju du� prometnih linija koje ih povezuju i čine ih naselja u kojima dolazi do preobrazbe uglavnom uvjetovane zapo�ljavanjem stanovni�tva u gradovima. Grad Beli�će se nalazi na osovini urbanizacije Osijek � Petrijevci � Valpovo - Beli�će.

Gradovi prema funkciji rada i funkcionalnoj strukturi Po svojoj funkcionalnoj strukturi, grad Beli�će pokazuje funkcionalnu usmjerenost na vi�e

djelatnosti. Prema podacima o broju radnih mjesta mo�e se zaključiti da je do�lo do drastičnog pada broja zaposlenih. Podaci o broju zaposlenih u pojedinim djelatnostima također pokazuju da je do�lo do promjena i u funkcionalnoj usmjerenosti gradova. S obzirom na intenzivne promjene koje se događaju u gospodarstvu, a koje se odra�avaju i na strukturu gospodarskih djelatnosti, mo�e se konstatirati da je funkcionalna usmjerenost gradova u �upaniji, pa tako i grada Beli�ća, u procesu profiliranja.



Stanovanje i stanovi Stanovanje je osnovna funkcija naselja i najveći je korisnik građevinskog područja.

Osnovnu komponentu sustava stanovanja čine stanovi, kojih je na području Grada Beli�ća prema popisu stanovni�tva i stanova iz 2001. godine bilo 4.190 stanova za stalno stanovanje, ukupne povr�ine 315.115 m2, �to iznosi 26,7 m2/stanovniku. Prosječna povr�ina stana je iznosila 75,2 m2, �to ukazuje na veliku zastupljenost tradicionalnog načina stanovanja u obiteljskim kućama. Odnos broja stanova i kućanstava pokazuje da na području Grada Beli�ća ima 127 stanova vi�e od broja kućanstava.

Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

- u odnosu na prometno značenje i u skladu s prometnim opterećenjima, potrebno je izvr�iti uređenje lokalnih cesta i uklopiti ih u prometnu mre�u Beli�ća,

- potrebno je povećati duljinu razvrstanih gradskih ulica u lokalne ceste, - osigurati i omogućiti alternativno povezivanje naselja radi veće fleksibilnosti i sigurnosti

funkcioniranja prometa u svim uvjetima, - pro�iriti gradsko groblje, - po�tanske usluge pribli�iti građanima organizacijom ureda u svim većim naseljima, - omogućiti veće kori�tenje informacijske tehnologije omogućenjem konkurencije u

nuđenju telekomunikacijskih usluga, - osigurati veći postotak priključenja na plinoopskrbnu mre�u sni�enjem tro�kova, te

osigurati dovoljne količine plina i za ekstremne uvjete, - u urbanim i poluurbanim (prigradskim) naseljima zamijeniti zračnu električnu mre�u

podzemnim energetskim kablovima, - osigurati pravovremenu izgradnju novih trafopostrojenja u novim dijelovima naselja i

drugdje gdje se planira povećani intenzitet potro�nje, - distribucijski sustav uključivo sa centrom za nadzor i upravljanje izgrađivati odnosno

prilagođavati tako da se sustav srednjeg napona postupno prebaci sa 10 kV na 20 kV, - povećati sigurnost snabdijevanja pitkom vodom iz vodoopskrbnog sustava izgradnjom

novih kapaciteta vodosprema i novih magistralnih cjevovoda, izgradnjom NUS-a (nadzorno-upravljačkog sustava), te izgradnjom sustava za odr�anje kakvoće vode,

- u rekonstrukcijama i novoj izgradnji vodoopskrbnog sustava osigurati kvalitetnu protupo�arnu za�titu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata,

- graditi mjesne kanalizacijske kolektore i mre�e u prstenu naselja oko Beli�ća povezujući ih na uređaj za proči�ćavanje otpadnih voda. U ostalim naseljima odvodnju otpadnih voda treba rje�avati, do izgradnje sustava odvodnje, dobro izvedenim, nepropusnim, trokomornim talo�nicama s djelomičnim biolo�kim proči�ćavanjem i njihovom urednom či�ćenju i odr�avanju ili biodisk uređajima.



2.2.4. Za�tita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

cjelina

Za�tita krajobraznih vrijednosti Te�i�te za�tite krajobraznih vrijednosti je na integralnom vrednovanju prostora kao

kulturnog krajolika. Unutar kulturnog krajolika definiraju se regionalne cjeline na temelju slijedećih parametera: prirodnih i zemljopisnih karakteristika, reljefnih obilje�ja, vrste, tipa i oblika naselja, tipologije tradicijske arhitekture, karakterističnih arhitektonskih obilje�ja i detalja. Svrha definiranja krajobraznih regija je na prepoznavanju, njegovanju i unapređenju specifičnosti, regionalnih raznolikosti. To podrazumijeva čuvanje prostornih i pejza�nih vrijednosti, planiranje gospodarskih djelatnosti koje imaju tradiciju i temelje na određenom prostoru, organiziranje građevinskih područja i arhitektonskih oblika u suglasju s karakteristikama regije.

U vrijednim prirodnim prostorima planiranje novih cesta i �eljezničkih pruga treba uva�iti prostorne i morfolo�ke značajke terena, da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, kao �to su nadvo�njaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na minimum. Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi do�lo do većih prosjeka �uma.

Na području Grada Beli�ća zastupljeni su resursi koji se prema Prostornom planu Osječko-baranjske �upanije smatraju posebnim vrijednostima �upanijskog prostora, kao �to su:

- poljoprivredne i �umske povr�ine, - vodene povr�ine Drave s pritocima, - graditeljska ba�tina.

Ciljevi za�tite prirodnih vrijednosti i posebnosti su: - za�tita vrijednog poljoprivrednog i �umskog zemlji�ta, - za�tita prirodnog statusa na području toka Drave, - za�tita graditeljske ba�tine, uz integriranje u razvojne programe, - pro�irenje za�tite na vrijedne dijelove prirode, - za�tićene dijelove prirode integrirati u turističku ponudu, - saniranje neprimjerenih zahvata na za�tićenim dijelovima prirode.

Jedno od temeljnih načela na kojem se zasniva suvremena teorija za�tite kulturne ba�tine

je spoznaja da je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i značenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i �irim regionalnim prostorom. Jedna od osnovnih zadaća za�tite kulturne ba�tine, osim za�tite i očuvanja fizičke strukture arhitektonskog spomenika, je te�nja da se spriječi devastacija neposrednog prostora, kako bi on očuvao svoje autentično okru�enje, a time i svoje prostorne vrijednosti i značenje. Na navedenim je principima definiran i novi segment za�tite kulturne ba�tine, a to je pojam kulturno - povijesnih cjelina. Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, nametnula se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora.

Načela za�tite kulturne ba�tine su slijedeća: - kulturna i prirodna ba�tina predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine, te

ju treba za�tititi od devastacije i degradacije njenih temeljnih vrijednosti, - osim pojedinačnih građevina, kulturnu ba�tinu čini i prostorna ba�tina, bilo da je

rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ili je djelo prirode i čovjeka, - osim vrednovanih građevina - reprezentativnih primjera određenog stila, kulturnu

ba�tinu čine i skromna ostvarenja tradicijske stambene gradnje, - u cilju cjelovite za�tite kulturne i prirodne ba�tine potrebno je uvoditi poticajne mjere za

za�titu ruralne graditeljske ba�tine, - potrebno je naročito inzistirati na primjeni suvremenog pristupa arheolo�koj znanosti

koja uključuje neposrednu suradnju prostornih planera i arheologa, - prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo �irenje građevinskih zona u kvalitetne

pejza�ne prostore znači osiroma�enje i gubitak za cijelu zajednicu.



Izvadak iz PPOB� (namjena povr�ina)



2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA BELI�ĆA Promjena odnosa prema prirodnim resursima (pitka voda, vrijedne prirodne cjeline,

poljoprivredne i �umske povr�ine itd.) je nu�na i postala je osnovni postulat u najnovijoj generaciji dokumenata prostornog uređenja. Kako je načelno jasno da su resursi ograničeni, u idućem planskom razdoblju potrebno je predlo�iti selektivne alternative. Promjena odnosa prema resursima, naime omogućuje intenzivniji razvoj komplementarnih djelatnosti, te razvojno aktiviranje dru�tvenih djelatnosti.

2.3.1. Racionalno kori�tenje i za�tita prostora

Jedna od temeljnih zadaća prostornog uređenja je za�tita prostora kao potro�ne kategorije, �to nameće obziran način kori�tenja. Dru�tveni odnos prema problematici kori�tenja prostora u novije je vrijeme bitno promijenjen, te se Republika Hrvatska i Ustavom, a potom i dono�enjem Strategije i Programa prostornog razvitka odredila za politiku odr�ivog razvoja, �to je ugrađeno i u Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije. U fazi određivanja razvojnih preduvjeta nu�no je afirmirati ustavnu odrednicu o prostoru kao dijelu nacionalnog bogatstva, ograničenog i u kvalitativnom i u kvantitativnom pogledu, kroz niz mjera, bogatstva, ograničenog i u kvalitativnom i u kvantitativnom pogledu, kroz niz mjera, koordiniranih planskih akcija i zabrana, kako bi neposredni i dugoročni ciljevi i interesi postali konkretnim elementima razvoja.

Ciljevi racionalnog kori�tenja i za�tite prostora su: - preispitivanje va�ećih građevinskih područja u odnosu na izgrađenost u prostoru; - racionalno planiranje novih povr�ina za razvoj naselja i gospodarskih pogona; - pobolj�avanje efikasnosti kori�tenja svih postojećih već anga�iranih prostora; - ga�enje neprimjerenih sadr�aja u prostoru uz njegovu sanaciju i revitalizaciju; - određivanje prostora vrijednih resursa na kojima je isključena prenamjena prostora; - prilikom planiranja trasa prometne i komunalne infrastrukture prioritetno ispitati

mogućnosti kori�tenja postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih povr�ina (posebice poljoprivrednih i �umskih);

- u bilanci osnovnih kategorija kori�tenja prostora te�iti povećanju u korist poljoprivrednog i �umskog zemlji�ta.

Kako se, vezano na demografske i dru�tvene promjene, ukidanje dru�tvenog vlasni�tva, te

očekivani razvoj malih i srednjih poduzeća očekuju novi zahtjevi za gradnjom stambenih i gospodarskih sadr�aja, Prostornim planom utvrđuje se preraspodjela građevinskih područja na način da se, zadr�avajući ukupnu povr�inu građevinskog područja, zadovolje slijedeći kriteriji:

- povećanje građevinskih područja u demografski aktivnim naseljima, te njihovo smanjenje u naseljima s negativnim demografskim pokazateljima;

- uključenje postojećih izgrađenih poteza u građevinsko područje gdje god je to moguće; - utvrđivanje provedbenim odredbama smjernica za rekonstrukciju i nadogradnju

postojećih zgrada izvan građevinskih područja; - sustavno respektiranje svih kriterija za ograničenja građevinskih područja (klizi�ta, strma

područja, zemlji�ta nedovoljne nosivosti, plavljena područja, zone intenzivne poljoprivrede, oranice 1. i 2. kategorije, postojeći i planirani prometni i infrastrukturni koridori, �umsko zemlji�te, za�titni pojas spomenike prirodne i kulturne ba�tine, vrhovi uzvisina, za�tita vodocrpili�ta, za�tita okoli�a, za�tita koridora u kojima je posebnim gradskim odlukama zabranjena gradnja i sl.);

- u ukupnom bilansu povr�ine građevinskog područja ne povećati, već samo preraspodijeliti na drugi način, u skladu sa stvarnim potrebama na terenu.



2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskori�tenost i gustoću izgrađenosti, obilje�ja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Pri utvrđivanju građevinskih područja potrebno je voditi računa o očuvanju i za�titi vrijednih i

osobito vrijednih poljoprivrednih povr�ina, �uma, te za�tićenih objekata prirodne ba�tine, kao i o slijedećim ograničavajućim faktorima:

- nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja, - klizi�ta i tektonski rasjedi, - nesanirana eksploatacijska polja, - zemlji�ta slabe nosivosti, - poplavna zemlji�ta i zemlji�ta s visokom podzemnom vodom, - retencije, - zone obuhvaćene zagađenjem određenim privrednim i drugim aktivnostima, - infrastrukturni koridori...

Unutar građevinskog područja treba predvidjeti povr�ine potrebne za organiziranje zona

male privrede, odnosno zona mje�ovitih namjena (stambeno-poslovna). Također, iz dosada�njih planom utvrđenih građevinskih područja treba isključiti znatne �zelene� (poljoprivredne i �umske) povr�ine, te povr�ine namijenjene za strukture koje se Zakonom o prostornom uređenju mogu graditi izvan građevinskog područja.

Planom treba spriječiti linearni rast naselja du� �upanijskih i dr�avnih cesta, te poticati

razvoj naselja po dubini prostora, a mjerama porezne politike potrebno je stimulirati kori�tenje zemlji�ta opremljenog infrastrukturom unutar građevinskog područja kao građevinsko, a ne kao poljoprivredno ili ono neprivedeno osnovnoj namjeni. Na taj način doprinijet će se svrsishodnijem kori�tenju građevinskog zemlji�ta, te prometne i komunalne infrastrukture unutar granica građevinskog područja.

Pri utvrđivanju građevinskog područja treba preispitati mogućnost kori�tenja neiskori�tenog

prostora za moguću izgradnju interpolacijama ili adaptacijama i zamjenama starih građevina s novima. Treba zaustaviti daljnje �irenje naselja na nove neizgrađene povr�ine (prete�ito poljoprivredne), tako da se pri određivanju građevinskih područja obuhvate i objedine samo već izgrađeni dijelovi naselja i oni načeti izgradnjom.

Građevinsko područje sastoji se od skupa već izgrađenih čestica (izgrađeni dio

građevinskog područja) te povr�ina za daljnji razvoj naselja (neizgrađeni dio građevinskog područja). Za potrebe izrade Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća izvr�ena je detaljna analiza građevinskih područja naselja koja su bila planirana Prostornim planom (biv�e) općine Valpovo. Građevinska područja na prostoru dana�njeg Grada Beli�ća, utvrđena Prostornim planom (biv�e) općine Valpovo, sastojala su se gotovo isključivo od građevinskih povr�ina za individualno stanovanje, dok su samo u naselju Beli�će u većoj mjeri unutar građevinskog područja bile zastupljene i druge namjene.

Povr�ine građevinskih područja naselja Grada Beli�ća, prema PPO Valpovo (SV 10/82,

9/84, 5/85, 1/87, 8/89, i 7/91), bila su slijedeća:



Građevinska područja Grada Beli�ća � stanje 2002. godine

N a s e l j e

ukup

na p

ovr�

ina

građ

evin

skog

po

druč

ja (P

PO)

izgr

ađen

i dio

gr

ađev

insk

og

podr

učja

20

02.g

od.

neiz

građ

eni d

io

građ

evin

skog

po

druč

ja

2002

.god

.

broj

st

anov

nika

20

01. g

od.

gust

oća

nase

ljeno

sti

građ

evin

skog

po

druč

ja

zauz

eti d

io

građ

evin

skog

po

druč

ja

reze

rvira

na

povr

�ina

gr

ađev

insk

og

podr

učja

po

stoj

eća

povr

�ina

gr

ađev

insk

og

podr

učja

po

sta

novn

iku

ha

ha

(3/2x100) %

ha

(4/2x100) % ( 7 / 2 )

st/ha (3x103/7)

m2/st (5x104/7)

m2/st (2x104/7)

m2/st 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Beli�će 430,0 320,6 74,5 109,4 25,5 7.197 16,73 445 152 597 Bistrinci 194,0 86,3 44,5 107,7 55,5 1.678 8,65 514 641 1.156 Bocanjevci 52,0 49,7 95,5 2,3 4,5 518 9,96 959 44 1.003 Gat 86,0 53,4 62,1 29,5 37,9 764 8,88 698 386 1.125 Gorica Valpovačka

32,0

28,4

88,7

3,6

11,3

186

5,81

1.526

193

1.720

Kiti�anci 20,0 10,7 53,5 9,3 46,5 149 7,45 718 624 1.342 Tiborjanci 37,0 29,0 78,4 8,0 21,6 307 8,29 944 260 1.205 Veli�kovci 81,0 61,3 75,7 19,7 24,3 717 8,85 854 274 1.130 Vinogradci 30,0 22,5 75,0 7,5 25,0 270 9,00 833 278 1.111 Ukupno Grad Beli�će

962,0

661,9

68,8

300,1

31,2

11.786

12,25

561

254

816

Iz prilo�enog je vidljivo da prosječna veličina građevinskog područja Grada Beli�ća (prema PPO Valpovo) iznosi 816 m2/stanovniku, pri čemu prosječna veličina u samom gradu Beli�ću iznosi svega 597 m2/st, a ostalih naselja (seoskih) prosječno 1.159 m2/st.

Prostornim planom �upanije određeno je da se: - povr�ina građevinskog područja naselja utvrđuje na temelju projekcije demografskog

razvitka naselja u planiranom razdoblju PPUG-a, planiranog razvoja dru�tvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okru�enja,

- pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovni�tva odnos planirane povr�ine i planiranog broja stanovni�tva (m2/st) ne mo�e biti veći od odnosa izgrađene povr�ine i postojećeg broja stanovnika,

- ukupna povr�ina građevinskog područja pojedinačnog naselja mo�e biti najvi�e za 25% veća od zbroja povr�ine izgrađenog područja i povr�ine određeno za planirano povećanje stanovni�tva,

- ako je povr�ina postojećeg građevinskog područja naselja veća od maksimalne povr�ine utvrđene na gore opisani način, PPUG-om se takve cjelovite povr�ine trebaju izuzeti iz građevinskog područja, te se mogu odrediti kao rezervne povr�ine za budući razvoj naselja.

- u PPUG Beli�će nu�no je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim smjernicama i kriterijima iz PPOB�.

Svako novo zauzimanje prostora za �irenje građevinskog područja zahtijeva istovremeno

smanjivanje građevinskog područja u dijelovima naselja u kojima se ne očekuje izgradnja. Samo izuzetno, u cilju poticanja gospodarskog i urbanog razvitka područnih i lokalnih sredi�ta, omogućava se i u takvim slučajevima povećanje građevinskog područja, ali isključivo s ciljem formiranja gospodarskih, turističko-rekreacijskih i �portsko-rekreacijskih zona.

Također se zabranjuje �irenje građevinskih područja naselja uz dr�avne i �upanijske ceste,

te spajanje naselja odnosno smanjivanje razmaka između naselja na manje od 500 m. Time se osiguravaju koridori za eventualne buduće potrebe razvoja infrastrukture i funkcioniranje postojećih cestovnih prometnica.



Utvrđivanje građevinskih područja za naselja povremenog stanovanja (kuće za odmor) vr�i

po istim kriterijima koji vrijede i za naselja stalnog stanovanja. Pri tome je potrebno ova građevinska područja smanjiti i utvrditi samo u granicama već izgrađenog dijela, unutar kojih je moguća samo interpolacija novih građevina povremenog stanovanja.

Veličina građevinskih područja proizvodnih ili gospodarskih zona izvan naselja ograničava

se normativom od 35,0 m2/st, građevinskog područja gospodarske zone. Veće povr�ine dozvoljene su samo na temelju konkretnih gospodarskih programa. Prostornim planom omogućava se da se izvan naselja utvrđuju građevinska područja za groblja, ali na temelju prethodno provedenih istra�ivanja o pogodnosti lokacije za potrebnu namjenu.

Gustoća naseljenosti Osječko-baranjske �upanije 1991. godine



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA

BELI�ĆA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU OSJEČKO-BARANJSKE �UPANIJE

Procesi deagrarizacije i urbanizacije, odnosno industrijalizacije i tercijarizacije, zahvatio je i

prostor Grada Beli�ća. U drugoj polovici 20 st. dolazi do sna�nog razvitka konurbacije Valpovo - Beli�će, i to zbog razvitka agrarnih djelatnosti, industrije (proizvodnja papira i ambala�e), kao i tercijarnih i kvartarnih djelatnosti. Ovaj je razvitak posebno utjecao na dru�tveno-gospodarsku i fizionomsko-prostornu preobrazbu �ireg područja. Unutar tog prostora do�lo je do preobrazbe, a najjaču dru�tveno-gospodarsku preobrazbu do�ivjela su naselja u blizini Beli�ća. Naime, industrijalizacija je urbano bazirana i tako pojačava polarizacijski razvoj i preobrazbu, dok su mogućnosti agrarnog iskori�tavanja na ostalom području, zahvaljujući plodnom zemlji�tu, podr�avala agrarnu komponentu. Ta je preobrazba, među ostalim, izra�ena prisutnom osovinom urbanizacije, koja se pru�a od Osijeka prema D.Miholjcu, pa i dalje.

Pored �upanijskog plana, uva�avajući obveze i usmjerenja iz Strategije i Programa

prostornog uređenja Republike Hrvatske, ovim Planom je predlo�en cjelovit sustav prostornog uređenja koji bi trebao omogućuti daljnji razvitak Grada Beli�ća. To se posti�e određivanjem: organizacije i namjene, te kori�tenja prostora, sustava sredi�njih naselja i razvojnih sredi�ta, gospodarskih i dru�tvenih djelatnosti od �ireg značenja, propisivanjem učinkovitih uvjeta kori�tenja, uređenja i za�tite prostora, prostornih uvjeta za razvoj infrastrukturnih sustava i gospodarenje otpadom, te osobitim vođenjem računa o sprečavanju nepovoljna utjecaja na okoli�. Koncepcija prostornog uređenja mo�e se izraziti u nekoliko sljedećih točaka:

1. razvitak grada Beli�ća kao manjeg regionalnog (manjeg razvojnog) sredi�ta slabije

razvijenosti, 1. razvitak naselja Bistrinci kao lokalnog inicijalnog (razvojnog) sredi�ta, uz očuvanje

identiteta naselja, 2. razvitak naselja Veli�kovci kao manjeg lokalnog (inicijalno razvojnog) sredi�ta, 4. povezivanje područja Grada Beli�ća kvalitetnim brzim prometnicama sa �upanijskim

sredi�tem, 5. modernizacija i unapređenje ostale prometne i komunalne infrastrukture, 6. poticanje osnivanja gospodarstvenih zona u razvojnim sredi�tima, 7. razvitak turističke djelatnosti (lovstvo, ribnjačarstvo, ugostiteljstvo, �port i rekreacija,

seoski turizam, jahanje i sl.), 8. restrukturiranje poljoprivredne proizvodnje putem okrupnjavanja posjeda, te

stimuliranjem specijalizirane proizvodnje i proizvodnje zdrave hrane, 9. očuvanje kulturnih dobara - aktivna za�tita u funkciji razvitka. Osječko-baranjska �upanija osna�ivanje prostorno-razvojne strukture temelji na povoljnoj

mre�i naselja, osobito manjih gradova, prete�ito definiranim koridorima prometnica i glavnim poljodjelskim resursima Dr�ave. Prema razvojnom opredjeljenju Dr�ave razvitak ovog područja "treba promatrati kroz moćnije i neposrednije uključivanje u srednjoeuropske gospodarsko-prometne sustave, kulturno unapređenje te unapređenje stanja okoli�a."

Temelj prostornog razvitka Grada Beli�ća čine postojeći i planirani koridori velike dr�avne i

međunarodne infrastrukture, te planovi za vi�enamjensko kori�tenje voda Drave s kompleksnim uređenjem vrijednih poljodjelskih povr�ina.



Demografski razvoj Jedan od najznačajnijih čimbenika dru�tveno-gospodarskog razvitka i kori�tenja prostora je

stanovni�tvo. Ocjena demografskih prilika na području Grada Beli�ća ukazuje na demografske poremećaje, jer područje karakterizira demografska starost, �to u budućnosti ne mo�e osigurati niti jednostavnu reprodukciju stanovni�tva. Procjena je da će se u planiranom razdoblju ipak ostvariti minimalni porast broja stanovnika, te da će 2015. godine Grad Beli�će imati 12.200 stanovnika, a samo naselje Beli�će 7.500 stanovnika.

Razvoj mre�e naselja Na području Osječko-baranjske �upanije potencira se razvoj manjih gradova � kao �to je i

Beli�će (7.000-15.000 stanovnika) i usklađuje s razvojem mre�e područnih i lokalnih sredi�ta.

Prostorni uvjeti za razvoj gospodarstva i dru�tvenih djelatnosti Temeljno opredjeljenje u razvoju gospodarstva je optimalno kori�tenje komparativnih

prednosti i odgovarajuća disperzija gospodarskih sadr�aja, uz izgradnju infrastrukture. Pri tome je industrija i dalje jedna od osnovnih grana koja treba predstavljali okosnicu razvitka gospodarstva Grada Beli�ća.

Planom se stvaraju preduvjeti i za razvoj poljoprivrede, putem za�tite poljoprivrednog zemlji�ta i omogućavanja prostornih uvjeta za gradnju gospodarskih sadr�aja u funkciji poljoprivrede. Planom su utvrđeni i uvjeti za za�titu �uma kao osnove za razvitak �umarstva, a planiranom izgradnjom akumulacija znatno se povećavaju vodene povr�ine koje predstavljaju resurs za razvoj poljoprivrede, energetike i rekreacije.

Za�titom kulturnih dobara, uz bolje prometno povezivanje, osiguravaju se uvjeti za intenzivniji razvitak turizma. Mre�a sadr�aja dru�tvenih djelatnosti usklađuje se s mre�om sredi�njih naselja, čime se stvaraju preduvjeti za podizanje kvalitete �ivota.

Razvoj prometa i infrastrukturnih sustava Planom se rezervira prostor za smje�taj koridora prometne i komunalne infrastrukture

dr�avnog i �upanijskog značaja, koje su definirani dokumentima prostornog uređenja vi�e razine. Tranzitni kolni promet će izgradnjom mosta preko Drave u Beli�ću biti jedan je od ključnih prometnih problema Beli�ća, a naročito gradskog sredi�ta. Izgradnjom (korekcijom) trase dr�avne ceste D517 na prolazu kroz centar naselja Beli�ća prometni konflikti u gradskom centru znatno su reducirani.

Komunalna infrastruktura uključuje vodovodnu, kanalizacijsku, elektroenergetsku, plinsku i telekomunikacijsku mre�u. Obzirom na očekivanu dinamiku urbanog razvoja u narednom razdoblju investicije u komunalnu infrastrukturu uglavnom će se koncentrirati na povećanje standarda i pobolj�anje razine opremljenosti pojedinih komunalnih sustava.

Planiranom regulacijom rijeke Drave, te razvojem i izgradnjom riječnih pristani�ta u Beli�ću realizirati će se opredjeljenje za intenzivniji razvoj riječnog prometa. Postojeća razina razvoja telekomunikacijskog sustava omogućava da se budući razvoj u većoj mjeri usmjeri na izgradnju telekomunikacijske osnovice za pru�anje �irokog skupa telekomunikacijskih usluga, te postizanju odgovarajuće tehnolo�ke razine i standarda u zadovoljavanju potreba stanovni�tva.

Strate�ki cilj u razvoju elektroenergetskog sustava Hrvatske je uravnote�enje potro�nje, proizvodnje i prijenosa energije u svim dijelovima Hrvatske. Strategijom prostornog uređenja utvrđena je potreba kori�tenja hidroenergetskog potencijala rijeke Drave, a izgradnjom planirane vodne stepenice kod Osijeka stvaraju se mogućnosti razvoja sustava navodnjavanja, nu�nog za daljnji razvitak poljoprivrede.

Planom je predviđen daljnji razvoj vodoopskrbnog sustava, koji će se realizirati za�titom i kori�tenjem postojećih te stavljanjem u funkciju novih izvori�ta pitke vode, kao i daljnjim razvojem magistralne transportne mre�e i distribucijskog sustava. Osnovni cilj koji se odnosi na intenziviranje realizacije odvodnih sustava jedan je od prioritetnih zadataka u razvoju infrastrukturnih sustava.



3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I

KORI�TENJE POVR�INA 3.2.1. Organizacija prostora

Organizacija, namjena i kori�tenje prostora Grada Beli�ća temelje se na prirodnim obilje�jima prostora, mre�i naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim procesima gospodarskog razvoja. Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine sredi�ta i osovine urbanizacije, koji su istovremeno i sredi�ta i osovine cjelokupnog razvoja u prostoru. Za područje Grada Beli�ća to je grad Beli�će, koji se zajedno s gradom Valpovom nalazi na podravskom pravcu razvoja �upanije (Osijek-Valpovo-Beli�će-Donji Miholjac). 3.2.2. Osnovna namjena i kori�tenje povr�ina Na području Grada Beli�ća nalazi se 9 naselja. Procijenjeni broj stanovnika Grada Beli�ća 2015. godine 12.200, iz čega proizlazi prosječna (planirana) veličina naselja od 1.355 stanovnika, �to odgovara prosječnoj veličini naselja u �upaniji. Prostornim planom �upanije stupnjevana su razvojna sredi�ta od razine većeg regionalnog sredi�ta do razine lokalnog sredi�ta, pri čemu je Beli�će manje regionalno (manje razvojno) sredi�te slabije razvijenosti. Istim je planom naselje Bistrincii određeno kao lokalno inicijalno (razvojno) sredi�te � naselje s vi�e od 1.000 stanovnika, a naselje Veli�kovci kao manje lokalno (inicijalno razvojno) sredi�te . U istočnom dijelu prostora Grada Beli�ća, u kojem se sjeku značajni �upanijski i dr�avni prometni pravci (cestovni, �eljeznički i riječni), smje�teno je naselje Beli�će. Prostor naselja Beli�ća ima urbani karakter: karakterizira ga relativno velika gustoća, koncentracija infrastrukturnih koridora (prometnih i komunalnih), proizvodnih zona, te ostalih urbanih funkcija. U sustavu naselja Beli�će zauzima sredi�nje mjesto kao manje regionalno (manje razvojno) sredi�te jače razvijenosti, kojem gravitiraju ostala naselja. Kao sredi�te rada svojom blizinom utječe na razvoj i karakter preobrazbe rubnih prostora odnosno na funkcije i fizionomiju naselja u �irem okru�enju u kojem se formira mre�a poticajno razvojnih sredi�ta.

Izgradnja mosta kod Beli�ća omogućava bolje prometno povezivanje i predstavlja poticaj razvitku ovog koridora dalje uz granicu prema Belom Manastiru. Za organizaciju prostora osobito značenje ima planirana namjena i način kori�tenja područja vrijednog krajolika uz rijeku Dravu. Ovo područje predstavljaju osnovu turističkog razvoja, a s obzirom na uvjete i način kori�tenja izdvaja se kao područje na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru i �tite prirodna obilje�ja prostora.

Prostor namijenjen poljoprivrednim djelatnostima, nalazi se između manje ili vi�e urbaniziranih naselja, te za�tićenih i osobito vrijednih, prete�ito �umskih i vodenih povr�ina. Ovaj prostor je i u budućnosti funkcionalno čvrsto povezan s razvojnim sredi�tima i osovinama razvoja, pri čemu se predviđa revitalizacija ruralnog područja uz jačanje lokalnih i područnih sredi�ta izvan osovina razvoja.

U skladu s temeljnom organizacijom prostora definirana je i namjena prostora. Prostornim

planom se dio povr�ina namjenjuje za izgradnju (naselja, proizvodne zone, turističko-rekreacijske i �portske zone izvan naselja). Ostale povr�ine definirane kao povr�ine osnovne namjene, su poljoprivredno zemlji�te, �ume i vodne povr�ine, koje se u Prostornom planu strukturiraju u odnosu na vrste, bonitet i način kori�tenja.



Za konačno opredjeljenje u vezi kori�tenja rijeke Drave i njezinog priobalnog područja nu�no je provesti opse�na daljnja istra�ivanja i vrednovanja, utvrditi koristi i �tete od potencijalnih zahvata s ciljem usklađivanja potreba razvoja i za�tite ovog područja, o čemu treba provesti javnu raspravu i usklađivanje s Republikom Mađarskom.

U okviru povr�ine građevinskih područja sadr�ane su povr�ine naselja stalnog i

povremenog stanovanja, i gospodarskih zona izvan naselja za koja su utvrđena građevinska područja. Povr�ine eksploatacijskih polja utvrđene su na temelju podataka o povr�ini postojećih eksploatacijskih polja.

U ostale poljoprivredne i �umske povr�ine uključeni su i infrastrukturni sustavi te manje

vodne povr�ine. U povr�ine vodotoka uračunata je povr�ina rijeke Drave s VS "Osijek". Ostale povr�ine navedene u tablici su utvrđene na temelju kartografskog prikaza br. 1. "Kori�tenje i namjena povr�ina".

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr�ina Grada Beli�ća

građevinska područja naseljagrađevinska područja zona privremenog stanovanjaizgrađene strukture van naseljapoljoprivredne povr�ine�umske povr�ineostale poljoprivredne povr�inevodne povr�ineostale povr�ine



3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr�ina � tablica 3.

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr�ina

redni broj

G R A D B E L I � Ć E oznaka

ukupno (ha)

% od povr�ine Grada

stan./ha (1)

ha/stan. (2)

1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA ukupno GP 802,3 11,6 15,20 (1)

1.1. izgrađeni dio građevinskih područja naselja 662,0 9,6 18,43 (1)

1.2. neizgrađeni dio građevinskih područja naselja 140,3 2,0 86,95 (1)

2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZONA POVREMENOG STANOVANJA ukupno

GP- ZPS 58,6 0,8 208,19 (1)

2.1. izgrađeni dio zona povremenog stanovanja 26,8 0,3 455,22 (1)

2.2. neizgrađeni dio zona povremenog stanovanja 31,8 0,5 383,64 (1)

3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA ukupno

5,0 - -

3.1. povr�ine za iskori�tavanje mineralnih sirovina - istra�ni prostor nafte i plina E1 - - -

3.2. povr�ine za iskori�tavanje mineralnih sirovina - iskori�tavanje nalazi�ta pijeska u rijeci Dravi

E3 - - -

3.3. vjersko-turistička namjena uz kapelu sv.Ane T 0,3 - -

3.4. �portsko-rekreacijska namjena (područje za lovačke aktivnosti uz naselje Tiborjanci) R6 2,1 - -

3.5. �portsko-rekreacijska namjena (područje za �portska izrali�ta uz naselje Vinogradci R7 0,5 - -

3.6. komunalne građevine (grovlja uz naselja Gorica Valpovačka, Tiborjanci i Vinogradci) + 2,1 - -

4. POLJOPRIVREDNE POVR�INE ukupno P 4.657,7 67,7 0,38 (2)

4.1. vrijedno obradivo tlo P2 3.422,6 49,8 0,28 (2)

4.2. ostala obradiva tla P3 1.235,1 17,9 0,10 (2)

5. �UMSKE POVR�INE ukupno � 1.216,5 17,7 10,01 (2)

5.1. gospodarske �ume �1 1.216,5 17,7 7,40 (2)

6. VODNE POVR�INE ukupno V 361,0 5,2 2,96 (2)

6.1. vodotoci 38,0 0,3 - 6.2. akumulacija � VS Osijek (plan) 317,0 4,6 2,60 (2)

6.3. rukavci (mrtvaje) 6,0 - -

7. OSTALE POVR�INE ukupno 86,0 1,2 0,70 (2)

7.1. povr�ine infrastrukturnih sustava IS 86,0 1,2 0,70 (2)

GRAD BELI�ĆE ukupno 6.875,0 100,0 17,81 (1)

1 - prognozirani broj stanovnika 2015. � 12.200 stanovnika



3.2.4. Razvoj i uređenje prostora naselja - građevinska područja Povr�ine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja. Unutar građevinskog područja razlučuju se neizgrađeni dijelovi predviđeni za potrebe daljnjeg �irenja i razvoja naselja, te izgrađeni kompaktni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture. Pod neizgrađenim povr�inama podrazumijevaju se povr�ine građevinskog područja koje su zaposjednute sa sporadičnom izgradnjom ili bez ikakve izgradnje (zauzetost od 0-5%). Pod izgrađenosti građevinskog područja koje je prikazano u analitičkim tablicama, te informativno na kartografskom prikazu br. 1. �Kori�tenje i namjena povr�ina� podrazumijevaju se izgrađene cjeline i kompaktni dijelovi naselja (iskori�tenost zemlji�ta iznad 80%).

Građevinska područja seoskih naselja predviđena su za prete�ito stambenu izgradnju i to obiteljskim kućama manjih visina. Uz ovu osnovnu namjenu unutar ovih građevinskih područja predviđena je i izgradnja građevina drugih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i dru�tvene, �portsko-rekreacijske, infrastrukturne i posebne namjene, te groblja). Građevinska područja naselja utvrđivana su (koliko je bilo moguće obzirom na specifičnosti prostora) u skladu s obvezama iz planova �ireg područja i ciljevima prostornog razvoja i uređenja ovog prostora, a u odnosu na demografske podatke, izgrađenost, iskori�tenost i gustoću izgrađenosti, obilje�ja pojedinog naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina. Analizom dosada�njih demografskih kretanja uočena je tendencija sve većeg smanjenja broja članova po kućanstvu. Prema tome, za očekivati je i smanjenje gustoće stanovanja u građevinskim područjima naselja, odnosno zauzimanja većih povr�ina s manjim brojem stanovnika. S druge pak strane uočen je pad ukupnog broja stanovnika na nivou Grada, a samo u nekim naseljima je moguće predvidjeti daljnji porast broja stanovnika. Također je izvr�ena i analiza izgrađenosti i iskori�tenosti dosada�njih građevinskih područja (zračne foto-snimke pribli�nog mjerila 1:20.000, HOK 1:5.000, obilazak terena), te je zaključeno da su građevinska područja utvrđena dosada�njim prostornim planom imala određenu prostornu pričuvu za potencijalno povećanje broja stanovnika. Ovom analizom je utvrđeno da izgrađene (zaposjednute) povr�ine unutar građevinskih područja iznose oko 74,3%, s time da je u gradu Beli�ću postigunta iskori�tenost povr�ina od čak 74,0% (ako se izuzme područje industrijske namjene od 73,7 ha, onda taj postotak iznosi čak oko 80%), dok je najmanja u Bistrincima (47,5%) i Kiti�ancima (59,0%).

S obzirom na navedeno, utvrđeno je da građevinska područja u nije potrebno pro�irivati, odnosno da ovim planom ista trebaju biti smanjena u odnosu na građevinska područja određenja Prostornim planom (biv�e) Općine Valpovo. Slijedom navedenih analiza, kao i odredbi Prostornog plana Osječko-baranjske �upanije u sljedećim tablicama prikazan je detaljni obračun povr�ina građevinskih područja naselja Grada Beli�ća.

Određivanje povr�ina građevinskih područja naselja Grada Beli�ća (stanje 2002. godine)

N a s e l j e

Ukupna povr�ina građevinskih

područja prema

Neizgrađeni dio građevinskog

područja prema

Izgrađeni dio građevinskog područja

PP (biv�e) Općine Valpovo

( ha )

stanju 2002. godine ( ha )

izgrađeni dio

( ha )

broj stanovnika

2001.

netto gustoća ( m2/st )

1 2 3 4 5 6

Beli�će 430,0 109,4 320,6 7.197 445 Bistrinci 194,0 107,7 86,3 1.678 514 Bocanjevci 52,0 2,3 49,7 518 959 Gat 86,0 32,6 53,4 764 698 Gorica Valpovačka 32,0 2,5 29,5 186 1.586 Kiti�anci 20,0 9,3 10,7 149 718 Tiborjanci 37,0 9,0 28,0 307 912 Veli�kovci 81,0 19,7 61,3 717 854 Vinogradci 30,0 7,5 22,5 270 833 UKUPNO GRAD BELI�ĆE

962,0

300,0

662,0

11.786

561



Određivanje povr�ina građevinskih područja naselja Grada Beli�ća ( plan 2015. godine )

N a s e l j e

Plan

irana

pov

r�in

a gr

ađev

insk

ih p

odručj

a

prem

a PP

UG

Bel

i�će

(h

a)

Plan

irani

bro

j st

anov

nika

201

5.

godi

ne p

rem

a PP

UG

Be

li�će

Nei

zgrađe

ni d

io

građ

evin

skog

po

druč

ja -

stan

je 2

002.

( 7

- 4

) (h

a)

Po

veća

nje

ili

sman

jenj

e br

oja

stan

ovni

ka

2001

. � 2

015.

go

dine

1 7 8 9 10

Beli�će 391,0 7.500 70,4 + 303 Bistrinci 99,3 1.800 13,0 + 122 Bocanjevci 54,3 500 4,6 - 18 Gat 66,8 750 13,4 - 14 Gorica Valpovačka 29,9 200 0,4 + 14 Kiti�anci 12,9 200 2,2 + 51 Tiborjanci 35,4 300 7,4 - 7 Veli�kovci 88,0 700 26,7 - 17 Vinogradci 24,7 250 2,2 - 20 UKUPNO GRAD BELI�ĆE

802,3

12.200

140,3

+ 414

Postojećim dokumentima prostornog uređenja rezervirane su velike povr�ine za građevna područja naselja. Bruto gustoća stanovanja prema stanju 2002. godine (broj stanovnika po ha građevinskog područja naselja) je iznad 10 st/ha samo u gradu Beli�će (16,7 st/ha), dok je u svim ostalim naseljima ispod 10,0 st/ha (Bistrinci � 8.6, Bocanjevci � 9.9, Gat � 8.9, Gorica Valpovačka � 5.8, Kiti�anci - 7.4, Tiborjanci � 8.3, Veli�kovci � 8.8 i Vinogradci � 9.0 st/ha).

Maksimalno dozvoljena povr�ina građevinskih područja prema PPOB�

Naselje

Iz

građ

ena

povr

�ina

gr

ađev

insk

og p

odručj

a

(ha)

Doz

volje

no p

ro�i

renj

e gr

ađev

insk

og p

odručj

a na

osn

ovu

poveća

nja

broj

a st

anov

nika

pre

ma

PPO

B�

(10

x 6

/ 10.

000

) (h

a)

Uku

pna

povr

�ina

gr

ađev

insk

og p

odručj

a na

selja

( 11

+ 12

) (h

a)

Doz

volje

no d

odat

no

poveća

nje

građ

evin

skog

pod

ručj

a

za 2

5% p

rem

a PP

� ( 1

3 x

0,25

)

(ha)

Sveu

kupn

a do

zvol

jena

pov

r�in

a gr

ađev

insk

og

podr

učja

pre

ma

PPO

B�

( 13

+ 14

)

(ha)

1 11 12 13 14 15

Beli�će 320,6 13,4 334,0 83,5 417,5 Bistrinci 86,3 6,3 92,6 23,1 115,7 Bocanjevci 49,7 - 49,7 12,4 62,1 Gat 53,4 - 53,4 13,3 66,7 Gorica Valpovačka 29,5 2,1 31,6 7,9 39,5 Kiti�anci 10,7 3,7 14,4 3,6 18,0 Tiborjanci 28,0 - 28,0 7,2 35,2 Veli�kovci 61,3 - 61,3 15,3 76,6 Vinogradci 22,5 - 22,5 5,6 28,1 UKUPNO GRAD BELI�ĆE

662,0

25,5

687,5

171,9

859,4



Ostvarena povr�ina građevinskih područja prema PPUG Beli�će

Naselje

Ukupna dozvoljena povr�ina

građevinskog područja prema

PPOB� ( ha )

Ukupna ostvarena povr�ina

građevinskog područja prema PPUG Beli�će

( ha )

Pro�irenje ili smanjenje

građevinskog područja u odnosu na odredbe PPOB�

( 17 � 16 ) ( ha )

Planirana bruto gustoća

stanovanja ( 8 / 17 )

( st/ha ) 1 16 17 18 19

Beli�će 417,5 391,0 - 26,5 20,54 Bistrinci 115,7 99,3 - 16,4 18,12 Bocanjevci 62,1 54,3 - 7,8 9,63 Gat 66,7 66,8 + 0,1 12,5 Gorica Valpovačka 39,5 29,9 - 9,6 6,96 Kiti�anci 18,0 12,9 - 5,1 17,70 Tiborjanci 35,2 35,4 + 0,2 8,87 Veli�kovci 76,6 88,0 + 11,4 (1) 9,79 Vinogradci 28,1 24,7 - 3,4 10,12 UKUPNO GRAD BELI�ĆE

859,4

802,3

- 57,1

16,35

(1) Povećanje građevinskog područja naselja Veli�kovci od 11,4 ha u odnosu na ograničenja

iz PPOB�-a temelji se na povećanju za potrebe izgradnje gospodarskih sadr�aja u sklopu gospodarskih zona. Povećanje građevinskoh područja naselja Gat i Tiborjanci je simboličko, jer ukupno iznosi svega 0,3 ha. Kao zaključak, iz prilo�enih tabela je vidljivo da prema PPUG Beli�će:

- planirana povr�ina građevinskih područja naselja Grada Beli�ća iznosi 802,3 ha, - planirana povr�ina građevinskih područja naselja Grada Beli�ća je za čak 159,7 ha

manja u odnosu na i Prostorni plan (biv�e) Općine Valpovo, - planirana povr�ina građevinskih područja naselja Grada Beli�ća je za 57,1 ha manja

od povr�ine građevinskih područja naselja koje bi se odredile sukladno odredbama Prostornog plana Osječko-baranjske �upanije.

Budući razvoj naselja temeljiti će se na njihovoj razini centraliteta, demografskoj strukturi

(koja je u dijelu naru�ena posljedicama rata), mogućnostima građevinske obnove naselja, kao i mogućnostima osiguranja osnovnih komunalnih sustava (promet, vodoopskrba, elektroopskrba, plinska mre�a i telekomunikacije). S obzirom na demografsku strukturu naselja nije realno očekivati da će se ovi procesi, bitno uvjetovani ekonomskim mogućnostima, u svim naseljima odvijati brzo i u skladu s potrebama i �eljama. Sigurno je da će to biti dugogodi�nji proces, u kojem će se neka naselja, s obzirom na svoju strukturu, demografski i ekonomski potencijal br�e razvijati i na taj način će postati nositelji gospodarskog razvitka.

Razvojni i demografski potencijali moraju biti jedan od glavnih kriterija za dimenzioniranje građevinskih područja naselja. Pri tome za dio naselja, za koja se ne očekuje demografski porast, građevinsko područje mora biti svedeno samo na izgrađeni dio naselja (bez planiranih pro�irenja), dok su samo za naselja s pozitivnim trendovima razvoja mo�e planirati povećanje građevinskih područja na neizgrađene dijelove naselja.

Ukupno uzev�i, kao rezultat aktualne situacije i realno utemeljenih razvojnih koncepcija građevinska područja moraju biti usklađena s odredba Prostornog plana �upanije. U skladu s demografskim i gospodarskim pokazateljima potrebno je smanjiti povr�inu građevnog područja i to:

- preraspodjelom neizgrađenog dijela građevinskog područja, - zadr�avanjem izgrađenog dijela, uz smanjenje neizgrađenog dijela građevinskog

područja, - zadr�avanjem samo izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

U sustavu naselja Grada Beli�ća dominira naselje Beli�će, u kome je koncentriran najveći

broj stanovnika, kao i praktički svi gospodarski i sredi�nji sadr�aji. Trend koncentracije u zadnjih tridesetak godina je pojačan, jer je 1911. godine u Beli�ću �ivjelo 27,2% stanovnika Grada Beli�ća, dok je prema podacima iz 1991. godine taj postotak iznosio 61%. U razvoju cjelokupnog područja potrebno je u budućnosti, uz daljnji razvoj naselja Beli�će, stimulirati policentrični model, u sklopu kojeg bi se razvijala slijedeća mre�a naselja:



- administrativno sredi�te i manje regionalno

(manje razvojno) sredi�te slabije razvijenosti - BELI�ĆE - lokalno inicijalno (razvojno) sredi�te - BISTRINCI - manje lokalno (inicijalno razvojno) sredi�te - VELI�KOVCI

Ukupno uzev�i, građevinska područja naselja na cijelom području Grada Beli�ća smanjena

su u odnosu na ona koja su bila planirana Prostornim planom (biv�e) općine Beli�će i nalaze se u okviru preporuka koje je dao Prostorni plan Osječko-baranjske �upanije.

Brojčani prostorni pokazatelji

Gbst - bruto gustoća stanovanja odnos broja stanovnika i povr�ine građevinskih područja 12.200 stanovnika

Gbst = ------------------------ = 15,20 st/ha 802,3 ha

Gnst - gustoća stanovni�tva odnos broja stanovnika i povr�ine obuhvata prostornog plana

12.200 stanovnika

Gnst = ------------------------- = 1,77 st/ha (177 st/km2) 6.875 ha

Pogled na BELI�ĆE DD



3.2.5. Razvoj i uređenje prostora izvan naselja

POVR�INE ZA RAZVOJ I UREĐENJE IZVAN NASELJA Povr�ine za razvoj i uređenje izvan naselja manjim dijelom su određene za izgradnju, a

većim dijelom kao negradive povr�ine za potrebe poljoprivredne proizvodnje i gospodarenje �umama. Odredbama članka 42. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) određene su građevine koje je moguće graditi van naselja, odnosno građevinskih područja. To su infrastrukturne, zdravstvene i rekreacijske građevine, građevine posebne namjene, za istra�ivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, te stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Dapače, neke građevine je moguće locirati isključivo izvan naselja obzirom na karakter djelatnosti koje se u tim građevinama odvijaju. GP-ZPS � ZONE POVREMENOG STANOVANJA

U sklopu PPUG Beli�ća identificirana su i određena posebna građevinska područja zona povremenog stanovanja, pri čemu su povr�ine zona određene u skladu s odredbama PPOB�.

E 1 - GOSPODARSKA NAMJENA - povr�ine za iskori�tavanje energetskih sirovina Ova zona se odnosi na istra�ni prostor za istra�ivanje nafte i plina u jugoistočnom dijelu Grada Beli�ća.

E 3 - GOSPODARSKA NAMJENA - povr�ine za iskori�tavanje mineralnih sirovina Obzirom da je planom predviđena izgradnja va�nih prometnih pravaca, bit će za njihovu izgradnju potreban građevni materijal, a to su prvenstveno �ljunak i pijesak. Stoga se na području Grada Beli�ća rijeka Drava određuje za eksploataciju pijeska (E3) na čitavom toku kroz područje Grada Beli�ća.

T VJERSKO-TURISTIČKA NAMJENA - područje uz poklonac sv. Ane Na lokaciji uz poklonac sv.Ane uz Dravu planira se uređenje pripadajuće povr�ine i izgradnja pratećih sadr�aja za potrebe odr�avanja većih okupljanja, posebno vjerskih, ali i onih rekreacijsko-izletničkog karaktera. R 6 - �PORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - lovačke aktivnosti Na lokaciji ju�no od naselja Tiborjanci lovačko dru�tvo planira urediti povr�inu od 2,1 ha, na kojoj će se odvijati različita lovačka natjecanja i okupljanja.

R 7 - �PORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA - �portska igrali�ta Na lokaciji uz naselje Vinogradci određuje se građevinsko područje za izgradnju �portskih igrali�ta sa pratećim građevinama.

+ - GROBLJA

Izvan građevinskih područja naselja određuje se povr�ina za uređenje groblja uz naselja Gorica Valpovačka, Tiborjanci i Vinogradci.



P 2 - POLJOPRIVREDNA TLA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE - vrijedno obradivo tlo Najveći dio područja Grada Beli�ća otpada na poljoprivredne povr�ine. Pod ovim povr�inama smatraju se oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade. Veći dio obradivih poljoprivrednih povr�ina su vrijedna obradiva tla (P2), te je na njima predviđena samo izgradnja neophodnih infrastrukturnih linijskih objekata od značaja za dr�avu i �upaniju.

P 3 - POLJOPRIVREDNA TLA ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE

- ostala obradiva tla Manji dio obradivih poljoprivrednih povr�ina Grada Beli�ća su ostala obradiva tla (P3).

� 1 - �UME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE � gospodarske �ume Gospodarske �ume su predviđene za kori�tenje prvenstveno za proizvodnju drva i drugih �umskih povr�ina. Na području �uma, ovim planom je predviđena eventualna izgradnja infrastrukturnih građevina dr�avnog i �upanijskog značaja, te građevina za potrebe �porta, rekreacije, lova i vojske, ali samo ako to nije moguće iz tehničkih ili ekonomskih razloga planirati izvan �uma.

V - VODNE POVR�INE Područje Grada Beli�ća prosijecaju korita Drave, Kara�iće i Vučice. Drava je predviđena za za vi�enamjensko kori�tenje; kao plovni put u cijeloj du�ini na području obuhvata, kao eksploatacijska polja pijeska i �ljunka, te kao akumulacijski prostor za gradnju hidroenergetske građevine (VS Osijek). Rukavce i akumulaciju je predviđeno urediti kao vodne povr�ine za �port i rekreaciju (ribolov, �portovi na vodi). Plovni put na Dravi obuhvaća dionicu od u�ća Drave do u�ća rječice �dalice u Dravu. Postoje mogućnosti da se vi�enamjenskim uređenjem Drave (izgradnjom vodnih stuba VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek) plovni put uredi kao vodni put IV klase - Vb klasa po novoj klasifikaciji. Plovni put na Dravi omogućava izgradnju luka i pristani�ta. Raspolo�ive vodne količine rijeke Drave i relativno veliki uzdu�ni padovi pogodovali su planiranju gradnje hidroenergetskih objekata (Donji Miholjac i Osijek), s prosječnom mogućnosti proizvodnje od ukupno 679,7 GWh/god. Izgradnja vodnih stuba ima niz pozitivnih utjecaja na �ira kretanja u gravitacijskom području - razvoj pojedinih industrija (blizina raspolo�ive vode i energije), razvoj prometa i drugo. Izgradnjom akumulacija stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih povr�ina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Velike vodne povr�ine akumulacija omogućavaju i razvoj turizma i rekreacije

IS - POVR�INE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Ove povr�ine čine linijske (trase i koridori) i povr�inske infrastrukturne građevine dr�avnog i �upanijskog značaja. Od najznačajnijih povr�ina infrastrukturnih sustava jesu prostori rezervirani za linijske infrastrukturne građevine: ceste, �eljezničke pruge, kanali 1. do IV.reda i obrambeni nasipi s pripadajućim hidrotehničkim građevinama.



3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRU�TVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. Gospodarske djelatnosti Hrvatska se nalazi u razdoblju velikih dru�tvenih i gospodarskih promjena, opterećena ratnim razaranjima. Osim neposrednih, brojne su i posljedice posrednih negativnih okolnosti prouzročenih time �to Hrvatsku zaobilaze europski prometni tokovi, ote�avajući gospodarsku razmjenu s inozemstvom i remeteći time unutarnje razvojne procese. Trenutno postoje velike razlike po sektorima i područjima u funkcioniranju gospodarstva, infrastrukture, stanju okoli�a i općim uvjetima �ivota i rada stanovni�tva. Velik dio gospodarskih sustava ne djeluje punim kapacitetom, niti u skladu s objektivnim mogućnostima. Time je samo nagla�ena i ranija neučinkovitost i tehnolo�ka zaostalost dijela gospodarstva, povećane su regionalne razlike u razvijenosti i nesrazmjer resursnog potencijala zemlje u odnosu na aktivnost stanovnika (stupanj iskoristivosti). Faktori razvitka nisu jednako zastupljeni na cijelom teritoriju Grada, pa se tim vi�e nagla�ava va�nost funkcionalne organizacije prostora, vođenja prometne i druge infrastrukture i o�ivljavanja ili stvaranja novih nukleusa razvitka. Dominantno naselje, Beli�će, u kojem su usredotočeni faktori razvitka, kvalitetom radne snage i koncentracijom gospodarskih i dru�tvenih djelatnosti bio je i ostat će najkvalitetniji pokretač razvitka. Uključivanje novih prometnica visokog prometnog standarda (autocesta, brze ceste), te integriranje va�nijih pravaca u Gradu na ove glavne koridore stvorit će uvjete za promjene ukupne gospodarske strukture. Gospodarstvo je na ovom području do�ivjelo temeljne promjene u proteklom desetljeću. Obzirom na promijenjeno tr�i�no okru�enje, promijenjen model potra�nje, pad broja zaposlenih na cijelom području, te procese pretvorbe sa planskog na tr�i�no gospodarstvo, nameće se potreba stvaranja novog gospodarskog i prostornog modela razvitka. Nezaposlenost je u stalnom porastu. Najnegativniji trendovi su u gospodarstvu. Istovremeno broj zaposlenih raste u neprivredi, obrtni�tvu i slobodnim profesijama, ali u znatno manjem broju nego se smanjuje broj zaposlenih u gospodarskim djelatnostima.

Budući gospodarski razvitak Grada Beli�ća počivat će na zadr�avanju (uz restrukturiranje i osuvremenjivanje) postojećih industrijskih kapaciteta, prirodnim resursima, ulaganju kapitala i ljudskom potencijalu.

Uz razvitak djelatnosti na osnovi komparativnih prednosti, poticat će se i razvitak onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tr�i�te i odgovarajući kadrovski potencijal. Za razvitak malog i srednjeg poduzetni�tva na razini �upanije postoji Program poticanja razvoja u okviru kojeg će se sustavno djelovati kroz tri skupine programa:

- Program poslovnih zona-prostornih mogućnosti i kapaciteta, - Program pru�anja financijske potpore, - Program izobrazbe, informacija i savjetodavno-razvojni sustav.

Na području Grada Beli�ća ovim su Planom utvrđena područja novih gospodarskih zona unutar građevinskih područka naselja, koje su kao planirane označene na kartografskom prikazu broj 1. Kori�tenje i namjena povr�ina, odnosno na kartografskim prikazima građevinskih područja naselja. Planiraju se sljedeće gospodarske zone:

Grad Beli�će: - K 1 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 5,7 ha, - K 2 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 3,5 ha, - K 3 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 5,6 ha, - K 4 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 4,3 ha, - K 5 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 1,1 ha. Naselje Gat: - I 2-1 - gospodarska zona Gaić povr�ine 6,4 ha. Naselje Veli�kovci: - I 2-2 - gospodarska zona Mačkovica povr�ine 11,0 ha, - I 2-3 - gospodarska zona Crnice povr�ine 5,0 ha.



Prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore za 2001. godinu gospodarska aktivnost na području Grada Beli�ća se odvija u sklopu 68 poslovnih jedinica (od čega velika većina u samom Beli�ću). Najzastupljenije su tvrtke iz djelatnosti trgovine na malo i veliko (34 poslovne jedinica), slijede tvrtke prerađivačke industrije (19 jedinica), te poslovne usluge (6 poslovnih jedinica).

D j e l a t n o s t

broj

zaposlenih

%

broj poslovnih jedinica

prosječni broj

zaposlenih A - Poljoprivreda, lov i �umarstvo - - - - B - Ribarstvo - - - - C - Rudarstvo - - - - D - Prerađivačka industrija 2.291 89,5 19 120,5 E - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom - - - - F - Graditeljstvo 6 0,2 4 1,5 G - Trgovina na malo i veliko 167 6,5 34 4,9 H - Ugostiteljstvo 5 0,2 1 5,0 I - Promet, skladi�tenje i veze 1 0,0 1 1 J - Financijsko posredovanje 2 0,0 1 2,0 K - Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

20

0,8

6

3,3

L - Javna uprava i obrana, socijalno osiguranje - - - - M - Obrazovanje - - - - N - Zdravstvena za�tita i socijalna skrb - - - - O - Ostale dru�tvene, socijalne i osobne uslu�ne djelatnosti

67

2,66

2

33,5

P - Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem - - - - R - Izvanteritorijalne organizacije i tijela - - - - U k u p n o 2.559 100,0 68 37,6

Poduzeća po veličini

broj

zaposlenih

% od ukupnog

broja zaposlenih

broj

poslovnih jedinica

% od ukupnog broja poslovnih jedinica

veće od 400 zaposlenih 1.792 70,0 1 1,4 200 do 399 zaposlenih 230 9,0 1 1,4 100 do 199 zaposlenih 151 5,9 1 1,4 50 do 99 zaposlenih 67 2,6 1 1,4 20 do 49 zaposlenih 110 4,3 3 4,4 10 do 19 zaposlenih 102 3,9 8 11,7 6 do 9 zaposlenih 36 1,4 5 7,3 5 i 4 zaposlenih 23 0,9 5 7,3 3 zaposlena 6 0,2 2 2,9 2 zaposlena 26 1,0 13 19,1 1 zaposleni 16 0,6 16 23,5 bez zaposlenih 0 - 10 14,7 nepoznato ili bez podataka 0 - 1 1,4 U k u p n o 2.559 100,0 68 100,0

Najveći je broj zaposlenih u gospodarstvu na području grada Beli�ća (2.291 zaposlenih,

odnosno čak 89,5%) zaposlen u prerađivačkoj industriji, slijedi trgovina na veliko i malo (167 zaposlenih ili 6,5%), te ostale dru�tvene, socijalne i osobne uslu�ne djelatnosti (67 zaposlenih ili 2,66%).

Najmanji broj zaposlenih po poslovnoj jedinici je u financijskom posredovanju, ugostiteljstvu i graditeljstvu (u prosjeku manje od 2 zaposlena). U ukupnoj strukturi poduzeća dominiraju izrazito mala poduzeća (s manje od dva zaposlena). Nasuprot tome, cca 70% od ukupnog broja zaposlenih u Beli�ću radi u jednoj poslovnoj jedinici, BELI�ĆE dd.



Zaposleni u Gradu Beli�ću prema prete�itoj aktivnosti, po starosti i polo�aju u zaposlenju (stanje 2001. godine)

Uku

pno

zapo

slen

ici u

bilo

ko

jem

sek

toru

vl

asni

�tva

sam

ozap

osle

ni,

ne z

apo�

ljava

ju

radn

ike

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivre

dnic

i, ne

zap

o�lja

vaju

ra

dnik

e

sam

ozap

osle

ni,

zapo

�lja

vaju

radn

ike

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivre

dnic

i, za

po�l

java

ju ra

dnik

e

rade

sam

o po

ug

ovor

u o

djel

u,

auto

rsko

m u

govo

ru

ili d

obiv

aju

nakn

adu

u go

tovi

ni

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

u p

oduz

eću,

ob

rtu

i sl.

neko

g od

čl

anov

a kuća

nstv

a

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

na

poljo

priv

redn

om

gosp

odar

stvu

Ost

ali

zapo

slen

i

Grad Beli�će

3.644

3.368

55

83

90

1

19

7

12

9

15-19 43 40 - - - - 2 1 - - 20-24 286 267 3 5 2 - 7 - 1 1 25-29 418 390 7 10 7 1 2 - - 1 30-34 512 476 8 6 12 - 3 1 3 3 35-39 604 561 10 11 17 - 1 - 3 1 40-44 641 595 8 7 25 - 3 1 - 2 45-49 601 554 14 13 17 - 1 2 - - 50-54 351 327 3 11 7 - - - 2 1 55-59 126 115 1 5 3 - - 2 - - 60-64 34 26 1 6 - - - - 1 - 65-69 8 1 - 6 - - - - 1 - 70-74 7 4 - 2 - - - - 1 - 75 i vi�e 1 - - 1 - - - - - - Nepoznato 12 12 - - - - - - - -

Aktivno stanovni�tvo prema prete�itoj aktivnosti po zanimanju - zaposleni (stanje 2001. godine)

Zaposleni prema polo�aju u zaposlenju

Uku

pno

Sveg

a

zapo

slen

i u b

ilo

koje

m s

ekto

ru

vlas

ni�t

va

sam

ozap

osle

ni, n

e za

po�l

java

ju ra

dnik

e

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivriv

redn

ici

ne z

apo�

ljava

ju

radn

ike

sam

ozap

osle

ni,

zapo

�lja

vaju

radn

ike

indi

vidu

alni

po

ljopr

ivre

dnic

i, za

po�l

java

ju ra

dnik

e

rade

sam

o po

ug

ovor

u o

djel

u,

auto

rsko

m u

govo

ru

ili d

obiv

aju

nakn

adu

u go

tovi

ni

pom

a�uć

i čla

n ob

itelji

u p

oduz

eću,

ob

rtu

i sl.

neko

g od

čl

anov

a kuća

nstv

a

pom

a�uć

i čl

an

obite

lji n

a

poljo

priv

redn

om

gosp

odar

stvu

osta

li

zapo

slen

i Grad Beli�će 785 607 398 6 135 2 3 6 4 43 10 Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i du�nosnici dr�avnih tijela, direktori

4 4 2 - - 2 - - - - -

Stručnjaci i znanstvenici 20 18 18 - - - - - - - -

In�enjeri, tehničari i srodna zanimanja 36 25 25 - - - - - - - -

Uredski i �alterski slu�benici 37 29 27 - - - - 1 1 - -

Uslu�na i trgovačka zanimanja 107 70 60 3 - - - 1 3 - 3

Poljoprivredni, lovno-uzgojni, �umski radnici i ribari

250 236 57 1 133 - 2 - - 43 -

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji

99 66 64 1 - - - 1 - - -

Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda

66 58 56 - 1 - 1 - - - -

Jednostavna zanimanja 99 66 66 - - - - - - - -

Vojna zanimanja 10 9 9 - - - - - - - - Nepoznato zanimanje 57 26 14 1 1 - - 3 - - 7



Aktivno stanovni�tvo prema prete�itoj aktivnosti po zanimanju - nezaposleni (stanje 2001. godine)

Nezaposleni svega nezaposleni, tra�e

prvo zaposlenje nezaposleni, tra�e ponovo zaposlenje

Grad Beli�će 178 68 110 Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i du�nosnici dr�avnih tijela, direktori

-

-

-

Stručnjaci i znanstvenici 2 1 1 In�enjeri, tehničari i srodna zanimanja 11 6 5 Uredski i �alterski slu�benici 8 2 6 Uslu�na i trgovačka zanimanja 37 11 26 Poljoprivredni, lovno-uzgojni, �umski radnici i ribari 14 1 13 Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 33 14 19 Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 8 - 8 Jednostavna zanimanja 33 12 21 Vojna zanimanja 1 - 1 Nepoznato zanimanje 31 21 10

Stanovni�tvo prema glavnim izvorima sredstava za �ivot (stanje 2001. godine)

Glavni izvori sredstava za �ivot

Uku

pan

broj

st

anov

nika

prih

odi o

d ra

da

prih

odi o

d ra

da

i miro

vine

prih

odi o

d ra

da

i ost

ali p

rihod

i (s

oc. n

ak.,

prih

odi

od im

ovin

e i s

l.)

sam

o m

irovi

na

miro

vina

i oc

ijaln

a na

knad

a

miro

vina

i os

tali

prih

odi (

nakn

ada

od im

ovin

e i s

l.)

sam

o so

cija

lna

na

knad

a

sam

o pr

ihod

i od

imov

ine

sam

o po

vrem

ena

potp

ora

drug

ih

osta

li pr

ihod

i

bez

prih

oda

nep

ozna

to

Grad Beli�će 11.786 3.538 97 109 2.495 12 49 378 12 11 51 4.969 65

Grad Beli�će ima uvjeta i treba temeljiti svoj gospodarski razvitak na br�em razvitku već

postojećih djelatnosti. U izboru osnovnih pravaca prednost se daje onim djelatnostima kod kojih raspolo�ivi resursi omogućavaju br�i razvoj. U dosada�njem razvitku kao glavni subjekti isticali su se industrija, te skupina tercijarnih djelatnosti kao �to su trgovina i ugostiteljstvo. Te djelatnosti će biti relevantne i u narednom planskom razdoblju, ali u izmjenjenom odnosu, naročito u odnosu na vrstu i strukturu industrijske proizvodnje.

INDUSTRIJA Proučavanjem gospodarskih djelatnosti u gradovima i sustava sredi�njih naselja utvrđeno je da industrija koncentrira radnu snagu, ali i potiče razvoj uslu�nih djelatnosti. Istovremeno razvoj uslu�nih djelatnosti i jačanje tr�i�ta ponovo utječe na razvoj novih industrija i usluga. Posrijedi je proces kru�ne, kumulativne kauzalnosti. Gradske industrije stimuliraju vlastiti razvoj, povećavaju dohodak i lokalni razvoj.

Dana�nja struktura industrije znatno je izmjenjena, dijelom zbog perioda prisilnog mirovanja u proizvodnom i investicijskom smislu i zbog opće tehnolo�ke zastarjelosti i gubitka tr�i�ta. Trend smanjivanja industrijske proizvodnje na području Grada i dalje se nastavlja. Strate�ko pitanje nije kako pojačati poziciju industrije u strukturi gospodarstva, već kako industriju učiniti proizvodnijom i konkurentnijom. Napredak industrije podrazumijeva nabavku moderne tehnologije, uvođenje učinkovite organizacije, dobro rukovođenje i osvajanje novih tr�i�ta. Prednost u razvijanju trebaju imati one industrije koje koriste komparativne prednosti: polo�aj, prirodne resurse (sirovine), sposobne radnike, tr�i�te, kapital, tradiciju, znanje i drugo, sve vezano na ukupnu prepoznatljivu fizionomiju. S gledi�ta kori�tenja prostora osobito je va�no uočiti procese transformacije većih industrijskih kompleksa. Očekivana disperzija manjih jedinica koje su primjerenije prostornoj strukturi morala bi rezultirati odterećenjem nekih područja, ali i aktiviranjem do sada neiskori�tenih mogućnosti integriranja u strukture naselja. Tome će doprinijeti visoke tehnologije i sustavi upravljanja koje omogućavaju veću dinamiku i prostornu distribuciju djelatnosti u prostoru.



Prostorni razmje�taj proizvodnih kapaciteta temelji se na uspostavljanju �iroke mre�e

manjih i raznolikih proizvodnih jedinica i daljnjem razvoju već formiranih i planiranih većih i slo�enih gospodarskih cjelina u Beli�ću i ostalim naseljima, poglavito u malim i poticajnim razvojnim sredi�tima. �to se tiče stanja i razvojnih mogućnosti, proces oporavka gospodarstva karakteriziraju sanacijski programi i restrukturiranje najznačajnijih poduzeća.

Kroz nu�an proces restrukturiranja velikih poduzeća treba razvijati tzv. "malo

gospodarstvo", koje se jo� uvijek smatra jednim od osnovnih faktora lokalnog i regionalnog razvoja i procesa industrijskog restrukturiranja kroz uspostavljanje dinamičnog lokalnog i regionalnog sustava manjih i srednjih proizvodnih pogona. Treba uključiti i razvijati mala i srednja proizvodna poduzeća kroz model većih industrijskih poduzeća kao tehnolo�ko-marketin�ko-logističkih čvori�ta. Poduzetni�tvo, osobito kao dopuna velikim poduzećima u proizvodnji određenih vrsta proizvoda u malim serijama, značajan je generator razvoja područja. Takve pogone je po�eljno locirati u malim razvojnim i poticajnim sredi�tima. Mali proizvodni pogoni, su pogoni za preobrazbu manjih sredi�ta. Takvi pogoni ne zahtjevaju velika početna ulaganja, s ekolo�kog gledi�ta ne opterećuju ambijent, a ni zahtjevane koncentracije radne snage ne nadma�uju mogućnosti lokalne ponude. Posebno je povoljna okolnost �to mali pogoni mogu nastati kao izraz samoorganiziranja lokalnog stanovni�tva ili individualne inicijative.

POLJOPRIVREDA Poljoprivredno proizvodni prostor općenito je kori�ten na niskoj razini produkcije naturalne

proizvodnje za vlastite potrebe. Obujmom poljoprivredne proizvodnje dominira individualni sektor vlasni�tva. Poljoprivrednom proizvodnjom u individualnom sektoru bave se uglavnom osobe starije �ivotne dobi (mladi napu�taju selo), a proizvodnja je ekstenzivna, jer su obradive povr�ine rascjepkane. Problem usitnjenosti zemlji�ta vrlo je te�ko rije�iti na terenu s ciljem okrupnjavanja zemlji�ta iz razloga �to vlasnici nisu voljni vr�iti razmjenu svog zemlji�ta, a ne postoje zakonske osnove, odnosno pravni propisi kojima bi bila regulirana mogućnost izvr�enja komasacije.

Povećanje pa�njaka i livada na račun kategorija oranica nije u funkciji povećanja stočne

proizvodnje već procesa deruralizacije i zapu�tanja obradivih povr�ina. Transformacija poljodjelskog sektora sastavni je dio opredjeljenja u razvijanju gospodarstva utemeljenog na tr�i�nim načelima. Zato je temeljni cilj poljodjelske politike poticanje razvijanja suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekolo�ki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih proizvoda, na način koji �titi prirodne potencijale zemlje.

Prema podacima popisa stanovni�tva 2001. godine, na području Grada Beli�ća bila je

sljedeće struktura kućanstava prema ukupnoj raspolo�ivoj povr�ini zemlji�ta i prema vrsti poljoprivredne proizvodnje:

Broj kućanstava prema vrsti poljoprivredne proizvodnje Grad Beli�će

Broj

kućanstava

uzgoj �itarica,

industrijskog i krmnog

bilja

uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja, sjemenja i

sadnog materijala

uzgoj pu�eva, kunića, fazana, činčila i dr.

uzgoj riba

uzgoj voća i gro�đa

uzgoj i

iskori�tavanje �uma

ukupno 4.063 759 1.797 308 49 1 4 bez zemlje 1.171 - 3 - 1 - - do 0,10 ha 1.561 11 745 62 15 - 2 0,11 do 0,50 ha 721 199 596 164 17 - 2 0,51 do 1,00 ha 173 141 127 21 7 - - 1,01 do 3,00 ha 254 233 193 32 5 - - 3,01 do 5,00 ha 79 74 53 12 3 - - 5,01 do 8,00 ha 56 56 48 10 - - - 8,01 do 10,00 ha 17 16 14 3 - - - preko 10,00 ha 31 29 18 4 1 1 -



Prema podacima popisa stanovni�tva 2001. godine, na području Grada Beli�ća bila je

sljedeće struktura kućanstava prema ukupnom broju stoke, peradi i ko�nica pčela:

Ukupan broj stoke, peradi i ko�nica pčela Grad Beli�će

Broj

kućanstava

broj

konja

broj

goveda

broj ovaca i koza

broj

svinja

broj

peradi

broj ko�nica pčela

ukupno 4.063 10 651 525 2.523 16.514 369 bez zemlje 1.171 0 0 1 2 109 13 do 0,10 ha 1.561 1 13 78 196 4.206 0 0,11 do 0,50 ha 721 0 9 70 297 4.234 160 0,51 do 1,00 ha 173 3 6 34 152 1.509 195 1,01 do 3,00 ha 254 4 126 76 790 3.351 1 3,01 do 5,00 ha 79 2 155 22 332 1.183 0 5,01 do 8,00 ha 56 0 144 33 382 1.134 0 8,01 do 10,00 ha 17 0 72 3 118 336 0 preko 10,00 ha 31 0 126 208 254 452 0

Poljoprivredno stanovni�tvo prema aktivnosti (stanje 2001. godine)

Ukupno

poljoprivredno stanovni�tvo

svega

obavljaju zanimanje na svom

poljoprivrednom gospodarstvu i ne

zapo�ljavaju radnike pom

a�uć

i čl

anov

i

sveg

a

kuća

nice

djec

a od

0-

6 go

dina

osno

vnih

�k

ola

sred

njih

�k

ola

stud

enti

Grad Beli�će 213 132 80 12 81 24 17 29 10 1

Preustrojavanje poslovanja obiteljskih gospodarstva odnosi se na stvaranje profitabilnih jedinica u kućanstvima, koja sada samo manjim dijelom posluju na ekonomski opravdanim načelima. Tehnička opremljenost poljoprivrednom mehanizacijom, raspolo�ivi zemlji�ni posjed i struktura biljne i stočne proizvodnje trebaju u potpunosti odgovarati punoj uposlenosti radne ekipe kućanstva, te dohotku na razini zaposlenih izvan poljoprivrede.

Uz razne načine kori�tenja tla javljaju se i mogućnosti pru�anja podr�ke tradicijskim

obrascima �odr�ivog� gospodarenja tlom, te za�tite tla s ciljem očuvanja biolo�ke raznolikosti i drugih ekolo�ki povoljnih učinaka. I nadalje razvoj poljoprivrede treba oslanjati na stočarsku proizvodnju i u funkciji njenog povećanja. Povećanje proizvodnje mora se temeljiti na pro�irenju tr�i�ta. Za preporučene profitabilne stočarske modele obiteljskih gospodarstava (osnovno stado 10-20 muznih grla), potrebne povr�ine su oko 10 -20 ha pa�njaka i livada, te 4-5 ha oranica.

Pored stočarske i ratarske proizvodnje postoje povoljni uvjeti za razvoj povrćarstva,

voćarstva, sitnog stočarstva (peradarstva, svinjogojstva) i cvjećarstva. Za intenzivnu ekonomski učinkovitu ratarsku proizvodnju kao proizvodnju za tr�i�te (ne u funkciji stočarske proizvodnje) potrebne veličine oraničnih povr�ina su 20-50 ha. Potrebno je poticati povrćarske modele proizvodnje (uzgoj na otvorenom i zatvorenom), a preporučeni modeli su obiteljska gospodarstva s oko 10 ha za intenzivnu ratarsku djelatnost, 3 ha za uzgoj voća i povrća i 1 ha za uzgoj cvijeća i sadnica. Voćarstvo je za sada prepu�teno individualnoj inicijativi i uglavnom se uzgajaju razne vrste jabuka, kru�aka, �ljiva, uz okućnicu , za vlastite potrebe. U cvjećarstvu i rasadničarstvu valja planirati i ulagati u staklenike i plastenike za proizvodnju presadnica povrća, cvijeća i ukrasnog drveća, te proizvodnju rezanog cvijeća i lončanica. Preporuča se razvitak pčelarstva kao dodatnim izvorom prihoda gospodarstvima koje se bave cvjećarstvom ili voćarstvom (30-60 ko�nica) ili kao potpuno učinkovita proizvodnja (preko 100 ko�nica). Moguće je organizirati i poticati ulaganja u ribnjačarstvo, odnosno uzgoja ribe (za modele manjih obiteljskih ribnjaka profitabilni kapacitet je 10-30 tona ribe godi�nje).



�UMARSTVO I LOVSTVO Najbolje kvalitete su dr�avne �ume obzirom da se njima gospodari na principima �umarske

znanosti. Slabije kvalitete su brojne privatne �ume, te je u tom pogledu potrebno voditi ispravnu �umarsku politiku kako bi se stekli uvjeti za njihovim stručnim gospodarenjem. Obzirom da su �umska područja predlo�ena za za�titu, te evidentirana kao vrlo vrijedni dijelovi prirodnog krajobraza, potrebno će biti uskladiti njihovo daljnje gospodarenje s uvjetima za�tite (�ume posebne namjene unutar za�tićenih dijelova prirodne ba�tine i za�titne �ume). Razvoj lovstva ima povoljne uvjete, obzirom na kvalitetna prirodna stani�ta za uzgoj visoke i niske divljači. Kod visoke divljači postoje dobri uvjeti za uzgoj jelenske i srneće divljači, divlje svinje, a od niske divljači za uzgoj �umskog i poljskog zeca, fazana i druge pernate divljači. U narednom razdoblju razvoj lovstva valja vezati uz razvoj kontinentalnog turizma.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Turizam je gospodarska grana koja se u suvremenom razvitku te djelatnosti pro�iruje na

gotovo sva područja (u smislu prostora) i na sve ostale djelatnosti, odnosno gospodarske grane i neprijeporno predstavlja jednu od okosnica razvitka. Suvremeni trendovi turističkog razvoja ukazuju na porast turističkog značaja područja Grada. Značajke �novog� turizma, dovele su do bitnih promjena na turističkom tr�i�tu. Turistička potra�nja sve se vi�e segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. �portsko-rekreacijski, �portsko-ribolovni, biciklistički, konjički, lovni, seoski, kulturni turizam, svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom Grad i �ire područje raspola�u).

Mogućnost za razvitak jedne vrste turističko-vjerske djelatnosti mo�e se ostvariti vezano na uređenje i opremanje lokaliteta uz poklonac sv.Ane na obali Drave. Ovaj je lokalitet mjesto velikih okupljanja vjernika, ali i ostalih građana Beli�ća, s obzirom na svoj polo�aj u neposrednoj blizini grada i atraktivnim vizurama. Ova je lokacija označena na kartografkom prikazu broj 1. Kori�tenje i namjena povr�ina kao �portsko-rekreacijski sadr�aj (R 7). U planu je uređenje ove lokacije, prvenstveno osiguranje kvalitetnog prometnog pristupa i uređenje javnih sanitarnih građevina, kao i opremanje građevinama za pru�anje povremenih ugostiteljskih i trgovačkih usluga (monta�ne građevine ili slično).

OSTALE DJELATNOSTI Potra�nju djelatnosti građevinarstvo i građevinska operativa uglavnom nosi povećana

potra�nja obnove i izgradnje infrastrukture. Stambena i poslovna izgradnja stagnira, tako da ipak nesta�ica poslova predstavlja problem u djelatnosti. Sveobuhvatni razvoj gospodarstva povećat će potra�nju djelatnosti, a povećanje potra�nje dovest će do povećanja broja zaposlenih u građevinskim tvrtkama i općenito do unapređenja djelatnosti. Eksploatacija mineralnih sirovina zastupljena je na području Grada kroz eksploatiranje �ljunka i pijeska iz korita rijeke Drave. Prema trenutnim saznanjima, istra�ena polja su definirana u eksploataciji dravskog pijeska (registriran je cjelokupan tok rijeke Drave). Razvoj trgovine značajan je iz razloga �to trgovina potiče proizvodnju novih proizvoda i time bolje kori�tenje prirodnih resursa, zapo�ljavanje prometnih poduzeća i poduzeća za razne trgovinske usluge.

Posebnog značenja za lokalnu razinu su mogućnosti razvitka obrtni�tva, malog i srednjeg poduzetni�tva, �to će omogućiti br�i gospodarski razvitak, veće zapo�ljavanje i vi�i oblik zadovoljenja potreba stanovni�tva. Prioritetnim se na ovoj razini predviđa razvoj malih i srednjih tvrtki i obrta kojih su programi usmjereni na obnovu tradicionalnog zanatstva i poslovne usluge vezane uz primjenu novih tehnologija. Planom je omogućen smje�taj manjih uslu�nih djelatnosti (seoski turizam, ribnjaci, �portsko-rekreacijski centri). Također je omogućeno uklapanje manjih i srednjih sadr�aja u stambene i druge dijelove naselja, ako mogu zadovoljiti uvjete pojedinih sredina u koje se uklapaju. Na taj se način nastoji doprinjeti pobolj�anju slojevitosti sadr�aja i broja funkcija u prigradskim i seoskim naseljima.

U gradu Beli�ću planira se zadr�avanje postojećih povr�ina industrijskih zona. Manji

proizvodni sadr�aji, za koje u dana�njim uvjetima postoji veliki interes poduzetnika, mogu se smje�tavati na dva načina:



- u sklopu zona mje�ovite gradnje (u skladu s Odredbama za provođenje), čime se

omogućuje fleksibilnost, uz nu�no po�tivanje odrednica o očuvanju okoli�a, - u sklopu posebnih proizvodnih ili poslovnih zona, čime se omogućuju manji tro�kovi

opremanja i uređivanja zemlji�ta, ostvarivanje mogućih beneficija u cilju podr�avanja poduzetni�tva i slično.

Kao mogući novi proizvodni sadr�aji predviđaju se prvenstveno manji prerađivački

kapaciteti na bazi proizvodnje hrane, prerade drva, proizvodnja građevnog materijala, komunalne usluge, ali i sve druge proizvodnje koje ne zagađuju okoli�, a privučene su dobrim prometnim polo�ajem, obrazovanom radnom snagom i olak�icama koje pru�a dr�ava, �upanija ili lokalna samouprava. 3.3.2. Javne i dru�tvene djelatnosti

Javne i dru�tvene djelatnosti pripadaju grupi sredi�njih funkcija, čine urbanu nadogradnju nekog područja, te su usmjerene prema podizanju standarda i kvalitete �ivota. One podi�u obrazovnu, kulturnu i znanstvenu razinu te zdravstvenu kulturu cjelokupnog stanovni�tva u njihovom gravitacijskom i utjecajnom području i predstavljaju aktivnog činitelja ekonomskog i dru�tvenog razvoja. Ujedno, one pridonose povećanju pru�ene socijalne skrbi stanovni�tvu radi otklanjanja postojećih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje �portskim aktivnostima i tehničkom kulturom, ostvaruju mogućnost rekreacije i odmora stanovni�tva, te osiguravaju ostvarenje drugih mnogobrojnih dugoročnih ciljeva.

Javne i uslu�ne djelatnosti slu�e ne samo stanovnicima naselja u kojima se nalaze nego i stanovnicima bli�e ili dalje okolice. Bitna je skupina dru�tvenih uslu�nih djelatnosti usmjerena prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete �ivota stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom području. Ove funkcije utvrđuju i izraz su političko-teritorijalnog ustrojstva i načina upravljanja na nekom području.

Razvitak javnih i dru�tvenih djelatnosti usklađen je s predviđenim dru�tvenim i gospodarskim razvitkom. Uzimajući u obzir očekivanu stabilizaciju broja stanovnika, uz potrebne rekonstrukcije ili pro�irenja uglavnom će zadovoljavati potrebe u planskom razdoblju. Smje�taj manjih javnih i dru�tvenih sadr�aja moguć je i na temelju detaljnih planova uređenja prostora ili elaborata za ishođenje lokacijske dozvole, te u sklopu zelenih povr�ina u skladu s ograničenjima definiranih odredbama za provođenje PPUG-a.

Planom je u sklopu povr�ina javnih i dru�tvenih djelatnosti predviđena mogućnost smje�taja slijedećih sadr�aja :

- upravna namjena, - socijalna namjena, - zdravstvena namjena, - pred�kolska namjena, - �kolska namjena, - kultura, - vjerska namjena.

Postojeći sustav dru�tvenih pokriva teritorij i razmje�taj stanovni�tva i naselja, �to

predstavlja solidnu osnovu za daljnji razvoj dru�tvenih djelatnosti. Razvitak dru�tvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmje�taj korisnika u cilju podizanja kvalitete �ivota. Ovim Planom utvrđena je sljedeća zastupljenost pojedinih sredi�njih funkcija po kategorijama sredi�njih naselja:

Javne slu�be i uprava U skladu sa zakonima i propisima Republike Hrvatske, te političko - teritorijalnom ustrojstvu

zemlje, uspostavljen je sustav javnih slu�bi dr�avne uprave, te lokalne samouprave i uprave. Za sadr�aje javnih slu�bi dr�avne uprave, zatim lokalne samouprave i uprave na �upanijskoj, gradskoj i mjesnoj razini, te djelatnost ostalih slu�bi i institucija treba osigurati prostorne uvjete rada i razvoja.



Odgoj i obrazovanje

Na području grada Beli�ća djeluje 1 osnovna �kola sa dva područna odjela u ostalim naseljima. Potrebno je nastaviti s optimizacijom mre�e osnovnih �kola, definirati broj razrednih odjela i razinu pedago�kog standarda, stimulirati izvan�kolske aktivnosti vodeći računa pri tome o osiguranju kvalitetnih radnih uvjeta kroz uređenje i odr�avanje, ali i suvremeno opremanje �kolskih ustanova. Prema demografskim pokazateljima (smanjenje stanovni�tva, pa prema tome i broja �kolske djece), potrebe osnovno�kolskog obrazovanja će se u narednom razdoblju zadovoljiti pro�irenjem i opremanjem (dogradnja �portskih dvorana, informatičko opremanje i sl.) postojećih objekata.

Stanovni�tvo staro 15 i vi�e godina prema zavr�enoj �koli

S r e d n j e � k o l e

Uku

pno

Bez

�ko

le

1-3

razr

eda

os

novn

e �k

ole

4-7

razr

eda

os

novn

e �k

ole

Osn

ovna

�ko

la

sveg

a

�kol

e za

zan

iman

je

u tr

ajan

ju o

d 1-

3 go

dine

i �k

ole

za

KV

i VK

V ra

dnik

e

�kol

e za

zan

iman

je

u tr

ajan

ju

od 4

i vi

�e g

odin

a

gim

nazi

ja

vi�a

�ko

la, I

. (VI

.) st

upan

j fak

ulte

ta

i str

učni

stu

dij

Faku

lteti,

mje

tnič

ke

akad

emije

i sv

euči

li�ni

stu

dij

Mag

iste

rij

Dok

tora

t

Nep

ozna

to

Grad Beli�će

9.588

243

391

1.447

2.518

4.221

2.334

1.530

357

261

401

12

4

90

Stanovni�tvo prema pohađanju �kole Osnovna �kola Srednje �kole Dodiplomski

studij Poslijediplomski

studij

Uku

pno

sveg

a

1-4

razr

eda

5-8

razr

eda

sveg

a

indu

strij

ske

i obr

tnič

ke

tehn

ičke

i sr

odne

gim

nazi

ja

sveg

a

stručn

i st

udij

sveuči

li�ni

st

udij

sveg

a

mag

ista

rski

Grad Beli�će

2.178

1.264

564

700

599

159

306

134

297

55

242

17

17

Stanovni�tvo staro 15 i vi�e godina prema starosti i razini zavr�ene �kole S r e d n j e � k o l e

sveg

a

�kol

e za

zan

iman

je

u tr

ajan

ju 1

-3

god.

i �k

ole

za

KV

i VK

V ra

dnik

e

�kol

e za

zan

iman

je

u tr

ajan

ju o

d 4

i vi�

e go

dina

gim

nazi

ja

Vi�a

�ko

la, I

. (VI

.) st

upan

j fak

ulte

ta

i str

učni

stu

dij

Faku

lteti,

um

jetn

ičke

ak

adem

ije i

sveuči

li�ni

stu

dij

Mag

iste

rij

Dok

tora

t

Nep

ozna

to

Grad Beli�će

4.221

2.334

1.530

357

261

401

12

4

90

15-19 190 94 44 52 - - - - 5 20-24 660 311 212 137 6 11 - - 6 25-29 451 225 195 31 14 61 - - 8 30-34 506 280 221 5 20 61 1 1 6 35-39 532 265 256 11 32 56 - 1 6 40-44 518 255 227 36 37 71 2 1 6 45-49 433 284 124 25 54 49 1 - 9 50-54 316 181 107 28 30 41 - - 14 55-59 207 134 66 7 30 25 6 1 5 60-64 148 111 30 7 14 15 1 - 6 65-69 141 116 18 7 18 6 1 - 1 70-74 77 51 18 8 3 3 - - - 75-79 25 16 7 2 2 2 - - 1 80-84 8 6 1 1 1 - - - 2

85 i vi�e 4 4 - - - - - - 1 Nepoznato 5 1 4 - - - - - 14



Kako bi odgoj i obrazovanje mogli uspje�no ispunjavati svoje zadaće predviđeno je da

nadle�ne �upanijske, odnosno gradske slu�be, na temelju kritičke ra�člambe postojeće mre�e ustanova za obavezno osnovno i srednje�kolsko obrazovanje, odnosno mre�e ustanova za odgoj djece pred�kolske dobi, izrade mre�u koja će biti u funkciji demografskog �pokrivanja� i demografskog razvoja, pogotovo slabije naseljenih područja Grada Beli�ća.

Stanovni�tvo staro 15 i vi�e godina prema starosti i razini zavr�ene �kole

Ukupno Bez �kole

1-3 razreda

4-7 razreda

Osnovna �kola

Grad Beli�će 9.588 243 391 1.447 2.518 15-19 884 7 2 54 626 20-24 812 9 1 24 95 25-29 719 7 3 10 165 30-34 839 10 7 9 218 35-39 908 10 6 15 250 40-44 955 15 10 45 250 45-49 909 17 18 79 249 50-54 728 9 10 92 216 55-59 614 13 23 152 152 60-64 612 27 45 257 99 65-69 636 40 90 266 73 70-74 513 34 102 228 66 75-79 285 27 48 151 29 80-84 91 9 16 40 15 85 i vi�e 55 8 9 22 11 Nepoznato 28 1 1 3 4

Osnovne �kole U Gradu Beli�ću je osnovno obrazovanje organizirano u sljedećim osnovnim �kolama: - Osnovna �kola �Ivana Kukuljevića�, Beli�će, K.Tomislava 196 (I-VIII)

(za naselja Beli�će, Bistrinci, Kiti�anci, Gat, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci) - Područni odjel Veli�kovci (I-IV)

(za naselja Gat, Tiborjanci, Veli�kovci) - Područni odjel Vinogradci (I-IV)

(za naselje Vinogradci) U osnovne �kole je �kolske godine 2001/2002. bilo upisano ukupno 1.136 učenika u 45

razrednih odjeljenja. Osnovne �kole ukupno raspola�u sa 27 učionica i kabineta, a samo O� Ivana Kukuljevića ima i �portsku dvoranu (povr�ine 1.313 m2) na korisnoj povr�ini od cca 5.900 m2.

Podaci o osnovnim �kolama na području Grada Beli�ća za �kolsku godinu 1999/2000

I. � VIII. razred OSNOVNA �KOLA broj

učenika broj

odjeljenja

broj učionica

unutarnji prostor

(m2)

vanjski �portski tereni (m2)

dvorana za TZK

(m2)

Ivana Kukuljevića, Beli�će, K.Tomislava 196 (I-VIII) (za naselja Beli�će, Bistrinci, Kiti�anci, Gat, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci)

1.021 38 - 5.380 1.210 1.313

Područni odjel Veli�kovci (I-IV) (za naselja Gat, Tiborjanci, Veli�kovci) 97 5 - 390 0 0

Područni odjel Vinogradci (I-IV) (za naselje Vinogradci) 18 2 130 0 0

Ukupno Grad Beli�će 1.136 45 27 5.900 1.210 1.313



Pred�kolske ustanove

Podaci o pred�kolskim ustanovama na području Grada Beli�ća 2000/2001 godine Optimalni kapacitet Popunjenost kapaciteta

NAZIV I SJEDI�TE DV-DJ broj djece

broj skupina

broj djece

broj skupina

DV �Maslačak�, Beli�će, Radnička 4 180 9 168 6 Ukupno 180 9 168 6

Zdravstvena namjena U sklopu ciljeva za unapređenje kvalitete �ivljenja, a na temelju novog zdravstvenog

zakonodavstva, te prihvaćenih temeljnih i globalnih ciljeva u zdravstvu treba stvoriti uvjete za provođenje zdravstvene za�tite stanovni�tva. Primarna zdravstvena za�tita je okosnica cjelokupnog zdravstvenog sustava i budući stup stabilnosti cjelokupne zdravstvene za�tite. Zadovoljavanje zdravstvenih potreba stanovni�tva omogućit će se prvenstveno sanacijom i adaptacijom postojećih građevina, uz gradnju novih zdravstvenih građevina samo tamo gdje nije moguća adaptacija.

Dom zdravlja Valpovo na području Grada Beli�ća obavlja zdravstvene djelatnosti u ambulanti Beli�će, Vijenac S.H.Gutmanna 28, i trenutno 3 ljekarne (ljekarna u Beli�ću, S.H.Gutmanna 2a je u privatnom najmu) .

Vjerska namjena Vjerskim zajednicama, koje su jednake pred zakonom i odvojene od dr�ave, u sklopu zona

javne ili mje�ovite namjene, a detaljnije na razinama prostornih planova ni�e razine treba omogućiti odgovarajuće prostorne preduvjete za obavljanje vjerskih obreda, te osnivanje socijalnih i dobrotvornih ustanova. Vjerske građevine locirat će se u pojedinim naseljima po potrebi. Najbrojnije građevine sakralnog graditeljstva uz crkve i kapele su pilovi i raspela koja se najče�će pojavljuju na raskri�jima starih seoskih puteva. U posljednih 10-ak godina intenzivirane su aktivnosti kako na izgradnji novih sakralnih građevina, tako i na sanaciji i rekonstrukciji, te obnovi postojećih.

Groblja Od postojećih groblja na području Grada Beli�ća predviđeno je pro�irenje groblja u Beli�ću,

dok će se preostala groblja i dalje razvijati unutar postojećeg prostora. KOMBEL iz Beli�ća upravlja grobljem Repnjak u Beli�ću i grobljem u Bistrincima. Ostalim

grobljima upravljaju Mjesni odbori, na čijim se područjima groblja nalaze. Prema navedenom, groblja postoje u sljedećim naseljima: Beli�će, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci. Naselja Kiti�anci i Gorica Valpovačka nemaju groblja, već se ukopi vr�e na susjednim grobljima (Beli�će, Bistrinci ili Bocanjevci).

Groblje Repnjak u Beli�ću je locirano uz rijeku Dravu (prvi ukop obavljen je 1887.godine), ima povr�inu od cca 2,0 ha i popunjeno je oko 95%, te su u tijeku aktivnosti na njegovom pro�irenju. Groblje je opremljeno mrtvačnicom i kapelicom, a prosječno se godi�nje obavi oko 70 ukopa.

�port i rekreacija Na području Grada Beli�ća djeluju brojne �portske udruge u raznim �portskim granama. Na

ruralnom području postoji niz �portskih objekata s pratećim sadr�ajima (prete�ito nogometna igrali�ta, te mala �portska igrali�ta u sklopu �kola). Raspored �portskih objekata i njihovi sadr�aji u potpunosti ne odgovaraju stvarnim potrebama stanovni�tva, te je stoga potrebno nadograđivati sustav �portskih objekata sa ciljem da se uključi �to veći broj korisnika, posebno mladih.

Mre�u objekata za �port i rekreaciju čine: - građevine u funkciji �porta u natjecateljskom smislu - građevine namijenjeni zadovoljavanju potreba tjelesno-zdravstvene kulture učenika

osnovnih �kola.



�portske dvorane u okviru osnovnih i srednjih �kola prvenstveno slu�e zadovoljavanju

svoje osnovne namjene (odr�avanje nastave) ali i u druge �portsko-rekreacijske namjene. �portska dvorana povr�ine 1.313 m2 postoji jedino u sklopu O� Ivana Kukuljevića u Beli�ću.

Opremljenost naselja dru�tvenom infrastrukturom (javnim sadr�ajima)

Naselje tip**

razvojnog sredi�ta

�kolstvo dječje ustanove

zdravstvo

vjerske građevine groblje po�ta �port i

rekreacija

Beli�će MRS O� DU A, PO, LJ RK�, C G, G+ PU �RC Bistrinci LRS - - - C G - NI Bocanjevci - - - - RK�, C G - NI Gat - - - - C G PU NI Gorica Valpovačka - - - - C - - - Kiti�anci - - - - C - - - Tiborjanci - - - - C G - NI Veli�kovci LRS P� - PO RK�, C G - NI Vinogradci - P� - - - G - NI

O� - osnovna �kola, P� - područna �kola, DU - dječja ustanova, RK� - rimokatolička �upa, C - crkva, G - groblje, (G+) - pro�irenje groblja PU - po�tanski ured �RC - �portsko-rekreacijski centar, NI - nogometno igrali�te i sl. A � ambulanta, PO � privatna ordinacija, LJ - ljekarna MRS - manje regionalno (razvojno) sredi�te slabije razvijenosti LRS - lokalno inicijalno (razvojno) sredi�te

Crkva u Kiti�ancima



3.4. UVJETI KORI�TENJA UREĐENJA I ZA�TITE PROSTORA 3.4.1. Uvjeti kori�tenja Temeljem Zakona o za�titi prirode (NN 34/94 i 72/94) na području Grada Beli�ća nema za�tićenih dijelova prirode. Na području Grada Beli�ća evidentirani su predjeli prirodne ba�tine, koji se predla�u za istra�ivanje u cilju eventualne za�tite:

- priobalni pojas uz rijeku Dravu. Do progla�enja ovih područja za�tićenim dijelovima prirode u predlo�enoj kategoriji,

predla�u se mjere za�tite tih prostora kao i za područja posebnih ograničenja u kori�tenju (vrlo vrijedni predjeli krajobraza). 3.4.2. Iskaz povr�ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline Iskaz povr�ina za za�tićena posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

redni broj

GRAD BELI�ĆE oznaka ukupno (ha)

% od povr�ine Grada

ha/stan.

1. ZA�TIĆENA PRIRODNA BA�TINA ukupno

-

1.1. prijedlog za istra�ivanje - područje uz Dravu

309,7

4,5

0,02

2. ZA�TIĆENA GRADITELJSKA BA�TINA ukupno

-

2.1. zona za�tite kompleksa radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna u Beli�ću

- 2,0

-

-

GRAD BELI�ĆE UKUPNO - 311,7 100,0 0,02 1 -prognozirani broj stanovnika 2015. godine (12.200 stanovnika) 3.4.3. Prirodna ba�tina i krajobraz

Prirodna ba�tina Na području Grada Beli�ća ne postoje lokaliteti za�tićeni temeljem Zakona o za�titi prirode

(NN 30/94 i 72/94). Prostornim planom uređenja Grada Beli�ća predviđa se istra�ivanje prirodnog područja uz rijeku Dravu, u cilje njegove eventualne za�tite, pri čemu će moguća kategorija za�tite biti utvrđena prema rezultatima istra�ivanja.

Autohtona vegetacija uz Dravu je va�na u ekolo�kom, vegetacijskom i zoolo�kom pogledu. Ova autohtona vegetacija mekih listača osobito je zastupljena na lijevoj obali Drave. Za ribolov su značajni stari rukavci Drave (Repnjak, Jugovača, Farka�-Topolj, Galovac i �iblje). Biocenoza vodotoka i obala ima značajnu ulogu, jer korjenov sistem bilja �titi tlo, a povr�inski dio vegetacije smanjuje snagu vode, a time i eroziju. Također, vodeno bilje utječe na sadr�aj kisika, mineralnih tvari, temperaturu, evaporaciju i samoproči�ćavanje vode. Ujedno ovi su biotopi obitavali�te brojnih �ivotinskih vrsta (srna, jelen, divlja svinja, lisica, kao i brojnih ptica: divlje patke, liske, gnjurci, vodene koko�i i druge).



Krajobraz Do dono�enja Krajobrazne osnove �upanije treba obaviti prethodna istra�ivanja i

vrednovanja krajolika. Pri izradi istra�ivanja i vrednovanja krajolika potrebno je uva�iti smjernice za očuvanje krajobrazne raznolikosti područja, očuvanje seoskih krajolika i očuvanje prostornog identiteta gradova, određene Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti osobito se odnose na za�titu:

- raznolikosti poljoprivrednih kultura, - vizualne kvalitete smjenjivanja nepreglednih poljoprivrednih povr�ina sa �umama, - područja s karakterističnim uzorcima naselja, - pojedinačnih markera karakterističnih za Slavoniju (dvorci, crkve, spomenici).

3.4.4. Kulturna ba�tina

Za potrebe izrade ovog plana kori�teni su podaci Uprave za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorskog odjela u Osijeku. Prema dostavljenim podacima, spomenička ba�tina Grada Beli�ća zastupljena je s etnolo�kim spomenicima kulture, jednom registriranom urbanističkom povijesnom cjelinom (kompleks radničkih zgrada u Beli�ću), pojedinačno registriranim i preventivno za�tićenim kulturnim dobrima profane i sakralne arhitekture, arheolo�kim lokalitetima, spomen obilje�jima vezanih za radnički pokret i II.svjetski rat, te zbirkama pokretnih kulturnih dobara vezanih uz sakralne građevine. Navedena spomenička ba�tina je zastupljena u gradu Beli�ću i naseljima Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci. Najvrednija se kulturna dobra nalaze unutar područja grada Beli�ća.

Osnovne karakteristike prostora obuhvaćenog PPUG-om Beli�ća, s gledi�ta kulturne ba�tine, je u koncentraciji industrijske arhitekture u naselju Beli�će, te tradicijskog graditeljstva u ostalim naseljima: Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci.

Industrijska stambena arhitektura Beli�ća izgrađuje se krajem 19. stoljeća paralelno s izgradnjom pilane i ostalih industrijskih pogona. Karakterizira ju jednostavnost, racionalna konstruktivna rje�enja, ekonomičnost kao i oblikovna ujednačenost, koja ipak ne prelazi u uniformnost, već se među tim skupom građevina mo�e razlučiti nekoliko tipova.

Naselje Bocanjevci



Kompleks �est radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna u Beli�ću za�tićen je kao

registrirana spomenička cjelina. Iz cjelokupnog beli�ćanskog građevnog fonda spomeničkog karaktera izdvaja se građevina

koja je s njim potpuno sukladna, ali oblikovno potpuno različita. To je zgrada koja je 1905. godine izgrađena kao dvorac za stanovanje obitelji A.Gutmanna, iako toj svrsi nije nikada slu�ila. Od I. svjetskog rata u njoj je smje�tena uprava tvornice. Ova historicistička slobodnostojeća jednokatnica, okru�ena parkom, registrirana je kao pojedinačno kulturno dobro.

U okolnim selima nalazi se razmjerno brojan fond tradicijskih građevina. One su

pojedinačno za�tićene kao evidentirana kulturna dobra. Osim pojedinačne za�tićenih građevina, te jedne za�tićene povjesne cjeline, unutar granica

Plana nalazi se devet spomenika i spomen obilje�ja vezanih uz radnički pokret i II. svjetski rat. Nepokretna kulturna dobra imaju svojstva kulturnog dobra i podlije�u pravima i obvezama

Zakona o za�titi kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status za�tite. Povijesne građevine i sklopovi koji imaju pravni status registriranog kulturnog dobra pripadaju vrsti sakralnih, vojnih i civilnih građevina. Na području Grada Beli�ća od povijesnih je naselja dosad bila za�tićena povijesna cjelina - kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna u Beli�ću.

Dr�avna uprava za za�titu kulturne ba�tine Ministarstva kulture, Konzervatorski odjel u Osijeku, dostavio je detaljan popis kulturnih dobara na području Grada Beli�ća.

Popis kulturnih dobara Grada Beli�ća

R.br. Mjesto / naziv spomenika vrsta spomenika

1. BELI�ĆE - kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna profani 2. BELI�ĆE - zgrada uprave �Beli�će� d.d, Dvorac profani 3. BELI�ĆE - zgrada muzeja profani 4. BELI�ĆE - spomen gater profani 5. BELI�ĆE - spomen vlak u Beli�ću profani 6. BISTRINCI -Poklonac sv. Ane sakralni 7. BOCANJEVCI - stambena prizemnica, M. Gupca 144 etnolo�ki 8. BOCANJEVCI - ambar, V. Nazora 10 etnolo�ki 9. BOCANJEVCI - ambar, M. Gupca 146 etnolo�ki 10. GAT - kuća, S. Radića 51 etnolo�ki 11. GORICA VALPOVAČKA - kuća, R. Končara 24 etnolo�ki 12. TIBORJANCI - kuća, M. Gupca 4 etnolo�ki 13. TIBORJANCI - kuća, Braće Radić, 41 etnolo�ki 14. TIBORJANCI - kuća s mansardom, Braće Radić 35 etnolo�ki 15. VELI�KOVCI - stambena prizemnica, Kralja Tomislava 28 etnolo�ki 16. VELI�KOVCI - kuća, Kralja Tomislava 24 etnolo�ki 17. VELI�KOVCI - kuća, Kralja Tomislava 77 etnolo�ki 18. VINOGRADCI - čardak, Kralja Tomislava 41 etnolo�ki 19. BELI�ĆE - spomen grobnica palim borcima NOB-a na groblju Beli�će NOB spomenik 20. BELI�ĆE - spomen-vlak "Partizanka", �eljeznička stanica Beli�će NOB spomenik

21. BELI�ĆE - spomenik posvećen 25.godi�njici samoupravljanja - centar Beli�ća

NOB spomenik

22. BELI�ĆE - spomenik"Gater" uz upravnu zgradu «Beli�će» dd NOB spomenik 23. BELI�ĆE � spomenik palim borcima i �FT, Trg A. Starčevića 1 NOB spomenik



Svaka intervencija unutar za�tićene cjeline obvezuje prethodnu suglasnost Uprave za

za�titu kulturne ba�tine. Unutar za�tićene urbane cjeline nalaze se dio kulturnih dobara graditeljske ba�tine, registriranih ili preventivno za�tićenih, koji definiraju urbanu sliku i plan grada. Svaka pojedina građevina ili ambijent podlije�e re�imu za�tite, odnosno svaka građevinska intervencija zahtijeva prethodnu suglasnost Uprave za za�titu kulturne ba�tine.

Jedna od za�tićenih radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna u Beli�ću

Uvjeti i mjere za�tite povijesnih naselja i dijelova naselja Beli�će, kao i druga naselja urbanog karaktera, izlo�eno je trajnim utjecajima: promjenama

načina �ivota i djelatnosti stanovnika ili njihovim odseljavanjem i napu�tanjem, mijenjaju svoja povijesna obilje�ja, a time i svoj prostorni identitet. U cilju očuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti naselja određene su zone za�tite.

Područja za�tite kulturno povijesnih vrijednosti naseobinskih oblika grada Beli�ća provode se u svrhu očuvanja povijesne (tradicionalne) slike naselja, njegova volumena, povijesne matrice i građevne strukture. Naselja su nositelji identiteta kulturnog krajolika i specifičnosti regionalnih obilje�ja.

Na kartografskom prikazu br.3. ucrtane su građevine i cjeline kulturno povijesnih vrijednosti koje se �tite na temelju Zakona o za�titi kulturnih dobara. Za naselje Beli�će izrađen je UPU, za potrebe kojeg je izrađena Konzervatorska podloga kojom je provodena i revizija dosada�nje granice za�tite povijesne jezgre grada, (redefiniraju se stupnjevi i zone za�tite).

Pojedinačna pro�irenja građevinskih područja postojećih naselja planirana su na način kojim bi se zadr�ala homogenost slike povijesnog naselja, �to u većini slučajeva znači da nije bilo prihvatljivo �irenje građevinskih područja u prostor poloja, kao karakterističnog neizgrađenog pojasa. U planiranju �irenja građevinskih područja naselja, njihovom dimenzioniranju i prostornom smje�taju nastojalo se očuvati njegov karakter, s obzirom na tip. Jednako je va�no čuvanje kvalitetnog pejza�nog okru�enja, poljodjelskih povr�ina, �uma i sl., jer cjelovitu sliku naselja, osim njegove građevne strukture čini i pripadajuće pejza�no okru�enje.



Za sve građevinske zahvate na građevinama iz Popisa kulturnih dobara i u prostoru povijesnih jezgri naselja u postupku ishođenja lokacijske dozvole treba ishoditi posebne uvjete Uprave za za�titu kulturne ba�tine, Konzervatorskog odjela u Osijeku. Na povijesnim građevinama koje su nositelji identiteta, tradicijskim kućama, mogući su radovi konzervacije uz očuvanje izvornog izgleda i oblikovanja, kao i neophodni radovi građevinske sanacije.

U povijesnim naseljima, osim obnove i revitalizacije postojeće građevne strukture, nova

izgradnja (interpolacija) svojom unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim povr�inama, gabaritima i namjenom mora biti usklađena s postojećim okolnim povijesnim građevinama, ne naru�avajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutar povijesne jezgre. Ne preporučuje se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina mora se temeljiti na kori�tenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

Na jednoj građevnoj parceli mogu se dozvoliti dvije stambene zgrade u slučaju da se radi o

očuvanje vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na parceli u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, mo�e predvidjeti izgradnja nove kuće. Preporuča se staru kuću sačuvati i obnoviti, te ju koristiti za trajno ili povremeno stanovanje, poslovni prostor ili u turističke svrhe (seoski turizam). Raznim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i odr�avanje starih, umjesto izgradnje novih kuća. Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva mogu putem nadle�ne Upave za za�titu kulturne ba�tine iz dr�avnoga proračuna zatra�iti novčanu potporu za odr�avanje i vrsnu obnovu povijesno vrijednih zgrada.

Mjere za očuvanje slike naselja - tlocrtni obris kuće u načelu je izdu�eni pravokutnik, kraćom stranom vezan uz

komunikaciju - gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovi�ta, građevni materijali i

boja moraju biti u skladu s obilje�jima tradicijske arhitekture - zidovi moraju biti �bukani, krovi�ta kosa s polusko�enjima na zabatima - ograđivanje �ivicom ili drvenom ogradom (plotom) - u vrtovima saditi tradicionalnu vegetaciju - autohtone pejza�ne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih (�umarci,

močvare) - treba poticati i unapređivati odr�avanje zapu�tenih poljodjelskih povr�ina

3.4.5. Područja posebnih ograničenja u kori�tenju

Znatan dio prostora Grada Beli�ća očuvao je svojstva kulturnog krajolika, u vidu tradicionalnih sela, okru�ena poljodjelskim krajolikom. Propisuju se sljedeće mjere:

- očuvati tipolo�ki prepoznatljive oblike naselja, tako da se građevinska područja planiraju na način koji će nastaviti povijesnu matricu i karakterističnu sliku naselja

- u planiranju �irenja građevinskih područja naselja, njihovom dimenzioniranju i prostornom smje�taju treba nastojati očuvati njegov karakter, s obzirom na tip i karakter naselja. Jednako je va�no čuvanje kvalitetnog pejza�nog okru�enja, poljodjelskih povr�ina, �uma i sl., jer cjelovitu sliku naselja, osim njegove građevne strukture čini i pripadajuće pejza�no okru�enje.

- ispitati potrebu �irenja građevnih područja naselja, budući da većina ima velik broj napu�tenih zgrada u povijesnim jezgrama. Razvitak naselja usmjeravati na revitalizaciju postojeće građevne strukture, a iznimno planirati nova građevna područja.



Mjere za�tite krajobraznih vrijednosti Povijesne, naseobinske i graditeljske cjeline, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne

građevine koja imaju svojstva kulturnog dobra, zajedno s pripadajućim parcelama, te fizičkim i vizualnim okoli�em, moraju biti na stručno prihvatljiv način uključeni u budući razvitak. Za�tita kulturno povijesnih i priorodnih vrijednosti podrazumijeva sljedeće:

- očuvanje i za�titu prirodnog i kultiviranog krajolika kao temeljne vrijednosti prostora, - poticanje i unapređivanje odr�avanja i obnove zapu�tenih poljodjelskih zemlji�ta,

zadr�avajući njihovu tradicionalnu organizaciju i način kori�tenja, - očuvanje povijesnih naseobinskih cjelina, sela, zaselaka u njihovom izvornom

okru�enju s tradicionalnom strukturom i naslijeđenom parcelacijom, - očuvanje i obnovu tradicijskog graditeljstva (starih kuća) ali i svih drugih građevina

spomeničkih svojstava kao nositelja identiteta prostora, - očuvanje povijesne slike, volumena i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti prostora i

slikovitih vizura, - očuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih sadr�aja, poljodjelskih kultura, i

tradicijskog načina obrade zemlje, - očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne cjeline, i prirodnih predjela

kao �to su obale, mrtvi rukavci, prirodne �ume i kultivirani krajolik, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i graditeljskoj ba�tini,

- zadr�avanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka i potoka od kojih neki imaju simbolična i povijesna značenja,

- zadr�avanje povijesnih trasa puteva.

Za�tita od neplanske izgradnje Problem neplanske izgradnje kuća za odmor na području Grada Beli�ća izra�en je na

nekoliko lokaliteta, a najveće su koncentracije takovih objekata na lokacijama uz rijeku Dravu i Kara�icu. Lokacije ovih zona utvrđene su na temelju fotografske i kartografske dokumentacije, a povr�ina njihovih građevinskih područja utvrđena je na temelju odredbi PPOB�. Donosimo popis ovih lokacija, s povr�inama utvrđenih građevinskih područja za namjenu povremenog stanovanja.

Prostornim planom uređenja Grada Beli�ća za ove zone povremenog stanovanja utvrđena su građevinska područja, te je na taj način ograničeno njihovo �irenje, te je time i rje�en njihov status:

- Beli�će - povr�ina 9,0 ha, - Bistrinci - povr�ina 16,5 ha, - Gat-Petrovo Selo - povr�ina 20,2 ha, - Gat-Prečke - povr�ina 12,9 ha.

3.4.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i za�tite

Uvjeti razgraničenja prostora i osiguranje prostora za smje�taj djelatnosti Planom je izvr�eno detaljno razgraničenja prostora (građevinsko područje, poljoprivredna

namjena, �ume, vode, infrastrukturni koridori i dr.), na temelju odredaba Prostornog plana, a prema podacima nadle�nih ustanova, �umskogospodarskoj i vodnogospodarskoj osnovi Republike Hrvatske, studijama, projekatima i drugoj dokumentaciji.

U skladu s "Uredbom o određivanju građevina od va�nosti za Republiku Hrvatsku",

utvrđene su građevine na području �upanije koje su od va�nosti za Dr�avu, a također su utvrđene građevine od značaja za �upaniju. Za infrastrukturne građevine od va�nosti za Dr�avu i �upaniju utvrđuju se uvjeti određivanja prostora na sljedeći način:



- za postojeće građevine stvarnom parcelom i pojasom primjene posebnih uvjeta prema

posebnim propisima pri čemu se mora osigurati prostor za rekonstrukciju i eventualno pro�irenje,

- za planirane građevine �irinom koridora koji je potrebno osigurati u prostornim planovima u�ih područja, te uvjetima kori�tenja utvrđenih koridora.

Prostornim planom utvrđeni su uvjeti i mjere za smje�taj gospodarskih djelatnosti u

prostoru. Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni polo�aj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.

Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetni�tva usmjerava se prioritetno u građevinska područja naselja u cilju veće iskori�tenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće komunalne infrastrukture.

Prostornim planom omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja, koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se ocijeni mogućnost legalizacije.

Izgradnja turističkih, �portskih i rekreacijskih sadr�aja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.

Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja građevina seoskog turizma. Njihova veličina kao i izgradnja stambenih zgrada izvan građevinskog područja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadr�aja u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadr�aja tranzitnog turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslu�nih sadr�aja.

Izgradnja sadr�aja u funkciji dru�tvenih djelatnosti usmjerava se u naselja, a prostor se organizira u sklopu planova u�ih područja.

Uređenje zemlji�ta Do sada je izvedeno vrlo malo melioracijskih zahvata. Uz već izvedene i djelomično

izvedene melioracijske radove prije nego �to bi se krenulo u realizaciju novih projekata potrebno će biti preispitati posljedice na vodni re�im i preobrazbu krajobraza, �to bi utjecalo na �ivot flore i faune na tom području.

Uvjeti kori�tenja, uređenja i za�tite �uma Gospodarenje �umama i �umskim zemlji�tem u dr�avnom vlasni�tvu provodi se u skladu sa

�umskogospodarskom osnovom, na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu. Načelo potrajnosti gospodarenja �umama podrazumijeva upravljanje i uporabu �uma i �umskog zemlji�ta tako da se u �umi odr�ava biolo�ka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.

Povr�ine �umskog zemlji�ta (neobraslo proizvodno) treba po�umiti tamo gdje zadovoljavaju stani�ni uvjeti. Po�umljavanje, odnosno prenamjena zemlji�ta u �umska, po�eljno je na sljedećim povr�inama: vodocrpili�ne zone, koridori brzih cesta i autocesta, poljoprivredno zemlji�te niske bonitetne klase, predjeli uz vodotoke i sl.

�ume uz rijeku Dravu trebaju se rajonizirati, odnosno na području gdje nema gospodarske opravdanosti intenzivnog uzgoja planta�a i kultura topole i vrba treba odr�avati prirodnu �umu.

Uvjeti izgradnje građevina u �umama određeni su posebnim propisima, a odnose se na građevine u funkciji gospodarenja �umama (lovački domovi, lugarnice, �umske prometnice).

�ume i �umska zemlji�ta mogu mijenjati namjenu samo prema odredbama Zakona o �umama.

U svrhu očuvanja i unapređenja �umskog fonda u privatnim �umama po�eljno je kori�tenje postojećih osnova gospodarenja dr�avnim �umama za okolne privatne �ume.



Na područjima prorijeđene ili o�tećene �ume, te na povr�inama koje nisu prikladne za

poljoprivredu valja predvidjeti po�umljavanje i uređenje �uma u skladu sa �umsko-gospodarskim osnovama.

Za�tita posebnih vrijednosti i obilje�ja Intenzivna poljoprivredna djelatnost zahtjeva primjenu agrotehničkih sredstava u cilju

pobolj�anja prinosa, suzbijanja �tetnika i pobolj�anja kvalitete poljoprivrednog zemlji�ta. No, prekomjernom uporabom takvih sredstava dolazi do zagađenja tla i podzemlja. S obzirom da su na području Grada Beli�ća i na velikom dijelu �upanije evidentirane značajne vodonosne naslage i velike pričuve kvalitetne vode potrebno je na poljoprivrednim povr�inama ograničiti uporabu kemijskih sredstava.

Na području Grada Beli�ća opa�anja kakvoće povr�inskih voda vr�ena su na Dravi i Vučici. Rezultati mjerenja ukazuju na dosta lo�u kvalitetu vode, tako da su vodotoci II. I III. Kategorije. Dovođenje u njihovu propisanu kategoriju kakvoće iziskuje sanaciju na �irem području, kako bi se pobolj�ala kakvoća vodotoka.

Urbano područje Beli�ća je područje s ugro�enom kakvoćom zraka i to pogotovu uz prometnice, uslijed znatnih emisija ispu�nih plinova i pra�ine. Pobolj�anje kvalitete zraka moguće je postojeći ugradnjom propisanih uređaja za proči�ćavanje (ukoliko već nisu ugrađeni), te smanjivanjem inteziteta motornog vozila u sredi�njem dijelu grada Beli�ća.

Najugro�enije područje od buke je također urbani prostor i to onaj uz jake gradske i tranzitne ceste, te veće gospodarske subjekte. Po obavljenim mjerenjima, ako se iska�e jačina buke iznad dopu�tenih vrijednosti za određeni dio područja potrebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim propisima.

Područja i dijelovi primjene planskih mjera za�tite Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja nala�e se za naselje Beli�će, s obzirom na

njegov značaj kao gradskog sredi�ta. Izrada detaljnih planova uređenja predviđena je za �portsko-rekreacijske i zdravstvene komplekse i gospodarske zone povr�ine veće od 5,0 ha. Obveza procjene utjecaja na okoli� utvrđena je za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni posebnim propisom. Ovim su planom predviđeni slijedeći zahvati za koje je potrebno obaviti Procjenu utjecaja na okoli� (ili za koje je već učinjena): prometne građevine

- dr�avne i �upanijske ceste namjenjene isključivo prometu motornih vozila s pratećim građevinama,

- međunarodni riječni plovni put Dravom. energetske građevine

- dalekovodi 220 i 110 kV, te transformatorska postrojenja 110/20 kV, vodne građevine

- akumulacijsko jezero za VS Osijek na Dravi, - melioracijski sustav povr�ine 5.000 ha i veće, - sredi�nji uređaj za proči�ćavanje otpadnih voda.

proizvodne građevine - za uzgoj stoke i ostalih �ivotinja, kapaciteta većeg od 500 uvjetnih grla, - za uzgoj peradi kapaciteta 5.000 komada i vi�e u proizvodnom ciklusu, - za preradu drveta i proizvodnju poluproizvoda od drveta, kapaciteta 5.000 t/g. i većeg.

građevine za postupanje s otpadom - odlagali�te komunalnog otpada, - odlagali�ta neopasnog tehnolo�kog otpada, �portske građevine - �portski i rekreacijski centri s vi�e �portskih sadr�aja, povr�ine 10 ha i veće, građevne cjeline - turističko-ugostiteljske cjeline povr�ine zahvata 5 ha i veće, - trgovački centri povr�ine veće od 5 ha, eksploatacija mineralnih sirovina - eksploatacija �ljunka i pijeska kapaciteta 100.000 m3/god. i većeg.



Iskori�tavanje mineralnih sirovina (pijeska) iz rijeke Drave

Novi most preko rijeke Drave u Beli�ću



3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste i javne telekomunikacije produktovodi) Područje Grada Beli�ća je prometno i općenito infrastrukturno �upanijsko čvori�te, kroz kojeg prolaze mnogobrojni magistralni prometni pravci, te pravci ostalih infrastrukturnih sustava od dr�avnog i �upanijskog značaja (plinovod, dalekovodi i retencije).

Cestovni promet Osnovne postavke prometnog sustava predlo�enog ovim Planom proizlaze kako iz

dokumenata prostornog uređenja �ireg područja, tako i iz Strategije prometnog razvitka dr�ave (NN 139/99) i Strategije razvitka cestovne mre�e Slavonije i Baranje. Daljnji sveukupni razvitak ovoga područja vrlo je usko povezan s razvojem moderne prometne mre�e, kojom bi se Grad Beli�će kvalitetno povezao u dr�avni i �upanijski prometni sustav.

Postojeće stanje Područjem Grada Beli�ća prolaze slijedeće dr�avne ceste (prema NN 25/98): - sabirna dr�avna cesta D34 na trasi: Daruvar (D5) - Slatina - Donji Miholjac - Josipovac

(D2), - spojna i priključna dr�avna cesta D-517 na trasi: Beli Manastir - Beli�će - Valpovo

(D34) s novim mostom preko rijeke Drave.

Ostale ceste na području Grada Beli�ća ulaze u kategorije �upanijskih, lokalnih i gradskih cesta. Detaljni popis �upanijskih i lokalnih cesta na području Nadcestarije Valpovo s ukupnom du�inom i vrstom kolnika dan je u tablici u prilogu, kao i izvod iz zbirnog pregleda stanja asfaltnih kolnika cesta za sve ceste koje su u cijelosti ili dijelom na području Grada Beli�ća.

Popis dr�avnih cesta na području Grada Beli�ća Broj

ceste O p i s c e s t e

Duljina (ukupno km)

D 34 Daruvar (D5) - Slatina - Donji Miholjac - Josipovac (D2) 6,70 D 517 Beli Manastir (D 7) - Beli�će � Valpovo (D 34) 3,40

U k u p n o 10,10

Popis �upanijskih cesta na području Grada Beli�ća Broj

ceste O p i s c e s t e

Duljina (ukupno km)

� 4050 Beli�će, K.Tomislava (D 517) - Valpovo, J.J.Strossmayera - A.B.�imića (� 4051) 2,86

� 4059 Bocanjevci - Valpovo, Lj.Gaja - V.Nazora (� 4051) 6,85 U k u p n o 9,71

Popis lokalnih cesta na području Grada Beli�ća

Broj ceste

O p i s c e s t e

Duljina (ukupno km)

L 44021 Marijanci (� 4049) � Marijnski Ivanovci � � 4502 (Harkanovci) 3,00 L 44022 D 34 (Gat) � Veli�kovci � L 44021 (Tiborjanci) 1,55 L 44023 Tiborjanci (L 44021) � Bocanjevci � Zelčin (� 4052) 11,17

L 44024 Kiti�anci (D 34) � Vinogradci � L 44023 � (Tiborjanci-Bocanjevci) 4,22

L 44025 L 44020 (Marijanci) � Bocanjevci (L 44023) 2,00 L 44027 Kiti�anci (D 34) � D 517 (Beli�će) 2,00

U k u p n o 24,47



P l a n Najznačajniji planirani zahvat u cestovnom prometu �upanije je izgradnja autoceste u

koridoru Vc (koja prolazi istočno od područja Grada Beli�ća, prostorom Općine Petrijevci). Osim ovog potrebno je rje�avati kritične dionice postojećih prometnica, prilaze naseljima, te graditi suvremene kolnike na dionicama dr�avnih, �upanijskih i lokalnih cesta s tucaničkim i zemljanim kolnicima, kao i vr�iti rekonstrukciju i odr�avanje �upanijskih i lokalnih cesta radi povećanja nosivosti, pobolj�anja elemenata trasa i pro�irenja kolnika u�ih od 5,50 m.

Na uređenju prometnica planira se: - izgradnja suvremenog kolnika na dr�avnim, �upanijskim i lokalnim cestama koje imaju

tucanički ili zemljani kolnik, - rekonstrukcija i odr�avanje dr�avnih i �upanijskih cesta radi povećanja nosivosti - pro�irenja kolnika u�ih od 5,50 m i pobolj�anja elemenata trasa kamenim materijalom (d

≅ 20 cm) bitumeniziranim drobljenim kamenom i asfalt betonom (d = 4 cm) i (d = 6 cm), te asfaltnim slojevima (d = 4-8 cm)

- izgradnja nedostajućih autobusnih stajali�ta, - izgradnja biciklističkih staza du� obala Drave.

Najznačajniji radovi koji se trenutno izvode na cestovnoj mre�i na području Grada Beli�ća

odnose se na dovr�etak izgradnje mosta preko rijeke Drave kod Beli�ća, te vezano na to uređenje pristupnog cestovnog pravca D - 517. Korekcija cestovnog pravca D 517 novom mostu preko Drave (kri�anje dr�avne ceste D-517 s ulicom Kralja Tomislava) u prvoj će se etapi izgraditi u razini u skladu s postojećom projektnom dokumentacijom (Glavni projet izmje�tanja dr�avne seste D 517 u Beli�ću, IGH Osijek, 2002.). U slučaju značajnijeg porasta dnevnog prometa vozila (vi�e od 15.000 vozila na dan) predviđena je denivelacija kri�anja dr�avne ceste D 517 i ulice Kralja Tomislava u Beli�ću, a u skladu s zahtjevom Gradskog vijeća grada Beli�ća od 11.06.1998. godine.

Odr�avanje gradskih cesta obavlja se prema godi�njem programu redovnog i izvanrednog odr�avanja. Na području obuhvata Plana nisu izgrađene cestovne građevine (nadvo�njaci ili podvo�njaci) za prijelaz �eljezničke pruge, te su svi prijelazi u razini.

Nove benzinske postaje moraju veličinom i smje�tajem biti prilagođene okoli�u, te se njihovim smje�tajem ne smiju pogor�ati uvjeti stanovanja u okolnom prostoru ni naru�iti slika grada u vrijednim povijesnim i prirodnim prostorima.



Promet u mirovanju Problem stacioniranja vozila tradicionalno je prisutan u gradskim sredi�tima gdje niz

sadr�aja uzrokuje veliki broj dolazaka u centar. U gradskom centru izgradnjom gara�nih i parkirali�nih kapaciteta problem parkiranja rje�en je na zadovoljavajući način.

Osnovicu za proračun budućih potreba za parkirali�no-gara�nim povr�inama, predstavljaju slijedeće pretpostavke: stupanj motorizacije 1:3,3 (1 putnički automobil na 3,3 stanovnika) i struktura gradnje po namjeni. Ukupne potrebe u gradskim područjima kreću se od 1,3 do 1,8 parkirali�nih mjesta po registriranom vozilu, odnosno 25 do 40 m2 uređenih prometnih povr�ina po jednom osobnom vozilu.

Javni prijevoz Osnovni nositelj javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika Grada Beli�ća je

autobusni sustav s autobusnim kolodvorom u Beli�ću kao centralnim terminalom javnog prijevoza putnika. S autobusnog kolodvora u Beli�ću dnevno se obavi 68 polazaka i 53 dolaska autobusa. Postojeća lokacija Autobusnog kolodvora nalazi se u neposrednoj blizini centra grada, a kvalitetno je prometno povezana sa glavnim cestovnim prometnim pravcima u međugradskom prometu putnika.

Razmak stajali�ta prigradskih autobusnih linija u gradskom području trebao bi se kretati od 300 do 600 metara.

Pje�ački promet Grad Beli�će ima dobre preduvjete za formiranje čitave mre�e atraktivnih i raznovrsnih

pje�ačkih komunikacija, uključujući pje�ačku zonu u prostoru centra Beli�ća i okolnim ulicama. Promet unutar sredi�nje gradske pje�ačke zone odvijati će se u skladu s posebnim re�imom prometa.

Cilj planiranja pje�ačkih veza je stvaranje neovisne mre�e pje�ačkih veza, po mogućnosti zelenim pojasom odvojenih od kolnog prometa, da bi kretanje ljudi bilo sigurnije i udobnije. �irina pje�ačkih staza je vi�ekratnik �irine jedne pje�ačke trake koja iznosi 0,75 m, no minimalna prikladna �irina staze trebala bi iznositi 1,50 m.

Biciklistički promet Obzirom da se u Beli�ću i danas, iako u neadekvatnim prometno - tehničkim uvjetima,

odvija biciklistički promet, očekuje se da će se on i dalje razvijati. Biciklistički promet je godinama bio potiskivan, djelomično zbog povi�enja standarda, a dijelom i zbog povećanog automobilskog prometa a time i povećane opasnosti za bicikliste. U planiranju buduće prometne mre�e grada biciklističkom prometu potrebno je dati odgovarajuće značenje. Biciklistički trakovi minimalne �irine 1,00 m (po mogućnosti odvojeni od kolnika) predviđeni su na svim potezima gdje se očekuje intenzivan biciklistički promet.

�eljeznički promet Dokumentima prostornog uređenja vi�e razine zadr�ava se postojeća lokalna �eljeznička

pruga II. reda Beli�će - Valpovo � Bizovac, koja se ve�e se na longitudinalni magistralni �eljeznički pravac Osijek - Zagreb.

Podaci o �eljezničkim prugama na području Grada Beli�ća

NAZIV PRUGE du�ina km

oznaka

nosivost kN/osonv.

Bizovac � Beli�će pruga za posebne terete

12,94

II. 209

180

Otprema putnika i robe na kolodvoru (stajali�tu) H�-a Beli�će

Otpremljni putnici

Utovar robe

Istovar robe

Kolodvor

(stajali�te) 1998. 1989. 1998. 1989. 1998. vag. t. vag. t. vag. t. vag. t.

BELI�ĆE 2.504 10.810 187.659 2.443 46.038 11.231 237.271 3.377 91.647



P l a n Na navedenoj pruzi nisu predviđene značajnije rekonstrukcije (vezano na brzine odvijanja

prometa i dozvoljena osovinska opterećenja) osim ugradnje suvremenih signalno sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja, te potrebnog produ�enja radnih kolosjeka u pojedinim stanicama. U skladu s razvojnim programima Hrvatskih �eljeznica moguće je funkcioniranje prigradske �eljeznice na trasi Beli�će - Valpovo - Bizovac - Osijek.

Industrijski kolosjeci za potrebe gospodarskih zona na području obuhvata zadr�avaju se, a novi će se izgraditi prema potrebama.

Riječni promet Rijeka Drava u potezu od Osijeka do Donjeg Miholjca klasificirana je kao plovni put ni�eg

reda. Na rijeci Dravi planira se izgradnja riječnog pristani�ta u Beli�ću. Za potrebe riječnog prometa planira se priprema i početak regulacije rijeke Drave, te osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcu izgradnjom vi�enamjenskih stepenica (cca 88 km u granicama �upanije), u suradnji s Republikom Mađarskom.

Zračni promet U zračnom prometu se na području Grada Beli�ća ne planiraju radovi na gradnji zračne

luke.

Po�tanska mre�a Područje obuhvata Grada Beli�ća nalazi na području djelovanja Operativne jedinice

Valpovo, koje je u nadle�nosti Sredi�ta po�ta Osijek. Na području Grada Beli�ća trenutno djeluju dva po�tanska ureda:

- 31551 Beli�će, Vijenac S.H.Gutmanna 24, - 31554 Gat, Kralja Zvonimira 2. Samo područje Grada Beli�ća pokriveno je putem ova dva navedena ureda, te djelomično

po�tanskim uredom Valpovo (za naselja Bocanjevci i Gorica Valpovačka).

Popis po�tanskih ureda OJ Valpovo za područje Grada Beli�ća

PO�TANSKI URED PRIPADAJUĆE NASELJE

31550 VALPOVO Bocanjevci Gorica Valpovačka 31551 BELI�ĆE Beli�će Bistrinci Gat Veli�kovci 31554 GAT Kiti�anci Tiborjanci Vinogradci

Planirani razvoj po�tanske mre�e i prometa u sljedećem planskom razdoblju obuhvaća: - adaptaciju, uređenje i opremanje postojećih po�tanskih ureda, - dovr�enje informatizacije procesa rada u prijamu po�tanskih po�iljaka, - pobolj�anje kvalitete i pouzdanosti prijenosa po�iljaka, - razvoj tr�nog pristupa i odnosa s korisnicima, uvođenje novih usluga i prilagođavanje

postojećih specifičnim potrebama korisnika.



Telekomunikacijska mre�a Područje Grada Beli�ća u telekomunikacijskom je pogledu u proteklom razdoblju znatno

osuvremenjeno, a u pojedinim segmentima moguće je tijekom narednog razdoblja očekivati i dodatna pobolj�anja, u skladu s tehnolo�kim razvitkom telekomunikacijskih sustava. Dinamika izgradnje telekomunikacijske mre�e na području Grada Beli�ća u budućnosti će se prilagoditi prioritetima gospodarskog razvitka uz usklađenje s ostalim subjektima komunalne infrastrukture. Postojeće stanje

Razvoj telekomunikacija temeljiti će se na izgradnji telekomunikacijske infrastrukturne osnovice za pru�anje �irokog skupa telekomunikacijskih usluga. Razlikuju se dvije skupine telekomunikacijskih usluga (uskopojasne i �irokopojasne), koje koriste istu mre�nu osnovicu, �to ima implikacije na sve tri tehnolo�ke razine telekomunikacijske mre�e � pristup, komutaciju i prijenos. Ustroj nepokretne mre�e

Ustroj javnih telekomunikacija definiran je zakonom i pravilnicima. Nepokretna mre�a Grada Beli�ća nalazi se u sklopu pristupnog područja Valpovo, koje je izravno u vezi s komutacijskim čvorovima, a telekomunikacijska mre�a do razine komutacijskih čvorova naziva se pristupnom mre�om. Postoje sljedeće vrste komutacijskih čvorova:

- pristupna centrala (PC ili LC), - udaljeni pretplatnički stupanj (UPS), - udaljeni pretplatnički multiplekser (UPM).

Na komutacijske čvorove pretplatnici se priključuju korisničkim vodovima koji povezuju

svakog pojedinog pretplatnika i najbli�i komutacijski čvor koji omogućuje pru�anje tra�enih telekomunikacijskih usluga. Pristupno područje odgovara nadređenoj centrali. U pristupnim područjima centralizirana je pristupna mre�a sa samo jednom pristupnom centralom (lokalna centrala - LC). Svaka centrala ima svoje UPS-eve koji kao nezavisni komutacijski čvorovi pripadaju nadređenoj centrali: UPS-evi su sa nadređenim centralama povezani spojnim vodovima.

Izgradnja telekomunikacijske mre�e se različito izvodi u ruralnom, urbanom i metropolitenskom području. U ruralnom području UPS u pravilu pokriva područje cijelog naselja, a po potrebi i vi�e takvih naselja. Ruralno područje mo�e se pokriti i s jednim ili nekoliko UPM-ova. U tom slučaju UPM ima pojavnost komutacijskog čvori�ta, fiksan je i statičan element telekomunikacijske mre�e.

Urbano područje tretira se dvojako. Prvi način je LC-om bez ili s veoma malim brojem njoj pripadajućih UPS-ova u naselju. Drugi način je s vi�e UPS-ova u naselju koji su vezani na nadređenu centralu u nekom drugom urbanom naselju. UPM-ovi se u urbanom naselju pojavljuju kao fleksibilni element i ima vi�e pojavnost elementa pristupne mre�e. Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u metropolitenskom području na tandem-tranzitne centrale. Tranzitne i tandem-tranzitne centrale vezane su međusobno, a s međunarodnim centralama su vezane magistralnim vodovima. Stanje razvijenosti nepokretne mre�e

Stanje komutacija prikazano je u prilo�enoj tablici. U većini slučajeva naziv mjesne mre�e odgovara i nazivu samog naselja, međutim ponegdje mjesna mre�a odgovara manjim teritorijalnim jedinicama, blokovima i subpodručjima, nego �to je to naselje. UPM-ovi su posebno navedeni u ruralnim područjima jer, kao �to je već obja�njeno, tamo imaju pojavnost komutacije. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu mre�u, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i vi�e mjesnih mre�a. Naziv prve mjesne mre�e odgovara uvijek nazivu komutacije.

Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama mre�e. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj �upaniji gustu mre�u optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.



Pristupna mre�a omogućava povezivanje korisničkih terminalnih uređaja na najbli�e

čvorove javne telekomunikacijske mre�e. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mre�e temeljio se do sada na kori�tenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija, a napredak je napravljen prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije �ila parice izolacijom od polietilena i PVC-a.

Intenzivnom izgradnjom pristupnih mre�a u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni rezultati - gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred zavr�etkom kabelska mjesna mre�a. Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva dru�tva da svako kućanstvo u Hrvatskoj mo�e imati pristup na javnu telekomunikacijsku mre�u.

Naziv mjesta Rang

Područje prekrivanja

(mjesne mre�e)

Beli�će UPS Beli�će, Bistrinci, Kiti�anci Bocanjevci UPS Bocanjevci, Gorica Valpovačka, Vinogradci Gat UPS Gat, Veli�kovci Tiborjanci UPM Tiborjanci

Pristupna mre�a mora osiguravati dostup do najbli�e komutacije koja osigurava tra�enu telekomunikacijsku uslugu. Dana�nja pristupna mre�a dominantno je izgrađena od bakrenih parica, a vrlo brzo u pristupnoj se mre�i mogu očekivati koaksijalni kabeli (za potrebe kabelske televizije), a zatim i svjetlovodi (za usluge koje zahtijevaju izrazito velike brzine prijenosa), �to implicira izgradnju novih pristupnih mre�a i rekonstrukciju postojećih. Priroda bakrenih parica ne zadovoljava potrebnu �irinu propusnog opsega, tako da su pred HT-om izazovi izgradnje novih mre�a. U prijelaznom razdoblju na raspolaganju su digitalni modeli za rad po bakrenim paricama (xDSL) s mogućno�ću kompresije preno�enog signala.

Izgledan je ulazak u izgradnju mre�a za kabelsku distribuciju televizijskog signala do kućanstava. Te paralelne mre�e bile bi hibridnog tipa, a kao medij prijenosa koristila bi se optička nit u spojnom dijelu i bakreni koaksijalni kabel u distribucijskom dijelu. Za prijenos signala od jedne do vi�e točaka mogu se upotrijebiti radijske postaje koje rade u za to predviđenom frekvencijskom području. U planu su i mre�e u potpunosti oslonjene na optičku nit kao prijenosni medij.

Komutacija se treba jo� vi�e pribli�iti korisniku, na optimalnu udaljenost s obzirom na

zahtjevane telekomunikacijske usluge, izgradnjom dodatnih komutacijskih kapaciteta i pripadajućih spojnih vodova.

Neke mjesne mre�e, osobito ruralna naselja, nisu pokrivene vlastitom komutacijom. U skladu sa zahtjevima modernih telekomunikacijskih usluga da se komutacijsko čvori�te �to vi�e pribli�i krajnjem korisniku, tamo gdje se to poka�e opravdanim i takve mjesne mre�e pokrivat će se vlastitom komutacijom. Sukladno tome dolaziti će i do promjena u prijenosnim sustavima i pristupnim mre�ama u smislu izgradnje novih kapaciteta.

Prijenosni putevi su uglavnom na najvi�oj tehnolo�koj razini, ali modernizaciju i izgradnju novih treba očekivati s obzirom na razvoj ponude telekomunikacijskih usluga, te razvoj i izgradnju pristupnih mre�a i komutacija. Prijenosni putovi svih razina vezivat će se prostorno uz postojeću i buduću prometnu infrastrukturu (ceste i �eljeznice).

Razvoj magistralne i spojne mre�e bit će usmjeren u pravcu povećanja njenog transmisijskog kapaciteta kori�tenjem uređaja većih brzina prijenosa, kao i postepenog uvođenja WDM-a na potrebnim dionicama, a drugo područje razvoja odnosi se na povećanje odr�ivosti mre�e.

Pokretne komunikacije

Bazne stanice HT-a (GSM � Cronet mre�a) na području Grada Beli�ća nalaze se u naseljima Bocanjevci (GSM i NMT mre�a) i Gat (GSM mre�a).



Plan razvoja pokretnih komunikacija Hrvatskog Telekoma na području Grada Beli�ća je da

se u svim mjestima u kojima postoji RSS, isti zamijeni baznom (GSM) stanicom do 2005. godine. Prema članku 11.Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mre�i, gradnja baznih

stanica ulazi u red građevina od dr�avne va�nosti. Područje pokrivanja mre�e moraju sadr�avati sva �upanijska sredi�ta, gradovi i naselja, kao i va�nije cestovne i �eljezničke prometnice, te va�niji plovni putevi na unutra�njim vodama. Gradnja baznih stanica vr�i se u skladu s Zakonom o građenju.

Radio i TV sustav veza Prostor Grada Beli�ća pokriven je RTV signalom preko postojećih objekata za emitiranje i

prijenos RTV programa. Planom razvoja Oda�iljača i veza d.o.o. na području Grada Beli�ća ne planira se gradnja objekata radio i TV sustava mre�a.

Pristani�te na rijeci Dravi u Beli�ću



3.5.2. Energetski sustav

Naftna polja i naftovodi

Postojeće stanje Na području �upanije vadi se sirova nafta na 8 naftnih polja, te se spojnim i kolektorskim

naftovodima transportira do otpremne stanice u Beničancima. Na području Grada Beli�ća nema niti jedne bu�otine. Postojeće stanje se u ovoj oblasti smatra konačno, te nije planirano nikakvo pro�irenje granica postojećih polja ili formiranje novih.

Plinoopskrba Visokotlačni magistralni plinovod Beli�će - Bolman - Osijek je jedan od prioritetnih pravaca

u �upaniji jer izgradnjom ovog plinovoda u plinoopskrbni sustav Republike Hrvatske ulazi područje Baranje sa svojim resursima i naseljima, a povećava se i kapacitet opskrbe za grad Osijek. Planirani plinovod je premjera DN 400 mm (16″), ukupne du�ine l = 40,4 km i spaja MRS Beli�će i MRS Osijek 1 preko teritorija Baranje.

Plinoopskrbni sustav u cjelini mo�emo podijeliti u dva sustava: - sustav veledistribucije, - sustav distribucije zemnog plina.

Sustav veledistribucije je na području Osječko-baranjske �upanije bogato je razvijen, ali ne

i dovr�en. Tlak u plinovodima je 50 bar i po pravcima povezuje otpremne plinske stanice, skladi�ta plina i mjerno redukcijske stanice (MRS-e) koje predstavljaju mjesta povezivanja plina od veledistributera i izvori�te su svake distribucijske mre�e.

Postojeća magistralna mre�a koristi činjenicu da je na području Slavonije crpljen zemni plin, te je iz pravca Beničanaca kao i plinskih polja/radili�ta Podravina, glavna opskrbna osovina i pravac napajanja magistralne mre�e. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske stavljen je naglasak na zemni plin pa se očekuje daljnje povećanje potro�nje. Postojeći konzum već tro�i vi�e no �to domaća polja proizvedu pa se manjak supstituira iz uvoza. Za očekivati je daljnje povećanje uvoznih količina plina, a time se mijenja početna točka opskrbe sustava magistralnih plinovoda. Rezultat promjene va�nosti pravaca napajanja je i definiranje novih plinovoda na trasama postojećih ali nedovoljnog kapaciteta.

Plinovodi tlaka od 6 bar predviđeni su za transport plina od MRS-a bli�e te�i�tu konzuma pojedinih sustava distribucije, a tlak od 3 bar je osnovni tlak distribucijske mre�e. Iznimku predstavljaju već izgrađeni sustavi niskog tlaka (100 mbar) koji će se odr�avati i prema projektima/planovima i pro�irivati. Mjerno-redukcijske stanice Područje Grada Beli�ća opskrbljuje se plinom iz sljedećih mjerno-redukcijskih stanica:

- MRS Beli�će - naselje Beli�će, Bistrinci, Kiti�anci - MRS Marijanci - naselje Bocanjevci, Gorica Valpovačka, Vinogradci, Gat,

Veli�kovci i Tiborjanci

Karakteristike mjerno-redukcijskih stanica za područje Grada Beli�ća Mjerno Mjerne Nazivni Izlazni Potro�ač

redukcijska stanica linije kapacitet

(m3/sat) tlak (bar) Distributer Izravni

potro�ač Napomene

1 7.500 2 BELI�ĆE BELI�ĆE 2 19.500 2 BELI�ĆE 3 2.600 2 HEP Valpovo ukupno 29.600 MARIJANCI 1 1.600 3 HEP



Plinifikacija je na području Grada Beli�ća izvedena 1995. godine i obuhvaća :

- grad Beli�će i Bistrinci priključeno 54 % kućanstava - Bocanjevci priključeno 16 % kućanstava - Gat priključeno 14 % kućanstava - Gorica Valpovačka priključeno 16 % kućanstava - Kiti�anci priključeno 27 % kućanstava - Tiborjanci priključeno 17 % kućanstava - Veli�kovci priključeno 19 % kućanstava - Vinogradci priključeno 20 % kućanstava

Mjesna mre�a je zavr�ena, te nema potreba njenog pro�irenja, već se po potrebi vr�e

priključenja pojedinih kućanstava. Koncesija za opskrbu prirodnim plinom na području Grada Beli�ća dodijeljena je Hrvatskoj elektroprivredi d.d., DP �Elektroslavonija� Osijek.

Elektroenergetska mre�a Planirana elektroenergetska mre�a i u budućnosti će obuhvaćati proizvodnju, prijenos i

distribuciju električne energije s tim da se u svakom segmentu planira pro�irenje.

Prijenos električne energije Prijenos električne energije na području �upanije ostvaruje se prijenosnim sustavima na

400 kV, 220 kV i 110 kV, koji su u Domovinskom ratu znatno o�tećeni. Pojedini dijelovi prijenosnog sustava jo� nisu dovedeni u funkciju. Razvoj prijenosne mre�e prvenstveno obuhvaća dovr�etak obnove ratom razorenih (prekinutih) dalekovoda, a zatim i izgradnju novih. Distribuciju električne energije obavlja DP "Elektroslavonija" Osijek preko svoje distribucijske elektroenergetske mre�e.

Distribucijska mre�a na 35 kV naponskoj razini slu�i za dopremu električne energije u neposrednu blizinu većih skupina potro�ača, a sadr�i trafostanice 35/10 kV te podzemne kabelske i nadzemne 35 kV dalekovode. Ovim dalekovodima se TS 35/10 kV povezuju s TS 110/35 kV iz kojih se napajaju, a također se i međusobno povezuju.

Mre�a na 10 kV naponskoj razini slu�i za dopremu električne energije do skupina kućanstava ili pojedinih gospodarskih ili javnih sadr�aja, a sadr�i trafostanice 10/0,4 kV te podzemne kabelske i nadzemne 10 kV dalekovode. Postojeće stanje Postojeće građevine za prijenos i transformaciju električne energije na području Grada Beli�ća su:

- DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac, - DV 110 kV Valpovo-Beli�će, - TS 110/6 kV Beli�će.

DV 110 kV Valpovo-Beli�će i TS 110/6 kV Beli�će su u vlasni�tvu tvrtke BELI�ĆE dd.

GRAD BELI�ĆE Područje Grada Beli�ća napaja se iz transformatorske stanice TS 35/10 kV Valpovo 1

(zračnim dalekovodom ZDV 10 (20) kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Beli�će). Iz ove se stanice napaja 16 razdjelnih stanica (transformatorske stanice 10(20) / 0,4 kV) koje su međusobno povezane zračnim i kabelskim (podzemnim) dalekovodima. Na području grada je ukupno 25.355 m kabelske i 34.251 m zračne mre�e niskog napona (0,4 kV).

Na području grada Beli�ća se planira slijedeće: - dovr�enje započete izgradnje kabelske transformatorske stanice KTS �Zona male

privrede� sa priključnim 10 (20) kV dalekovodom i niskonaponskim raspletom prema potrebi budućih potro�ača (Lokacija te transformatorske stanice je na periferiji Beli�ća uz cestu koja od budućeg mosta na Dravi vodi k Podravskoj magistrali (na tom području u tijeku je izgradnja zone male privrede gdje bi bila smje�tena mala i srednja poduzeća i proizvodni pogoni);



- izgradnja dalekovoda DV 10 (20) kV TS 110/35/10 kV Valpovo 2 - KTS 5 Beli�će duljine cca 2.900 m (KTS 5 je locirana u ulici Vladimira Nazora);

- dovr�enje započete izgradnje niskonaponske mre�e na području �STS 13 Beli�će. Niskonaponska mre�a te stanice (ulica Starovalpovački put) izgrađena je 1972. godine pa

je zbog dotrajalosti i o�tećenja tijekom ratnog djelovanja potrebno postojeću niskonaponsku mre�u na krovnim stalcima zamijeniti niskonaponskom mre�om sa samonosivim kabelskim snopom du�ine cca 1.800 m.

BISTRINCI Naselje Bistrinci napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20)

kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Beli�će). Iz ove se stanice napajaju 4 razdjelne transformatorske stanice 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 526 m kabelske i 9.896 m zračne mre�e niskog napona.

Na području naselja Bistrinci planira se slijedeće: - izgradnja kabelskog dalekovoda KB 10 (20) kV �STS 3 - PTTS 1 Bistrinci (�STS 3 je u

ulici B.Radića, a PPTS 1 je u Radničkoj ulici) duljine 500 m. Ovaj kabelski dalekovod je potreban kako bi se omogućila dalja izgradnja stambene zone u kojoj je planirana izgradnja kabelske transformatorske stanice i priključnog 10(20) kV dalekovoda u ovisnosti o daljem razvoju te stambene zone.

BOCANJEVCI Naselje Bocanjevci napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10

(20) kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Donji Miholjac). Iz ove se transformatorske stanice napajaju 2 razdjelne transformatorske stanice 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 4.774 m zračne mre�e 0,4 kV.

Na području naselja Bocanjevci u narednom razdoblju ne predviđaju se nikakvi zahvati na elektroenergetskim postojenjima.

GAT Naselje Gat napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20) kV TS

35/10 kV Valpovo 1 - Donji Miholjac). Iz ove se transformatorske stanice napajaju 3 razdjelne transformatorske stanice 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 170 m kabelske i 7.021 m zračne mre�e niskog napona.

Na području naselja Gat u narednom razdoblju ne predviđaju se nikakvi zahvati na elektroenergetskim postojenjima.

GORICA Naselje Gorica napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20) kV

TS 35/10 kV Valpovo 1 - Donji Miholjac). Iz ove se transformatorske stanice napaja 1 razdjelna transformatorska stanica 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 2.280 m zračne mre�e niskog napona.

Na području naselja Gorica u narednom razdoblju ne predviđaju se nikakvi zahvati na elektroenergetskim postojenjima.

KITI�ANCI Naselje Kiti�anci napaja se iz transformatorske stanice TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim

dalekovodom ZDV 10 (20) kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Beli�će). Iz ove se stanice napaja 1 razdjelna transformatorska stanica 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 600 m kabelske i 1.035 m zračne mre�e niskog napona (0,4 kV).

Na području naselja Kiti�anci planira se slijedeće: - izgradnja nove kabelske transformatorske stanice KTS 10 (20) / 0,4 kV u naselju

Kiti�anci zajedno sa priključnim dalekovodom DV 10 (20) kV duljine 820 m i mre�om niskog napona ukupne duljine 780 m.



TIBORJANCI Naselje Tiborjanci napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20)

kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Donji Miholjac). Iz ove se transformatorske stanice napaja 1 razdjelna transformatorska stanica 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 2.548 m zračne mre�e niskog napona.

Na području naselja Tiborjanci u narednom razdoblju ne predviđaju se nikakvi zahvati na elektroenergetskim postojenjima.

VELI�KOVCI Naselje Veli�kovci napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20)

kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Donji Miholjac). Iz ove se transformatorske stanice napajaju 2 razdjelne transformatorske stanice 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 290 m kabelske i 4.774 m zračne mre�e niskog napona.

Na području naselja Veli�kovci planira se: - izgradnja zračnog i kabelskog dalekovoda ZDV + KDV 10 (20) kV TS 35/10 kV Valpovo

1 - Veli�kovci (duljina zračnog dijela 7,6 km a kabelskog dijela 0,4 km); - zamjena dotrajalih stupova i opreme na dalekovodu ZDV 10 kV TS Valpovo 1 - Donji

Miholjac odvojak za Veli�kovce.

VINOGRADCI Naselje Vinogradci napaja se iz TS 35/10 kV Valpovo 1 (zračnim dalekovodom ZDV 10 (20)

kV TS 35/10 kV Valpovo 1 - Donji Miholjac). Iz ove se transformatorske stanice napaja 1 razdjelna transformatorska stanica 10/0,4 kV. Na području naselja je ukupno 2.471 m zračne mre�e niskog napona.

Na području naselja Vinogradci u narednom razdoblju ne predviđaju se nikakvi zahvati na elektroenergetskim postojenjima.

Javna rasvjeta Ugovor za obavljanje djelatnosti javne rasvjete Grada Beli�ća (za obavljanje djelatnosti

javne rasvjete, upravljanje i odr�avanje objekata i uređaja javne rasvjete i za rasvjetljavanje javnih povr�ina, javnih i nerazvrstanih cesta koje prolaze kroz naselja) dodijeljena je tvrtki �Montel� d.o.o. iz Habjanovaca.

Proizvodnja električne energije Planirani porast potreba za električnom energijom u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji i

Baranji u kojoj već sada postoji deficit električne energije, planira se podmiriti prvenstveno proizvodnjom. Proizvodnja na području Osječko-baranjske �upanije planira se u termoelektranama (TE) i hidroelektranama (HE) na potencijalnim lokacijama koje treba dalja istra�ivati i usklađivati s potrebama za�tite prostora i Strategijom razvoja energetskog sustava Dr�ave.

Alternativni izvori energije Hidropotencijal malih vodotokova do sada nije bio interesantan za proizvodnju električne

energije u okviru HEP-a. Izgradnja malih hidroenergetskih postrojenja moguća je samo na onim manjim vodotocima, te postojećim i budućim akumulacijama za regulaciju vodotoka ili za�titi od bujičnih voda, gdje takvi hidropotencijali postoje. Radi utvrđivanja hidropotencijala malih vodotokova treba prvo provesti istra�ivanja kojima će se utvrditi na kojim vodotocima postoji i koliki je taj hidropotencijal.

Na području Grada Beli�ća postoje i velike količine biljnih otpadaka i ostale biomase, te

postoje mogućnosti za njihovo kori�tenje u proizvodnji energije. Ove mogućnosti za sada nisu istra�ene, ali one su znatne i u budućnosti ih je potrebno intenzivnije koristiti. Također postoje mogućnosti većeg iskori�enja termalnih voda u energetske svrhe, s obzirom da je njihovo postojanje na području �upanije utvrđeno.



3.5.3. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i

voda, melioracijska odvodnja)

Vodoopskrba

Opskrba pitkom vodom za područje Grada Beli�ća povjerena je �Kombel� d.o.o. za komunalne djelatnosti iz Beli�ća. Vodoopskrbni sustav Grada Beli�ća temelji se na vodozahvatu iz rijeke Drave, tj. proizvodnji vode u krugu �Beli�će� d.d. Zahvat vode na rijeci Dravi kapaciteta je 56 l/s te se danas iz njega opskrbljuju �Beli�će� d.d., područje Grada Beli�ća i dio Grada Valpova. �Beli�će� d.d. Beli�će proizvede godi�nje cca 1.100.000 m3 pitke vode. Od toga 500.000 m3 preuzima �Kombel� iz Beli�ća, distributer za Beli�će, Bistrince i sva prigradska naselja, a preostalih 600.000 m3 preuzima �Dvorac� iz Valpova, distributer za Valpovo.

Do sada izgrađeni sustav vodoopskrbe na području Grada Beli�ća obuhvaćao je naselja: Beli�će, Bistrinci, Kiti�anci, Tiborjanci, Veli�kovci i Gat, a novim spojnim cjevovodom iz Kiti�anaca opskrbljena su i preostala naselja: Vinogradci, Gorica Valpovačka i Bocanjevci. Mjesna vodoopskrbna mre�a u svim naseljima je izgrađena.

U tijeku su razgovori i izrada idejnog rje�enja o mogućnostima povezivanja regionalnog vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine i sustava grada Beli�ća kao dugoročno koncepcijsko rje�enje �vodoopskrbnog prstena�. �Beli�će� d.d., Energetika proizvodi pitku vodu za potrebe �Beli�ća� d.d. i distributera �Kombel� iz Beli�ća i �Dvorac� iz Valpovo. "Kombel"" će vr�iti distribuciju vode i na području Općine Marijanci, te je trenutno u tijeku izrada projektne dokumentacije za povezivanje vodoopskrbnih sustava Grada Beli�ća i Općine Marijanci, a sve u sklopu vodoopskrbnog sustava Slavonske Podravine. Instalirani kapaciteti za proizvodnju pitke vode su tokom ljetnog perioda godine maksimalno opterećeni, te već i sada zbog ograničenog kapaciteta i velike potro�nje vode dolazi do pada tlaka vode u vodovodnoj mre�i. Vodoopskrbni sustav Beli�će baziran je na vodozahvatu na rijeci Dravi u krugu BELI�ĆA dd, kapaciteta 56 l/sec. Zahvaćena voda ide na postrojenje za preradu vode, a potom preko vodospreme čiste vode i distribucijske tlačne stanice (maksimalni kapacitet 65 l/sec) u distribucijsku vodovodnu mre�u, a dio koristi BELI�ĆE dd za svoje tehnolo�ke potrebe. Ukupna duljina transportno-distribucijske mre�e iznosi cca 40 km. Ovaj sustav trenutno osigurava potrebne količine vode za:

- potrebe BELI�ĆA dd, - potrebe Vodoopskrbnog sustava Valpovo, - potrebe Vodoopskrbnog sustava Beli�će.

Prerada vode rijeke Drave zahtijeva veliku pozornost, s obzirom na značajne oscilacije

kvalitete vode. Rezervoarski prostor za sada je definiran samo na mjestu prerade vode, dok je zbog granastog tipa mre�e u udaljenim krajnjim korisnicima potrebno izvesti vodotornjeve.

Zdravstveni se nadzor provodi redovitim uzimanjem uzoraka sa zahvata vode na rijeci Dravi i na specifičnim točkama sustava, a analize se provode jednom mjesečno u laboratoriju tvrtke BELI�ĆE dd. Dezinfekcija vode se obavlja plinskim klorom.

P l a n

Razvitak i pro�irenje postojećih sustava vodoopskrbe, te izgradnja sustava ovisit će, prije svega, o pro�irenju postojećih i izgrađenih novih crpili�ta i osiguranju potrebnih količina vode za nove potro�ače te izgradnji magistralnih i transportnih cjevovoda. Stoga je nu�no nastaviti hidrogeolo�ka istra�ivanja na pro�irenju postojećih crpili�ta (Jarčevac). Osposobljavanjem ovog vodocrpili�ta na planirani kapacitet (procijenjena maksimalna izda�nost crpili�ta je cca 400 l/sec) vodoopskrbni sustav Beli�će će imati na postojećem vodozahvatu na rijeci Dravi dovoljne količine vode za potrebe vodoopskrbe Grada Beli�ća.



Potro�nja vode Veličina specifične norme potro�nje se izra�ava kao planirana ukupna srednja dnevna

potreba vode po stanovniku. U njoj su sadr�ane predviđene potrebe vode za sve komponente (potrebe stanovni�tva, industrije, komunalne potrebe, gubici u mre�i itd.). Predlo�ene norme potro�nje sadr�e u sebi i potrebe vode za industriju i gospodarstvo, osim zasebnih većih industrijskih potro�ača. Veći potro�ači već sada, a i u budućem razdoblju, rje�avaju samostalno izvor ili zahvat vode u ovisnosti o tehnolo�koj potrebi proizvodnje. Planirane norme u naseljima s većim brojem stanovnika uvjetovane su i razvijenim postojećim sekundarnim i tercijarnim gospodarskim zahtjevima. Norme su utvrđene prema sljedećoj tablici:

BROJ STANOVNIKA

1998. godine (l/stan/dan)

2015.godine (l/stan/dan)

5.000-50.000 200 250 1.000-5.000 180 220 500-1.000 150 180 < 500 100 150

Zahtjevi za potro�nju vode GRAD / OPĆINA S PRIPADAJUĆIM NASELJIMA

BROJ STANOVNIKA

Qsr l/s

Qmax.dan l/s

Qmax.dsat l/s

Grad Beli�će 12.456 26 40 88

Odvodnja otpadnih voda Porastom �ivotnog standarda, intenzivnom stambenom i industrijskom izgradnjom unazad

dvadesetak godina do�lo je do intenziviranja ulaganja i izgradnje vodoopskrbnih sustava �to je neminovno dovelo do znatnijeg povećanja potro�nje vode. Iskori�tenu i upotrijebljenu vodu potrebno je u okviru propisane kvalitete �to prije i �to sigurnije odvesti te upustiti u recipijente (rijeke, vodotoke, melioracione kanale) kako one svojim procjeđivanjem u podzemlje i povr�inske tokove ne bi ugro�avale kvalitet podzemnih i povr�inskih voda koje se upotrebljavaju za vodoopskrbu ili pak kao tehnolo�ka voda, a čije su količine i zalihe ograničene i svakim danom ih je sve manje.

Zatečena situacija s odvodnjom i proči�ćavanjem otpadnih voda nije zadovoljavajuća. Općenito rje�avanje odvodnje značajno zaostaje za vodoopskrbom. Osim u Beli�ću, u drugim naseljima ne postoje organizirani sustavi odvodnje i proči�ćavanja. Pojedinačna rje�enja; septičke jame i drugi manji uređaji obično su građeni nestručno, ne dr�eći se osnovnih sanitarno tehničkih principa. Svi ti izvedeni sustavi i građevine odvodnje i proči�ćavanja ne doprinose danas značajnijem smanjenju ukupnog tereta zagađenja i za�titi recipijenata. Stagnacija industrijskog razvoja i poljoprivrednih aktivnosti uzrokovanih ratom i tranzicijskim promjenama utjecala je na smanjenje zagađenja u slivu rijeke Drave, jer je dio prija�njih izvora zagađenja nestao ili se bitno smanjio. Izvan većih naselja, u selima, uz rijetke iznimke, ako se odvodnja i rje�avala, to je bilo individualno, propusnim crpnim jamama, septičkim jamama ili sličnim građevinama, čiji efluent se infiltrira u podzemlje ili ispu�ta u najbli�i jarak ili potok. Tamo gdje su izgrađeni vodovodi postojeće građevine uz povećanu potro�nju vi�e nisu dovoljni, pa se sve če�će otpadne vode bez ikakve prethodne obrade spajaju na cestovne jarke, melioracione kanale ili najbli�e vodotoke stvarajući u njihovom okoli�u neprihvatljivo ekolo�ko i higijensko sanitarno stanje.

Postojeće stanje Na području naselja Valpovo, Beli�će i Bistrinci postoji jedinstvena kanalizacijska mre�a. U

u�em centru Valpova i Beli�ća postoji mje�oviti sustav kanalizacije, dok je na ostalim dijelovima izveden separatni sustav evakuacije voda. Kanalizacijska mre�a je sustavom kolektora i precrpnih postaja povezana u jedinstvenu cjelinu, pa se sve vode upu�taju na zajednički uređaj za proči�ćavanje.



Ukupna du�ina kanalizacijske mre�e sustava Valpovo, Beli�će i Bistrinci iznosi 58 km, dok

Grad Beli�će ima cca 29,3 km odvodne mre�e. Mo�e se reći da sustav Valpovo-Beli�će-Bistrinci predstavlja jedno od najkompletnijih rje�enja kanalizacije na slivu Drave.

Centralni uređaj za proči�ćavanje otpadnih voda nalazi se u krugu papirne industrije �Beli�će - Bel�. Uređaj je predviđen za proči�ćavanje otpadnih voda (mehaničko-biolo�ki) papirne industrije i komunalne otpadne vode gradova Beli�će (7.800 st.) i Valpovo (8.200 st.), te naselja Bistrinci (cca 1.700 st.). Osnovni recipijent voda je rijeka Drava u koju se ispu�taju proči�ćene vode nakon tretmana na uređaju za proči�ćavanje otpadnih voda kapaciteta 25.000 ES za gradske otpadne vode, a zajedno s industrijskim otpadnim vodama kapaciteta 240.000 ES.

Nakon mehaničkog proči�ćavanja (crpna stanica, ki�ni preljev, automatska re�etka, aerirani pjeskolov) otpadne vode se konačno proči�ćavaju na industrijskom postrojenju za biolo�ko proči�ćavanje i ispu�taju u Dravu. Distribucija i odvodnja otpadnih voda za područje Grada Beli�ća povjerena je �Kombel� d.o.o. za komunalne djelatnosti iz Beli�ća. Proči�ćavanje otpadnih voda povjereno je �Beli�ću� d.d. Plan izgradnje sustava odvodnje Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije je određeno da u razvoju sustava odvodnje treba uzeti u obzir sljedeće činjenice:

- kod izrade koncepta rje�enja odvodnje na �upanijskom nivou treba uključiti sve varijante od centraliziranih ili lokalnih sustava pa do individualnih, prilagođenih uvjetima okoli�a i mogućnostima recipijenta, a u proči�ćavanju otpadnih voda primjenjivati �to jednostavnije sustave kompatibilne s prirodnim procesima, građene fazno, za sada�nje potrebe i količine otpadnih voda,

- pri definiranju rje�enja odvodnje i proči�ćavanja treba uva�avati do sada izgrađene sustave i građevine, kao i planirane,

- postojeća projektna dokumentacija vezana uz odvodnju i proči�ćavanje otpadnih voda rađeno je na bazi zastarjelih podataka i procjena iz nerealnih urbanističkih planova razvoja. Svu takvu projektnu dokumentaciju koja nije u fazi izvedbe treba podvrći detaljnoj reviziji i uskladiti sa suvremenijim pristupima i racionalnijim principima usklađenim s mogućnostima (decentralizirani sustavu odvodnje, sustavno organizirana individualna rje�enja, čista tehnologija, rje�avanje na samom izvoru zagađenja itd.),

- otpadne vode industrijskih pogona i poljoprivrednih farmi, čija odvodnja i proči�ćavanje nisu rije�eni u okviru postojećih sustava, moraju izgraditi vlastite sustave u skladu s uvjetima okoli�a i mogućnostima recipijenta u skladu s postojećim propisima.

Za sva prigradska naselja Grada Beli�ća izrađeno je �Koncepcijsko rje�enje odvodnje i proči�ćavanja otpadnih voda područja Kombel d.o.o. Beli�će�. Ovim je rje�enjem u većini naselja predviđen razdjelni sustav kanalizacije, s uređajem za proči�ćavanje i s oborinskom odvodnjom u obli�nje potoke ili kanale. Predviđeno je povezivanje odvodnih sustava u veće cjeline. Kanalizacijski sustav naselja Kiti�anci se planira spojiti na postojeći kanalizacijski sustav grada Beli�ća.

Uz crpne postaje otpadna voda bi se transportirala do susjednog naselja, te dalje do predviđene lokacije zajedničkog uređaja. Na taj bi se način naselja Grada Beli�ća povezala u tri podsustava:

I. podsustav (Tiborjanci � Veli�kovci - Gat) s grupnim uređajem za proči�ćavanje u Gatu kapaciteta 2.050 ES (klasični biolo�ki, kompaktni biolo�ki, zemljane lagune) i recipijentom rijekom Dravom,

II. podsustav (Bocanjevci � Gorica Valpovačka) sa zajedničkim uređajem kapaciteta 850 ES (kompaktni biolo�ki ili zemljane lagune) sa recipijentom rijekom Vučicom,

III. podsustav (Vinogradci) sa vlastitim uređajem 300 ES (kompaktni biolo�ki, zemljane lagune, biljni uređaj) i recipijentom kanalom Zablaća � rijeka Vučica.

2001.godine izrađena je izvedbena projektna dokumentacije za kanalizaciju i uređaja za

proči�ćavanje otpadnih voda (biljni tip) za naselje Vinogradci, kao pilot-projekt za pojedinačna ravničarska naselja do 500 ES� koji bi se kao model mogao eventualno primjeniti i na ostala naselja.



Kako bi se pokrenulo sustavno rje�avanje problema odvodnje i proči�ćavanja otpadnih voda, u izradi je �Plan razvitka odvodnje i proči�ćavanja otpadnih voda na području Osječko-baranjske �upanije�, kojim će se dati osnovna i racionalna rje�enja odvodnje otpadnih voda za sve gradove i općine, kao i definirati uvjeti ispu�tanja otpadnih voda u prijemnike.

Vodnogospodraski sustav na području Grada Beli�ća Grad Beli�će prema teritorijalnim osnovama za upravljanje vodama - ustrojstvu vodnoga

gospodarstva, pripada vodnom području sliva Drave i Dunava (NN 98/98). Gotovo cijelo područje Grada Beli�ća ( 68,75 km2 ) nalazi se na slivnom području �Kara�ica - Vučica�, a samo manji dio područja (lijevo zaobalje rijeke Drave) pripada slivnom području �Baranja�.

Djelatnost vodnog gospodarstva obuhvaća sljedeće aspekte: - za�tita od �tetnog djelovanja voda

- uređenje vodotoka i drugih voda i za�tita od �tetnog djelovanja voda, - obrana od poplava i leda, - za�tita od erozija i bujica, - meliracijska odvodnja.

- kori�tenje voda - vodoopskrba, - kori�tenje voda za melioracijsko navodnjavanje, - kori�tenje vodnih snaga, - kori�tenje voda za uzgoj riba, - kori�tenje voda za plovidbu, - kori�tenje voda za sport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene

- za�tita voda od zagađivanja

Za�tita od �tetnog djelovanja voda

Regulacijske građevine

Rijeka Drava prolazi kroz područje Grada Beli�ća od km 54+200 do 65+800 (dionica rijeke Drave od 62+000 do 64+800 pripada Općini Petlovac. U cilju za�tite zaobalja-učvr�ćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja leda, uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19.stoljeća. U nastavku je naveden popis radova i ragulacijskih građevina na pojedinim dionicama. Dionica rijeke Drave na potezu od km 51+000 do 57+000 (lijeva obala)

- na dijelu dionice od km 54+250 do 54+370 izgrađena je obaloutvrda s ciljem za�tite obale od erozije,

- na dijelu dionice od km 54+700 do 55+710 (krivina kod Bistrinaca) izgrađen je niz pera � poprečnih regulacijskih građevina, kojima se vodni tok odbija od obale i utvrđuje nova obalna crta,

- na dijelu dionice od km 55+860 do 55+950 izgrađena je paralelna građevina s traverzom, paralelna je s maticom vodotoka po trasi regulacije korita za srednju vodu, a s postojećom je obalom povezana traverzom-poprečnom građevinom.

Dionica rijeke Drave na potezu od km 51+000 do 57+000 (desna obala) - izgrađene su obaloutvrde u km 53+230 do 53+900, km 56+100 do 56+450 i km 56+580 do

57+030, u cilju za�tite obale od erozije (kod kombinata Beli�će i naselja Bistrinci), - izgrađena su pera u km 54+000, 54+120 i 55+900.



Dionica rijeke Drave na potezu od km 57+000 do 64+000 - na ovoj dionici nema izgrađenih regulacijskih građevina. Tok rijeke mjestimično se

razlijeva u �irokom koritu s brojnim sprudovima. Dionica nije regulairana, a na potezu od km 59+000 da 59+500 i od km 62+500 do 63+500 registrirano je uru�avanje lijeve obale. Na potezu od km 63+600 do 63+800 zbog �irine korita većeg od 400 m, te uslijed toga malih dubina, postoje problem nezadovoljavajućih gabarita za plovidbu.

Dionica rijeke Drave na potezu od km 64+000 do 66+000 (granica Grada Beli�ća)

- ovu dionicu također ističe neuređenost korita, a brojni sprudovi stvaraju dvojno korito znatno su�enog profila. Između km 64+980 i 65+380 uočena je drastična erozija desne obale, čije daljnje napredovanje ugro�ava stabilnost vikend-naselja Gat - Petrovo Selo, smje�tenog uz rijeku Dravu na visokoj obali.

S obzirom na navedeno, a u cilju tehničkog odr�avanja rijeke Drave, u Hrvatskim vodama �

Vodnogospodarski odjel Osijek su izrađeni projekti: - Projekt či�ćenja korita od nanosa rijeke Drave km 64+430 do 65+480 kod vikend-

naselja, - Sanacija desna obale rijeke Drave u km 64+980 do 65+380 izgradnjom obaloutvrde.

Realizacija se planira u skladu s priljevom namjenskih financijskih sredstava, koja se

prikupljaju temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva. Inundacijski pojas Zakonom o vodama definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim le�i�tima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog odr�avanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika za�tite od �tetnog djelovanja voda. Razlikuje se uređeni i neuređeni inundacijski pojas, s obzirom na postojanje regulacijskih i za�titnih vodnih građevina. Utvrđivanjem inundacijskog pojasa rezervira se prostor za građenje regulacijskih i za�titnih vodnih građevina, te ograničava prostor prirodnih i umjetnih retencija. U tijeku je izrada prijedloga vanjske granice uređenog inundacijskog pojasa od km 53+380 do 53+870 i neuređenog inundacijskog pojasa od km 53+870 do 57+290 na području Grada Beli�ća uz desnu obalu rijeke Drave, uzimajući u obzir potrebu rezerviranja prostora za izgradnju planirane vodne stube Osijek. U inundacijskom pojasu je zabranjeno obavljati radnje kojima se mo�e pogor�ati vodni re�im i povećati stupanj ugro�enosti od �tetnog djelovanja voda. Sve zemlji�ne čestice u utvrđenom uređenom i neuređenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita rijeke Drave imaju svojstvo vodnog dobra. Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu za�titu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama. Obrana od poplava Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuju se za pojedina vodna područja i za pojedine vodne tokove. Mo�e se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav za obranu od poplava �titi područje Grada Beli�ća od velikih voda Drave i Kara�ice. Na osnovi podataka procjene �teta, mo�e se zaključiti da je dosada�nja izgradnja za�titinih objekata i sustava dala pozitivne rezultate, naročito kada je u pitanju sprječavanje destruktivnog djelovanja če�ćih poplavnih voda. Dio sustava za obranu od poplava na području Grada Beli�ća čini Gatski kanal, koji spaja Kara�icu i Dravu i ima funkciju oteretnog kanala. Kanal je prokopan jo� 1879. godine, jer su se pojavljivali brojni problemi s brdskim vodama koje su dotjecale u Kara�icu i često se razlijevale po nizinskom području. Gatskim kanalom, u vrijeme velikih voda Kara�ice, odvodi se dio vodnih količina u rijeku Dravu, u koju se ulijeva u km 61+850, a du�ine je 1.565 m.



Na kanalu je izvedena stuba koja regulira protok u Kara�ici (sprječava isu�ivanje toka

nizvodno od kanala), a male vode se zadr�avaju, a velike prelijevaju u Dravu. Osim Gatskog kanala, koji je i melioracijski vodotok I. reda, ostali vodotoci I. reda na području Grada Beli�ća su:

- Kara�ica (od km 1+565 do 2+950), - Donja Kara�ica (od km 13+067 do 21+674).

Glavni odvodni kanali II. reda su: Strug, Krnjanci i Drage Gaj.

Na predmetnim vodotocima i kanalima izvedeni su radovi djelomične regulacije, i to: - na Donjoj Kara�ici je izgrađena ustava u km 21+647 s ciljem regulacije količina velikih

voda, �to znači da se kroz ustavu propu�taju određene količine vode koje ne ugro�avaju vodotok, naselja uz vodotok i poljoprivredne povr�ine,

- u cjelosti su regulirani kanali Drage Gaj, Krnjanci i Strug.

U svrhu proučavanja re�ima povr�inskih voda osnovane su hidrolo�ke postaje na vodotocima na kojima se promatraju karakteristične hidrolo�ke veličine (vodostaj, protok, temperatura vode, pronos nanosa). Na području Grada Beli�ća nalaze se dvije hidrolo�ke postaje:

- na rijeci Dravi - vodomjerna postaja Beli�će u km 53+800, osnovana 1961. godine kao vodokazna s kotom nule 83,99 m n.m., a dopunjena limigrafom za kontinuirano praćenje vodostaja, a osim vodostaja kontinuirano se mjeri i protok,

- na Donjoj Kara�ici � vodomjerna postaja Beli�će u km 8+760, osnovana 1987. godine kao vodokazna s kotom nule na 85,21 m n.m. na kojoj se bilje�e samo vodostaji.

Prema postojećim planskim dokumentima vodnog gospodarstva, ali i ovisno o odluci i

dinamici izgradnje vi�enamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi, područje Grada Beli�ća na�lo bi se u zoni utjecaja planirane akumulacije VS Osijek, s pregradnim profilom u km 31+100 rijeke Drave.

Izgradnjom planiranih vodnih stuba nameće se problem uređenja korita i za�tite od poplava pritoka rijeke Drave. Obodni nasipi akumulacija predviđenih vodnih stuba presijecaju i pregrađuju postojeća u�ća pritoka rijeke Drave, �to ima kao nu�nu posljedicu dislokaciju postojećih u�ća pritoka, te spajanje i formiranje novih tokova. U tom smislu će biti potrebni adekvatni zahvati na dijelu Gatskog kanala, koji će biti presječen planiranom akumulacijom.

Melioracijska odvodnja Odvodnja je značajna i ra�irena tehnička mjera u nizinskom dijelu područja uz Dravu u

Republici Hrvatskoj. Osnovna svrha odvodnjavanja je povećanje brzine otjecanja povr�inskih i podzemnih voda, čime se osigurava povećanje poljoprivredne proizvodnje na postojećim i novim poljoprivrednim povr�inama, kao i povoljniji uvjeti kori�tenja zemlji�ta i obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti.

Najveće povr�ine I. i II. klase zemlji�ta s izra�enim vrlo visokim stupnjem vla�enja nalaze se Slivnom području �Kara�ica-Vučica�, koje obuhvaća i Grad Beli�će. Melioracijski vodotoci područja u koji se slijevaju sve vode iz melioracijskog sustava (melioracijske građevine I. reda) na području Grada Beli�ća su:

- Kara�ica (du�ine 3,0 km), - Donja Kara�ica (du�ine 8,6 km), - Gatski kanal (du�ine 1,6 km). Vodotok Vučica prolazi jugoistočnom granicom između Grada Beli�ća i Grada Valpova.

Glavni odvodni kanali (melioracijske građevine II. reda) su: - Strug (du�ine 4,5 km), - Krnjanci (du�ine 4,9 km), - Drage Gaj (du�ine 7,9 km). Detaljne melioracijske građevine za odvodnju su građevine III. i IV. reda, čija ukupna

du�ina na području Grada Beli�ća iznosi 118,6 km.



Melioracijska odvodnja rje�avana je okviru provođenja postupka komasacije, a do sada nije

rije�ena na svim katastarskim općinama.Odvodnje u sklopu komasacije rje�avane su u razdoblju od 1985. do 1989. godine, a pored povr�inske odvodnje izvođena je pojedinačna drena�a.

Na području melioracijske odvodnje ne predviđaju se u narednom razdoblju znatniji radovi na dogradnji kanalske mre�e III. i IV.reda, odnosno dogradnja će se vr�iti djelomično i po ukazanoj potrebi za kvalitetnijom odvodnjom pojedinih dijelova gradskog područja i ostalih naselja.Radovi na dogradnji će se provoditi pojedinačno iskopom kanala povr�inske odvodnje ili djelomičnom podzemnom drena�om.

Temeljem članka 103. Zakona o vodama (NN 107/95) radove tehničkog i gospodarskog odr�avanja melioracijksog sustava obavlja lokalna uprava i samouprava, uz stručnu pomoć Hrvatskih voda. U narednom je razdoblju potrebno melioracijski sustav dovesti u stanje normalnog funkcioniranja, budući da u razdoblju 1990. do 1996. godine sustav nije odr�avan (posljedica domovinskog rata).

Kori�tenje voda Vodoopskrba Postojeći vodoopskrbni sustav Grada Beli�ća se temelji na zahvatu vode iz rijeke Drave, a

njime upravlja tvrtka KOMBEL d.o.o. Beli�će. Elementi sustava nalaze se u krugu tvrtke BELI�ĆE dd, i to: - vodozahvat na rijeci Dravi s automatskom re�etkom, kapaciteta 69 l/s (izgrađen 1960.

godine za potrebe Kombinata «Beli�će»), - distribucijska crpna stanica (dubinske crpke 2x1.500 m3/h, 1x1.000 m3/h, 1x800 m3/h i

horizontalne crpke 2x1.500 m3/h i 1x800 m3/h), - postrojenje za preradu vode (postrojenje za bistrenje vode 1.550 m3/h i postrojenje za

preradu pitke vode kapaciteta 230 m3/h), - vodotoranj V=500 m3, - magistralni cjevovod Ф 300 i Ф 400 mm, - 5 crpki za transport vode potro�ačima. Postotak opskrbljenosti vodom u sustavu je 84,12% (u sustav su uključena sva naselja

Grada Beli�ća). U planu je daljnji razvitak transportno-distributivne vodovodne mre�e u pravcu naselja

Vinogradci, Gorica Valpovačka i Bocanjevci, te izgradnja dijela regionalnog vodovoda u pravcu vodoopskrbnog područja Donji Miholjac preko naselja Veli�kovci-Gat, kao i općenito modernizacija sustava (izmjena dotrajalih magistralnih cjevovoda i opreme).

Planirana opskrba vodom vodoopskrbnog područja Valpovo, pa tako i Grada Beli�ća iz crpili�ta «Jarčevac» (umjesto vodozahvata na rijeci Dravi) detaljno je opisana u poglavlju vodoopskrbe.

Kori�tenje voda za plovidbu U odnosu na planiranu plovidbu Dravom od Aljma�a do u�ća �dalice (rkm 0+000 do

198+600) analize su pokazale da Drava kakva je sada, gledajući ovaj potez u cjelini, ne mo�e biti svrstana niti u jednu klasu plovnog puta prema klasifikaciji Europskog ekonomskog komiteta ECE, ali plovidba je moguća i realizira se u skromnom opsegu. Temeljem potpisanog međunarodnog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od međunarodnog značenja (AGN ugovor, NN 16/98), rijeka Drava od u�ća u Dunav do Osijeka svrstana je grupu međunarodnog plovnog puta pod oznakom E-80-08.

Rje�enje plovnog puta na Dravi tra�i se u sklopu vi�enamjenskog rje�enja, odnosno izgradnje vodnih stuba VS Novo Virje, VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek. Analizom je utvrđena ekonomska opravdanost uređenja i izgradnje plovnog puta. Ocijenjeno je da će promet Dravom i Dunavom imati u bliskoj budućnosti svoje značajno mjesto u gospodarstvu Hrvatske.

Potrebni prioritetni radovi za odr�avanje i plovidbu Dravom ovise o proračunskim sredstvima za tu namjenu i ističe se:



- otklanjanje ratnih �teta - uređenje plovnog puta do Beli�ća s regulacijskim radovima za saniranje negativnih

morfolo�kih promjena na plovnom putu i pobolj�anje uvjeta plovidbe. Dionica uzvodno od Osijeka pa do u�ća rječice �dalice, a koja obuhvaća i područje Grada

Beli�ća, treba biti svrstana u određenu grupu plovnih puteva prema Zakonu o plovidbi u unutarnjim vodama, temeljem Mjerila za utvrđivanje plovnosti plovnih putova i Akta o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova, koji jo� uvijek nije donesen.

U okviru dionice akumulacijskog jezera VS "Osijek" od rkm 31+100 do rkm 85+200 biti će, zavisno o okolnostima, potrebno osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 51+000 do km 70+200. Zahvati na uređenju rijeke Drave smatraju se potencijalnima i usklađivat će se s potrebama za�tite prostora i Strategijom razvoja vodnogospodarskog i prometnog sustava Dr�ave.

Na području Grada Beli�ća, na desnoj obali rijeke Drave, nalazi se pristani�te od km

53+000 do 53+800. Energetsko kori�tenje voda Rijeka Drava na području Grada Beli�ća se trenutno ne koristi u energetske svrhe. Planirana izgradnja vi�enamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi ima niz pozitivnih utjecaja

na �ira kretanja u �irem gravitacijskom području npr. zapo�ljavanje, razvoj pojedinih industrija (blizina raspolo�ive vode i energije), te razvoj prometa. Izgradnjom akumulacija stvaraju se uvjeti za natapanje poljoprivrednih povr�ina, opskrbe ribnjaka i industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe (veće dubine, manje brzine). Sjeverni dio Grada Beli�ća na�ao bi se u zoni utjecaja akumulacije VS Osijek.

Prema postojećim planovima i u skladu s istaknutim ciljevima na dr�avnoj razini uređenje toka rijeke Drave na području Grada Beli�ća sadr�avalo bi dionicu:

- Akumulacijsko jezero VS "Osijek" od pregrade VS "Osijek" do pregrade VS "Donji Miholjac" - rkm 31+000 do rkm 85+200.

U okviru ove dionice (akumulacijskog jezera VS "Osijek" od rkm 31+100 do rkm 85+200)

biti će, zavisno o okolnostima, potrebno osigurati kinetu plovnog puta na dionici od rkm 51+000 do km 70+200. Va�no je naglasiti da na rkm 70+200 počinje granična dionica rijeke Drave između Republike Hrvatske i Republike Mađarske pa planovi uređenja moraju biti usklađeni na međudr�avnom nivou.

Ovo znači da bi mogla uslijediti situacija u kojoj bi tehnički elementi VS "Osijek" bili izmjenjeni (spu�tanjem pregrade) na način da se akumulacijsko jezero skrati za 15,0 km. Tada bi se morala izvr�iti regulacija korita Drave od rkm 70+200 do rkm 104+100. u okviru ovoga dionica od rkm 70+200 do rkm 98+100 je uređena u razdoblju od 1960. do 1980. godine sa �irinom korita od 180 m pri srednjoj vodi pa bi trebalo izvr�iti radove na uređenju korita u du�ini od 6.000 m.

Unazad 15-20 godina, pored radova redovnog odr�avanja i izgradnje "nu�nih" regulacijskih objekata pripremala se dokumentacija za izgradnju vodnih stuba na rijeci Dravi (VS Novo Virje, VS Barcs, VS Donji Miholjac i VS Osijek). S obzirom na planiranu koncepciju izgradnjom navedenih vodnih stuba, izgrađuju se regulacijske građevine na lokacijama nagle erozije obala, gdje je potrebna za�tite objekata na obali i sl.

Zahvati na uređenju rijeke Drave smatraju se potencijalnima i usklađivat će se s potrebama za�tite prostora i Strategijom razvoja vodnogospodarskog i prometnog sustava Dr�ave, a očekuje se studiozno i detaljno razmatranje utjecaja izgradnje vodnih stuba na poduzeće �Beli�će� d.d. i Grad Beli�će.

�Beli�će� d.d. (ranije �Kombinat Beli�će�) je od predstavljanja programa �Drava� 1985.

godine (�Vi�enamjensko iskori�tenje rijeke Drave, Mure i Dunava u Hrvatskoj�) upozoravalo na utjecaj povećanog nivoa rijeke Drave na postrojenja i infrastrukturu i tra�ilo da se obave istra�ivanja o utjecaju vodne stube na okoli�. Odr�ano je i vi�e dogovora na relaciji SOUR �Kombinat Beli�će�, Elektroprivreda, Općina Valpovo, Općina Beli�će i drugi. Problematika je razmatrana i na Saboru SRH 26. listopada 1989. godine gdje je done�en slijedeći zaključak:



�Prije odlučivanja o izgradnji vodnih stepenica mora se udovoljiti svim zakonskim

postupcima, te odluke o tome mogu biti temeljene samo na znanstvenim istra�ivanjima o utjecaju na okolinu, u cilju za�tite svih prirodnih bogatstava, kao i privrednih kapaciteta na tom području, s posebnim naglaskom na potrebu izrade znanstveno utemeljenih studija kojima treba ustanoviti da li postoje rizici koji bi mogli ugroziti �Kombinat Beli�će�. To zahtjeva izradu komparativne studije na osnovu koje bi se mogla donijeti definitivna odluka o optimalnoj varijanti lokacije vodne stepenice Osijek.�

�Beli�će� d.d. tra�i da se, prije dono�enja bilo kakvih odluka o uvr�tavanju izgradnje vodnih stuba u Prostorni plan Osječko - baranjske �upanije, razmotre ranije aktivnosti, a prije svega da se izradi Studija utjecaja izgradnje vodnih stuba na okoli�.

Navodnjavanje zemlji�ta Na cijelom vodnom području sliva Drave i Dunava primjetan je nedostatak vode u tlu

tijekom vegetacijskog razdoblja. Taj se nedostatak povećava idući od zapada k istoku vodnog područja, te je nedostatak izra�eniji u Slavoniji i Baranji gdje je i manja ukupna količina godi�nje oborine. Područje Donji Miholjac � Osijek, koje uključuje područje Grada Beli�ća moguće je natapati vodom iz rijeke Drave prvenstveno koristeći gravitacijske dovode iz budućih vi�enamjenskih akumulacija Donji Miholjac i Osijek. Na navedenom području takvim gravitacijskim dovodom moguće je navodnjavati oko 66.000 ha netto povr�ine, a crpljenjem iz gravitacijskih dovoda daljnjih 64.500 ha.

Kanalska mre�a Grada Beli�ća KANALSKA MRE�A DRENA�A

I. REDA II. REDA III. REDA IV. REDA

du�ina du�ina nasipa du�ina du�ina

nasipa du�ina du�ina povr�ina TERITORIJALNA PODJELA GRAD/OPĆINA

km km km km km km

lokacija

ha

Grad Beli�će 15,24 - 9,56 - 303,07 - Poljic, Krnjak

1.043

Vodnogospodarske građevine Grada Beli�ća

Crpna stanica Ustava Stepenica

Naziv i lokacija

Kapacitet (m3/sec)

Naziv i lokacija Otvor (m) Kapacitet

m3/sec Naziv i lokacija Visina

Grad Beli�će

Gat

2,00

8,00

Gatski kanal

2,20

Nasipi na području Grada Beli�ća Prvi počeci izgradnje obrambenih nasipa datiraju iz pro�log i s početka ovog stoljeća. Nasipi su bili izgrađeni na primitivan način i nedovoljnih dimenzija. Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1972. godine pristupilo se nadogradnji sustava za obranu od poplava kao i izgradnji novih nasipa. Mo�e se konstatirati da je stupanj reguliranosti vodotoka zadovoljavajući, a izgrađeni sustav za obranu od poplava �titi područje Grada Beli�ća, osim dijelova nasipa o�tećenih tijekom domovinskog rata, čime je smanjen stupanj za�tite. Dio sustava za za�titu od poplava na području Grada Beli�ća čine dio glavnog dravskog nasipa (duljina 6.925 m), dio uspornog lijevog nasipa uz Vučicu i cijeli desnoobalni dravski nasip Nard - Beli�će.

Nasip uz Dravu Nard-Beli�će brani područje od pribli�no 570 ha poljoprivrednih povr�ina, te naselja Nard, Beli�će, Valpovo i �ag, kao i prometnice Valpovo - �ag i Valpovo - Nard. Kruna nasipa je nadvi�ena 0,85 m iznad kote maksimalnog vodostaja rijeke Drave 1972. godine. Uz ove nasipe treba spomenuti i glavni dravski nasip, koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Drave na potezu od rkm 25+000 do 64+300, a trasa je polo�ena tako da se početak nasipa ve�e na mađarsku obrambenu liniju na dr�avnoj granici, a zavr�ava na području Općine Darda odakle se nastavlja nasip �Drava - Dunav�. Kruna nasipa je nadvi�ena 1,20 m iznad kote maksimalnog vodostaja rijeke Drave 1972. godine i zadovoljava kriterij za obranu od velikih voda 100 - godi�njeg povratnog perioda. Tijekom domovinskog rata nasip je te�ko o�tećen, te predstoji sanacija i detaljno deminiranje cijele trase nasipa.



Na slivnom području Kara�ice i Vučice, a u svrhu za�tite obradivih povr�ina i naselja

izgrađivan je sustav objekata za obranu od poplava. U tu svrhu su izgrađeni obrambeni nasipi kako uz glavne vodotoke tako i kanale II. reda. Budući su vodotoci razvrstani u vodotoke od dr�avnog interesa-dr�avne vode i vodotoke lokalnog značaja-lokalne vode i sustav obrane od poplave je razdvojen, odnosno formirani su planovi obrane od poplava, i to Dr�avni plan obrane od poplave i �upanijski plan obrane od poplave. U okviru Dr�avnog plana obrane od poplave razvrstani su vodotoci Vučica i Kara�ica i oteretni kanal Kara�ica-Drava.

Rijeka Kara�ica prote�e se paralelno s Dravom i nizinskog je karaktera. Uređenje korita je obavljeno interventno po pojedinim dionicama, a glavni radovi izvr�eni su krajem 19. stoljeća izvedbom ozračnih kanala Kara�ica-Drava i Gatskog kanala.

Kanal Kara�ica-Drava utiče u Dravu na rkm 88+240 (između D. Miholjca i Viljeva) te usmjerava velike vode gornjeg dijela sliva u Dravu. Za slučaj koincidivanja velikih voda rijeke Drave i poplavnog vala gornjeg dijela sliva Kara�ice kod Viljeva je izgrađena ustava i crpna postaja za mehaničko prebacivanje voda u Dravu.

Gatski kanal utiče u Dravu na rkm 61+900 i usmjerava velike vode srednjeg dijela sliva u Dravu. U daljnjem uređenju rijeke Kara�ice bit će potrebni daljnji interventni regulacijski radovi jer je osnovna problematika rije�ena.

Radovi na regulaciji rijeke Kara�ice su obavljeni djelomično po pojedinim dionicama uglavnom u smislu interventnih zahvata, a najbitniji radovi na uređenju sliva rijeke Kara�ice su obavljeni krajem pro�log stoljeća prokopom navedenih ozračnih kanala. U slivu rijeke Kara�ice izgrađeni su automatski čepovi i ustave za manipulaciju vodama prilikom nailaska poplavnih voda, te jedna crpna stanica na ozračnom kanalu Kara�ica-Drava kod Viljeva sa svrhom crpljenja vode i prebacivanja prema rijeci Dravi u slučaju poplavnih voda i koincidencije velikih voda rijeke Drave i velikih voda rijeke Kara�ice.



3.6. POSTUPANJE S OTPADOM Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije na području konurbacije Beli�će-Valpovo su određene sljedeće potencijalne lokacije, mjesta i građevine koje se odnose na postupanje s različitim vrstama otpada: - sabirno mjesto opasnog otpada i građevina za skladi�tenje opasnog otpada, - građevina za obradu tehnolo�kog otpada, - građevina za biolo�ku i termičku obradu otpada, - odlagali�te komunalnog otpada,

- odlagali�te inertnog otpada.

3.6.1. Opasni otpad Trenutno se na području �upanije opasni otpad prikuplja putem specijaliziranih poduzeća

(samo otpadno motorno ulje), koje se zatim spaljuje. Ostali opasni otpad transportira se u Zagreb na pirolitičku obradu (lijekovi, kemikalije, ambala�a od opasnih tvari i sl.) u organizaciji poduzeća koji otpad produciraju. Prikupljeni podaci za izradu Studije mogućnosti osnivanja i rada regionalnog odlagali�ta Istočne Slavonije govore o količini od 8.185 t opasnog otpada za Osječko-baranjsku �upaniju u 1998. godini. Na području Osječko-baranjske �upanije potrebno je organizirati prikupljanje, privremeno skladi�tenje, te deponiranje (odlaganje) opasnog otpada. S tim u vezi su Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije na području �upanije određene potencijalne lokacije za prikupljanje, privremeno skladi�tenje, te deponiranje (odlaganje) opasnog otpada na kojima će se opasni otpad prikupljati i privremeno skladi�titi, dok je lokacija za obradu i odlaganje opasnog otpada predviđena u sklopu regionalne deponije, čija lokacija jo� nije utvrđena.

Jedna od planiranih potencijalnih lokacija za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada određena je na području konurbacije Beli�će-Valpovo (na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova u Valpovu). Treba napomenuti da će se konačna odluka o odabiru lokaciji za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada donijeti tek nakon provedbe detaljnih istra�ivanja količina i mjesta nastanka opasnog otpada, te izrade Studije utjecaja na okoli�. U slučaju da provedena detaljna istra�ivanja i Studija utjecaja na okoli� potvrde lokaciju za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova u Valpovu, na istoj će biti moguća izgradnja građevine za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada, koja će se koristiti za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada iz kućanstava Grada Beli�ća i Grada Valpova, dok će ostale pravne i fizičke osobe ovu lokaciju moći koristiti temeljem posebnog ugovora. Do uređenja konačne lokacije za smje�taj građevine za obrađivanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada isti će se na području Grada Beli�ća prikupljati, privremeno skladi�titi i zbrinjavati na mjestima njegovog nastanka, uz provedbu zakonom propisanih mjera za�tite.

U cilju pobolj�anja postojećeg stanja, opasni otpad iz kućanstava mo�e se prikupljati i putem uređenih lokacija (tzv. �recikla�na dvori�ta�), na kojima bi bilo omogućeno kontrolirano prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava (kiseline, ulja i zauljeni otpad, baterije, boje, pesticidi i slično). 3.6.2. Komunalni i tehnolo�ki otpad Komunalni otpad Organizirano prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada grada Beli�ća i svih prigradskih naselja obavlja od 1995. godine KOMBEL iz Beli�ća. Zbrinjavanje komunalnog otpada u gradu Beli�ću organizirano je po zonama:



- Zona I. (u�i centar Beli�ća) - sakupljanje otpada obavlja se specijaliziranim vozilom za

prikupljanje otpada, koji se odla�e u tipske kontejnere zapremine 1.100 l (isti se prazne svakodnevno),

- Zona II. - otpad se sakuplja u PVC vrećama koje se prikupljaju jedan puta+ na tjedan - Zona III. - otpad se sakuplja u PVC vrećama koje se prikupljaju jedan puta na tjedan

Specifične količine otpadaka po stanovniku na dan kreću se u granicama od 0,49-0,62 kg/dan/stanovniku za gradska naselja te 0,50 kg/dan/stanovniku za ostala naselja.

KOMBEL je u suradnji s Poglavarstvom Grada Beli�ća ustrojio organizirani odvoz komunalnog otpada iz svih prigradskih naselja na području Grada Beli�ća, tako da danas Grad Beli�će na cjelokupnom svom području ima organizirani odvoz komunalnog otpada. Prikupljanje otpada iz ostalih naselja Grada Beli�ća obavlja se svaki drugi tjedan. Uz sakupljanje komunalnog otpada, organizirano se prikuplja i krupni otpad (bijela tehnika, namje�taj i slično), po unaprijed određenim terminima.

Odlaganje organizirano prikupljenog otpada obavlja se na odlagali�tu komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu, Starovalpovački put b.b. Odlagali�te je veličine 34 ha i izvedeno je na temelju projektne dokumentacije (�Hidroprojekt�, Zagreb, 1984. godine). Odlagali�te ima vodoprivrednu i sanitarnu suglasnost, no nema građevinsku ni uporabnu dozvolu. Na odlagali�tu se godi�nje ukupno odlo�i oko 70.000 m3 (14.000 t) otpada, od čega se oko 10 % odnosi na komunalni otpad (7.000 m3 ili 1.400 t), a ostatak na tehnolo�ki otpad iz proizvodnje papira i ambala�e, te prerade drva.

Po dobivanju koncesije za kori�tenje i gospodarenje odlagali�tem 1994. god. KOMBEL je : - uveo kontrolu ulaska na odlagali�te 24 sata dnevno (tri smjene), - ustrojio redovito vođenje očevidnika o količini i vrsti otpada, danu i satu ulaska otpada

na odlagali�te, - uveo razvrstavanje otpada na odlagali�tu po strukturi, - ogradio odlagali�te otpada sa zapadne i ju�ne strane, - rije�io problem oborinskih voda na odlagali�tu, - vr�i redovitu analizu podzemnih voda putem tri bunara na rubnim dijelovima odlagali�ta

od kojih dva imaju ugrađene piezometre. Na odlagali�tu u Valpovu ustrojen je stalni nadzor i evidencija o količinama i sastavu otpada koji se odla�e. Otpad se odla�e u odvojene zone (zona I.-staklo, zona II.-plastika, zona III.-glomazni otpad, zona IV.-biorazgradivi otpad), kako bi se u budućnosti korisni otpad mogao preraditi. U cilju odvajanja odlagali�ta od stambenog dijela područja Beli�ća, zasađene su sadnice bjelogorice i crnogorice, a oči�ćeni su kanali za oborinsku vodu, te je izgrađen betonski kolektor promjera 800 mm za prihvat ukupne količine oborinskih voda. Odlagali�te je ograđeno, kako bi se spriječio neovla�teni pristup.

U proteklom razdoblju sanirane su također i sve �divlje� deponije na području Grada Beli�ća.

Prema �Programu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku �upaniju� (�G 9/96) prioritetni zadatak jedinica lokalne samouprave trebao bi u narednom razdoblju biti uređenje odlagali�ta otpada. Odabrane lokacije potrebno je unijeti u prostorno-plansku dokumentaciju, te provesti potrebne istra�ne radove. Također je potrebno pobolj�ati primarnu recikla�u i odvojeno prikupljanje otpada. U tom smislu �Programom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom za Osječko-baranjsku �upaniju� preporuča se jedinicama lokalne samouprave da osiguraju sredstva za gradnju, opremanje i funkcioniranje recikla�nih dvori�ta.

Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije planirano je rje�enje zbrinjavanja otpada na području �upanije u tri faze:

- 1. faza - na teritoriju svake jedinice lokalne samouprave odrediti će se lokacija komunalne kontrolirane deponije uz trenutno zatvaranje i sanaciju nekontroliranih deponija,

- 2. faza - uspostava sustava koji je temeljen na 6 većih deponija u �upaniji (među kojima je i komunalna deponija u Valpovu)

- 3. faza - uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja jedne ili vi�e suvremeno izgrađenih sanitarnih deponija za cijelu �upaniju (lokacije u istra�ivanju).



PPUG-om Beli�će za područje Grada Beli�ća određuje se zajednička lokacija za odlaganje

komunalnog i tehnolo�kog otpada, i to postojeća lokacija za zajedničko odlaganje komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova, koja je smje�tena na području grada Valpova. Na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu, a temeljem odredbi PPOB�, određuje se i lokacija za izgradnju građevine za biolo�ku i termičku obradu otpada.

Ukoliko se Grad Beli�će i Grad Valpovo ugovorno priključe odlaganju komualnog otpada na planiranom regionalnom odlagali�ta komunalnog otpada (planirana lokacija u Antunovcu), postojeće zajedničko odlagali�te komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu treba sanirati u skladu s va�ećim zakonima i propisima.

Ukoliko se pak postojeće zajedničko odlagali�te komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova i dalje namjerava koristiti, za spomenutu je lokaciju potrebno izraditi svu potrebnu zakonom određenu dokumentaciju, uključivo projekt sanacije postojećeg dijela odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada, kao i Studiju utjecaja na okoli�.

Za efikasno kori�tenje i gospodarenje otpadom potrebno je, osim odlagali�ta komunalnog i

tehnolo�kog otpada, predvidjeti i niz drugih mjera za racionalno postupanje s komunalnim otpadom.

Na području Grada Beli�ća je potrebno organizirati suvremenu slu�bu prikupljanja komunalnog otpada, koja će organizirati odvojeno prikupljanje komunalnog otpada po vrsti. Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili metalne kontejnere sa poklopcem. Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad, te sekundarne sirovine (metal, staklo, papir, PET ambala�u) potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće ometati kolni i pje�ački promet, te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl. KOMBEL planira za oko 50% kućanstava grada Beli�ća (kućanstva u zoni I. i zoni II.) podići kvalitet zbrinjavanja komunalnog otpada na način da svakom kućanstvu osigura PVC kantu volumena 120 l, umjesto dosada�njeg prikupljanja otpada u PVC vrećicama. Također, u dijelovima grada (zona I.) planira se povećanje broja kontejnera. U dogovoru s Gradskim poglavarstvom planira se uređenje barem jednog recikla�nog dvori�ta na području grada Beli�ća.

Također je potrebno pobolj�ati primarnu recikla�u i odvojeno prikupljanje komunalnog i tehnolo�kog otpada. Postupnim uvođenjem odvojenog skupljanja i iskori�tavanja korisnih sastojaka iz komunalnog otpada mogu se bitno smanjiti tro�kovi odlaganja, pro�irenja i odr�avanja odlagali�ta, te ostvariti prihod od prodaje materijala koji se mogu iskori�tavati kao sekundarne sirovine. Uz sve ove financijske efekte ujedno se minimalizira �tetan utjecaj na okoli�. U gradu Beli�ću je potrebno stoga uspostaviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom, te rije�iti odvojeno skupljanje pojedinih korisnih komponenti komunalnog otpada. Uz pretpostavku da se u cijelosti koristi potencijal količina kroz izdvojeno skupljanje papira i kartona, stakla, metala i biolo�kog otpada, odlagalo bi se svega cca 50 % ukupne količine komunalnog otpada, �to znači da je vijek trajanja odlagali�ta komunalnog otpada moguće znatno produ�iti.

Nije prihvatljivo rje�enje da odlagali�te komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu slu�i za odlaganje ili obradu bilo kakvog otpada izvan već postojećeg kruga korisnika (Grad Beli�će i Grad Valpovo), osim ukoliko nije drugačije određeno posebnim ugovorima. Naime, pro�irenjem broja korisnika i povećanim odlaganjem skratilo bi se vrijeme kori�tenja deponije i ugrozilo rad �Beli�ća� d.d.. Pored toga deponija se nalazi između gradova Beli�ća i Valpova, u neposrednoj blizini mjesta stanovanja, pa stanovni�tvo već sada izra�ava nezadovoljstvo zbog blizine deponije i problema koje zbog toga imaju.

Tehnolo�ki otpad

Sva privremena odlagali�ta tehnolo�kog otpada, ukoliko ista postoje na području Grada Beli�ća, nu�no je �to prije sanirati i opremiti nu�nom opremom za za�titu okoli�a najmanje do razine koja je potrebna za dobivanje uporabne dozvole, tj. kao ekolo�ki prihvatljive građevine za privremeno odlaganje tehnolo�kog otpada. Ovaj privremeno odlo�eni tehnolo�ki otpad morao bi se uglavnom obrađivati termičkim postupcima, uz to da se količina tehnolo�kog otpada pri njegovom nastajanju svede na minimum.



Stoga bi proizvođači otpada trebali nastojati izmjeniti tehnolo�ke procese, tehnička rje�enja,

kori�tenje sirovina, smanjiti ili izbjegnuti nastajanje tehnolo�kog otpada tako da ga �to vi�e recikliraju u vlastiti proizvodni proces ili skupljaju i plasiraju kao sekundarnu sirovinu drugim proizvodnim djelatnostima. Potpuna analiza vrsta, količina i načina postupanja s tehnolo�kim otpadom moći će se provesti tek po uspostavi cjelovitog katastra otpada kako za područje �upanije, tako i za područje Grada Beli�ća.

PPUG-om Beli�će za područje Grada Beli�ća određuje se zajednička lokacija za odlaganje komunalnog i tehnolo�kog otpada, i to postojeća lokacija za zajedničko odlaganje komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova, koja je smje�tena na području grada Valpova. Na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu, a temeljem odredbi PPOB�, određuje se lokacija za izgradnju građevine za obradu tehnolo�kog otpada za potrebe Grada Beli�ća i Grada Valpova.

Zbrinjavanje tehnolo�kog otpada

Provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnolo�kim otpadom preuzimaju proizvođači neopasnog tehnolo�kog otpada. Na komunalnoj se deponiji u Valpovu se godi�nje odlo�i oko 63.000 m3 (12.600 t) tehnolo�kog otpada iz proizvodnje papira i ambala�e, te prerade drva. Struktura otpada koji se prikuplja je sljedeća:

- 54 % kore i piljevina - 29 % otpad iz prerade starog papira (recikla�a)

- 5 % mulj iz postrojenja za proči�ćavanje voda - 10 % komunalni otpad

- 2 % ostalo S obzirom da neopasni tehnolo�ki otpad čini veliki dio ukupnog otpada koji se odla�e na komunalnu deponiju u Valpovu, u narednom razdoblju treba pristupiti izradi rje�enja kojim će se ovaj otpad većim dijelom moći koristiti (kao sekundarna sirovina, energent ili slično), čime bi se smanjila ukupna količina otpada koji se odla�e na komunalnoj deponiji, te na taj način produ�ilo razdoblje njenog kori�tenja.

Prema podacima iz �Informacije o stanju okoli�a i problematici njegove za�tite na području Osječko-baranjske �upanije� iz 1998. godine, na području Valpovo-Beli�će 1996. godine je nastalo ukupno 10.889 t tehnolo�kog otpada, pri čemu je tehnolo�ki otpad industrije i rudarstva bio čak 10.886 t (najvi�e u grupi �otpad od prerade drveta i proizvodnje papira i namje�taja�), a poljoprivrede i �umarstva svega 3 t.

Grupe tehnolo�kog otpada količina (t) % Otpad iz poljoprivrede, pripremanja hrane i prerade 970 8,9 Otpad od prerade drveta i proizvodnje papira i namje�taja 9.675 88,9 Otpad od mehaničkog oblikovanja i povr�inske obrade metala i plastike 137 1,3

Otpadna ulja 3 0 Otpad koji nije nigdje drugdje specificiran u katalogu 1 0 Građevinski otpad 50 0,5 Komunalni otpad i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući i odvojeno prikupljene sastojke

53

0,5

Ukupno 10.889 100,0

Način zbrinjavanja tehnolo�kog otpada prikazan je u tabeli:

Otpad zbrinut (t) Ukupno (t) javnim

odvozom na

odlagali�te drugi

uređaji drugima

za preradu u

inozemstvu 10.889 72 9.676 1 140 -



3.6.3. Inertni otpad

Inertni otpad je otpad koji uopće ne sadr�i ili sadr�i malo tvari koje podlije�u fizikalnoj, kemijskoj i biolo�koj razgradnji pa ne ugro�avaju okoli�. Riječ je uglavnom o zemljanim iskopima i građevinskoj �uti. Trenutno stanje u građevinarstvu i veličini investicija u građenje ne daju previ�e otpada ovog tipa. Iz poru�enih naselja �uta se odvozila na vi�e privremenih deponija da bi na kraju zavr�ila na nekom od postojećih deponija uz naselja. Dio prikupljenog inertnog otpada koristi se na nekim deponijama za prekrivanje prikupljenog komunalnog otpada, no ostatak se direktno odla�e na deponije i zauzima dragocjeni prostor (povr�inom/volumenom). Mjesta odlaganja inertnog otpada na području Grada Beli�ća će posebnom odlukom odrediti Gradsko poglavarstvo, a u skladu s procijenjenim količinama i potrebama sanacija različitih vrsta iskopa. 3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLI� Za�tita okoli�a je cjelovito očuvanje kakvoće okoli�a, očuvanje prirodnih zajednica, racionalno kori�tenje prirodnih izvora i energije na najpovoljniji način za okoli�, kao osnovni uvjet zdravog i odr�ivog razvoja. Osnovni ciljevi za�tite okoli�a su:

- trajno očuvanje izvornosti, biolo�ke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekolo�ke stabilnosti,

- očuvanje kakvoće �ive i ne�ive prirode i racionalno kori�tenje prirode i njenih dobara, - očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unapređenje stanja

okoli�a i osiguravanje boljih uvjeta �ivota. Za�tita okoli�a posti�e se praćenjem, sprječavanjem, ograničavanjem i uklanjanjem nepovoljnih utjecaja na okoli�, te poticanjem upotrebe proizvoda i kori�tenje proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoli�. Potrebno je imati uravnote�en odnos za�tite okoli�a i gospodarskog razvoja i sprovoditi sanaciju već ugro�enih dijelova okoli�a. Za�tita okoli�a podrazumijeva planiranje i kori�tenje prostora, tako da se u njemu osigurava �ivljenje i gospodarski razvoj uz istovremenu brigu za trajno očuvanje razvojnih potencijala. Prostorno planiranje je jedan od značajnijih instrumenata za�tite okoli�a, te stoga pravilno planiranje i usmjeravanje ukupnih aktivnosti na određenom prostoru bitno sprječavaju naru�avanje kvalitete okoli�a, odnosno pospje�uju njegovo unapređenje.

Planiranje gospodarenja okoli�em je dio prostornog planiranja, a potrebno je zbog iznala�enja najefikasnijeg i odr�ivog kori�tenja izvora i mogućnosti sagledavanja svih sastavnica koje utječu na stanje u prostoru. Ovaj Prostorni plan utvrđuje ciljeve i interese koji se na području obuhvata trebaju ostvariti vodeći računa da kori�tenje prostora osigura sanaciju, za�titu i unapređenje stanja okoli�a. U procesu planiranja uz za�titu okoli�a, u svezi sa svim budućim aktivnostima, moraju se utvrditi mjere za�tite okoli�a od utjecaja do sada kori�tenih objekata, te mjere za za�titu tla, voda, zraka, biljnog i �ivotinjskog svijeta, krajolika, kulturnih i prostornih vrijednosti od svih vidova već pristunog i eventualnog budućeg oneči�ćenja. 3.7.1. Tla

Specifičan vid zagađenja tla u urbanim aglomeracijama je nekontrolirano odlaganje krutog i tekućeg (otpadna ulja) otpada. Devastiranjem tla na takav način vrlo često dolazi do posljedica koje onemogućavaju ili veoma ote�avaju njihovo privođenje planiranoj namjeni, a naročito uređenje u zelene povr�ine. Devastaciji su naročito izlo�ene upravo javne povr�ine, korita vodotoka, te povr�ine uz prometnice i puteve, koje predstavljaju potencijal za ozelenjavanje i trajno uređenje, čime problem postaje izra�eniji. Zagađenje tla u okolici grada često uzrokuje nestručna primjena agrotehničkih mjera �to mo�e dovesti do bitnih poremećaja ekosistema i naru�avanja prirodnih odnosa.



Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati o�tećenja njegovih

prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti. Sve povr�ine tla sposobne za poljoprivrednu proizvodnju raspoređene su prema plodnosti u osam bonitetnih klasa i dvije potklase u svakoj klasi. Poljoprivredna tla dijele se po njihovoj kakvoći u �est skupina pri čemu su u I. skupini najpovoljnija poljoprivredna tla. Procjena kakvoće �umskih tala utvrđuje se bodovanjem trajnih svojstava njihove plodnosti. Uzme li se u obzir podjela tala između poljoprivrede i �umarstva, tada �umarstvu pripadaju V, VI i VII bonitetna klasa.

Uva�avajući obnovljivost tla ključnim polazi�tem napravljen je prijedlog klasifikacije

o�tećenja tala: Slabo o�tećenje � degradacija tala u intenzivnoj oraničnoj proizvodnji. Osrednje o�tećenje � oneči�ćenje tala (kontaminacija). Te�ko o�tećenje � premje�tanje tala (translokacija), Nepovratno o�tećenje � prenamjena tala.

Na području istočne Hrvatske prisutno srednje i jako o�tećenje tala uzrokovano pesticidima

i drugim biocidima, komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, smanjenjem humusa, stagnacijom vode u tlu, kvarenjem strukture i zbijanjem tla, izgradnjom naselja, tvornica te trajnih građevinskih objekata.

Za�tita tla od oneči�ćenja provodi se u funkciji za�tite poljoprivrednog zemlji�ta i proizvodnje zdrave hrane, te za�tita zdravlja ljudi, �ivotinjskog i biljnog svijeta.Kroz izradu plana nastojalo se racionalno koristiti poljoprivredno zemlji�te te smanjiti kori�tenje kvalitetnog zemlji�ta u nepoljoprivredne svrhe putem usklađivanja interesa svih korisnika prostora.

Promjena namjene poljoprivrednog zemlji�ta ograničena je zakonom, te se za promjenu namjene plaća naknada koja se koristi namjenski za programe i mjere osposobljavanja neplodnog zemlji�ta i povećanje proizvodne sposobnosti ostalog zemlji�ta. Na području biv�e općine Valpovo provedena je prenamjena poljoprivrednog zemlji�ta u slijedeće namjene:

gospodarski građevine 37.130 m2 �portske i rekreacijske građevine 131.935 m2 stambene građevine 63.433 m2 ostale svrhe 10.958 m2 ukupno 243.456 m2

3.7.2. Vode

Za�tita voda na području Grada Beli�ća ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće voda i potencijalnim izvorima zagađenja. Dominantan izvor zagađenja su otpadne vode, ali nisu zanemarivi ni ostali izvori zagađenja (kao ispiranje zagađenih povr�ina i prometnica, erozija i ispiranje tla, aplikativna sredstva u poljoprivredi, gnoji�ta, prirodna zagađenja i slično). Postoji mogućnost i povremenih izvanrednih zagađenja uslijed havarija, remonta, nepa�nje i sličnog.

Samo je u gradu Beli�ću i naselju Bistrincima izvedena mje�ovita kanalizacija. Otpadne vode se prije ispu�tanja u rijeku Dravu proči�ćavaju na mehaničko - biolo�kom uređaju za proči�ćavanje otpadnih voda u Beli�ću, kapaciteta 25.000 ES za gradske otpadne vode, a zajedno s industrijskim otpadnim vodama kapaciteta 240.000 ES. Proči�ćavanje komunalnih voda naselja vr�i se kontinuirano, iako je uređaj slu�beno u probnom radu. Kod proči�ćavanja industrijskih otpadnih voda �Beli�ća� d.d. če�će se javljaju problemi zbog prevelike količine suspendiranih tvari, �to je uzrok povremenim prekidima u radu samog uređaja.

Uređaj za proči�ćavanje otpadnih voda u �Beli�ću� d.d. saniran je u kolovozu 1997. godine od ratnih o�tećenja i od tada se kontinuirano vr�i proči�ćavanje komunalnih voda naselja Valpovo, Beli�će i Bistrinci. Kod proči�ćavanja industrijskih otpadnih voda �Beli�ća� d.d. če�će se javljaju problemi zbog povećane količine suspendiranih tvari, �to je uzrok povremenim prekidima u radu samog uređaja.



Monitoring ispitivanja kvalitete povr�inskih voda je prema ustaljenom programu "Hrvatskih

voda". Na mjernim mjestima se vr�i uzorkovanje i analiziranje sljedećih parametara: vodostaj, temperatura zraka, temperatura vode, pH elektrovodljivost, boja, miris, otopljeni kisik, zasićenje kisikom, BPK5, KPK, suspendirana tvar, ukupni ostatak, sagorljivi ostatak, nitriti, nitrati, fosfati, amonijak, NBK � najvjerojatniji broj koliformnih bakterija, broj aerobnih bakterija i indeks saprobnosti. Svrstavanje voda u vrste obavlja se temeljem Uredbe o klasifikaciji voda (NN 77/98.) na osnovi izračunate mjerodavne vrijednosti parametara analiziranih uzoraka vode. Područja na kojima se nalaze izvori�ta moraju biti za�tićena od namjernog ili slučajnog zagađenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njenu izda�nost.

U za�titi voda od zagađenja javlja se niz problema koji proističu iz činjenice da po�tivanje pozitivnih propisa zahtijeva zaista visoka materijalna i financijska sredstva te da je u mnogim slučajevima praktično nemoguće izvesti parcijalna rje�enja. Najva�niji izvori zagađenja voda su sljedeći:

- urbano stanovni�tvo gotovo redovito �ivi u uvjetima ostvarene javne vodoopskrbe s potro�njom od barem 150 l/stanovnik/dan, koju praktično s gubitkom od cca 20% trebaju prihvatiti sustavi odvodnje i odvesti je u recipijent.

- ruralno stanovni�tvo gotovo redovito �ivi u uvjetima individualnog zbrinjavanja otpadnih voda �to se večinom čini izgradnjom propusnih septičkih i "crnih" jama s dugoročnim posljedicama po kvalitet podzemnih voda. Činjenica je da je financijski znatno lak�e, a po standard �ivljenja znatno atraktivnije osigurati vodoopskrbu (a time i povećani standard potro�nje vode) nego odgovarajuću odvodnju.

- industrija u potro�nji vode iz javnih vodoopskrbnih sustava sudjeluje s gotovo jednakim udjelom sa stanovni�tvom, a koristi i nezavisne izvore potrebne tehnolo�ke vode ima gotovo zanemarivi predtretman otpadnih voda, a ispu�ta ih bilo u industrijske kolektore bilo kolektore urbanih sustava, a time u barem 65 postotnoj količini u vodotoke bez preči�ćavanja,

- poljoprivreda intenzivnim načinom obrade i kori�tenja zemlji�ta spiranjem u melioracijske kanale emitira ogromne količine mineralnih gnojiva i pesticida s poznatim posljedicama po ekosustav-naročito voda stajačica,

- stočarstvo posebno ono intenzivnog tipa koje vrlo često biolo�ki otpad uzgaja "zbrinjava" u neadekvatnim, nedovoljno kapacitiranim otvorenim lagunama,

- odlagali�ta krutog otpada kućanstava i industrije (dosta često i zaista otrovnog) koja ispiranjem emitiraju �tetne materije u otvorene vodotoke ili u podzemlje,

- povremena incidentna zagađenja iz sfere prometa, ekstrakcije sirovina, kemijske industrije i slično.

Mjere za�tite voda Osnovnom namjenom kori�tenja povr�ina određeni su u �upaniji vodni resursi i povr�ine.

Vodonosnci koji su kori�teni za postojeća crpili�ta pitke vode i oni koji su istra�ivanjima evidentirani kao eksploatacijski izvori su strate�ki prirodni resurs. Za�tita ovih resursa od oneči�ćavanja primarna je zadaća Dr�avnog plana za�tite voda, na osnovi kojega je potrebno izraditi odgovarajući �upanijski plan za za�titu voda. Posebno mjesto u Dr�avnom planu ima Plan građenja objekata i uređaja za proči�ćavanje otpadnih voda, kojim se preporuča građenje sustava javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispu�taju u vodotoke ("manje osjetljiva područja") zavr�iti do:

- 2005. godine za građevine veće od 15.000 ES - 2010. godine za građevine između 2.000 i 15.000 ES - 2005. godine za građevine koji otpadne vode ispu�taju u "osjetljiva područja", a veći

su od 10.000 ES.

Do dono�enja �upanijskog plana za�tite voda, moguće je istači sljedeće mjere: - za postojeća crpili�ta za koja to nije učinjeno hitno proglasiti mjere sanitarne za�tite sa

zonama za�tite, - za potencijalna crpili�ta hitno zavr�iti studijske materijale kojima će se prostorno

odrediti u�a zona crpili�ta i sljedstveno ostale zone sanitarne za�tite,



- prioritete i dinamiku izgradnje odvodnih sustava i uređaja za preči�ćavanje uskladiti s

principima postavljenim Dr�avnim planom za�tite voda, te realnom gospodarskom situacijom i financijskim mogućnostima,

- za otpadne vode industrije i poljoprivrednih farmi čija odvodnja i preči�ćavanje nisu rije�eni u okviru postojećih sustava emiteri moraju izgraditi vlastite sustave u skladu s postojećim propisima, te uvjetima okoli�a i mogućnostima recipijenata,

- ukupnu izgradnju i dogradnju na područjima koja imaju organiziranu odvodnju otpadnih voda ograničiti prema stupnju preči�ćavanja i mogućnosti recipijenta.

3.7.3. Zrak

Glavni izvor oneči�ćenja zraka je urbana aglomeracija Beli�ća sa svojim stambenim,

industrijskim i prometnim sadr�ajima. Za grad Beli�će provode se od srpnja 1995. godine mjerenja i ispitivanja kakvoće zraka. Na

mjernoj postaji koja se nalazi kod Doma zdravlja (ambulanta) izmjerena kakvoća zraka spada u I. kategoriju kakvoće zraka - čist i neznatno oneči�ćen zrak. Kategorija čistog i neznatno oneči�ćenog zraka odnosi se na zrak za koji nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka. Preporučena vrijednost kakvoće zraka obzirom na rezultate mjerenja oneči�ćenja zraka talo�nom tvari iznosi 20 g / 100 m2 na dan.

Provedena ispitivanja kakvoće zraka predstavljaju samo indentificiranje osnovnog oneči�ćenja zraka i nu�no ih je dopuniti utvrđivanjem koncentracije olovnih spojeva, du�ikovih oksida, ugljik-oksida, kao i konačnih produkata izgaranja goriva u motorima te količine lebdećih čestica u zraku.

Najveća opasnost od zagađenja prijeti od sve intenzivnijeg kolnog prometa. Izgaranje fosilnih goriva u automobilskim motorima direktno utječe na povećanu koncentraciju ugljikovodika, ugljičnog monoksida, sumpornog dioksida i du�ikovog oksida u zraku, �to direktno utječe prvenstveno na ljudsko zdravlje, te na biljni fond u naselju. Posrednim putem dolazi do zagađenja voda i tala, a osim toga oneči�ćenje zraka dovodi do pojačanog oneči�ćenja zgrada i korodiranja metala. Mjere za za�titu zraka od zagađenja prometom mogu se svesti na:

- prometne mjere: dislociranje frekventnijih prometnih tokova iz gradskog centra i njihovo usmjeravanje na alternativne prometne pravce smanjiti će intenzitet prometa u gusto naseljenim urbanim područjima.

- za�titne mjere: moguće za�titne mjere nisu vezane s velikim ulaganjima, a izuzetno su efikasne kao mjera za�tite u prizemnim slojevima. Radi se o uređenju adekvatnih zelenih povr�ina kojima se osigurava za�titni zeleni tampon između prometnica i okolne gradnje. U ugro�enijim dijelovima zeleni pojas se osim drvoreda mo�e sastojati i iz grmolikog parternog zelenila kako bi se formirala barijera koja sprečava penetraciju �tetnih tvari u pje�ački i stambeni dio ulice.

Sve je aktualniji problem za�tite zraka od mogućeg zagađenja koje uzrokuju gospodarski

pogoni. Iako dosada nisu zabilje�ene kritične situacije, prilikom izgradnje novih pogona potrebno je provoditi preventivne mjere za�tite koje uključuju izradu stručnog elaborata za izdavanje lokacijske dozvole i, po potrebi, studiju utjecaja na okoli� s prijedlogom mjera za sprečavanje eventualnih negativnih utjecaja. Za postojeće pogone koji predstavljaju potencijalni izvor zagađenja zraka potrebno je :

- mjerenjem pratiti postojeće emisije i procijeniti moguće �tetne utjecaje na okolinu, - u slučaju utvrđene nedozvoljene emisije poduzeti potrebne mjere za njeno smanjenje, - ukoliko prostorne mogućnosti to dozvoljavaju realizirati zeleni pojas između radnih i

gradskih sadr�aja.

Prioritetna aktivnost u sljedećem razdoblju je uspostava područne mre�e za praćenje kakvoće zraka koja će obuhvatiti sva gradska naselja na području �upanije, te mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoli� nekog izvora emisije u slučaju osnovane sumnje ili pritu�bi građana da je do�lo do prekomjernog oneči�ćenja zraka.



Postojeća mjerenja potrebno je nastaviti te sukladno Zakonu voditi katastar emisija u

okoli�u, kako bi se dobilo pravo stanje kakvoće zraka na području �upanije, a postojeća ispitivanja kakvoće zraka koja predstavljaju poznavanje samo osnovnog oneči�ćenja zraka potrebno je dopuniti i ostalim pokazateljima. Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije oneči�ćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora - "Uredba o GVE" (NN 140/97.), sve postojeće industrijske građevine moraju do 2005. godine uskladiti svoje emisije s graničnim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom.

3.7.4. Buka i vibracije

Utjecaj buke na zdravlje i psihičko raspolo�enje ljudi, te kao rezultat toga i kvalitetu uvjeta �ivota veoma je velik te se zbog toga intenzivna buka smatra jednim od najneugodnijih utjecaja na �ivotnu okolinu u gradu. Uz buku su često vezane i vibracije koje imaju negativan utjecaj na kvalitet građevnog fonda.

Do sada na području grada Beli�ća nije bilo sustavne kontrole i praćenja razine buke jer nadle�ne slu�be ne raspola�u odgovarajućim uređajima za mjerenje. Iako dana�nja situacija u pogledu ugro�enosti od buke nije kritična, registiran je niz primjedbi građana vezanih na prekoračenje razine buke i remećenje normalnog �ivljenja u neposrednoj okolini stana. Većina primjedbi se odnosi na buku iz ugostiteljskih radnji ili buku koji stvaraju djelatnosti ili uređaji.

U cilju smanjenja buke potrebno je: - otklanjati izvore buke ili smanjivati razinu buke na dopu�tenu razinu, - zabraniti rad bučnih djelatnosti i ugostiteljstva u noćnim satima, osim onih koji

ispunajvaju potrebne tehničke uvjete, - odrediti zone grada u kojima bi bila dopu�tena vi�a i ni�a razina buke (karta buke).

Zakonom o za�titi od buke (NN 17/90) i Pravilnikom o najvi�im dopu�tenim razinama buke

u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 37/90) propisane su najvi�e moguće dopu�tene razine buke na vanjskim prostorima.

Veliki dio urbanističkih za�titnih rje�enja koja su navedena vezano na problem za�tite zraka (dislociranje tranzitnog prometa, uređenje za�titnih zelenih pojaseva uz frekventnije prometnice i gospodarske pogone, izrada studija utjecaja na okolinu za nove pogone) imat će neposredne efekte i na smanjenje razine buke u gradu. Trenutno se kontrola i praćenje nivoa buke u Beli�ću ne mo�e kvalitetno provoditi jer nadle�ne inspekcijske slu�be ne raspola�u odgovarajućim uređajima za mjerenje buke. Za svako mjerenje buke zakonom je propisano anga�iranje ovla�tene ustanove �to iziskuje znatne tro�kove za koje nisu osigurana sredstva. Registiran je niz primjedbi građana vezanih na prekoračenje razine buke i remećenje normalnog �ivljenja u neposrednoj okolini stana koje se uglavnom odnose na buku iz ugostiteljskih radnji ili buku koji stvaraju određene djelatnosti ili instalirani uređaji (autolakirnice, kompresori i sl.).

Tablica dopu�tene razine buke zona

namjena prostora

najvi�e dopu�tene razine vanjske buke u dBA

dan noć 1.

Bolničke zone, oporavili�ta, zone odmora i rekreacije kulturno - povijesni lokaliteti i veliki parkovi

50

40

2.

Stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno � obrazovnih institucija, znanstveno - istra�ivački instituti

55

45

3.

Poslovno - stambena zona sa građevinama javne namjene izvan gradskog sredi�ta, dječja igrali�ta

60

50

4.

Poslovno - stambena zona sa građevinama javne namjene unutar gradskog sredi�ta, zone du� autoputeva i glavnih gradskih prometnica

65

50

5.

Industrijska, skladi�na i servisna područja, te područja transportnih terminala, bez stanova

unutar zona - u skladu s propisima za�tite na radu na granici zona - buka ne smije prelaziti dopu�tene razine u zoni s kojom graniči



3.7.5. �ume

Krajolik Po prirodnim elementima i vrijednostima područje je vrlo zanimljivo i bogato. Karakteristična

prirodna obilje�ja treba sačuvati, pogotovo autohtono raslinje. Du�nost nam je za�tititi prirodnu ba�tinu neovisno o tome, �to izuzetno vrijedni predijeli krajobraza nisu progla�eni kao za�tićeni dijelovi prirode.

Mjere za�tite Posebno je značajan vizualni do�ivljaj ukupnog pejza�a toka rijeke Drave, te se u tom smislu ne bi smijelo ni�ta mijenjati. Krajobraz uz rijeku treba zadr�ati u onolikoj mjeri koliko tra�i vizura, a eventualne izmjene dozvoliti dublje u kopnu, u smislu uređenja obale i obogaćenja iste sadr�ajima koji neće naru�iti sklad niti uni�titi karakteristična obilje�ja flore i faune na tim područjima (�port, rekreacija, turizam). Estetske vrijednosti krajolika treba njegovati, jer su pejza�no najvrijednije cjeline ujedno i najosjetljiviji ekosustavi. 3.7.6. Biolo�ka i krajobrazna raznolikost

Biolo�ka raznolikost prirodno je podlo�na stalnim promjenama te su mnoge biljne i

�ivotinjske vrste tijekom evolucije i prirodno i�čezle. U dana�nje vrijeme čovjek je glavni krivac za ubrzano izumiranje vrsta. I na području Hrvatske ovaj je proces jednako izra�en. Temeljna metoda očuvanja biolo�ke raznolikosti je utemeljenje za�tićenih dijelova prirode �to je uva�eno kao plansko opredjeljenje.

Osim za�tićenih dijelova prirode pojedine biljne i �ivotinjske vrste također su za�tićene Zakonom o za�titi prirode. To su prvenstveno vrste koje su ugro�ene ili rijetke u Hrvatskoj, ali i neke druge vrste npr. one koje su ugro�ene na međunarodnoj razini pa nas na njihovu za�titu obvezuju različite međunarodne konvencije.

Pored zakonskog za�tićivanja pojedinih vrsta i prostora, va�no je u sve ljudske djelatnosti ugrađivati mjere za�tite biolo�ke raznolikosti. Za�tita stani�ta na prostorima koji se gospodarski koriste unapređuje se provođenjem smjernica za�tite prirode od strane poljoprivrednih, �umskih, vodoprivrednih, prostorno-planskih i drugih slu�bi. Za pravo stanje prirode �upanije potrebno je izvr�iti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugro�enosti flore, faune i njihovih stani�ta radi njihove za�tite i planiranja ostalih aktivnosti u prostoru. 3.7.7. Ugro�eni i degradirani prostori

Uz uređenje ugro�enih i devastiranih prostora potrebno je i dalje obratiti posebnu pa�nju na

odr�anje kvalitete uređenja svih ostalih gradskih prostora, pri čemu su naročito ugro�eni dijelovi grada koji jo� nisu privedeni adekvatnoj planskoj namjeni, te planirane parkovne i za�titne zelene povr�ine koje su često zapu�tene i slu�e kao divlje deponije otpada. 3.7.8. Procjena posljedica tehnolo�kih nesreća

Sukladno Zakonu i potvrđivanju Konvencije o prekograničnim učincima industrijskih

nesreća i obvezama koje iz toga proizlaze, potrebno je pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti u obzir:

- rezultate analize i ocjenu rizika, uključujući ocjenu fizičkih značajki područja, - procjenu rizika po okoli�, uključujući posljedice prekograničnih učinaka, - procjenu novih opasnih djelatnosti koje bi mogle biti izvor rizika, - razmatranje lokacije za nove i značajne izmjene na postojećim opasnim djelatnostima

na sigurnoj udaljenosti od postojećih sredi�ta naseljenosti, te uspostavljanja sigurnosnih područja oko opasnih djelatnosti.



3.7.9. Smjernice za za�titu od po�ara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti Smjernice za za�titu od po�ara i elementarnih nepogoda

Na području Grada Beli�ća ovim su planom, u skladu s mi�ljenjem dobivenim od Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko - baranjske, Sektora upravnih, inspekcijskih i poslova civilne za�tite - Inspektorata unutarnjih poslova, predviđene sve mjere za�tite od po�ara i eksplozije u skladu s va�ećim hrvatskim propisima i normama koje reguliraju ovu problematiku i pravilima tehničke prakse.Prilikom projektiranja potrebno je:

- predvidjeti otpornost nosivih konstrukcija građevinskih elemenata prema po�aru sukladno va�ećim normama HRN DIN 4102 - 1 do 4 iz 1996. godine,

- osigurati propisane sigurnosne visine i udaljenosti od nadzemnih elektroenergetskih vodova, plinovoda, kao i njihovih postrojenja, te ih ucrtati u projekte,

- normativima za za�titu skladi�ta od po�ara i eksplozija (SL 24/87), - za ugostiteljske građevine - u cjelosti primjeniti uvjete iz Pravilnika o za�titi od po�ara

ugostiteljskih objekata (NN 100/99), - za hidrantsku mre�u - obavezno se pridr�avati normi grupe HRN Z.C1. 650 glede

vatrogasnih spojnica, te norme HRN Z.C1. 020 (vatrogasne armature - tehnički uvjeti za izradu i isporuku),

- za plinsku mre�u - primjeniti DVGW regulativu, te DIN norme vezane uz tu regulativu, - u glavnom projektu izraditi prikaz predviđenih mjera za�tite od po�ara, te za svaku -

primjenjenu mjeru navesti odredbu primjenjenog propisa ili norme, - u glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu

predviđenih mjera za�tite od po�ara, utvrditi odredbe primjenjenih propisa i normi u svezi osiguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnih djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti,

- za sve građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2. Pravilnika o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede za�tite od po�ara (NN 25/94) ishoditi suglasnost Policijske uprave Osječko - baranjske kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tra�ene mjere za�tite od po�ara.

Prilikom izrade detaljnih planova uređenja koji se izrađuju na temelju Urbanističkog plana

uređenja, te projektiranja objekata obavezno je predvidjeti rje�enja koja će u cjelosti zadovoljiti uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94), člankom 5. Pravilnika o tehničkim normativima za za�titu skladi�ta od po�ara i eksplozija (SL 24/87), i Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mre�u za ga�enje po�ara (SL 30/91) kako bi se do svih građevina osigurao pristup vatrogasnoj tehnici radi spa�avanja osoba i ga�enja po�ara.

Prilikom izrade detaljnih planova uređenja koji se izrađuju na temelju Urbanističkog plana uređenja i projektiranja objekata izlazne putove i izlaze iz objekata, u nedostatku hrvatskih normi, potrebno je projektirati sukladno američkim smjernicama NFPA 101/97 koji se u ovom slučaju rabe kao pravilo tehničke prakse temeljem članka 2. stavak 1. Zakona o za�titi od po�ara (NN 58/93).

Za�titni koridori magistralnih i ostalih plinovoda prilikom svih intervencija u prostoru, te

izrade dokumenata prostornog uređenja ni�e razine odrediti će se u skladu s odredbama Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (SL 26/85).

Građevine i postrojenja u kojima će se skladi�titi i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi, u

skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95), Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98) i Pravilnika o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladi�tenju i pretakanju tekućeg naftnog plina (SL 24/71), moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja.



Mjesta za gradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smje�taj i čuvanje

eksplozivnih tvari, sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima za gospodarsku upotrebu (NN 12/94) biti će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju, određena detaljnim planovima prostornog uređenja, a u skladu s posebnim uvjetima nadle�ne slu�be za za�titu od po�ara.

U slučaju potrebe određivanja mjesta za civilna streli�ta, poslovne prostore za proizvodnju

oru�ja, promet oru�ja i streljiva te popravljanje i prepravljanje oru�ja u detaljnim planovima uređenja potrebno je na odgovarajući način primjeniti odredbe Zakona o oru�ju (NN 46/97 i 27/99) i Pravilnika o posebnim uvjetima �to ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oru�ja, promet oru�ja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oru�ja, vođenje civilnih streli�ta te za�titu od po�ara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93).

Smjernice za za�titu od ratnih opasnosti Kriteriji za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloni�ta i

druge građevine za za�titu stanovni�tva, stupnjevi ugro�enosti gradova i naseljenih mjesta, otpornost skloni�ta ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugro�enosti utvrđeni su Pravilnikom o mjerama za�tite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86) i Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloni�ta i druge građevine za za�titu (NN 2/91). Skloni�ta i druge građevine za za�titu stanovni�tva grade se u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za skloni�ta (SL 55/83) obavezno u gradovima i naseljenim mjestima u kojima �ivi preko 2.000 stanovnika.

Prema stupnju ugro�enosti od ratnih opasnosti i opasnosti u miru naseljena mjesta svrstavaju se u I. do IV. stupnja ugro�enosti koja se potom razvrstavaju u jednu ili vi�e zona u kojima se grade skloni�ta određene otpornosti ili osigurava za�tita stanovni�tva na drugi način. Grad Beli�ća ulazi u kategoriju naselja III. stupnja ugro�enosti (malo ugro�eni gradovi) u kojima �ivi preko 5.000 do 10.000 stanovnika.

U skladu s navedenim Pravilnikom, a na osnovu određenih zona ugro�enosti, područje grada Beli�ća potrebno je razdijeliti na zone u kojima se osigurava za�tita stanovni�tva:

- u gusto naseljenim dijelovima grada (jedna ili vi�e zona) grade se skloni�ta za za�titu

od radijacije koja moraju �tititi od zračenja radioaktivnih padavina gustinom zbijenog materijala na stropnoj ploči ukupne te�ine ploče 750 kg/m2 ako se grade izvan zgrade ili 500 kg/m2 ako se grade u zgradi.

- na preostalom području grada (jedna ili vi�e zona) za�tita stanovni�tva osigurava se u zaklonima. Porodična skloni�ta otpornosti od 30 kPa grade se u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloni�ta bilo koje otpornosti. Skloni�ta se ne grade u neposrednoj blizini skladi�ta zapaljivih materija, ispod zgrada vi�ih od 10 eta�a, u razini ni�oj od podruma zgrade i u plavnim područjima.

Grad Beli�će određuje zone ugro�enosti, na odredenoj daljini omeđenoj krivuljama drugog

reda od građevina koje bi mogle biti cilj napada u ratu i od građevina kod kojih bi veliki kvarovi (havarije) na postrojenjima mogli uzrokovati kontaminaciju zraka i okoli�a, a prema procjenama ugro�enosti i stupnju ugro�enosti grada.

Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća ODREDBE ZA PROVOĐENJE

CPA d.o.o. strana 125

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA BELI�ĆA



REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA �UPANIJA

G R A D B E L I � Ć E GRADSKO VIJEĆE

Na temelju članka 23. i 24. Zakona o prostornom uređenju (�Narodne novine� br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), članka 26. točka 19. Statuta Grada Beli�ća ( �Slu�beni glasnik Grada Beli�ća� br. 8 / II / 01) i točki 1.1. �Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća� (�Slu�beni glasnik Grada Beli�ća� br. 2/01) Gradsko vijeće Grada Beli�ća na 20. sjednici odr�anoj 09.12. 2003. godine donijelo je

ODLUKU O DONO�ENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA

GRADA BELI�ĆA I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća (u nastavku teksta: PPUG Beli�će) za

područje Grada Beli�ća. PPUG Beli�će utvrđuje koncepciju, oblike i način kori�tenja prostora uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i ograničenja u prostoru.

PPUG Beli�će predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora s ciljem da se omogući razvoj i osigura za�tita prirodnih i graditeljskih vrijednosti, rezervira prostor za razvitak naselja, prometne i infrastrukturne sustave, kao i za druge namjene utvrđene ovim Planom.

Članak 2. PPUG Beli�ća sadr�an je u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od sljedećih

dijelova: A. Tekstualnog dijela u jednoj knjizi, s naslovom "Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća ":

UVOD I. OBRAZLO�ENJE

1. Polazi�ta: Polo�aj, značaj i posebnosti područja Grada Beli�ća u odnosu na prostor i sustave �upanije i Dr�ave

2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja 3. Plan prostornog uređenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE B. Kartografskih prikaza:

1. KORI�TENJE I NAMJENA POVR�INA mj. 1 : 25.000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.A. Građevine cestovnog, �eljezničkog, riječnog, po�tanskog i telekomunikacijskog prometa mj. 1 : 25.000 2.B. Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava mj. 1 : 25.000 3. UVJETI ZA KORI�TENJE, UREĐENJE I ZA�TITU PROSTORA

3.A. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora mj. 1 : 25.000 3.B. Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora - područja

posebnih ograničenja u kori�tenju mj. 1 : 25.000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA



4.A. Beli�će mj. 1 : 5.000 4.B. Bistrinci mj. 1 : 5.000 4.C. Bocanjevci mj. 1 : 5.000 4.D. Gat mj. 1 : 5.000 4.E. Gorica Valpovačka mj. 1 : 5.000 4.F. Kiti�anci mj. 1 : 5.000 4.G. Tiborjanci mj. 1 : 5.000 4.H. Veli�kovci mj. 1 : 5.000 4.I. Vinogradci mj. 1: 5.000

5. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZONA POVREMENOG STANOVANJA i

VJERSKO-TURISTIČKIH SADR�AJA 5.A. Bistrinci i vjersko-turistički sadr�aji mj. 1: 5.000 5.B. Petrovo selo mj. 1: 5.000 5.C. Prečke mj. 1: 5.000

6. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA

6.A. �portsko-rekreacijska zona za lovačke aktivnosti mj. 1 : 5.000 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 3. Prioritet uređivanja prostora, kao i dinamika izrade dokumenata prostornog uređenja ni�ih

razina, utvrđuje se "Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća" za tekuće razdoblje.

Svi zahvati u prostoru kao i izrada dokumenata i prostornog uređenja u�ih područja mora se obavljati u skladu s ovim Planom.

U izradi dokumenata prostornog uređenja u�ih područja mo�e se odstupiti samo od onih odredbi za provođenje u kojima je to izričito navedeno. 1. Uvjeti za određivanje namjena povr�ina na području Grada Beli�ća

Članak 4. PPUG-om Beli�ća za područje Grada Beli�ća prostor za razvoj i uređenje određuje se za

sljedeće namjene: A. Povr�ine za razvoj i uređenje naselja

- izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja (Beli�će, Bistrinci, Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Kiti�anci, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci),

B. Povr�ine za razvoj i uređenje prostora izvan naselja

1. Izdvojeno građevinsko područje - izgrađeni i neizgrađeni dio područja zona povremenog stanovanja (Beli�će, Bistrinci, Petrovo selo, Prečke)

2. Povr�ine za istra�ivanje i iskori�tavanje mineralnih sirovina - istra�ni prostor mineralne sirovine � energetske sirovine ( E 1 ) - iskori�tavanje pijeska iz rijeke Drave ( E 3 )

3. �portsko-rekreacijska namjena - nogometno igrali�te uz naselje Vinogradci ( R 7 )



- lovačke aktivnosti na lokaciji uz naselje Tiborjanci ( R 6 ) 4. Vjerska namjena

- vjersko-turistički sadr�aji na lokaciji kapele sv. Ane ( T ) 5. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

- vrijedno obradivo tlo ( P 2 ) - ostala obradiva tla ( P 3 )

6. �uma isključivo osnovne namjene - gospodarske �ume ( � 1 )

7. Vodne povr�ine - vodotoci, rukavci i kanali - akumulacija na rijeci Dravi

8. Groblja ( + ) - groblje u Gorici Valpovačkoj - groblje u Tiborjancima - groblje u Vinogradcima 9. Povr�ine infrastrukturnih sustava ( I S )

- prometni sustav (ceste s pratećim građevinama, �eljeznička pruga, po�ta i javne telekomunikacije)

- energetski sustav, - vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, uređenje vodotoka i voda,

melioracijska odvodnja).

Razmje�taj i veličina povr�ina navedenih u stavku 1. ovog članka detaljno su prikazani u kartografskom prikazu broj 1. - Kori�tenje i namjena povr�ina u mjerilu 1:25.000.

Razmje�taj infrastrukturnih sustava detaljno je prikazan u kartografskim prikazima broj 2.A. - Građevine cestovnog, �eljezničkog, riječnog, po�tanskog i telekomunikacijskog prometa i 2.B. - Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava te obrada, skladi�tenje i odlaganje otpada, pri čemu su �irine planiranih koridora na dijelu izvan građevinskog područja naselja određene u skladu s člankom 107. ove Odluke.

Granice građevinskih područja naselja detaljno su određene na kartografskim prikazima broj 4.A. - 4.I. - Građevinska područja naselja, u mjerilu 1:5.000.

Granice građevinskih područja zona povremenog stanovanja detaljno su određene na kartografskim prikazima broj 5.A. - 5.C. - Građevinska područja zona povremenog stanovanja, u mjerilu 1:5.000, te na kartografskom prikazu broj 4.A. � Građevinsko područje naselja Beli�će u mjerilu 1 : 5.000.

Granica izdvojenog građevinskog područja �portsko-rekreacijske namjene uz naselje Vinogradci prikazana je na kartografskom prikazu broj 4.I. � Građevinsko područje naselja Vinogradci u mjerilu 1 : 5.000.

Granica izdvojenog građevinskog područja za izgradnju vjersko-turističkih sadr�aja uz kapelu sv. Ane prikazana je na kartografskom prikazu broj 5.A. � Građevinsko područje zone povremenog stanovanja Bistrinci i vjersko-turistički sadr�aji u mjerilu 1 : 5.000.

Granice izdvojenih građevinskih područja groblja uz naselja Gorica Valpovačka, Tiborjanci i Vinogradci prikazane su na kartografskim prikazima broj 4.E. - Građevinsko područje naselja Gorica Valpovačka u mjerilu 1 : 5.000, 4.G. � Građevinsko područje naselja Tiborjanci u mjerilu 1 : 5.000 i 4.I. � Građevinsko područje naselja Vinogradci u mjerilu 1 : 5.000.

Granica izdvojenog građevinskog područja �portsko-rekreacijske zone za lovačke aktivnosti prikazana je na kartografskom prikazu broj 6.A. � Izdvojeno građevinsko područje �portsko-rekreacijske zone za lovačke aktivnosti u mjerilu 1 : 5.000.

Članak 5. Na kartografskom prikazu broj 1. - Kori�tenje i namjena povr�ina, prostor je razgraničen na

sljedeći način:



- povr�ine poljoprivrednog tla, povr�ine �uma osnovne namjene i vodne povr�ine određene su na temelju: - podataka o funkciji, vrsti, bonitetu i uređenosti, izdanih od nadle�nih ustanova, - Prostornog plana Osječko-baranjske �upanije (u daljnjem tekstu: PPOB�),

- izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja sukladno točki 55. Odluke o PPOB� (�G 01/02),

- područja za istra�ivanje mineralnih sirovina na temelju odobrenja nadle�nog tijela dr�avne uprave,

- građevine prometa sukladno PPOB�, - prirodni tokovi granicom inundacijskog pojasa definiranom temeljem odredbi Zakona o

vodama (NN 107/95), - akumulacije i vodne stepenice prema stručnim podlogama i projektima.

Članak 6.

Na kartografskom prikazu broj 2.A. Infrastrukturni sustavi - Građevine cestovnog, �eljezničkog, riječnog, po�tanskog i telekomunikacijskog prometa i 2.B. - Infrastrukturni sustavi-Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava, ove građevine su određene funkcijom i kategorijom na sljedeći način:

- postojeće građevine, za koje je prostor namjene određen stvarnom katastarskom česticom, odnosno temeljem geodetske snimke izvedenog stanja ili na temelju dostavljenih podataka o izvedenom stanju,

- planirane građevine, za koje su �irine planiranih koridora na dijelu izvan građevinskih područja naselja određene u skladu s člankom 105. ove Odluke.

Članak 7.

Na kartografskom prikazu broj 3.A. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora, za�tićeni prostor je razgraničen na:

- područja posebnih uvjeta kori�tenja - područja za istra�ivanje potencijalno za�tićenih dijelova prirode temeljem granica

ucrtanih u kartografskom prikazu broj 3.A. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora,

- povijesni sklop i građevine, te memorijalna i etnolo�ka ba�tina temeljem Podloge za izradu PPUG-a Beli�ća izrađene od Konzervatorskog odjela u Osijeku, koji su prikazani na kartografskom prikazu 3.A. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora,

- područja primjene posebnih mjera uređenja i za�tite - napu�teno odlagali�te otpada i eksploatacijsko polje prema PPOB�-u,

- područja i dijelovi primjene planskih mjera za�tite - UPU Beli�ća temeljem posebnih propisa, u granicama ucrtanim u kartografskom

prikazu broj 3.A. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora, - zahvat potrebne provedbe procjene utjecaja na okoli� temeljem posebnih propisa i

PPOB�-a, - područja kulturnog krajolika s očuvanim prirodnim sustavima prema PPOB�-u.

Članak 8.

Na kartografskom prikazu broj 3.B. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora � područja posebnih ograničenja u kori�tenju, za�tićeni prostor se razgraničava na:

- područja najvećeg intenziteta potresa prema PPOB�-u, - istra�ni prostor mineralnih sirovina - energetske sirovine ( E 1 ) prema odobrenju

nadle�nog tijela dr�avne uprave, - područja pojačane erozije temeljem stručne podloge Hrvatskih voda, - poplavna područja (do izgradnje VS Osijek) i inundacijski pojas temeljem posebnih

propisa i stručne podloge Hrvatskih voda, - kategorija vodotoka temeljem stručne podloge Hrvatskih voda,



- minski sumnjive povr�ine i etape razminiravanja temeljem stručne podloge HCR-a.

Članak 9. Moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta kori�tenja prostora, koja se odnosi na arheolo�ke lokalitete, civilne, sakralne i etnolo�ke građevine ne smatra se izmjenom Plana, osim ako to nije predviđeno posebnim propisom. 2. Uvjeti za uređenje prostora

Članak 10. Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) i Uredbom Vlade Republike

Hrvatske o određivanju građevina od va�nosti za Republiku Hrvatsku (NN 06/00) određeni su zahvati u prostoru (gradnja novih ili rekonstrukcija postojećih građevina) od va�nosti za Republiku Hrvatsku.

Građevine od va�nosti za Osječko-baranjsku �upaniju određene su prema PPOB� (�G 01/02) � prometne, energetske, vodne, �portsko-rekreacijske i turističko-rekreacijske građevine. 2.1. Građevine od va�nosti za Republiku Hrvatsku i Osječko-baranjsku �upaniju 2.1.1. Građevine od va�nosti za Republiku Hrvatsku

Članak 11. Građevine od va�nosti za Republiku Hrvatsku na području Grada Beli�ća su: a) prometne građevine

- dr�avne ceste sa sljedećim obilaznicama i korekcijama: - korekcija trase D517 od ceste D34 do Beli�ća,

b) građevine riječnog prometa - plovni put Dravom na unutarnjim vodama,

c) energetske građevine - postojeći magistralni plinovod Donji Miholjac-Osijek, - planirani magistralni plinovod Beli�će-Osijek, - HE Osijek,

d) vodnogospodarske građevine - obrambeni nasipi uz lijevu i desnu obalu Drave i desne pritoke Drave, - vi�enamjenska VS Osijek na Dravi, - sve građevine za obranu od poplava od vanjskih (tranzitnih) voda vodotoka, - akumulacije za obranu od poplava s prostorom za prihvaćanje poplavnog vala

zapremnine 5x106 m3 i vi�e. e) proizvodne građevine

- BELI�ĆE d.d.

2.1.2. Građevine od va�nosti za Osječko-baranjsku �upaniju

Članak 12. Građevine od va�nosti za Osječko-baranjsku �upaniju na području Grada Beli�ća su:



a) prometne građevine - �upanijske ceste, - biciklistička staza du� obale Drave, - �eljeznička pruga II. reda 209 Bizovac-Beli�će, - pristani�te Beli�će, - letjeli�ta za poljoprivrednu avijaciju, - postojeće i planirane operativne jedinice i po�tanski uredi, - područne (pristupne) telefonske centrale, - magistralni svjetlovodni kabeli, - građevine GSM mre�e, - mjesne (UPS i UPM) telefonske centrale, - međunarodni svjetlovodni kabeli.

b) vodnogospodarske građevine - sve regulacijske građevine za obranu od poplava na unutarnjim vodotocima:

- glavni dravski nasip, - nasip uz Dravu Nard-Beli�će,

- sve regulacijske građevine za obranu od poplava i akumulacije, - svi melioracijski kanali koji prolaze područjem vi�e općina/gradova, - vodoopskrbni sustav Beli�će i Valpovo s vodozahvatom na Dravi (56 l/s) s uređajem za

preradu sirove vode, - sustav za odvodnju i proči�ćavanje otpadnih voda Beli�će-Valpovo-Bistrinci

c) �portsko-rekreacijske i turističke građevine - rijeka Drava i planirana akumulacija na rijeci Dravi (�portovi na vodi).

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 13. Na građevinskom području, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi

građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugro�avale �ivot i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoli�a naselja.

Formiranje građevnih čestica i parcelacija u svrhu formiranja građevnih čestica će se provoditi u skladu s odredbama PPUG-a Beli�ća ili planovima u�ih područja.

Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu sa PPUG-om Beli�će mogu se zadr�ati sve do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

2.2.1. Uvjeti za gradnju građevina

Članak 14.

Građevinska područja naselja, unutar kojih je predviđeno uređenje i razvoj naselja, sastoje se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj naselja.

U građevinskim područjima naselja predviđena je gradnja novih građevina te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina.

U građevinskim područjima naselja mogu biti izgrađene sljedeće građevine: - građevine za stanovanje

- obiteljske stambene građevine (do 2 stana), - vi�estambene građevine (3 ili vi�e stanova),

- pomoćne građevine, - poslovne građevine, - gospodarske građevine,

- proizvodne građevine, - građevine za poljoprivrednu djelatnost uz obiteljske stambene građevine, - građevine za poljoprivrednu djelatnost na vlastitim građevnim česticama,



- javne građevine, - vjerske građevine, - građevine za potrebe �porta i rekreacije, - prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji, - groblja, - urbana oprema. Namjena građevina u dokumentima prostornog uređenja u�ih područja mo�e biti definirana i

drugačije i u tom slučaju na pojedinu namjenu primjenjuju se odredbe planova u�ih područja.

Članak 15. Potrebe za razvoj naselja utvrđene su na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u planskom razdoblju (do 2015. godine), planiranog razvoja dru�tvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i infrastrukturnih sustava, te osobitosti izgrađene građevinske strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih uvjeta okru�enja, kao i temeljem točki 57. i 58. Odluke o PPOB�. Ukupna povr�ina planiranih građevinskih područja za razvoj naselja Grada Beli�ća iznosi 802,3 ha, odnosno po naseljima:

- Beli�će 391,0 ha - Bistrinci 99,3 ha - Bocanjevci 54,3 ha - Gat 66,8 ha - Gorica Valpovačka 29,9 ha - Kiti�anci 12,9 ha - Tiborjanci 35,4 ha - Veli�kovci 88,0 ha - Vinogradci 24,7 ha

Članak 16.

Obiteljske stambene građevine su obiteljske kuće definirane posebnim propisom, te ostale stambene građevine s najvi�e dvije stambene jedinice.

Vi�estambene građevine su građevine s vi�e od dvije stambene jedinice. Pomoćne građevine su gara�e, spremi�ta, drvarnice, ljetne kuhinje, nadstre�nice i slično, a

sve u funkciji stambenog prostora. Poslovne građevine su građevine uslu�ne, trgovačke, komunalno-servisne, ugostiteljsko-

turističke i slične namjene. Gospodarske građevine slu�e za odvijanje različitih gospodarskih aktivnosti, a dijele se u

sljedeće grupe: A. Proizvodne građevine su građevine industrijske, zanatske i slične namjene u kojima se

odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade A.1. Proizvodne građevine koje se grade na vlastitoj građevnoj čestici

- u građevinskom području naselja, - u građevinskom području naselja, u sklopu posebne gospodarske zone

A.2. Proizvodne građevine koje se grade izvan naselja, u posebnim izdvojenim građevinskim područjima.

B. Građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost,

B.1. Građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost koje se grade na građevnoj čestici uz obiteljske stambene građevine su:

B.1.1. Građevine bez izvora zagađenja

- građevine za smje�taj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, - građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici, plastenici),

B.1.2. Građevine s potencijalnim izvorima zagađenja - građevine za uzgoj �ivotinja, - su�are i pu�nice.

B.2. Građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost, koje se grade na vlastitoj građevnoj čestici



B.2.1. Građevine bez izvora zagađenja - građevine za smje�taj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, - građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici, plastenici),

B.2.2. Građevine s potencijalnim izvorima zagađenja - građevine za uzgoj �ivotinja, - građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda (mlinovi, su�are,

mje�aonice stočne hrane i slično). Javne građevine su građevine upravne, socijalne, zdravstvene, pred�kolske, �kolske,

kulturne i slične namjene. Vjerske građevine slu�e za odr�avanje vjerskih skupova i drugih potreba vjernika. �portsko-rekreacijske građevine su građevine koje slu�e potrebama odr�avanja �portskih

natjecanja ili rekreacije (dvorane, igrali�ta i slično). Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su namijenjeni za potrebe prometa,

po�te, telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva, te za obradu, skladi�tenje i odlaganje otpada.

Groblja slu�e za ukope, te smje�taj mrtvačnica i vjerskih građevina i obilje�ja. Elementi urbane opreme su kiosci, reklamni panoi, reklame, klupe, spomenici, spomen-

obilje�ja, uređaji za savladavanje urbanističko-arhitektonskih barijera, za�titni stupići i sl.

Članak 17. Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine mo�e se graditi samo jedna stambena

građevina s najvi�e dvije stambene jedinice, manja poslovna građevina, pomoćne građevine u funkciji stambenog prostora, gospodarske građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici i plastenici) i ostale gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.

Na građevnoj čestici vi�estambene građevine mo�e se graditi samo jedna vi�estambena građevina i gara�e koje su u funkciji stambenog prostora.

Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izgrađeno i vi�e građevina nego �to je to dozvoljeno, svaka od tih građevina se mo�e rekonstruirati u postojećim vanjskim gabaritima ili se umjesto nje mo�e izgraditi nova građevina na istom mjestu, iste namjene i u istim vanjskim gabaritima s mogućno�ću povećanja visine radi izgradnje kosog krova bez nadozida i nagiba do 35°.

Na građevnoj čestici poslovne, gospodarske, javne, vjerske, �portsko-rekreacijske te prometne, infrastrukturne ili komunalne građevine mo�e se graditi vi�e građevina.

U sklopu obiteljske stambene građevine mogu se nalaziti poslovni prostori čiste i tihe namjene, kao i drugi poslovni prostori koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima.

Članak 18.

Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine mo�e se graditi jedna manja poslovna građevina čiste i tihe djelatnosti veličine do 50% brutto razvijene povr�ine cijele građevine, bez nepovoljnih utjecaja na okolne građevine, ili jedna manja poslovna građevina s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine veličine do 50% brutto razvijene povr�ine cijele građevine, sljedećih namjena:

- sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila, - sve vrste radionica za obradu metala i drveta, - praonice vozila.

Manje poslovne građevine su građevine brutto razvijene povr�ine do 100 m2 s maksimalno

podrumom i dvije nadzemne eta�e te maksimalne visine 10,0 m od kote terena. Građevine s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okolne građevine moraju biti udaljene

najmanje 30,0 m od najbli�eg regulacijskog pravca te 5,0 m od svih dvori�nih međa građevne čestice.

Iznimno, kod građevnih čestica u�ih od 25,0 m udaljenost od dvori�nih međa mo�e biti i manja, ali ne manja od 3,0 m.

Navedene udaljenosti odnose se na samu prostoriju u kojoj se obavlja djelatnost, dok se ostale prostorije čiste i tihe namjene mogu smjestiti i bli�e.



Članak 19. Gospodarskim građevinama namijenjenim za poljoprivrednu djelatnost koje se grade na

vlastitoj građevnoj čestici, smatraju se: - građevine za smje�taj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, - građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici, plastenici), - građevine za uzgoj �ivotinja, - građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda (mlinovi, su�are, mje�aonice stočne hrane

i slično). Građevne čestice za izgradnju gospodarskih građevina namijenjenih za poljoprivrednu

djelatnost iz stavka 1. trebaju zadovoljiti sljedeće uvjete: - minimalna povr�ina građevne čestice iznosi 1.000 m2, - �irina građevne čestice ne mo�e biti manja od 20,0 m, mjereno na građevinskom pravcu

građevine, - izgrađenost građevne čestice mo�e iznositi najvi�e 50%, - visina građevine od kote zaravnatog terena do sljemena krova treba biti u skladu s

namjenom i funkcijom građevine, te tehnologijom proizvodnog procesa, ali ne vi�a od 15,0 m, a izuzetno, visina dijelova proizvodnih građevina mo�e iznositi i vi�e od 15,0 m, kada to proizvodno-tehnolo�ki proces zahtijeva,

- najmanje 20% povr�ine građevne čestice treba biti uređeno kao za�titno zelenilo, dok se prema građevinama drugih namjena trebaju izvesti za�titni vegetacijski tamponi, u skladu s uvjetima za�tite okoli�a,

- na građevnim česticama koje se nalaze uz postojeću stambenu izgradnju mora se osigurati tampon visokog za�titnog zelenila, najmanje �irine 5,0 m kod građevina za uzgoj �ivotinja sa svim pripadajućim dijelovima (zgrada, gnoji�te i sl), kapaciteta do 50 uvjetnih grla i kod građevina za preradu poljoprivrednih proizvoda,

- ograde između građevnih čestica ne mogu biti vi�e od 2,0 m, osim kada je to određeno posebnim propisom,

- arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na principima suvremenog industrijskog oblikovanja i najnovijim saznanjima, uz uporabu postojanih materijala i boja,

- prigodom planiranja, projektiranja, i odabira pojedinih sadr�aja i tehnologija treba osigurati propisane mjere za�tite okoli�a, te će biti isključene one djelatnosti i tehnologije koje oneči�ćuju okoli� ili ne mogu osigurati propisane mjere za�tite okoli�a i kvalitetu �ivota i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 20.

Minimalne udaljenosti građevina određenih ovim člankom, ovisno o namjeni, od međa susjednih građevnih čestica iznose na mjestu gradnje građevine:

- građevine za smje�taj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije 3,0 m - građevine za spremanje sijena ili slame, građene od drveta 5,0 m - građevine za spremanje sijena ili slame, građene opeke ili betona 3,0 m - građevine za uzgoj poljoprivrednih kultura (staklenici, plastenici) 1,0 m - građevine za uzgoj �ivotinja sa svim pripadajućim

dijelovima (zgrada, gnoji�te i sl.), kapaciteta do 10 uvjetnih grla 3,0 m

- građevine za uzgoj �ivotinja sa svim pripadajućim dijelovima (zgrada, gnoji�te i sl.), kapaciteta od 10 do 50 uvjetnih grla 10,0 m

- građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda 10,0 m Iznimno, kod građevinskih čestica u�ih od 25,0 m, udaljenost iz stavka 1. mo�e biti i manja, ali

ne manja od 3,0 m.

Članak 21. Proizvodne građevine, osim onih za čiste i tihe namjene, moraju biti udaljene najmanje 10,0 m

od svih dvori�nih međa građevne čestice. Iznimno, kod građevnih čestica u�ih od 25,0 m na mjestu građevinskog pravca građevine, udaljenost od dvori�nih međa mo�e biti i manja, ali ne manja od 5,0



m. Ova odredba ne odnosi se na gradnju proizvodnih građevina u zonama u kojima dokumentima prostornog uređenja nije dozvoljena gradnja stambenih građevina.

Članak 22.

U sklopu vi�estambenih građevina mogu se nalaziti poslovni prostori čiste i tihe namjene, kao i drugi poslovni prostori koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima.

Komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno odvojeni od prostora za pristup poslovnim prostorima.

Iznimno, poslovni prostori koji se prema posebnim propisima mogu obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup stanovima.

Članak 23.

Čiste i tihe poslovne namjene su: - trgovine maloprodaje, - uslu�ne i proizvodne zanatske djelatnosti (osim radionica za popravak i servisiranje

vozila, radionice za obradu metala i drveta i praonice vozila), - ugostiteljski objekti osim tipova noćni bar, noćni klub, disko bar i disko klub, - ljekarne i liječničke ordinacije, - poljoprivredne ljekarne, - uredi, - skladi�ta koja se grade kao pojedinačne poslovne građevine bruto razvijene povr�ine do

100 m2, - sve namjene koje se prema posebnom propisu mogu obavljati u stambenim prostorijama, - sve namjene koje prema posebnom propisu ne podlije�u sanitarnom nadzoru.

Članak 24. U sklopu građevinskih područja naselja, izuzev grada Beli�ća, mogu se graditi gospodarske

građevine za uzgoj stoke, kapaciteta do 50 uvjetnih grla.

Članak 25. U sklopu gospodarskih zona u naseljima nije dozvoljena izgradnja stambenih građevina, kao

ni izgradnja poslovnih ili proizvodnih građevina koje bi svojim postojanjem ili uporabom neposredno ili potencijalno ugro�avali �ivot, zdravlje i rad ljudi, ili ugro�avali okoli� iznad propisima dopu�tenih vrijednosti.

Članak 26. Građevna čestica planirane građevine mora imati zajedničku među s javnoprometnom povr�inom minimalne duljine 3,0 m.

Članak 27.

Veličina, povr�ina i oblik građevne čestice moraju biti takvi da omogućuju njeno kori�tenje i gradnju u skladu s odredbama za provođenje plana.

Minimalne veličine građevnih čestica stambenih i stambeno-poslovnih građevina unutar građevinskih područja naselja određuju se, ovisno o načinu gradnje, prema sljedećoj tablici:

Način gradnje

minimalna �irina

građevne čestice

(m)

minimalna dubina

građevne čestice

(m)

minimalna povr�ina građevne čestice

(m2)

koeficijent

izgrađenosti (kig)

a) samostojeće građevine 12 25 300 0,4 b) poluprislonjene građevine 10 25 250 0,5 c) prislonjene građevine 8 25 200 0,7



Iznimno od tablice iz stavka 2. ovog članka, čestica na kojoj su legalno izgrađene građevine, a

koja ne udovoljava navedenim uvjetima mo�e se smatrati građevnom česticom u postojećoj veličini i obliku, a iznimno od članka 26. pristup mo�e biti osiguran na drugi način (slu�nost prolaza preko druge čestice i sl.). Iznimno od tablice iz stavka 2. ovog članka građevna čestica gara�e mo�e imati minimalnu povr�inu 3,0 x 5,0 m i minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju.

Minimalna �irina građevne čestice se mjeri na mjestu građevnog pravca građevine.

Članak 28. Samostojećim građevinama u smislu ovog članka smatraju se građevine čija su sva pročelja

odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica ili su s manje od 50% povr�ine pročelja prislonjene uz među susjednih građevnih čestica.

Poluprislonjenim građevinama u smislu ovog članka smatraju se građevine čije se jedno pročelje nalazi s vi�e od 50% povr�ine na nekoj od međa susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica ili su s manje od 50% povr�ine pročelja prislonjene uz među susjednih građevnih čestica.

Prislonjenim građevinama u smislu ovog članka smatraju se građevine čija se dva pročelja nalaze s vi�e od 50% povr�ine na međama susjednih građevnih čestica, a ostala pročelja su odmaknuta od međa susjednih građevnih čestica ili su s manje od 50% povr�ine pročelja prislonjene uz među susjednih građevnih čestica.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice ( kig ) je odnos izgrađene povr�ine zemlji�ta pod građevinom i ukupne povr�ine građevne čestice, pri čemu se u zemlji�te pod građevinom uračunava vertikalna projekcija svih zatvorenih nadzemnih dijelova građevine na građevnu česticu, u �to ne ulaze balkoni, lođe, istaci, podrumi i slično.

Dokumentom prostornog uređenja u�eg područja mogu se, u pogledu gradnje u pojedinim područjima te interpolacija i rekonstrukcija, propisati i drugačije minimalne veličine građevnih čestica, kao i urbanističko-tehnički uvjeti gradnje i smje�taja građevine na građevnoj čestici.

Članak 29. Iznimno od prethodnog članka, građevne čestice infrastrukturnih građevina (trafo-stanice,

mjerno-redukcijske stanice i slično), te pojedinačnih specifičnih vrsta građevina (spomenici, spomen-obilje�ja, građevine protugradne obrane, građevine u kojima stalno ne borave ljudi, a u funkciji su prometa, veza, energetike, vodoopskrbe, odvodnje, vodoprivrede, raznih eksploatacija i slično), mo�e imati minimalnu povr�inu jednaku tlocrtnoj veličini građevine i ne mora imati regulacijski pravac.

Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu povr�inu ili na građevnu česticu neke druge građevine, ne mora se formirati posebna građevna čestica.

Za građevine privremenog karaktera koje se postavljaju na javne povr�ine (kiosci, nadstre�nice za sklanjanje ljudi u javnom prometu, tende, ljetni vrtovi i slično) ne formiraju se građevne čestice, nego se postavljaju na građevnu česticu javne povr�ine.

Članak 30. Iznimno od članka 27., kod zamjene postojeće građevine novom, nova se građevina mo�e

graditi na postojećoj izgrađenoj građevnoj čestici manje veličine od propisane, ali pod uvjetom da je veličina te građevine i njena lokacija u skladu sa svim odrednicama koje se odnose na koeficijent izgrađenosti te minimalne udaljenosti od javne prometne povr�ine i susjedne međe.

Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja ako su ispunjeni uvjeti o najvećoj dopu�tenoj ukupnoj izgrađenosti građevne čestice i odredbe o najmanjoj udaljenosti građevine od javnoprometnih povr�ina, međa i drugih građevina.

Pod interpolacijom se smatra izgradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine.

Planom u�eg područja se mogu propisati i drugačiji uvjeti u pogledu zamjenske izgradnje, interpolacije ili rekonstrukcije postojećih građevina.

Članak 31.



Građevine mogu imati istake (zatvoreni dijelovi građevine izvan građevnog pravca) do 0,25 m izvan građevne čestice na javnu povr�inu i to:

- u nadzemnim eta�ama: profilacije u �buci i drugi ukrasni elementi na pročelju, te jedna stuba na ulazu u građevinu;

- u podzemnim eta�ama: temelji i za�tita hidroizolacije. Streha građevine mo�e biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijskog pravca na javnu

povr�inu.

Članak 32. Građevine u vi�im eta�ama mogu imati pojedine konzolno izbačene dijelove izvan građevne

čestice, odnosno izvan građevnog pravca prizemlja, na javnu pje�ačku, kolno-pje�ačku ili zelenu povr�inu i to:

- konzolno izvedene balkone, lođe, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne povr�ine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,5 m, te da istak ne bude vi�e od 1,5 m u javnu povr�inu,

- najveća bruto građevinska povr�ina istaknutih dijelova pojedine eta�e ne smije biti veća od 5% bruto građevne povr�ine eta�e;

- konzolno izvedene tende, nadstre�nice i sl. i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora prizemlja i donjeg ruba otvora eta�e iznad prizemlja građevine, pod uvjetom da svijetla visina između uređene javne povr�ine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;

- pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine i rampe za pristup invalida kod građevina koje su sa svih strana okru�ene javnim povr�inama pod uvjetom da preostala slobodna �irina pje�ačke komunikacije bude minimalno 2,25 m i da se oko stuba izvede ograda visine 1,0 m,

- rampe i uređaji za pristup invalida ukoliko udovoljavaju posebnim propisima, - svjetlarnici za podrumske prozore maksimalno istaknuti 1,0 m pod uvjetom da budu

odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom re�etkom u ravnini pje�ačke komunikacije,

- priključci na komunalnu infrastrukturu. Dokumentom prostornog uređenja u�eg područja mogu se istaci na javnu povr�inu regulirati i

drugačije nego �to je to regulirano u članku 31. i 32. ovih Odredbi.

Članak 33. Najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevnih čestica ostalih namjena iznosi za: - poslovne i vi�estambene građevine 0.80, - za javne građevine, gara�e i infrastrukturne građevine 1.00, - �portske dvorane (kao samostojeće građevine) 0.30, - ostale namjene 0.60, osim ako ovim Odredbama nije drugačije određeno.



Članak 34.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca određuje se: - za obiteljske stambene građevine 5,0 m - za pomoćne građevine osim gara�a 10,0 m - za poslovne građevine 5,0 m - za proizvodne građevine 15,0 m

Udaljenost u odnosu na regulacijski pravac za ostale građevine nije ograničena. Građevine koje će se graditi uz dr�avnu, �upanijsku i lokalnu cestu ne smiju biti od nje

udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama. Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina u već izgrađenim dijelovima naselja

određenih člankom 30., a gdje za to postoje uvjeti (već izgrađeni ulični pravci) ili kada radi već izgrađenih gospodarskih građevina nije moguća gradnja na udaljenosti od najmanje 5,0 m od regulacijskog pravca, mo�e se dozvoliti gradnja građevina na postojećem građevinskom pravcu (zamjenska izgradnja), ili na građevinskom pravcu susjednih građevina (interpolacija).

Članak 35.

Ako građevna čestica graniči s vodnim dobrom, kod određivanja regulacijskog pravca treba po�tivati određenu granicu uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa.

Građevna čestica ne mo�e se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

Članak 36. Građevina koja se u cijelosti ili u dijelu prislanja uz susjednu među, mora u dijelu kojim se ne

prislanja uz tu među biti udaljena najmanje 1,0 m od iste međe. Udaljenost takve građevine od ostalih susjednih međa mora iznositi najmanje 3,0 m.

Građevine koje se ne prislanjaju na dvori�ne međe moraju biti od istih udaljene najmanje 3,0 m, uz izuzetak da od jedne od dvori�nih međa ta udaljenost mo�e biti najmanje 1,0 m.

Otvori paralelni s dvori�nom međom građevne čestice ili u zidu polo�enim pod kutem manjim od 45° u odnosu na tu među moraju biti na udaljenosti 3,0 m ili vi�e od te međe.

Otvorima se u smislu ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm koji se otvaraju oko horizontalne osi s otklonom od najvi�e 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke, te ventilacijski otvori maksimalne povr�ine 400 cm2 ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ovi otvori, polo�eni pod kutem manjim od 45° u odnosu na tu među, moraju biti na udaljenosti od najmanje 1,0 m od te međe. Ukoliko na zidu postojeće građevine uz među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m od međe postoje legalno izvedeni otvori, isti se prilikom gradnje uz među na susjednoj građevnoj čestici moraju za�tititi na način da se izvede svjetlarnik za 10 cm �iri od otvora sa svake strane, ali ne u�i od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora iznosi minimalno 3,0 m, a 1,0 m ako se radi o zidu od staklene opeke ili drugog poluprozirnog materijala.

Ukoliko na zidu postojeće građevine uz među ili na udaljenosti manjoj od 1,0 m od međe postoje legalno izvedeni ventilacijski otvori, isti se moraju za�tititi samo ako se nalaze na samoj međi, i to tako da se izvede svjetlarnik minimalnih tlorisnih dimenzija 1,0 x 1,0 m ili ventilacijski kanal koji će izlaziti u vanjski prostor i na koji će se spojiti ventilacijski otvor.

Članak 37. Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenog stubi�ta, koji se nalaze uz dvori�nu među ili na

udaljenosti manjoj od 1,0 m od te međe, moraju se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini minimalno 1,8 m od gornje plohe poda. U slučaju naknadnog zatvaranja balkona, lođa, terasa i otvorenog stubi�ta, bočna strana se mora zatvoriti zidom.

Ako pomoćna građevina ima krov u nagibu prema susjednoj međi i ako je streha udaljena od međe manje od 3,0 m, krov mora imati snjegobrane i oluke.

Minimalne udaljenosti gospodarskih građevina za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, koje se grade uz obiteljske stambene građevine, ovisno o namjeni, od susjednih međa iznose za:



- gospodarske građevine za smje�taj poljoprivrednih

proizvoda i mehanizacije i pu�nice ako su od drveta 5,0 m - gospodarske građevine za smje�taj poljoprivrednih

proizvoda i mehanizacije i pu�nice ako su od betona 1,0 m - gospodarske građevina za uzgoj �ivotinja sa svim pripadajućim

dijelovima (zgrada, gnoji�te i sl.), kapaciteta do 10 uvjetnih grla 3,0 m - gospodarske građevine za uzgoj �ivotinja sa svim pripadajućim

dijelovima (zgrada, gnoji�te i sl.), kapaciteta do 50 uvjetnih grla 10,0 m - gospodarske građevine za uzgoj �ivotinja sa svim pripadajućim

dijelovima (zgrada, gnoji�te i sl.) kod parcela u�ih od 25,0 m 3,0 m - staklenici i plastenici 1,0 m.

Članak 38.

Udaljenost gnoji�ta i gnoji�nih sabirnih jama od međa susjednih građevnih čestica treba iznositi najmanje 5,0 m.

Vodonepropusnu trodjelnu armirano-betonsku septičku sabirnu jamu bez mogućih ispu�tanja u okoli� treba locirati minimalno udaljenu 1,0 m od međe susjeda.

Udaljenost pčelinjaka od susjedne međe ne mo�e biti manja od 5,0 m, ako su leti�ta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom pravcu.

Članak 39.

Zidovi koji se grade uz među moraju se izvesti kao protupo�arni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, ovi zidovi moraju presjecati čitavo krovi�te.

Članak 40.

Uz obiteljske stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine, i to kao:

- jednoeta�ne, s mogućno�ću gradnje podruma i tavana, tako da visina od kote konačno zaravnatog terena do sljemena građevine ne prelazi visinu sljemena glavne ulične stambene građevine, odnosno da nije vi�a od 6,0 m,

- vertikalna projekcija zatvorenih dijelova građevine na ravninu tla ne mo�e biti veća od 150 m2,

- građevni pravac mora biti iza građevnog pravca glavne građevine, - pomoćne građevine se smje�taju na sljedeći način:

- samostojeće, - poluprislonjene, - prislonjene.

Ako se grade uz među, na dijelu građevine na toj međi mora se izvesti vatrobrani zid koji nadvisuje krovnu plohu 30 cm.

Povr�ina pomoćne građevine uračunava se u povr�inu izgrađenosti građevne čestice.

Članak 41. Uz obiteljske stambene građevine, na građevnoj čestici se mogu graditi gospodarske

građevine za uzgoj stoke, kapaciteta do 50 uvjetnih grla, i to kao: - dvoeta�ne, s mogućno�ću gradnje podruma, tako da se druga eta�a mo�e koristiti samo

za spremanje ljetine i sličnih proizvoda poljodjelskih gospodarstava, - visina građevine do sljemena krova mo�e iznositi do 7,0 m, - vertikalna projekcija zatvorenih dijelova građevine na ravninu tla ne mo�e biti veća od 150

m2, - građevni pravac mora biti iza građevnog pravca glavne građevine, - najmanja udaljenost od stambene građevine na istoj građevnoj čestici iznosi 10,0 m, - krov mora imati snjegobrane i oluke ako mu je nagib prema susjednoj međi, a udaljenost

od međe manja od 3,0 m.

Članak 42.



Za područje Grada Beli�ća dozvoljava se izgradnja obiteljskih stambenih građevina maksimalne visine Po (podrum) + 3 nadzemne eta�e, pri čemu visina sljemena krova građevine ne smije prelaziti visinu 12,0 m od zavr�ne kote uređenog terena.

Galerijski prostori u pojedinim eta�ama ne smatraju se eta�om, ukoliko ne zauzimaju vi�e od 60% neto povr�ine eta�e.

Broj eta�a na kosom terenu se određuje u odnosu na regulacijski pravac građevine.

Članak 43. Dozvoljena je gradnja vi�estambenih građevina (s 3 ili vi�e stanova) maksimalne visine Po

(podrum) + 5 nadzemnih eta�a. Eta�nost ostalih vrsta građevina iznosi Po (podrum) + 4 nadzemne eta�e, ukoliko ovim

Odredbama nije drugačije propisano. Omogućuje se gradnja poslovnih, gospodarskih, javnih, vjerskih, �portskih, prometno-

infrastrukturnih i komunalnih građevina vi�ih od Po (podrum) + 4 nadzemne eta�e, ali samo kada je to nu�no zbog djelatnosti koje se u njima obavljaju.

Vrsta pokrova nije ograničena. Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili eta�nost vi�u od dozvoljene, ista se prilikom

izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine mo�e zadr�ati, ali se ne smije povećavati. Dokumentima prostornog uređenja u�eg područja mo�e se propisati visina građevina

drugačija od one propisane u točkama ovim člankom.

Članak 44. Potkrovljem se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a u smislu ovih Odredbi

potkrovlje se smatra eta�om.

Članak 45. Krovi�ta građevina mogu biti kosa nagiba do 350, ravna, s blagim nagibom ili bačvasta. Krovi�te u nagibu prema susjednoj međi mora imati izvedene oluke i odvod krovne vode na

pripadajuću građevnu česticu, a ako je udaljenost od susjedne međe manja od 3,0 m, prema toj međi mora imati izvedene snjegobrane.

U slučaju da se građevina gradi na međi vatrobrani zid mora nadvisiti le�eći oluk za 30 cm.

Članak 46. Tavan je dio neuređenog prostora građevine ispod krovne konstrukcije, bez namjene, s

minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, pri čemu visina nadozida iznosi najvi�e 0,40 m. Nadozidom se u smislu ovog članka smatra zid iznad stropne konstrukcije zadnje eta�e u

ravnini pročelja prema kojemu pada krovna ploha. Za potrebe osvjetljenja ili prozračivanja tavana dozvoljena je izvedba otvora u kosini krova,

odnosno otvora na zabatnoj strani tavana, ukupne povr�ine 5,0 m2 na svakih 100 m2 tlocrtne povr�ine tavana.

U smislu ovih Odredbi tavan se ne smatra eta�om.

Članak 47. Ispod građevine po potrebi se mo�e graditi podrum. Podrum je dio građevine �to je s najmanje jednom polovicom volumena ukopan u uređeni

teren, pri čemu na ravnom terenu kota poda prizemlja mo�e biti udaljena najvi�e od 1,2 m od kote konačno zaravnatog terena.

Ukoliko je kota gornjeg ruba stropne konstrukcije vi�a od 1,2 m od konačno zaravnatog terena, podrum se smatra nadzemnom eta�om.

Članak 48.

Ograda se mo�e podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama. Ulična ograda podi�e se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu povr�inu, a

postavlja se sa unutra�nje strane međe.



Ograda se mora tako izvesti da le�i na zemlji�tu vlasnika građevne čestice, da je glatka strana ograde okrenuta prema prilaznoj cesti ili susjedu, te da niti svojim jednim dijelom ne prelazi zami�ljenu vertikalnu ravninu, polo�enu na među između susjednih građevnih čestica.

Članak 49.

Najveća visina ulične ograde mo�e biti 1,80 m, pri čemu podno�je ograde mo�e biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,50 m. Dio ulične ograde iznad punog podno�ja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane �ice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (�ivica).

Iznimno, ulične ograde i mogu biti vi�e od 1,80 m, kada je to određeno posebnim propisom. Visina ograde između građevnih čestica ne mo�e biti veća od 2,0 m, osim ako to nije

drugačije određeno posebnim propisom.

Članak 50. Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvori�te na kojem slobodno borave

domaće �ivotinje mora se ograditi ogradom koja onemogućava njihov izlaz.

Članak 51. Zabranjuje se postavljanje ograde i potpornih zidova kojima bi se sprečavao slobodan prolaz

uz vodotoke te koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili kori�tenje vodotoka i područja uz vodotok.

Članak 52.

Dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na �tetu susjednih građevnih čestica i građevina.

Prilazna stubi�ta, terase u razini terena ili do najvi�e 0,6 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice.

Članak 53.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirali�ta, manipulativne povr�ine, interne prometne povr�ine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridr�avanje biljaka, zidani ro�tilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Prilikom izvođenja ovih radova odvodnja se mora rije�iti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota terena podi�e mora se izvesti puni ogradni zid uz među minimalno 50 cm iznad kote vi�eg terena, ali se maksimalna visina ograde računa od ni�e kote terena.

Ove konstrukcije ne smiju biti vi�e od 3,0 m i moraju se odmaknuti minimalno 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.

2.2.2. Komunalno opremanje građevnih čestica

Članak 54. Neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja treba opremiti javnom prometnom infrastrukturom.

Građenje na neizgrađenom građevinskom zemlji�tu mo�e se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju zajedničku među du�ine 3,0 m ili vi�e s koridorom javne prometne povr�ine.

Minimalna �irina koridora iz stavka 1. iznosi 10,0 m, a isti treba biti imovinsko-pravno rije�en te povezan s javnim prometnim sustavom.

Dokumentom prostornog uređenja u�eg područja, �irina koridora iz stavka 1. mo�e biti i drugačije određena.

Članak 55.



Neizgrađene dijelove građevinskih područja naselja treba opremiti komunalnom infrastrukturom.

Građenje na neizgrađenom građevinskom zemlji�tu mo�e se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju minimalni nivo komunalne opremljenosti utvrđen ovim planom:

- kolnik, izveden u kamenom materijalu (makadam), minimalne �irine 3,5 m ili potvrdu da je Grad Beli�će preuzeo obvezu izrade kolnika,

- priključak na niskonaponsku električnu mre�u ili putem osobnog agregata, - priključak na javni vodovod ili na vlastiti bunar. Osiguranje minimalnog nivoa komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije

obvezno za građevine povremenog stanovanja, te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju kolni prilaz, odnosno elektroenergetski ili vodovodni priključak.

Članak 56.

Izgradnja gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost na vlastitoj građevnoj čestici unutar građevinskog područja naselja mo�e se dozvoliti pod uvjetom da građevna čestica ima minimalni nivo komunalne opremljenosti utvrđen ovim planom:

- kolnik, izveden u kamenom materijalu (makadam), minimalne �irine 5,5 m ili potvrdu da je Grad Beli�će preuzeo obvezu izrade kolnika,

- priključak na niskonaponsku električnu mre�u ili putem osobnog agregata, - priključak na javni vodovod ili na vlastiti bunar.

Članak 57.

Ako u građevinskom području naselja postoji javni vodoopskrbni sustav i ako za to postoje tehničke mogućnosti, građevine se priključuju na vodovod na način propisan od nadle�nog distributera, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rje�ava na higijenski način prema mjesnim prilikama, sve do izgradnje istog.

Otpadne vode iz domaćinstva moraju se upu�tati u javni odvodni sustav, ukoliko isti postoji, na način propisan od nadle�nog distributera ili u vodonepropusne sabirne jame.

Priključivanje građevina na električnu, telekomunikacijsku i plinsku mre�u obavlja se na način propisan od nadle�nog distributera. 2.3. Građevinska područja zona povremenog stanovanja

Članak 58. Zonom povremenog stanovanja za gradnju građevina za povremeno stanovanje (vikendice)

smatra se izgrađena ili planirana prostorna cjelina, koja se koristi za izgradnju građevina povremenog stanovanja (kuće za odmor). Građevine povremenog stanovanja se mogu graditi isključivo unutar Planom određenih zona povremenog stanovanja. Na jednoj se građevnoj čestici u zoni povremenog stanovanja mo�e graditi samo jedna građevina za povremeno stanovanje. U zonama povremenog stanovanja nije dozvoljena izgradnja drugih vrsta građevina, kao ni izgradnja gara�a izvan građevina povremenog stanovanja.

Članak 59. Potrebe za razvoj zona povremenog stanovanja utvrđene su na temelju postojećeg stanja, uz uva�avanje preporuka PPOB�-a, koje se odnose na planiranje zona povremenog stanovanja.

Povr�ina planiranih građevinskih područja zona povremenog stanovanja iznosi ukupno 58,6 ha, odnosno po lokalitetima:

- Beli�će 9,0 ha - Bistrinci 16,5 ha - Petrovo selo 20,2 ha - Prečke 12,9 ha

Članak 60.



Građevna čestica na kojoj se planira izgradnja građevine povremenog stanovanja ne mo�e biti manja od 200 m2.

Građevine povremenog stanovanja se mogu graditi tako da vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na ravninu tla iznosi najvi�e 50 m2, i to isključivo na udaljenosti ne manjoj od 3,0 m od susjedne međe.

Iznimno, kada je �irina građevne čestice manja od 10,0 m, udaljenost građevine od susjedne međe mo�e biti i manja, ali ne manja od 1,0 m.

Otvorima se u smislu ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm koji se otvaraju oko horizontalne osi s otklonom od najvi�e 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke te ventilacijski otvori maksimalne povr�ine 400 cm2 ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizualni kontakt. Ovi otvori, polo�eni pod kutem manjim od 45° u odnosu na tu među, moraju biti na udaljenosti od najmanje 1,0 m od te međe.

Otvori paralelni s dvori�nom međom građevne čestice ili u zidu polo�enim pod kutem manjim od 45° u odnosu na tu među moraju biti na udaljenosti 3,0 m ili vi�e od te međe.

Minimalna udaljenost građevine povremenog stanovanja od regulacijskog pravca na građevnim česticama na kojima se planira izgradnja građevina povremenog stanovanja mo�e iznositi 5,0 m. Iznimno, za interpolaciju građevina povremenog stanovanja u već izgrađenim dijelovima zone povremenog stanovanja, a gdje za to postoje uvjeti (prije izgrađene građevine povremenog stanovanja, ili kada radi postojećih građevnih čestica male dubine nije moguća gradnja u dubini građevne čestice od najmanje 5,0 m), mo�e se dozvoliti gradnja građevina povremenog stanovanja i na građevnom pravcu, povučenom između dviju susjednih, već prije izgrađenih građevina povremenog stanovanja.

Članak 61.

Eta�na visina građevina za povremeno stanovanje je podrum i dvije nadzemne eta�e. Maksimala visina do sljemena krova mo�e iznositi 8,0 m, mjereno od povr�ine zaravnatog terena. Krovove treba izvesti kao kose, nagiba od 300 do 450. Kod izgradnje preporuča se upotreba autohtonih materijala (opeka i drvo).

Članak 62.

Neizgrađene dijelove građevinskih područja zona povremenog stanovanja treba opremiti javnom prometnom infrastrukturom.

Građenje građevine povremenog stanovanja se mo�e dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju zajedničku među du�ine 3,0 m ili vi�e s koridorom javne prometne povr�ine.

Minimalna �irina koridora iz stavka 1. iznosi 3,5 m, a isti treba biti imovinsko-pravno rije�en, te povezan s javnim prometnim sustavom.

Izuzetno od stavka 2. ovog članka dozvoljava se da građevna čestica nema zajedničku među s javno-prometnom povr�inom, a pristup do iste osigurava se slu�no�ću prolaza.

Članak 63.

Ukoliko na području zone povremenog stanovanja nije izveden sustav javne odvodnje otpadnih voda, potrebno je odrediti obvezu izgradnje nepropusne sabirne jame za skupljanje otpadnih voda, koja mora od susjedne međe biti udaljena najmanje 3,0 m.

Članak 64.

Najveća visina ulične ograde mo�e biti 1,50 m, pri čemu podno�je ograde mo�e biti izvedeno od čvrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najveće visine do 0,30 m.

Dio ulične ograde iznad punog podno�ja mora biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane �ice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (�ivica). Prostor ispred građevine treba hortikulturno urediti kori�tenjem autohtone vegetacije, a ostale dijelove građevne čestice treba urediti kao travnjak, voćnjak, vinograd, vrt ili slično. 2.4. Izgrađene strukture izvan naselja



2.4.1. Građevine koje se mogu graditi u građevinskim područjima izdvojenim od

građevinskih područja naselja

Članak 65.

Prostornim planom određena su građevinska područja izdvojena od građevinskih područja naselja, a namijenjena su izgradnji:

- �portsko-rekreacijskih građevina i sadr�aja: - zona za lovačke aktivnosti uz naselje Tiborjanci (R6) - nogometno igrali�te uz naselje Vinogradci (R7)

- turističkih sadr�aja: - vjersko-turistički sadr�aji uz kapelu sv. Ane (T)

- komunalnih građevina: - groblja uz naselja Gorica Valpovačka, Tiborjanci i Vinogradci.

2.4.1.1. �portsko-rekreacijske građevine u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja naselja

Članak 66.

Na izdvojenom građevinskom području zone za lovačke aktivnosti (R6) dozvoljena je izgradnja građevina i uređenje prostora za potrebe: - lovačka �portska natjecanja, - obuka lovaca (predavanja o lovu, lovi�tu i lovnoj etici), - smotre lovačkog oru�ja i obuka lovačkih pasa, - čuvanje fazana i praćenje stani�ta za divljač, - rekreacijski sadr�aji i dru�enja, - izgradnja nadstre�nica i sjenica. Dozvoljena je izgradnja građevine za potrebe odvijanja lovačkih aktivnosti u zatvorenom prostoru, ukupne bruto povr�ine do 200 m2 i visine P (prizemlje).

Članak 67.

Na lokaciji �portsko-rekreacijske namjene uz naselje Vinogradci (R7) dozvoljena je izgradnja �portskih igrali�ta te pomoćnih građevina u funkciji �porta (svlačionice, klupske prostorije, sanitarije, spremi�te i slično), ukupne bruto tlocrtne povr�ine do 100 m2 i visine P (prizemlje). 2.4.1.2. Građevine vjersko-turističke namjene u građevinskom području izdvojenom od građevinskog

područja naselja

Članak 68. Na području određenom za turističku namjenu (T) uz poklonac sv. Ane dozvoljeno je uređenje

povr�ina za prihvat posjetitelja te izgradnja građevina i sadr�aja vezanih uz vjersko-turističku namjenu prostora, kao �to je:

- izgradnja ugostiteljsko-turističke građevine koja će slu�iti za prihvat posjetitelja, ukupne bruto povr�ine do 200 m2 i visine P (prizemlje),

- javnih sanitarnih građevina, - uređenje parkirali�ta, izgradnja pje�ačkih staza i puteva, - postava monta�nih građevina povr�ine do 9 m2 za vrijeme trajanja okupljanja.

2.4.1.3. Komunalne građevine u građevinskim područjima izdvojenim od građevinskih područja

naselja

Članak 69.



Planom je predviđeno izdvojeno građevinsko područje za postojeće groblje uz naselja Goricu Valpovačku, Tiborjanci i Vinogradci.

Na području groblja dozvoljena je izgradnja: - građevina za ukop (sve vrste grobnica), - mrtvačnice, - vjerskih građevina, - memorijalnih obilje�ja. Uvjeti za izgradnju ovih građevina određuju se prema posebnim propisima.

2.4.2. Građevine koje se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja

Članak 70. Građevine, koje se temeljem članka 42. Zakona o prostornom uređenju, a u skladu s

odredbama PPOB�-a grade izvan građevinskog područja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i �umsku proizvodnju, kori�tenje drugih građevina te da ne ugro�avaju vrijednosti čovjekovog okoli�a i krajolika, kao �to su:

- infrastrukturne građevine (prometne, energetske, komunalne itd.), - rekreacijske građevine, - građevine za istra�ivanje i eksploataciju mineralnih sirovina, - gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost, - obiteljska gospodarstva u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti za vlastite potrebe

i potrebe seoskog turizma (agroturizam). Iznimno od stavka 2. ovog članka, izvan građevinskog područja na poljoprivrednom zemlji�tu

I. i II. bonitetne klase mo�e se planirati samo izgradnja: - stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, - infrastrukturnih građevina (prometne, energetske, komunalne itd.), - građevina za istra�ivanje i eksploataciju mineralnih sirovina.

Ukoliko se planira izgradnja građevina unutar za�titnih područja izvori�ta, izgradnja je moguća isključivo sukladno Odluci o za�titi predmetnog izvori�ta.

Članak 71. Izvan građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine za koje se, u skladu sa

zakonom, drugim propisima i odredbama ovih Odredbi, ne određuju posebna građevinska područja, kao:

a) na poljoprivrednom zemlji�tu I. i II. razreda: - gradnja poljoprivrednih građevina za uzgoj �ivotinja za 50 i vi�e uvjetnih grla, - gradnja građevina za uzgoj poljoprivrednih kultura - staklenici i plastenici, - gradnja građevina obiteljskog gospodarstva, - gradnja ribnjaka, - gradnja građevina infrastrukture, - gradnja građevina za istra�ivanje i iskori�tavanje energetskih mineralnih sirovina.

b) na poljoprivrednom zemlji�tu ostalih razreda: - svi zahvati kao pod a) - gradnja građevina za istra�ivanje i iskori�tavanje mineralnih sirovina, - prilikom izgradnje nove javne ceste, gradnja svih pratećih sadr�aja javne ceste koji

su predviđeni projektom ceste, - gradnja benzinskih postaja, odmori�ta i parkirali�ta osobnih i teretnih vozila te

postavljanje reklamnih panoa uz postojeće javne ceste, - gradnja manjih vjerskih građevina (kri�evi, poklonci, kapelice) i spomen-obilje�ja, - gradnja infrastrukturnih građevina od interesa za obranu.

c) u �umama i na �umskom zemlji�tu: - gradnja građevina infrastrukture koja je predviđena u grafičkim dijelovima plana i

�umskih prometnica potrebnih za gospodarenje �umom, - građevine u funkciji gospodarenja i kori�tenja �uma,



- gradnja infrastrukturnih građevina od interesa za obranu. d) u evidentiranim i za�tićenim dijelovima prirode:

- gradnja građevina koje budu predviđene planom područja posebnih obilje�ja, - gradnja građevina infrastrukture koja je predviđena u grafičkim dijelovima ovog

plana e) na vodama i unutar vodnog dobra ukoliko nije u suprotnosti s podtočkama c) ili d):

- gradnja vodnih građevina, - gradnja građevina infrastrukture, - gradnja građevina za vađenje pijeska i �ljunka, - gradnja građevina za rekreaciju i to samo temeljem plana u�eg područja.

2.4.2.1. Gospodarske građevine za poljoprivrednu djelatnost izvan građevinskog područja

Članak 72. Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine za

poljoprivrednu djelatnost i pripadajuće stambene građevine, odnosno obiteljska kuća za obiteljsko gospodarstvo i potrebe agroturizma, u skladu s uvjetima za�tite krajolika, očuvanjem krajobraza i lokalnim uvjetima. Poljoprivredne gospodarske građevine obiteljskog gospodarstva koje se mogu graditi izvan građevinskog područja naselja su građevine s pripadajućom infrastrukturom za potrebe ratarstva, stočarstva, vinogradarstva, voćarstva, vrtlarstva i peradarstva. Osim građevina iz stavka 1. ovog članka, izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi staklenici, plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća, te ribnjaci.

Članak 73.

Gospodarske građevine za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, koje se grade izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi na posjedu primjerene veličine, određenim u članku 77. ovih Odredbi, pri čemu je veličina posjeda za stočarsku i peradarsku proizvodnju određena najmanjim brojem uvjetnih grla.

Članak 74. Gospodarskim građevinama za uzgoj �ivotinja (tovili�tima) smatra se funkcionalno povezana grupa građevina koja se izgrađuje izvan građevinskog područja, s pripadajućim poljoprivrednim zemlji�tem, kapaciteta 51 ili vi�e uvjetnih grla.

Tovili�ta se mogu graditi na poljoprivrednoj čestici koja mora imati osiguran pristup s javne prometne povr�ine ili puta s pravom slu�nosti. Povr�ina građevne čestice za građevine iz stavka 1. ovog članka ne mo�e biti manja od 2.000 m2, s najvećom izgrađeno�ću do 40%.

Pod uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo te�ine 500 kg i koeficijentom 1. Sve ostale vrste �ivotinja za uzgoj i kategorije stoke svode se na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata iz tabele, odnosno prema prosječnoj te�ini svake od vrsta �ivotinja za uzgoj.

Prema koeficijentima pojedinih vrsta stoke iz prilo�ene tabele mogu se proračunati udaljenosti građevina i za smje�taj vi�e vrsta stoke.

Za �ivotinje koje nisu navedene u tabeli koeficijent se određuje prema stručnom mi�ljenju Poljoprivredno-savjetodavne slu�be.

Iznimno se dozvoljava gradnja građevina za uzgoj i smje�taj �ivotinja manjeg kapaciteta i na manjoj udaljenosti od propisanih jedino u svrhu istra�ivanja ili izvođenja nastave u istra�ivačkim, �kolskim ili visokoučili�nim građevinama.

Udaljenost građevina za uzgoj �ivotinja od građevinskih područja naselja Vrsta stoke / koeficijent

maksimalni kapacitet građevine (broj grla prema udaljenosti građevine od građevinskog

područja naselja ili zone povremenog stanovanja) Broj uvjetnih grla 51 � 100 101 - 400 vi�e od 400



Minimalna udaljenost od građevinskog područja naselja 100 m 200 m 300 m

koef. dozvoljeni kapacitet tovili�ta krave, steone junice 1,00 51 � 100 101 - 400 401 i vi�e bikovi 1,50 34 � 67 68 - 267 268 i vi�e junad 1-2 godine 0,70 73 � 143 144 - 571 572 i vi�e junad 6-12 mjeseci 0,50 102 � 200 201 - 800 801 i vi�e telad 0,25 204 � 400 401 - 1.600 1.601 i vi�e tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 204 � 400 401 - 1.600 1.601 i vi�e mlade svinje 2 do 6 mjeseci 0,13 392 � 769 770 - 3.077 3.078 i vi�e prasad do 2 mjeseca 0,02 2.550 - 5.000 5.001 - 20.000 20.001 i vi�e te�ki konji 1,20 43 � 83 84 - 333 334 i vi�e srednje te�ki konji 1,00 51 � 100 101 - 400 401 i vi�e laki konji 0,80 64 � 125 126 - 500 501 i vi�e �drebad 0,75 68 �133 134 - 533 534 i vi�e ovce, ovnovi i koze 0,10 510 - 1.000 1.001- 4.000 4.001 i vi�e janjad i jarad 0,05 1.020 - 2.000 2.001 - 8.000 8.001 i vi�e nojevi 0,30 170 � 333 334 - 1.333 1.334 i vi�e kunići 0,02 2.550 - 5.000 5.001 - 20.000 20.001 i vi�e pure 0,02 2.550 - 5.000 5.001 - 20.000 20.001 i vi�e tovna perad 0,0055 9.270 - 18.000 18.181 - 72.700 72.701 i vi�e konzumne nesilice 0,0020 25.500 - 50.000 50.001 - 200.000 200.001 i vi�e rasplodne nesilice 0,0033 15.450 - 30.300 30.301 - 121.200 121.201 i vi�e

Članak 75.

Građevine koje se mogu graditi u sklopu tovili�ta su: - gospodarske građevine komplementarne tovili�tu (skladi�ta hrane, silosi, mje�aonica

stočne hrane i slično) te druge gospodarske građevine, - spremi�te strojeva, alata, gara�e i slično, - parkirali�ta, manipulativne povr�ine i nadstre�nice, - infrastrukturne građevine, - uredi, jedna stambena građevina s najvi�e dva stana za potrebe stanovanja vlasnika. Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a istovremeno ili u sljedećim etapama

izgradnja prateće stambene građevine. Bruto građevinska povr�ina stambene građevine mo�e iznositi najvi�e 20% od bruto tlocrtne povr�ine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina.

Prateći sadr�aji mogu biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja �ivotinja, a prostori za boravak djelatnika samo garderobno-sanitarni prostori te prostorije za dnevni odmor.

Uredske prostorije mogu biti do 5% bruto građevinske povr�ine dijela građevine za smje�taj �ivotinja.

Povr�ina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste djelatnosti.

Visina gospodarskih građevina i pratećih gospodarskih građevina, kao i pomoćnih građevina (spremi�te strojeva i slično) određuje se na temelju zahtjeva tehnolo�kog procesa. Mje�aonica stočne hrane mo�e se graditi za najmanje 100 uvjetnih grla, dok je maksimalni kapacitet određen potrebama tovili�ta.

Minimalna udaljenost svih građevina osim infrastrukturnih priključaka i pristupnih i manipulativnih povr�ina, od svih međa iznosi 5,0 m.

Članak 76.

Propisuju se sljedeće udaljenosti tovili�ta za kapacitet 51 ili vi�e uvjetnih grla od ruba zemlji�nog pojasa razvrstane ili nerazvrstane ceste, ovisno o broju uvjetnih grla:

Broj udaljenost od ruba zemlji�nog posjeda za (m)

uvjetnih grla

dr�avne ceste

�upanijske ceste

lokalne ceste

nerazvrstane ceste

�eljezničke pruge

51 - 100 100 100 100 15 100 101 - 400 150 100 100 25 100

vi�e od 400 200 150 150 50 200

Članak 77.



Minimalna veličina posjeda za izgradnju gospodarskih građevina za poljoprivrednu djelatnost (izuzev stočarske i peradarske), određenih sukladno članku 38. PPOB�-a, iznosi:

- 15,0 ha za ratarsku djelatnost, - 5,0 ha za uzgoj voća, - 3,0 ha za uzgoj povrća, - 1,0 ha za uzgoj vinove loze, - 0,5 ha za uzgoj cvijeća i sadnica. Posjedom se smatra zemlji�te koje je u minimalnoj povr�ini od 60% u vlasni�tvu investitora, a

preostali dio mo�e biti dr�avno zemlji�te u zakupu. Najmanje 80% posjeda treba biti na području Grada Beli�ća. Ako posjed čini vi�e katastarskih čestica, na najmanje 80% povr�ine posjeda katastarske

čestice trebaju biti fizički povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali ili poljski putovi.

Članak 78. Staklenici i plastenici za uzgoj povrća, voća i cvijeća mogu se postavljati na poljoprivrednim povr�inama, ako to nije u suprotnosti s lokalnim uvjetima i za�titom okoli�a.

Maksimalna visina staklenika i plastenika iznosi 6,0 m.

Članak 79. U sklopu gospodarskih građevina namijenjenih za poljoprivrednu djelatnost, izuzev stočarstva

i peradarstva, mogu se graditi: - staklenici i plastenici za uzgoj biljaka, - čvrste i uređene povr�ine za privremeno prikupljanje proizvoda (platoi), - nadstre�nice za čuvanje sjemena, ambala�e i slično, - građevine za potrebe pakiranja proizvoda koji su u cijelosti ili prete�no proizvedeni na

pripadajućem posjedu, - spremi�ta strojeva, alata, gara�e i slično, - stambena građevina za potrebe stanovanja vlasnika. Povr�ina i raspored građevina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se u skladu s potrebama

tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti. Uz gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost dozvoljena je izgradnja

jedne stambene građevine vlasnika, razvijene građevinske bruto povr�ine do 200 m2, s tim da bruto građevinska povr�ina stambene građevine mo�e iznositi najvi�e 20% od bruto povr�ine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina, a mo�e se koristiti i za potrebe agroturizma.

Uvjetuje se izgradnja prvenstveno osnovnih građevina, a istovremeno ili u sljedećim etapama izgradnja stambenih građevina.

Članak 80. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je oblik proizvodnog organiziranja u poljoprivredi, s proizvodnjom dva ili vi�e poljoprivrednih proizvoda (ratarskih, stočarskih � 50 i vi�e uvjetnih grla, voćarskih, vrtlarskih, vinogradarskih, peradarskih i drugih).

Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom se podrazumijeva poljoprivredni posjed, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za potrebe poljoprivredne proizvodnje, zajedno sa stambenom građevinom, koji se nalazi izvan građevinskog područja naselja, na poljoprivrednom posjedu primjerene veličine, čija je veličina određena člankom 77. ovih Odredbi, a s obzirom na vrstu poljoprivredne djelatnosti.

Uz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo dozvoljena je izgradnja jedne stambene građevine s najvi�e dva stana (obiteljske kuće), razvijene građevinske bruto povr�ine do 400 m2, koja se mo�e koristiti i za potrebe agroturizma, s tim da bruto građevinska povr�ina stambene građevine mo�e iznositi najvi�e 20% od bruto povr�ine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Stambena građevina u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva se ne mo�e graditi ako prije toga nisu već izgrađene građevine i sadr�aji namijenjeni za poljoprivrednu djelatnost. Oblikovanje građevina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odabir građevnog materijala te koncepcija prostorne organizacije građevina na građevnoj čestici moraju biti u skladu s uobičajenim načinom gradnje na određenom prostoru te s okolnim krajobrazom.



U sklopu posjeda iz ovog članka moguće je graditi samo jedan kompleks gospodarskih građevina koje moraju činiti tehničko-tehnolo�ku i funkcionalnu cjelinu i biti na jedinstvenoj građevnoj čestici ili jedno obiteljsko gospodarstvo pod istim uvjetima.

Članak 81. Ribnjakom se smatraju bazeni za uzgoj ribe koji se u pravilu grade na neplodnom

poljoprivrednom tlu te na napu�tenim koritima i rukavcima rijeka i potoka i to tako da se osigura povrat vode rijeke ili potoka iz ribnjaka u rijeku ili potok.

Minimalna povr�ina ribnjaka za uzgoj mlađi je 1,0 ha, za uzgoj konzumne ribe 3,0 ha, a ista se mo�e koristiti i za uzgoj ribe.

2.4.2.2. Građevine u funkciji gospodarenja i kori�tenja �uma

Članak 82.

Građevine u funkciji gospodarenja �umama koje se grade u �umi ili na �umskom zemlji�tu, moraju biti izgrađene prema posebnim uvjetima koje utvrđuje nadle�no tijelo za gospodarenje �umama i �umskim zemlji�tem, uz prethodnu suglasnost nadle�nog ministarstva, a u za�tićenim dijelovima prirode i tijela nadle�nog za za�titu prirode.

2.4.2.3. Manje vjerske građevine i spomen obilje�ja

Članak 83.

Na području Grada Beli�ća mogu se izvan građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, graditi manje vjerske građevine, kao kri�evi, poklonci, kapelice i slično te spomen-obilje�ja, najveće bruto razvijene povr�ine do 30 m2.

3. Uvjeti za smje�taj gospodarskih djelatnosti

Članak 84.

Proizvodne djelatnosti i njihove građevine i uređaji se grade prema posebnim propisima, pravilima struke i odredbama ove Odluke.

Prostorni i drugi uvjeti za smje�taj ovih sadr�aja osiguravaju se: - unutar građevinskih područja naselja (za koje su uvjeti propisani u poglavlju 2.2.1.), - u sklopu posebnih gospodarskih zona unutar građevinskih područja naselja. Proizvodne djelatnosti se smje�taju u predviđene prostore uz uvjet da: - racionalno koriste prostor, - nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, - nisu u suprotnosti sa za�titom okoli�a, - zasnovane na modernim sektorima, temeljenim na novim tehnologijama i sektoru usluga, - najbolje valoriziraju ljudski rad. Izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja, gospodarski sadr�aji

mogu biti u funkciji: - obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - eksploatacije mineralnih sirovina. - kori�tenje i za�tite �uma.

Članak 85.

Na području obuhvata ovog Plana, unutar građevinskih područja naselja, planira se uređenje sljedećih gospodarsko-poslovnih zona:

Grad Beli�će: - K 1 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 5,7 ha, - K 2 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 3,5 ha,



- K 3 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 5,6 ha, - K 4 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 4,3 ha, - K 5 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 1,1 ha.

Naselje Gat: - I 2-1 - gospodarska zona Gaić povr�ine 6,4 ha.

Naselje Veli�kovci: - I 2-2 - gospodarska zona Mačkovica povr�ine 11,0 ha, - I 2-3 - gospodarska zona Crnice povr�ine 5,0 ha.

Za planirane gospodarsko-poslovne zone, povr�ine 5,0 ha ili veće, obvezna je izrada

prostornog plana u�eg područja. Na područjima postojećih gospodarskih zona mo�e se graditi temeljem odredbi ovog Plana,

ukoliko planom u�eg područja nije drugačije određeno. Planirane gospodarske i poslovne zone označene su na kartografskim prikazima broj 4.A.1.-2.

- Građevinsko područje naselja Beli�će u mjerilu 1 : 2.000, broj 4.D. - Građevinsko područje naselja Gat u mjerilu 1 : 4.000 i broj 4.H. - Građevinsko područje naselja Veli�kovci u mjerilu 1 : 4.000.

Prostornim planom u�eg područja mogu se planirati i druge gospodarske zone unutar građevinskih područja naselja.

Članak 86. U sklopu zona gospodarskih djelatnosti unutar građevinskih područja naselja izgradnja treba

biti koncipirana tako da: - u gospodarskim zonama dozvoljena je izgradnja poslovnih i proizvodnih građevina

(građevine uslu�ne, trgovačke, komunalno-servisne, ugostiteljsko-turističke, industrijske, zanatske ili slične namjene), kao i njihove različite kombinacije u sklopu jedne građevine,

- minimalna povr�ina građevne čestice iznosi: - za proizvodne građevine industrijske namjene 1.500 m2, - za proizvodne građevine zanatske namjene 500 m2, - za poslovne građevine 500 m2,

- �irina građevne čestice ne mo�e biti manja od 20,0 m, - vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu mo�e iznositi

najmanje 10% a najvi�e 60%, - visina građevina od kote zaravnatog terena do sljemena krova određena je prema

namjeni i funkciji građevine, te tehnologiji proizvodnog procesa, ali ne vi�a od 15,0 m, - izuzetno, visina dijelova proizvodnih građevina mo�e iznositi i vi�e od 18,0 m, kada to

proizvodno-tehnolo�ki proces zahtijeva, - dopu�tena eta�nost građevine je najvi�e podrum i četiri nadzemne eta�e, - najmanje 20% povr�ine građevne čestice treba biti uređeno kao parkovno, pejza�no ili

za�titno zelenilo, dok se prema drugim namjenama trebaju izvesti parkovni, pejza�ni ili za�titni vegetacijski tamponi, u skladu s uvjetima za�tite okoli�a,

- na građevnim česticama koje se nalaze uz postojeću stambenu izgradnju mora se osigurati tampon visokog za�titnog zelenila, najmanje �irine 5,0 m,

- ograde između građevnih čestica ne mogu biti vi�e od 2,0 m, osim kada je to određeno posebnim propisom,

- arhitektonsko oblikovanje građevina mora se zasnivati na principima suvremenog industrijskog oblikovanja i najnovijim saznanjima, uz uporabu postojanih materijala i boja,

- prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadr�aja i tehnologija treba osigurati propisane mjere za�tite okoli�a te će biti isključene one djelatnosti i tehnologije koje oneči�ćuju okoli� ili ne mogu osigurati propisane mjere za�tite okoli�a i kvalitetu �ivota i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

Članak 87.



Građenje na neizgrađenom građevinskom zemlji�tu u zoni gospodarske djelatnosti unutar građevinskog područja naselja mo�e se dozvoliti pod uvjetom iz članka 54. te da građevne čestice imaju minimalni nivo komunalne opremljenosti utvrđen ovim planom:

- kolnik, izveden u kamenom materijalu (makadam), minimalne �irine 5,5 m, ili potvrdu da je Grad Beli�će preuzeo obvezu izrade kolnika,

- priključak na niskonaponsku električnu mre�u, - priključak na javni vodovod, - priključak na plinsku mre�u.

3.1. Poljoprivreda

Članak 88. Sve poljoprivredne povr�ine, određene kao vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla koriste se

kao resursi za proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda. U planu su osigurani prostorni i drugi uvjeti za smje�taj građevina u funkciji poljoprivrede, i to: - u građevinskim područjima naselja:

- uz stambene građevine: kao gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost (staje, sjenici, svinjci, koko�injci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kunićnjaci, pčelinjaci i slično),

- na izdvojenim građevnim česticama: kao gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost (staje, sjenici, svinjci, koko�injci, prostori za spremanje poljoprivrednih strojeva, kunićnjaci, pčelinjaci, pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda, mlinovi, silosi, su�are i slično).

- izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja kao: - gospodarske građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost (tovili�ta, ratarstvo,

staklenici i plastenici za uzgoj voća, povrća, cvijeća i slično), - obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

3.2. Eksploatacija mineralnih sirovina - eksploatacijska polja i istra�ni prostori

Članak 89.

Na području Grada Beli�ća predviđena je eksploatacija pijeska iz rijeka Drave. Eksploatacijsko polje za iskori�tavanje mineralnih sirovina (vađenje pijeska iz rijeke Drave) �

rijeka Drava je obilje�ena na kartografskom prikazu broj 1. - Kori�tenje i namjena povr�ina. Planom nisu predviđena nova eksploatacijska polja na području Grada Beli�ća.

Članak 90. Istra�ni prostor energetskih sirovina (nafte i plina) prikazan je na kartografskim prikazima broj 1. - Kori�tenje i namjena povr�ina i broj 3.A. � Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora, u granicama utvrđenim na temelju dosada�njih istra�ivanja, odnosno odobrenja.

Članak 91.

Eksploatacija mineralnih sirovina, čija se eksploatacijska polja određuju posebnim propisom, ne mo�e se vr�iti u:

- građevinskim područjima, - područjima prirode za�tićenim prema posebnom zakonu ili onima za koje je pokrenut

postupak za za�titu do zavr�etka postupka, - na obradivom tlu I. i II. bonitetne klase, izuzev za energetske mineralne sirovine.

Članak 92.

Nije dozvoljeno krčenje �uma na području uz rijeku Dravu za potrebe eksploatacije mineralnih sirovina, koje je PPOB� definirano kao potencijalno za�tićeno područje.



3.3. �umarstvo

Članak 93. �umama na području Grada Beli�ća gospodari se u skladu s posebnim zakonom, �umskogospodarskom osnovom i drugim propisima. Gospodarenje podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i odr�avanje biolo�ke raznolikosti, sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i potencijala �ume kako bi se ispunile ekolo�ke, dru�tvene i gospodarske funkcije �ume. �umama uz rijeku Dravu treba gospodariti uz uva�avanje osjetljivosti prostora, s obzirom na njihovu za�titnu funkciju te va�nosti u očuvanju ekolo�ke stabilnosti i biolo�ke raznolikosti.

Članak 94. Za izgradnju vodnih stepenica na Dravi potrebno je provesti prethodna istra�ivanja i vrednovanja prirodnih osobitosti područja te opravdanosti planiranih zahvata s aspekta utjecaja na okoli�. 4. Uvjeti smje�taja dru�tvenih djelatnosti

Članak 95. U Prostornom planu uređenja Grada Beli�ća osigurani su prostorni uvjeti smje�taja i razvitka

sustava dru�tvenih djelatnosti: pred�kolskih ustanova, osnovnih �kola, građevina kulture i �porta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa (uprava, udruge građana, političke stranke i drugo).

Vrsta i broj građevina dru�tvenih djelatnosti iz stavka 1. određuje se mre�om građevina na osnovi posebnih zakona i standarda.

Planirana mre�a dru�tvenih djelatnosti sadr�i osnovne sadr�aje koji moraju biti zastupljeni u sredi�njim naseljima, a njeno pro�irenje je moguće bez ograničenja.

Za potrebe dru�tvenih djelatnosti koristiti će se postojeće građevine ili graditi nove u građevinskim područjima naselja, sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana. U naseljima na području Grada Beli�ća moraju se za potrebe dru�tvenih djelatnosti osigurati prostori za sljedeće sadr�aje:

Beli�će (manje regionalno - manje razvojno sredi�te slabije razvijenosti) ispostave organa dr�avne uprave, �upanijska i gradska izvr�na tijela, srednja �kola, osnovna �kola, kino, muzej, radio, knji�nica, dom zdravlja, ljekarne, veterinarska ambulanta, centar za socijalnu skrb, dječji vrtić i jaslice, dom za djecu, dom za odrasle, trgovački sadr�aji različitih kategorija, osiguravajuće i financijske tvrtke, sredi�te po�ta, vjerske građevine i drugo. Bistrinci (lokalno inicijalno - razvojno sredi�te) mjesni odbor, osnovna �kola, dom kulture, zdravstvena ambulanta, veterinarska ambulanta, ljekarna, vjerske građevine i drugo.

Veli�kovci (manje lokalno - inicijalno razvojno sredi�te) mjesni odbor, osnovna �kola, dom kulture, zdravstvena ambulanta, ljekarna, veterinarska ambulanta, trgovine, vjerske građevine i drugo.

4.1. Pred�kolske ustanove i osnovne �kole

Članak 96.

Pred�kolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovne �kole (sredi�nje �kole i građevine područnih razrednih odjela) smjestiti će se na način da zadovoljavaju potrebe Grada Beli�ća te stvore primjerena gravitacijska područja za svaku građevinu.

Potrebe za pred�kolskim ustanovama i osnovnim �kolama određuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovni�tvu:

- za pred�kolske ustanove 8%, s tim da je obuhvat u pred�kolskim ustanovama 30%,



- za osnovne �kole 10%. Planom se ne predviđaju nove lokacije za građevine pred�kolskih ustanove i osnovnih �kola, s

obzirom da postojeće građevine zadovoljavaju potrebe prema broju korisnika i gravitacijskom području, ali je iste moguće graditi unutar granica građevinskog područja naselja prema Odredbama ovog Plana. 4.2. Kulturni sadr�aji

Članak 97.

Prostorni raspored, vrsta i povr�ine kulturnih sadr�aja biti će prikazane u UPU-a grada Beli�ća, a u ostalim naseljima će se građevine ostalih kulturnih sadr�aja graditi unutar građevinskih područja naselja. 4.3. �port i rekreacija

Članak 98. �portske građevine su građevine namijenjene �portskim aktivnostima (�portski tereni, dvorane i slično). Planom se utvrđuje mre�a �portskih građevina na području Grada Beli�ća, sukladno posebnom propisu, a čine ju postojeće i planirane građevine navedene u prilo�enoj tablici.

G r a đ e v i n a

postojeće jedinice

planirane jedinice

ukupno

dvorane 1 1 2 zatvoreni bazeni - 1 1 otvoreni bazeni 1 - 1 zračne streljane 1 - 1 ostale streljane 1 - 1 kuglane - 2 2 klizali�ta - 1 1 atletika 1 - 1 nogomet 7 2 9 mali nogomet, rukomet, odbojka, ko�arka 4 2 6 rukomet, odbojka, ko�arka 3 1 4 tenis 1 1 2 ostali otvoreni tereni 2 - 2 slobodne povr�ine - ljeti - zimi

3 -

- 1

3 1

�portsko-rekreacijske zone se uređuju u skladu s potrebama stanovni�tva, na temelju

prostornih uvjeta, standarda i normativa koji vrijede za gradnju �portskih građevina.

Članak 99. �portske građevine se grade unutar građevinskih područja naselja prema smjernicama

navedenim u prilo�enoj tablici:

N a s e l j e

dvor

ane

zatv

oren

i ba

zeni

otvo

reni

baz

eni

zrač

ne s

trelja

ne

osta

le s

trelja

ne

kugl

ane

kliz

ali�

ta

nogo

met

mal

i nog

omet

, ru

kom

et, o

dboj

ka,

ko�a

rka

ruko

met

, odb

ojka

, ko

�ark

a

teni

s

Beli�će 1 1 1 1 1 1 1 2 2 1 1



ostala naselja 1 - - - - 1 - 7 4 3 1 Grad Beli�će 2 1 1 1 1 2 1 9 6 4 2

Jedinice se mogu grupirati, a njihov konačni razmje�taj se utvrđuje sukladno prostornom

mogućnostima i specifičnim potrebama stanovni�tva u pojedinom naselju. Za gradnju �portskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i dru�tvenih

građevina te posebni propisi. Moguća je i gradnja dodatnih �portskih građevina koje nisu navedene u tablici.

Članak 100. PPUG-om Beli�će je planirano kori�tenje akumulacijskog jezera VS Osijek za bavljenje

�portovima na vodi. 4.4. Zdravstvo

Članak 101. Postojeće građevine za zdravstvo će se pro�irivati i adaptirati u skladu s potrebama i prostornim mogućnostima/ograničenjima. Za izgradnju novih zdravstvenih građevina primjenjuju se odredbe koje se odnose na izgradnju javnih građevina. 4.5. Vjerske građevine

Članak 102.

Vjerske građevine mogu se graditi u građevinskim područjima naselja, odnosno i izvan prema odredbama članka 83. ovih Odredbi.

Postojeće vjerske građevine uređuju se i adaptiraju u skladu s prostornim mogućnostima i posebnim propisima (spomenici kulture), a nove se grade prema potrebama vjernika u skladu s odredbama ovog Plana.

U sklopu vjerskih građevina, uz sakralni prostor za vjerske obrede, moguća je gradnja pomoćnih prostora potrebnih za njihovo cjelovito funkcioniranje.

Članak 103. Spomenici, spomen-obilje�ja, kapelice, poklonci, kri�evi i slično mogu se graditi unutar

građevinskih područja naselja, odnosno izvan građevinskih područja, u skladu s odredbama iz članka 83.

4.6. Ostali sadr�aji javnog interesa

Članak 104. Lokacije za smje�taj ostalih sadr�aja javnog interesa određuju se UPU-om grada Beli�ća, a u ostalim naseljima će se građevine ostalih sadr�aja javnog interesa graditi unutar građevinskih područja naselja. 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i povr�ina prometnih i drugih

infrastrukturnih sustava

Članak 105.



PPUG-om Beli�ća osigurane su povr�ine infrastrukturnih sustava kao linijske i povr�inske infrastrukturne građevine dr�avnog i �upanijskog značenja i to za:

- promet (cestovni, riječni, �eljeznički, pje�ački, biciklistički, po�tanski i telekomunikacijski); - vodnogospodarski sustav (kori�tenje voda, odvodnja otpadnih voda, uređenje vodotoka i

voda, hidromelioracije). - energetski sustav (opskrba električnom energijom i plinom). Koridori infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskim prikazima broj 2.A. Građevine

cestovnog, �eljezničkog, riječnog, po�tanskog i telekomunikacijskog prometa i 2.B. Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava te obrada, skladi�tenje i odlaganje otpada.

Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. grade se prema posebnim propisima i pravilima struke te odredbama ove Odluke.

Članak 106. Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatraju se rezervatom i u njihovoj �irini i po

čitavoj trasi nije dozvoljena nikakova izgradnja, osim građevina infrastrukture dr�avnog ili �upanijskog značaja.

Detaljno određivanje trasa prometnica i energetske infrastrukture, unutar koridora koji su određeni PPUG-om Beli�ća, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja ni�eg reda, vodeći računa o konfiguraciji tla, za�titi okoli�a, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture, potrebno se pridr�avati va�ećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Za pojedine planirane infrastrukturne koridore i uređaje ucrtane u PPUG-om Beli�ća potrebno je izvesti dodatna istra�ivanja u cilju utvrđivanja točnih koridora, kroz koja je potrebno usuglasiti različite interese pojedinih korisnika u prostoru, s te�i�tem na za�titi kulturne i prirodne ba�tine i okoli�a.

Za razvoj i izgradnju novih vodova komunalne infrastrukture planirani su novi koridori za njihovu izgradnju, dok su za povećanje propusnosti postojećih vodova komunalne infrastrukture, gdje je to bilo moguće, kori�teni postojeći infrastrukturni koridori.

Potrebno je te�iti objedinjavanju infrastrukturnih koridora u cilju za�tite i očuvanja prostora i sprječavanja nepotrebnog zauzimanja novih povr�ina.

Pri konačnom određivanju novih trasa magistralne komunalne infrastrukture potrebno je nastojati zaobići postojeća i planirana građevinska područja, �ume i �umska zemlji�ta te voditi računa o bonitetu poljoprivrednih povr�ina radi mogućeg utjecaja na smanjenje poljoprivredne proizvodnje.

Članak 107. �irina planskih koridora prometnih, energetskih i vodnih građevina simetrično u odnosu na osi iznosi ukupno:

a) za prometne građevine - za korekciju D 517 - prema ucrtanoj �irini koridora prikazanoj na

kartografskom prikazu broj 4.A.1. - za ostale ceste - 250 m

b) za telekomunikacijske građevine - 100 m c) za građevine za transport plina - prema ucrtanoj �irini koridora prikazanoj na

kartografskom prikazu broj 4.A.1. d) za vodnogospodarske građevine - 300 m e) za prirodne tokove granicom inundacijskog pojasa definiranom temeljem odredbi Zakona o vodama (NN 107/95).

5.1. Prometni infrastrukturni sustavi

Članak 108.



Planom su određeni prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastukture cestovnog, �eljezničkog i riječnog prometa dr�avnog, �upanijskog i gradskog značaja, u obliku koridora, povr�ina ili planskih znakova za prometne građevine te uvjeti za gradnju parkirali�ta i gara�a. U cestovnom prometu se planira:

- korekcija trase D517 od ceste D34 do Beli�ća (izgradnja pristupnog cestovnog pravca novom mostu preko rijeke Drave u Beli�ću, na pravcu dr�avne ceste D 517),

- radovi na rekonstrukciji i odr�avanju dr�avnih, �upanijskih i lokalnih cesta na području Grada Beli�ća, u okviru postojećih regulacijskih linija, a prema programima nadle�ne Uprave za ceste, odnosno Grada Beli�ća,

- uređenje pojasa za�titnog zelenila u dijelu prometnog koridora dr�avne ceste D 517, na dijelu uz prilaznu cestu prema mostu na Dravi, u sklopu kojeg je potrebno osigurati nesmetani prolaz pje�aka i biciklista na način predviđen studijom utjecaja na okoli�,

U �eljezničkom prometu se planira: - radovi na modernizaciji signalizacije, energetici, rasvjeti i osiguranju, U riječnom prometu se planira: - uspostava plovnog puta rijekom Dravom na razini III. međudr�avne klase.

5.1.1. Koridori javnih cesta i �eljezničkih pruga

Članak 109. Polo�aj trasa javnih cesta i �eljezničkih pruga određen je na kartografskim prikazima u mj. 1 :

25.000 te s točno�ću koja proizlazi iz veličine ovog mjerila.

5.1.1.1. Javne i nerazvrstane ceste

Članak 110. Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u dr�avne, �upanijske i lokalne ceste, odnosno

promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom Plana.

Članak 111. Sve javne prometne povr�ine unutar građevinskog područja, na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalnih instalacija i druge infrastrukture, a moraju biti vezane na prometni sustav.

Prilaz sa građevne čestice na javnu prometnu povr�inu treba odrediti tako da se ne ugro�ava javni promet.

Članak 112. Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar građevinskog područja uz kojega se

izgrađuju ili postoje stambene ili druge građevine te na koji te građevine imaju izravan pristup. Ulice u naselju s funkcijom dr�avne, �upanijske ili lokalne ceste smatraju se tom vrstom ceste

(javna cesta). Ulica iz stavka 1. ovog članka mora imati najmanju �irinu 5,5 m (za dvije vozne trake), odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).

Samo jedna vozna traka mo�e se izgrađivati samo iznimno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibali�te, odnosno u slijepim ulicama čija du�ina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

Za potrebe nove gradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se �iri uz dr�avnu ili �upanijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu preko koje će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu povr�inu, a sve u skladu s posebnim uvjetima organizacije nadle�ne za upravljanje prometnicom na koju se priključuje. 5.1.1.2. �eljezničke pruge

Članak 113. Postojeća �eljeznička pruga II. reda Beli�će - Valpovo - Bizovac zadr�ava se na postojećoj

trasi, koja se �titi u skladu s posebnim propisima. Na svim mjestima kri�anja cestovnih prometnica s �eljezničkom prugom potrebno je izvesti modernu signalizaciju i osiguranje.



5.1.2. Udaljenost građevina i ograda od javnoprometnih povr�ina

Članak 114. Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogućnost gradnje

odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne mo�e biti manja od one određene zakonskim propisima.

Izuzetno uz kolnik slijepe ulice mo�e se osigurati gradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu.

Članak 115. Uz javne ceste, u pojasu od 150,0 m obostrano od osi ceste, mogu se planirati benzinske

postaje sa smje�tajnim, ugostiteljskim, trgovačkim, servisnim i drugim uslu�nim sadr�ajima u funkciji tranzitnog turizma, a uz nerazvrstane ceste samo unutar granica građevinskog područja.

Maksimalna bruto izgrađenost građevne čestice benzinske postaje iznosi 50% ukupne povr�ine građevne čestice. Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadr�aji (prostorije za boravak djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirali�ta i manipulativne povr�ine i sl.).

Dodatni sadr�aji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske postaje su ugostiteljski, trgovački, servisni i uslu�ni, ali izgrađenost građevne čestice tim sadr�ajima ne mo�e biti veća od 25% povr�ine građevne čestice. 5.1.3. Parkirali�na i gara�na mjesta

Članak 116. Potreban broj parkirali�ta i gara�nih mjesta izgrađuje se na građevnoj čestici pripadajuće građevine. Iznimno, parkirali�ta i gara�e se mogu graditi i na drugoj građevnoj čestici kao skupni javni ili privatni parkirali�no-gara�ni prostor za vi�e građevina u susjedstvu, ali isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima slu�e. Iznimno, potreban broj parkirali�nih mjesta se mo�e osigurati njihovom izgradnjom na javnim povr�inama ili na već izgrađenim javnim parkirali�tima, uz prethodno pribavljenu suglasnost Grada Beli�ća.

Gradnja i uređivanje prostora za smje�taj automobila na parkirali�tima i gara�ama ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama za koje se grade, odnosno uređuju parkirali�ta ili gara�e.

Članak 117.

Za stambene građevine mora se osigurati najmanje jedno parkirali�no-gara�no mjesto (PGM) za jedan stan.

Za ostale namjene na 1.000 m2 bruto izgrađene povr�ine, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, mora se osigurati broj parkirali�no-gara�nih mjesta prema sljedećoj tablici:

N a m j e n a p r o s t o r a

Potrebni broj parkirali�no-gara�nih mjesta

(PGM) gradsko naselje ostala naselja Proizvodna namjena, skladi�ta i slično 8 6 Trgovina 40 30 Poslovna i javna namjena (osim vjerske) 20 15 Restorani i kavane 50 40 Hoteli i pansioni 1 PGM na svake dvije sobe Moteli 1 PGM na svaku sobu Kina i slično 1 PGM na svakih 20 sjedala

�portske dvorane i igrali�ta s gledali�tima 1 PGM na svakih 20 sjedala

1 PM za autobus na svakih 500 sjedala



Za parkiranje osobnih vozila mo�e se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno

parkirali�te namijenjeno prete�ito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih slu�bi, kad njegova �irina to omogućava i kada to ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogasaca, te prolaz pje�aka i invalida.

Na javnim parkirali�tima za automobile invalida treba osigurati parkirali�na mjesta prema posebnim propisima

Članak 118. Na građevnoj čestici obiteljske stambene građevine dozvoljena je izgradnja gara�a za osobna vozila prema Odredbama iz poglavlja 2.2.1.

Članak 119.

Predviđa se kori�tenje mjesnih i međumjesnih ulica te �eljezničke pruge, za potrebe javnog prijevoza. Na stajali�tima javnog prijevoza potrebno je pro�iriti stajali�ta s nadstre�nicama za putnike, a prema posebnim propisima.

Uz mjesne ulice predviđa se uređenje pločnika za kretanje pje�aka u �irini ne manjoj od 1,5 m. Planom u�eg područja ova �irina mo�e se propisati i drugačije.

Članak 120. Predviđa se gradnja i uređenje biciklističkih staza uz razvrstane ceste, na mjestima gdje za to

postoje prostorni i tehnički uvjeti. Gradnja i uređenje biciklističkih staza će se izvoditi, ovisno o prostornim mogućnostima:

- odvojeno od kolnika u drugoj razini, ili - kao fizički odvojeni dio kolnika, ili - prometnim znakom odvojeni od kolnika.

Članak 121.

Sve prometne povr�ine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovni�tva, a na javnim parkirali�nim povr�inama potrebno je osigurati parkirali�na (gara�na) mjesta za invalide prema posebnom propisu.

5.1.4. Riječni promet

Članak 122. Plovni put rijekom Dravom do Ferdinandovca treba uspostaviti na razini III. međudr�avne klase. Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije planirana je izgradnja vi�enamjenske VS Osijek, kao građevine od va�nosti za dr�avu, čije će se akumulacijsko jezero djelomično nalaziti i na području Grada Beli�ća. Planirana gradnja vi�enamjenske VS Osijek mora se planirati uz primjenu za�tite naselja, krajolika i za�tićenih prostora prirodne ba�tine. 5.2. Telekomunikacije

Članak 123. Prostornim planom se osiguravaju koridori za izgradnju distributivne kanalizacije. U prostornom smislu ovi koridori ne naru�avaju postojeće stanje, osim u trenutku izgradnje.

Članak 124. PPUG-om Beli�ća predviđeno je povećanje kapaciteta telekomunikacijske mre�e, tako da se

osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza. Sve telekomunikacijske mre�e (mre�ni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.



Članak 125.

Građevine baznih stanica pokretne telekomunikacijske mre�e ulaze u građevine od va�nosti za dr�avu temeljem posebnog propisa članka 11. Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mre�i, kojim je određeno da područje pokrivanja mre�e mora sadr�avati sva �upanijska sredi�ta, gradove i naselja, kao i va�nije cestovne i �eljezničke prometnice te va�nije plovne puteve na unutra�njim vodama.

Predviđa se prostorna distribucija antenskih stupova pokretnih telekomunikacija od 1 stupa u krugu 2 km za naseljena područja te 1 stup u krugu od 10 km za nenaseljena područja, po jednom koncesionaru.

Prilikom izgradnje baznih stanica potrebno je po�tivati odredbe Zakona o građenju, Zakona o za�titi od ionizirajućeg zračenja, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Članak 126.

Lokacije i građevine za potrebe RTV sustava trebaju biti u skladu s va�ećim propisima o dopu�tenoj snazi radio i TV signala. Za ove je građevine potrebno osigurati prostor s nesmetanim kolnim pristupom te voditi računa o uklapanju u okolinu (naselja ili prirodnog prostora). 5.3. Vodnogospodarski sustav

Članak 127.

Planom su osigurani prostori za: - vodoopskrbu (sustav kori�tenja voda)

- uređenje i za�titu izvori�ta i drugog le�i�ta koja se koristi ili je rezervirana za javnu vodoopskrbu,

- glavne vodoopskrbne cjevovode kojima se voda usmjerava prema centrima potro�nje,

- vodospreme i crpne stanice - odvodnju otpadnih voda

- uređaje za proči�ćavanje voda, - ispuste, - crpne stanice i kolektore.

- sustav uređenja vodotoka i voda - nasipe (obaloutvrde), - kanale.

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 128.

Na području Grada Beli�ća planira se pro�irenje vodovodne mre�e, u cilju jednoličnije i kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog područja.

Za potrebe opskrbe vodom Grada Beli�ća zadr�ava se postojeći vodozahvat na rijeci Dravi u Beli�ću.

Članak 129.

Za zahvaćanje voda iz otvorenog vodotoka utvrđuje se samo I. zona izvori�ta. I. zona obuhvaća područje neposrednog zahvata vode u koritu vodotoka, obalu vodotoka uz zahvat, crpnu stanicu uređaj za proči�ćavanje i građevine za pogon, odr�avanje i čuvanje. Granica I. zone u vodotoku mora biti udaljena najmanje 10 m od zahvatne građevine u svim smjerovima, a obilje�ava se plutačama

U I. zoni izvori�ta zabranjuje se: - izvođenje radova, građenje i obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti osim potrebnih

za zahvaćanje vode, preradu i transport vode u vodoopskrbni sustav, - ispu�tanje otpadnih voda iz pogonskih zgrada i voda za pranje uređaja za proči�ćavanje, - upotreba gnojiva i sredstava za za�titu bilja, - kori�tenje svih vrsta plovila, sidrenje, sportovi na vodi i kupanje,



- ribarenje i sportski ribolov, - napajanje stoke, - javni promet vozila i pje�aka i - produbljivanje korita te vađenje pijeska.

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 130. Sve otpadne vode treba prije ispu�tanja u recipijent pročistiti u mjeri da se uklone sve �tetne

posljedice za okolinu, prirodu i recipijent. Rje�enje odvodnje otpadnih voda naselja, do izvođenja planiranog sustava odvodnje, treba rje�avati dobro izvedenim, nepropusnim sabirnim jamama s djelomičnim biolo�kim proči�ćavanjem, kao i njihovom urednom či�ćenju, odr�avanju i pra�njenju.

Oborinska odvodnja naselja rije�ena je otvorenim kanalima i cestovnim jarcima, kojim se oborinska voda odvodi do recipijenta.

Ukoliko se u naseljima izgrade gospodarski pogoni, potrebno je njihovu otpadnu vodu pročistiti do potrebne razine prije ispu�tanja u recipijent.

Predviđeni sustavi odvodnje trebaju vodotoke zadr�ati na nivou zahtijevane kategorije, a to se odnosi i na sve potoke koji se koriste za odvodnju.

Članak 131.

Svi proizvodni pogoni koji koriste vodu u tehnolo�kom procesu, trebaju imati svoje uređaje za predtretman otpadnih voda prije njihovog upu�tanja u recipijent, a isto se odnosi i na separaciju ulja i masti. Odvodnja gnojovke, osoke i stajnjaka iz farmi mo�e se osigurati prema posebnim propisima.

Članak 132. Planom se zadr�ava lokacija sredi�njeg uređaja za proči�ćavanje otpadnih voda u Beli�ću, na koji će i dalje biti priključena naselja Beli�će, Bistrinci i Valpovo, a priključiti će se i naselje Kiti�anci.

PPUG-om Beli�će se planira rje�enje odvodnje otpadnih voda za ostala naselja Grada Beli�ća

(osim grada Beli�ća i naselja Kiti�anci), koja će biti organizirana u tri podsustava: Pored toga planira se odvodnja otpadnih voda za ostala naselja Grada Beli�ća, koja će biti

organizirana u sljedećim podsustavima: I. podsustav (za naselja Tiborjanci, Veli�kovci i Gat) s grupnim uređajem za proči�ćavanje

u Gatu, kapaciteta 2.050 ES (klasični biolo�ki, kompaktni biolo�ki, zemljane lagune) i recipijentom rijekom Dravom,

II. podsustav (za naselja Bocanjevci i Gorica Valpovačka) sa zajedničkim uređajem za proči�ćavanje, kapaciteta 850 ES (kompaktni biolo�ki i zemljane lagune) i recipijentom rijekom Vučicom (kanal Strug),

III. podsustav (za naselje Vinogradci), s vlastitim uređajem kapaciteta 300 ES (kompaktni biolo�ki, zemljane lagune, biljni uređaj) i recipijentom kanalom Zablaća � rijeka Vučica.

Kanalizacija naselja Kiti�anci će biti spojena na postojeći kanalizacijski sustav Valpovo -Beli�će - Bistirinci.

Kao alternativno rje�enje, iz PPOB�-a se preuzimaju lokacije pojedinačnih uređaja za proči�ćavanje otpadnih voda različitih tipova za naselja Bocanjevci, Gat, Gorica Valpovačka, Tiborjanci, Veli�kovci i Vinogradci, kojima se odvodnja otpadnih voda mo�e rje�avati i pojedinačno za svako navedeno naselje. Neovisno o prethodno navedenom, a u skladu s odredbama PPOB�-a, u svakom je naselju dozvoljena izgradnja pojedinačnog malog uređaja za proči�ćavanje otpadnih voda s aeracijom, kojim se rje�ava problem proči�ćavanja otpadnih voda. Biljni pročistači otpadnih voda, koji se mogu graditi za potrebe pojedinih gospodarskih subjekata, moraju biti smje�teni tako da nisu na dominantnom smjeru vjetra prema najbli�em naselju, uz uvjet da su udaljeni najmanje:

- od građevinskih područja naselja 500 m, - od dr�avne ceste 200 m,



- od �upanijske i lokalne ceste 150 m, - od nerazvrstane ceste 50 m, - od �eljezničke pruge 200 m.

5.3.3. Vodnogospodarski sustav

Članak 133.

Vodne povr�ine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni re�im, kvaliteta i za�tita voda. Korita vodotoka treba uređivati na način koji je izgledom blizak prirodnom obliku.

Za vi�enamjensko kori�tenje vode rijeke Drave predviđa se izgradnja vodne stepenice VS Osijek. Polo�aj VS Osijek i granice akumulacijskog jezera su na kartografskim prikazima usmjeravajući, a točan se polo�aj i granice za potrebe izrade planova ni�eg reda očitavaju iz stručnih podloga i projekata.

Zakonom o vodama (NN 107/95) definiran je inundacijski pojas na vodotocima i drugim le�i�tima voda u svrhu tehničkog i gospodarskog odr�avanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika za�tite od �tetnog djelovanja voda. U predmetnom pojasu po odredbama Zakona o vodama zabranjeno je obavljati radnje kojima se mo�e pogor�ati vodni re�im i povećati stupanj ugro�enosti od �tetnog djelovanja voda.

Sve zemlji�ne čestice u utvrđenom i neutvrđenom inundacijskom pojasu, od vanjske granice pojasa do korita vodotoka imaju svojstvo vodnog dobra.

Vodno dobro je od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu za�titu i koristi se na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o vodama.

Članak 134. Izuzev građevina infrastrukture i građevina namijenjenih eksploataciji mineralnih sirovina,

zabranjuje se gradnja trajnih građevina na povr�inama obuhvaćenim planiranim granicama akumulacijskog jezera, sve do izgradnje VS Osijek.

5.4. Energetski sustav

5.4.1. Električna energija

Članak 135. Na području Grada Beli�ća u elektroenergetskom sustavu predviđena je izgradnja,

rekonstrukcija i prilagođavanje postojeće 10 kV mre�e za prihvat 20 kV napona, u cilju konačnog prijelaza na dvonaponsku transformaciju 110/20 kV (napu�tanje 35 kV napona).

Elektroenergetski objekti naponskih razina 35 kV i vi�ih ucrtani su na kartografskom prikazu broj 2.B. - Građevine energetskog i vodnogospodarskog sustava, te obrada, skladi�tenje i odlaganje otpada. 5.4.2. Plin

Članak 136.

Područjem Grada Beli�ća prolazi koridor magistralnog plinovoda Beli�će-Osijek (DN 400 mm). Na području Grada Beli�ća je zavr�ena plinifikacija svih naselja te se u narednom razdoblju

planira redovito odr�avanje plinoopskrbnog sustava unutar granica građevinskih područja naselja, sukladno potrebama razvoja Grada Beli�ća, potrebama stanovni�tva, kao i tehničkim mogućnostima postojećeg plinskog sustava, s mogućno�ću pro�irenja sustava. 6. Mjere za�tite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-

povijesnih cjelina



6.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti

Članak 137. U smislu Zakona o za�titi prirode, na području Grada Beli�ća ne postoje za�tićeni dijelovi prirode, upisani u Upisnik za�tićenih dijelova prirode.

Članak 138. Na području Grada Beli�ća nalazi se predjel prirodne ba�tine, predlo�en za istra�ivanje i valorizaciju Prostornim planom uređenja Grada Beli�ća - područje uz rijeku Dravu.

Ovaj predjel je označen na kartografskom prikazu broj 3.A - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora. Mjere za�tite predjela prirodne i krajobrazne vrijednosti, kao i područja posebnih ograničenja u kori�tenju biti će utvrđene na temelju provedenih istra�ivanja.

Članak 139.

Osim predjela prirodnih i krajobraznih vrijednosti, koji su predviđeni za istra�ivanje i valorizaciju, ovim je Planom određeno i područje kulturnog krajolika s očuvanim prirodnim vrijednostima, koje je označeno na kartografskom prikazu broj 3. A. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora. Kulturni krajolik čine topografski definirana područja u kojima je naročito izra�en kvalitetan su�ivot graditeljske ba�tine i prirodnih osobitosti pripadajućeg okru�enja. Mjere za�tite područja kulturnog krajolika s očuvanim prirodnim vrijednostima utvrditi će se izradom Krajobrazne osnove Osječko-baranjske �upanije.

Članak 140. Na području Grada Beli�ća nema biljnih vrsta koje bi, u svrhu očuvanja, trebalo posebno

za�titi ovim Planom.

Članak 141. Na području Grada Beli�ća nema značajnijih prirodnih područja za obitavanje �ivotinjskih

vrsta, izuzev djelomično područje bitopa uz Dravu te preostale oaze �uma u poljoprivrednom krajoliku.

Za�tita �ivotinjskih vrsta na području Grada Beli�ća provodi se temeljem posebnih propisa. 6.2. Kulturna ba�tina

Članak 142.

Kulturna dobra navedena u Popisu nepokretnih kulturnih dobara koji slijedi imaju svojstva kulturnog dobra i podlije�u pravima i obvezama posebnog zakona koji regulira za�titu kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status za�tite.

Na području Grada Beli�ća registrirana su ili preventivno za�tićena sljedeća kulturna dobra:

Profani spomenik BELI�ĆE - kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna BELI�ĆE - zgrada uprave �Beli�će� d.d, Dvorac BELI�ĆE - zgrada muzeja BELI�ĆE - spomenik "Gater" uz upravnu zgradu "Beli�će" d.d. Sakralni spomenik BISTRINCI -Poklonac sv. Ane Etnolo�ki spomenik BOCANJEVCI - stambena prizemnica, M. Gupca 144 BOCANJEVCI - ambar, V. Nazora 10 BOCANJEVCI - ambar, M. Gupca 146



GAT - kuća, S. Radića 51 GORICA VALPOVAČKA - kuća, R. Končara 24 TIBORJANCI - kuća, M. Gupca 4 TIBORJANCI - kuća, Braće Radić 41 TIBORJANCI - kuća s mansardom, Braće Radić 35 VELI�KOVCI - stambena prizemnica, Kralja Tomislava 28 VELI�KOVCI - kuća, Kralja Tomislava 24 VELI�KOVCI - kuća, Kralja Tomislava 77 VINOGRADCI - čardak, Kralja Tomislava 41 NOB spomenici BELI�ĆE - spomen grobnica palim borcima NOB-a na groblju Beli�će BELI�ĆE - spomen-lokomotiva u tvorničkom krugu �Beli�će� d.d. BELI�ĆE - spomenik posvećen 25. godi�njici samoupravljanja - centar Beli�ća BELI�ĆE � spomenik palim borcima i �FT uz upravnu zgradu "Beli�će" d.d.

Članak 143.

Za�tita u�eg za�tićenog područja kompleks radničkih zgrada na Vijencu S.H.Gutmanna u Beli�ću uspostaviti će se na razini Urbanističkog plana uređenja centra Beli�ća, sa sustavom mjera za�tite.

Članak 144.

U skladu s odredbama Zakona o za�titi i očuvanju kulturnih dobara, za sve radove na nepokretnim kulturnim dobrima ili bilo koje intervencije unutar za�tićene cjeline potrebno je prethodno odobrenje nadle�nog Konzervatorskog odjela.

Članak 145. Izuzetno, na jednoj građevnoj čestici mogu se dozvoliti dvije stambene građevine na temelju

prethodne suglasnosti nadle�ne Uprave za za�titu kulturne ba�tine, i to samo u slučaju da se radi o očuvanju vrijedne tradicijske kuće uz koju se, na čestici u graditeljski skladnoj cjelini sa zatečenim ambijentom, mo�e predvidjeti i izgradnja nove kuće.

7. Postupanje s otpadom

Članak 146. Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije za područje konurbacije Beli�će-Valpovo, na

lokaciji postojećeg odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu, određen je prostor za izgradnju sljedećih građevina za sabiranje, skladi�tenje, obradu i odlaganje različitih vrsta otpada:

- sabirno mjesto opasnog otpada i građevina za skladi�tenje opasnog otpada, - građevina za obradu tehnolo�kog otpada, - građevina za biolo�ku i termičku obradu otpada, - odlagali�te komunalnog i tehnolo�kog otpada, - odlagali�te inertnog otpada.

7.1. Opasni otpad

Članak 147.



Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije određene su potencijalne lokacije na kojima će se opasni otpad prikupljati i privremeno skladi�titi, dok je lokacija za obradu i odlaganje opasnog otpada predviđena u sklopu regionalne deponije, čija lokacija jo� nije utvrđena.

Jedna od planiranih potencijalnih lokacija za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada određena je na području konurbacije Beli�će-Valpovo (na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova u Valpovu).

Konačna odluka o odabiru lokacije za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada donijet će se tek nakon provedbe detaljnih istra�ivanja količina i mjesta nastanka opasnog otpada, te izrade Studije utjecaja na okoli�.

U slučaju da provedena detaljna istra�ivanja i Studija utjecaja na okoli� potvrde lokaciju za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova u Valpovu, na istoj će biti moguća izgradnja građevine za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada, koja će se koristiti za prikupljanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada iz kućanstava Grada Beli�ća i Grada Valpova, dok će ostale pravne i fizičke osobe ovu lokaciju moći koristiti temeljem posebnog ugovora. Do uređenja konačne lokacije za smje�taj građevine za obrađivanje i privremeno skladi�tenje opasnog otpada isti će se prikupljati, privremeno skladi�titi i zbrinjavati na mjestima njegovog nastanka, uz provedbu zakonom propisanih mjera za�tite, na za to predviđenim sabirali�tima, na lokacijama određenim Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije.

Članak 148. Za potrebe gospodarenje otpadom u Gradu Beli�ću se mo�e vr�iti prikupljanje opasnog

otpada iz kućanstava putem tzv. �recikla�nih dvori�ta�, na kojima će biti omogućeno kontrolirano prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava (kiseline, ulja, baterije, boje, pesticidi i slično).

Takva vrsta građevina smatra se komunalno-servisnim građevinama.

7.2. Komunalni i tehnolo�ki otpad

Članak 149. PPUG-om Beli�ća za područje Grada Beli�ća određuje se zajednička lokacija za odlaganje

komunalnog i tehnolo�kog otpada i to postojeća lokacija za zajedničko odlaganje komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova, koja je smje�tena na području grada Valpova.

Na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu, a temeljem odredbi PPOB�, određuje se i lokacija za izgradnju građevine za biolo�ku i termičku obradu otpada.

7.2.1. Komunalni otpad

Članak 150.

Ukoliko se Grad Beli�će i Grad Valpovo ugovorno priključe odlaganju komunalnog otpada na planiranom regionalnom odlagali�tu za zbrinjavanje komunalnog otpada istočne Slavonije, postojeće zajedničko odlagali�te komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu treba sanirati u skladu s va�ećim propisima.

Ukoliko se postojeće zajedničko odlagali�te komunalnog i tehnolo�kog otpada Grada Beli�ća i Grada Valpova i dalje namjerava koristiti, za spomenutu je lokaciju potrebno izraditi svu potrebnu zakonom određenu dokumentaciju, uključivo projekt sanacije postojećeg dijela odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada, kao i procjenu utjecaja na okoli�.

Članak 151.

Za efikasno kori�tenje i gospodarenje otpadom potrebno je, osim odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada, predvidjeti i niz drugih mjera za racionalno postupanje s komunalnim otpadom.

Na području Grada Beli�ća je potrebno organizirati suvremenu slu�bu prikupljanja komunalnog otpada, koja će organizirati odvojeno prikupljanje komunalnog otpada po vrsti.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili metalne kontejnere s poklopcem. Za postavljanje kontejnera za komunalni otpad potrebno je osigurati odgovarajuće



prostore kojima se neće ometati kolni i pje�ački promet, te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom zelenila, ogradom ili sl.

7.2.2. Tehnolo�ki otpad

Članak 152. Prikupljanje pojedinih neopasnih vrsta otpada (papir, staklo, metali, plastika i slično)

predviđeno je tipiziranim posudama odnosno spremnicima, koji se postavljaju na javnim povr�inama, s gustoćom 500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada.

Takva vrsta građevina smatra se komunalno-servisnim građevinama.

Članak 153. Na prostoru zajedničkog odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu, a temeljem odredbi PPOB�, određuje se lokacija za izgradnju građevine za obradu tehnolo�kog otpada za potrebe Grada Beli�ća i Grada Valpova.

Članak 154.

Mjesto odlaganja inertnog otpada (građevinski materijal, �uta i slično) za područje Grada Beli�ća određeno je na lokaciji odlagali�ta komunalnog i tehnolo�kog otpada u Valpovu.

Članak 155. Zbrinjavanje otpada �ivotinjskog tkiva mo�e se vr�iti isključivo u kafilerijama. 8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoli�

Članak 156. Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoli�a i njegovih ugro�enih dijelova provoditi će se u

skladu s va�ećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku. Programom za�tite okoli�a potrebno je utvrditi uvjete, smjernice i mjere za�tite okoli�a za

osobito vrijedne resurse: vode (pitka voda i odvodnja), �ume, tlo, zrak i krajobraz. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se

graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugro�avaju �ivot i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima za�tite čovjekova okoli�a u naselju.

Unutar građevinskog područja naselja, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mo�e se uređivati ili koristiti zemlji�te na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stava 1. ovoga članka. 8.1. Za�tita voda i tla

Članak 157. Poljoprivredno zemlji�te je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu za�titu. Poljoprivredno zemlji�te se koristi, �titi i njime raspola�e na način određen zakonom. Planom se određuju dvije kategorije poljoprivrednog zemlji�ta:

- vrijedno obradivo tlo (P2), koje se ne mo�e koristiti u nepoljoprivredne svrhe, izuzev kada nema zemlji�ta ni�e kvalitete, a prema odredbama PPUG-a Beli�će, odnosno kada je utvrđen interes za gradnju građevina koje se grade prema posebnim propisima izvan građevinskog područja (neophodne infrastrukturne linijske građevine od interesa za dr�avu ili �upaniju). Na ovom zemlji�tu se mogu graditi samo gospodarske građevine za potrebe primarne poljoprivredne proizvodnje.



- ostala obradiva tla (P3), kojima se mo�e promijeniti namjena za potrebe izgradnje građevina, infrastrukture, groblja, po�umljavanje i eksploataciju pijeska i drugih mineralnih sirovina.

Članak 158.

Do izrade sustava odvodnje otpadne vode iz domaćinstava trebaju se ispu�tati u nepropusne trodjelne armirano-betonske septičke jame koje omogućavaju redovito pra�njenje djelomično proči�ćene otpadne vode i odvoz od strane za to registrirane tvrtke na mjesto određeno Odlukom o odvodnji otpadnih voda.

Otpadne vode većih gospodarskih pogona koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upu�tanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu �tetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upu�taju.

Članak 159. Svi gospodarski pogoni te gospodarske građevine - tovili�ta trebaju imati izveden sustav

odvodnje, koji onemogućuje izlijevanje i prodiranje u tlo otpadnih voda. Podovi u stajama i svinjcima moraju biti nepropusni za tekućinu i imati rigole za odvodnju

osoke u gnoji�nu jamu. Dno i stijenke gnoji�ta do visine od 0,5 m iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala.

Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnoji�ta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za či�ćenje i zračenje. Moguće je odvo�enje gnojovke, osoke i stajnjaka na poljoprivredno zemlji�te prema posebnom propisu.

Do izvedbe sustava odvodnje i uređaja za proči�ćavanje u naseljima, za�tita i predtretman moraju se izvesti na samoj lokaciji, putem nepropusnih građevina i odvoza talo�nog mulja i otpada.

Članak 160. Sve vodotoke, vodne povr�ine i vodne resurse mo�e se koristiti i uređivati u skladu s

vodoprivrednom osnovom i Zakonom o vodama, a sve zahvate uz vodne povr�ine, te vodoopskrbu i odvodnju treba uskladiti sa zahtjevima tvrtke Hrvatske vode.

Izgradnja i uređivanje zemlji�ta uz vodotoke treba se izvoditi u skladu s posebnim vodoprivrednim uvjetima.

U vodotoke se ne smije ispu�tati gnojnica, otopine umjetnih gnojiva, kao i druge �tetne tvari, posebno iz gospodarskih i proizvodnih građevina.

Članak 161. Prostor rezerviran za akumulaciju na rijeci Dravi se do privođenja namjeni koristi na postojeći način.

8.2. Za�tita prostora

Članak 162. �ume i �umsko zemlji�te ne mogu mijenjati svoju namjenu u odnosu na stanje zatečeno

stupanjem na snagu PPUG-a Beli�će. Izuzetno od stava 1. ovog članka, �umsko zemlji�te mo�e promijeniti namjenu: - ako postoji opravdan interes privođenja drugoj kulturi, - u interesu sigurnosti ili obrane zemlje, - za potrebe infrastrukture predviđene ovim planom i planovima vi�eg reda. Nekvalitetno poljoprivredno zemlji�te koje ekonomski nije opravdano koristiti u poljoprivredne

svrhe mo�e se po�umiti.

Članak 163. Na �umskom se zemlji�tu mogu graditi građevine za potrebe gospodarenja �umom i

rekreacije (ako nisu u suprotnosti s funkcijom �ume), samo u smislu uređenja otvorenih povr�ina (trim-staze, �etnice i sl).

Članak 164.



U naseljima, te uz prometnice i vodotoke, kao i u rekreativnim zonama, treba formirati poteze i veće povr�ine za�titnog zelenila. 8.3. Za�tita zraka

Članak 165. S obzirom na utvrđene djelatnosti koje oneči�ćuju zrak, Grad Beli�će je du�an sukladno posebnim zakonskim propisima voditi katastar emisija u okoli�, te izraditi Plan intervencija u za�titi okoli�a.

Eventualne lokacije za zahvate u prostoru kod kojih se javlja izvor oneči�ćavanja zraka moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od građevinskih područja naselja, odnosno od prete�ito

stambeno-poslovne izgradnje, kako u tim zonama ne bi do�lo do prekoračenja graničnih vrijednosti emisija određenih posebnim propisima.

Članak 166.

Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone kao i manje zanatske radionice u pogledu oneči�ćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.

Proizvodni pogoni kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati rad moraju biti udaljeni od stambenih zgrada najmanje za potrebnu udaljenost kako bi se povremeno opterećenje (bukom, vibracijama, dimom, čađi, pra�inom, mirisima i sl.) svelo na dozvoljenu mjeru.

8.4. Za�tita od buke i vibracija

Članak 167. U cilju za�tite od prekomjerne buke na području Grada Beli�ća potrebno je: - identificirati potencijalne izvore buke, te - kontinuirano vr�iti mjerenja buke u najugro�enijim područjima. Najvi�e moguće dopu�tene razine buke na vanjskim prostorima u sklopu građevinskih

područja određene su posebnim propisima. Sve gospodarske građevine moraju imati tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu

buke i emisiju pra�ine iznad dozvoljene količine i sastava. 8.5. Procjena utjecaja na okoli�

Članak 168. U svrhu sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoli� obveza je izrade Procjene utjecaja na okoli� za zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoli�. Obveza izrade procjene utjecaja na okoli� utvrđena je posebnim propisom, a utvrđuje se i za sljedeće zahvate:

- povr�inska eksploatacija pijeska u koritu rijeke Drave, - vi�e istovrsnih zahvata (niz) koji se planiraju na malom prostoru i čije su veličine, odnosno

kapaciteti, iako pojedinačno manji, ukupno veći od propisanih posebnim propisom. Pod malim prostorom podrazumijevaju se proizvodne zone utvrđene prostornim planovima u�ih područja i prostori izvan građevinskog područja s izvorima zagađenja koji se nalaze na međusobnoj udaljenosti manjoj od 250,00 m.

8.6. Za�tita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 169. Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloni�ta i druge

građevine za za�titu stanovni�tva, stupnjevi ugro�enosti te otpornost skloni�ta ovisno o zonama gdje se grade i način određivanja zona ugro�enosti utvrđeni su posebnim propisima.



Naselje Beli�će ulazi u kategoriju III. stupnja ugro�enosti i u njemu je planirana za�tita stanovni�tva u zaklonima i podrumima na cijelom području. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladi�ta zapaljivih materija, u razini ni�oj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Članak 170.

Zone ugro�enosti određuje Grad Beli�će na određenoj daljini od građevina koje bi mogle biti cilj napada u ratu, a prema procjenama ugro�enosti i stupnju ugro�enosti grada ili naseljenog mjesta. 8.7. Za�tita od po�ara i eksplozije

Članak 171. Prilikom svih intervencija u prostoru, te izrade dokumenata prostornog uređenja u�ih područja

koji se izrađuju na temelju PPUG-a Beli�ća obavezno je koristiti odredbe posebnih propisa koji reguliraju ovu oblast.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladi�titi i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Kod gradnje plinovoda potrebno je primjenjivati odredbe posebnih propisa za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima.

Ispred postojećih i budućih vatrogasnih postaja predvidjeti gradnju po jednog nadzemnog hidranta za punjenje vatrogasnih vozila.

Članak 172. Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadle�ne Policijske uprave za

mjere za�tite od po�ara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Radi omogućavanja spa�avanja osoba iz građevine, kao i ga�enja po�ara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu, a prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mre�a mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti hidrantska mre�a.

9. Mjere provedbe plana 9.1. Obveza izrade prostornih planova

Članak 173. Obveza izrade Urbanističkog plana uređenja utvrđuje se za grad Beli�će. Granica obuhvata

Urbanističkog plana uređenja Grada Beli�ća označena je na kartografskom prikazu broj 3.A. - Uvjeti za kori�tenje, uređenje i za�titu prostora.

Do dono�enja UPU-a grada Beli�ća na području obuhvata UPU-a Grada Beli�ća primjenjuje se PPUG Beli�ća.

Obveza izrade Detaljnih planova uređenja, zajedno s granicom obuhvata, utvrđuje se za Grad Beli�će Urbanističkim planom uređenja Grada Beli�ća.

Izrada Detaljnog plana uređenja obvezna je za novoplanirane gospodarske zone unutar građevinskih područja naselja povr�ine 5,0 ha ili veće:

Grad Beli�će: - K 1 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 5,7 ha, - K 3 - gospodarsko-poslovna zona povr�ine 5,6 ha, Naselje Gat: - I 2-1 - gospodarska zona Gaić povr�ine 6,4 ha. Naselje Veli�kovci: - I 2-2 - gospodarska zona Mačkovica povr�ine 11,0 ha, - I 2-3 - gospodarska zona Crnice povr�ine 5,0 ha.



Izrada i obuhvat ostalih Detaljnih planova uređenja, izvan obuhvata UPU-a Grada Beli�ća na

području Grada Beli�ća će se temeljem članka 28. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02) utvrditi «Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća» za tekuće razdoblje, s obzirom da u trenutku dono�enja ove Odluke nisu bile izra�ene potrebe za njihovom izradom.

Prioriteti izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata PPUG-a Beli�ća određuje se �Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Beli�ća�.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 174. Na području Grada Beli�ća biti će primjenjivane posebne razvojne i druge mjere koje donesu

nadle�ni organi Dr�ave, �upanije i Grada Beli�ća.

Članak 175. Za pogranično područje �upanije, u sklopu kojega se nalazi i prostor Grada Beli�ća,

Prostornim planom Osječko-baranjske �upanije (SG 01/2002) predviđaju se poticajne mjere u cilju postupnog smanjivanja zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernog razvitka.

Posebne postavke razvoja koje treba poticati su: - poticanje jačeg rasta demografski aktivnih naselja, - raspored gospodarskih subjekata i drugih sadr�aja u prostoru provesti uz disperziju

radnih mjesta i povezati ih s područjima stanovanja, - poticati razvoj prometnih pravaca, koji osiguravaju razvoj graničnog područja i uključuju

ga u prostor �upanije, - izgraditi, obnoviti i opremiti potrebni broj područnih osnovnih �kola u udaljenim naseljima

kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje stanovni�tva, - posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno - stočarsku djelatnost, - vr�iti ulaganja u razvoj sustava komunalne infrastrukture. Pored navedenih mjera, nu�no je primijeniti posebne fiskalne i ostale poticajne mjere

primijenjene po područjima ili pojedinim zahvatima. 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 176. Sve legalno izgrađene građevine koje se nalaze na povr�inama predviđenim PPUG-om

Beli�će za drugu namjenu ili su nakon utvrđivanja građevinskih područja ostale izvan granica, mogu se do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati u opsegu neophodnom za pobolj�anje uvjeta �ivota i rada u skladu sa smjernicama ovog plana.

Smjernice za rekonstrukciju iz stavka 1. ovog članka su za :

I. stambene, odnosno stambeno - poslovne građevine: - obnova, sanacija i zamjena o�tećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova

građevina, krovi�ta, stropa, potkrovlja, poda, stolarije i slično, u postojećim gabaritima,

- dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora, tako da s postojećim ne prelazi 75 m2 bruto građevinske povr�ine svih eta�a, s time da se ne poveća broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici, i to u najvećoj povr�ini od 12 m2 bruto;



- popravak postojećeg i postava novog krovi�ta, bez nadozida kod građevina s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom ako se radi o povećanju stambenog prostora (iz alineje 2. ove podtočke),

- sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena, - sve adaptacije i sanacije po nalogu nadle�nih inspekcijskih slu�bi.

II. građevine ostalih namjena: - obnova i sanacija o�tećenih i dotrajalih konstruktivnih dijelova građevina i krovi�ta, - dogradnja sanitarija, garderoba i sl. do najvi�e 10 m2 izgrađenosti za građevine do

100 m2 bruto izgrađene povr�ine i do 5% ukupne bruto izgrađene povr�ine za veće građevine,

- funkcionalna preinaka građevina ( bez mogućnosti promjene namjene ), - dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija, - priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, - dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija

javnoprometnih povr�ina.

Planom u�eg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.

Članak 177. Prostori zauzeti bespravnom izgradnjom saniraju se na temelju posebnog programa, uz

po�tivanje temeljnih odrednica PPUG-a Beli�ća, osobito u pogledu za�tite voda, za�tićenih i drugih vrijednih dijelova prirode i kulturnih dobara, poljoprivrednog zemlji�ta, �uma i krajobraza.

III. Z A V R � N E O D R E D B E

Članak 178. Ovom Odlukom utvrđuje se 8 (osam) izvornika Prostornog plana uređenja Grada Beli�ća

potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Beli�ća. Jedan izvornik se čuva u pismohrani Gradskog vijeća Beli�ća, a po jedan izvornik zajedno s

ovom odlukom dostavlja se: - Ministarstvu za�tite okoli�a i prostornog uređenja Republike Hrvatske, - Uredu dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�bi za prostorno uređenje, za�titu okoli�a, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, - Uredu dr�avne uprave u Osječko-baranjskoj �upaniji, Slu�bi za prostorno uređenje,

za�titu okoli�a, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove - Ispostava Valpovo, - Zavodu za prostorno uređenje Osječko-baranjske �upanije. Tri izvornika, zajedno s ovom odlukom, dostavljaju se Gradu Beli�ću, Jedinstvenom

upravnom odjelu.

Članak 179. Dono�enjem ovog Plana neće se primjenjivati GUP Valpovo-Beli�će-Bistrinci (SG 2/76, 1/89, 8/89 i �G 4/96).

Članak 180.

Sukladno članku 4. Odluke o dono�enju Prostornog plana uređenja Osječko-Baranjske �upanije (��upanijski glasnik� 01/02) stupanjem na snagu ove Odluke prestaje va�iti Odluka o dono�enju Prostornog plana Općine Valpovo (�Slu�beni glasnik Općine Valpovo� 10/82, 9/84, 5/85, 1/87, 8/89, i 7/91, i ��upanijski glasnik� 2/99 i 5/99) za područje Grada Beli�ća.

Članak 181.



PPUG Beli�ća stupa na snagu osmog dana od dana objave ove Odluke u �Slu�benom glasniku Grada Beli�ća�. Klasa: 350-04/03-02/01 GRAD BELI�ĆE Ur.broj: 2185/02-1/118 G R A D S K O V I J E Ć E Beli�će, 09.12.2003. god.

Predsjednik Gradskog vijeća:

Marin Berečić, v.r.

Prostorni plan uređenja Grada Beli�ća D O K U M E N T A C I J A


POPIS DOKUMENTACIJE



URBANISTIČKA DOKUMENTACIJA �IREG PODRUČJA

- Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske; izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Zagreb, srpnja 1997. godine

- Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99); izrađivač: Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje Zagreb, svibanj 1999. godine

- Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99); izrađivač: Institut prometa i veza, Zagreb, listopad 1998. godine

- Strategija razvitka cestovne mre�e Slavonije i Baranje, izrađivač: Institut građevinarstva Hrvatske d.d., PC Osijek, lipanj 1998. godine

- Koncepcija dugoročnog razvitka hrvatskog turizma, Ministarstvo turizma, Zagreb, prosinac 1998. godine

- Prostorni plan Osječko - baranjske �upanije (�G 01/02); izrađivač: �upanijski zavod za prostorno uređenje, Osijek, 2002. godine

DOKUMENTI PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE GRADA BELI�ĆA

- Prostorni plan općine Valpovo (SG 10/82, 09/84, 05/85, 01/87, 08/89, 07/) - Izmjene i dopune Prostornog plana općine Valpovo (�G 05/99)

- Urbanistički plan uređenja grada Beli�ća - radni materijali - Generalni urbanistički plan Valpovo - Beli�će - Bistrinci (SG 02/76, 01/89, 08/89)

- Izmjene i dopune GUP-a Valpovo - Beli�će - Bistrinci (�G 04/96) - Osnova kori�tenja i za�tite prostora biv�e općine Valpovo (1993. godine) - va�eći dokumenti prostornog uređenja ni�e razine :

- Detaljni plan uređenja zone male privrede uz rijeku Kara�icu (SG 04/95) DOKUMENTI PRAĆENJA STANJA U PROSTORU GRADA BELI�ĆA

- Izvje�će o stanju u prostoru na području Grada Beli�ća za razdoblje 1995. - 2000. godine (SG 08/99)

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru na području Grada Beli�ća za razdoblje 2001. - 2003. godine (SG Grada Beli�ća 02/01)

OSTALA DOKUMENTACIJA

- Popis stanovni�tva, kućanstava i stanova 31. o�ujka 2001. godine, Dr�avni zavod za statistiku, Zagreb, lipanj 2002. godine

- slu�bene stranice Grada Beli�ća (www.portalalfa.com/beli�će) - slu�bene stranice Osječko-baranjske �upanije (www.osječko-baranjska-�upanija.hr) - Baza podataka o hrvatskom poduzećima - Hrvatska gospodarska komora, �upanijska

komora Osijek (www.hgk.hr) - Most "Beli�će" - Idejno rje�enje, izrađivač: Hrvatska uprava za ceste, Zagreb, 1998.

godine - Most "Beli�će" - Glavni projekt, projektanti: GF - Zagreb; IGH d.d. PC Osijek; ETZ -

Osijek; Elektroprojekt Zagreb, 1999. godine - Idejno rje�enje korekcije dr�avne ceste D 517 u Beli�ću, izrađivač: Zavod za prostorno

planiranje d.d., Osijek, veljača 1999. godine - Plan razvitka vodoopskrbe na području Osječko - baranjske �upanije, izrađivač:

"Hidroing" d.o.o., Osijek, svibanj 1999. godine



- Vodnogospodarski sustav na području Grada Beli�ća - Podaci za izradu PPUG Grada Beli�ća i UPU grada Beli�ća; izrađivač: Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjel za vodno područje sliva Drave i Dunava, Osijek, o�ujak 2002. godine,

- Spojni vodovod Veli�kovci - Marijanci, stručna podloga za lokacijsku dozvolu, izrađivač: Kara�ica - Vučica d.d., Donji Miholjac, srpanj 2000. godine,

- Studija opskrbe prirodnim plinom područja Osječko - baranjske �upanije, izrađivač: JP Vodovod - Osijek i "Hidroing" d.o.o.,Osijek, prosinac 1995. godine,

- Informacija o stanju okoli�a i problematici njegove za�tite na području Osječko - baranjske �upanije, Poglavarstvo Osječko - baranjske �upanije, veljača 1998. god.

prostorni plan ure · 1.2.2. povijesni razvoj i oblici naseljenosti područja grada beliıća 9...

Documents