prometno-upravljaČki i signalno-sigurnosni te ... · ŽeljezniČko projektno druŠtvo d.d. teb –...
TRANSCRIPT
NARUČITELJ:
10000 ZAGREB,
Mihanovićeva 12
IZVRŠITELJI:
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI
ŠKRLJEVO – RIJEKA - ŠAPJANE
KNJIGA I.
PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Zagreb, ožujak 2014. (Izmjena - listopad 2014.)
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0.1. PROJEKTNI PODACI
NARUČITELJ:
10000 ZAGREB, Mihanovićeva 12
IZVRŠITELJI: ZAJEDNICA IZVRŠITELJA
NAZIV GRAĐEVINE: ŽELJEZNIČKA PRUGA M202 ZAGREB-RIJEKA ŽELJEZNIČKA PRUGA M203 RIJEKA-ŠAPJANE-DG RAZINA PROJEKTA: IDEJNO RJEŠENJE VRSTA PROJEKTA: ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: STUDIJA-1-RIJEKA
DATUM: 03/14 KOORDINATOR ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
ZAJEDNICE IZVRŠITELJA: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II KOORDINATOR IZRADE STUDIJE: LEON SMOLIĆ, mag.ing.aedif. NAZIV DIJELA STUDIJE: I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE
ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
NAZIV DIJELA KNJIGE: I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA
I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH
ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
IZRAĐIVAČ: 10000 ZAGREB, Trg kralja Tomislava 11/II
TEHN. BROJ PROJEKTA: 4432 VODITELJ IZRADE: TOMISLAV BIŠKUP, mag.ing.el. AUTORI: TOMISLAV BIŠKUP, mag.ing.el. IGOR BOŠNJAK, struč.spec.ing.el. DIREKTOR:
VLATKO SUSANJ, dipl.ing.građ.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
NAZIV DIJELA KNJIGE: I.2.1 IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM
I.2.2 IDEJNO RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA
IZRAĐIVAČ: TEB – INŽENJERING Zagreb d.d. TEHN. BROJ PROJEKTA: 3335 VODITELJ IZRADE: DARIO ZRNO, mag.ing.el. AUTORI: BORIS CIMAŠ, mag.ing.el. NIKOLA KARAĐOLE, mag.ing.el. MARIJAN BRAČUN, mag.ing.aedif. DIREKTOR:
BORIS CIMAŠ, mag.ing.el.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
NAZIV DIJELA KNJIGE: I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE
VPS – INŽENJERING Zagreb d.o.o.
IZRAĐIVAČ: 10000 Zagreb, Cernička 21 TEHN. BROJ PROJEKTA: 09-01-13 VODITELJ IZRADE: DAMIR KAMENJICKI, dipl.ing.el. AUTORI: MARKO KRANJČEC, mag.ing.el. REŠAD ŠVRAKA, dipl.ing.el. IVAN VIDMAR, dipl.ing.el. DIREKTOR:
ZDRAVKO SINKOVIĆ
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d. Zagreb
GRANOVA d.o.o. Zagreb
INSTITUT IGH d.d. Zagreb
RIJEKA-PROJEKT d.o.o. Rijeka
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o. Zagreb
VPS – INŽENJERING d.o.o. Zagreb
TEB – INŽENJERING d.d. Zagreb
OIKON d.o.o. Zagreb
SONUS d.o.o. Zagreb
Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o. Zagreb
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 6
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE
0 OPĆI PRILOZI
T PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE
A GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA
G GEOTEHNIČKI ELABORATI
I PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
SO PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ
SF PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA
SI PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 7
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE
Grupa/ Knjiga
Naziv knjige Izrađivač
0. OPĆI PRILOZI
T. PROMETNO-TEHNOLOŠKO IDEJNO RJEŠENJE ŽPD d.d.
A. GRAĐEVINSKA IDEJNA RJEŠENJA
A.1.
IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
ŽPD d.d.
A.2.
IDEJNO RJEŠENJE IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA PRUGE, TE REKONSTRUKCIJE KOLODVORA I STAJALIŠTA PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE
GRANOVA d.o.o.
A.3. IDEJNA RJEŠENJA TUNELA I MOSTOVA RIJEKA-PROJEKT d.o.o./ Institut IGH d.d.
A.4. IDEJNA RJEŠENJA KRIŽANJA ŽELJEZNIČKE PRUGE S DRUGIM PROMETNICAMA
RIJEKA-PROJEKT d.o.o.
G. GEOTEHNIČKI ELABORATI
G.1. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA PODDIONICA II: ŠKRLJEVO-RIJEKA
GEOTEHNIČKI STUDIO d.o.o.
G.2. GEOTEHNIČKI ELABORAT PODDIONICA III: RIJEKA-JURDANI PODDIONICA IV: JURDANI-ŠAPJANE
Institut IGH d.d.
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽPD d.d./ TEB-Inženjering d.d./ VPS-Inženjering d.o.o.
SO. PRETHODNA STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ OIKON d.d.
SF. PRETHODNA EKONOMSKA I FINANCIJSKA PROCJENA PROJEKTA
Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 8
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
SI. PRETHODNA STUDIJA IZVODLJIVOSTI Istraživanje i projektiranje u prometu d.o.o.
PREDMETNA KNJIGA DOKUMENTACIJE
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 9
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0.5. SADRŽAJ KNJIGE
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0. OPĆI DIO
0.0. NASLOVNA STRANICA ................................................................................................................ 0
0.1. PROJEKTNI PODACI .................................................................................................................... 1
0.2. POPIS ZAJEDNICE IZVRŠITELJA ............................................................................................... 5
0.3. GENERALNI SADRŽAJ STUDIJE ................................................................................................ 6
0.4. POPIS KNJIGA STUDIJE .............................................................................................................. 7
0.5. SADRŽAJ KNJIGE ........................................................................................................................ 9
0.6. IZVODI IZ SUDSKOG REGISTRA .............................................................................................. 11
1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA
1.1. UVOD
1.2. OSNOVNI PODACI O POSTOJEĆOJ ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI
I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA
I.1.1. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI
I.1.2. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI
I.1.3. ZAHVATI NA KOLODVORIMA I OTVORENOJ PRUZI
I.1.4. PROCJENA TROŠKOVA
I.1.5. GRAFIČKI PRILOZI
I.2.1 IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM
I.2.1.1 POSTOJEĆE STANJE
I.2.1.2 PRIJEDLOG UNAPREĐENJA
I.2.1.3 PROCJENA TROŠKOVA
I.2.1.4 GRAFIČKI PRILOZI
I.2.2 IDEJNO RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA
I.2.2.1 POSTOJEĆE STANJE
I.2.2.2 PRIJEDLOG UNAPREĐENJA
I.2.2.3 PROCJENA TROŠKOVA
I.2.2.4 GRAFIČKI PRILOZI
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 10
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE
I.3.1. POSTOJEĆE STANJE
I.3.2. PRIJEDLOG UNAPREĐENJA
I.3.3. PROCJENA TROŠKOVA
I.3.4. GRAFIČKI PRILOZI
I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH ELEKTROENERGETSKIH
POSTROJENJA
I.4.1. POSTOJEĆE STANJE
I.4.2. PRIJEDLOG UNAPREĐENJA
I.4.3. PROCJENA TROŠKOVA
I.4.4. GRAFIČKI PRILOZI
2. UKUPNA PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 11
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
0.6. IZVODI IZ SUDSKOG REGISTRA
ŽPD d.d.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 12
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 13
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 14
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 15
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
TEB d.d.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 16
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 17
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 18
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
VPS d.o.o.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 19
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 0. List: 20
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
1. OSNOVNE NAZNAKE PROJEKTA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
1.1. UVOD
Riječki prometni pravac sastavni je dio transeuropske prometne mreže TEN-T (mediteranski
koridor), kao i željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG –
Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka – Šapjane – DG.
Slika 1: Riječki prometni pravac u transeuropskoj prometnoj
mreži (Trans - European Network – Transport, TEN-T) i
osnovna prometna mreža na području Hrvatske
Izvor: EC, MPPI
Riječki željeznički čvor dio je tog prometnog
sustava, te je ishodište i odredište prometnica
(cesta i željeznica) koji unutrašnjost Hrvatske, a tako i cijeli europski prometni sustav povezuju s
Jadranskim morem. Rijeka je s unutrašnjosti povezana s dva prometna pravca. Sjevero-istočni
pravac vodi od Rijeke do Zagreba i dalje prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Češkoj, Slovačkoj i
Ukrajini odnosno nastavno na pravac zapad – istok prema Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i
Turskoj, a sjevero-zapadni Rijeku povezuje s mrežom prometnica susjedne Slovenije, a preko nje
s lukama Koper i Trst, te nastavno prema Italiji i Austriji odnosno dalje prema Francuskoj i
Njemačkoj. Na oba ova smjera izgrađena je suvremena autocesta, a postoji i veza
jednokolosiječnim željezničkim prugama.
S obzirom na razvojne planove, a i iz potrebe ujednačavanja razine prometne usluge ceste i
željeznice kao sustava, planira se modernizacija i izgradnja dvokolosiječnih pruga od Rijeke
prema unutrašnjosti, a također i unutar samog željezničkog čvora Rijeka.
Prometna čvorišta bitna su za funkcioniranje cijelog sustava, jer često od protočnosti čvora zavisi
kapacitet cijelog sustava. Željeznički čvor Rijeka nije se bitno mijenjao u zadnjih stotinjak godina
od izgradnje pruga prema lukama u čvoru. Osnovica željezničkog čvora je dionica pruge od
Škrljeva do Jurdana i na tu dionicu se nadovezuju svi terminali/luke u čvoru i priključne pruge
čvora. S obzirom na planirano povećanje kapaciteta u Luci Rijeka, koje će se postići
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog terminala u Brajdici i izgradnjom novog kontejnerskog
terminala na Zagrebačkoj obali, javlja se potreba za povećanjem kapaciteta željeznice, a to
podrazumijeva rekonstrukciju lučkih kolosijeka uz kontejnerske terminale, rekonstrukciju
kolodvora i izgradnju drugog kolosijeka od Škrljeva do Rijeke i od Rijeke do Šapjana.
Pružna dionica od Škrljeva do Šapjana urasla je u tkivo grada Rijeke i predstavlja potencijal koji
se može povoljno iskoristiti za brz i učinkovit prijevoz ljudi na području grada i njegove okolice
(gradski i prigradski promet). Da bi se to ostvarilo, potrebno je izgraditi spomenuti drugi kolosijek
na relaciji od Škrljeva do Šapjana. Ta izgradnja uklapa se i u buduće faze izgradnje čvora Rijeka
koje su vezane uz izgradnju nove nizinske pruge od Zagreba do Rijeke i nove željezničke pruge
od Rijeke prema Istri. Potreba za izgradnjom drugog kolosijeka uz postojeću prugu od Škrljeva do
Šapjana naglašena je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je izrađen idejni projekt
modernizacije i nadogradnje željezničkog čvora Rijeka. Terminali Luke Rijeka u to vrijeme radili
su punim kapacitetom, tako da je razina prometa dosegla kapacitet jednokolosiječnih pruga u
čvoru Rijeka i na priključnim prugama čvora. U to vrijeme javljaju se i ideje u uvođenju u funkciju
gradskog i prigradskog željezničkog prometa. Međutim, nedovoljni pružni kapaciteti, nepostojanje
mreže stajališta u čvoru i nedostatni kapaciteti u kolodvorima (nedostatak perona), te nedovoljan
broj i struktura vlakova nisu omogućivali njegovu uspostavu.
Današnje šire područje željezničkog čvora Rijeka proteže se od kolodvora Škrljevo i Bakar na
istoku do kolodvora Šapjane na zapadu. Područje samog grada Rijeke nešto je uže i proteže se
od Škrljeva do Opatije.
Slika 2: Današnji riječki željeznički čvor i područje grada Rijeke Izvor: autori
Predmet ove studije je istraživanje okvirnih mogućnosti izgradnje drugog kolosijeka na pružnoj
dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane, rekonstrukcije postojećih željezničkih kolodvora i stajališta na
predmetnoj dionici i izgradnje novih željezničkih stajališta u funkciji prigradskog prometa.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
1.2. OSNOVNI PODACI O POSTOJEĆOJ ŽELJEZNIČKOJ INFRASTRUKTURI
Pod dionica Škrljevo – Rijeka dio je željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M202
Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka, a pod dionica Rijeka – Šapjane je dio željezničke pruge od
značaja za međunarodni promet M203 Rijeka – Šapjane – Državna granica – (Ilirska Bistrica).
Studija obuhvaća područje od ulaza u kolodvor Škrljevo ispred tunela Baudine u km 639+757 do
izlaza iz kolodvora Šapjane (u km 28+480). Ukupna duljina pružne dionice Škrljevo – Rijeka –
Šapjane je 41,9 km. Točka promjene stacioniranja je kilometarski položaj kolodvorske prijamne
zgrade u Rijeci, koja predstavlja kraj željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka i
ujedno početak željezničke pruge M203 Rijeka – Šapjane – Državna granica – (Ilirska Bistrica).
Kilometarski položaj točke promjene stacioniranja iznosi km 653+221 = km 55+386. Od Škrljeva
do Rijeke kilometarski položaji se povećavaju, a od Rijeke do Šapjana se smanjuju.
U kolodvoru Škrljevo od željezničke pruge M202 Zagreb Gk – Karlovac – Rijeka odvaja se
željeznička pruga M602 Škrljevo – Bakar i kolosijek Škrljevo – Kukuljanovo u funkciji poslovne
zone Kukuljanovo. U kolodvoru Sušak-Pećine odvaja se željeznička pruga M603 Sušak – Rijeka
Brajdica. U kolodvoru Rijeka odvajaju se željeznička pruga L212 Rijeka Brajdica – Rijeka i
industrijski kolosijeci za luku Rijeka i druga industrijska postrojenja povezana s kolodvorom
Rijeka.
Na cijeloj duljini pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane željeznička pruga je
jednokolosiječna, elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV 50 Hz (izmjena sustava
električne vuče dovršena 2012.) i osposobljena za najveću dopuštenu masu vlakova D4 (22,5 t/o
i 8 t/m). Zaustavni put na cijeloj pružnoj dionici je 1.000 m.
Pod dionica Škrljevo – Rijeka obnovljena je novim gradivom (tračnice 60E1, elastični kolosiječni
pribor, bukovi impregnirani pragovi, zastor od tučenca) 2006. i osposobljena za dopuštenu
infrastrukturnu brzinu 70 km/h (Škrljevo – Sušak-Pećine) odnosno 80 km/h (Sušak-Pećine –
Rijeka). Sustav osiguranja na dijelu pod dionice Škrljevo – Sušak-Pećine je međukolodvorska
ovisnost, dok na preostalom dijelu pod dionice na otvorenoj pruzi nema signalno-sigurnosnih
uređaja. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku. U funkciji je radio-dispečerski
telekomunikacijski sustav.
Pod dionica Rijeka – Šapjane danas je prilično dotrajala. Dijelovi pod dionice obnavljani su u
različito vrijeme, u razdoblju između 1968. i 1982., a nakon toga obavljani su sanacijski radovi u
sklopu održavanja. Ugrađena je zastarjela konstrukcija pružnog gornjeg ustroja (tračnice 49E1,
kruti kolosiječni pribor, bukovi impregnirani pragovi, zastor od tučenca). Zbog dotrajalosti,
dopuštena infrastrukturna brzina smanjena je s 80 km/h na 50 km/h. Na otvorenoj pruzi nema
signalno- sigurnosnih uređaja. Promet vlakova odvija se u kolodvorskom razmaku. Na ovoj pod
dionici u funkciji je radio-dispečerski telekomunikacijski sustav.
Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se kolodvori Škrljevo, Sušak- Pećine,
Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane, a postojeća stajališta su Krnjevo, Rukavac, Jušići,
Permani (na pod dionici Rijeka – Šapjane). Stajalište Brgud je ukinuto tijekom izrade ove studije.
Kolodvori Škrljevo i Sušak-Pećine osigurani su relejnim signalno- sigurnosnim uređajima. Između
kolosijeka u kolodvorima izvedene su uređene površine za pristup putnika.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 1. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Kolodvor Rijeka je jedinstveni kolodvor koji se sastoji iz dva funkcionalna dijela, putničkog i
teretnog, a osim toga tu je i dio kolodvora namijenjen za održavanje željezničkih vozila. U
kolodvoru je ugrađen elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj. U putničkom dijelu kolodvora
nalaze se niski peroni, s kojih su na temelju inspekcijskog rješenja uklonjene nadstrešnice.
Kolodvor Opatija-Matulji osiguran je pojednostavljenim relejnim signalno-sigurnosnim uređajima,
a kolodvori Jurdani i Šapjane mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem. Zbog stanja signalno-
sigurnosnih uređaja, dopuštena infrastrukturna brzina u kolodvorima Opatija-Matulji i Šapjane
ograničena je na 40 km/h. Između kolosijeka u kolodvorima izvedene su uređene površine za
pristup putnika.
Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane nalaze se tri tunela: tunel Baudine (na ulazu u
kolodvor Škrljevo duljine 162 m), tunel Kalvarija (između kolodvora Sušak-Pećine i Rijeka duljine
452 m) i tunel Rukavac (između kolodvora Opatija-Matulji i Jurdani duljine 312 m). Na pod dionici
Škrljevo – Rijeka nalazi se 2 mosta preko Rječine, 9 nadvožnjaka i 4 podvožnjaka, 5 pothodnika,
1 nathodnik te galerija Zagrad kao i jedan željeznički vijadukt preko Kumičićeve ulice na području
grada Rijeke. Objekti su različitih duljina (od 9 m do 173 m), s veličinom otvora manjom od 20 m,
osim mostova preko Rječine (26 m i 36 m). Na pod dionici Rijeka – Šapjane nalazi se 10
nadvožnjaka i 12 podvožnjaka, 8 nathodnika, te 1 pothodnik. Objekti su različitih duljina (od 8 m
do 77 m), a najveći otvor podvožnjaka je od 32 m. Na pod dionici Škrljevo – Rijeka nalazi se 1
željezničko-cestovni prijelaz i 7 pješačkih prijelaza preko pruge. 4 pješačka prijelaza preko pruge
nemaju uređaj za osiguravanje prijelaza, već samo mimoilazne ograde. Na pod dionici Rijeka –
Šapjane nalazi se 8 željezničko-cestovnih prijelaza na nerazvrstanim cestama bez uređaja za
osiguravanje prijelaza i jedan prijelaz na lokalnoj cesti s uređajem za osiguravanje prijelaza, kao i
8 pješačkih prijelaza preko pruge s mimoilaznim ogradama.
Provedbom projekta izmjene sustava električne vuče od 2006. do 2012. godine, uspostavljen je
jedinstveni sustav električne vuče na teritoriju Republike Hrvatske. Prijašnja stabilna postrojenja
električne vuče sustava DC 3kV na pružnim dionicama Moravice – Škrljevo – Rijeka, Rijeka –
Šapjane, Škrljevo – Bakar i Sušak-Pećine – Rijeka Brajdica zamijenjena su postrojenjima sustava
AC 25kV, 50 Hz. U kolodvoru Šapjane i dalje će se sučeljavati oba sustava električne vuče.
Tamo se obavlja izmjena električne vuče vlakova koji odlaze preko državne granice u Sloveniju
odnosno vlakova koji dolaze iz Slovenije i nastavljaju put prema Rijeci. U sklopu projekta izmjene
sustava električne vuče, na području pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane izgrađene su
nove elektrovučne podstanice Sušak i Matulji.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.1.1. UVOD
Predmet ovog dijela studije je idejno rješenje ugradnje novih elektroničkih signalno-sigurnosnih
uređaja u kolodvorima i na otvorenoj pruzi na dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane.
Prometno-tehnološkim idejnim rješenjem (knjiga T) razmatrane su različite varijante trase pruge i
i teholoških rješenja kolodvora na predmetnoj dionici. Temeljem prometno-tehnološke analize
odabrana je varijanta sa dvokolosiječnom prugom M202 na dionici Škrljevo – Rijeka i M203 na
dionici Rijeka – Jurdani te jednokolosiječnom prugom M203 na dionici Jurdani – Šapjane –
državna granica. U skladu sa varijantom obrađenoj u prometno-tehnološkom idejnom rješenju
odabrana su i tehnološka rješenja kolodvora na predmetnim dionicama.
Idejnim rješenjem signalno-sigurnosnih uređaja ne razmatraju se ostale varijante i tehnološka
rješenja kolodvora, već samo varijanta i tehnološka rješenja utvrđena kao zadovoljavajuća
prometno-tehnološkom studijom.
I.1.2. SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI
Signalno-sigurnosnim uređajima osiguravaju se kolodvori otvorena pruga i željezničko-cestovni
prijelazi u razini, odnosno pješački prijelazi. Uređaji su dio cjelovitog željezničkog sustava i
sastoje se od slijedećih podsustava:
unutarnjeg (logičko-upravljačkog) dijela
vanjskog dijela (izvršni elementi)
uređaj i sklopova za napajanje (napojni uređaj)
spojnih puteva (kabelska mreža)
sučelja prema drugim signalno-sigurnosnim uređajima
U svim predmetnim kolodvorima ove studije ugrađuje se novi elektronički signalno-sigurnosni
uređaj (ESSU) za koji osnovni uvjeti su dani ovim poglavljem.
Na predmetnoj dionici otvorena pruga se osigurava uređajem automatskog pružnog bloka (APB).
Na dijelu dionice (Škrljevo – Jurdani) pruga će biti dvokolosiječna te se stoga ta dionica osigurava
automatskim pružnim blokom za obostrani promet po oba kolosijeka. Na dionici Jurdani –
Šapjane pruga je jednokolosiječna te se ugrađuje uređaj APB-a za jednokolosiječni promet.
I.1.2.1. UNUTARNJI DIO
Novi signalno-sigurnosni uređaji u cjelini moraju omogućiti siguran promet za sve njegove
sudionike zbog čega je zahtjev da funkcionalnosti isporučenog uređaja budu razine integriteta
sigurnosti SIL4 prema normama HRN EN 50128 i HRN EN 50129. Uređaj također mora biti
visoke razine pouzdanosti i raspoloživosti.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Elektronički signalno-sigurnosni uređaj je sigurnosne (eng. failsafe) izvedbe, što znači da bilo
koja pogrešna funkcija djeluje u operacionom pogledu sigurno i uzrokuje prelazak sustava u
stanje koje je poznato kao sigurnije.
Osnovni funkcionalni uvjeti koje uređaj mora ispunjavati su slijedeći:
sigurno, pouzdano i visoko raspoloživo napajanje signalno-sigurnosnih uređaja (sustav
besprekidnog napajanja) iz osnovnih i pričuvnih izvora napajanja električnom energijom
računalna implementacija signalno-sigurnosne logike, konfiguracije uređaja te prikaza i
upravljanja uređajem, sklopovima i elementima
omogućiti prikaz i rukovanje uređajima usklađene sa postojećim ESSU ugrađenim na
prugama HŽ-a i prema usvojenim prometnim procedurama
omogućiti središnje i automatizirano postavljanje, osiguranje i kontrolu voznih putova
ostvariti pouzdan, siguran i zaštićen prijenos informacija između dijelova podsustava sa
potrebnim redundantim petljama za ostvarenje višeg stupnja raspoloživosti
omogućiti pouzdan i siguran prijenos informacija između dijelova podsustava o uvjetima
na pruzi sudionicima u prometu (ETCS, INDUSI)
povezati sve signalno-sigurnosne uređaje, dijelove podsustava, sklopove i elemente u
jedinstvenu cjelinu
omogućiti jednostavnu nadogradnju u slučaju promjene topologije ili povezivanja sa
drugim prometno-upravljačkim i signalno sigurnosnim podsustavima bez posebnih sučelja
ili s minimalnim brojem ako su potrebna
ostvariti ispravno djelovanje u slučaju greške, kvara ili ispada unutarnjeg ili vanjskog dijela
uređaja i drugih dijelova podsustava
ostvariti ispravnu zaštitu i djelovanje svih podsustava u pogledu elektromagnetske
kompatibilnosti (utjecaj djelovanja vanjskih električnih, magnetskih i elektromagnetskih
polja), pojave napona opasnih po čovjeka i atmosferskih pražnjenja
ostvariti ispravnu zaštitu i djelovanje svih podsustava u uvjetima električne vuče
primijenjene na predmetnoj dionici
omogućiti jednostavne mjere održavanja provođenje kojih neće ugroziti odvijanje prometa
(modularnost izvedbe)
omogućiti ispravnu i pouzdanu dijagnostiku putem dijagnostičkog sustava za potrebe
preventivnog i korektivnog održavanja
ugradnja kontrolne i upravljačke opreme u adekvatne tehničke prostorije i objekte za
smještaj uređaja prema uvjetima i zahtjevima opreme koja se ugrađuje
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Faze projektiranja, razvoja, proizvodnje, ugradnje i ispitivanja signalno-sigurnosnih uređaja mora
biti sukladna relevantnoj nacionalnoj željezničkoj regulativi te željezničkim propisima i normama.
Kvaliteta i vijek trajanja uređaja i pripadajuće opreme ostvaruje se provođenjem mjera propisanih
CENELEC normama za željezničku primjenu kojima uređaj u svim fazama životnog ciklusa.
I.1.2.2. VANJSKI DIO
SIGNALI I SIGNALNE OZNAKE
Rekonstrukcijom kolodvorâ i izgradnjom drugog kolosijeka na predmetnoj dionici mijenja se
topološka konfiguracija postojeće kolosiječne slike kolodvorâ i povećavaju se prometni
kapaciteti. U skladu s tim se i opseg osiguranja novog ESSU proširuje u odnosu na postojeće
osiguranje kolodvorâ na način da se ugrađuju novi svjetlosni signali i signalne oznake za
ostvarenje prometnih i sigurnosnih zahtjeva.
Ugrađuju se slijedeći svjetlosni signali i dodatni signali:
ulazni signali – u svim kolodvorima
izlazni signali – u svim kolodvorima
prostorni signali – na dionicama koje se osiguravaju uređajem automatskog pružnog
bloka.
zaštitni signali – na dionicama na kojima se nalaze skretnice na otvorenoj pruzi
predsignali glavnih signala – na dionicama koje nisu osigurane uređajem automatskog
pružnog bloka
ponavljači predsignaliziranja – ispred glavnih signala koji nemaju ispunjen uvjet vidljivosti
(u kolodvorima i na otvorenoj pruzi), tj. ovisno o lokalnim prilikama na pruzi i u
kolodvorima
granični kolosiječni signali – na podijeljenim kolosijecima i granicama između različitih
korisnika željezničke infrastrukture
manevarski signali za zaštitu voznog puta – u svim kolodvorima, a ovisno o prometno-
tehnološkim zahtjevima. Dozvoljava se, u uvjetima slabije vidljivosti, ugradnja graničnih
kolosiječnih signala u funkciji manevarskih signala za zaštitu voznog puta
dodatni svjetlosni signali (pokazivači brzine, signal "polazak") – na izlaznim signalima
ovisno o osiguranju kolodvora i usklađenosti sa drugim projektnim rješenjima
ostali svjetlosni signali (skretnički, iskliznički)
Kod svjetlosnih signala na otvorenoj pruzi za koje postoji mogućnost otežanog pristupa, za
potrebe održavanja ugrađuju se zaštitni platoi sa zaštitnim ogradama.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Ugrađuju se slijedeće signalne oznake:
predsignalna opomenica
granica manevarskih vožnji
međik
granica odsjeka
objavnice predsignala
Osnovni kriteriji ugradnje svjetlosnih signala su:
zaustavni put od 1000 metara
put proklizavanja za najveću dozvoljenu brzinu na pruzi
slobodni profil
vidljivost svjetlosnih signala
udaljenost od granice kontroliranih odsjeka
lokacije izoliranih preklopa na elektrificiranoj pruzi
blizina stupova kontaktne mreže
Izgled i uvjeti ugradnje svih svjetlosnih signala, dodatnih signala, ostalih signala i signalnih
oznaka moraju biti sukladni relevantnim internim tehničkim specifikacijama (ITS) HŽ
Infrastrukture. Svi svjetlosni signali se osvjetljavaju signalnim svjetiljkama izvedenim svjetlećim
diodama (LED).
Svi glavni signali će biti opremljeni balizama autostop uređaja (Indusi) te će se dodatno ugrađivati
pružne balize za kontrolu brzine na mjestu ugradnje ovisno o mjesnim uvjetima na pruzi i
kolodvorima, odnosno ovisno o lokacijama ugradnje glavnih signala.
Prijedlozi ugradnje signala dani su u grafičkim prilozima.
SUSTAV ZA DETEKCIJU SLOBODNOSTI KOLOSIJEKA
Sigurnosna i pouzdana kontrola slobodnosti i zauzeća prostornih, kolosiječnih i skretničkih
odsjeka biti će izvedena ugradnjom senzora kotača na granici dvaju susjednih odsjeka i
opremom brojača osovina koji sigurno kontroliraju i javljaju stanje zauzeća/slobodnosti odsjeka
ESSU-u putem senzora kotača.
Unutarnji dio uređaja brojača osovina ugrađuje se u kolodvore ili objekte na otvorenoj pruzi i
povezuju se međusobno te sa vanjskim dijelom ESSU odgovarajućim kabelima.
Sustav brojača osovina mora ispunjavati uvjete normi HRN EN 50128 i HRN EN 50129 za razinu
integriteta sigurnosti SIL4.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 6
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Uvjeti rada brojača osovina moraju biti u skladu s uvjetima rada ostale elektroničke opreme
kolodvorskih SS uređaja prema normi HRN EN 50125-3 i u uvjetima električne vuče primijenjene
na predmetnoj dionici.
SKRETNICE I ISKLIZNICE
Na predmetnoj dionici ugrađuju se skretnice različitih tipova i različitih polumjera zakrivljenosti, a
one u centralnom postavljanju će biti opremljene elektrohidrauličnim trofaznim postavnim
spravama. Dodatno, skretnice polumjera zakrivljenosti R500 i većih će se dodatno opremiti
tipskim kontrolnikom prijevodnicâ.
Skretničke postavne sprave se ugrađuju u odnosu na vrh skretnice, ovisno o tipu i polumjeru
zakrivljenosti ugrađene skretnice.
Skretnički signali se ugrađuju na skretnice koje nisu u tehničkoj zavisnosti sa glavnim signalima.
Za zaštitu vlakovnih vožnji od ugrožavanja na sporedne kolosijeke u kolodvorima se ugrađuju
iskliznice. Iskliznice u centralnom postavljanju se također opremaju elektrohidrauličnim trofaznim
postavnim spravama i dodatno isklizničkim signalima. Ugrađuju se unutar kontroliranog odsjeka.
Skretnice i iskliznice u centralnom postavljanju prikazane su u grafičkim prilozima.
SUSTAV ELEKTRIČNOG GRIJANJA SKRETNICA
Sustav električnog grijanja skretnica i napajanje sustava obrađeno je poglavljem I.3.1.4.
KABELSKA MREŽA I INFRASTRUKTURA
Povezivanje unutarnjeg i vanjskog dijela kolodvorskog uređaja izvodi se na završnom kabelskom
razdjelniku (ZKR) koji se ugrađuje u tehničku prostoriju za smještaj unutarnjeg dijela ESSU.
Za povezivanje vanjskih elemenata koriste se signalni kabeli koji se međuranžiraju preko lokalnih
kabelskih ormara ugrađenih u kolodvorima.
Infrastruktura potrebna za potrebe kabelske mreže izvodi se izgradnjom kabelskih zdenanca,
kabelske kanalizacije i površinskih kabelskih kanalica te izgradnjom prolaza ispod pruge sa
odgovarajućim brojem cijevi.
Infrastruktura za kabelsku mrežu na otvorenoj pruzi, za potrebe uređaja automatskog pružog
bloka i povezivanje opreme ETCS-a, se izvodi ugradnjom kabela u zemljani rov ili površinske
kanalice te prolaze ispod pruge sa odgovarajućim brojem cijevi.
NAPOJNI UREĐAJ
ESSU ima posebne zahtjeve u vezi sigurnog i pouzdanog napajanja električnom energijom te je
isti u sustavu besprekidnog napajanja. Za potrebe napajanja ESSU el. energijom u kolodvore se
ugrađuje napojni uređaj.
Osim vanjskih i unutarnjih signalno-sigurnosnih uređaja, napojnim se uređajem napajaju:
pružni uređaji na obje strane kolodvora (osim kod graničnih kolodvora dionice)
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 7
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
uređaji za zaštitu od provale i uređaji za zaštitu od požara
telekomunikacijski uređaji i informatički uređaji
rasvjeta tehničkih i drugih prostorija
klima-uređaji
utičnice
rasvjeta vanjskih ormara
Osnovni izvor napajanja ESSU je iz javne distributivne mreže naponom 3x230/400V, 50Hz, a za
pričuvni izvor se predviđaju dizel-agregati čiji smještaj zgradama je obrađen knjigama A.1. i A.2.
U kolodvoru Sušak-Pećine novi dizel-agregat se ugrađuje na lokaciju postojećeg dizel-agregata.
Također, u kolodvorima se predviđa mogućnost povezivanja pokretnog dizel-električnog
agregata. Kao pričuvno napajanje dozvoljava se napajanje iz kontaktne mreže u slučaju da se,
zbog naknadnih posebnih uvjeta, utvrdi da ugradnja dizel-agregata u pojedinom kolodvoru nije
tehničko-eksploatacijski pogodno rješenje.
Za pomoćno napajanje koriste se neisparavajuće, oklopljene i bezodržavajuće akumulatorske
baterije.
Napojni uređaj također mora osigurati napajanje svih pružnih ss-uređaja u međukolodvorskim
razmacima preko pružnog napojnog kabela.
Napajanje pružnih signalno-sigurnosnih uređaja mora imati zaštitu od preopterećenja, kratkoga
spoja i dozemnoga spoja kabela.
Napojni uređaj se ugrađuje u prostoriju za smještaj ESSU u svim kolodvorima na predmetnoj
dionici.
ZAŠTITA I UZEMLJENJE
Elektronički signalno-sigurnosni uređaj mora biti "slobodan od zemlje" jer samo tako garantira da
jedan dozemni spoj ne može dovesti do stanja ugrožavanja sigurnosti prometa.
Sastavni dio napojnog uređaja je uređaj za stalnu kontrolu dozemnog spoja koji se ugrađuje
nakon izolacionog transformatora. Zaštitno uzemljenje provodi se kao mjera zaštite od
previsokog dodirnog napona na vanjskim elementima osiguranja. Svu vodljivi dijelovi pod
naponom moraju biti zaštitu od slučajnog dodira.
ESSU mora adekvatno biti zaštićen od izvora stranih električnih, magnetskih i elektromagnetskih
polja uzrokovanih atmosferskim pražnjenjima, utjecajem elektroenergetskih vodova i opreme te
utjecajem komunikacijskih i radio-komunikacijskih uređaja.
OBJEKTI I PROSTORIJE ZA SMJEŠTAJ UREĐAJA
Unutarnji elementi signalno-sigurnosnog uređaja će se smjestiti u namjenski predviđeni prostor.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 8
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Uz unutarnje elemente novog elektroničkog ss-uređaja, u ss-prostoriju će se ugraditi i oprema za
APB i ETCS, napojni uređaj, akumulatorske baterije te dvostrani kabelski razdjelnik. Također u
ss-prostoriji je potrebno predvidjeti ugradnju računala za povezivanje sa dijagnostičkim sustavom.
Prostorije za smještaj uređaja obrađene su u knjizi A.1. i A.2., poglavlje 2.
Upravljački dio ESSU (upravljačko računalo) će se ugraditi u prostoriji prometnika vlakova.
Na otvorenoj pruzi uređaji i sklopovi se ugrađuju u montažne kućice dimenzija 2,40x2,40m.
Namjena kućice je isključivo za smještaj unutarnje opreme uređaja APB-a ili ŽCP-a (udaljenih
kontrolno-upravljačkih elemenata i sklopova signalno-sigurnosnih uređaja, opreme za napajanje,
akumulatorskih baterija i telekomunikacijska oprema – telefonski ormarić).
Sve prostorije i objekte u koje se uređaj smješta treba izvesti tako da je otežana provala
(protuprovalna vrata, prozori sa rešetkama i sl.) i neovlašten ulazak te sa sustavom protuprovalne
dojave i sustavom za dojavu požara.
Također sve prostorije i objekti za smještaj uređaja moraju biti adekvatno hlađeni i ventilirani u
skladu s uvjetima za elektroničku opremu (klimatski razred T1 prema 50125-3) sa automatskom
aktivacijom ovisno o lokalnim uvjetima u prostorijama.
EUROPSKI SUSTAV UPRAVLJANJA I NADZORA VLAKOVA - ETCS
U okviru rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka ugrađuje se ETCS sustav razine
1 na predmetnoj dionici i u kolodvorima. Time će čitava dionica se povezati u jednu
interoperabilnu cjelinu.
Granica područja primjene sustava ETCS-a će biti ulazni signali kolodvora Škrljevo iz smjera
Zagreba (zbog predviđene pokrivenost ETCS-om do kolodvora Ogulin) te izlazni signali
kolodvora Šapjane za smjer prema Rijeci (budući da pruga prema državnoj granici neće biti
opremljena ETCS-om).
ETCS sustav primjenit će se na svim kolodvorskim signalima (koji sudjeluju u vlakovnim
vožnjama) te na svim signalima automatskog pružnog bloka na dionici s infill funkcijom (infill
balize ili infill petlje).
Vanjski elementi ETCS sustava su:
euro balize
infill elementi (balize ili petlje)
sučelje C – komunikacijska veza euro-balize i pružne elektroničke jedinice LEU
pružne elektroničke jedinice (LEU)
Dodatno se određuje i:
spojni putovi za prijenos informacija do transparentnih eurobaliza
spojni put od izvora energije u kućici APB-a do ormarića LEU-a
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 9
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Preuzimanje informacije od pružbnih i kolodvorskih ESSU mora biti izvedeno na siguran način.
Konceptualno postoje dva načina za prikupljanje informacije od strane elektroničke jedinice:
Decentralizirano - preuzimanjem informacije o pokazivanju signala izravno iz strujnog
kruga žarulje i interpretacijom pojma
Centralizirano - preuzimanjem informacije o postavljenom putu vožnje iz kolodvorskog
ESSU
U kolodvorima će se primijeniti centralizirano rješenje a na otvorenoj pruzi decentralizirano.
Svi tehnički detalji koji se tiču mjesta i načina ugradnje eurobaliza određeni su tehničkim
propisima, a isporučitelj opreme ih se mora u potpunosti pridržavati jer se jedino na taj način
jedino može osigurati interoperabilnost.
I.1.3. ZAHVATI NA KOLODVORIMA I OTVORENOJ PRUZI
Nakon ugradnje ESSU, a prije izgradnje operativno upravljačkog centra, predviđeno je da
kolodvori Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani postanu nezaposjednuti te će se kolodvorima
upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna
Hrvatska. Postojeći uređaji u kolodvorima moraju biti u funkciji za vrijeme izvođenja radova, a
nakon ugradnje i puštanja u pogon novih uređaja postojeća oprema se demontira i zbrinjava.
Nakon ugradnje ESSU i implementacije pruga u Operativno upravljački centar Zapadna Hrvatska
kolodvori Škrljevo, Rijeka i Šapjane će i dalje biti trajno zaposjednuti obzirom na intenzivan rad u
teretnom prometu, odnosno zbog funkcije pograničnog kolodvora.
Postojeća osiguranja svih kolodvora prikazana su na prometno-tehnološkim shemama
predmetnih kolodvora (knjiga T).
I.1.3.1.KOLODVOR ŠRKLJEVO
POSTOJEĆE STANJE
Kolodvor Škrljevo osiguran je relejnim signalno-sigurnosnim uređajem (RSSU) Lorenz SpDrL-30.
Kolodvor je opremljen svjetlosnim glavnim signalima i manevarskim signalima za zaštitu voznog
puta. Ulazni signali i izlazni signali su dvoznačni. Ulazni signali predsignalizirani su samostalnim
predsignalima (iz smjera Rijeka, Bakra i Kukuljanova). Ulazni signal C (iz smjera Bakar)
opremljen je dodatno i ponavljačem predsignaliziranja.
OPIS ZAHVATA
Zbog novih prometno-tehnoloških zahtjeva i dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja
kolosiječna topologija proširuje se opseg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-
sigurnosnog uređaja (ESSU) u odnosu na postojeći relejni signalno-sigurnosni uređaj.
Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i nakon uključenja u sustav
daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i
korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 10
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama, iskliznicama i
novim signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.
Uređaj se smješta u novu zgradu za smještaj uređaja. Minimalna površine prostorije za smještaj
SS uređaja jest 50m2.
Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU proširuje se:
ugradnjom potrebnog broja glavnih signala te graničnih kolosiječnih signala na prijemno-
otpremnim kolosijecima za prijem i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne
pruge
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-
otpremnim i ostalim kolosijecima
za osiguranje i kontrolu prometa svi kolosijeci i skretnice u rekonstruiranom kolodvoru će
biti uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU
ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za skretnice i iskliznice koje će u
rekonstruiranom kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog
ESSU
izgradnjom nove kabelske mreže i infrastrukture za povezivanje vanjske opreme signalno-
sigurnosnog uređaja sa unutarnjim logičko-upravljačkim dijelom
osiguranje pruge na dionicama koji nisu predmet rekonstrukcije u novom ESSU se
implementira na način kako je izvedeno u postojećem RSSU (ulazni signal sa
samostalnim predsignalom) i izgradnjom sučelja sa kolodvorima Šoići i Bakar (osigurani
uređajima Siemens SpDrS-64 i Lorenz SpDrL-30) kako bi se ostvarilo vođenje prometa u
režimu međukolodvorske ovisnosti na dionici Bakar – Šoići – Škrljevo. Komunikacija
između kolodvora ostvariti će se putem postojećih položenih svjetlovodnih kabela.
Industrijski kolosijek "Kukuljanovo" će biti osiguran graničnim kolosiječnim signalom te će
biti dozvoljene samo manevarske vožnje.
I.1.3.2. KOLODVOR SUŠAK–PEĆINE
POSTOJEĆE STANJE
Kolodvor Sušak-Pećine osiguran je relejnim signalno-sigurnosnim uređajem (RSSU) Lorenz
SpDrL-30. Kolodvor je opremljen svjetlosnim glavnim signalima i manevarskim signalima za
zaštitu voznog puta. Ulazni i izlazni signali su dvoznačni. Ulazni signali predsignalizirani su
samostalnim predsignalima. Ulazni signal C (iz smjera Brajdice) opremljen je dodatno i
ponavljačem predsignaliziranja.
Zaštitni signali F i G sa pripadajućim predsignalima, za osiguranje odvojne skretnice prema
industrijskom kolosijeku "Istravino" više nisu u funkciji unutar postojećeg RSSU jer je ovojna
skretnica demontirana.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 11
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
OPIS ZAHVATA
Zbog novih prometno-tehnoloških zahtjeva i dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja
kolosiječna topologija proširuje se opseg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-
sigurnosnog uređaja (ESSU) u odnosu na postojeći relejni signalno-sigurnosni uređaj.
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU u kolodvoru se ugrađuje ESSU
čiji će logički dio biti implentiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-
station interlocking). Kontrolno-upravljački dio za upravljanje vanjskom opremom će biti ugrađen
u kolodvoru Sušak-Pećine te će se veza između ove cjeline i novog cjelovitog ESSU kolodvora
Rijeka ostvariti putem svjetlovodnog kabela. Prometom u kolodvoru će se upravljati iz kolodvora
Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska i uključenja kolodvora u
centar.
Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama i novim
signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.
Uređaj se smješta u novu zgradu za smještaj uređaja. Minimalna površine prostorije za smještaj
SS uređaja jest 25m2.
Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU prometa proširuje se:
ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima za prijem
i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne pruge
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-
otpremnim i ostalim kolosijecima
za osiguranje i kontrolu prometa svi kolosijeci i skretnice u rekonstruiranom kolodvoru će
biti uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU
ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za skretnice koje će u rekonstruiranom
kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog ESSU
izgradnjom nove kabelske mreže i infrastrukture za povezivanje vanjske opreme signalno-
sigurnosnog uređaja sa unutarnjim logičko-upravljačkim dijelom
osiguranje pruge na dionicama koji nisu predmet rekonstrukcije (Brajdica) u novom ESSU
se implementira na način kako je izvedeno u postojećem RSSU (ulazni signal sa
samostalnim predsignalom). Signalno-sigurnosni uređaj u kolodvoru Brajdica je dotrajao i
nije u funkciji. Ovim studijskim rješenjem se predviđa kontrola pružnog odsjeka prema
kolodvoru Brajdica iz kolodvora Sušak-Pećine. Nakon izgradnje uređaja u kolodvoru
Brajdica u kolodvoru Sušak-Pećine potrebno je izgraditi sučelje kako bi se ostvarilo
vođenje prometa u režimu međukolodvorske ovisnosti. Komunikacija između ovih uređaja
će se implementirati putem postojećeg položenog svjetlovodnog kabela.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 12
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.1.3.3. KOLODVOR RIJEKA
POSTOJEĆE STANJE
Kolodvor Rijeka osiguran je elektromehaničkim signalno-sigurnosnim blok-uređajem sa
svjetlosnim signalima, predsignalima, grupnim izlaznim signalima i područnim manevarskim
signalima. Skretnice se postavljaju na licu mjesta i nisu o ovisnosti sa glavnim signalima.
Kolodvor se sastoji od putničkog i teretnog dijela.
OPIS ZAHVATA
Zbog ograničenog postojećeg opsega osiguranja, novih prometno-tehnoloških zahtjeva i
dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja kolosiječna topologija proširuje se opseg
postojećeg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (ESSU) u
odnosu na postojeći elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj.
Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut u prijelaznoj fazi nakon ugradnje ESSU i uključenja u
sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim
dijelom i korisničkim sučeljem za upravljanje uređajem - MMI. U novom ESSU će također biti
implementiran tzv. multistation interlocking na način da će logički (postavno-zabravni) dio
kolodvora Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani biti implementiran i konfiguriran unutar
cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka te samim time i upravljan putem MMI-a kolodvora Rijeka. Veza
sa ovim kolodvorima (tj. kontrolno-upravljačkim dijelom ugrađenim u tim kolodvorima) će se
ostvariti putem svjetlovodnog kabela.
Do implementacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska iz kolodvora Rijeka će se
daljinski upravljati kolodvorima Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani (u okviru opisanog
multistation interlockinga) koji ostaju nezaposjednuti nakon ugradnje novog ESSU. Nakon
implementacije, svi će kolodvori biti uključeni u centar daljinskog upravljanja. Uređaj se smješta u
prostoriju u prizemlju nove zgrade Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska. Minimalna
površine prostorije za smještaj SS uređaja jest 95m2.
Obzirom da se kolodvor sastoji od putničkog i teretnog dijela, novi ESSU mora oba dijela
kolodvora u uključiti u jedinstvenu cjelinu. Idejno rješenje osiguranja kontejnerskog terminala
Zagrebačka obala i teretnog dijela kolodvora Rijeka riješeno je posebnom studijom (ŽPD d.d.
TB4300) i obuhvaćeno ovim idejnim rješenjem.
Zahvatom na putničkom dijelu kolodvora su obuhvaćeni svi prijemno-otpremni kolosijeci i
pripadajuće skretnice, manipulativni kolosijek sa pripadajućom odvojnom skretnicom (Pošta) te
dva garažna kolosijeka i pripadajuća skretnice 12 sa koje se odvajaju.
Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU prometa proširuje se:
ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima za prijem
i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne pruge
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-
otpremnim i ostalim kolosijecima te u području srednjih skretnica u putničkom dijelu
kolodvora
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 13
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ugradnjom potrebnog broja graničnih kolosiječnih signala i iskliznica na granicama
tehnološkim procesom rada odvojenih cjelina ("Marina", "Elektrodepo" i sl.) u putničkom
dijelu kolodvora
za osiguranje i kontrolu prometa svi prijemno-otpremni kolosijeci, manipulativni kolosijek
(Pošta) i garažni kolosijeci te skretnice u rekonstruiranom putničkom kolodvoru će biti
uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU. U teretnom dijelu
kolodvora u sustav kontrole će biti uključeni svi prijemno-otpremni kolosijeci i ostali
kolosijeci (ranžirni, zaobilazni i garažni) sa pripadajućim skretnicama. Novi će uređaj
omogućiti postavljanje prolaznih vožnji kroz putnički u teretni dio kolodvora (preko signala
D3, D4, D5 i D6) do "ciljne" grupe graničnih kolosiječnih signala. "Ciljni" granični
kolosiječni signali neće istovremeno moći biti startni signali manevarskih vožnji i ciljni
signali vlakovnih.
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala, graničnih kolosiječnih signala i iskliznica
u teretnom dijelu kolodvora. Granični kolosiječni signali se ugrađuju na prijemno-otpremne
kolosijeke teretnog dijela te na mjestima razgraničenja sa drugim korisnicima željezničke
infrastrukture. Na ranžirnim, zaobilaznim i garažnim kolosijecima se ugrađuju manevarski
signali. Uređaj će omogućiti tzv. "duge izlaze" sa startne grupe graničnih kolosiječnih
signala u teretnom dijelu kolodvora.
za prijem manevarskih sastava iz područja drugih korisnika u teretni dio kolodvora
implementirati u novi ESSU sustav privole sa lokalnim dispečerom drugog korisnika
izgradnjom nove kabelske mreže i infrastrukture za povezivanje vanjske opreme signalno-
sigurnosnog uređaja sa unutarnjim logičko-upravljačkim dijelom
implementacijom i konfiguracijom kolodvora Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani unutar
logičkog (postavno-zabravnog) dijela cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka
I.1.3.4. KOLODVOR OPATIJA–MATULJI
POSTOJEĆE STANJE
Kolodvor Opatija-Matulji osiguran je elektromehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem sa
pouzdano zaključanim skretnicama u zavisnosti sa ulaznim i izlaznim signalima. Kolodvor je
opremljen svjetlosnim glavnim signalima. Ulazni signali su dvoznačni, a izlazni jednoznačni.
Ulazni signali predsignalizirani su samostalnim predsignalima.
OPIS ZAHVATA
Zbog ograničenog postojećeg opsega osiguranja, novih prometno-tehnoloških zahtjeva i
dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja kolosiječna topologija proširuje se opseg
postojećeg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (ESSU) u
odnosu na postojeći elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj.
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU u kolodvoru se ugrađuje ESSU
čiji će logički dio biti implentiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-
station interlocking). Kontrolno-upravljački dio za upravljanje vanjskom opremom će biti ugrađen
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 14
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
u kolodvoru Opatija-Matulji te će se veza između ove cjeline i novog cjelovitog ESSU kolodvora
Rijeka ostvariti putem svjetlovodnog kabela. Prometom u kolodvoru će se upravljati iz kolodvora
Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska i uključenja kolodvora u
centar.
Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama, iskliznicama i
novim signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.
Uređaj se smješta u postojeći kolodvorsku zgradu. Minimalna površine prostorije za smještaj SS
uređaja jest 30m2.
Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU proširuje se:
ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima za prijem
i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne pruge
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-
otpremnim i ostalim kolosijecima te u području srednjih skretnica
za osiguranje i kontrolu prometa svi kolosijeci i skretnice u rekonstruiranom kolodvoru će
biti uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU
ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za sve skretnice i iskliznice koje će u
rekonstruiranom kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog
ESSU
izgradnjom nove kabelske mreže i infrastrukture za povezivanje vanjske opreme signalno-
sigurnosnog uređaja sa unutarnjim logičko-upravljačkim dijelom
I.1.3.5. KOLODVOR JURDANI
POSTOJEĆE STANJE
Kolodvor Jurdani osiguran je mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem sa pouzdano
zaključanim skretnicama koje su u ovisnosti sa glavnim signalima. Ulazni signali su likovni
jednoznačni. Ulazni signali i predsignali postavljaju se putem postavnih poluga koje se nalaze na
blok uređaju u prometnom uredu. Uz ulazne signale i predsignale su ugrađene balize autostop
uređaja.
OPIS ZAHVATA
Zbog ograničenog postojećeg opsega osiguranja, novih prometno-tehnoloških zahtjeva i
dogradnje drugog kolosijeka kojom se mijenja kolosiječna topologija proširuje se opseg
postojećeg osiguranja u okviru novog elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (ESSU) u
odnosu na postojeći elektromehanički signalno-sigurnosni uređaj.
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU u kolodvoru se ugrađuje ESSU
čiji će logički dio biti implentiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-
station interlocking). Kontrolno-upravljački dio za upravljanje vanjskom opremom će biti ugrađen
u kolodvoru Jurdani te će se veza između ove cjeline i novog cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 15
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ostvariti putem svjetlovodnog kabela. Prometom u kolodvoru će se upravljati iz kolodvora Rijeka
do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska i uključenja kolodvora u centar.
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU u kolodvoru se ugrađuje ESSU
sa logičko-upravljačkim dijelom, dok će se prometom u kolodvoru upravljati daljinski iz kolodvora
Rijeka do realizacije Operativno upravljačkog centra Zapadna Hrvatska.
Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama, iskliznicama i
novim signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.
Uređaj se smješta u novu zgradu za smještaj uređaja. Minimalna površine prostorije za smještaj
SS uređaja jest 35m2.
Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU proširuje se:
ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima za prijem
i otpremu vlakova po oba kolosijeka dvokolosiječne pruge za smjer prema Zagrebu,
odnosno za prijem i otpremu vlakova po jednom kolosijeku za smjer prema Šapjanama
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-
otpremnim i ostalim kolosijecima
za osiguranje i kontrolu prometa svi kolosijeci i skretnice u rekonstruiranom kolodvoru će
biti uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU
ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za sve skretnice i iskliznice koje će u
rekonstruiranom kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog
ESSU
izgradnjom nove kabelske mreže i infrastrukture za povezivanje vanjske opreme signalno-
sigurnosnog uređaja sa unutarnjim logičko-upravljačkim dijelom
I.1.3.6. KOLODVOR ŠAPJANE
POSTOJEĆE STANJE
Kolodvor Šapjane osiguran je mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem sa pouzdano
zaključanim skretnicama koje su u ovisnosti sa glavnim signalima. Ulazni signali su likovni
jednoznačni. Ulazni signali i predsignali postavljaju se putem postavnih poluga koje se nalaze na
blok uređaju u prometnom uredu. Uz ulazne signale i predsignale su ugrađene balize autostop
uređaja.
OPIS ZAHVATA
Zbog ograničenog postojećeg opsega osiguranja i novih prometno-tehnoloških zahtjeva mijenja
se kolosiječna topologija te se proširuje opseg postojećeg osiguranja u okviru novog
elektroničkog signalno-sigurnosnog uređaja (ESSU) u odnosu na postojeći mehanički signalno-
sigurnosni uređaj.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 16
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog
upravljanja (pogranični kolodvor), u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim
dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.
Ugradnjom novog uređaja svi kolosiječni kapaciteti sa pripadajućim skretnicama, iskliznicama i
novim signalima se uključuju u osiguranje kolodvora novim elektroničkim uređajem.
Uređaj se smješta u novu zgradu za smještaj uređaja. Minimalna površine prostorije za smještaj
SS uređaja jest 35m2.
Postojeća konfiguracija osiguranja kolodvora se u novom ESSU proširuje se:
ugradnjom potrebnog broja glavnih signala na prijemno-otpremnim kolosijecima
ugradnjom potrebnog broja manevarskih signala uz glavne signale na prijemno-
otpremnim i ostalim kolosijecima
za osiguranje i kontrolu prometa svi kolosijeci i skretnice u rekonstruiranom kolodvoru će
biti uključeni u sustav kontrole slobodnosti odsjeka u sklopu novog ESSU
ugradnjom potrebnog broja postavnih sprava za sve skretnice i iskliznice koje će u
rekonstruiranom kolodvoru biti uključene u sustav centralnog postavljanja putem novog
ESSU
I.1.3.7. OSIGURANJE OTVORENE PRUGE
POSTOJEĆE STANJE
Između kolodvora Škrljevo i Sušak-Pećine te Sušak-Pećine – Rijeka trenutno je u funkciji uređaj
međukolodvorske ovisnosti, a u tijeku je izvedba projekta ugradnje uređaja automatskog-pružnog
bloka na dionici Moravice – Sušak-Pećine. Postojeći uređaji APB-a će biti u funkciji za vrijeme
izvođenja radova, a nakon ugradnje i puštanja u pogon novih uređaja postojeća oprema se
demontira i zbrinjava. U grafičkim prilozima prikazano je postojeće i projektirano stanje rasporeda
blokovnih mjesta samo za dionicu Sušak-Pećine – Škrljevo, obzirom da dionice Rijeka – Opatija-
Matulji, Opatija-Matulji – Jurdani i Jurdani – Šapjane nisu osigurane signalno-sigurnosnim
uređajem.
Na cijeloj dionici svi željezničko-cestovni prijelazi se deniveliraju te nema potrebe za ugradnjom
uređaja za osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza.
NOVO STANJE
Unutarnju opremu čine napojni, kontrolni i upravljački elementi koji se ugrađuju u objekte na
otvorenoj pruzi čije određivanje lokacija je predmet narednih faza izrade projektne dokumentacije.
Osnovni kriterij za odabir lokacije jest duljina zaustavnog puta na dionici od 1000 metara.
Vanjski elementi uređaja APB-a čine prostorni signali, ponavljači predsignaliziranja i uređaji za
kontrolu zauzetosti blokovnih odsjeka.
Kontrola i upravljanje pružnih elemenata uređaja APB-a (prostorni signali, ponavljači
predsignaliziranja i brojači osovina) se ostvaruje postavno-zabravnom strukturom kolodvorskih
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 17
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ESSU. Pružni dio uređaja APB-a je sa sa cjelovitim kolodvorskim ESSU (Škrljevo, Rijeka,
Šapjane) povezan svjetlovodnim kabelom u redundantnoj strukturi, preko odgovarajućih
kontrolera i ulazno-izlaznih jedinica.
Napajanje opreme u blokovnim kućicama je dvostrano, putem pružnog napojnog kabela. Pružni
napojni kabel mora biti dimenzioniran za primijenjeni napon uz uvjet najvećeg dozvoljenog pada
napona na krajnjem potrošaču.
U slučaju ispada napajanja sa jedne strane, napajanje se prespaja na drugu stranu (drugi
kolodvor). Prespajanje se izvodi automatski sa upravljanjem i nadzorom prespajanja u nadležnoj
dionici te javljanjem u centar središnjeg upravljanja prometom. Za rad pružnog dijela uređaja
APB-a mora biti osigurana autonomija za 8-satni rad. Autonomija se ostvaruje akumulatorskim
baterijama koje se ugrađuju u kućice. Zahtjevi i ugradnja akumulatorskih baterija moraju biti
sukladni HRN EN 50272.
Svjetlovodnim kabelom se također ostvaruje komunikacija i prijenos informacija između cjelovitih
kolodvorskih uređaja.
Novi kolodvorski signalno-sigurnosni uređaji koji će se ugraditi u kolodvore sa novim uređajem
APB-a će činiti integriranu, odnosno jedinstvenu cjelinu čije funkcije moraju biti razine integriteta
sigurnosti SIL4, prema normama EN 50126, EN50128 i EN 50129. Područja osiguranja, odnosno
obuhvata uređaja APB-u unutar kolodvorskog ESSU je također predmet daljnje razrade ove
dokumentacije u budućim fazama.
Potrebna upravljačka oprema se može ugraditi i u pogonske prostorije kolodvora u koje se
ugrađuju novi kolodvorski ss-uređaji.
U slučaju ispada jedne od veza (npr. između blokovnih mjesta), mora biti osiguran normalni rad
cijelog uređaja APB-a, uz javljanje kvara u nadležno mjesto. Ispad jednog od čvorova (oprema u
jednoj APB kućici), ne smije narušiti radi rad ostatka uređaja APB-a (opreme u blokovnim
kućicama) i ugroziti sigurnost.
Na monitoru radne stanice prometnika mora biti ispravno prikazana vanjska oprema uređaja
APB-a na predmetnoj dionici i njihovo stanje (prostorni signali, vožnja, zabranjena vožnja,
zauzeće/slobodnost odsjeka, brojačka mjesta, smetnje i kvarovi na dijelovima uređaja APB-a).
Prema kriteriju zaustavnog puta od 1000 metara za predmetnu dionicu je predvidiv slijedeći broj
blokovnih mjesta:
Škrljevo – Sušak-Pećine: dvokolosiječni obostrani APB - pet blokovnih mjesta; šest
prostornih odsjeka
Sušak-Pećine – Rijeka: nema blokovnog mjesta (tzv. blok bez signala): jedan prostorni
odsjek. Obzirom na ovakovo rješenje izlazni signali E kolodvora Sušak-Pećine te izlazni
signali C kolodvora Rijeka biti će ujedno i predsignali ulaznih signala A (Rijeka), odnosno
B (Sušak-Pećine)
Rijeka – Opatija-Matulji: dvokolosiječni obostrani APB - pet blokovnih mjesta; šest
prostornih odsjeka
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 18
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Opatija-Matulji – Jurdani: dvokolosiječni obostrani APB - dva blokovna mjesta; tri
prostorna odsjeka
Jurdani – Šapjane: jednokolosiječni APB - sedam blokovnih mjesta; osam prostornih
odsjeka
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 19
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.1.4. PROCJENA TROŠKOVA
U procjeni troškova kao osnovna jedinica mjere koriste se glavni signali (ulazni, izlazni, prostorni i
zaštitni), granični kolosiječni signali te skretnice i iskliznice u središnjem postavljanju. Procjenom
su obuhvaćeni svi troškovi: unutarnji i vanjski dijelovi uređaja, kabel i napajanje električnom
energijom, montaža, administrativni troškovi, dokumentacija i slično.
Od objekata za smještaj uređaja, procjenom su obuhvaćeni samo objekti za smještaj opreme
automatskog pružnog bloka.
Sutav ETCS je procijenjen, prema dostupnim podacima i do sada primjenjivanoj praksi, na 20%
cijene ukupne investicije.
PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga
KOLODVOR PROCJENA
Škrljevo 49.848.000,00
Sušak-Pećine 14.880.000,00
Rijeka 90.024.000,00
Opatija-Matulji 16.368.000,00
Jurdani 17.856.000,00
Šapjane 17.856.000,00
KOLODVORI UKUPNO 206.832.000,00
DIONICA
Škrljevo – Sušak-Pećine 15.180.000,00
Sušak-Pećine – Rijeka 0,00
Rijeka – Opatija-Matulji 15.180.000,00
Opatija-Matulji – Jurdani 6.072.000,00
Jurdani – Šapjane 10.836.000,00
DIONICA UKUPNO 47.268.000,00
ETCS (KOLODVORI I DIONICE) 50.820.000,00
REKAPITULACIJA - SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 108.028.800,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 95.889.600,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 66.571.200,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 34.430.400,00
UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 304.920.000,00
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 20
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga
KOLODVOR PROCJENA
Škrljevo 49.848.000,00
Sušak-Pećine 14.880.000,00
Rijeka 90.024.000,00
Opatija-Matulji 16.368.000,00
Jurdani 23.808.000,00
Šapjane 20.832.000,00
KOLODVORI UKUPNO 215.760.000,00
DIONICA
Škrljevo – Sušak-Pećine 15.180.000,00
Sušak-Pećine – Rijeka 0,00
Rijeka – Opatija-Matulji 15.180.000,00
Opatija-Matulji – Jurdani 6.072.000,00
Jurdani – Šapjane 21.252.000,00
DIONICA UKUPNO 57.684.000,00
ETCS (KOLODVORI I DIONICE) 54.688.800,00
REKAPITULACIJA - SIGNALNO-SIGURNOSNI UREĐAJI
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 108.028.800,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 95.889.600,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 73.713.600,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 50.500.800,00
UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 328.132.800,00
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.1. List: 21
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.1.5 GRAFIČKI PRILOZI
1. PREGLEDNI PLAN OSIGURANJA – DIONICA ŠKRLJEVO – RIJEKA
2. PREGLEDNI PLAN OSIGURANJA – DIONICA RIJEKA (isklj.) – ŠAPJANE
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.1 IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.1.1 POSTOJEĆE STANJE
Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane ne postoji sustav daljinskog upravljanja prometom.
Kolodvori Škrljevo i Sušak-Pećine osigurani su relejnim signalno-sigurnosnim uređajem, kolodvori
Rijeka i Opatija-Matulji elektromehaničkim signalno-sigurnosnim blok-uređajem, a kolodvori
Jurdani i Šapjane mehaničkim signalno-sigurnosnim uređajem.
Sustav osiguranja između kolodvora Škrljevo i Sušak-Pećine te između kolodvora Sušak-Pećine i
Rijeka je međukolodvorska ovisnost. Važno je napomenuti da je tijeku izvedba projekta ugradnje
uređaja automatskog pružnog bloka na dionici (Moravice) – Škrljevo – Sušak-Pećine. Na dionici
Škrljevo - Rijeka u funkciji je radio-dispečerski sustav.
Na otvorenoj pruzi na dionici Rijeka – Šapjane nema signalno-sigurnosnih uređaja, a ni radio-
dispečerski sustav nije u funkciji.
Na cijeloj dionici svi željezničko-cestovni prijelazi se deniveliraju, pa, sukladno poglavlju I.1, nema
potrebe za ugradnjom uređaja za osiguravanje ŽCP-a.
Nadzor nad vođenjem i reguliranjem prometa na predmetnoj dionici obavlja dio službe za
izvršenje prometa u prometnoj operativnoj grupi Rijeka.
Koordinaciju rada prometnika obavlja prometni dispečer područne operative koji je nadležan za
komunikaciju sa susjednim područnim operativama, te vertikalno u hijerarhiji s koordinatorom i
šefom područne operative.
Postojeća organizacija vođenja i reguliranja prometa na pruzi na operativnom nivou odvija se
horizontalno, komunikacijom između susjednih kolodvora, bez mogućnosti nadležnog mjesta za
nadzor i provedbu voznog reda u realnom vremenu.
Postojeće stanje organizacije vođenja i reguliranja prometa ne odgovara zahtjevima budućeg
razvoja željezničkog čvora Rijeka, te se u slučaju povećanja intenziteta prometa i kapaciteta
čvora (izgradnjom drugog kolosijeka) mogu očekivati znatni problemi u vođenju i reguliranju
prometa.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.1.2 PRIJEDLOG UNAPRIJEĐENJA
UVOD
Zbog izuzetne prometne važnosti i planiranog budućeg porasta intenziteta prometa (v. 1.
Tehničko obrazloženje), predlaže se uključenje cijele dionice u sustav središnjeg upravljanja
prometom. Preduvjeti za uključivanje u središnje upravljanje prometom su implementirana
rješenja iz poglavlja I.1 i poglavlja I.2.2.
Sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg upravljanja željezničkim prometom (ŽPD d.d.,
prosinac 2011.), za upravljanje ovom dionicom predlaže se koncepcija operativno-upravljačkog
centra Zapadna Hrvatska (OUC Zapadna Hrvatska), koji je, između ostalog, nadležan i za
organizaciju i upravljanje prometom na svom dijelu mreže pruga, a time i predmetne dionice.
OUC Zapadna Hrvatska funkcijski integrira sve podsustave potrebne za efikasno vođenje
prometa visokog intenziteta. Osnovna zadaća sustava središnjeg upravljanja prometom
(telekomande) je omogućiti upravljanje i nadzor nad signalno-sigurnosnim uređajima kolodvora
na području upravljanja. Upravljanje ostalim sustavima također je dio središnjeg upravljanja
prometom (telekomande).
U razdoblju nakon ugradnje ESSU (predmet poglavlja I.1), a prije izgradnje operativno-
upravljačkog centra, kolodvori Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani postat će nezaposjednuti
(knjiga T) te će se njima upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka. Kolodvori Škrljevo, Rijeka i
Šapjane ostat će trajno zaposjednuti i nakon implementacije pružne dionice u OUC.
Kako je definirano Knjigom T i poglavljem I.1 u ovoj knjizi, koncepcija upravljanja kolodvorima
dana je sljedećom tablicom:
KOLODVOR KONCEPCIJA UPRAVLJANJA
ŠKRLJEVO Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.
SUŠAK – PEĆINE
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU, u kolodvoru se ugrađuje ESSU, čiji će logički dio biti implementiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-station interlocking), dok će se prometom u kolodvoru upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka do realizacije OUC Zapadna Hrvatska i uključenja u isti.
RIJEKA
Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI. U novom ESSU će biti implementiran i tzv. multistation interlocking, tako da će logički (postavno-zabravni) dio kolodvora Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani biti implementiran i konfiguriran unutar cjelovitog ESSU kolodvora Rijeka te samim time i upravljan putem njegovog MMI-a. Obzirom da se kolodvor sastoji od putničkog i teretnog dijela, novi ESSU mora oba dijela kolodvora uključiti u jedinstvenu cjelinu.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
OPATIJA – MATULJI
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU, u kolodvoru se ugrađuje ESSU, čiji će logički dio biti implementiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-station interlocking), dok će se prometom u kolodvoru upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka do realizacije OUC Zapadna Hrvatska i uključenja u isti.
JURDANI
Obzirom da kolodvor ostaje nezaposjednut nakon ugradnje ESSU, u kolodvoru se ugrađuje ESSU, čiji će logički dio biti implementiran i konfiguriran unutar novog ESSU kolodvora Rijeka (tzv. multi-station interlocking), dok će se prometom u kolodvoru upravljati daljinski iz kolodvora Rijeka do realizacije OUC Zapadna Hrvatska i uključenja u isti.
ŠAPJANE Obzirom da kolodvor ostaje zaposjednut nakon ugradnje ESSU i uključenja u sustav daljinskog upravljanja, u kolodvoru se ugrađuje cjeloviti ESSU sa logičko-upravljačkim dijelom i korisničkim sučeljem za mjesno upravljanje uređajem - MMI.
OTVORENA PRUGA
Škrljevo – Sušak-Pećine: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska dvokolosiječni obostrani APB - pet blokovnih mjesta šest prostornih odsjeka
Sušak-Pećine – Rijeka: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska i kolodvora Rijeka
nema blokovnog mjesta (blok bez signala) jedan prostorni odsjek
Rijeka – Opatija-Matulji: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska i kolodvora Rijeka dvokolosijecni obostrani APB - pet blokovnih mjesta šest prostornih odsjeka
Opatija-Matulji – Jurdani: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska dvokolosijecni obostrani APB - dva blokovna mjesta tri prostorna odsjeka
Jurdani – Šapjane: nadzor nad dionicom iz OUC Zapadna Hrvatska i kolodvora Rijeka jednokolosijecni APB - sedam blokovnih mjesta osam prostornih odsjeka
Za dionicu Škrljevo – Rijeka - Šapjane predviđa se sljedeća organizacijska struktura sustava
daljinskog upravljanja prometom:
Centar daljinskog upravljanja prometom: OUC Zapadna Hrvatska
Kolodvori upravljani iz OUC Zap. Hrvatska bez mogućnosti mjesnog upravljanja: kolodvor Jurdani,
kolodvor Opatija – Matulji,
kolodvor Sušak-Pećine,
Kolodvori upravljani iz OUC Zapadna Hrvatska s mogućnošću mjesnog upravljanja:
kolodvor Šapjane
kolodvor Rijeka
kolodvor Škrljevo
Grupe komunikacijskih sučelja za nadzor i upravljanje:
centralno sučelje za nadzor i upravljanje sa
kolodvorskim sučeljem za nadzor i upravljanje SS uređajem (stanja i upravljanje)
kolodvorskim sučeljem za nadzor SS uređajem (stanja)
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
kolodvorsko sučelje za nadzor i upravljanje SS uređajem
kolodvorsko sučelje za nadzor SS uređaja
komunikacijski sustav (SDH STM-4 komunikacijska mreža dionice)
Grupe sučelja namijenjene nadzoru i upravljanju povezane su međusobno u redundantne mreže
s glavnim komunikacijskim putovima na centar nadzora i upravljanja prometom. Kao temeljni
prijenosni medij za izgradnju telekomunikacijske okosnice i spajanja na ostale sustave predviđen
je svjetlovodni kabel (predmet poglavlja I.2.2).
Korištenjem mreže za prijenos podataka zasnovane na SDH standardu te mrežnih usmjernika i
preklopnika, osigurana je stabilnost i brzina prijenosa velike količine podataka. Također,
korištenje SDH standarda u redundantnoj strukturi osigurava brzu rekonfiguraciju sustava u
slučaju ispada.
Operativno-upravljački centar je centar s visokim stupnjem automatizacije upravljačkih i
dispečerskih aktivnosti. Sustav je u mogućnosti automatski postavljati putove vožnje, kroz
praćenje kretanja vlakova i usporedbom s voznim redom. Putem aktualnih informacija o
trenutnom položaju vlakova sustav može, usporedbom s važećim voznim redom, detektirati
konflikte. Rješavanje konflikata izvodi se intervencijom prometnika.
Daljnje mogućnosti sustava su:
automatski unos i ažuriranje podataka automatsko izvođenje planiranih pretjecanja i križanja vlakova automatsko dodjeljivanje alternativnih kolosijeka sigurnosna provjera sustava
Sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg upravljanja željezničkim prometom (ŽPD d.d.,
prosinac 2011.), u operativno-upravljačkom centru Zapadna Hrvatska potrebna su 22 izvršna
radnja mjesta te drugo pomoćno osoblje i osoblje općih poslova.
U operativno–upravljačkom centru Zapadna Hrvatska nalaze se sljedeća radna mjesta:
voditelj centra regionalni dispečer tehnolog regionalne prometne operative voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 6
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
SUSTAV UPRAVLJANJA PROMETOM
Komponente centra daljinskog upravljanja
Centar daljinskog nadzora i upravljanja prometom smješten je u objektu OUC Zapadna Hrvatska,
gdje su osigurani pogodni uvjeti za rad osoblja (24-satno dežurstvo) i cjelokupne instalirane
opreme. Objekt ima osigurano napajanje električnom energijom putem UPS-a te rezervni izvor
napajanja putem elektroagregata ili redundantnog izvora napajanja (zasebna grana dalekovoda i
zasebna trafo stanica).
Osnovne komponente opreme centra su sljedeće:
procesna računalna oprema za prihvat, obradu i registraciju podataka, sučelja za upravljanje, lokalna komunikacijska mreža OUC Zapadna Hrvatska, aktivna komunikacijska oprema, baza podataka, komunikacijska sučelja prema SS uređajima telekomunikacijske veze komunikacijska sučelja prema korisničkim podsustavima (razglas, info ploče, točno vrijeme) komunikacijska sučelja prema tehničkim podsustavima (tehnička zaštita, rasvjeta itd.) podrška za usklađenje sistemskog sata točnog vremena s ostatkom mreže, oprema za napajanje električnom energijom.
Osnovne komponente sustava moraju zadovoljavati sljedeće:
dohvat informacija mora onemogućiti gubitak informacije odziv sustava mora omogućiti da se dohvaćena informacija pravovremeno preda ili na
daljnju obradu (sustav automatizacije) i/ili krajnjem korisniku (MMI)
Kako vremena odziva nisu jednaka za sve dijelove sustava, zahtijeva se paralelno procesuiranje
procesa u vidu sustava klijent – poslužitelj. Nakon primitka i obrade, podaci su putem računalne
opreme i lokalne računarske mreže (LAN) dostupni nizu korisnika u centru.
Unutar OUC Zapadna Hrvatska ugrađuje se potreban broj sučelja za povezivanje sa
kolodvorima. Sučelja unutar centra mogu biti:
centralno sučelje za nadzor i upravljanje sučelje predviđeno za prijenos stanja i komandi za upravljanje centralno sučelje za nadzor nad kolodvorskim SS uređajem sučelje predviđeno za prijenos stanja SS uređaja
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 7
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Sučelje za SS uređaje u kolodvorima
Sustav središnjeg upravljanja mora omogućiti daljinsko upravljanje svim kolodvorima na dionici.
Komunikacija s OUC Zapadna Hrvatska ostvaruje se putem SDH usmjernika i preklopnika na
dionici, tj. SDH mrežom realiziranom svjetlovodnim kabelima i SDH preklopnicima, spojenim u
redundantni prsten (obuhvaćeno poglavljem I.2.2).
Arhitektura sustava daljinskog upravljanja sigurnosnim sustavima prikazana je na nacrtu I.2.1.1.
KOMUNIKACIJSKI PODSUSTAV DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM
Komunikacijska mreža omogućuje povezivanje opreme sustava daljinskog upravljanja prometom
u centru sa sučeljima za prijenos naredbi i stanja na dionici. Sukladno projektnom zadatku,
mehanizam prijenosa podataka je SDH STM-4.
Čvorna mjesta glavne komunikacijske mreže, koja se proteže od kolodvora Škrljevo preko
kolodvora Rijeka do kolodvora Šapjane, su centar upravljanja prometom OUC Zapadna Hrvatska
i kolodvorska sučelja Šapjane, Rijeka i Škrljevo.
Na glavnoj komunikacijskoj mreži za prijenos podataka koristi se SDH STM-4. Kao medij koristi
se jednomodni svjetlovodni kabel (predmet poglavlja I.2.2).
Prstenasta struktura mreže omogućuje brz oporavak mreže u slučaju kvara na nekom od mrežnih
preklopnika ili segmenata kabela, u vremenu garantirano kraćem od 500 milisekundi.
Otvoreni komunikacijski sustav omogućuje servis prijenosa podataka i ostalim (pod)sustavima
(sustav tehničke zaštite, računalni podaci, putne informacije, sustav prodaje karata itd.).
Koncept redundancije
Visoka raspoloživost sustava ostvaruje se primjenom redundancija kod svih ključnih komponenti
komunikacijskog sustava.
Redundancija SDH komunikacijske mreže se postiže prstenastom topologijom mreže. Prsten se
sastoji od većeg broja SDH usmjernika/preklopnika međusobno povezanih svjetlovodom.
Podatkovni paketi putuju najkraćim mogućim putem između svojih svjetlovodnih sučelja u
normalnom slučaju.
U slučaju prekida komunikacije između tih sučelja unutar određenog vremena, pretpostavlja se
nastanak greške na mreži (prekid mreže) te započinje prijenos podatkovnih paketa dužim putem
među svojim preostalim svjetlovodnim sučeljima, pa funkcija mreže ostaje sačuvana.
Kod ključne komunikacijske opreme koristit će se redundantni izvori napajanja. Oprema će se
napajati iz lokanih UPS uređaja.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 8
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Funkcijski zahtjevi komunikacijskog sustava
Komunikacijski sustav mora biti izveden tako da postigne 99.99% raspoloživosti.
Komunikacijski sustav mora biti dovoljno fleksibilan da se može proširiti izvan granica ove
specifikacije dodavanjem sklopovske te proširenjem programske podrške. Buduća proširenja
postrojenja ne smiju zahtijevati potpunu zamjenu komunikacijskog sustava.
Preklopnici na lokalnoj mreži i pretvarači vrste medija moraju podržavati redundantne napojne
priključke. Mrežni preklopnici okosnice moraju imati redundantne izvore napajanja.
Preklopnici na procesnoj mreži moraju podržavati brzu redundanciju medija na Ethernet
svjetlovodnim sučeljima. Preklopnici moraju biti spojeni u prstenastu strukturu, pri čemu jedan od
preklopnika ima ulogu upravljanja redundancijom.
Upravljanje redundancijom koristit će se za preustroj mreže u slučaju kvara. Rekonfiguracija
mreže mora se dovršiti za manje od 500 ms.
POVEZIVANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH VEZA
ŽAT
Unutar OUC Zapadna Hrvatska potrebno je osigurati minimalno 22 priključka ŽAT brojeva za
operativno osoblje centra, sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg upravljanja željezničkim
prometom (ŽPD d.d., prosinac 2011.). Potrebno je iz postojeće ŽAT centrale u Rijeci (prizemlje
zgrade na Žabici) izdvojiti potreban broj veza putem modulacijskih uređaja prijenosom preko SDH
infrastrukture. Digitalna ŽAT centrala MD 110 u kolodvoru Rijeka ima kapacitet:
analogni korisnici prema licenci 528, uključeno 521 (preostalo 7), CAS korisnici prema licenci 120, uključeno 32 (preostalo 88) digitalni korisnici prema licenci 95, uključeno 5 (preostalo 90) IP korisnici prema licenci 47, koristi se 29 (preostalo 18)
Centrala je povezana u poslovnu telefonsku mrežu HŽ-a putem SDH infrastrukture, te u javnu
telefonsku mrežu ADSL linkom 1 Mb/s (15 govornih kanala).
ŽAT veze prisutne su na sljedećim radnim mjestima u OUC Zapadna Hrvatska:
voditelj centra regionalni dispečer tehnolog regionalne prometne operative voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 9
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Pružna telefonija
Pružna telefonija se povezuje u centar preko lokalnih centrala pružne telefonije, koje su
povezane na komunikacijski prsten kolodvora pod nadzorom centra, te samog centra.
Povezivanje se izvodi pomoću svjetlovodnog kabela.
Direktno povezivanje prema korisnicima pružne telefonije dostupno je sa sljedećih radnih mjesta:
voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik
Radijske veze
OUC Zapadna Hrvatska potrebno je povezati na GSM-R mrežu, koja omogućuje, između ostalog,
direktnu komunikaciju s operaterima u prijevozu putnika i robe. Direktno povezivanje prema
operaterima u prijevozu putnika i robe dostupno je sa sljedećih radnih mjesta:
regionalni dispečer tehnolog regionalne prometne operative voditelj za izvanredne događaje pružni dispečer prometnik
SUSTAV ZA UPRAVLJANJE INFORMIRANJEM PUTNIKA
Na svim kolodvorima i stajalištima predmetne dionice predviđeno je ugraditi sustav informiranja
putnika koji će omogućiti davanje vizualnih i govornih informacija, kao i informacija o točnom
vremenu (predmet poglavlja I.2.2).
Sustav vizualnog informiranja putnika sastojat će se od informacijskih ploča, a govorno
informiranje putnika sastojat će se od zvučnika. Za sustav informiranja putnika koriste se
posebna sučelja za upravljanje odvojena od sigurnosnih sustava. Sustavi su komunikacijski
povezani sa središnjim računalom za upravljanje.
Računalo za informiranje putnika povezano je s dijelom prometnog podsustava. Iz tog
povezivanja generiraju se podaci za automatsko postavljanje informacija o prometu vlakova
prema voznom redu i/ili trenutnoj situaciji na mreži, uz mogućnost ručnog unosa određenih
promjena.
Arhitektura sustava daljinskog upravljanja informiranjem putnika prikazana je na nacrtu I.2.1.3.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 10
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
UPRAVLJANJE NE-SIGURNOSNIM SUSTAVIMA
Radi održanja raspoloživosti sustava u najvećoj mogućoj mjeri i maksimalne usluge nužno je
ostvariti upravljanje ne-sigurnosnim sustavima. Sustavi rasvjete, grijanja skretnica, kontrole
pregrijanih osovina, nadzora nad svjetlovodnim kabelom, meteo stanica i dr., spadaju u ne-
sigurnosne sustave. Za ne-sigurnosne sustave koriste se posebna sučelja za upravljanje,
odvojena od sigurnosnih sustava.
Za ovaj tip upravljanja potreban je grupni prikaz cjelina pod nadzorom sa stanjem sustava pod
kontrolom. Pojedina cjelina mora pružiti mogućnost upravljanja po funkcijskim cjelinama. Status
alarmnog stanja u sustavu objavljuje se porukom. U slučaju alarma prikazuje se informacija o
kojem se tipu alarma radi i na kojem mjestu. Za što veću uštedu energije moguće je proširenje
sustavom analize podataka potrošnje energije u određenim vremenskim uvjetima te podaci o
kvarovima na sustavu.
Arhitektura sustava daljinskog upravljanja ne-sigurnosnim sustavima dana je na nacrtu I.2.1.2.
SUSTAV TEHNIČKE ZAŠTITE
U sklopu dionice Škrljevo – Rijeka - Šapjane nalazi se niz poslovnih, uslužnih, elektroenergetskih
i ostalih objekata koje je nužno štititi sustavom tehničke zaštite, u svrhu povećavanja sigurnosti
transportnog sustava i usluge te zaštite ljudi i materijalnih sredstava HŽ-Infrastrukture. Opseg
štićenja navedenih grupa objekata ovisi o njihovoj važnosti i stupnju ugroženosti, funkcionalno-
tehničkim karakteristikama, a sastoji se od opremanja pojedinih objekata sustavima video-
nadzora, kontrole pristupa te protuprovale.
Konceptom realizacije sustava središnjeg upravljanja i nadzora na dionici dane su smjernice za
realizaciju gore navedenih sustava tehničke zaštite na pojedinim objektima te uspostavu
jedinstvenog nadzora.
U slučaju incidentnih situacija na pojedinim štićenim objektima, alarmi se prosljeđuju do lokacije
centralnog nadzornog centra gdje nadležni operater donosi odluku o daljnjim postupcima, poput
alarmiranja interventnih službi, policije, vatrogasaca, hitne pomoći i sl.
Osnovne komponente sustava tehničke zaštite su:
sustav video nadzora, sustav kontrole pristupa, sustav protuprovale.
Sustav tehničke zaštite poseban je dio funkcionalnosti OUC Zapadna Hrvatska. Operativno je
isključen iz obavljanja zadaća vezanih na upravljanje prometom, ali je sastavni dio nadzora nad
javno pristupnim površinama prema željezničkoj infrastrukturi i štićenja objekata i opreme od
iznimne važnosti za vođenje i održavanje prometa. Nadzor javno pristupnih površina i korisnika
vezan je za osiguranje kvalitete putničkog prometa. Nadzor i štićenje objekata i opreme važan je
dio osiguranja kvalitete i raspoloživosti željezničkog sustava u cjelini.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 11
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA I INTEGRACIJA SUSTAVA
Arhitektura OUC Zapadna Hrvatska izrađena je sukladno Studiji i idejnim rješenjima središnjeg
upravljanja željezničkim prometom (ŽPD d.d., prosinac 2011.).
Oprema u sustavima za središnje upravljanje je procesna računalna oprema namijenjena za
upravljanje i kontrolu 24 sata na dan tijekom čitavog radnog vijeka. Procesi unutar OUC Zapadna
Hrvatska distribuirani su na specifične izvršne podsustave. Komunikacija podsustava unutar
centra je LAN mreža. Procesi upravljani podsustavima kontrolirani su sa specifičnog korisničkog
sučelja za upravljanje pojedinim podsustavom.
Povezivanje čitave mreže upravljanja (sigurnosnih sustava - nacrt I.2.1.1, ne-sigurnosnih sustava
- nacrt I.2.1.2, sustava informiranja putnika - nacrt I.2.1.3) vidljivo je na nacrtu I.2.1.4, blok-shemi
koja prikazuje arhitekturu sustava daljinskog upravljanja. Veze svih sustava dovode se u OUC
Zapadna Hrvatska te se preko zajedničke LAN mreže potrebni podaci distribuiraju na sučelje za
upravljanje pojedinim podsustavom ili na sustav automatske kontrole.
Unutar OUC Zapadna Hrvatska funkcionalno su integrirani i svi ostali podsustavi u funkciji
vođenja prometa i funkciji kvalitete usluge korisnicima:
o Sustav upravljanja prometom Sigurnosni prikaz za upravljanje prometom i izdavanje naredbi
Globalni prikaz područja upravljanja centra sa kontrolom provedbe
Realni grafikon voznog reda
Dispozicijska sučelja
o Komunikacijski podsustav
Internet
o Telekomunikacijske veze
GSM-R
ŽAT
Pružna telefonija
o Sustav za informiranje putnika Vizualno
Glasovno
o Sustav tehničke zaštite
sustav video nadzora,
sustav kontrole pristupa,
sustav protuprovale.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 12
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Vrijeme potrebno za prijenos od izdavanja, pa do reakcije u izvršnom uređaju ovisi o kašnjenju
informacijskog sustava unutar centra, kašnjenju u prijenosu izvan centra i o kašnjenju unutar
izvršnih uređaja
Upravljački terminali svih radna mjesta vezanih za upravljanje prometom unutar OUC-a su
konceptualno jednaka. Sadrže osam 22'' monitora na potpuno tipiziranom radnom mjestu. Osim
monitora, radna mjesta imaju upravljačke konzole sastavljene od tipkovnice i miša. Osim toga na
telekomunikacijskom pultu uz radno mjesto integrirane su također sve prethodno opisane
telekomunikacijske veze.
U OUC Zapadna Hrvatska postoji nekoliko tipova radnih mjesta koja se razlikuju po
mogućnostima i sadržaju prikaza. Kao što je napomenuto, upravljački terminali su općeniti,
odnosno s njih se može pozvati bilo koji sustav podržan konfiguracijom softvera u OUC-u. Prema
klasifikaciji radnih mjesta pozivaju se određeni korisnički sustavi i prikazi u sustavu koji su
dodijeljeni radnom mjestu.
Upravljački terminali svih radna mjesta vezanih za upravljanje ne-sigurnosnim sustavima su
prilagođena dijelu sustava na kojem se obavlja upravljanje. Sadrže potreban broj 22'' monitora na
potpuno tipiziranom radnom mjestu. Osim monitora, radna mjesta imaju upravljačke konzole
sastavljene od tipkovnice i miša. Na telekomunikacijskom pultu uz radno mjesto integrirane su
telekomunikacijske veze potrebne za predmetno radno mjesto.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 13
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.1.3 PROCJENA TROŠKOVA
Implementacija sustava daljinskog upravljanja izvodit će se nakon implementacije uređaja za
osiguranje, telekomunikacijske infrastrukture, telekomunikacijskih sustava i sustava tehničke
zaštite.
U sklopu radova predviđa se opremanje kolodvora Rijeka, Šapjane, Škrljevo i OUC-a potrebnom
infrastrukturom za realizaciju sustava daljinskog upravljanja. U procjeni troškova predviđeno je da
su svi preduvjeti infrastrukture ostvareni (poglavlje I.2.2), u što spadaju:
Kabeli za povezivanje: Svjetlovodni kabeli Energetski kabeli
Komunikacijska oprema: SDH IP
Procjena troškova obuhvaća:
sučelja za SS uređaje sučelja za ne-sigurnosne uređaje opremu za upravljanje terminale za upravljanje programsku podršku za upravljanje SS uređajima programsku podršku za upravljanje ne-sigurnosnim uređajima lokalnu mrežu i kabliranje unutar OUC Zapadna Hrvatska
Poddionica I: Kolodvor Rijeka
KOLODVOR PROCJENA
Rijeka 18.500.000,00
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 18.500.000,00
Poddionica II: Škrljevo (uključivo) – Rijeka (isključivo)
KOLODVOR PROCJENA
Škrljevo 4.000.000,00
OTVORENA PRUGA
Škrljevo – Sušak-Pećine 3.000.000,00
Sušak-Pećine – Rijeka 3.000.000,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) – RIJEKA (isklj.) 10.000.000,00
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 14
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Poddionica III: Rijeka (isključivo) – Jurdani (uključivo)
OTVORENA PRUGA PROCJENA
Rijeka – Opatija-Matulji 5.000.000,00
Opatija-Matulji – Jurdani 5.000.000,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) – JURDANI (uklj.) 10.000.000,00
Poddionica IV: Jurdani (isključivo) - Šapjane (uključivo)
- jednokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)
KOLODVOR PROCJENA
Šapjane 1.500.000,00
OTVORENA PRUGA
Jurdani – Šapjane 300.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.)
JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA 1.800.000,00
- dvokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)
KOLODVOR PROCJENA
Šapjane 1.600.000,00
OTVORENA PRUGA
Jurdani – Šapjane 700.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.)
DVOKOLOSIJEČNA PRUGA 2.300.000,00
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 15
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga
REKAPITULACIJA
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 18.500.000,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 10.000.000,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 10.000.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 2.000.000,00
UKUPNO 40.500.000,00
PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga
REKAPITULACIJA
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 18.500.000,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 10.000.000,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 10.000.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 2.500.000,00
UKUPNO 41.000.000,00
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.1. List: 16
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.1.4 GRAFIČKI PRILOZI
I.2.1.1 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA SS SUSTAVIMA, SHEMA
I.2.1.2 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA NE-SIGURNOSNIM
SUSTAVIMA, SHEMA
I.2.1.3 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA INFORMIRANJEM
PUTNIKA, SHEMA
I.2.1.4 ARHITEKTURA SUSTAVA DALJINSKOG UPRAVLJANJA, BLOK-SHEMA
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.2 IDEJNO RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.2.1 POSTOJEĆE STANJE
Na pružnoj dionici Škrljevo – Rijeka – Šapjane u funkciji je šest kolodvora i pet stajališta, prema
postojećoj prometno-organizacijskoj strukturi.
Stajališta nisu opremljena nikakvim TK uređajima, niti infrastrukturom koja bi podržavala ugradnju
istih. Kolodvori su opremljeni TK prostorijama i prometnim uredima, u kojima se nalazi uglavnom
zastarjela TK oprema, izuzev svjetlovodne infrastrukture namijenjene IKT službi.
U nastavku slijedi detaljniji opis postojećeg stanja TK elemenata uz otvorenu prugu i u
kolodvorima.
PRUŽNI KABELI
Pružni signalno-telekomunikacijski kabel TD 59-PT 15x4x1,2 položen je 2012. godine od Škrljeva
do državne granice i uveden u sve objekte na pruzi, gdje završava na DA-60 glavama.
Od Škrljeva do Žabice položeni su uz prugu TD 12x4x1,2 (završen na starim kabelskim glavama)
i STKA 21x4x1,2+2kx (završen na DA-60 kabelskim glavama). Na dionici od kolodvora Škrljevo
do BBK Kojonac položen je i STA 23x4x1,2, koji završava na DA-60 kabelskim glavama.
Pružni energetski kabel 4x25mm2, položen u okviru projekta izmjene sustava električne vuče
(ISEV) 2012. godine, ukraden je, pa se za napajanje na dionici Škrljevo - Rijeka koristi postojeći
kabel 4x4mm2.
U tijeku su radovi na ugradnji uređaja APB-a na dionici (Moravice) – Škrljevo – Sušak-Pećine, u
sklopu kojih se na navedenoj dionici po trasi postojećeg PEK 4x4 mm2 polaže novi pružni
energetski kabel s aluminijskim vodičima (PEK-A 4x50mm2). Taj kabel će po principu ulaz-izlaz
ući u sve objekte na pruzi (kolodvorske napojne prostorije, kućice ŽCP-a, kućice APB-a, pružne
radijske postaje).
U sklopu projekta ISEV 2012. godine završeno je i polaganje samonosivog svjetlovodnog kabela
na stupove kontaktne mreže. Taj kabel uveden je u sve kolodvore, koristeći kolodvorsku
površinsku kanalizaciju.
RADIODISPEČERSKA MREŽA
Na dionici Škrljevo - Rijeka u funkciji je radiodispečerska mreža. Centrala RDD Rijeka – Ogulin
locirana je u prostoriji dispečera na II katu, a radijska oprema u TK prostoriji. Duž pruge su
izgrađene pružne radijske postaje (PRP) koje se sastoje od tipske betonske kućice i 20-
metarskog antenskog stupa tipske oznake RD-1 na sljedećim stacionažama:
- km 641+240 RD Škrljevo
- km 647+850 RD Trsat
- km 649+450 RD Sušak-Pećine
- km 652+790 RD Rijeka-Žabica (u tijeku izmještanje na novu lokaciju, bliže tunelu Kalvarija).
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Na dionici Rijeka - Šapjane radiodispečerska mreža nije u funkciji.
TK OPREMA PO KOLODVORIMA I STAJALIŠTIMA
Kolodvor Škrljevo
Prometni ured kolodvora Škrljevo opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe preuzimanja i
slanja poziva. Kolodvor nije opremljen razglasom, a matični sat je zastarjeli elektromehanički, u
lošem stanju.
U relejnoj prostoriji smješten je zidni završni ormarić pružnog energetskog kabela.
Prostorija za smještaj TK uređaja nalazi se u prizemlju kolodvorske zgrade sa sjeverozapadne
strane. Površina joj je 29 m2. U njoj je smješten ZKO sa završecima pružnog TD kabela i
svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, te digitalna ŽAT centrala MD 110 kapaciteta:
- analogni korisnici prema licenci 64, uključeno 64
- CAS korisnici prema licenci 90, uključeno 58
- digitalni korisnici prema licenci 32, uključeno 16, koristi se 1
- IP prema licenci 20, uključeno 0.
Centrala je povezana s poslovnom HŽ mrežom preko SDH infrastrukture, koja u Škrljevu
raspolaže s 1x622 Mb/s linkom prema Rijeci i Zagrebu. U TK prostoriji smješten je SDH uređaj
tipa Surpass hiT 7030.
U kolodvoru Škrljevo ugrađen je i mjerač brzine i smjera vjetra (buromjer), koji ima svoj unutarnji i
vanjski dio. Unutarnji dio nalazi se u prometnom uredu, a vanjski dio na burobranu udaljenom
otprilike 2 km od prometnog ureda.
UHF radijska mreža kolodvora Škrljevo raspolaže s jednim radijskim kanalom. Repetitor je tip
MOTOROLA McCompact, a ugrađen je u kolodvorsku UHF kućicu, koja se nalazi u blizini
kolodvorske zgrade, sa zapadne strane. Odmah uz nju je i pripadajući antenski stup.
Kolodvor Sušak-Pećine
Prometni ured kolodvora Sušak-Pećine opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe
preuzimanja i slanja poziva. Kolodvor nije opremljen razglasom, a matični sat je zastarjeli
elektromehanički, u lošem stanju.
U relejnoj prostoriji smješten je zidni završni ormarić pružnog energetskog kabela.
Prostorija za smještaj TK uređaja nalazi se u prizemlju kolodvorske zgrade. Površina joj je 16 m2.
U njoj su smješteni ZKO-i sa završecima pružnih TD i STKA kabela te svjetlovodni razdjelnik
samonosivog kabela.
Kolodvor Rijeka
Telekomunikacijska oprema kololodvora Rijeka raspoređena je u više objekata. U kolodvorskoj
zgradi nalazi se prometni ured, opremljen digitalnim komunikacijskim pultom tipa Dicos, te
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
čekaonica, opremljena zvučnicima i informacijskom pločom. Ormar s opremom putničkog
informacijskog sustava i svjetlovodni razdjelnik za vezu s opremom u objektu na Žabici nalaze se
u server prostoriji površine 7,5 m2.
Putnički informacijski sustav tipa PASIS tvrtke Exor sastoji se od matičnog sata s GPS-om, 2
mikrofonska uređaja, sata na glavnoj info ploči Ø600mm, dvostranog sata na pročelju zgrade
Ø600, 5 uredskih satova Ø300, dvostranog sata na prvom peronu Ø600mm, satova na
kolosiječnoj info ploči, 2 glavne info ploče u vestibulu, 14 peronskih info ploča, 13 kolonskih
zvučnika 30W, 11 zvučnih truba 30W, 2 zvučnika s regulacijom, te pojačala snage 2x220W i
2x500W.
U podrumu poslovno-stambene zgrade na uglu Krešimirove ulice i Trga Žabica smješteni su
završni ormari pružnih TD kabela i zidni završni ormar pružnog energetskog kabela, a u prizemlju
oprema pod upravljanjem IKT službe: svjetlovodni razdjelnici (za DU, za vezu prema prometnom
uredu – server prostoriji u kolodvorskoj zgradi, za samonosivi kabel i za Metronetov kabel), SDH,
mrežna oprema, registrofon, te digitalna ŽAT centrala MD 110 kapaciteta:
- analogni korisnici prema licenci 528, uključeno 521,
- CAS korisnici prema licenci 120, uključeno 32
- digitalni korisnici prema licenci 95, uključeno 5
- IP korisnici prema licenci 47, koristi se 29.
Centrala je povezana u poslovnu telefonsku mrežu HŽ-a putem SDH infrastrukture, te u javnu
telefonsku mrežu ADSL linkom 1 Mb/s (15 govornih kanala).
SDH infrastruktura kolodvora Rijeka raspolaže s 2x2.5 Gb/s linkom prema Šapjanama i Zagrebu,
te 1x622 Mb/s linkom prema Škrljevu. SDH uređaj Surpass hiT 7060 smješten je u prizemlju
poslovno-stambene zgrade na Žabici, u IKT prostoriju.
Za potrebe snimanja poslovnih razgovora u istu prostoriju ugrađen je suvremeni registrofon tipa
ATIS Uher VC-MDX.
UHF radijska mreža kolodvora Rijeka raspolaže s četiri radijska kanala, repetitor je tip
MOTOROLA McCompact, a ugrađen je u kolodvorsku UHF kućicu, uz koju se nalazi i pripadajući
antenski stup.
Stajalište Krnjevo nema potrebne infrastrukture (PEK, svjetlovodni kabel) i nikakvih TK uređaja.
Kolodvor Opatija-Matulji
Prometni ured kolodvora Opatija-Matulji opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe
preuzimanja i slanja poziva.
Prostorija za smještaj TK uređaja nalazi se u prizemlju kolodvorske zgrade sa sjeverozapadne
strane. Površina joj je 11 m2. U njoj je smješten ZKO sa završecima pružnog TD kabela, zatim
zidni završni ormarić PEK-a i svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, te ormar s opremom
razglasa. Pojačalo je snage 75 W i podržava rad 4 vanjska i 2 unutarnja zvučnika.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Razglas je star tridesetak godina, a naslijeđen je od Slovenskih željeznica nakon primopredaje
pruge. Kolodvor je opremljen i zastarjelim matičnim satom.
Stajališta Rukavac i Jušići su stajališta bez potrebne infrastrukture (PEK, svjetlovodni kabel).
Na navedenim stajalištima nema nikakvih TK uređaja.
Kolodvor Jurdani
Prometni ured kolodvora Jurdani opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe preuzimanja i
slanja poziva. TK uređaji smješteni su u prostoriji koja služi i kao garderoba, ukupne površine
21 m2. U njoj su smješteni ZKO za pružni TD kabel, svjetlovodni razdjelnik za samonosivi kabel,
te zidni ormarić za PEK.
Stajalište Permani nema nikakve infrastrukture (PEK, svjetlovodni kabel) i nikakvih TK uređaja.
Kolodvor Šapjane
Prometni ured kolodvora Šapjane opremljen je jednostavnim TK pultom za potrebe preuzimanja i
slanja poziva.
Prostorija za smještaj TK uređaja površine 6 m2 nalazi se praktički u garderobi, a u njoj su
smješteni: ZKO s DA-60 glavama za završetak pružnog TD kabela, zatim zidni svjetlovodni
razdjelnik samonosivog kabela, zidni završni ormar PEK-a, SDH uređaj Surpass hiT 7030 s
1x622 Mb/s linkom prema Rijeci, te suvremeni registrofon ATIS Uher VC-MDX za potrebe
snimanja poslovnih razgovora.
PRUŽNA TELEFONIJA
Pružna telefonija na dionici Škrljevo – Rijeka koristi induktorske telefone i 12-dijelni dirigentski
telefon.
U kolodvorima Škrljevo, Rijeka i Sušak-Pećine koristi se dirigentski aparat proizvođača Iskra,
starosti 40 godina. Na TKP spojene su sve službene LB veze, ŽAT telefon i žični dispečer. U
istim se kolodvorima nalazi i zidna telefonska daska, koja služi kao rezerva u slučaju prekida rada
telekomunikacijskog pulta. Na njoj su paralelno izvedeni pružni vodovi koji su i na TKP-u, na
svaki od njih su ugrađene jakozvučne budilice, a koristi se induktorski (LB) telefon, koji se na
pojedine vodove može priključiti preko posebnog prekidača.
U kolodvorima Opatija-Matulji i Jurdani koristi se jednostavni dirigentski telefon starosti pedesetak
godina.
Na pruzi Jurdani - Rijeka nalazi se 18 telefonskih ormarića opremljenih LB telefonom, a na pruzi
Škrljevo – Rijeka još 8.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 6
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.2.2 PRIJEDLOG UNAPRIJEĐENJA
Svi telekomunikacijski uređaji moraju biti međusobno povezani u jedinstvenu mrežu uređaja
razdvojenih po namjeni.
Svi podsustavi moraju biti modularni, kako bi ih se jednostavno moglo nadograđivati i integrirati,
te kako bi međusobno mogli izmjenjivati podatke.
Polaganje pružnih kabela
Za polaganje novog pružnog energetskog kabela od kolodvora Sušak-Pećine do d.g. i dviju
PEHD cijevi s magistralnim podzemnim svjetlovodnim kabelom od kolodvora Škrljevo do d.g.
predviđen je iskop kabelskog rova uz prugu, na suprotnoj strani pruge od samonosivog kabela,
gdje god je to moguće.
Gdje ne bude moguće kopati (zbog konfiguracije terena, primjerice usjeci ili dijelovi trase na
kojima to granice zahvata neće dozvoljavati) ili nije predviđeno Pravilnikom o općim uvjetima za
građenje u zaštitnom pružnom pojasu (primjerice dio kolodvorskog područja koji nije namijenjen
kretanju osoba i vozila), predviđena je izgradnja površinske kabelske kanalizacije.
Normalni poprečni profili trase nalaze se u knjizi A.1, odnosno A.2.
Postojeći samonosivi svjetlovodni kabel od 48 niti predviđen je za redundanciju. Zbog izvedbe
nove kontaktne mreže predviđa se demontaža i ponovna montaža, odnosno vješanje. Za vrijeme
rekonstrukcije pruge bit će potrebno kabel osigurati od oštećenja i omogućiti nesmetani rad.
Predviđa se izvođenje i izgradnja distributivne kabelske kanalizacije u područjima kolodvora i
stajališta, sukladno prometnoj tehnologiji i važećim pravilnicima. Lokalna kabelska kanalizacija
mora biti izvedena tako da uvažava potrebe lokalnog kabelskog razvoda za rasvjetu, TK i SS
uređaje te razvod redundantnog svjetlovodnog kabela od spuštanja do ponovnog ovješenja na
stupove kontaktne mreže.
Nakon realizacije veza po novim pružnim kabelima (SVK i PEK), postojeći se pružni TD kabeli i
STKA mogu napustiti.
Prijenosni sustav
Za potrebe povezivanja telekomunikacijskih uređaja u jedinstvenu mrežu predviđa se izgradnja
podzemne svjetlovodne okosnice, koja će osigurati povezivanje svih podsustava u cjeloviti
sustav. Za potrebe redundancije koristit će se postojeći samonosivi svjetlovodni kabel s SDH
prijenosnim sustavom.
Svjetlovodna okosnica će se sastojati od aktivne i pasivne opreme. Kapacitet okosnice minimalno
mora biti 48 niti prijenosnih, geometrijskih i mehaničkih karakteristika prema preporuci ITU-T
G.652 D, oznake (6x8) E9/125. Predviđeni kabel će se po načelu ulaz-izlaz uvoditi u objekte na
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 7
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
pruzi (APB, ŽCP, TK ormari na stajalištima, kolodvorske TK i IKT prostorije, TK i IKT prostorija u
OUC Zapadna Hrvatska, elektroenergetski objekti).
U kabelsku kanalizaciju će se smjestiti dvije PEHD cijevi za uvlačenje svjetlovodnog kabela te
pružni energetski kabel. Kabelska trasa vodit će se unutar granica zahvata, poštujući Pravilnik o
općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu.
Za lokalnu kanalizaciju kolodvora i stajališta nastojat će se iskoristiti postojeća kanalizacija, a
tamo gdje to nije moguće, predviđa se izvođenje nove kanalizacije koja će u cijelosti udovoljavati
postavljanim tehničkim zahtjevima.
IP infrastruktura
Prijenosni sustav je predviđen u IP dual layer konfiguraciji. Glavna uloga IP infrastrukture na ovoj
dionici pruge je prijenos svih podatkovnih i glasovnih usluga između čvorova IP mreže na
predmetnoj dionici.
IP infrastruktura omogućit će pokrivenost svake lokacije na predmetnoj dionici IP infrastrukturom,
temeljenom na Ethernet tehnologiji (Fast Ethernet, Gigabit Ethernet), na brzinama od 100Mbps i
1Gbps. Zahtjevi za kapacitetom postavljeni su tako da planirana infrastruktura zadovolji trenutne,
ali i buduće potrebe za podatkovnim prijenosom. IP infrastruktura svojim kapacitetom mora
jamčiti mogućnost izgradnje sustava središnjeg video nadzora, daljinskog upravljanja info
pločama, te drugih aplikacija koje postavljaju visoke zahtjeve za kapacitetom IP infrastrukture i
implementacijom naprednijih transportnih mehanizama u mreži (multicast, RSVP, QoS koji bi
omogućio korištenje IP telefonije, te Voice-over-IP rješenja).
U svim kolodvorima ugrađuju se višeslojni (OSI sloj 2 i 3) preklopnici, koji služe kao točka za
povezivanje prometa lokalne mreže na samoj lokaciji, te za spajanje do okolnih lokacija istoga i
nižeg ranga. Svi kolodvori međusobno stvaraju prstene za ostvarivanje redundancije, kako je
prikazano na nacrtu I.2.2.4.
IP oprema će se smjestiti u stajalištima u samostojeće antivandal TK ormare.
Redundantni prijenosni sustav
Postojeći SDH prijenosni sustav na predmetnoj dionici konfigurirat će se kao redundantni.
Predviđa se ugradnja SDH opreme na preostale kolodvore Šapjane, Jurdani, Opatija-Matulji i
Sušak-Pećine, osiguravajući postojeće prijenosne karakteristike (v. nacrt I.2.2.3).
U kolodvoru Rijeka postoji SDH čvor kapaciteta 2,5 Gbit/s (STM-16) koji je dio glavne okosnice
SDH mreže Hrvatskih željeznica. Radi povezivanja kolodvora Škrljevo i Šapjane kapacitetom
2,5 Gbit/s, uspostavit će se transmisijska okosnica SDH kapaciteta od 2,5 Gbit/s (STM-16). Na taj
način će se osigurati zaštita najkritičnijeg dijela prometa okosnice od 2,5 Gbit/s.
Za potrebe povezivanja telefonskog i informacijskog sustava na predmetnoj dionici izgradit će se,
nadogradnjom postojeće mreže, SDH mreža područne razine kapaciteta 622 Mbit/s (STM-4).
Mreža je konfigurirana kao linearna add/drop konfiguracija za potrebe prihvata prometa
područnog karaktera i njegovog usmjeravanja prema SDH čvoru Rijeka.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 8
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
U stajalištima nije predviđena ugradnja SDH opreme, nego će telekomunikacijski uređaji u
stajalištima komunicirati preko nove IP mreže (v. nacrt I.2.2.4).
Prijedlog projektanta je da se postojeći SDH sustav zamijeni s Ethernetom, obzirom na zahtjeve
koje će postavljati daljnja modernizacija. Posljednji rezultati Ethernet standardizacije koji su bili
usmjereni na poboljšanje kvalitete usluge (QoS), kao i upravljanje i administriranje (OAM),
osigurali su rješavanje prijašnjih nedostataka i sada Ethernet nudi prednosti koje su prije bile
povezane isključivo sa SDH arhitekturom.
Stoga Ethernet ima sposobnosti u realnom vremenu koje se sada mogu usporediti sa SDH za
gotovo svaku primjenu, uključujući Smart Grid, SCADA i ostale aplikacije koje zahtijevaju rad u
realnom vremenu.
Kako je Ethernet u početku bio dizajniran za prijenos podataka, a SDH glasa, uvođenjem VOIP
tehnoogije i te su prednosti nestale. U nastavku su osobine u kojima Ethernet nadmašuje SDH
sustave:
- veća iskoristivost i efikasnost prijenosnog pojasa
- zaštita prijenosnog pojasa
- fleksibilnija topologija
- sveprisutno povezivanje
- jednostavnost rada i održavanja
- niži troškovi
- bolja zaštita investicije za budućnost
Podsustav IP telefonije
Predviđeni podsustav digitalne IP telefonije obuhvaća: IP telefoniju, IP pružnu telefoniju i IP
telefonske centrale.
Digitalne IP telefonske centrale morat će zadovoljavati sljedeće minimalne tehničke
karkateristike:
- podrška za IP telefoniju
- prikaz broja pozivatelja
- prebacivanje, preuzimanje, preusmjeravanje poziva
- programiranje i nadogradnja s udaljene lokacije
- najavna poruka
- snimanje i pohrana razgovora
- pretraživanje - datum/vrijeme, vremenski period, duljina trajanja snimke
- sinkronizacija na podsustav točnog vremena
Digitalni IP telefoni:
- bežični i žični VOIP SIP
- speakerphone
- prikaz broja pozivatelja
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 9
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Digitalni pružni IP telefoni:
- žični VOIP SIP
- speakerphone
- prikaz broja pozivatelja
Predviđeni su i digitalni IP interfoni identičnih karakteristika kao pružni IP telefoni, a za potrebe
sigurnosti interfoni mogu imati i kamere.
Predviđeni digitalni kolodvorski telekomunikacijski uređaji morat će zadovoljavati sljedeće:
- VOIP SIP podrška
- mogućnost povezivanja u jedinstveni TK sustav da po potrebi TK uređaj u jednom
kolodvoru preuzme sve funkcije ostalih na određenom dijelu pruge
- IP konekcija koja omogućava rad više korisnika
- sučelje preko IP-a na:
i. IP telefoniju
ii. javnu telefonsku mrežu
iii. putnički i službeni razglas
- mogućnost selektivnog pozivanja korisnika
- mogućnost interventnih poziva uz određivanje prioriteta
- mogućnost daljinskog nadzora rada sustava u svrhu preventivnog i korektivnog
održavanja
- mogućnost lokalnog i daljinskog konfiguriranja bez isključenja iz rada
- napajanje 230 V iz javne mreže
Priključak na kolodvorski LAN ostvariti putem preklopnika.
Priključak na javnu mrežu ostvariti putem SIP TRUNK-a.
Povezivanje u javnu GSM mrežu predviđeno je preko višekanalnog GSM gatewaya.
Podsustav UHF radijske mreže
Predviđeno je osigurati bežični sustav veza. UHF radijska mreža će do uvođenja GSM-R sustava
biti osnovna komunikacijska mreža na kolodvorima, a nakon toga može biti pričuvni sustav za
slučaj ekstremnih okolnosti. Zato se predlaže izgradnja UHF mreže i na preostalim kolodvorima
koji su predmet zahvata (Sušak-Pećine, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane).
S obzirom na predviđenu rekonstrukciju kolosiječne slike te nove tehnološke zahtjeve, potrebno
je provesti mjerenja pokrivenosti postojeće UHF mreže u kolodvorima Škrljevo i Rijeka. U slučaju
da mjerenja pokažu nezadovoljavajuću kvalitetu komunikacije na zahtijevanom području
kolodvora, napravit će se novi raspored antena i, eventualno, dodati novi repetitor na
odgovarajućoj lokaciji.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 10
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Podsustav radiodispečerske mreže
Predviđa se da postojeći analogni radiodispečerski sustav (RD) na poddionici Škrljevo – Rijeka
ostane u funkciji do prelaska na novi digitalni sustav GSM-R na području željezničkog čvora
Rijeka.
U razdoblju od implementacije novog sustava kontrole prometa vlakova ETCS R1 do uvođenja
GSM-R sustava, nužno je imati analognu radiodispečersku mrežu za glasovnu komunikaciju
sudionika u prometu. Zato je potrebno zadržati u funkciji postojeću RD mrežu, ali i realizirati RD
mrežu na dionici Rijeka - Šapjane, u suradnji s projektantom novog GSM-R sustava, čija je
realizacija u tijeku po posebnom projektu.
Podsustav za informiranje putnika
Na svim kolodvorima (osim Rijeke) i stajalištima predviđeno je ugraditi sustav informiranja putnika
koji će omogućiti davanje vizualnih i govornih informacija, kao i informacija o točnom vremenu.
Sustav vizualnog informiranja putnika sastojat će se od glavne informacijske ploče i kolosiječnih
informacijskih ploča.
Glavne informacijske ploče ugrađuju se u čekaonici, a čine ih displeji, koji se sastoje iz dva dijela,
jedan za odlazak vlakova, drugi za dolazak vlakova. Između tih displeja treba ugraditi jednostrani
digitalni sat s analognim pokazivanjem točnog vremena.
Na informacijskoj ploči treba predvidjeti minimum potrebnih redova za unos podataka, odnosno
za vlakove u odlasku i dolasku, sukladno voznom redu sa sljedećim redoslijedom:
- planirano vrijeme odlaska, odnosno dolaska vlakova,
- kategorija vlaka – putnički, brzi i sl.
- iz pravca za pravac,
- peron, kolosijek
- vrijeme kašnjenja vlaka.
Digitalni sat s analognim pokazivanjem vremena treba biti promjera cca 400 mm, a ispod sata
treba biti prikaz datuma i dana u tjednu. Iznad sata treba biti prikazan logotip HŽ-a.
Kolosiječne informacijske ploče trebaju biti izvedene s dvostranim displejom i digitalnim
dvostranim satom s analognim pokazivanjem vremena. Informacije o kretanju vlaka na ovim
pločama trebaju biti prikazane u dva reda.
Prvi red treba sadržavati slijedeće podatke:
- vrijeme dolaska / odlaska vlaka prema voznom redu
- kategorija vlaka
- vrsta vožnje
- vrijeme kašnjenja.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 11
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Drugi red treba sadržavati prikaz kolodvora u odlasku, odnosno dolasku, identično tekstu na
glavnoj informacijskoj ploči.
Veličina ploče ovisi o kolodvoru, odnosno stajalištu na koje se ugrađuju, te o mjestu na kojem se
ploča nalazi. U kolodvoru Rijeka glavne ploče ostaju u vestibulu, a peronske na stupovima
nadstrešnice. Kolodvori Škrljevo, Sušak-Pećine, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane imat će glavnu
ploču u čekaonici i kolosiječne ploče na stupovima peronske nadstrešnice. Na stajalištima se
kolosiječne ploče postavljaju na rasvjetni stup, budući da nema otočnog perona, a nadstrešnica
je niža nego u kolodvorima.
Informacijske ploče moraju biti komunikacijski povezane s nadležnim prometnim uredom, kao i sa
središnjim računalom za upravljanje koje mora omogućiti upravljanje svim pločama u sustavu (v.
nacrt I.2.2.1). U prijelaznoj fazi središnje upravljanje sustavom informiranja je iz kolodovora
Rijeka, a u konačnoj fazi iz OUC Zapadna Hrvatska.
Govorno informiranje putnika sastojat će se od unutarnjih zvučnika, ugrađenih u strop čekaonice,
i vanjskih zvučnika, ugrađenih na stupove nadstrešnice i rasvjetne stupove na peronima.
Za informiranje putnika o točnom vremenu predviđa se ugraditi satove u glavnu info ploču te na
kolosiječne info ploče. Satovi moraju biti kontrolirani kvarcom visoke točnosti i moraju imati
mogućnost korekcije putem radio uređaja.
Podsustav automata za prodaju karata
U kolodvorima i stajalištima predviđa se ugradnja automata za prodaju karata s mogućnošću
programiranja i nadziranja iz centra. Ovim idejnim rješenjem predviđena je priprema za
priključenje automata u vidu zdenaca i cijevi, te potrebnih kapaciteta.
Podsustav senzora za mjerenje brzine i smjera vjetra i temperature
Na predmetnoj dionci predviđa se ugradnja uređaja za mjerenja brzine vjetra i temperature na
mjestima gdje udari vjetra mogu ugroziti želježnički promet, što će se odrediti mjerenjima.
Podsustav GSM-R
GSM-R sustav je predmet zasebnog projekta, s kojim će trebati uskladiti radove na ugradnji TK
uređaja u kolodvore i stajališta. Na velikom dijelu trase, gdje novi kolosijek prati postojeći,
potrebno je provjeriti i po potrebi prilagoditi pokrivanje baznih postaja. Na dijelu gdje se gradi
potpuno nova trasa dalje od postojeće (dionica Sušak-Pećine – Rijeka), predviđena je izgradnja
dodatne bazne stanice na optimalnoj lokaciji koju bi potvrdila mjerenja pokrivenosti na terenu.
PEK i besprekidno napajanje za potrebe TK uređaja
Za napajanje pružnih prostornih signala, vanjskog uređaja brojača osovina, uređaja za osiguranje
ŽCP-a i TK uređaja na stajalištima predviđa se korištenje pružnog energetskog kabela (PEK).
Napajanje pružnog energetskog kabela izvodit će se iz napojnih uređaja u kolodvorima, po
principu ulaz-izlaz, a presjek kabela računat će se na osnovi padova napona po pojedinim
potrošačima. Smještaj napojnog uređaja predmet je poglavlja I.1.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 12
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Besprekidno napajanje od izuzetne je važnosti za sigurnost željezničkog prometa, a svrha mu je
osigurati pouzdan i siguran rad signalno sigurnosnih (SS) i telekomunikacijskih (TK) uređaja.
Zbog toga se u svim kolodvorima moraju predvidjeti uređaji za besprekidno napajanje
električnom energijom.
Cjelovito i trajno rješenje predviđa spoj na elektrodistributivnu mrežu 230/400V, 50Hz, a za
pričuvni izvor se predviđaju dizel-agregati, čiji smještaj u zgradama je obrađen knjigama A.1. i
A.2. Kao pričuvno napajanje dozvoljava se napajanje iz kontaktne mreže u slučaju da se, zbog
naknadnih posebnih uvjeta, utvrdi da ugradnja dizel-agregata u pojedinom kolodvoru nije
pogodno rješenje.
U kolodvorima je predviđena i mogućnost povezivanja pokretnog dizel-električnog agregata.
Povezivanje elektroenergetskih objekata
Elektroenergetski objekti predmet su poglavlja I.3. Radi cjelovitosti, u ovom je poglavlju bitno
napomenuti da je mjesno i daljinsko upravljanje uvedeno u svim kolodvorima koji su predmet
zahvata, i da se, osim rastavljačima u kolodvorima, upravlja i rastavljačima u EVP Sušak i
EVP Matulji, te PSN Sv. Kuzam i PSN Rijeka. Daljinsko upravljanje provodi se iz CDU Rijeka, koji
je smješten u EVP Sušak. Sukladno poglavlju I.3, CDU Rijeka će se postupno integrirati u CDU
Zagreb, koji će preuzeti nadzor i upravljanje nad objektima kojima upravlja CDU Rijeka.
Za PSN Rijeka je u poglavlju I.3 predviđena nova lokacija.
Elektroenergetski objekti spajaju se na svjetlovodnu infrastrukturu, odnosno prijenosnu mrežu,
što će se izvesti ugradnjom odgovarajućih multipleksora i preklopnika u svaki objekt.
Povezivanje sustava tehničke zaštite
U skladu s procjenom ugroženosti od požara i sigurnosnom procjenom predviđa se povezivanje
središnjeg nadzornog sustava tehničke zaštite sa središtem daljinskog upravljanja u OUC
Zapadna Hrvatska. Sve podatke iz sustava tehničke zaštite potrebno je dovesti putem IP
infrastrukture središte daljinskog upravljanja prometom, kako bi se pravodobnom reakcijom
smanjile štete na objektima.
Predviđena je ugradnja sustava koji će se temeljiti na IP tehnologiji. Sustavi moraju biti modularni
i omogućavati jednostavnu nadogradnju i proširenje.
Smještaj opreme na kolodvorima i stajalištima
Objekti i prostorije za smještaj opreme TK podsustava obrađeni su u knjigama A.1 i A.2,
poglavlje 2 (Arhitektonsko idejno rješenje rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih službenih
zgrada te krajobrazno uređenje područja željezničkih kolodvora i stajališta), a u sklopu ovog
idejnog rješenja dani su minimalni zahtjevi za prostorom za smještaj opreme po svakom
pojedinom kolodvoru.
U sklopu radova na ugradnji novih uređaja, potrebno je osim TK prostorija u svim kolodvorima
osigurati i IKT prostorije, za smještaj opreme namijenjene informacijsko-komunikacijskim
podsustavima. Za ispravan rad svih uređaja u TK i IKT prostoriji, potrebno je osigurati ventilaciju i
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 13
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
klima uređaj s automatskim aktiviranjem, kao i priključak na niskonaponsku instalaciju i
uzemljenje objekta. Dodatni uvjet za TK i IKT prostorije je da trebaju imati podignuti pod i biti
međusobno povezane kabelskom kanalizacijom, ali i s vanjskom kabelskom kanalizacijom.
Za smještaj TK i IKT opreme na stajalištima primjenjivat će se jedinstveno tehničko rješenje, po
kojem će sva oprema biti ugrađena u vanjski samostojeći ormar, s temeljem i zaštitom od
vandala.
Kolodvor Škrljevo – prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), za reguliranje i
organizaciju željezničkog prometa predviđena je zaposjednutost kolodvora Škrljevo.
U prometni ured ugradit će se novi TK pult koji će omogućiti komunikaciju sa svim korisnicima HŽ
komunikacijske infrastrukture, a postojeći se napušta, pa ga je potrebno demontirati i propisno
zbrinuti.
Pružni energetski kabel završit će na stezaljkama napojnog transformatora u napojnoj prostoriji.
U TK prostoriji treba biti smješten novi samostojeći ormar s opremom digitalnog
telekomunikacijskog uređaja, te novi zidni ormar s opremom sustava za informiranje putnika, i
novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u ovoj knjizi). Postojeći
buromjer, čiji se unutarnji dio nalazi u prometnom uredu potrebno je izmjestiti u TK prostoriju.
Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju
potrebno je predvidjeti 9 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim pružnim
kabelima, iz postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.
Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, digitalna ŽAT centrala MD 110 te SDH
uređaj Surpass hiT 7030 preselit će se u IKT prostoriju. Ondje će se ugraditi i novi samostojeći
ormar s novim svjetlovodnim razdjelnicima i IP opremom, te ormar s opremom GSM-R sustava
(pretpostavka koja će se uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH).
Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju
potrebno je predvidjeti 15 m2 prostora.
Sveukupno, u kolodvoru Škrljevo potrebno je minimalno 24 m2 prostora.
Kolodvor Sušak-Pećine - prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), nije
predviđena zaposjednutost kolodvora Sušak-Pećine, pa nema potrebe za ugradnjom
komunikacijskog pulta. Postojeći TK pult i matični sat potrebno je demontirati i propisno zbrinuti.
Pružni energetski kabel završit će na stezaljkama napojnog transformatora u napojnoj prostoriji.
U TK prostoriji treba biti smješten novi zidni ormar s opremom sustava za informiranje putnika, i
novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u ovoj knjizi). Uzevši u
obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju potrebno je
predvidjeti 5 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim pružnim kabelima, iz
postojeće TK prostorije mogu se demontirati ZKO-i i propisno zbrinuti.
Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela preselit će se u IKT prostoriju. Ondje će se
ugraditi i novi samostojeći ormar sa svjetlovodnim razdjelnicima i IP opremom, nova digitalna
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 14
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
centrala i novi ormar SDH uređaja te ormar s opremom GSM-R sustava (pretpostavka koja će se
uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH). Uzevši u obzir
navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju potrebno je
predvidjeti 15 m2 prostora.
Sveukupno, u kolodvoru Sušak-Pećine potrebno je minimalno 20 m2 prostora.
Kolodvor Rijeka – prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), na području kolodvora
Rijeka previđena je izgradnja Operativno-upravljačkog centra za zapadnu Hrvatsku, u koji bi se u
konačnici smjestili svi TK i IKT oprema i uređaji kolodvora Rijeka.
U prostoriju za TK uređaje smjestit će se novi samostojeći ormar s opremom digitalnih
telekomunikacijskih uređaja, novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja
I.3 u ovoj knjizi) i ormar s opremom sustava za informiranje putnika. Uzevši u obzir i prostor za
manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju potrebno je predvidjeti 12 m2 prostora.
Postojeći SDH uređaj Surpass hiT 7060, registrofon, ŽAT centrala, svjetlovodni razdjelnici iz
zgrade na Žabici premještaju se u novu IKT prostoriju unutar OUC Zapadna Hrvatska. Ondje će
se ugraditi i novi samostojeći ormar za svjetlovodne razdjelnike i IP opremu. Uzevši u obzir i
prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju potrebno je predvidjeti 20 m2 prostora.
Sveukupno, u OUC Zapadna Hrvatska potrebno je minimalno 32 m2 prostora.
Prije izgradnje OUC Zapadna Hrvatska, rekonstruira se kolodvorska zgrada. U sklopu te
rekonstrukcije, a do izgradnje novih prostora, potrebno je iz server prostorije premjestiti ormar s
opremom sustava informiranja putnika, i osigurati prostor za smještaj svjetlovodnog razdjelnika iz
server prostorije.
U prijelaznoj fazi, do puštanja u rad OUC-a, kolodvor Rijeka upravljat će sustavom informiranja
putnika na nezaposjednutim kolodvorima (Sušak-Pećine, Opatija-Matulji i Jurdani). Upravljački
dio sustava, smješten na komunikacijski pult u prometnom uredu, povezan je sa središnjim
računalom za upravljanje svim pločama u sustavu, koje treba smjestiti u prostoriju s ostalom TK
opremom.
Nakon realizacije pružnih veza po novim kabelima, završni ormari pružnih TD kabela iz podruma
zgrade na Žabici i TK pult Dicos u prometnom uredu mogu se napustiti, dakle demontirati i
propisno zbrinuti.
Kolodvor Opatija-Matulji - prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), nije
predviđena zaposjednutost kolodvora Opatija-Matulji, pa nema potrebe za ugradnjom
komunikacijskog pulta. Postojeći TK pult, matični sat i postojeći ormar s razglasnom opremom te
unutarnje i vanjske zvučnike potrebno je demontirati i propisno zbrinuti.
Pružni energetski kabel završit će na stezaljkama napojnog transformatora u napojnoj prostoriji.
U TK prostoriji treba biti smješten novi zidni ormar s opremom sustava za informiranje putnika, i
novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u ovoj knjizi). Uzevši u
obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju potrebno je
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 15
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
predvidjeti 5 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim pružnim kabelima, iz
postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.
Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela preselit će se u IKT prostoriju. Ondje će se
ugraditi i novi samostojeći ormar sa svjetlovodnim razdjelnicima i IP opremom, nova digitalna
centrala i novi ormar SDH uređaja te ormar s opremom GSM-R sustava (pretpostavka koja će se
uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH). Uzevši u obzir
navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju potrebno je
predvidjeti 15 m2 prostora.
Sveukupno, u kolodvoru Opatija-Matulji potrebno je minimalno 20 m2 prostora.
Kolodvor Jurdani - prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), nije predviđena
zaposjednutost kolodvora Jurdani, pa nema potrebe za ugradnjom komunikacijskog pulta.
Postojeći TK pult potrebno je demontirati i propisno zbrinuti.
Pružni energetski kabel završit će na stezaljkama napojnog transformatora u napojnoj prostoriji.
U TK prostoriji treba biti smješten novi zidni ormar s opremom sustava za informiranje putnika, i
novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u ovoj knjizi). Uzevši u
obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK prostoriju potrebno je
predvidjeti 5 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim pružnim kabelima, iz
postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.
Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela preselit će se u IKT prostoriju. Ondje će se
ugraditi i novi samostojeći ormar sa svjetlovodnim razdjelnicima i IP opremom, nova digitalna
centrala i novi ormar SDH uređaja te ormar s opremom GSM-R sustava (pretpostavka koja će se
uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH). Uzevši u obzir
navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju potrebno je
predvidjeti 15 m2 prostora.
Sveukupno, u kolodvoru Jurdani potrebno je minimalno 20 m2 prostora.
Kolodvor Šapjane – prema knjizi T (Prometno-tehnološko idejno rješenje), za reguliranje i
organizaciju željezničkog prometa predviđena je zaposjednutost kolodvora Šapjane.
U prometni ured ugradit će se novi TK pult koji će omogućiti komunikaciju sa svim korisnicima HŽ
komunikacijske infrastrukture, a postojeći se napušta, pa ga je potrebno demontirati i propisno
zbrinuti.
Pružni energetski kabel završit će na stezaljkama napojnog transformatora u napojnoj prostoriji.
U TK prostoriji treba biti smješten novi samostojeći ormar s opremom digitalnog
telekomunikacijskog uređaja, postojeći registrofon te novi zidni ormar s opremom sustava za
informiranje putnika, i novi samostojeći ormar s opremom sustava MDU (predmet poglavlja I.3 u
ovoj knjizi). Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za TK
prostoriju potrebno je predvidjeti 9 m2 prostora. Nakon što se realiziraju sve veze po novim
pružnim kabelima, iz postojeće TK prostorije može se demontirati ZKO i propisno zbrinuti.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 16
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Postojeći svjetlovodni razdjelnik samonosivog kabela, te SDH uređaj Surpass hiT 7030 preselit
će se u IKT prostoriju. Ondje će se ugraditi i novi samostojeći ormar s novim svjetlovodnim
razdjelnicima i IP opremom, te ormar digitalne centrale i ormar s opremom GSM-R sustava
(pretpostavka koja će se uskladiti s tekućim projektom ugradnje GSM-R sustava na pruge u RH).
Uzevši u obzir navedeno, uključujući još i prostor za manipulaciju oko ormara, za IKT prostoriju
potrebno je predvidjeti 15 m2 prostora.
Sveukupno, u kolodvoru Šapjane potrebno je minimalno 24 m2 prostora.
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 17
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.2.3 PROCJENA TROŠKOVA
Izgradnja nove TK infrastrukture, opremanje kolodvora i stajališta TK uređajima izvodit će se po
poddionicama, sukladno faznosti gradnje.
Procjena troškova obuhvaća: iskop rova za glavni svjetlovodni kabel i pružni energetski kabel,
izgradnju lokalne kabelske kanalizacije u kolodvorima i stajalištima, nabavu i polaganje pružnih
kabela i prateće opreme, nabavu i instalaciju telekomunikacijskih i informacijsko-komunikacijskih
uređaja, instalaciju sustava za informiranje putnika i povezivanje na središnje upravljačko
računalo, mjerenja i instalaciju jedne bazne stanice GSM-R sustava, zaštitu postojećih pružnih
kabela i samonosivog kabela, potrebne prilagodbe, izmještanja, demontaže.
Procjena troškova po kolodvorima i poddionicama dana je u nastavku:
Poddionica I: Kolodvor Rijeka
U sklopu radova predviđa se opremanje kolodvora Rijeka i OUC-a potrebnom infrastrukturom za
realizaciju svih TK podsustava i telekomande.
KOLODVOR PROCJENA
Rijeka 2.000.000,00
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 2.000.000,00
Poddionica II: Škrljevo (uključivo) – Rijeka (isključivo)
Na ovoj poddionici predviđa se izgradnja cjelokupne TK infrastrukture, opremanje kolodvora i
pruge TK uređajima i podsustavima te implementacija svih predviđenih sustava i puštanje u rad.
KOLODVOR PROCJENA
Škrljevo 900.000,00
Sušak-Pećine 1.000.000,00
OTVORENA PRUGA
Škrljevo – Sušak-Pećine 6.400.000,00
Sušak-Pećine – Rijeka 3.900.000,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) – RIJEKA (isklj.) 12.200.000,00
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 18
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Poddionica III: Rijeka (isključivo) – Jurdani (uključivo)
Na ovoj poddionici predviđa se izgradnja cjelokupne TK infrastrukture, opremanje kolodvora i
pruge TK uređajima i sustavima te implementacija svih predviđenih sustava i puštanje u rad.
KOLODVOR PROCJENA
Opatija-Matulji 1.000.000,00
Jurdani 900.000,00
OTVORENA PRUGA
Rijeka – Opatija-Matulji 6.500.000,00
Opatija-Matulji – Jurdani 4.000.000,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) – JURDANI (uklj.) 12.400.000,00
Poddionica IV: Jurdani (isključivo) - Šapjane (uključivo)
Na ovoj poddionici predviđa se izgradnja cjelokupne TK infrastrukture, opremanje kolodvora i
pruge TK uređajima i podsustavima te implementacija svih predviđenih sustava i puštanje u rad.
Procjena troškova na ovoj poddionici radi se za dvije varijante:
- jednokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)
KOLODVOR PROCJENA
Šapjane 900.000,00
OTVORENA PRUGA
Jurdani – Šapjane 5.100.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.) JEDNOKOLOSIJEČNA PRUGA
6.000.000,00
- dvokolosiječna pruga Jurdani (isklj.) – Šapjane (uklj.)
KOLODVOR PROCJENA
Šapjane 1.000.000,00
OTVORENA PRUGA
Jurdani – Šapjane 6.250.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) – ŠAPJANE (uklj.) DVOKOLOSIJEČNA PRUGA
7.250.000,00
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 19
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga
REKAPITULACIJA
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 2.000.000,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 12.200.000,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 12.400.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 6.000.000,00
UKUPNO 32.600.000,00
PROCJENA TROŠKOVA ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga
REKAPITULACIJA
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 2.000.000,00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 12.200.000,00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 12.400.000,00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 7.250.000,00
UKUPNO 33.850.000,00
TEB – INŽENJERING d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.2.2. List: 20
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.2.2.4 GRAFIČKI PRILOZI
I.2.2.1 SUSTAV ZVUČNOG INFORMIRANJA PUTNIKA, SHEMA
I.2.2.2 SUSTAV VIZUALNOG INFORMIRANJA PUTNIKA, SHEMA
I.2.2.3 SDH PRIJENOSNI SUSTAV, SHEMA
I.2.2.4 IP PRIJENOSNI SUSTAV, SHEMA
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3.1. POSTOJEĆE STANJE
Riječki prometni pravac sastavni je dio pan-europskih prometnih koridora (mediteranski koridor),
kao i budućeg željezničkog prometnog koridora RH2 na teritoriju Republike Hrvatske DG –
Koprivnica – Zagreb – Rijeka – Šapjane – DG, a dio tog koridora je pružna dionica Škrljevo –
Rijeka – Šapjane.
I.3.1.1. POSTROJENJE KONTAKTNE MREŽE
Na cijeloj dužini pružne dionice Škrljevo – Rijeka – Šapjane postojeća željeznička pruga je
jednokolosiječna i elektrificirana jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV, 50 Hz, koji je
primjenjen na cijeloj željezničkoj mreži RH. U kolodvoru Šapjane se taj sustav sučeljava sa
sustavom 3 kV istosmjerno, kojim su elektrificirane željeznice u Republici Sloveniji. Prema tome
se u kolodvoru Šapjane obavlja izmjena elektrovuče za sve vlakove prema Sloveniji.
Kontaktna mreža na predmetnoj dionici pruge je izvedena u kompenziranoj izvedbi voznih
vodova. Pri tom se razlikuje izvedba voznog voda prolaznih kolosijeka od voznog voda sporednih
kolosijeka.
- Vozni vod prolaznog kolosijeka se sastoji iz 2 kontaktna vodiča Ri 100 mm² zategnuta
silom 750 dN svaki i jednog nosivog užeta Cu 120 mm² zategnutog silom 1.000 dN. Zbog
različitih zateznih sila, automatska zatezanja KV i NU su razdvojena, a zbog smanjenja
sila u kontaktnim vodičima i primjenjenog sustava vješanja, maksimalna brzina vožnje je
80 km/h.
- Vozni vodovi sporednih kolosijeka izvedeni su u standardnoj izvedbi kako je to
primjenjeno na svim elektrificiranim prugama HŽ: nosivo uže i kontaktni vodič se zatežu
zajedničkim automatskim zateznim uređajem, a sile zatezanja u oba vodiča je po 1.000
dN.
Navedene razlike u voznom vodu prolaznih kolosijeka u odnosu na standardno rješenje 25 kV
kompenziranog voznog voda je nastala kao posljedica nasljeđena iz sustava 3 kV istosmjerno,
kojim je u prethodnom periodu bila elektrificirana cijela relacija željezničke pruge Rijeka – Zagreb.
Iz sustava 3 kV istosmjerno zadržani su i kraći rasponi, jer su velikim dijelom zadržane postojeće
zatečene nosive konstrukcije KM.
I.3.1.2. ELEKTRIČNE PODSTANICE I POSTROJENJA ZA SEKCIONIRANJE
Elektroenergetsko snabdijevanje električnih vozila na predmetnoj relaciji željezničke pruge radi se
preko dvije elektrovučne podstanice: EVP Sušak i EVP Matulji. Shematski prikaz napajanja vidljiv
je iz priloga I.3.4.1., a u priloženoj shemi sekcioniranja (prilog I.3.4.2.) vidi se njihovo uklapanje u
sustav kontaktne mreže. Svaka EVP pokriva svoje područje i one se u pravilu ne rade u paraleli,
a njihovo električno razdvajanje je izvršeno u NEV Rijeka u km 54+250. U slučaju kvara na jednoj
EVP njezino područje djelomično preuzimaju susjedne EVP, ali uz reducirani promet.
Lokacije pojedinih EVP na jednokolosiječnoj pruzi određene su na temelju elektroenergetskog
proračuna uz uvjet organizacije prometa u režimu APB i za 2-satni maksimalni grafikon vlakova.
Rezultati proračuna pokazuju da su i u najnepovoljnijim uvjetima opterećenja EVP-a, kao i padovi
napona u vodovima, te zagrijavanje vodiča, znatno niži od dozvoljenih vrijednosti.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3.1.3. MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE
Mjesno i daljinsko upravljanje uvedeno je u svim kolodvorima koji su predmet zahvata: Škrljevo,
Sušak-Pećine, Rijeka, Opatija-Matulji, Jurdani i Šapjane. Sustav upravljanja uveden je tijekom
zadnje dvije godine. Pri uvođenju sustava, implementirani su uređaji i elementi koji se i danas
koriste pri izgradnji novih podsustava upravljanja. Osim rastavljačima u kolodvorima, upravlja se i
rastavljačima u EVP Sušak i Matulji, te PSN Sv. Kuzam i Rijeka.
Svi rastavljači mjesno i daljinski upravljani, prikazani su na shemi sekcioniranja na nacrtu I.3.4.2.
Daljinsko upravljanje provodi se iz CDU Rijeka koja je smještena u EVP Sušak. CDU Rijeka je u
potpunosti kompatibilna sa CDU Zagreb i svi signali se preko CDU Rijeka prenose u CDU
Zagreb, tako da već sada CDU Zagreb ima punu informaciju o stanju svih podstanica kojima
upravlja CDU Rijeka. Također, preko CDU Rijeka, moguće je provesti upravljanje iz CDU Zagreb.
I.3.1.4. SUSTAV GRIJANJA SKRETNICA
Grijanje skretnica provodi se u kolodvoru Škrljevo. Projektirani sustav grijanja skretnica je u fazi
izvođenja. Projektirano je da se sustav napaja iz kontaktne mreže putem rastavljača smještenog
na portalu preko trafostanice smještene u ravnini noge portala 23, paralelno s prugom na
udaljenosti 8 m u smjeru suprotnom od kolodvorske zgrade. Sve skretnice su
upravljane/napajane iz E.URO ormara smještenog u blizinu trafostanice. Skretnice koje se
napajaju su: 2, 14ab, 14cd, 15ab, 15cd,16ab i 16cd križne skretnice („englezeri“). Također je
predviđeno i grijanje prostora skretničkih zatvarača dodatnim grijačima, U-oblika.
Sustav zaštite je IT. Za automatsko uključenje grijača skretnica u vremenskom uvjetima niskih
temperatura, snijega i leda predviđa se meteo regulator koji prati temperature putem senzora
ugrađenih na tračnici skretnice 15ab te od senzora padalina i ambijentalne temperature.
I.3.2. PRIJEDLOG UNAPREĐENJA
I.3.2.1. SMJERNICE ZA IZVOĐENJE NOVE KM
I.3.2.1.1. Sustav elektrifikacije
Sva razmatranja u ovom projektu odnose se na željezničku prugu elektrificiranu jednofaznim
sustavom 25kV, frekvencije 50Hz. Nominalni napon kontaktne mreže je 25 kV, maksimalni napon
je 27,5 kV, a minimalni napon je 19 kV.
Kontaktna mreža se u pravilu projektira, ukoliko to dozvoljavaju građevinska rješenja na
kolosijecima, za brzinu vožnje do 160 km/h (25R160) za otvorenu prugu i glavne prolazne
stanične kolosijeke. Na sporednim staničnim kolosijecima maksimalna brzina prolaska vlakova
iznosi 40 km/h.
I.3.2.1.2. Osnovne dimenzije KM
Normalna visina kontaktnog vodiča u točki vješanja iznosi 5.500 mm mjereno od GRT-a do
donjeg ruba vodiča. Minimalna visina kontaktnog vodiča je 5.020 mm. Maksimalna visina
kontaktnog vodiča iznosi 6.500 mm. Na putnim prelazima u razini, minimalna visina kontaktnog
vodiča je 5.500 mm. Maksimalna visina obilaznog voda je 6.500 mm iznad gornjeg riba šine, a
7.000 mm iznad staničnih perona.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Dozvoljeni nagib kontaktnog vodiča između dvije točke vješanja u odnosu na niveletu kolosijeka
iznosi:
- 5% za brzine vožnje do 100 km/h
- 4% za brzine vožnje od 100 do 120 km/h
- 3% za brzine vožnje od 120 do 160 km/h
Na mjestima prijeloma visine kontaktnog vodiča mora postojati prijelazni nagib u prvom rasponu,
koji prema kolosijeku ne smije prijeći polovicu gore navedenih vrijednosti.
Najveći dozvoljeni kut skretanja kontaktnog vodiča aktivnog dijela voznog voda u odnosu na
uzdužnu os kolosijeka iznosi:
- 6° za otvorenu prugu i glavne prolazne kolosijeke
- 15° za glavne i sporedne kolosijeke
Najveće dozvoljeno izmicanje kontaktnog vodiča u odnosu na os statičkog oduzimača struje pod
utjecajem nejnepovoljnijeg vjetra na vozni vod i stupove iznosi:
- 450 mm za kolosijeke u pravcu
- 400 mm za kolosijeke u luku
Pri tome treba uzeti u obzir i pomicanje točki vješanja pod utjecajem tog istog vjetra.
Poligonacija se u pravilu vrši za svaku točku vješanja. U slučaju kolosijeka u pravcu, pologonira
se samo kontaktni vodič, a poligonacija u točki vješanja iznosi maksimalno ±200 mm mjereno u
odnosu na os statičkog oduzimača struje. Po potrebi se poligonira i noseće uže.
U krivinama je dopušteno izvlačenje voznog voda u vanjsku stranu luka u odnosu na os statičkog
oduzimača struje do maksimalno ±300 mm.
Udaljenost stupova KM od kolosijeka je udaljenost od unutarnjeg ruba stupa do osi kolosijeka. Pri
tome su definirani sljedeći slučajevi:
a) Normalna udaljenost na otvorenoj pruzi u pravcu, za vanjsku stranu luka svih
radijusa i za unutarnju stranu luka radiusa većeg ili jednakog 1.500 m 2.70 m
b) Normalna udaljenost na otvorenoj pruzi za unutrašnju stranu luka radiusa
manjeg od 1.500 m 2.80 m
c) U izuzetnim slučajevima su dozvoljena smanjenja udaljenosti za uvjete pod a)
i b) ali ona ne smiju biti manja od 2.50 m
d) Za sporedne stanične kolosijeke dozvoljena su u izuzetnim slučajevima
smanjenja idaljenosti, pod uvjetom sa nema nadvišenja kolosijeka, ali te
udaljenosti ne smiju biti manje od 2.20 m
e) Minimalna udaljenost za stupove na peronima je 3.00 m
f) Ako se radi o cijevnom stupu na kojem je ugrađena oprema za automatsko
zatezanje voznog voda, onda u svim navedenim slučajevima treba udajenost
povećati za sve nabrojene slučajeve. Ovo povećanje iznosi za stupove Z2, Z3
i Z4 0.10 m, a za stupove Z5, Z6 i Z7 0.05 m.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Sigurnosni električni razmaci se uvijek nastoje postići što veći radi veće sigurnosti, ali oni ni u
kom slučaju ne smiju biti manji od minimalno propisanih za slučajeve kako slijedi:
a) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom i tovarnog
profila željezničkih vozila 340 mm
b) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom i tovarnog
profila cestovnih vozila 600 mm
c) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom ili dijelova
željezničkih vozila pod naponom i mase objekta, koji se javlja samo u kratkom
periodu (npr. trenutni otklon vodiča zbog njihanja) iznosi:
- vertikalno 220 mm
- horizontalno 170 mm
d) Minimalni razmak između dijelova kontaktne mreže pod naponom ili dijelova
željezničkih vozila pod naponom i mase objekata koji se javljajutrajno ili kroz
duži period iznosi:
- vertikalno 270 mm
- horizontalno 220 mm
Zaštitni električni razmaci:
a. Svi dijelovi kontaktne mreže koji su povremeno ili trajno pod naponom, a pristupačni su
ljudima koji ne upotrebljavaju pomoćna sredstva, poraju biti na minimalnoj udaljenosti 3
m od svih dostupnih točaka.
b. Za točke koje su dostupne samo upotrebom pomoćnih sredstava zaštitni razmak se
može smanjiti na 1,5 m. Ako je u pojedinim slučajevima nemoguće postići tražene
zaštitne razmake pristupačna mjesta treba ograditi.
c. Na mostovima, nathodnicima, nadvožnjacima i ulazima u tunele, gdje su pješački prolazi
udaljeni manje od 4 m od dijelova pod naponom, postavljaju se odgovarajuće zaštitne
grade.
d. Minimalni razmak stalnih signala od dijelova kontaktne mreže pod naponom iznosi 2 m
za otvorenu prugu i 1 m za područje stanice.
e. Minimalni razmak stupova vanjske rasvjete od dijelova kontaktne mreže pod naponom
iznosi 3 m. Ako je taj razmak manji, onda se bilo kakvi radovi na tim stupovima mogu
obavljati samo uz isključenje napona u odnosnom dijelu kontaktne mreže.
f. Minimalni zaštitni razmak nosećih konstrukcija kontaktne mreže od drugih dijelova
kontaktne mreže koji su pod naponom i koji nisu trajno spojeni mehaničkim odnosno
električnim vezama sa nosećim konstrukcijama, iznosi 2 m. Ovaj razmak se izuzetno
može smanjiti u specijalnim slučajevima na 1,5 m.
g. Minimalni razmak između napojnog voda i bilo kojeg dijela kontaktne mreže pod
naponom, s kojim nije u trajnoj električnoj vezi iznosi 2,5 m.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 6
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3.2.1.3. Tip KM
Na otvorenoj pruzi, svim kolodvorskim kolosijecima i tunelima primjenjuje se kompenzirana
kontaktna mreža.
Kontaktna mreža otvorene dvokolosiječne pruge u pravilu je električno i mehanički razdvojena i
nezavisna za svaki kolosijek. Na glavnim kolodvorskim kolosijecima i u tunelima kontaktna mreža
mora biti za svaki kolosijek električki nezavisna, ali nije obavezno mehaničko razdvajanje.
Kod kompenzirane kontaktne mreže sila zatezanja kontaktnog vodiča i nosećeg užeta iznosi
1000 dN, s tim da povećanje ili smanjenje sile ni u kom slučaju ne smije prijeći 10%. U pravilu se
primjenjuje jedan uređaj za zatezanje za oba vodiča (KV i NU), pri čemu je važno da su sile u oba
vodiča izjednačene. To se postiže zatezanjem vodiča preko sustava poluga na principu vage.
Sila zatezanja užeta čvrste točke iznosi 1.000 dN kod temperature 15°.
Sila zatezanja obilaznog i napojnog voda je 1.000 dN kod temperature 15°.
U slučaju da se zatezanje vodova radi kod temperature koja je različita od referentne, sila se
odgovarajuće smanjuje ili povećava.
Maksimalni raspon za kompenziranu mrežu za kolosijek u pravcu za područja sa pritiskom vjetra
do 60 dN/m² je 65 m.
Za kolosijeke u lukovima maksimalne dužine raspona smanjuju se u ovisnosti o radijusu. Gdje
god je to moguće primjenjuju se standardni rasponi koji su 65, 60, 55, 50, 45, 40, 35 i 30 m.
U tunelima i kod nadvožnjaka mogu rasponi biti i manji: 25, 20, 15 i 10m.
U zonama gdje se očekuju dodatna opterećenja od leda i vjetra veća od pretpostavljenih, mora
se izvršiti odgovarajuće skraćenje maksimalnih raspona.
Sistemska visina kompenzirane kontaktne mreže je 1.400 mm. Na mjestima dvojnih zavješenja
(preklopi, skretnice i sl.) i u pojedinim specijalnom slučajevima (objekti) primjenjuje se, uz
standardnu, i smanjena sistemska visina 1.200, 1.000 i 800 mm. U izuzetnim slučajevima se ova
visina može smanjiti do 600 mm, a da se pri tom još uvijek primjene standardna rješenja konzola.
U tunelima sa standardnim slobodnom profilom ua električnu vuču, sistemska visina je normalno
600 mm.
Raspon vješaljki kod kompenzirane mreže je 10 m, a srednji raspon iznosi 5, 2×7,5 ili 10 m.
Raspon prve vješaljke od točke vješanja iznosi 5 m. Kod nestandardnih raspona radi se korekcija
raspona vješaljki u sredini raspona, tako da se kreće od 5 do 10 m.
Strujne veze se ugrađuju:
a) vozni vod između nosivog užeta i kontaktnog vodiča svakog zateznog polja otvorene
pruge na međusobnoj udaljenosti od oko 300 m
b) u neizoliranom preklopu između voznih vodova susjednih zateznih polja
c) između voznih vodova kolodvorskih kolosijeka koji se križaju ili odvajaju. Strujne veze se
postavljaju na strani bližoj mjestu zatezanja.
Strujne veze između nosivog užeta i kontaktnog vodiča moraju biti izvedene na način da se
izbjegnu neelastična mjesta u voznom vodu.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 7
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Veze za izjednačavanje potencijala postavljaju se između vodiča istog potencijala a dolaze u
neposerednu blizinu jedan drugog i ako postoji mogućnost od slučajnog međusobnog dodirivanja.
Presjek ove strujne veze mora biti ekvivalentan presjeku nosivog užeta.
Strujne veze između nosivog užeta i kontaktnog vodiča moraju imati presjek ekvivalentan
presjeku nosivog užeta.
Strujne veze između dva vozna voda moraju imati presjek ekvivalentan presjeku voznog voda.
Na mjestima gdje se nosivo uže prekida, a kontaktni vodič vodi dalje (npr. ispod nadvožnjaka,
čvrsta točka na portalu) mora se prije i poslije prekida nosivog užeta ubaciti strujna veza između
nosivog užeta i kontaktnog vodiča.
Dužine zateznih polja
a) Zatezno polje kompenzirane kontaktne mreže ima u pravilu 24 raspona, a u posebnim
slučajevima ovaj broj može biti i veći s tim da dužina zateznog polja ne smije preći
maksimalno dozvoljenu.
b) Dužina zateznog polja kompenzirane kontaktne mreže ne smije biti veća od 1.600 m.
c) U slučaju da broj raspona u zateznom polju kompenzirane kontaktne mreže prelazi 24,
potrebno je provjeriti promjenu sile zatezanja u sredini zateznog polja, koja ne smije
odstupati za više od 10% u odnosu na normalnu silu zatezanja.
Automatska zatezanja:
a) Vozni vod se u pravilu automatski zateže na oba kraja zateznog polja.
b) Vozni vod se može automatski zatezati i samo na jednom kraju zateznog polja uz uvjet
da broj raspona ne prijeđe 12, i da dužina takvog zateznog polja ne prijeđe 800 m.
c) Kontaktni vodič i nosivo uže se automatski zatežu preko zajedničkog uređaja za
zatezanje sa odgovarajućim prijenosnim odnosom.
Neizolirani preklop se koristi na mjestima nastavljanja dvaju susjednih zateznih polja koja
električno nisu odvojena.
a) U pravilu se preklop izvodi sa tri raspona.
b) Prema potrebi se preklopni raspon može smanjiti ispod normalne vrijednosti, ali treba
kod mormalnog rješenja izbjegavati raspone kraće od 40 m. Ako to nije moguće, treba
izvesti preklop sa 4 raspona. Ovo vrijedi posebno za preklope u lukovima radiusa
manjeg od 500 m.
c) Zatezni rasponi mogu biti kraći od standardnih , ali se u tom slučaju mora visina točke
zatezanja odgovarajuće smanjiti.
d) Razmak između dva kontaktna vodiča u preklopnom rasponu iznosi 200 mm.
e) U pravilu se neizolirani preklopi ne postavljaju na mjestima gdje postoji ograničenje
sustemske visine. Ako to nije moguće izbjeći, svaki takav preklop se razmatra posebno
kao specijalno rješenje.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 8
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Izolirani preklopi se koriste na mjestima gdje je potrebno električki odvojiti dvije susjedne sekcije
kontaktne mreže.
a) U pravilu se preklop izvodi sa tri raspona.
b) Rasponi u izoliranom preklopu su u pravilu kraći nego za otvorenu prugu.
c) Preklopni rasponi se mogu smanjiti, ali je potrebno izbjegavati raspone kraće od 45 m.
Ako se to ne može izbjeći, preklop se izvodi sa 4 raspona.
d) Zbog ograničenja minimalne dužine preklopnog raspona izbjegava se postavljanje
izoliranog preklopa u lukovimapolumjera manjeg od 850 m. Ako se to ne može izbjeći
izvodi se preklop a 4 raspona.
e) Razmak između dva kontaktna vodiča u preklopnom rasponu je 400 mm bez iznimke.
f) U pravilu se izolirani preklopi ne postavljaju na mjestima gdje postoji ograničenje
sistemske visine (nadvožnjaci, tuneli i sl.). Ako to nije moguće izbjeći, svaki takav izolirani
preklop se razmatra kao specijalno rješenje.
Neutralne sekcije se primjenjuju na mjestima gde je potrebno električno odvojiti vije susjedne
sekcije kontaktne mreže uz uvjet da iste budu odvojene i za vrijeme prolaska vlakova.
a) Neutralna sekcija se u pravilu izvodi u 5 raspona.
b) Rasponi u neutralnoj sekciji su u pravilu kraći od maksimalnih za otvorenu prugu.
c) Preklopni rasponi u neutralnoj sekciji se po potrebi mogu smanjiti, ali ne mogu biti kraći
od 45 m.
d) Zatezni rasponi neutralne sekcije mogu biti kraći od danih u tabelama ili uz uvjet da se
visine zatezanja vodiča usklade s visinama zatezanja za odgovarajuće raspone.
e) Razmak između dva kontaktna vodiča u 3 srednja raspona je 400 m bez iznimke.
f) U pravilu treba nastojati da se neutralne sekcije, gdje god je to moguće, postave u
kolosijeke u pravcu bez uzdužnog nagiba pruge. Ako to nije moguće postići, onda
polumjer luka ne smije biti manji od 800 m.
g) Ako nije moguće zadovoljiti gore navedene uvjete, neutralna sekcija se može izvesti sa
sekcionim izolatorima. Pri tome neutralna sekcija mora biti smještena u blizini čvrste
točke voznog voda.
h) U pravilu lokomotiva ulazi u neutralnu sekciju i izlazi iz neutralne sekcije sa isključenim
motorima. Zbog toga je potrebno postaviti odgovarajuće signale ispred i iza neutralne
sekcije, kako bi se strojovođa na vrijeme obavijestio o potrebi isključenja i uključenja
motora, odnosno i dizanja oduzimača struje.
i) U pravilu se neutralna sekcija ne postavlja na mjestima gdje postoji ograničenje
sistemske visine. Ako to nije moguće izbjeći, rješenje neutralne sekcije treba razmatrati
posebno kao specijalno rješenje.
Sekcioni izolatori se upotrebljavaju za električno razdvajanje dviju susjednih sekcija kontaktne
mreže, ako za to odvajanje nije moguće promijeniti izolirani preklop ili njegova primjena nije
moguća. Kod primjene sekcionih izolatora potrebno je pridržavati se sljedećih pravila:
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 9
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
a) Sekcioni izolatori se primjenjuju za kolosijeke gdje brzina ne prelazi 80 km/h. Ako je
neophodna primjena sekcionog izolatora na kolosijeku sa dozvoljenom brzinom većom
od 80 km/h, potrebno je primjeniti sekcioni izolator za velike brzine.
b) Sekcioni izolator se stavlja u pravilu u blizini točke vješanja nosivog užeta ali uz uvjet da
se zadrži minimalni razmak između osi vješanja i sekcionog izolatora od 3 m. Ako se
sekcioni izolator stavlja u blizinu maksimalnog provjesa nosivog užeta, potrebno je u
svakom slučaju zadržati minimalni razmak između nosivog užeta i kontaktnog vodiča od
0,45 m.
c) Ako se sekcioni izolator postavlja blizu skretnice, potrebno je osigurati minimalni razmak
od 0,60 m između bilo kojeg dijela sekcionog izolatora i najistaknutijeg dijela oduzimača
struje lokomotive koja se kreće po kolosijeku bez izolatora.
d) Ako je namjena sekcionog izolatora da odvaja dva voda na skretnici, isti se postavlja u
pravilu između srca skretnice i međika.
e) Pri određivanju poligonacije kontaktnog vodiča kao i dužine raspona sa sekcionim
izolatorom, potrebno je utvrditi da na mjestu izolatora os kontaktnog vodiča nije
izmaknuta više od 50 mm u odnosu na os statičkog oduzimača struje.
Proste skretnice. Kod vođenja kontaktnih vodova na prostim skretnicama mogu se primijeniti dva
osnovna rješenja voznog voda: tangencijalno i ukrštajno rješenje.
Tangencijalno rješenje se primjenjuje na kolosijecima gdje dozvoljena brzina prelazi 60 km/h, dok
se ukrštajno rješenje primjenjuje samo kod kolosijeka sa dozvoljenom brzinom koja ne prelazi 60
km/h.
a) Tangencijalno rješenje vođenja voznih vodova na skretnici ne dozvoljava presjecanje
aktivnih voznih vodova, već se oni međusobno približavaju na razmak 5 – 15 cm i onda
se vode paralelno duž jednog raspona. Presjecanje voznih vodova je dozvoljeno tek
nakon što se kontaktni vodič kolosijeka u skretanju izdigne iznad radne visine oduzimača
struje kolosijeka u pravcu. Kod ovog rješenja je potrebno u točki maksimalnog
približavanja postaviti nosivu konstrukciju za nošenje konzola., kako bi se na tom mjestu
poligonirala oba vozna voda.
b) Ukrštajno rješenje se izvodi križanjem aktivnih voznih vodova. Pri tom kontaktni vodič
kolosijeka u odvajanju prelazi iznad kontaktnog vodiča kolosijeka u pravcu, a njihova
međusobna veza se održava pmoću posebnog mostića za ukrštavanje. Ovaj mostić
mora omogućavati slobodno međusobno klizanje oba vodiča.
Radi zadržavanja stalnih odnosa među vodovima koji se križaju, poželjno je da oba
vozna voda imaju čvrstu točku na istoj strani u odnosu na skretnicu, a na udaljenostima
koje se međusobno previše ne razlikuju. Poslije točke križanja kontaktni vodič kolosijeka
u skretanju se izdiže i vodi do točke zatezanja.
I.3.2.1.4. Mjesno i daljinsko upravljanje
Postrojenja za daljinsko upravljanje moraju biti sinkronizirana sa satom realnog vremena, a
najmanja dopuštena razlučivost kronologije događaja je 10 ms.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 10
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Brzina prijenosa podataka između dijelova i uređaja postrojenja daljinskog upravljanja ne smije
biti manja od 100 Bd.
Unutar daljinskog upravljanja moraju biti omogućene promjene nadležnosti prema razinama
upravljana:
- daljinsko iz CDU Zagreb
- lokalno s upravljačke ploče
- lokalno sa aparata
- ručno na aparatu.
Izvedba i način izbora razine upravljanja mora biti takva da se onemogući istovremeno
upravljanje s više razina upravljanja.
Postrojenja za daljinsko upravljanje moraju biti projektirana, građena ili rekonstruirana tako da ih
je moguće jednostavno proširivati i nadograđivati u sklopovskom, programskom i
komunikacijskom pogledu.
Računalni i komunikacijski uređaji u CDU moraju biti 100 % redundantni.
Sve signalizacije, komande i mjerenja moraju biti kontinuirano zabilježeni u bazi podataka iz koje
se u svakom trenutku mogu dobiti statistike i izviješća po svim parametrima upravljanja.
Napajanje uređaja i opreme izmjeničnim naponom u CDU-u mora biti izvedeno kao besprekidno
napajanje.
Osnovno napajanje uređaja i opreme u CDU-u mora biti iz distribucijske niskonaponske
električne mreže 3×400/230 V, 50 Hz. Pričuvno napajanje uređaja i opreme u CDU-u mora biti iz
uređaja za besprekidno napajanje i stacionarnog dizel električnog agregata ili iz uređaja za
besprekidno napajanje i transformatora vlastite potrošnje elektrovučne podstanice ukoliko su
centar daljinskog upravljanja i elektrovučna podstanica smješteni u istom objektu ili neposrednoj
blizini.
U sustavu za besprekidno napajanje, akumulatorske baterije moraju biti kapaciteta dovoljnog za
3 satni autonomni rad.
U centru daljinskog upravljanja mora se osigurati pouzdane telefonske i podatkovne linije javne
telefonske mreže i željezničke telefonije opće i posebne namjene (dispečerska linija, tzv. E-vod i
slično).
CDU mora biti opremljen uređajima za registriranje razgovora. Svi razgovori koji se vode između
CDU-a i njemu podređenih upravljanih mjesta, kao i međusobno između upravljanih mjesta i
međusobno između različitih centara, automatski moraju biti snimani posebnim uređajima za
registraciju razgovora.
Napajanje uređaja izmjeničnim naponom u novim postrojenjima daljinskog upravljanja u
elektrovučnim podstanicama potrebno je izvesti kao besprekidno napajanje i u tu svrhu moraju se
osigurati akumulatorske baterije kapaciteta dovoljnog za 5 satni autonomni rad.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 11
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Napajanje uređaja daljinskog upravljanja u upravljanim mjestima istosmjernim naponom mora se
izvesti kao besprekidno napajanje i u tu svrhu moraju se osigurati akumulatorske baterije
kapaciteta dovoljnog za 5 satni autonomni rad.
Broj i vrsta informacija koje se iz uređaja daljinskog upravljanja u upravljanim mjestima prenose u
CDU, moraju prethodno biti objedinjenje i jednoznačno određene. U principu potrebno je prenositi
samo informacije koje su važne za odluke o upravljanju.
U novim postrojenjima daljinskog upravljanja u elektrovučnim podstanicama mora se pomoću
prijenosnog puta i komunikacijske opreme omogućiti daljinsko servisiranje procesne aplikacije, iz
CDU-a ili iz ovlaštenog servisnog mjesta.
I.3.2.2. UKLAPANJE U POSTOJEĆA RJEŠENJA
I.3.2.2.1. Kontaktna mreža
Planirani radovi na dionicama pruge su izgradnja kontaktne mreže drugog kolosijeka.
Na dionicama otvorene pruge predviđena je elektrifikacija novog drugog kolosijeka na novim
nosivim konstrukcijama KM. U pravilu će to biti pojedinačni cjevni stupovi locirani sa vanjske
strane novog kolosijeka.
Na mjestima rekonstrukcije postojećeg kolosijeka izvršiti će se odgovarajuća rekonstrukcija
postojeće KM. Isto tako će se na mjestima uklapanja postojećih elektrificiranih kolosijeka u novo
stanje izvršiti i potrebno prilagođavanje KM.
Radi povećanja brzine vožnje, sa sadašnjih 80 km/h i usklađenja postojeće KM sa standardima
HŽ, biti će potrebna dodatna dorada postojećeg voznog voda, odnosno njegova prilagodba. U
sklopu prilagodbe KM, u odnosu na sada izvedeno stanje, izvršiti će se sljedeći zahvati na
voznom vodu:
1. Demontirati jedan (od dva) kontaktna vodiča
2. Preostali kontaktni vodič zategnuti silom od 10 kN
3. Preraditi sustav vješanja kontaktnog vodiča na nosivo uže sukladno sa standardnim rasporedom vješaljki i standardnim silama
4. Preraditi uređaj za automatsko zatezanje voznog voda sukladno s novim zateznim silama
5. Preraditi postojeće okretne konzole za nošenje voznog voda, u smislu demontaže viška opreme
6. Prilagoditi postojeće strujne veze u novom voznom vodu
Na taj način će se vozni vod na cijelom području zahvata prilagoditi usvojenim rješenjima za sustav 25kV, 50 Hz primjenjenim na cijelom području HŽ-a i u cijelosti kompatibilan sa EU standardima. Uz to će se u kontaktnoj mreži postići i sljedeća poboljšanja:
- Kontakt oduzimača struje sa voznim vodom je znatno kvalitetniji sa jednom nego sa dva kontaktna vodiča
- Trošenje kontaktnog vodiča i klizača oduzimača struje bitno je manje kod standardnog voznog voda s jednim kontaktnim vodičem
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 12
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
- Sila oduzimača struje na kontaktnu žicu biti će standardna 7 dN u statičkim uvjetima (za dva kontaktna vodiča ta sila je 9 dN)
- U slučaju primjene standardnog voznog voda u kolodvorima će se uspostaviti unificirana rješenja kako za prolazni, tako i za sporedne kolosijeke
- Smanjenjem broja vodiča u voznom vodu u lukovima se smanjuju radijalne sile na nosive konstrukcije i opremu KM
- Standardno rješenje voznog voda sadrži manje opreme pa je jeftinije i jednostavnije za gradnju i održavanje.
Planirani radovi u kolodvorima:
Šapjane Rekonstrukcija skretničkog grla radi uvođenja drugog kolosijeka, kolodvor ima pet kolosijeka, nije predviđeno njihovo pomicanje, postojeća kontaktna mreža riješena stupovima. Rekonstrukcija KM uz pomoć stupova i portala.
Napomena: Ovi radovi se ne izvode ukoliko se ne izvodi drugi kolosijek od Jurdana do Šapjana.
Jurdani Cjelokupna građevinska rekonstrukcija kolodvora. U novom stanju 4 kolosijeka i dva otočna perona, ugradnja AV veza. Nova KM rješena pomoću portala i stupova na dijelu između IP i kolodvorskih kolosijeka.
Opatija-Matulji Postojeće stanje sa 4 kolosijeka. U novom stanju se umjesto jednog kolosijeka ugrađuje otočni peron, ugradnja AV veza. Postojeća KM rješena pomoću portala preko četiri kolosijeka koji se zadržavaju u novom stanju uz izgradnju portala na dužini od 250 metara. Stupovi na dijelu između IP i kolodvorskih kolosijeka.
Rijeka Rekonstrukcija skretničkih grla radi spoja drugog kolosijeka. Postojeća KM rješena portalima i stupovima. Rekonstrukcija KM uz pomoć stupova.
Sušak-Pećine Rekonstrukcija skretničkih grla radi spoja drugog kolosijeka. U postojećem i budućem stanju tri kolosijeka, izgradnja A veze od strane Rijeke. Postojeća KM rješena portalima i stupovima. U novom stanju KM zadržavaju se postojeći portali uz potrebnu dogradnju stupova.
Škrljevo Rekonstrukcija skretničkog grla u smjeru Sušaka radi spoja drugog kolosijeka, skretničko grlo sa druge strane kolodvora je novo jer dolazi do pomicanja trase, ugradnja AV veza. Kolosijeci u kolodvoru se ne pomiču. Postojeća KM rješena pomoću stupova koji se zadržavaju. Rekonstrukcija KM riješena novim stupovima.
Pri određivanju lokacija novih nosivih konstrukcija KM treba voditi računa o postojećim
konstrukcijama i po mogućnosti pratiti njihove dispozicije. Isto tako treba, ako je to moguće,
zadržati i postojeće dispozicije pojedinih funkcionalnih cjelina u sustavu kontaktne mreže: čvrste
točke, izolirani preklopi, neizolirani preklopi, neutralne sekcije i dr.
I.3.2.2.2. Elektrovučne podstanice (EVP)
S obzirom da ne postoji elektroenergetski proračun za novu dvokolosiječnu prugu, izvršena je
provjera postojećih elektroenergetskih kapaciteta na temelju predviđenog maksimalnog grafikona
reda vožnje za novu prugu. Kao mjerilo je poslužila maksimalna potrošnja energije u dva
najopterećenija sata tokom ciklusa od jednog dana.
postojeće stanje prema EEP:
- za EVP Sušak E = 6,8 MWh u periodu od 00.00 – 02.00
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 13
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
- za EVP Matulji E = 7,6 MWh u periodu od 00.00 – 02.00
novoprojektirano stanje:
- za EVP Sušak E = 6,18 MWh u periodu od 00.00 – 02.00
- za EVP Matulji E = 10,55 MWh u periodu od 02.00 – 04.00
Uspoređujući ove vrijednosti sa vrijednostima iz EE proračuna za jednokolosiječnu prugu, za EVP
Sušak je opterećenje ostalo gotovo isto, dok je za EVP Matulji opterećenje poraslo za cca 40%.
Te vrijednosti su još uvijek znatno niže od dozvoljenih, pa možemo zaključiti da nema potrebe za
povećanjem snage postojećih energetskih izvora. To znači da se ne očekuju bitni zahvati na 110
kV priključnoj strani EVP-a.
Navedena konstatacija može, općenito gledano, biti nelogična jer se, u odnosu na
jednokolosiječnu prugu, izgradnjom drugog kolosijeka bitno povećava propusnu moć pruge, pa
se posljedično tome očekuje i razmjerno povećanje potrošnje električne energije za vuču vlakova.
Međutim, sve postaje logično kad se u razmatranje uvedu i sljedeće činjenice vezane uz
promatranu novu dvokolosiječnu prugu:
a) Izgradnjom drugog kolosijeka postići će se veća ujednačenost opterećenja izvora
električne energije (EVP), nego što je to na jednokolosiječnoj pruzi. Prema tome
povećanje potrošnje električne energije ne mora nužno uvjetovati i povećanje vršne snage
izvora te energije.
b) Za dimenzioniranje pojedine EVP mjerodavno je maksimalno opterećenje u određenom
vremenskom periodu ("vršna snaga"), a ista je vezana uz "maksimalni grafikon reda
vožnje".
c) Trasa željezničke pruge Rijeka – Škrljevo se nalazi na nagibu 25 o/oo, a pruga Rijeka –
Šapjane na nagibu 11 – 25 o/oo. To znači, da pretežiti dio raspoložive snage izvora
električne energije (EVP) troše vlakovi na uzbrdici radi povećanja njihove potencijalne
energije, a manjim dijelom pokrivaju radi pokrivanja gubitaka u vožnji, dok vlakovi na
nizbrdici djelomično pokrivaju potrebe gubitaka u vožnji, a svoju potencijalnu energiju
troše na kočenje vozila. Pri tom pri povećanju napona sve više u bilanci energije raste
udio potencijalne energije vlaka
d) Razvojem željezničke tehnologije u svijetu, za kočenje vozila sve se više koristi
tehnologija regenerativnog kočenja, što znači da u režimu kočenja željezničko električno
vozilo pretvara mehaničku energiju vozila u električnu energiju i vraća je natrag u
elektronapojni sustav umjesto da se izgubi u vidu toplinske energije na kočionim
papučama vozila. Regenerativno kočenje sve više postaje praksa kod europskih
željeznica koju će morati primjeniti i HŽ. U konkretnom slučaju, na postojećoj
jednokolosiječnoj pruzi će, uz postojeću regulativu i sustav napajanja i sekcioniranja, kao i
mogućnosti organiziranja prometa, biti mala korist od regenerativnog kočenja. Međutim,
izgradnjom drugog kolosijeka Škrljevo – Rijeka – Šapjane ostvariti će se mogućnost da
vlak na nizbrdici proizvodi električnu energiju koju će preuzeti vlak koji se kreće u
suprotnom smjeru. To će se odraziti kao smanjenje potrošnje električne energije za
elektrovuču. Na temelju iskustva pojedinih željezničkih uprava koje su uvele regenerativno
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 14
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
kočenje, može se očekivati ušteda od 20 do 40%, pa će u tom postotku biti manja potreba
za snagom EVP-a.
Zbog promjene sheme napajanja KM, povećava se broj izlaznih 25 kV linija iz EVP-a, pa u tom
smislu treba doraditi oba EVP-a.
Postojeći EVP Sušak (km 648+445 – važeća stacionaža) je moguće zadržati na postojećoj
lokaciji u adaptiranoj građevini starog EVP 3kV=. U tu svrhu treba izvršiti rekonstrukciju
unutarnjeg prostora građevine, kako bi se u nju smjestila dodatna oprema novog 25kV razvoda
prema novoj jednopolnoj shemi EVP-a (vidi nacrt I.3.4.5.). Predlaže se osigurati potreban prostor
reorganizacijom postojećeg prostora CDU, koji bi se, sukladno razvojnoj strategiji HŽ, postupno
integrirao u CDU Zagreb. Na taj način bi se u objektu oslobodio potreban prost koji bi bio
dostatan za proširenje EVP-a.
Postojeći EVP Matulji (km 46+270 prema važećoj stacionaži) također je smješten u adaptiranoj
građevini starog EVP 3kV=, koja je prostorno znatno veća od potreba razvoda 25kV. Potrebno
proširenje 25kV razvoda prema novoj jednopolnoj shemi EVP (vidi nacrt I.3.4.7.) može se
smjestiti u postojeći prostor uz reorganizaciju prostora. Pri tome treba voditi računa o činjenici da
je objekt zbog svoje arhitekture zaštićeni objekt, pa se pri rekonstrukciji ne bi smjelo narušavati
njegov vanjski izgled.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 15
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
EVP Sušak, idejno rješenje (preuzeto iz knjige A1: Zgrade elektrovučnih podstanica i postrojenja za sekcioniranje)
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 16
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
EVP Matulji, idejno rješenje (preuzeto iz knjige A2: poglavlje 2.2.2.5 Zgrada elektrovučne podstanice)
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 17
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3.2.2.3. Postrojenja za sekcioniranje
Na području zahvata nalaze se dva postrojenja za sekcioniranje KM i to PSN2 Sv. Kuzam u km
643+120 i PSN1 Rijeka u km 54+250.
S obzirom da se dio pruge prema Bakru, od Škrljeva do Vitoševa, predviđa kao budući drugi
kolosijek, a odvojak za Bakar će se izvesti skretnicom, PSN2 Sv. Kuzam potrebno je preraditi u
PSN2+1BV.
U slučaju da se za Bakarsku prugu prihvati alternativno rješenje sa zasebnim kolosijekom iz
kolodvora Škrljevo, onda bi se shema napajanja i sekcioniranja trebala djelomično izmijeniti tako
da se izolirani preklop (IP) preseli na izlaz iz kolodvora Škrljevo. Time bi se u potpunosti zadržala
predložena jednopolna shema sa PSN2+1BV Sv. Kuzam (vidi shemu sekcioniranja, nacrt
I.3.4.3.).
Da bi se realizirala nova jednopolna shema PSN2 Sv. Kuzam, treba proširiti 25kV razvod za
jedno polje (1BV). U građevinskom smislu potrebno je objekt dograditi s jedne strane kako bi se
potrebno polje smjestilo.
Postojeći PSN1 Rijeka zbog izgradnje drugog kolosijeka ne može zadovoljiti novim uvjetima, već
bi se morao građevinski dograditi ili premijestiti. S obzirom da drugi kolosijek prelazi preko samog
PSN-a ostaje samo opcija premiještanja i izgradnja na novoj lokaciji PSN2. Nova građevina mora
se izgraditi sukladno propisima za izgradnju ovakvog tipa objekta. Minimalna tlocrtna površina
ovakvog objekta mora biti 8×6 m korisne površine sa upravljačkim prostorom i postrojenjem 25kV
sa 6 ćelija. Provodni izolatori unutra-van montiraju se na visini 5 m od poda prizemlja. Minimalna
potrebna površina postrojenja 25kV je 4.5×6.0 m.
nova zgrada PSN2 Rijeka, idejno rješenje (preuzeto iz knjige A1: Zgrade elektrovučnih podstanica i postrojenja za sekcioniranje)
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 18
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3.2.2.4. Mjesno i daljinsko upravljanje
Za uzdužno sekcioniranje kontaktne mreže otvorene pruge i kolodvora koriste se daljinski
nadzirane i upravljane jednopolne učinske rastavljače s mogućnošću isključivanja pod
opterećenjem, opremljene elektromotornim pogonom. Poželjno je njihov smještaj predvidjeti što
je moguće bliže prometnom uredu na stupovima/nogama portala KM.
Napajanje EMP rastavljača se izvodi izmjeničnim naponom 230 V, 50 Hz. EMP mora biti
smješten u kućište minimalne zaštite IP53/DIN40050. Mora imati motornu zaštitnu sklopku,
sklopnike upravljanja, krajnje prekidače upravljanja i signalizacije, mogućnost ručne manipulacije
u slučaju nestanka napona 230 V, 50 Hz, a također i mehaničke blokade od neželjene
manipulacije. Kabeli od EMP do ormara mjesnoga i daljinskoga upravljanja za napajanje,
upravljanje i signalizaciju moraju biti propisno mehanički zaštićeni od izravnih i neizravnih
utjecaja, posebice na mjestima prelazaka rov - ulaz u zgradu, te prelazak rov - EMP. Priključak
kabela na kućište elektro-motornoga pogona, kao i dio kabela koji je izvan rova, treba zaštititi
čeličnom cijevi. Kabeli položeni u rov moraju biti propisno ukopani, zaštićeni i obilježeni. U djelu
gdje kabeli prolaze ispod uređene površine ili perona, mora se predvidjeti njihovo polaganje u
PVC cijevi. Gdje god je to moguće, koordinirati trase polaganja kabela sa ostalim strukama (SS,
TK) kako bi se izbjeglo dupliranje trasa i troškova.
Sustav daljinskoga i mjesnoga upravljanja rastavljačima kontaktne mreže s elektromotornim
pogonom već postoji u svim kolodvorima. U svakom kolodvoru unutar kolodvorske zgrade,
uređaji sustava DU i MU smješteni su u zasebnom ormaru (MDU) u neposrednoj blizini
prometnoga ureda – u TK ili SS prostoriju. Postojeći sustav biti će potrebno proširiti odnosno
dograditi za potrebe mjesnog i daljinskog upravljanja rastavljačima na drugom kolosijeku kako je
prikazano u donjoj tablici.
Naziv objekta Postojeće stanje Novoprojektirano stanje
Kolodvor Škrljevo 3 rastavljača 6 rastavljača
PSN2 (PSN2+1BV) Sv. Kuzam / PSN 5 rastavljača 4 rastavljača
EVP Sušak 2 rastavljača 4 rastavljača
Kolodvor Sušak-Pećine 3 rastavljača 5 rastavljača
Kolodvor Rijeka 2 rastavljača 5 rastavljača
PSN1 (PSN2) Rijeka 2 rastavljača 4 rastavljača
EVP Matulji - -
Kolodvor Opatija-Matulji 2 rastavljača 5 rastavljača
Kolodvor Jurdani 2 rastavljača 5 rastavljača
Kolodvor Šapjane 2 rastavljača 2 rastavljača
Kako je iz tablice vidljivo, u svim objektima osim u kolodvoru Šapjane broj rastavljača kojima se
upravlja raste. Sukladno broju rastavljača kojima se upravlja biti će potrebno postojeći UST-2
zamijeniti uređajem koji omogućava upravljanje do 6 rastavljača.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 19
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Napajanje izvesti iz niskonaponskoga razvoda napajanja 230 V, 50 Hz u kolodvorskoj zgradi. Za
potrebe besprekidnoga napajanja mora se predvidjeti ispravljač i akumulatorske baterije
kapaciteta dovoljnoga za 5 satni autonomni rad.
Središnji nadzor i upravljanje u kolodvoru (mjesno upravljanje) mora se riješiti kao pričuvno
upravljačko mjesto smješteno u prometnom uredu, s upravljačko-signalnoga terminala
postavljenoga u zasebnom zaštićenom ormariću u blizini postavnoga stola. Na njemu moraju biti
dinamički vidljive sve promjene. Mora imati mogućnost obrade najmanje 8 signala.
Unutar sustava upravljanja rastavljačima moraju biti omogućene promjene nadležnosti prema
razinama upravljanja (daljinski iz CDU, lokalno iz prometnoga ureda, lokalno sa EMP i ručno na
rastavljaču). Izvedba i način izbora razine upravljanja moraju biti takvi da se onemogući
istovremeno upravljanje sa više razina upravljanja.
Broj i vrsta informacija koje se prenose u CDU, moraju prethodno biti objedinjenje i jednoznačno
određene. U principu, potrebno je prenositi samo informacije koje su važne za odluke o
upravljanju. Postrojenja za daljinsko upravljanje moraju biti tako projektirana da ih je moguće
jednostavno proširivati i nadograđivati u sklopovskom, programskom i komunikacijskom pogledu.
S obzirom na:
- veličinu područja nadzora i upravljanja
- učestalost manipulacije u sustavu
- današnju tehnologiju vizualnog prikazivanja i mogućnosti upravljanja
predlažemo postupno gašenje CDU Rijeka i prijenos ovlasti na CDU Zagreb. CDU Zagreb je već
sada tehnološki i ljudstvom u mogućnosti preuzeti nadzor i upravljanje nad objektima kojima
upravlja CDU Rijeka. Prijelaz u upravljačkom smislu bio bi postupan s obzirom na vrijeme do
realizacije ovog projekta.
I.3.2.2.5. Sustav grijanja skretnica
Predviđena rekonstrukcija kolodvora podrazumjeva i povećanje broja skretnica. Skretnice koje su
izložene vremenskim uvjetima niskih temperatura kao u kolodvoru Škrljevo potrebno je grijati.
Primarno, napajanje za sustav grijanja skretnica treba uzeti direktno iz mreže HEP-a, a samo u
slučaju nemogućnosti napajanja iz mreže HEP-a može se uzeti iz KM.
Ukoliko se pokaže da ne postoji druga mogućnost već se sustav grijanja skretnica mora napajati
iz KM, to neće bitno utjecati na elektroenergetski sustav napajanja KM.
I.3.2.3. ZAKLJUČAK
Izgradnjom drugog kolosijeka postići će se, uz povećanje propusne moći i poboljšanje
ekonomskih efekata pruge. Sa stanovišta elektroenergetske struke mogu se uočiti sljedeći
ekonomski efekti:
- Veća ujednačenost opterećenja izvora električne energije, a time i bolja iskoristivost
elekroenergetskih kapaciteta.
- Veća pouzdanost napajanja i veća operativna sposobnost energetskog sustava u cjelini.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 20
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
- Veća pouzdanost sigurnosnih mjera koje je rezultat ugradnje drugog kolosijeka kao
paralelnog odnosno pojačanog povratnog voda.
- Za isto vučno opterećenje naponske i strujne prilike će se poboljšati i biti povoljnije nego za
jednokolosiječnu prugu, što znači i bitno smanjenje gubitaka u prijenosu energije.
- Zbog povoljnijeg faktora redukcije dvokolosiječne pruge bitno će se smanjiti utjecaji
elektromagnetskog zraćenja na okolinu u usporedbi s jednokolosiječnom prugom.
- Povoljniji uvjeti za primjenu regenerativnog (elektrodinamičkog) kočenja vlakova, što za
posljedicu ima vraćanje značajnog dijela energije (od 20% do 45%) u vučni sustav. Efekt je
tim značajniji, jer se tu radi o ekološki "čistoj" energiji. Uz to i elektrodinamičko kočenje
vlaka ne troši mehaničke dijelove vozila, što je dodatni efekt u zaštiti okoliša.
Prije donošenja strategije građenja drugog kolosijeka i definiranja elektroenergetskih kapaciteta i
distribucije energije na predmetnoj dionici pruge nužno će biti izraditi elektroenergetski proračun
za tu dionicu pruge.
Time će se potvrditi i dopuniti u ovoj studiji predložena shema napajanja i sekcioniranja na
kontaktne mreže, a isto tako će se u cijelosti definirati potrebe rekonstrukcije postojećih i
izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja.
Elektroenergetskom proračunu bi trebala prethoditi studija mogućnosti i realizacije regenerativnih
kočenja elektrovučnih vozila u sustavu 25kV, 50Hz na mreži HŽ. Naime o rezultatima te studije
bitno ovise i rezultati elektroenergetskog proračuna, a time i ukupan efekt elektrovuče na
predmetnoj relaciji pruge.
VPS - INŽENJERING d.o.o.
I.3.3.
I.3.3.1
I.3.3.1.1.
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
1 2 3
1.
1.1. Građevinski radovi 1,440,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 2,160,000.00 kn
ukupno: 3,600,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 2,100,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 4,300,000.00 kn
ukupno: 6,400,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 2,700,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 3,750,000.00 kn
ukupno: 6,450,000.00 kn
4.
KONTAKTNA MREŽA
KOLODVORI
KOLODVOR JURDANI
KOLODVOR ŠAPJANE
KOLODVOR OPATIJA-MATULJI
KOLODVOR RIJEKA
PROCJENA TROŠKOVA
1/8
4.1. Građevinski radovi 1,100,000.00 kn
4.2. Elektromontažni radovi 2,350,000.00 kn
ukupno: 3,450,000.00 kn
5.
5.1. Građevinski radovi 1,000,000.00 kn
5.2. Elektromontažni radovi 2,100,000.00 kn
ukupno: 3,100,000.00 kn
6.
6.1. Građevinski radovi 2,450,000.00 kn
6.2. Elektromontažni radovi 3,600,000.00 kn
ukupno: 6,050,000.00 kn
U K U P N O kolodvori: 29,050,000.00 kn
U K U P N O kolodvori (bez 2. kolosjeka Šapjane): 29,050,000.00 kn
KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE
KOLODVOR ŠKRLJEVO
1/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
I.3.3.1
I.3.3.1.1.
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
1 2 3
1.
1.1. Građevinski radovi 6,400,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 12,500,000.00 kn
ukupno: 18,900,000.00 kn
1a.
1.1. Građevinski radovi 2,500,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 3,650,000.00 kn
ukupno: 2,400,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 3,000,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 5,370,000.00 kn
ukupno: 8,370,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 6,500,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 9,100,000.00 kn
DIONICA ŠAPJANE - JURDANI
DIONICE
DIONICA ŠAPJANE - JURDANI (1 kolosjek)
DIONICA OPATIJA-MATULJI - RIJEKA
DIONICA JURDANI - OPATIJA-MATULJI
KONTAKTNA MREŽA
2/8
3.2. Elektromontažni radovi 9,100,000.00 kn
ukupno: 15,600,000.00 kn
4.
4.1. Građevinski radovi 1,200,000.00 kn
4.2. Elektromontažni radovi 2,940,000.00 kn
ukupno: 4,140,000.00 kn
5.
5.1. Građevinski radovi 5,800,000.00 kn
5.2. Elektromontažni radovi 10,880,000.00 kn
ukupno: 16,680,000.00 kn
U K U P N O dionice: 63,690,000.00 kn
U K U P N O dionice (bez 2. kolosjeka Šapjane): 47,190,000.00 kn
S V E U K U P N O kontaktna mreža 92,740,000.00 kn
S V E U K U P N O kontaktna mreža (bez. 2. kolosjeka
Jurdani - Šapjane)76,240,000.00 kn
DIONICA SUŠAK-PEĆINE - ŠKRLJEVO
DIONICA RIJEKA - SUŠAK-PEĆINE
2/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
I.3.3.2
I.3.3.2.1.
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
1 2 3
1.
1.1. Građevinski radovi 350,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 1,400,000.00 kn
ukupno: 1,750,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 110,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn
ukupno: 360,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 160,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 390,000.00 kn
ukupno: 550,000.00 kn
U K U P N O EVP Sušak: 2,660,000.00 kn
I.3.3.2.2.
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
EVP MATULJI
ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
EVP SUŠAK
Spojni kabelski vodovi EVP - KM
Rekonstrukcija poprečnih veza EVP - KM
Postrojenje 25 kV
3/8
1 2 3
1.
1.1. Građevinski radovi 150,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 1,400,000.00 kn
ukupno: 1,550,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 160,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 370,000.00 kn
ukupno: 530,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 120,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn
ukupno: 370,000.00 kn
U K U P N O EVP Matulji: 2,450,000.00 kn
Postrojenje 25 kV
Spojni kabelski vodovi EVP - KM
Rekonstrukcija poprečnih veza EVP - KM
3/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
I.3.3.2.3.
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
1 2 3
1.
1.1. Građevinski radovi 150,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 500,000.00 kn
ukupno: 650,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 100,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 240,000.00 kn
ukupno: 340,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 80,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 120,000.00 kn
ukupno: 200,000.00 kn
U K U P N O PSN2+1BV Sv. Kuzam: 1,190,000.00 kn
I.3.3.2.4.
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
1 2 3
PSN2 + 1BV SV. KUZAM
Postrojenje 25 kV
Spojni kabelski vodovi
Rekonstrukcija poprečnih veza
PSN2 RIJEKA (novi objekt)
4/8
1.
1.1. Građevinski radovi 3,200,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 6,500,000.00 kn
ukupno: 9,700,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 350,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 450,000.00 kn
ukupno: 800,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 300,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 680,000.00 kn
ukupno: 980,000.00 kn
U K U P N O PSN2 Rijeka: 11,480,000.00 kn
S V E U K U P N O elektroenergetska postrojenja: 17,780,000.00 kn
Postrojenje 25 kV
Spojni kabelski vodovi
Poprečne veze
4/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
I.3.3.3
r.br. O p i s s t a v k e Ukupno
1 2 3
1.
1.1. Građevinski radovi 100,000.00 kn
1.2. Elektromontažni radovi 50,000.00 kn
ukupno: 150,000.00 kn
2.
2.1. Građevinski radovi 250,000.00 kn
2.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn
ukupno: 500,000.00 kn
3.
3.1. Građevinski radovi 200,000.00 kn
3.2. Elektromontažni radovi 350,000.00 kn
ukupno: 550,000.00 kn
4.
4.1. Građevinski radovi 200,000.00 kn
4.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn
ukupno: 450,000.00 kn
5.
KOLODVOR ŠAPJANE
KOLODVOR JURDANI
KOLODVOR RIJEKA
MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE
KOLODVOR OPATIJA-MATULJI
KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE
5/8
5.1. Građevinski radovi 350,000.00 kn
5.2. Elektromontažni radovi 350,000.00 kn
ukupno: 700,000.00 kn
6.
6.1. Građevinski radovi 200,000.00 kn
6.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn
ukupno: 450,000.00 kn
7.
7.1. Građevinski radovi 20,000.00 kn
7.2. Elektromontažni radovi 250,000.00 kn
ukupno: 270,000.00 kn
U K U P N O MDU: 3,070,000.00 kn
U K U P N O MDU (bez 2. kolosjeka Šapjane): 2,920,000.00 kn
KOLODVOR ŠKRLJEVO
CDU
5/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
I.3.3.4
KONTAKTNA MREŽA 92,740,000.00 kn
ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA 17,780,000.00 kn
MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE 3,070,000.00 kn
SVEUKUPNO 113,590,000.00 kn
I.3.3.5
KONTAKTNA MREŽA 76,240,000.00 kn
ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA 17,780,000.00 kn
MJESNO I DALJINSKO UPRAVLJANJE 2,920,000.00 kn
SVEUKUPNO 96,940,000.00 kn
REKAPITULACIJA
REKAPITULACIJA bez 2. kolosjeka Jurdani - Šapjane
6/86/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
KOLODVOR PROCJENA
Škrljevo 6,500,000.00
Sušak-Pećine 3,800,000.00
Rijeka 3,900,000.00
Opatija-Matulji 7,000,000.00
Jurdani 6,900,000.00
Šapjane 3,600,000.00
KOLODVORI UKUPNO 31,700,000.00
DIONICA
Škrljevo – Sušak-Pećine 17,870,000.00
Sušak-Pećine – Rijeka 7,070,000.00
Rijeka – Opatija-Matulji 27,080,000.00
Opatija-Matulji – Jurdani 10,820,000.00
Jurdani – Šapjane 2,400,000.00
DIONICA UKUPNO 65,240,000.00
UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 96,940,000.00
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3,900,000.00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 35,240,000.00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 51,800,000.00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 6,000,000.00
SVEUKUPNO 96,940,000.00
PROCJENA TROŠKOVA
ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga
JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga
REKAPITULACIJA - ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI
PODSUSTAV
7/8
VPS - INŽENJERING d.o.o.
KOLODVOR PROCJENA
Škrljevo 6,500,000.00
Sušak-Pećine 3,800,000.00
Rijeka 3,900,000.00
Opatija-Matulji 7,000,000.00
Jurdani 6,900,000.00
Šapjane 3,750,000.00
KOLODVORI UKUPNO 31,850,000.00
DIONICA
Škrljevo – Sušak-Pećine 17,870,000.00
Sušak-Pećine – Rijeka 7,070,000.00
Rijeka – Opatija-Matulji 27,080,000.00
Opatija-Matulji – Jurdani 10,820,000.00
Jurdani – Šapjane 18,900,000.00
DIONICA UKUPNO 81,740,000.00
UKUPNA PROCJENA INVESTICIJE 113,590,000.00
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3,900,000.00
PODDIONICA II: ŠKRLJEVO (uklj.) - RIJEKA (isklj.) 35,240,000.00
PODDIONICA III: RIJEKA (isklj.) - JURDANI (uklj.) 51,800,000.00
PODDIONICA IV: JURDANI (isklj.) - ŠAPJANE (uklj.) 22,650,000.00
SVEUKUPNO 113,590,000.00
PROCJENA TROŠKOVA
ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga
REKAPITULACIJA - ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI
PODSUSTAV
8/8
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.3. List: 21
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.3.4. GRAFIČKI PRILOZI
I.3.4.1 SHEMATSKI PRIKAZ NAPAJANJA – POSTOJEĆE STANJE
I.3.4.2 SHEMA SEKCIONIRANJA – POSTOJEĆE STANJE
I.3.4.3 SHEMA SEKCIONIRANJA – NOVOPROJEKTIRANO STANJE
I.3.4.4 JEDNOPOLNA SHEMA EVP SUŠAK – POSTOJEĆE STANJE
I.3.4.5 JEDNOPOLNA SHEMA EVP SUŠAK – NOVOPROJEKTIRANO STANJE
I.3.4.6 JEDNOPOLNA SHEMA EVP MATULJI – POSTOJEĆE STANJE
I.3.4.7 JEDNOPOLNA SHEMA EVP MATULJI – NOVOPROJEKTIRANO STANJE
I.3.4.8 JEDNOPOLNA SHEMA PSN2+1BV SV. KUZAM – NOVOPROJEKTIRANO STANJE
I.3.4.9 JEDNOPOLNA SHEMA PSN2 RIJEKA – NOVOPROJEKTIRANO STANJE
I.3.4.10 SHEMA KONTAKTNE MREŽE – NOVOPROJEKTIRANO STANJE
I.3.4.11 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – OTVORENA PRUGA
I.3.4.12 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – STAJALIŠTA
I.3.4.13 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – TUNEL RUKAVAC
I.3.4.14 KARAKTERISTIČNI POPREČNI PRESJECI – TUNEL KALVARIJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.4.1. UVOD
Predmet ovog dijela studije jest analiza postojećeg stanja i potrebe nadogradnje, odnosno
rekonstrukcije elemenata vanjske rasvjete, napajanja, kao i ostalih elektroenergetskih postrojenja
u funkciji izgradnje drugog kolosijeka, rekonstrukcije postojećih kolodvora, kao i rekonstrukcije
postojećih i izgradnje novih željezničkih stajališta.
I.4.2. POSTOJEĆE STANJE
Na dionici Škrljevo-Rijeka-Šapjane nalaze se kolodvori: Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Matulji,
Jurdani i Šapjane. Na prvoj poddionici (Škrljevo-Rijeka) nema stajališta, dok na drugoj
poddionioci (Rijeka-Šapjane) nalaze se stajališta: Krnjevo, Rukavac, Jušići, Permani i Brgud.
Kolodvor Škrljevo
Niskonaponsko priključno mjesto (3f) na kolodvoru Škrljevo nalazi se u uzidnom ormariću koji
je smješten u zidu prijamne zgrade (na strani do ceste) . Napaja se iz obližnje
transformatorske stanice kabelom PP41 4x150 mm². Iz priključnog uzidnog ormarića glavni
vod odlazi na mjesto predaje električne energije, glavni razvodni ormar koji je smješten u
prometnom uredu. Iz glavnog razvodnog ormara vrši se napajanje svih potrošača na
kolodvorskom području (svi objekti na području kolodvora), te ručno upravljanje vanjskom
rasvjetom.
Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski. Zgrada nema izvedenu zaštitu od
djelovanja munje.
Kolodvorsko područje rasvjetljava se rasvjetnim tijelima smještenim na pripadajuće rasvjetne
stupove. Uži dio kolodvorskog područja, uz samu prijemnu zgradu, rasvjetljava sa rasvjetnim
tijelima tipa ''SN Magistrala'' (VTF 250 W) smještenim na 7 (sedam) desetmetarskih stupova.
Šire područje kolodvora rasvijetljeno je reflektorima ''LVR'' (VTF 400 W) sa 7 (sedam)
reflektorskih stupova visine osamnaest metara. Na svakom reflektorskom stupu na visini cca
10 m smještena je po jedna svjetiljka tipa ''SN Magistrala'' koja rasvjetljava prostor ispod
samih stupova.
Kolodvor Sušak-Pećine
Priključno mjerno mjesto (3f) na kolodvoru Sušak-Pećine nalazi se u ugradbenom ormaru koji
je smješten u hodniku na bočnom ulazu u zgradu. Iz priključnog uzidnog ormarića glavni vod
odlazi u glavni razvodni ormar smješten u prometnom ureda. Iz glavnog razvodnog ormara
vrši se napajanje svih potrošača na kolodvorskom području. Upravljanje vanjskom rasvjetom
vrši se ručno u prometnom uredu.
Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski. Zgrada nema izvedenu zaštitu od
djelovanja munje.
Kolodvorsko područje rasvjetljava se rasvjetnim tijelima smještenim na pripadajuće rasvjetne
stupove, odnosno na zid pročelja prijemne kolodvorske zgrade. Uži dio kolodvorskog područja,
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 3
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
uz samu prijemnu zgradu, rasvjetljava sa rasvjetnim tijelom tipa ''GAMALUX LVC'' (VTF 125 W)
smještenim na zid kolodvorske zgrade. S desne strane kolodvorske zgrade, gledajući okomito na
os kolosijeka, nalazi se 1 (jedan) rasvjetni stup s penjalicama, visine devet metara, na kojemu su
smještene 2 (dvije) svjetiljke pod kutom od devedeset stupnjeva, tipa ''GAMALUX LVC'' (VTF
400 W). S lijeve strane kolodvorske zgrade smještena su 4 (četiri) rasvjetna stupa, visine četiri
metra, na kojima je smještena po jedna svjetiljka tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W)
Kolodvor Rijeka
Potrošači na cjelokupnom području kolodvora Rijeka napajaju se iz ukupno 3 (tri)
transformatorske stanice 10/0,4 kV. Mjerenje električne energije je na strani 10 kV za sve tri
transformatorske stanice. Sve transformatorske stanice su međusobno povezane
viskonaponskim kabelom. Niskonaponski distributivni rasplet kolodvora izveden je preko više
razvodnih ormara razmještenih na raznim lokacijama na kolodvoru. U pravilu iz svake
transformatorske stanice se napaja određeni dio kolodvorskog područja, objekata i vanjske
rasvjete Glavni razvodni ormar preko kojeg se vrši napajanje potrošača na užem području
putničkog dijela kolodvora uz kolodvorsku zgradu smješten je u prostoriji tzv. ''Kabina''.
Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se ručno, preko grebenastih preklopki smještenih
upravljačkog ormara koji je smješten u prometnom uredu za područje putničkog kolodvora, a
teretnim dijelom kolodvora se upravlja iz „bloka 3“ smještenog u teretnom dijelu kolodvora.
Kompletan VN i NN rasplet izveden je kabelski.
Kolodvorsko područje rasvjetljava se na razne načine:
fluorescentnim svjetiljkama područje ispod nadstrešnice 19 (devetnaest) rasvjetnih tijela s fluorescentnim cijevima 3x36 W, nepoznatog proizvođača.
dio površine otvorenih perona rasvjetljava se svjetiljkama tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W) koje su smještene na 21 (dvadesetjednom) rasvjetnom stupu, visine pet metara,
dio površine otvorenih perona rasvjetljava se svjetiljkama tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W) koje su smještene na starim stupovima KM-a (na tri stupa smješteno je 5 (pet) svjetiljaka),
dio kolodvorskog područja rasvjetljava se reflektorima smještenim na dvadesetpetmetarske rešetkaste stupove. Na svakom rešetkastom stupu na visini od 25 (dvadesetpet) metara smješteni su reflektori (cca 10-tak po stupu, u pravilu 400 W VTF), a na visini cca 10 (desetak) metara smještena je po jedna svjetiljka tipa ''SN Magistrala'' (VTF 250W) koja rasvjetljava prostora ispod samih stupova.
Stajalište Krnjevo
Na stajalištu Krnjevo ne postoji niskonaponski priključak niti vanjska rasvjeta.
Kolodvor Matulji
Priključno mjerno mjesto (3f) smješteno je u dvodjelnom samostojećem razvodnom ormaru koji je
smješten uz rub pristupne ceste. Iz priključnog ormara glavni vodovi napajaju kolodvorsku
zgradu, dijelove vanjske rasvjete, radionicu KM, te dijelove elektrovučne podstanice. Dijelovi
vanjske rasvjete i kolodvorskih objekata (WC, magazin,…) napajaju se iz razvodnog ormara
smještenog u prometnom uredu. Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se ručno, preko
grebenastih preklopki smještenih na vrata razvodnog ormara smještenog u prometnom uredu.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 4
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski
Vanjska rasvjeta kolodvora izvedena je sa:
10 (deset) svjetiljka na fasadi kolodvorske zgrade (125 W VTF), 8 (osam) svjetiljaka tipa ''TIVOLI'' (VTF, 2x125 W) na starim petmetarskim stupovima, 10 (deset) svjetiljaka sa rasvjetnim tijelima tipa ''SN Magistrala'' (VtNa 250 ili 150W)
smještenim na 10 (deset) desetmetarskih stupova. Na zgradi postoji izvedena instalacije za zaštitu od djelovanja munje na građevinama.
Stajalište Rukavac
Niskonaponsko priključno i mjerno mjesto (1f), odnosno glavni razvod na stajalištu Rukavac
nalazi se u uzidnom ormariću koji je smješten u čekaonici zgrade. Upravljanje vanjskom
rasvjetom vrši se ručno, preko sklopke koja je smještena u dijelu kolodvorske zgrade koji se
koristi kao privatni stan. Zgrada nema izvedenu zaštitu od djelovanja munje.
Stajališni prostor, odnosno prostor ispred stajališne zgrade rasvjetljava se s 1 (jednim) rasvjetnim
tijelom (VTF, 125 W) smještenim na zid zgrade.
Stajalište Jušići
Niskonaponsko priključno i mjerno mjesto (1f), odnosno glavni razvod na stajalištu Jušići nalazi
se u uzidnom ormariću koji je smješten na bočnom pročelju zgrade. Iz priključnog uzidnog
ormarića glavni vod odlazi u glavni razvodni ormar koji je također smješten u čekaonici.
Na stajalištu nije izvedena vanjska rasvjeta, niti zgrada ima izvedenu zaštitu od djelovanja munje.
Kolodvor Jurdani
Priključni kabel je izveden zračno od mreže distributera do zavješenja na zgradi, te nakon toga
prelazi u kabelski vod do KPMO (mjerni priključni ormar u nadležnosti distributera). Mjerni
priključni ormar (3f) nalazi se u uzidnom ormariću koji je smješten s vanjske strane zgrade, desno
od ulaznih vrata čekaonice. Iz priključnog ormarića glavni vod odlazi u glavni razvodni ormar
smješten unutar prostorije prometnog ureda. Iz glavnog razvodnog ormara vrši se napajanje svih
potrošača na kolodvorskom području, te upravljanje nekima od njih (npr. vanjska rasvjeta).
Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski. Na zgradi postoji izvedena instalacije za
zaštitu od djelovanja munje na građevinama.
Vanjska rasvjeta kolodvora izvedena je sa:
3 (tri) svjetiljke na fasadi kolodvorske zgrade (dvije CD armatura 400 W VTF + jedna „ZVS“ 125 W VTF )
5 (pet) svjetiljaka na starim stupovima KM-a na visini cca pet-šest metara tipa ''ZVS'' (VTF 125 W)
U produžetku, s lijeve i s desne strane kolodvorskog područja smješteno je 11 (jedanaest) rasvjetnih tijela na stare stupove KM-a, na visinu cca deset metara, na kojima je smještena po jedna svjetiljka tipa ''CD'' (VTF, 400 W).
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 5
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Stajalište Permani
Niskonaponsko priključno i mjerno mjesto (1f), odnosno glavni razvod na stajalištu Permani
nalazi se u uzidnom ormariću koji je smješten s lijeve strane od ulaznih vrata čekaonice.
Upravljanje vanjskom rasvjetom vrši se ručno, preko sklopke koja je smještena u dijelu
kolodvorske zgrade koji se koristi kao privatni stan.
Stajališni prostor, odnosno prostor ispred stajališne zgrade rasvjetljava se rasvjetnim tijelima tipa
''SN Magistrala'' (VTF 250 W) smještenim na 2 (dva) desetmetarska stupa.
Stajalište Brgud
Stajalište Brgud se prema ovoj studiji ukida pa se neće dalje razmatrati.
Kolodvor Šapjane
Priključno mjerno mjesto (3f) u kolodvoru Šapjane nalazi se u samostojećem ormaru
(SPMO/GRO, dvodijelni) koji je smješten na skretničkom području između putničkog i teretnog
dijela kolodvora, do obiteljske kuće. Iz navedenog ormara grana se dio kabelskog
niskonaponskog distributivnog raspleta kolodvora (prema putničkom i teretnom dijelu kolodvora).
Preostali dio kolodvorskih objekata i vanjske rasvjete putničkog dijela kolodvora se napaja iz
razvodnog ormara u prometnom uredu (koji je hijerarhijski podređen SPMO/GRO). Upravljanje
vanjskom rasvjetom putničkog dijela kolodvora vrši se ručno iz prometnog ureda.
Kompletan niskonaponski rasplet izveden je kabelski. Zgrada nema izvedenu zaštitu od
djelovanja munje.
Putnički dio kolodvorskog područja rasvjetljava se svjetiljkama tipa ''SN Magistrala'' (VTF raznih
snaga 400W; 250W i 150W) koje su smještene na 22 (dvadesetdva) rasvjetna stupa visine deset
metara.
Teretni dio kolodvorskog područja rasvjetljava se 52 (pedesetdvije) svjetiljke tipa ''CD'' (VTF
snage 400W) koje su smještene na 39 (tridesetdevet) metalnih stupova (stara kontaktna mreža).
Svjetiljke su montirane na visini cca 10 metara. Upravljanje tim dijelom rasvjete se vrši
automatski (preko luksomata).
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 6
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.4.2. PRIJEDLOG UNAPREĐENJA
I.4.2.1. Uvod
Ovim dijelom idejnog rješenja, radi postizanja potpune funkcionalnosti kolodvora/stajališta i
pratećih objekata, sagledat će se potrebe rekonstrukcije, odnosno ugradnje novih elemenata
vanjske rasvjete kao i pripadajućih te drugih elektroenergetska postrojenja. Ova tehnička
dokumentacija izrađuje se na razini Idejnog rješenja, a sastavni je dio Studije okvirnih mogućnosti
izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Škrljevo-Rijeka-Šapjane.
Predmet rekonstrukcije su sljedeći kolodvori: Škrljevo, Sušak-Pećine, Rijeka, Matulji, Jurdani i
Šapjane, odnosno stajališta: Krnjevo, Rukavac, Jušići i Permani. Predviđa se izgradnja novih
stajališta: Sv.Kuzam, Draga, Vežica, Podvežica, Školjić, Zagrad, Mlaka, Kantrida, Zamet,
Marčeljeva Draga, Martinkovac i Pavlovac.
I.4.2.2. Elektroenergetski priključak i mjerenje električne energije
Na svim postojećim kolodvorima (osim kolodvora Rijeka), odnosno na svim postojećim
stajalištima koji se rekonstruiraju, izvršit će se i rekonstrukcija elektroenergetskog priključka, dok
će se na svim novim stajalištima izvesti novi elektroenergetski priključak. Priključci i mjerna
mjesta izvest će se u zasebnim kabelsko priključnim mjernim ormarima (KPMO). Na kolodvoru
Rijeka, na kojemu se također predviđa rekonstrukcija, mjerenje električne energije vrši se na
srednjem naponu u transformatorskoj stanici, te će se kao takvo zadržati. Uvjeti izvođenja
elektroenergetskog priključka, bilo da se radi o dokupu snage (kolodvori/stajališta koja se
rekonstruiraju), bilo da se radi o novom priključku, definirat će se prethodnim elektroenergetskim
suglasnostima (PEES) posebno za svako stajalište/kolodovor, koje je potrebno ishoditi od
nadležnog distributera električne energije.
I.4.2.3. Razdjelnici
Napajanje svih potrošača na postojećim i novim kolodvorima, odnosno stajalištima izvest će se iz
novo projektiranog glavnog razvodnog ormara (GRO), koji treba biti izrađen od armiranog
poliestera sa bravicom na vratima. Naveden ormar napaja se iz mjernog ormara (KPMO).
Glavni razvodni ormar treba postaviti na betonsko postolje, visine cca 0.4 m od okolnog tla. U
novo projektiranom glavnom razvodnom ormaru predviđa se potreban broj strujnih krugova za
konačan izgled kolodvora/stajališta nakon izgradnje drugog kolosijeka te strujni krugovi ostalih
potrošač, kao i određeni broj rezervnih strujnih krugova za eventualne naknadne potrošače.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 7
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Na kolodvorima, odnosno stajalištima napajanje će se izvesti iz mreže distributera električne
energije, a predviđa se napajanje sljedećih potrošača:
KOLODVORI: STAJALIŠTA:
1. Vanjska rasvjeta: perona, prilaza
peronima, pothodnika/nathodnika,
kolodvorskog prostora između dvaju
skretničkih područja, kao i eventualnih
parkirališta smještenih uz kolodvorski
prostor,
1. Vanjska rasvjeta perona, prilaza peronima,
pothodnika/nathodnika, kao i eventualnih
parkirališta smještenih uz stajališni prostor.
2. dizala/podizne platforme, 2. dizala/podizne platforme,
3. crpke za odvodnju oborinskih voda. 3. crpke za odvodnju oborinskih voda.
Na kolodvoru Rijeka, predviđa se ugradnja transformatorske stanice priključene na postrojenje
kontaktne mreže, za predgrijavanje i klimatizaciju vagona, korištenjem energetskog
transformatora nazivne snage 250 kVA, uz nazivni sekundarni napon u praznom hodu 1.500 V.
Primjena drugih tipskih snaga je moguća samo uz odobrenje upravitelja infrastrukture.
Na kolodvorima Jurdani i Šapjane predviđa se ugradnja transformatorske stanice priključene na
postrojenje kontaktne mreže, za električno grijanje skretnica, korištenjem energetskog
transformatora nazivne snage 50 kVA, uz nazivni sekundarni napon u praznom hodu 230 V.
Primjena drugih tipskih snaga je moguća samo uz odobrenje Upravitelja infrastrukture.
I.4.2.4. Dimenzioniranje i polaganje energetskih kabela
Provjera dimenzioniranja energetskih kabela izvršit će se obzirom na dozvoljeni pad napona i
dozvoljeno strujno opterećenje, prema važećim Tehničkim propisom za niskonaponske električne
instalacije.
Prema članku 28 Pravilnika o općim uvjetima za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN
93/10) za podzemno vođenje elektroenergetskih kabela izgradit će se kabelska kanalizacija, a
koju će činiti mreža podzemnih zaštitnih cijevi, kabelski zdenci te energetski kabeli. Na dijelu
trase kroz pothodnik/nadhodnik, do rasvjetnih tijela, te do mjesta gdje će se izvršiti priključak
ostalih potrošača kabeli će se polagati kroz zaštitne samogasive elektroinstalacijske PVC cijevi.
Kod ulaska kabela u razvodne ormare (razdjelnike) i ulaska/izlaska kabela u/iz rasvjetnog stupa
ugradit će se, također zaštitne cijevi. Paralelno sa polaganjem kabela kroz kabelsku kanalizaciju
položit će se i pocinčana traka koju treba položit direktno u rov iznad zaštitnih cijevi.
I.4.2.5. Rješenje vanjske rasvjete kolodvora/stajališta - izbor rasvjetnih tijela
Rješenje vanjske rasvjete temelji se na zahtjevima navedenim u Pravilniku o zaštiti na radu na
željeznicama (NN 7/89) te hrvatskoj normi Svjetlo i rasvjeta – Rasvjeta radnih mjesta – 2. dio:
Vanjski radni prostori HRN EN 12464-2.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 8
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Prema navedenoj normi uvodi se veličina za najmanju dopuštenu vrijednost prosječne
rasvijetljenosti (Em) na promatranoj površini, koja je dana sljedećom tablicom:
Tablica 1 Svjetlotehnički zahtjevi za prostore željezničkih kolodvora i stajališta prema tablici 5.12 HRN EN 12464-2
Tip prostora Em(lx) U0
Kolosijeci na putničkim željezničkim stajalištima 10 0,25
Željeznička tovarišta 10 0,4
Otpremni kolosijek, kratko trajanje radova 10 0,25
Otvoreni peroni, ruralne i lokalne željeznice, mali broj putnika 15 0,25
Prilazne pješačke staze 20 0,4
Željezničko cestovni prijelazi u razini 20 0,4
Otvoreni peroni, prigradske i regionalne željeznice sa velikim brojem putnika 20 0,4
Otpremni kolosijek, neprekidno trajanje radova 20 0,4
Otvoreni peroni na otpremnim kolosijecima 20 0,4
Površine za servisiranje vagona i lokomotiva 20 0,4
Stepeništa na manjim i srednjim kolodvorima 50 0,4
Željeznička tovarišta, prostori za rukovanja 20 0,4
Površine za spajanje i priključivanje 30 0,4
Otvoreni peroni, međunarodnih usluga 50 0,4
Zatvoreni peroni, prigradske i regionalne željeznice 50 0,4
Zatvoreni peroni, na otpremnim kolosijecima, kratko trajanje radova 50 0,4
Zatvoreni peroni, međunarodnih usluga 100 0,5
Stepeništa na velikim kolodvorima 100 0,5
Zatvoreni peroni, na otpremnim kolosijecima, neprekidno trajanje radova 100 0,5
Ispitne i kontrolne jame 100 0,5
Kolodvorski, odnosno stajališni prostori rasvijetlit će se rasvjetnim tijelima postavljenim na nove
rasvjetne stupove, konstrukciju nadstrešnice, odnosno zid pothodnika/konstrukciju nadhodnika.
Raspored rasvjetnih stupova i izvori svjetla izvest će se na način da ne ometaju željezničku
signalizaciju, bilo da rasporedom zaklanjaju signale, da jačinom rasvijetljenosti nadjačaju signal ili
da izvor svjetla zbog boje bude pogrešno shvaćen kao signal.
Izborom visine stupa, kao i visine konstrukcije na koju se rasvjetno tijelo montira, ima za
posljedicu izbor odgovarajuće svjetiljke, izvedbu prikladne visine montaže svjetiljke, razmaka
između pojednih svjetiljki, kao i svjetlotehničkih karakteristika svjetiljki. Izborom svjetiljki potrebno
je izbjeći bliještanje. Izbjegavanje bliještanja povećava se sposobnost i stvara ugodan psihološki
osjećaj u slučaju češćeg nehotičnog gledanja u izvor svjetlosti. Svjetiljke trebaju biti ekološki
prihvatljive svjetiljke, odnosno takve koje zadovoljavaju potrebe za umjetnom rasvjetom pojedine
lokacije a da pritom u okoliš ne unosi trajne smetnje emisijom elektromagnetskog zračenja.
Svjetiljke ne smije ometati niti aktivnosti i zdravlje ljudi, utjecati na brojnost i životnu aktivnost
divljih svojti u neposrednoj i daljoj okolini. Za izvore rasvjete s rasvjetnih stupova treba upotrijebiti
svjetiljke koje zadovoljavaju kriterije glede zasjenjenosti (cut-off). Takva svjetiljka svojim optičkim
ograničivačima ili vlastitom konstrukcijom jamči minimalno bliještanje i raspršenje svjetla u
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 9
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
okolinu te emitira minimalan snop svjetla od ravnine horizontale prema gore, bez parazitnog
isijavanja proizašlog od prozirnih elemenata svjetiljke, a koji je usmjeren iznad linije horizonta.
Zasjenjenom se smatra i svaka ona svjetiljka koja je opremljena sjenilom, usmjerivačima ili
maskom.
Rješenje rasvjete potrebno je temeljiti na kvalitetnoj rasvjeti kako bi se udovoljilo primarnoj
sigurnosti a zatim i uvjetima i jednolikosti rasvjete, adaptacije, psihofizičkim potrebama te općem
ambijentu rasvijetljenosti.
Rješenje rasvjete, generalno udovoljiti zahtjevu za uklapanje u rasvjetu gradskih i prigradskih
područja.
I.4.2.6. Izbor rasvjetnih stupova i temeljenje
Za rasvjetljavanje područja željezničkih kolodvora i stajališta sa rasvjetnih stupova, predviđaju su
rasvjetni stupovi visina 5,10,16 i 25 m, odnosno kombinacija navedenih visina stupova, ovisno o
veličini i značaju pojedinih stajališta/kolodvora.
Stupovi trebaju biti izrađeni od kvalitetnog čeličnog lima, koji će se standardno montirati na
temelje preko temeljne stope i temeljnih vijaka koji se ugrađuju tijekom izrade. Vijci i matice za
rasvjetni stup kao i sidreni vijci zaštićuju se protiv hrđanja vrućim cinčanjem.
Temeljenje stupa predviđeno je postavljanjem na betonski temelj sa sidrenim vijcima tako da se
po potrebi u slučaju oštećenja stup može zamijeniti.
Ukoliko se pokaže potrebnim stupove visine iznad 10 m moguće je postaviti u temelj, direktnim
uronom, na određenu dubinu ispod gornje razine temelja.
I.4.2.7. Upravljanje rasvjetom
Upravljanje novom rasvjetom obavljat će se ručno i automatski, uz mogućnost separatnog
uključivanja i isključivanja prema potrebama.
Ručno upravljanje novom rasvjetom vršit će se pomoću posebnih sklopki, dok se automatsko
upravljanje kao i njegovo trajanje obavljati kombinacijom svjetlosne sklopke i uklopnog sata.
I.4.2.8. Zaštita od neizravnog dodira, uzemljenje i spoj na povratni vod
Zaštita od previsokog napona dodira i koraka izvodi se prema uvjetima elektrodistribucije, često
uz uvjet primjene zaštitnog uređaja diferencijalne struje (RDS).
U razvodnom ormaru postavlja se glavna stezaljka uzemljenja (PE sabirnice), a na nju se spajaju:
vodiči zaštitnog izjednačavanja potencijala, vodiči uzemljenja (zemljovodi) te zaštitni vodiči.
Od PE sabirnice u GRO polaže se uzemljivačka FeZn traka duž cijele kabelske kanalizacije, a
koja služi kao uzemljivač. Isto tako uzemljivačkom trakom izvršava se povezivanje, odnosno
izjednačenje potencijala na način da se pojedini metalni elementi (rasvjetni stupovi, PE sabirnica
u razvodnom ormaru, metalna ograda, okna dizala, metalni nosači raznih konstrukcija) spajaju s
uzemljivačkom trakom.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 10
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Tamo gdje se izgrađuju pothodnici, u temelje pothodnika preporuča se ugradba temeljnog
uzemljivača. Temeljni uzemljivač pothodnika izvodi se s FeZn trakom u obliku prstena, a
potrebno ga je ugraditi u betonsku konstrukciju pothodnika te povezati sa uzemljivačkom trakom
duž kabelske kanalizacije. Tamo gdje se izgrađuju nathodnici, metalnu konstrukciju nathodnika,
također, treba povezati FeZn trakom s uzemljivačkom trakom duž kabelske kanalizacije. Na taj
način vrši se izjednačenje potencijala i poboljšava ukupan otpor uzemljenja.
U slučaju kvara na kontaktnoj mreži mora doći do prorade relejne zaštite kontaktne mreže koja
isključuje napajanje tog dijela mreže. U cilju sigurne prorade relejne zaštite kontaktne mreže i
prekidanja struje kratkog spoja izvesti uzemljivanje svih metalnih konstrukcija, kao i svih vodljivih
dijelova, koji u uvjetima redovnog pogona nisu pod naponom, a nalaze se u zoni kontaktne mreže
ili u zoni oduzimača struje. To se odnosi osobito na stupove vanjske rasvjete, mase električnih
razvoda, metalne nosače nadstrešnica, okna dizala/platformi, zaštitne ograde te sve ostale
metalne opreme koja se nađu na udaljenosti bližoj od 4 metra od osi najbližeg kolosijeka.
Direktnim dvostrukim spojem čeličnog užeta na tračnice povratnog voda spajaju se svi rasvjetni
stupovi, svi razvodni ormari, metalni nosači konstrukcija nadstrešnica/nathodnika, okna
dizala/platformi, zaštitne ograde, kao i svi ostali vodljivi dijelovi koji se nađu na udaljenosti bližoj
od 4 metra od osi najbližeg kolosijeka prema prilogu 3 Pravilnika o tehničkim uvjetima kojima
mora udovoljavati željeznički elektroenergetski infrastrukturni podsustav.
I.4.2.8. Sustav zaštite od munje
Sustav zaštite od munje (LPS) koristi se za smanjenje fizičkih šteta koje mogu nastati zbog udara
munja u građevine, a sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sustava zaštite.
Vanjski sustav zaštite od munje (vanjski dio LPS) sastoji se od: sustava hvataljki, sustava
odvoda i sustava uzemljenja. Unutarnji sustav zaštite od munje (unutarnji dio LPS) sastoji se od
sustava za izjednačenje potencijala.
Potrebno je izvršiti proračun rizika udara munje, pojednostavljenim kalkulatorom prema važećoj
hrvatskoj normi HRN EN 62305, te u skladu s rezultatima proračuna izvršiti izvedbu sustava
zaštite od munje na glavnim objektima kolodvora (kolodvorske zgrade), kako bi se udovoljilo
zahtjevima iz navedene norme, osim na onim objektima gdje je izveden sustav zaštite od munje.
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 11
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.4.3. PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE VANJSKE RASVJETE I DRUGIH
ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA
a) Procjena troškova gradnje na dionici: ŠKRLJEVO-JURDANI (dvokolosiječna pruga)
JURDANI-ŠKRLJEVO (jednokolosiječna pruga)
PROCJENA TROŠKOVA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
ŠKRLJEVO - JURDANI: dvokolosiječna pruga JURDANI - ŠAPJANE: jednokolosiječna pruga
KOLODVOR/STAJALIŠTE PROCJENA
KOLODVOR ŠKRLJEVO 2.800.000,00 kn
Stajalište Sv. Kuzam 800.000,00 kn
Stajalište Draga 800.000,00 kn
Stajalište Vežica 800.000,00 kn
Stajalište Podvežica 800.000,00 kn
KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE 1.300.000,00 kn
Stajalište Sušak 800.000,00 kn
Stajalište Školjić 800.000,00 kn
Stajalište Zagrad 800.000,00 kn
KOLODVOR RIJEKA (PUTNIČKI DIO) * 3.500.000,00 kn
Stajalište Mlaka 800.000,00 kn
Stajalište Krnjevo 800.000,00 kn
Stajalište Kantrida 800.000,00 kn
Stajalište Zamet 800.000,00 kn
Stajalište Marčeljeva Draga 800.000,00 kn
Stajalište Martinkovac 800.000,00 kn
Stajalište Pavlovac 800.000,00 kn
KOLODVOR MATULJI 1.500.000,00 kn
Stajalište Rukavac 800.000,00 kn
Stajalište Jušići 800.000,00 kn
KOLODVOR JURDANI** 2.300.000,00 kn
Stajalište Permani 700.000,00 kn
KOLODVOR ŠAPJANE (PUTNIČKI DIO) ** 2.700.000,00 kn
REKAPITULACIJA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3.500.000,00 kn
PODDIONICA I : SKRLJEVO (UKLJ.)-RIJEKA (ISKLJ.) 9.700.000,00 kn
PODDIONICA III: RIJEKA (ISK.)-JURDANI (UKLJ.) 11.000.000,00 kn
PODDIONICA IV: JURDANI (UKLJ.)-ŠAPJANE (ISKLJ.) 3.400.000,00 kn
SVEUKUPNO 27.600.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za predgrijavanje vagona cca 500.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za grijanje skretnice cca 800.000,00 kn
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 12
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
b) Procjena troškova gradnje na dionici: ŠKRLJEVO-ŠAPJANE (dvokolosiječna pruga)
PROCJENA TROŠKOVA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
ŠKRLJEVO - ŠAPJANE: dvokolosiječna pruga
KOLODVOR/STAJALIŠTE PROCJENA
KOLODVOR ŠKRLJEVO 2.800.000,00 kn
Stajalište Sv. Kuzam 800.000,00 kn
Stajalište Draga 800.000,00 kn
Stajalište Vežica 800.000,00 kn
Stajalište Podvežica 800.000,00 kn
KOLODVOR SUŠAK-PEĆINE 1.300.000,00 kn
Stajalište Sušak 800.000,00 kn
Stajalište Školjić 800.000,00 kn
Stajalište Zagrad 800.000,00 kn
KOLODVOR RIJEKA (PUTNIČKI DIO)* 3.500.000,00 kn
Stajalište Mlaka 800.000,00 kn
Stajalište Krnjevo 800.000,00 kn
Stajalište Kantrida 800.000,00 kn
Stajalište Zamet 800.000,00 kn
Stajalište Marčeljeva Draga 800.000,00 kn
Stajalište Martinkovac 800.000,00 kn
Stajalište Pavlovac 800.000,00 kn
KOLODVOR MATULJI 1.500.000,00 kn
Stajalište Rukavac 800.000,00 kn
Stajalište Jušići 800.000,00 kn
KOLODVOR JURDANI** 2.300.000,00 kn
Stajalište Permani 800.000,00 kn
KOLODVOR ŠAPJANE (PUTNIČKI DIO)** 2.700.000,00 kn
REKAPITULACIJA – VANJSKA RASVJETA I DRUGA ELEKTROENERGETSKA POSTROJENJA
PODDIONICA I: KOLODVOR RIJEKA 3.500.000,00 kn
PODDIONICA I : SKRLJEVO (UKLJ.)-RIJEKA (ISKLJ.) 9.700.000,00 kn
PODDIONICA III: RIJEKA (ISK.)-JURDANI (UKLJ.) 11.000.000,00 kn
PODDIONICA IV: JURDANI (UKLJ.)-ŠAPJANE (ISKLJ.) 3.500.000,00 kn
SVEUKUPNO 27.700.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za predgrijavanje vagona cca 500.000,00 kn uključeni troškovi postrojenja za grijanje skretnice cca 800.000,00 kn
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 13
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I.4.4. GRAFIČKI PRILOZI
Slika 1 Izgled kabelsko priključnog mjernog ormara (KPMO)
Slika 2 Izgled glavnog razvodnog ormara (GRO)
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 14
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Slika 3 Izgled svjetiljke u zasjenjenoj izvedbi (cut off) na rasvjetnom stupu
Slika 4 Izgled reflektorske svjetiljke na rasvjetnom stupu
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: I.4. List: 15
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Slika 5 Izgled svjetiljke montaža ispod nadstrešnice i na zidu pothodnika
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 2. List: 1
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
2. UKUPNA PROCJENA TROŠKOVA GRAĐENJA
ŽELJEZNIČKO PROJEKTNO DRUŠTVO d.d.
TEB – INŽENJERING d.d.
VPS – INŽENJERING d.o.o.
Naziv studije: STUDIJA OKVIRNIH MOGUĆNOSTI IZGRADNJE DRUGOG KOLOSIJEKA ŽELJEZNIČKE PRUGE NA DIONICI ŠKRLJEVO – RIJEKA – ŠAPJANE
Dio: 2. List: 2
Naziv dijela studije:
I. PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI TE ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
REKAPITULACIJA - SIGNALNO-SIGURNOSNI I TELEKOMUNIKACIJSKI
UREĐAJI I ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
KNJIGA I. SIGNALNO-SIGURNOSNI I TELEKOMUNIKACIJSKI UREĐAJI I
ELEKTROENERGETSKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
DIONICA ŠKRLJEVO - RIJEKA - ŠAPJANE
ŠKRLJEVO - JURDANI:
dvokolosiječna pruga
JURDANI - ŠAPJANE:
jednokolosiječna pruga
ŠKRLJEVO - ŠAPJANE:
dvokolosiječna pruga
I.1. IDEJNO RJEŠENJE SIGNALNO-SIGURNOSNIH UREĐAJA+ETCS 304,920,000.00 kn 328,132,800.00 kn
I.2.1. IDEJNO RJEŠENJE DALJINSKOG UPRAVLJANJA PROMETOM 40,500,000.00 kn 41,000,000.00 kn
I.2.2. IDEJNO RJEŠENJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UREĐAJA 32,600,000.00 kn 33,850,000.00 kn
I.3. IDEJNO RJEŠENJE STABILNIH POSTROJENJA ELEKTRIČNE VUČE 96,940,000.00 kn 113,590,000.00 kn
I.4. IDEJNO RJEŠENJE RASVJETE, NAPAJANJA I DRUGIH
ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA27,600,000.00 kn 27,700,000.00 kn
SVEUKUPNO: 502,560,000.00 kn 544,272,800.00 kn