13_ oblici poduzetništva (trad_korpor_soc_)

©2010 Prentice Hall

Sadržaj nastavnog programa

©2010 Prentice Hall 1-3

Oblici poduzetništva(tradicionalno,

korporativno, socijalno)

U pripremi predavanja korišteni sljedeći izvori:

1. Ključni dokumenti za razvoj poduzetništva iz EU i Regije Zapadnog Balkana

2. Izvori sa Interneta

3. Ostali izvori (tekstovi u knjigama, tekstovi u naučnim i stručnim časopisima, linkovi na Internetu i sl.) koji su preporučeni i navedeni u pojedinim Modulima tokom predavanja.


Referentni dokumenti o poduzetništvu u EU i Regionu Zapadnog Balkana

1. 10-4

1. Lisabonska strategija (2000.)

2. Europska Povelja o malim preduzećima (2000)

3. Zelena knjga o poduzetništvu (2003)

4. Akcioni plan za poduzetništvo - EAP (2004.)

5. Small Business Act for Europe – SBA (2008.)

___________

1. SME Policy Index 2009 Progres in the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in theWestern Balkans

2. Primjena EU Povelje za mala i srednja poduze}a na nivou kantona doprinosi razvoju politika malih i srednjih poduze}a na nivou Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana


Oblici poduzetništva

10-5


Mjesto primjene pojedinih oblika poduzetništva

10-6

Tradicionalno poduzetništvo se prakticira u mikro, malim i srednjim biznisima koji su organizovani u različitim pravno-organizacionim formama, a čiji je temeljni cilj ostvarenje profita koji pripada vlasnicima kapitala i o čijoj upotrebi samostalno odlučuju.

Korporativno poduzetništvo vezujemo za velika preduzeća-korporacije koja žele primijeniti savremene principe menadžmenta na nov način koji će stvoriti pretpostavke da kreativni pojedinci sa svojim idejama o novim proizvodima, postupcima i procesima dođu do izražaja.

Socijalno poduzetništvo predstavlja primjenu poduzetničkih principa u društvenom sektoru s ciljem unapređenja kvaliteta življenja. Socijalno poduzetništvo za razliku od predhodna dva, teži istovremeno ostvarenju društvenih i financijskih ciljeva.


Karakteristike stanja u Europskoj privredi tokom 2000-tih

10-7

Velika su preduzeća dominirala privrednom scenom u 60-im i 70-im godinama prošloga stoljeća. No, nakon toga su trendovi počeli zaokretati.

Velika su preduzeća racionalizirana putem restrukturiranja, outsourcing-a (povjeravanje dijela poslova vanjskim izvršiteljima) ili downsizing-a (smanjivanje broja zaposlenih u poduzeću

Globalizacija je dovela do povećanja komparativnog pritiska na proizvodna poduzeća na skupim lokacijama, zbog čega su se proizvodni pogoni počeli seliti u zemlje u kojima su troškovi niži,uz istovremeno povećanje produktivnosti upotrebom novih tehnoloških rješenja

Broj preduzeća u Japanu i SAD se povećavao znatno brže nego u Europi. Europa je počela zaostajati za svojim glavnim takmacima.

Strukturalne su promjene u privredi usmjerile europske komparativne prednosti u pravcu aktivnosti koje se temelje na znanju.

Kao rezultat navedenih promjena nastale su nove poduzetničke inicijative, naročito u uslužnim djelatnostima.


Lisabonska strategija

U Lisabonu 2000. godine Vijeće Europe je utvrdilo ciljeve koje je potrebno ostvariti u odnosu na zaposlenost, privredne reforme i socijalnu koheziju.

Do 2010.godine Unija namjerava "postati najkonkurentnija i najdinamičnija privreda svijeta koje će se temeljiti na znanju i koje će biti sposobno ostvariti održiv privredni rast te osigurati nova i bolja radna mjesta kao i veću socijalnu koheziju".

U 2001. godini Vijeće Europe je postiglo dogovor oko strategije održivog razvoja i uvelo ekološku komponentu u strategiju iz Lisabona. Vijeće je uvidjelo potrebu radikalne transformacije privrede ukoliko se do 2010. godine želi postići cilj od 15 milijuna novih radnih mjesta.

10-8


Lisabonska strategija – važnost malih preduzeća za EU

1. Mala su preduzeća temeljni stub europske privrede.

2. Glavni su izvor zaposlenja, te u njima nastaju mnoge poslovne ideje.

3. Nastojanja Europe oko uvođenja nove ekonomije uspjet će samo ukoliko se mala preduzeća stave na vrh ljestvice prioriteta.

4. Mala preduzeća najosjetljivija su na promjene u poslovnom okruženju. Posebno ih pogađa pretjerana birokracija, ali će isto tako među prvima doživjeti procvat kada se ukinu birokratske prepreke ili uvede sistem nagrađivanja uspješnosti.

5. Mala su preduzeća glavni pokretači inovacije, zaposlenja, te socijalne i lokalne integracije u Europi.

• Stoga, treba tek stvoriti najpogodnije okruženje za mala

preduzeća i poduzetništvo.

10-9


Europska Povelja o malim preduzećima - European Charter for Small Enterprises

Vijeće je, u junu 2000. godine, usvojilo Povelju o malim preduzećima (Charter for small enterprises), kojom se malim preduzećima preporučuje korištenje svih prednosti koje nudi privreda utemeljena na znanju.

Inicijative Europske komisije na tom području obuhvaćaju:

• Godišnje izvještaje o postignućima država članica i Komisije na polju ostvarenja ciljeva zadanih Poveljom o malim poduzećima,

• Izvještaje o aktivnostima predstavnika malih i srednjih poduzeća te predstojeće komuniciranje o inovativnoj politici

10-10


Zelena knjga o poduzetništvu - GREEN PAPER Entrepreneurship in Europe

Na proljetnom sastanku Vijeća u Barceloni (Barcelona Spring Council) 2002. godine, Vijeće je obaviješteno o namjeri Komisije da predstavi Zelenu knjigu o poduzetništvu.

Značaj poduzetništva je ponovno potvrđen u proljetnom izvještaju Komisije 2003. godine na proljetnom europskom sastanku Vijeća, u kojem se poseban značaj pridaje rastu investicija, otvaranju novih radnih mjesta i ostvarenju rasta putem znanja, inovacija i poslovne dinamike .

10-11


Small Business Act for Europe – SBA

„Sad je vrijeme, jednom zauvijek, da se potrebe MSP uvrste u vrh politike EU. SBA (Small Business Act) dokumentom Europa punom snagom staje iza MSP – stavlja na raspolaganje sve resurse Europe kako bi pomogla mali biznis u njegovom svakodnevnom poslovanju i utvrdila jasan put za one koji žele kreirati više poslova i razvijati se u Europi i izvan nje.“

Günter Verheugen, European Commission, Vice-President, responsible for Enterprise and Industry

10-12


PODUZETNIŠTVO U EU

10-13

Promocija principa “Prvo misli na male” Poduzetništvo kao način razmišljanja ‘Europe is good for SMEs – SMEs are good for

Europe’


Europska Povelja o malim preduzećimaIZJAVA (1)

Svjesni smo dinamičnosti i sposobnosti malih preduzeća u iznalaženju novih odgovora na potrebe tržišta i otvaranju radnih mjesta

Naglašavamo važnost malih preduzeća u procesu poticanja socijalnog i regionalnog razvoja, pružanjem primjera inicijative i predanosti

Prepoznajemo da je poduzetništvo važna i produktivna vještina, na svim nivoima odgovornosti

Pozdravljamo uspješna preduzeća, koja zaslužuju primjerenu nagradu

Uzimamo u obzir da je neuspjeh neizbježna popratna pojava svake odgovorne inicijative i preuzimanja rizika, te da ga treba shvatiti isključivo kao priliku za napredovanje kroz učenje

Prepoznajemo vrijednosti znanja, predanosti i fleksibilnosti u novoj ekonomiji.

10-14


Europska Povelja o malim preduzećimaIZJAVA (2)

Položaj malih preduzeća u Europskoj Uniji može se poboljšati djelovanjem usmjerenim ka poticanju poduzetništva, evaluaciji postojećih mjera i kada je to potrebno prilagođavanjem tih mjera malim preduzećima, te nastojanjem da nositelji politika uzmu u obzir potrebe malih preduzeća. U tu se svrhu zalažemo da ćemo: 1.Osnažiti duh inovacije i poduzetništva, što omogućuje europskim preduzećima da se

suoče s izazovima koji se pred njih postavljaju

2.Stvoriti regulacijski, fiskalni i administrativni okvir, pogodan za poduzetničku djelatnost i

unapređenje statusa poduzetnika

3.Osigurati pristup tržištu, na način da zahtjevi budu što manje opterećujući, te da su u

skladu s glavnim ciljevima javne politike

4.Olakšati pristup najkvalitetnijem istraživanju i tehnologiji

5.Poboljšati pristup izvorima financiranja kroz čitav životni ciklus poduzeća

6.Trajno raditi na poboljšanju rezultata, kako bi Europska Unija zaista mogla ponuditi

najbolje u svijetu okruženje za mala preduzeća

7.Promovisati vrhunsku podršku malim preduzećima 10-15


Europska Povelja o malim preduzećimaPRINCIPI DJELOVANJA

1. Obrazovanje i obuka u području poduzetništva

2. Jeftinije i brže osnivanje preduzeća

3. Kvalitetnije zakonodavstvo i regulacija

4. Dostupnost vještina

5. Poboljšati elektronski pristup

6. Bolje iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta

7. Oporezivanje i financijska pitanja

8. Jačanje tehnološkog kapaciteta malih preduzeća

9. Uspješni modeli elektronskog poslovanja i vrhunske podrške

malim preduzećima

10.Razviti jače, djelotvornije zastupanje interesa malih preduzeća na

nivou Unije i na nacionalnom nivou.

10-16


SME Policy Index 2009 Progres in the Implementation of the European Charter for Small Enterprises in theWestern Balkans

10-17


SME Indeks TK za 2007.godinu

10-18


Doprinos malih preduzeća privredama razvijanih zemalja

10-19

U ekonomskoj literaturi razvijenih zemalja izdvajaju se četiri ključna doprinosa malih preduzeća tržišnoj privredi:

1. doprinos procesu tehnoloških promjena;

2. doprinos regeneraciji zdrave konkurencije između preduzeća različitih veličina unutar grane, nacionalne privrede i na međunarodnom planu;

3. otvaranje novih radnih mjesta;

4. bogatstvo ponude, pogotovu na domaćem tržištu.


Doprinos malih preduzeća privredama zemalja u tranziciji

10-20

Razvoj malih preduzeća u zemljama u tranziciji doprinosi:

1.oživljavanju tržišta,

2.razvoju slobodnog poduzetništva,

3.poboljšanju privredne strukture,

4.izmjeni vlasničke strukture

5.dinamiziranju lokalnog razvoja.


Snage malih preduzeća

10-21

1. Broj malih preduzeća u privredi;

2. Broj osoba koja upošljavaju mala preduzeća;

3. Stopa povrata na dionički kapital;

4. Stopa inovacija;

5. Broj proizvoda koja plasiraju na tržištu;

6. Stopa otvaranja novih radnih mjesta

7. Postotak samozaposlenih osoba prema spolu.

8. Privlačnost i dostupnost

9. Prilagodljivost tržištu i tržišnim kretanjima

10. Motivacija

11. Mogućnost samozapošljavanja i zapošljavanja

12. Kooperativnost s srednjim i velikim preduzećima

13. Neposrednost kontakta

14. Psihološka prednost


Slabosti malih preduzeća

10-22

1. Mogućnosti bržeg propadanja

2. Odsustvo društvene brige za mala preduzeća

3. Nedovoljnost informiranosti

4. Nedovoljan kapital

5. Nedovoljna stručnost

6. Ekonomija obima

7. Psihološke nepogodnosti


Trend rasta pravnih lica u F BiH i TK

10-23

Godina 2004 2005 2006 2007 2008

TK 5.684 6.097 6.583 6.987 7.359

F BiH 30.618 33.290 36.206 38.913 41.722

Porast u odnosu na prethodnu godinu TK

7,26% 7,97% 6,14% 5,32%

Porast u odnosu na prethodnu godinu F BiH

8,72% 8,75% 7,6% 7,21%


Broj pravnih lica po općinama TK

10-24


Broj pravnih lica u TK i zaposleni po djelatnostima

10-25


Broj registrovanih obrta u općinama TK

10-26

OpćinaBroj registrovanih STR+SUR+SZR Indeks % 07/06

31.12.2005. 31.12.2006. 31.12.2007. STR+SUR+SZR

Banovići 263 255 255 100,00

Čelić 97 84 89 106,00

Doboj Istok 101 113 123 108,9

Gračanica 487 481 542 112,7

Gradačac 654 930 719 77,3

Kalesija 249 293 295 100,7

Kladanj 200 221 227 102,7

Lukavac 1.033 1.513 1.791 118,4

Sapna 44 44 44 100,0

Srebrenik 458 437 455 104,1

Teočak 63 64 66 103,1

Tuzla 2.561 2.548 2.578 101,8

Živinice 1.450 1.676 1.668 99,5

TK 7.660 8.659 8.852 102,2

Index TK 113,04 102,2 102,2


Broj registrovanih obrta po djelatnostima u općinama TK

10-27

Vrsta djelatnosti 2003 2004 2005 2006 2007Indeks rasta 2007/2003

A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 107 157 169 243 259 142,1%B. Ribarstvo 1 2 3 3 3 200,0%C. Rudarstvo 1D. Prerađivačka industrija 630 726 794 873 928 47,3%E. Snabdijevanje el. energijom, plinom i vodomF. Građevinarstvo 239 290 314 361 401 67,8%

G. Trgovina i popravak motornih vozila, motocikla, predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva

2.509 2.781 3.001 3.241 3.431 36,7%

H. Ugostiteljstvo 956 1.142 1.251 1.314 1.412 47,7%I. Prevoz, skladištenje i veze 676 795 851 918 949 40,4%J. Finansijsko posredovanje 2 3 4 5 4 100,0%

K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 578 652 702 761 819 41,7%

L. Javna uprava i odbrana; obavezno soc. osiguranjeM. Obrazovanje 77 85 96 104 108 40,3%N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 99 105 116 119 123 24,2%

O. Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti 380 441 492 537 576 51,6%

P. Privatna domaćinstva sa zaposlenim 1 1Q. Eksteritorijalne organizacije i tijela

Ukupno: 6.254 7.179 7.793 8.480 9.015 44,1%


Broj registrovanih pravnih lica i obrtnika u Tuzlanskom kantonu

10-28

Vrsta djelatnosti

31.12.2006. 31.12.2007.

Pravne osobe

Jedinice u sastavu

ObrtPravne osobe

Jedinice u sastavu

Obrt

UKUPNO 6.583 4.380 8.480 6.987 4.590 9.015

A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 131 19 243 142 19 259

B. Ribarstvo 3 - 3 3 - 3C. Rudarstvo 36 19 - 38 19 1

D. Prerađivačka industrija 862 206 873 900 220 928

E. Snabdijevanje električnom energijom, plinom i vodom 25 25 - 27 25 -

F. Građevinarstvo 461 67 361 497 72 401

G. Trgovina i popravak motornih vozila, motocikla, predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva

2.171 2.009 3.241 2.261 2.080 3.431

H. Ugostiteljstvo 111 251 1.314 118 258 1.412

I. Prevoz, skladištenje i veze 558 220 918 584 242 949

J. Finansijsko posredovanje 16 194 5 16 215 4

K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 429 136 761 463 139 819

L. Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje 348 122 - 351 126 -

M. Obrazovanje 211 201 104 215 200 108

N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 273 172 119 281 173 123

O. Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti 948 734 537 1.091 797 576

Q. Eksteritorijalne organizacije i tijela - 5 1 5 1


Korporacijsko/unutarnje/intrapoduzetništvo

10-29

Korporacijsko poduzetništvo zahtijeva

vještine i alate koji su potrebni da se

iskoriste prilike koje se ukažu velikim

organizacijama kako bi se ostvario

odličan poslovni rezultat i održiva

konkurentska prednost u sve

promjenjivijim tržišnim uslovima


Glavni predstavnici korporacijskog poduzetništva

10-30

Kao glavni teoretičari (gurui) korporacijskog

poduzetništva navode se :

1.Giffort Pinchot III., Intrapreneuring (1985.) koji je uveo pojam (intrapreneur)

2.Rosabeth Moss Kanter, The Change Masters, Innovation & Entrapreneurship in the American Corporation.

3.Peter Drucker, Enterpreneurship and Innovation.


Razvoj korporacijskog poduzetništva

10-31

Korporacijsko (unutarnje) poduzetništvo

razvilo se tokom 80-ih godina, kad su brojne

velike korporacije nakon energetske krize i

tehnološke revolucije bile pod pritiskom

poteškoća, u procesima dezinvestiranja

(prodaje dijelova korporacija, financijsko

učvršćivanje ostalih), razdruživanja i

privatizacije (kad je bila riječ o državnim

preduzećima) i deregulacije.


Tom Peters (Thriving on Chaos, 1988.)

10-32

Govori o tome, da će uspješna korporacija tokom 90-ih godina:

• biti plitko organizirana, s manje razina u organizacijskoj strukturi,

• uključivat ce više autonomnih jedinica s velikom moći odlučivanja,

• bit ce usmjereno na diferencijaciju proizvoda, na proizvode i usluge s

puno dodatne vrijednosti, na tržišne niše,

• postat ce svjesno važnosti kvalitete,

• postat ce svjesno važnosti dopunjavanja ponude nizom usluga,

• reagirat ce na poticaje iz okoline,

• brže ce uvoditi inovacije,

• za njega ce glavni faktori konkurentske prednosti biti izvrsno

osposobljeni i fleksibilni ljudi.


Dva ključna elementa unutarnjeg poduzetništva

10-33

1. Inovativnost: unutarnje poduzetništvo je inovacijski duh i stvaralaštvo, razvijeno unutar zidova postojece korporacije (International Management, 1987.).

2.Autonomnost djelovanja: unutar velikih korporacija razvija se malo, izdvojeno (autonomno) poslovanje; korporacija to razvija kako bi (nadareni pojedinci mogli slijediti svoje snove) (R. Rowan, The Intuitive Manager, 1986.).


Orijentacija korporacijskog poduzetništva

10-34

Umjesto neposrednog upravljanja svim poslovnim funkcijama orijentira se na:

• trajno poticanje poslova na stvaranju novih ideja,

• neprestano razmatranje novih ideja i raspoređivanje raspoloživih izvora na ideje,

• podršku razvoju novih ideja s alokacijom izvora, vremena i novca,

• poticanje fleksibilnosti,

• odgovarajuće nagrađivanje poduzetnika i aktivno vođenje, dakle podrška inovacijama i unutarnjem poduzetništvu.


Za poduzetničku okolinu, koja potiče unutarnje poduzetništvo, karakteristicno je, sledeće :

10-35

• Riječ je o organizacijama koje posluju sa razvojenim tehnologijama,• potiču nove ideje,• potiču pokušaje i toleriraju pogreške,• dopuštaju neuspjehe,• ne ograničavaju različite ideje propisanim parametrima,• su resursi korporacije dostupni na jednostavan način,• razvija multidisciplinaran timski način rada,• ostavlja dugo razdoblje za postizanje uspjeha,• se zasniva na dobrovoljnom programu,• ima razvijen primjeren sistem nagrada,• su na raspolaganju sponzori (iz uprave) i (šampioni),• najviši menadžment podržava takvo postupanje.


Različiti pristupi ostvarenja korporacijskog poduzetništva, Primjeri:

10-36

• 3M: Svaki istraživac 15% svoga vremena posvecuje projektima po vlastitom slobodnom izboru. Menadžeri neprestano, na neformalan nacin poticu grupe da rade na alternativnim pristupima u odnosu na dijelove glavnih projekata. Svaki odjel je sponzor za nove poslove i za poduzetnike iz drugih odjela ako traže podršku.

• Hewlett - Packard: Vecina odjela ima neformalni popis mogucih ideja; kad se tim, koji je radio na nekoj ideji raspusti, oblikuje se nova skupina koja se prihvaca sljedeceg projekta

• IBM: Kod velikih projekata sredstva se rasporeduju na više nezavisnih grupa, kako bi radile paralelno na razlicitim koncepcijama.

Cray Research, koji je manji, oblikuje samo po dvije grupe.

• Boeing: Inovacije razvija istovremeno s kupcima i dobavljacima. Ovi posljednji trebaju razviti nove male sastavne dijelove, ako žele biti ugovorni partneri.


Razlika korporacijskog od drugih oblika poduzetništva:

10-37

Važan sadržaj unutarnjeg poduzetništva, po čemu se ono razlikuje od klasicnih programa inovacija, jest ideja da pojedinac, koji je neku ideju razvio, ostaje uz nju sve do realizacije i upravo na uspjehu te ideje temelji svoj status, ugled i, razumije se, novcanu nagradu.

To se temelji na jednostavnoj filozofiji: nitko se neće za uspjeh neke ideje ili posla boriti više od onoga, tko je tu ideju osmislio.

Svima ostalima je ta ideja samo jedna od mnogih, a za njega je njegova, i predanost toj ideji za njega je neosporno najsnažnija.


Intrapoduzetnici, ko su oni?

Intrapoduzetnici su najkvalitetniji ljudi svake kompanije koji uspijevaju pretvoriti svoje ideje u dodanu vrijednost za poduzeće.

Intrapoduzetnik je osoba koja je većim dijelom vizionar, te je iznutra motiviran samim izazovom snažnim osjećajem što je potrebno poduzeću, a kroz hijerarhiju poduzeća.

To je osoba koje preuzima veliki osobni rizik u smislu propuštenog vremena i plaće u nastojanjima da prebrodi prepreke postavljene u samoj organizaciji.

10-38


Kako intrapoduzetnik utječe na rast kompanije?

10-39

• uvodi novi proizvod ili uslugu na tržište,

• stvara nove proizvodne linije u preduzeću,

• unosi dodatak za postojeću proizvodnu liniju,

• poboljšava proizvod,

• stvara nove promjene postojećeg proizvoda ili usluge,

• repozicionira postojeće proizvode ili usluge,

• smanjuje troškove postojećeg proizvoda ili usluge.


Ključne karakteristike intrapoduzetnika

10-40

1. Kreativnost

2. Želja i volja za preuzimanjem inicijative

3. Povjerenje u njihovu sposobnost da uspiju

4. Samopouzdanje

5. Upornost

6. Želja za trenutnim povratom

7. Visoka faza energije

8. Dvosmislenost

9. Buduća orijentacija

10.Vještina organiziranja

11.Vrednovanje uspjeha preko novca

12.Fleksibilnost

13.Privrženost drugima

14.Žilavost

15.Odnosi prema drugima


Na što se orijentiraju intrapoduzetnici u korporacijama?

10-41

Orijentacija intrapoduzetnika u korporaciji

Intrapoduzetnik

Osnovni motiv Sloboda, pristup resursima korporacije, samomotivacija, ali odgovara i na korporativne nagrade i priznanja

Vremenske odrednice Paralelno radi prema osobnim i korporacijskim vremenskim rokovima

Orijentiranost na akciju Zna delegirati ali kada treba, obavlja poslove sam

Vještine Dobro poznavanje poslovanja, često tehničko obrazovanje

Stav prema hrabrosti i sudbini Samopouzdanje i hrabrost, optimizam prema mogućnosti utjecaja

Usmjerenost pažnje Na kupce, ali unutar korporacije pridaje važnost tržišta

Stav prema riziku Umjeren stav prema riziku, ne boji se otkaza


Socijalno poduzetništvo

10-42

Pojam socijalnog izaziva različite konatacije u našem jeziku te se društveno i socijalno mogu tretirati kao sinonimi, ali ipak se radi o specifičnim značenjima ova dva pojma.

Naime, potreba za njihovim diferenciranjem proizilazi iz činjenice da je društveni uvijek širi okvir od socijalnog u smislu činjenice da se društvo javlja kao relativno autonomna cjelina u odnosu na svoja okruženja (prirodu, druga društva i slično), dok se socijalno tretira kao specifični vid te društvenosti na jednoj, a u "tehničkom" značenju na drugoj strani da tu specifičnost učini posebnim predmetom teorijskog posmatranja.


Socijalno poduzetništvo - Definicija

10-43

Iako se u posljednje dvije decenije mnogo pisalo o socijalnom poduzetništvu još uvijek nije postignut koncenzus o njegovom konceptualnom određenju.

Neophodnu povezanost biznisa i socijalnog poduzetništva naglašava definicija Instituta za socijalno poduzetništvo koja kaže: Socijalno poduzetništvo je umjetnost simultanih težnji ka finansijskom i socijalnom povratu investicija (The Institute for Social Entrepreneurship, 2005).

Ova definicija sveobuhvatno objašnjava odnose komercijalnog i socijalnog poduzetništva, nedajući značaja stvaranju novih vrijednosti.


Definicija socijalnog poduzetništva zasnovana na definiciji

poduzetništva navedenoj u Zelenoj knjizi o poduzetništvu.

10-44

Ne pretendujući da damo konačnu definiciju socijalnog poduzetništva, smatramo da bi bilo svrsishodno kompilirati navedenu definiciju poduzetništva sa tematiziranim temeljnim odrednicama socijalnog poduzetništva.

U tom kontekstu razumijevanja: socijalno poduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombiniranjem rizika, kreativnosti i/ili inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije čiji je prioritetni cilj stvoriti nove društvene vrijednosti, a ako u tom procesu dođe do stvaranja profita onda se on koristi za ostvarenje misije organizacije.


Socijalno poduzetništvo - Definisanje

10-45

Konkretnije objašnjenje socijalnog poduzetništva daju Hibbert i Hogg, smatrajući da socijalno poduzetništvo predstavlja upotrebu poduzetničkog ponašanja za postizanje socijalnih ciljeva za razliku od komercijalnog poduzetništva gdje je cilj postizanje profita, odnosno, i ako se ostvari, generirani profit ide u korist zadovoljenja potreba specifičnih ranjivih grupa stanovništva (Hibbert, Hogg i ostali, 2002).

Kroz socijalno poduzetništvo dolazi do konkretne realizacije ideje o socijalnoj ekonomiji. Socijalno poduzetništvo javlja se u različitim oblicima i kroz različite subjekte sticanja dohotka nastojeći istovremeno ostvariti ekonomske, socijalne i ekološke ciljeve.


Socijalna ekonomija

10-46

Socijalna ekonomija (ili prema nekim autorima „solidarna ekonomija“) obuhvata široku lepezu ekonomskih aktivnosti koje se odvijaju u prostoru između tržišta, države i netržišnog sektora s ciljem ostvarenja određenih socijlalnih i ekonomskih pogodnosti za građane.

Aktivnosti socijalne ekonomije utemeljene su na solidarnosti i razvojnoj održivosti, a ne na profitu i redistribuciji( kojom se služi država).


Odrednice koje treba zadovoljiti privredan aktivnost u socijalnoj ekonomiji

10-47

Da bi neka privredna aktivnost imala obilježje socijalne ekonomije, treba istovremeno imati sve tri bitne odrednice:

1.Socijalnu – udružiti se

2.Ekonomsku – poduzeti

3.Političku – ostvariti nešto novo i „drugačije“


Ko su nositelji socijalne ekonomije?

10-48

1. Poduzeća , koja nisu vođena interesima kapitala nego uz ekonomske stvaraju i socijalne učinke

2. Različiti akteri civilnog društva koji se udružuju s ciljem stvaranja poduzeća koje će zadovoljiti temeljne potrebe ciljanih socijalnih skupina ili zajednica.


Ko su socijalni poduzetnici?

10-49

Socijalni poduzetnici su građani privatnog

sektora koji igraju ključnu ulogu u mijenjanju

javnog sektora i percepsije socijalnih pitanja.

Oni su vođe u području socijalne promjene, a

možemo ih naći u privatnom, javnom i

neprofitnom sektoru.


Socijalni poduzetnici, šta o njima kažu teoretičari?

10-50

«Postoji mnogo kreativnih, altruističnih, etičnih ljudi s inovativnim idejama. No samo jedan od tisuću posjeduje i poduzetničku kvalitetu potrebnu za pokretanje velikih društvenih promjena» William Drayton ASHOKA

Socijalni poduzetnik ne daje nekome ribu ili kruh, niti uči nekoga kako se riba lovi ili kruh peče, nego mijenja i unapređuje ribolov i pečenje kruha, nadilazeći tako sve ranije pristupe poslovanju

Ne zadovoljava se trenutačnim rješenjem problema nego pokušava promijeniti svoje okružje: lokalnu zajednicu, društvo i čitav svijet


Kamo su usmjereni socijalni poduzetnici?

10-51

• Socijalni poduzetnici posjeduju isti temperament kao njihovi «tradicionalni»kolege, no razlika je u tome što oni svoje talente koriste za rješavanje društvenih problema, kao što su obrazovanje, nejednaka pristupačnost tehnologije, zagađenje okoliša, itd.

• Oni istovremeno djeluju kao agenti društva sagledavajući propuštene prilike za unapređenjem sistema, uvođenjem novih pristupa i rješenja s ciljem kreiranja društvene vrijednosti primarno teže generiranju «društvene vrijednosti», a ne profita


Kako djeluje socijalni poduzetnik, prema Does-u?

10-52

Dees J.G. tvrdi kako socijalni poduzetnici igraju ključnu ulogu "agenata promjene" unutar socijalnog sektora tako što:

• usvajaju misiju koja će kreirati i održati socijalne vrijednosti (a ne samo privatne),

• prepoznaju i stranstveno slijede nove mogućnosti kako bi ispunili misiju,

• uključuju se u kontinuirane procese inovacije, adaptacije i sticanja znanja,

• djeluju posvećeno svom cilju bez obzira na ograničenost trenutno dostupnih sredstava,

• iskazuju veliku odgovornost prema investitorima i rezultatima koje kreiraju


Karakteristike uspješnih socijalnih poduzetnika, prema Brinckerhoff –u.

10-53

Brinckerhoff P.C. kaže da se uspješan socijalni poduzetnik može identificirati kroz sljedeće karakteristike:

• konstantno traže nove načine da zadovolje investitore i stvore nove vrijednosti postojećim uslugama

• razumije da je svako alociranje sredstava ustvari investicija "stipendiranja"

• mjere nivo socijalnog i finansijskog povrata uloženih sredstava

• misija je uvijek na prvom mjestu ali su svjesni potrebe za finansiranjem; bez finansiranja nema ni misije

• voljni su preuzeti razuman rizik u ime ljudi koje njegova orgaizacija opslužuje


Veza poduzetništva i LER-a

10-54

Lokalani ekono-mski razvoj

=Poslovni

sektor+

Vladinsektor

+Nevladin

sektor

Poduzetništvo =Tradicionalno poduzetništvo

+Korporacijsko poduzetništvo

+Socijalno

poduzetništvo

Socijalno poduzetništvo se prakticira u Vladinom i Nevladinom sektoru

Tradicionalno i Korporacijsko poduzetništvo se prakticiraju u poslovnom sektoru.

13_ oblici poduzetništva (trad_korpor_soc_)

Documents