prirucnik6b razred

Azra Verlašević/Vesna Alić

Priručnik 6

(Metodički priručnik za nastavnike - uz Čitanku 6 i Radnu svesku 6)

Priručnik 6 Bosanski jezik i književnost A. Verlašević & V. Alić

Copyright © NAM Tuzla, 2009 2

Upoznavanje s Čitankom 6 Struktura udžbeničkih jedinica u Čitanci 6 Upoznavanje s Radnom sveskom 6 Struktura Radnih kutaka u Radnoj svesci 6 Upoznavanje s lektirnim naslovima OBOJITE!

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i književnosti u šestom razredu

devetogodišnje osnovne škole



Nastavna oblast: Medijska kultura Nastavna jedinica: Nastavni sat u biblioteci/knjižnici Struktura i tip sata: Usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: knjiga kao vrijednost, znanje kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema knjizi Obrazovni: usvajanje znanja o biblioteci, bibliotekarstvu, izdavaštvu, knjizi Funkcionalni: razvijanje sposobnosti promatranja, opisivanja, logičkog zaključivanja, uspoređivanja i razlikovanja Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, bibliotečki fond knjiga i časopisa, bibliotečki katalozi, plakat Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: Likovna kultura, TiZO Priprema za čas: suradnja s bibliotekarem/bibliotekarkom, Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio časa (na ulazu u biblioteku) Učenici komentiraju riječi slavnog Sokrata sa plakata na vratima biblioteke!

1 Uzorak obrade nastavne jedinice: Nastavni sat u biblioteci/knjižnici

Znam koliko ne znam! «Što više znam otkrivam koliko ne znam.» Sokrat



Razgovor s djecom o značenju riječi: biblioteka, bibliotekar, knjiga. Riječ biblioteka nastala je od grčke riječi he biblos, što znači knjiga, te grčke riječi teka (thake), što znači spremište, spremnica. Biblioteka je nekad označavala i škrinju, seharu, kovčeg. A to biblioteka i jeste. Škrinja, sehara u kojoj se čuvaju dragocjenosti! Između korica svake knjige je zlata vrijedno iskustvo, savjeti, učitelji, prijatelji koji čekaju na vas. Otvorite vrata školske ili gradske biblioteke i upoznajte se sa knjigom, prijateljem koji je uz vas i kad ste srećni i kad vam je teško. U biblioteci / knjižnici, mjestu u kojem se čuvaju i posuđuju knjige, ćete se upoznati sa bibliotekarem/knjižničarem koji se brine o knjigama i posuđuje ih čitaocima.

Glavni dio sata Faze glavnog dijela časa:

- ulazak u biblioteku i susret s bibliotekarem; - obilazak biblioteke i čitaonice; - razgovor s nastavnikom i bibliotekarem

Šta svaka knjiga ima? ◙ Svaka knjiga ima svog pisca ili autora. Na naslovnoj stranici knjige je napisano: - ime autora knjige - naziv knjige - ime ilustratora ako je knjiga popraćena crtežima - ime likovnog ili grafičkog urednika - naziv izdavača, mjesto u kojem je knjiga štampana i godina štampanja. ◙ Bibliotekar je ove podatke knjiga upisao u bibliotečki katalog. Svaka biblioteka mora imati sređen popis knjiga i časopisa koji se u njoj čuvaju . U katalogu su abecednim redom po autorima i po vrstama upisane knjige. ◙ Katalog je obično niz drvenih ili metalnih kutija u kojima su na kartončićima popisane knjige. Ali, u modernim i bolje opremljenim bibliotekama katalozi su elektronski, tj. kompjuterizirani, što znači da su podaci o knjigama sačuvani u kompjuteru. ◙ Poneke veće biblioteke su spojene na internet, pa čitaoci mogu u svako vrijeme provjeriti da li se njima interesantna knjiga nalazi u biblioteci. a) Šta su: ◙ - knjižare ◙ - knjigoveznice ◙ - štamparije ◙ - bibliobusi ◙ -antikvarnice



b) Ko su: ◙ - bibliografi ◙ - bibliomani ◙ -književnici Odgovori ◙ - knjižare mjesta u kojima se prodaju i kupuju knjige. ◙ - knjigoveznice su mjesta u kojima se uvezuju knjige ◙ - štamparije su mjesta u kojima se štampaju knjige ◙ - bibliobusi su pokretne knjižare u autobusu ◙ - antikvarnice su mjesta gdje se prodaju stare knjige i drugi stari predmeti ◙ - bibliografi su strastveni sakupljači knjiga ◙ - bibliomani su ljudi koji čitaju sve što im dođe pod ruku ◙ - književnici su pisci književnih djela Najveća biblioteka na svijetu Trenutno najveća biblioteka je u Vašingtonu. To je Kongresna biblioteka u koju se, po zakonu SAD-a mora spremiti svaki primjerak bilo kojeg štampanog djela. Bibliotečka čitaonica Uz velike biblioteke često postoje i čitaonice. U njima se u tišini čitaju knjige, razni časopisi i novine. U čitaonicama se održavaju književni susreti i priređuju druge kulturne priredbe. Ovo je jedna lijepo uređena čitaonica koja čeka svoje posjetioce. Sinteza ♣ Izdvojite s bibliotekarom knjige koje ste pročitali! ♣ Razgovarajte o tim knjigama! Pogledajte kakve su njihove korice, da li su nove ili pohabane, da li imaju sve stranice, da li su učenici po njima šarali ili su ih čuvali dok su čitali. ♣ Razgovarajte o sadržaju pojedinih knjiga, o njihovim autorima. ♣ Učlanite se u biblioteku i birajte, u dogovoru sa bibliotekarom, knjige koje samostalno želite pročitati.

Završni dio sata Male tajne velikih čitača! Kako se čita književno djelo? ► Kako shvatate misao: Čovjek vrijedi onoliko koliko je knjiga pročitao? ► Otvori svoj dnevnik pročitanih knjiga.



U dnevnik pročitanih knjiga ne moraš upisivati samo bilješke za školske, lektirne knjige, već i za knjige koje su tvoj vlastiti izbor. ► U dnevnik prvo bilježi osnovne podatke o knjizi: - naziv knjige, - ime autora, - vrstu književnog djela ► Da bi tvoje čitanje bilo što uspješnije, čitaj s pažnjom i ne žuri. ► Ne čitaj bez svog Dnevnika i olovke. ►Bilježi mjesto radnje, vrijeme radnje, glavne događaje, lijepe opise, interesantne dijaloge, stilske figure, utiske o pročitanom djelu,... sve ono što ti se čini interesantnim. ► Uvijek označi i broj stranice, bit će ti kasnije lakše pronaći željeni dio knjige. ► Knjigu pročitaj od početka do kraja. ►Razgovaraj s prijateljima o pročitanoj knjizi. ►Čuvaj knjigu dobro jer još mnogo djece bi trebalo da je pročitaju. ►Ako primijetiš da je knjiga pocijepana, pokušaj je ulijepiti. ► Posuđene knjige uvijek na vrijeme vraćaj u biblioteku. Domaća zadaća: Radna sveska 6

1. Ilustrirajte naslovnicu knjige koja vam se najviše dopala prilikom posjete biblioteci;

2. Radni kutak broj 37: Biblioteka/knjižnica Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



KNJIŽEVNOST ♣ Nastavno područje: književnost ♣ Nastavna jedinica: „Dijete sa devet čiraka”, narodna bajka ♣ Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja ♣ Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota usmene književnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja usmene književnosti kao vrijednost Obrazovni: upoznavanje temeljnih značajki usmene narodne književnosti, osobenosti žanra narodne bajke, razvijanje vještine pravilnog razumijevanja poruke (narodne mudrosti) Funkcionalni: upoznavanje osobenosti emocionalnog doživljaja narodne bajke ♣ Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda čitanja i pisanja, dramatizacija, ilustrativna metoda ♣ Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igra uloga ♣ Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafofolija ilustracija teksta, grafoskop, videotop/bim-projektor ♣ Tematska korelacija: Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: TiZO, historija, likovna kultura ♣ Priprema za čas: Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata Igra: “Sezame, otvori se!”, Čitanka 6, strana 9. Pitanje: Šta biste više voljeli biti: Čuvar blaga ili lovac na blago? Zašto? Glavni dio sata

Najava teksta Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz Čitanke 6

2 Uzorak obrade nastavne jedinice: „Dijete sa devet čiraka”, narodna bajka



Susrest ćemo se s ljudskom pohlepom i u narodnoj bajci „Dijete sa devet čiraka”. Pokušajte je prepoznati!

Interpretativno čitanje teksta: Čita nastavnik ili pušta tonski zapis Emocionalno-intelektualna pauza: Sačekati nekoliko trenutaka da učenici srede dojmove o tekstu. Konkretizacija doživljaja Zašto je ovo bajka? A ko je u ovoj bajci pohlepan? Pohlepa se prepoznaje u najrazličitijim postupcima ljudi. Interpretacija teksta

♠ Otkrijmo značenje riječi: čirak – svijećnjak han – konačište handžija - onaj koji drži han Stanbol – Istanbul, grad u Turskoj topuzina - batina

♥ Kako je dijete pronašlo kutiju sa devet čiraka? ♥ Šta mu se nakon toga dogodilo? ♥ Kako se dijete domoglo blaga? ♥ Ko je poželio njegovu čarobnu kutiju? ♥ Kako je kažnjena pohlepa u ovoj bajci? Rad po grupama: 1. grupa: Prepoznajte nestvarne, fantastične događaje u bajci. 2. grupa: S kojim fantastičnim likovima smo se upoznali u ovoj bajci? 3. grupa: Prepoznajte moguće (stvarne) događaje u bajci! 4. grupa: Nacrtajte kako zamišljate čuvara narodnog blaga! Grupe izvještavaju o svojim uradcima. U okviru usmene ili narodne književnosti razlikujemo priče, pripovijetke, predaje, epske pjesme, lirske pjesme, te pitalice, zagonetke, poslovice i sl. ● Narodna priča je veoma stara književna vrsta. Nalazimo je u Jevreja, Indijaca, Grka i drugih drevnih naroda. Prvi sačuvani zbornik priča potiče iz starog Egipta. Poznat je po imenu Čarobnjakove priče. Potiče iz 4000. godine prije naše ere. Razlikujemo nekoliko vrsta usmene priče. Događaji u nekim pričama su bajkoviti, ispunjeni fantastikom, čežnjama, maštanjima, sanjarenjima, teme takvih priča



kreću se od čudesnog ka fantastičnom – i to su narodne bajke. I narodne bajke su nastale davno u narodu i prenosile se usmeno da bi ih na kraju neki sakupljač narodnih umotvorina zapisao i tako nama omogućio da se upoznamo sa njihovim sadržajem. Sinteza Narodne bajke su izraz teškog života ljudi i želje da natprirodne sile učine svojim saveznicima. Neuki i slabi imaju uvijek piščevu naklonost. Bogataši su lakoumni, sebični i podli, a siromasi - časni, hrabri i požrtvovani. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Zamislite da ste upravo vi čuvar narodnog blaga, a da su narodno blago neki predmeti koji na dodir zveckaju I šuškaju nekim tajanstvenim zvukovima! Tog čuvara narodnog blaga zvat ćemo Kralj Tišina! Igrajmo se! KRALJ TIŠINA Izaberite kralja Tišinu. On sjedi na podu sa povezom na očima i čuva svoje blago. A njegovo blago su svi predmeti koji zveckaju, šuškaju ili škripe kada se pomijeraju (ključevi, zvončići, celofan...). Ostali učenici sjede oko njega, pokušavaju mu prići i nečujno mu oteti blago. Ako ih kralj Tišina čuje, on prstom pokazuje u pravcu zvuka, a kradljivac blaga se mora povući. Igra se prekida kada se neki učenik ipak uspije vratiti na svoje mjesto sa ukradenim blagom, i uz iznenadno zveckanje ukradenim predmetom kaže: „Pozdravite novog kralja Tišinu.“ Tada se igra može ponoviti.

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 3 Radni kutak broj 1: “Čuvari narodne baštine” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



♣ Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: „Nasrudin u bostanu“, narodna priča Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni:razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema usmenoj i pisanoj riječi, spontano doživljavanje pisane riječi, istinoljubivost kao vrijednost, vedri narodni duh kao vrijednost, Obrazovni: usmena/narodna književnost, narodna priča, zapažanje i razumijevanje toka događaja, logičke cjeline, osnovne misli, osjećanja, raspoloženja u priči, likovi, iskustvo lika i vlastito iskustvo, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti šaljive narodne priče Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uočavanja, razvijanje smisla za humor, smisla za logičko zaključivanje i razlikovanje istine i laži, imaginiranje novog konteksta priče Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička/istraživačka metoda, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igra uloga Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, bilježnica, olovka, odjeća i oprema za Nasrudina i bostandžiju, tonski zapis i ilustracija priče ♣ Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, biologija Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Prokomentirajte narodne poslovice: „U laži su kratke noge.“ „Ako laže koza, ne laže rog.“ Glavni dio sata

Najava teksta Šaljiva narodna priča: „Nasrudin u bostanu“

Uzorak obrade nastavne jedinice: „Nasrudin u bostanu“, narodna priča

3



Interpretativno čitanje: Nastavnik čita ili pušta tonski zapis Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojam iz teksta. Konkretizacija doživljaja ♥ Čemu ste se u ovoj priči nasmijali? Interpretacija teksta Otkrijmo značenje riječi: bostan - dinje i lubenice bostandžija - čovjek koji uzgaja bostan karpuze - lubenice beli - valjda ♥ Šta se dogodilo Nasrudinu dok je prolazio pored bostandžijina bostana? ♥ Ko ga je iznenadio u tom poslu? ♥ Kako se snašao tako zatečen? ♥ Čemu je povjerovao bostandžija: Nasrudinovim riječima ili djelu? ♥ Da li je vama prihvatljivo Nasrudinovo objašnjenje i zašto? ♣ Šaljiva narodna priča je kratka, vedra i šaljiva usmena prozna vrsta. Teme su joj najčešće suprotne ljudske osobine - mudrost i glupost. Šaljiva narodna priča neposredno opisuje svakodnevni život. U našim šaljivim narodnim pričama veoma je čest junak Nasrudin - hodža. Smatra se da je u našu priču došao iz turske književnosti, ali se u našoj priči potpuno odomaćio. Sinteza Koliko god ovakav kraj priče bio šaljiv - on je i poučan. Da li smatrate mudrim Nasrudinove postupke? „U laži su kratke noge.“ „Ako laže koza, ne laže rog.“ Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ♠ Nasrudin - hodža je junak koji u svim pričama pokazuje sposobnost da od gubitnika postane pobjednik. On je dovitljiv i mudar, a suočava se sa likovima koji to nisu.



♠ Narodni pripovjedač nam je ovdje ispričao još jednu šaljivu priču o dovitljivom Nasrudinu. Priča nas je uspjela nasmijati, ali i ismijati neke ljudske osobine. Koje su to osobine? ♠ Smislite i ispričajte vaš nastavak priče! ♠ Za kakav kraj ste se odlučili: vrlo šaljiv ili vrlo poučan?

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 4 Radni kutak broj 2: “Nasrudin u bostanu” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: „Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota usmene i pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja ljubavi prema domovini kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema tradiciji kao vrijednost, tradicija kao vrijednost Obrazovni: upoznavanje s elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti epske narodne pjesme Funkcionalni: upoznavanje osobenosti izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: pokretom, mimikom, gestom, sklad emocije i geste, emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa) Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna (gusle) ili instrument, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, rad u parovima, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvučni zapis (gusle), kreda, bilježnica, olovke, ilustracija Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, Međupredmetna: muzička kultura, historija Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ♦ Šta za vas znači riječ junaštvo/herojstvo? Kada je za domovinu važno junaštvo? Koje osobine krase nekog narodnog junaka/heroja?

4 Uzorak obrade nastavne jedinice:

„Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma



Glavni dio sata

Najava teksta „Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma Interpretativno čitanje pjesme: nastavnik/ca izražajno čita uz tihu zvučnu pratnju (zvučni zapis: gusle) Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz pjesme! Konkretizacija doživljaja ♥ Koji je događaj narodni pjevač opjevao u ovoj pjesmi? Interpretacija teksta Otkrijmo značenje riječi:

Bišće – Bihać Carigrad – Istanbul kauri – nevjernik, krivovjernik vojuje - ratuje dželat – ubica banjelučki - banjalučki ječerma - prsluk ♥ Pronađi stihove koji opisuju spremanje bišćanskog kapetana za posjetu „caru gospodinu“. ♥ Koju njegovu osobinu saznaješ iz tih stihova? ♥ Za što je Ferhat-paša optužio bišćanskog kapetana? ♥ Kome se bišćanski kapetan obratio za pomoć? ♥ Kako je car nagradio odanost „bišćkog“ kapetana? ♥ Kako shvataš Ferhat-pašine riječi: „Pogubi-de dušmanina tvoga, kojno tvoje ne vojuje vojske, već prodaje Bosnu u kaure." ♥ Šta za tebe znači „prodati domovinu“? ♥Šta je, dakle, tema, a šta ideja pjesme? ♣ Epske narodne pjesme imaju radnju i likove koji su u suprotstavljenom odnosu. Time se radnja zapliće i razvija do vrhunca koji vodi ka raspletu sukoba. Uz glavni lik, imamo i sporedne likove. Stoga možemo reći da je epska pjesma, pripovijetka pisana u stihovima. Ona se može prepričati svakodnevnim običnim govorom. ♣ Junačke narodne pjesme nemaju strofe (kitice). Najčešće su pisane stihom od deset slogova, desetercem. Deseterac utiče na naročitu ritmičnost ovakvih pjesama. Naprimjer: „Ni zo-ri-ce ni bi-je-la dan-ka“.



♣U epskim narodnim pjesmama ima mnogo proširenih opisa. Pri tome se narodni pjevač služi i epitetima. Naprimjer: „česta kniga“, „lijepi grad Carigrad“, „Bosna kamenita“, „velika ordija“... ♣ U narodnim pjesmama se susrećemo sa tzv. stalnim epitetima, jer se uz jednu imenicu upotrebljavaju uvijek isti epiteti (rumena jabuka, ljepota djevojka, sjajno oružje, bijela kula, rujno vino, britka sablja...) Najčešće se upotrebljavaju da bi upotpunili stih. Sinteza ♣ Epske (junačke) narodne pjesme najčešće opijevaju poznate historijske ličnosti i događaje, viđene okom naroda. Zato događaji i ličnosti nisu historijski vjerno prikazani. Oni odražavaju narodne težnje i shvaćanja o slobodi, pravdi, časti i ljudskosti. U nekim epskim narodnim pjesmama izmišljeni su i događaji i likovi. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti

Rad u parovima Odaberite zadatak: 1. Pronađite u pjesmi vama najljepše deseterce i stalne epitete. Prepišite ih u svoje bilježnice. 2. Pjesmu podijelite na odlomke i svakom odlomku dajtenaslov. Naprimjer: 1. Pismo cara bišćkom kapetanu... Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 5 Radni kutak broj 3: “Ni zorice ni bijela danka“ Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



♣ Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: „Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja ljubavi kao vrijednost, ljubav prema bratu kao vrijednost, ljubav prema tradiciji kao vrijednosti Obrazovni: uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske narodne pjesme, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja lirske pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, izražavanje doživljaja pjesme riječima, bojama, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom Funkcionalni: upoznavanje osobenosti različitog izražavanja emocionalnog doživljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka (glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda praktičnih radova Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, audio-zapis, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, materijali po izboru za izradu lutke (žice, platno, glinamol...) Tematska korelacija

5 Uzorak obrade nastavne jedinice: “Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma



Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, TiZO Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata Igra: „Čarobne riječi“, Čitanka 6, strana broj 20 Zašto je ljubav za vas “čarobna riječ”? ♦ Koga sve možemo voljeti? ♦ Kako pokazujemo ljubav prema nekome? ♦ Šta mislimo kada kažemo „bratska ljubav“? Glavni dio sata Najava teksta: „Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca izražajno čita uz tihu zvučnu pratnju (zvučni zapis: gitara...) Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz pjesme. Konkretizacija doživljaja ♥ O kojoj ljubavi pjeva narodni pjevač? Interpretacija (analiza) pjesme ♥ Ko je u ovoj pjesmi iskazao ljubav prema bratu? ♥ Šta znače stihovi: „Dvije seje brata ne imale, pa ga viju od bijele svile,“? Odaberi neke od ponuđenih odgovora: a) ljubav prema bratu; b) želja za bratom; c) nostalgija za bratom; d) tuga za bratom. ♥ Od čega sestre prave lutku brata? Kakvi su materijali: dragi kamen, biser, svila? ♥ Zašto sestre tog svog brata zalažu medom i šećerom? Šta očekuju, šta žele? ♥ Koliko lirskih slika možeš prepoznati u ovoj pjesmi? ● Lirske narodne pjesme su najčešće pjevane uz pratnju muzičkog instrumenta lire i u različitim prigodama – uz kolijevku, u svatovskoj povorci, pri radu, pri udvaranju... Lirske narodne pjesme, dakle, imaju različite motive i iskazuju različita osjećanja, a najraširenije su pjesme o djevojkama i mladićima poznatim po svojoj ljepoti i različitim ljubavnim zgodama.



● U lirske narodne pjesme ubrajaju se ljubavne pjesme, tužbalice, obredne i običajne i druge. One otkrivaju osjećajni svijet i život ljudi. I lirske narodne pjesme imaju stalne epitete kao što su: bijela svila, crne oči, dragi kamen...

Sinteza ♥ Koji je osnovni motiv u ovoj lirskoj narodnoj pjesmi? ♥ U koju bi vrstu lirske narodne pjesme svrstala/o ovu pjesmu? „Sestre bez brata“ je lirska ljubavna pjesma jer iskazuje ljubav sestre prema bratu. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Izaberite zadatak: ♥ Pokušajte smisliti melodiju i odsvirati/otpjevati ovu pjesmu. ♥ Pravimo ili crtajmo lutku-brata! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 6 Radni kutak broj 4: “Lirska narodna pjesma” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: „Čavka i tuđe perje”, narodna basna Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja basne kao vrijednost, ljudske vrline i mane, poštenje kao vrijednost, smisao istinske ljepote Obrazovni: uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti narodne basne, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja proznog teksta, uočavanje i imenovanje pojedinosti u tekstu, izražavanje doživljaja riječima, uočavanje pouke basne Funkcionalni: koordinacija govornog izraza i imaginacije, imaginacije i govornog izraza, razvijanje sposobnosti uočavanja, razvijanje smisla za humor, smisla za logičko zaključivanje i razlikovanje istine i laži, imaginiranje novog konteksta priče Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovka, basna „Paun i sokol“, flip čart sa neobojenom ilustracijom lažnog i pravog paunovog pera Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: biologija, likovna kultura

6 Uzorak obrade nastavne jedinice: “Čavka i tuđe perje”, narodna basna



Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ♦ Šta mislimo kada kažemo za nekoga da se „kiti tuđim perjem“? Da li ste to nekada učinili? Da li ste uspjeli u svojoj namjeri? Kako ste se zbog toga osjećali? Glavni dio sata Najava teksta “Čavka i tuđe perje”, narodna basna Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca izražajno čita basnu Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz basne Konkretizacija doživljaja ♥ Za koju prigodu se čavka odlučila „prikazati u najljepšim haljinama“? Istaknuti neobojenu ilustraciju lažnog i pravog paunovog pera na flip čartu. Zadatak: Obojite lažno i pravo paunovo pero njihovim bojama! Interpretacija basne Čime je čavka očarala novog orla–starješinu? Koga je to naljutilo? Šta mislite zašto je paun bio posebno ljut? Kakvo je paunovo perje? Kako je završila ova posjeta caru ptica? ♠ Koje osobine ljudi možemo pripisati orlu, koje čavki, a koje paunu? ● Narodna basna je kratka poučna priča, u stihu ili prozi, koja sažima vjekovna životna iskustva ljudi. Ona govori o životinjama, ponekad i o biljkama, a podrazumijeva ljude i ljudsko ponašanje. U basni se, dakle, pojedine ljudske osobine pripisuju životinjama tako da: lisica predstavlja lukavstvo, magarac -glupost, lav - moć, vuk - pohlepu, jagnje - čednost i nevinost, mrav - marljivost...

Pravi začetnik evropske basne je Ezop. Ezop je postao uzor brojnim basnopiscima, posebno La Fontenu. Njegove jednostavne basne prožete su humorom. Pretpostavlja se da svoje basne Ezop nije zapisivao, nego ih je pričao. Glavni su junaci u njegovim basnama većinom životinje, a nakon svake basne slijedi pouka koja otkriva pravu istinu i smisao basne. Pretpostavlja se da je Ezop



bio rob koji je služio kod mnogih gospodara i da je dobio slobodu zahvaljujući svojoj mudrosti.

Sinteza Narodne basne žele da pouče i poprave ljude, pa svaka basna ima svoju pouku. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Pročitajte i ovu narodnu basnu i razmislite o njenim junacima. Paun i sokol Rugao se paun sokolu: - Ja se oblačim kao kralj, a tvoje je ruho sirotinjsko. Usporedi naše perje: moje je otmjeno i blistavo, tvoje jadno i neugledno. Soko mu odgovori: - E, moj sokole. U svome sirotinjskom ruhu mi sokoli letimo u nebeske visine i klikćemo blizu zvijezda, a vi paunovi u svome kraljevskom ruhu gacate među kokošima i mašete krilima na zemlji. (Narodna basna) ● Šta želi paun? Jedan junak basne želi izgledati kraljevski, a drugi živjeti kraljevski. ● Čija je želja vama prihvatljivija? Zašto?

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 7

1. Razmislite o narodnoj izreci „Odjeća ne čini čovjeka“ i napišite kratak pismeni rad na tu temu.

2. Radni kutak broj 5: Narodna basna Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca“ Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: graditi pozitivne osobine ličnosti (prihvatanje normi ljudskog ponašanja), razvijati toleranciju i uvažavanje različitosti, razvijati sposobnosti za uočavanje lijepog i vrijednog u djelima Obrazovni: osobine umjetničke priče, novele, sličnosti i razlike umjetničke i narodne priče Funkcionalni: razvijanje perceptivnih sposobnosti, formiranje i izgrađivanje mentalnih i komunikativnih sposobnosti, logičkog mišljenja i zaključivanja Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolija s ilustracijom priče ili ilustracija na flip čartu Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, matematika Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ● U maštovitim svjetovima bajki i priča upoznali ste mnoge ljudske osobine: hrabrost, ljubav, prijateljstvo, nesebičnost... ● Kojim redom biste istakli njihovu važnost u životu ljudi? Na koje mjesto biste stavili mudrost? Zašto? Glavni dio sata

Najava teksta Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca“


Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca“



Nedžad Ibrišimović piše poeziju, pripovijetke, romane i drame. Poznati su mu romani: „Ugursuz“, „Karabeg“, „Vječnik“ i drugi, zbirke priča: „Kuća bez vrata i druge priče“, „Bio jednom jedan...“, drame: „Ugursuz“, „Karabeg“ i „Zmaj od Bosne“. Drame su mu izvođene na mnogim bosanskohercegovačkim pozornicama. Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca izražajno čita priču Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz priče. Interpretacija teksta Otkrijmo značenje riječi: baština - naslijeđe namrijeti u baštinu - ostaviti u naslijeđe ● Koliko su plemenitih osobina ljudi istakli mudraci u ovoj priči? ● Kako shvataš misao da «hrabre sreća prati»? ● Šta treći mudrac misli kada kaže da je „najbolja ljudska osobina težnja za lje-potom“? Ko sve teži za ljepotom? Šta je za vas ljepota? Težite li vi za ljepotom? ● Koju „nenadmašnu vrlinu“ hvale pjesnici? ● Koju ljudsku vrlinu nisu poznavali mudraci? ● Kojeg mudraca krasi ova vrlina? ● Razmislite zašto je razgovor o skromnosti kao ljudskoj vrlini pokvario sijelo mudraca? ● Kome nedostaje ta vrlina? Poznajete li je vi? ♠ Umjetnička priča je kraće prozno djelo u kome se govori o jednom događaju iz života glavnog junaka. Ovaj događaj je bitan za otkrivanje ličnosti glavnog junaka ili presudno utiče na njegov život. Pripovijedanje je sažeto a radnja je dinamična. ● Znamo da su likovi u priči, ustvari ličnosti koje su prikazane u djelu. Likovi mogu biti glavni i sporedni. Sporedni likovi se pojavljuju samo u pojedinim dijelovima djela, a o glavnom liku najviše saznajemo, on je taj za koga su vezani svi događaji u djelu. Glavnom liku, njegovom izgledu, ponašanju, mislima i osjećanjima je posebno posvećena piščeva pažnja. ● Umjetničkoj priči je slična novela. Novela je kraći prozni oblik koji govori o nekoj neobičnoj zgodi iz života, a za koju se ranije nije čulo, koja je, dakle, nova (otuda je i dobila ime: talijanski novella - novost). Pisci novela pronalaze nesvakidašnje i čudne događaje, zanimljive za priču. Novela najčešće sadrži samo jedan događaj i jedan ili dva lika.



Sinteza ● „Težnja za ljepotom“ je plemenita i važna ljudska osobina. Ljudi u različitim stvarima vide ljepotu. ● Priča „Sijelo mudraca“ podsjeća na narodnu priču. Pripovijedanje je sažeto a radnja je dinamična. Priča „Sijelo mudraca“ je slična noveli. Pisci novela pronalaze nesvakidašnje i čudne događaje, zanimljive za priču. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ● Koji mudrac/i iz priče „Sijelo mudraca“ Nedžada Ibrišimovića misle isto što i drugi mudraci koji nisu iz ove priče, a koji kažu: 1. „A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi VEDRINA. Kristalna kocka vedrine.“ (Tin Ujević) ● Za kojeg mudraca iz naše priče je „vedra narav“ najvrednija ljudska osobina? Šta vi o tome mislite? Nacrtajte kako zamišljate kocku vedrine. 2. „Samo umjetnost može svijetu udahnuti privid stvarnog života, a stvarni život preobraziti u čudesan oblik snova.“ (Džonatan Ričardson) Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 8 Radni kutak broj 6: “Sijelo mudraca“ Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Hans Kristjan Andersen: “Slavuj” Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote, razvijanje empatije i prijateljstva Obrazovni: upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja bajke, uočavanje i imenovanje pojedinosti u bajci, toka događaja, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje opisa prirode, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti umjetničke bajke, stvarni i fantastični motivi u bajci Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, bilježnica, olovka, audio zapis slavujeve pjesme, kasetofon, boje, markeri Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, biologija Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ● Koja je ptica kraljica pjesme? Jeste li je čuli uživo? Pokušajte oponašati neki ptičiji pjev. Šta biste više voljeli slušati: audio-zapis slavujeve pjesme ili njegovu pjesmu uživo? Kažite zašto?


Hans Kristjan Andersen: “Slavuj”



Glavni dio sata Najava teksta Hans Kristjan Andersen: Slavuj (umjetnička bajka) Hans Christian Andersen je danski književnik, najveći tvorac bajki do danas u čitavom svijetu. Najprevođeniji je pisac u dječijoj svjetskoj književnosti, volio je putovati i proputovao je skoro cijelu Evropu. Napisao je iznimno književno vrijedne priče: „Kresivo“, „Kraljevna na zrnu graška“, „Cvijeće male Ide“ ... Interpretativno čitanje bajke Nastavnik/ca interpretativno čita bajku ili pušta audio zapis Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju dojmove iz pjesme. Konkretizacija doživljaja Ko je sve prepoznao ljepotu slavujeve pjesme? Šta ona simbolizira? Šta je cara spasilo od smrti? Interpretacija pjesme Otkrijmo značenje riječi: čoha - vrsta debele tkanine sveudilj - neprekidno nastan - boravište Kitaj, kitajski - Kina, kineski ● Šta je pravi slavuj imao na umu kada je odlučio posjetiti bolesnog cara? ● Kao shvataš njegove riječi: „Više mi se mili tvoje dobro srce, negoli tvoja kruna.“ ● Šta je cara spasilo od sigurne smrti? Kolika je snaga pjesme i prijateljstva? ● Šta zapravo misli slavuj kada kaže: „Ja ne mogu u tvojim dvorima gnijezda saviti, nije meni ovdje nastan.“ Gdje je slavujevo prirodno stanište? ● Povedite u razredu malu raspravu o riječima jednog pjesnika: „...Mislim da je dobrota, duševnost, samilost prva ljudska vrlina.“ (Tin Ujević) ● Kako se mogu ove riječi povezati sa bajkom Slavuj? ● Šta je nestvarno, fantastično u ovoj bajci?

Sinteza ● Umjetničke bajke su priče koje se temelje na nemogućem i nestvarnom, samo što one, za razliku od narodnih, imaju poznatog autora. U njima se, kao i u narodnim bajkama, pripovijedaju čudesni/ fantastični događaji koji se u stvarnom životu ne dešavaju. I u njima stanuju čudesna izmaštana bića: vile, čarobnjaci,



divovi, patuljci, aždahe. Svijet bajke je, kao što smo naučili, crno-bijeli: to je borba između dobra i zla, u kojoj dobro uvijek pobjeđuje. Mnogi pisci su pisali bajke: Andersen, braća Grim... Završni dio sata

Stvaralačke aktivnosti Rad po grupama: 1. Komponujte za slavuja neku pjesmu! Ako želite, napišite mu i stihove. 2. U bajkama uvijek pobjeđuje dobro. Šta je u ovoj bajci pobijedilo? 3. Koja je poenta (poruka) u bajci? 4. Na zajedničkom flip-čartu nacrtajte slavuje iz ove bajke. 5. Zadatak za učenike koji žele individualizirani zadatak: Napišite neki kratki sastav u kome ćete ispričati kako ste nekome bili prijatelj i pomogli mu. 9. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 9 Radni kutak broj 7: „Slavuj” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Ibrahim Kajan: “U očima ptice žute“ Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje osobnog doživljaja prirode kao vrijednosti, ravijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom, razvijanje patriotskih osjećanja, razvijanje sposobnosti za uočavanje ljepote Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, stilske figure, izražavanje doživljaja pjesme riječima, bojama, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, koordinacija imaginacije i govora, govora i imaginacije Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje, markeri, flomasteri, Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ● Poznati slikar Vincent van Gog je rekao: „Sunce, svjetlost! Zato što nemam boljeg izraza, moram je zvati žutom, žutom kao blijed sumpor, kao blijed zlatast limun. Kako je lijepa žuta boja!“ ● Šta ti govore ove riječi poznatog slikara?

9 Uzorak obrade nastavne jedinice: Ibrahim Kajan: “U očima ptice žute“



● Šta bi sve obojio/la žutom bojom u jednom ljetnom pejzažu? Koja ptica može biti žuta? Glavni dio sata Najava teksta Ibrahim Kajan: “U očima ptice žute“ ● Ibrahim Kajan je rođen u Mostaru, piše za djecu i odrasle. Objavljuje putopise, poeziju za djecu (zbirke pjesama «Žuta ptica» i «Smijeh koji je pobjegao»). Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis. Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme. Konkretizacija doživljaja ● Kako si doživio/la ovu pjesmu:

1. kao opis krajolika 2. kao izraz ljubavi prema domovini

Interpretacija pjesme ● Koje boje preovladavaju u pjesmi? A koji zvuci? Koji instrument po vama zvuči “žuto”? ● Što je lijepo i vedro u pjesničkim slikama? ● Koja su svojstva pripisana neobičnoj žutoj ptici? ● Gdje pjesnik vidi njenu domovinu? Sa čime je poredi? ● Pjesničke slike sastavljene su od vizuelnih i akustičkih pojedinosti koje primamo osjetilom vida i sluha. Izdvoji i objasni vizuelne i akustičke slike u ovoj pjesmi. ● U pjesmi „U očima žute ptice“ iskazana je ljubav jedne ptice prema njenom zavičaju. ● Provjeri da li u pjesmi ima rime. ● Naučili smo: Lirske pjesme su dobile ime po liri - starogrčkom muzičkom instrumentu. Autor umjetničke lirske pjesme je poznat. On izražava svoj lični doživljaj i naglašava svoje lično osjećanje i misli o životu i svijetu. ● Rima (slik, srok) je glasovno podudaranje na kraju stiha (glasovno podudaranje završnih slogova u stihovima). Stihovi ove pjesme nisu povezani rimama. ● Stihove koji nisu povezani rimama zovemo slobodnim stihovima. Oni su slični govornom iskazu, ali imaju posebno naglašen ritam. On se zasniva na: 1. različitoj dužini pojedinih stihova; 2. na posebnom poretku riječi; 3. na ponavljanjima pojedinih riječi i izraza; 4. na pauzama koje su obilježene rečeničnim znacima (tačkom, zarezom).



● Slobodni stihovi su češći u savremenoj poeziji, a oni vezani rimom u starijoj poeziji. Sinteza Pjesnik u lirskoj pjesmi može iskazati različita osjećanja: ljubav prema dragoj osobi, ljubav prema zavičaju i domovini, ljubav prema čovjeku uopće, može iskazati svoje misli o životu , o prolaznosti... Pjesnik je u ovoj pjesmi na zanimljiv način naslikao svoju domovinu I iskazao ljubav prema njoj. Takve pjesme se zovu rodoljubive pjesme. Stihovi ove pjesme nisu povezani rimama. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ● Pronađi u sljedećim stihovima stilske figure: epitet, onomatopeju i personifikaciju:

„U očima žute ptice spava more, a usred tog mora strašno dalekoga, zemlja je jedna rascvrkutana.“

● Poznati njemački pjesnik Volfgan Gete ovako govori o žutoj boji: „U svojoj najvećoj čistoći žuto nosi uvijek prirodu svjetla u sebi, posjedujući vedru, živahnu i blago nadražujuću osobinu. U svom potpuno čistom stanju zlato nam daje, posebno kada mu se pridruži i sjaj, jedan novi i izraziti pojam ove boje, isto kao i jako žuto, kada se pojavljuje na sjajnoj svili, naprimjer atlasu, djelujući raskošno i plemenito.“ ● Koja emocionalna stanja, koje osjećaje je pjesnik izrazio žutom bojom? ● Povedite raspravu o najdražoj boji, razgovarajte i o bojama koje ne volite. ● Nacrtajte sliku s motivima i bojama koje vas zaokupljaju.

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 10 Radni kutak broj 8: “U očima ptice žute“ Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Šimo Ešić: “Cvjetko” Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi i empatije prema životinjama, razumijevanje prijateljstva između čovjeka i životinja, razumijevanje normi ljudskog ponašanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti Obrazovni: umjetnička priča, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), hronološki način kazivanja, likovi, sadržajna analiza, elementi izražajnog čitanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, kviz Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, abecedne karte, flip čart sa crtežom praznog seoskog dvorišta Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja; Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, tehnički odgoj, biologija Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ♦ Jesi li imao/la priliku zbližiti se i igrati s nekom životinjom? Kako se¸životinje umiljavaju ljudima? Opišite njihove pokrete glavom, repom… Oponašajte njihovo glasanje. Mogu li životinje biti čovjekov prijatelj? ♦ Kako pokazuju prijateljstvo?

10 Uzorak obrade nastavne jedinice: Šimo Ešić: “Cvjetko”



Glavni dio sata Najava teksta Šimo Ešić: “Cvjetko” Šimo Ešić je rođen u selu Breze kod Tuzle. Objavio je desetak knjiga poezije i proze: „Vezena torbica“, „Rudarev kućerak“, „Šta li mrda iza brda“, „Priče za laku noć“... Majstor je i kazališnih predstava za djecu, a najpoznatije su : „Zeleni šeširić“, „Amela“, „Tajna sehare“... Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno- intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja ♥ Da li ste ovakav svršetak priče priželjkivali? Interpretacija (analiza) teksta ♠ Otkrijmo značenje riječi: dockan - kasno ♥ Kako je otac saopćio djeci da je prodao Cvjetka? ♥ A kako su djeca reagirala na tu vijest? ♥ Da li je Cvjetko slutio šta mu se sprema? Kako se ponašao na putu prema kruški? Kakvu su prevaru djeca spremala s namjerom da spasu Cvjetka? Da li im je to uspjelo? ♥ U kojem trenutku je Vito shvatio da ne može nauditi Cvjetku? Pronađi odgovor u tekstu! Jesu li događaji u ovoj priči ispričani onim slijedom kojim su se zbivali? Kakav je dakle način pripovijedanja u priči? ♣ Ispričajte priču prema sljedećem planu:

1. Otac saopćava djeci da je prodao Cvjetka 2. Dječija besana noć i dolazak čika Zijada 3. Vito vodi Cvjetka pod krušku 4. Vitin udarac nožem u drvo

● Već smo naučili da je kompozicija proznog djela način povezivanja sadržaja u jednu cjelinu. Osnovni elementi kompozicije proznog djela su: tema, fabula i likovi. ● Ponovimo i ovo: - Fabula je niz uzajamno povezanih događaja koji se u književnom djelu nižu određenim redom i u određenom vremenskom okviru. Fabula piscu služi kao sredstvo za prikazivanje likova. - Tema književnog djela je predmet piščeve obrade (događaj, pojava, osoba), ono o čemu pisac govori.



- Ideja je poruka književnog djela (zaključak koji možemo donijeti iz teme, fabule i postupaka likova). ● Događaje u priči pisac nam može ispričati na različite načine. ● Kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su se oni i zbivali, riječ je o vremenskom (hronološkom) načinu kazivanja. . Sinteza ● Događaje u priči pisac nam može ispričati na različite načine. Događaji u priči „Cvjetko“ Šime Ešića ispričani su onim slijedom kako su se i dogodili, dakle, hronološkim načinom kazivanja. Završni dio časa Stvaralačke aktivnosti Igra: Farma, Čitanka 6, strana broj 39 Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 11 Radni kutak broj 9: „Cvjetko” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Isidora Sekulić: „Bure“ Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti Obrazovni: umjetnička priča, autobiografska priča, pričenje u 1. i 3. licu, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska, kreda, bilježnica, olovke, konac, prepreke (olovke, gumice, kamenčići, igračke), ogledalo Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: TiZO Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ♦ Kako zamišljate tajno skrovište? ♦ Da li ste ga imali ili maštali da ga imate? ♦ Kakve se tajne mogu skrivati u skrovištu? Glavni dio sata Najava teksta Isidora Sekulić: „Bure“ Isidora Sekulić autorica je raznovrsnog i bogatog književnog opusa. Pisala je crtice, pripovijetke, putopise. U knjizi «Saputnici» iz koje je i ova pripovijetka,


Isidora Sekulić: „Bure“



otkriva čitaocu bogate svjetove svoga djetinjstva. Poznata su joj djela «Pisma iz Norveške», «Iz prošlosti», «Mir i nemir» ...

Interpretativno čitanje Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja Šta je bilo neophodno poduzeti da bi bure postalo ugodno i zanimljivo mjesto? Koje tajne djetinjstva skriva ovo bure? Interpretacija priče Otkrijmo značenje riječi: koral - koralj, morske životinje koje žive u velikim skupinama prirasle uz stijene glečer - ledenjak plaziti (se) - sporo se kretati

● Ovaj odlomak je sastavljen od pet cjelina. Osnovni motiv prve cjeline je staro, napušteno bure. ● Pronađi osnovne motive u preostalim cjelinama. U kojoj cjelini je opisan „rasklimatani stari dvorac“? ● Ko je sve dijelio taj prostor s književnicom? Ko ga je posjećivao? Šta sve voli književnica? Od čega strahuje? ● Zašto književnica žali za prodatom kućom i dvorištem? Zašto bi ih uzidala u kulu i „zabravila sa devet ključeva“?

● «Robinzon Kruso» je naslov i glavni junak romana Danijela Defoa. U romanu je ispričana priča o čovjeku koji, kao jedini koji je preživio brodolom, stiže na pusto ostrvo. Pokušavajući tako sam preživjeti - on prolazi kroz mnoge nedaće i pustolovine.

● Razmislite i odgovorite: Šta misli književnica kada kaže da je bure odlučila „robinzonski osvojiti“? Razmisli i prokomentiraj sljedeću misao: „Žalostan je čovjek u kojemu nije ostalo ništa dječije““ (A. Graf) ● Pripada li tema ove priče izmišljenom ili stvarnom događaju? Ko je glavni lik, a ko je u ulozi pripovjedača u ovoj priči? U kojem licu je govor pripovjedača? Zašto? ● Književno djelo u kojem pisac opisuje događaje ili doživljaje iz vlastitog života nazivamo autobiografskom prozom (autobiografska priča, autobiografski roman...). U njoj su činjenice iz života pisca predstavljene književnim izražajnim



sredstvima. Iz autobiografske proze saznajemo mnogo o životu njenih autora. Priča „Bure“ Isidore Sekulić je autobiografska priča. Sinteza ● Pričanje može biti u prvom i trećem licu. Ova priča je ispričana u prvom licu (JA, MENE...) jer književnica kao već odrasla osoba priča događaj iz svoga djetinjstva. Pričanjem u prvom licu uspostavlja se bliskiji odnos sa likovima i događajima. Književno djelo u kojem pisac opisuje događaje ili doživljaje iz vlastitog života nazivamo autobiografskom prozom. Priča „Bure“ Isidore Sekulić je autobiografska priča. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Igra: “Tajno skrovište”, Čitanka 6, strana broj 43 Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 12 Radni kutak broj 10: „Bure“ Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Antun Branko Šimić: “Ah, evo opet...” Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom; Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, patriotska/rodoljubiva pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, kviz Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovka, flip čart paukova mreža, flomasteri Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: historija Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata ♦ U paukovu mrežu upišite asocijacije na riječ zavičaj. (domovina, ljubav, sreća...) Odaberite boje koje po vama odgovaraju pojedinim riječima. Kakve riječi preovladavaju u mreži? Koja osjećanja iskazuju?


Antun Branko Šimić: “Ah, evo opet...”



Glavni dio sata Najava pjesme Antun Branko Šimić: “Ah, evo opet...” Antun Branko Šimić rođen je u Drinovcima u Hercegovini. Bio je pjesnik i kritičar. Pisao je poeziju s motivima ljubavi i nejednakosti među ljudima. Poznate zbirke pjesama su: „Preobraženja“ „Izabrane pjesme“ i „Pjesme“.

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme. Konkretizacija doživljaja Pjesnik je rođen u Hercegovini. Zašto pjesma ima ovakav naslov? Interpretacija pjesme Otkrijmo značenje riječi: murva - dud, vrsta drveta sa slatkim , crnim ili bijelim plodovima tavno - tamno tmuša - tama, tmina ♥ Navedi stihove kojima pjesnik opisuje svoj zavičaj. Šta u njemu primjećuje? ♥ Zašto se pjesnik vraća u svoj zavičaj? ♥ Koje historijske trenutke pjesnik spominje? ♥ Ko je nadživio ta strašna vremena? ♥ Zašto se u zavičaju smirila pjesnikova duša? ♥ Zašto se pjesniku zavičaj čini kao san? ♥ Kako shvatate stih : «Kad svuda bješe - vjetar, kiša - tmuša...»? ♥ Imaju li ove riječi pravo ili preneseno značenje? ♥ Ima li i u vašoj mreži sličnih riječi ili osjećanja vezanih za domovinu? ● Naučili smo da strofa može imati različit broj stihova: dva, tri, četiri, pet... Strofa koja broji dva stiha naziva se dvostih ili distih, strofa od tri stiha trostih ili tercina, a strofa od četiri stiha - četverostih ili katren. Pjesma „Ah, evo opet“ sastoji se od četiri strofe, i to dva katrena i dvije tercine. Pjesma koja se sastoji od dva katrena I dvije tercine zove se sonet.

Sinteza ● Lirska pjesma koja je prožeta osjećanjima ljubavi prema zavičaju, domovini, njenim ljepotama i ljudima zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska pjesma. Pjesma „Ah, evo opet“ je rodoljubiva pjesma koja se sastoji se od četiri strofe, i to dva katrena i dvije tercine, dakle to je sonet.



Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ♠ Utvrdi koliko stihova ima u 1., 2.,3. i 4. strofi. Uporedi sa pjesmom «Selo» Jovana Dučića u vašoj čitanci. Šta primjećuješ? ♠ Razvrstaj imenice iz pjesme na one koje možeš dotaknuti, dodirnuti, i one koje ne možeš: sjaj, njive, vode, dom, šum, mač, duša, dan, vjetar, kiša, tmuša, noć, pogled, san. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 13 Radni kutak broj 11: “Ah, evo opet...” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Skender Kulenović: “Gromovo đule” Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije Obrazovni: umjetnička priča, autobiografska priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda; Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja; Međupredmetna: likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata Kako shvatate ovu misao: „Djetinjstvo nam otkriva čovjeka jednako tako kako se dan poznaje po jutru.“ (Džon Milton)


Skender Kulenović: “Gromovo đule”



Glavni dio sata Najava teksta

Skender Kulenović: “Gromovo đule” Skender Kulenović je rođen u Bosanskom Petrovcu. Prve pjesme objavio je kao gimnazijalac u Travniku. Pisao je pjesme, priče, putopise. Gromovo đule je jedina zbirka priča za djecu.

Interpretativno čitanje priče Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja Ovaj nam stvarni doživljaj iz svog ranog djetinjstva priča pisac kao odrasla osoba. Kako se zovu priče u kojima pisac opisuje događaje iz svog života? Interpretacija priče ● Skender Kulenović u ovoj kratkoj priči opisuje snagu prirodne nepogode i vjerovanje čovjeka da se na nju može uticati. ● Pronađi i ponovo pročitaj rečenice koje dočaravaju razornu snagu prirode! Koje riječi posebno doprinose slikovitosti tog opisa? ● Kako je pisac kao mali dječak savladavao strah od nevremena? ● Kako se u tim trenucima ponašala majka? Šta i koga je željela zaštititi molitvom? ● Kako je dječak doživljavao oluju? Čemu se divio? ● Kako shvaćaš dječakovo pitanje: «Hoće li, majko, još jednom onako?» ● Pronađi rečenice u tekstu u kojima se ogleda snaga majčine ljubavi i njena želja da zaštiti dom i porodicu. ● Koje je narodno vjerovanje potaklo majku da „potraži gromovo đule“? ● Iz kakvog čovjekovog doživljaja prirode je proizašlo to vjerovanje? Od čega se želio zaštititi? Ako ste pažljivo pročitali priču „Gromovo đule“ mogli ste zapaziti da je u opisu doživljaja vremenske nepogode pisac posebnu slikovitost i emocionalnost postigao nekim načinima izražavanja, kao što su: „gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim planinčinama“, „zaorlja takva oluja“ ... ● Stilska figura kojom se nejasne, nepoznate pojave ili predmeti upoređuju sa sličnim, odnosno poznatim pojavama i predmetima da bi se čitaocu učinile bliskim i razumljivim - zove se poređenje ili komparacija. Poređenje se sastoji od predmeta koji se poredi, poredbene riječi (kao, poput, nalik na, sličan) i predmeta s kojim se nešto poredi (naprimjer: „gromovi kao krakati svijetli divovi“)



● Stilska figura kojom se stvarima, prirodnim pojavama, životinjama, biljkama daju osobine čovjeka - zove se personifikacija (naprimjer: „gromovi ... skaču po tim planinčinama“...). ● Onomatopeja je figura koja znači podražavanje glasova, odnosno zvukova u prirodi. Ili jednostavnije: svaki izraz koji je nastao pod uticajem zvuka u prirodi naziva se onomatopeja. Takvi su izrazi: buć, mijau, fiju, krc... Svoja prva saznanja čovjek je obilježio takvim riječima, i to je bio prvi rečenički fond koji još i danas živi u jeziku svakog čovjeka. Takve su i riječi: kukati- kukavica, pljuštati – pljusak, šuštati – šum, šuma, pisnuti – pisak... (naprimjer: „zaorlja takva oluja“ ... Sinteza ● Stilske figure su posebni oblici i načini izražavanja u umjetničkim djelima. Njima se ostvaruje slikovitost, emocionalnost, simboličnost, harmoničnost, ritmičnost pjesničkog jezika. Epitet je jedna od najčešćih stilskih figura, to je skoro uvijek pridjev u svom osnovnom ili prenesenom značenju koji konkretno određuje osobinu predmeta, bića ili pojave. U ovoj priči smo prepoznali i druge stilske figure: poređenje, personifikaciju I onomatopeju. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Rad u parovima Odaberite zadatak: 1. Pronađite stilske figure: epitete, poređenja, personifikacije i onomatopeje u ovoj priči. 2. Naslikajte oluju koju ste vi doživjeli. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 14 Radni kutak broj 12: “Gromovo đule” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Jovan Dučić: “Selo iz Trstenog” Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: ljepota pisane riječi kao vrijednost, ljepota osobnog doživljaja prirode kao vrijednost, interes za različitost u doživljaju, izražavanju doživljaja prirode riječju, bojom, zvukom Obrazovni: lirska umjetnička pjesma, pejsažna pjesma, motivi, stilske figure, inverzija, ugođaj u pjesmi, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, rima, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, sonet, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i manuelnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, plastelin, dječije igračke (mjesec, kesten, grančica, čempres, čamac, ribar, sat, slova (S, E, L, O), svjetlost (svjetiljka, grafoskop), kreda, bilježnica, olovke Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja; Međupredmetna: TiZO, likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata Igra: Sjene u bašti, Čitanka 6, strana broj 50 Pitanje: Gdje se nalazi selo u kojem možete sresti ribara u čamcu?

14 Uzorak obrade nastavne jedinice: Jovan Dučić: “Selo iz Trstenog”



Glavni dio sata Najava teksta Jovan Dučić: “Selo iz Trstenog”

Jovan Dučić je bosanskohercegovački pjesnik rođen u Trebinju. Objavio je tri zbirke pjesama, zbirku putopisa „Gradovi i himere“ i druga djela.

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme Konkretizacija doživljaja ● Pjesnik nam je u ovoj pjesmi naslikao svoj doživljaj noći u primorskom selu Trsteno. Slika odiše mediteranskim motivima, bojama i zvukovima. Interpretacija pjesme Otkrijmo značenje riječi: buljina - sova, noćna ptica grabljivica ● S čime pjesnik poredi mjesec, a s čime more? ● Pjesnik je vidio mlad mjesec, stare kestenove, čempresovu šumu... ● Nabroj još neke vizuelne elemente u pjesmi. ● Šta narušava noćnu tišinu? ● Pronađi u četvrtoj strofi pjesme još neke auditivne (akustičke) elemente. Koji je osnovni motiv u pjesmi? Koje je osjećanje iskazano u pjesmi? Kakvo raspoloženje vlada u pjesmi? ● Pročitajte pažljivo prva dva stiha pjesme.

Vitorog se mesec zapleo u granju Starih kestenova; noć svetla i plava

● Prepoznajte motive u ovim stihovima. Kakav je to „vitorog mjesec“? Nacrtajte ga u svoje sveske. ● Lirske pjesme u kojima pjesnik opisuje neki pejsaž, prirodnu pojavu ili detalj (motiv) iz prirode i izražavaju pjesnikov doživljaj prirode zovu se pejsažne (opisne ili deskriptivne) pjesme.



● Već smo naučili da je lirska pjesma sastavljena od stihova, a da je stih redak u pjesmi koji čini misaonu, osjećajnu i ritmičku cjelinu. Stilska figura kojom se riječ ili dio stiha prenosi u drugi stih, zove se opkoračenje. Opkoračenjem se postiže poseban ritam u pjesmi. Naprimjer u drugoj strofi pjesme „Selo“:

„Čempresova šuma bdije; mesec na nju Sipa svoje hladno srebro; odsijava

Modro letnje inje sa visokih trava.“ Pronađite u pjesmi još neko opkoračenje. ● Inverzija je neuobičajen red riječi u stihu. To je stilska figura kojom se posebno ističe neka riječ ili skup riječi. Pjesnici upotrebljavaju inverziju zbog ritmičnosti stiha ili pjesme u cjelini. Naprimjer na početku pjesme „Selo“:

Vitorog se mesec zapleo u granju Starih kestenova; noć svetla i plava.

● Kako bi glasio uobičajen red riječi u ovom stihu? ● Pronađite inverzije u ovoj pjesmi. Sinteza Život u tuđini probudio je u pjesniku čežnju za zavičajem koja se odražava i u njegovim pjesmama. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ♠ Na času likovne kulture naslikaj ili svoje, ili pjesnikovo selo, a kod kuće ga pokušaj i opisati. Služi se stilskim figurama, jer selo to zaslužuje (stilske figure: epiteti, poređenja, onomatopeje, personifikacije). Po koliko stihova broje strofe u ovoj pjesmi? Kako smo ih nazvali? Kako se zove pjesma koja se sastoji iz dva katrena i dvije tercine? ♠ Pronađite stihove koji se rimuju! Smislite za svaku riječ na kraju stiha neku drugu riječ za rimovanje (naprimjer: granju/znanju; plava/slava...) Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 15 Radni kutak broj 13: „Selo iz Trstenog” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Ivica Vanja Rorić: “Pjesma” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje pozitivnih osobina ličnosti, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu, uvažavanje snage ljubavi, snage vjerovanja i molitve Obrazovni: umjetnička priča, crtica, prepoznavanje osjećanja u tekstu, oblici kazivanja, cjeline u tekstu,statični i dinamični motivi Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i manuelnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja, dijaloška metoda, igra uloga, metoda demonstriranja, heuristička metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: TiZO, likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata Igra: „Lov na sunce“, Čitanka 6, strana broj 53 Da li je lahko „uloviti sunce“? „Ulovite“ ga vi pomoću malog ogledala. Kako se vrijeme mijenja kada oblak uspije „uloviti“ sunce? Glavni dio sata Najava teksta Ivica Vanja Rorić: “Pjesma” Ivica Vanja Rorić je rođen u Foči kod Doboja. Pisac je pjesama i priča za djecu, a poznata djela su mu: „Eno ide bubamara“, „Priča do priče, pjesma do pjesme“, „Dječak grli svijet“, „Svemirko traži sreću“, „Doživljaji miša Šiša“...


Ivica Vanja Rorić: “Pjesma”



Interpretativno čitanje priče Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja ● Ova kratka priča nam govori kolika je snaga dječakove ljubavi prema ocu. ● Kako je dječak iskazao tu ljubav? Interpretacija priče ● Pročitaj pažljivo riječi dječakove pjesme. Kome su upućene? ● Koja se rečenica ponavlja u dječakovoj pjesmi? Koja osjećanja dječak tom rečenicom posebno naglašava? ● Ko je sve i kojim redom uslišio dječakovu molitvu? ● Usporedite ovu priču sa pričom „Gromovo đule“ Skendera Kulenovića. ● Iz čega nastaju narodna vjerovanja da čovjek može molitvom, pjesmom ... odobrovoljiti prirodne sile i zaštititi se od njihove razorne snage? ● Ova kratka priča je usmjerena na slikanje jednog malog, ali snažnog doživljaja iz svakodnevnog života. Bliska je crtici. ● Crtica je kratko prozno djelo koje je više usmjereno na oslikavanje lika, predjela, misli i jakih osjećanja. To može biti živopisna slika neke osobe, predjela ili sredine. Slika sitne događaje iz svakodnevnog života. U crtici je, dakle, neki događaj samo podloga za iskazivanje osjećaja i misli. ● Pročitajte priču „Gromovo đule“ Skendera Kulenovića. Po čemu je i ova kratka priča bliska crtici? Sinteza ● Ova kratka priča je usmjerena je na slikanje jednog malog, ali snažnog doživljaja iz svakodnevnog života. Govori nam kolika je snaga dječakove ljubavi prema ocu. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ● Opišite na sličan način neko nevrijeme koje pamtite tako što ćete dočarati vanjski opis dešavanja u prirodi i vaš unutarnji doživljaj te nepogode. Dočarajte zvukove u prirodi onomatopejama. Domaća zadaća Radna sveska 6, strana broj 16 Radni kutak broj 14: „Pjesma”

Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Mirsad Bećirbašić: “Harfa” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje osjećaja za ljepotu pisane riječi, ljepotu osobnog doživljaja pjesme, razvijanje interesa za različitost u doživljaju, izražavanje doživljaja ljubavi riječju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u književnom djelu Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, ljubavna pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike s muzičkim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, kviz Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, oluja mozga, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, samoljepljivi papirići, flip čart s paukovom mrežom, kasetofon, audio-zapis kompozicije „Barkarola“ Žaka Ofenbaha, kreda, bilježnica, olovka Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata Flip čart sa paukovom mrežom (Čitanka 6, strana broj 56) Oluja mozga! Pitanje: Šta je za vas sreća? Glavni dio sata Najava pjesme Mirsad Bećirbašić: “Harfa”

16 Uzorak obrade nastavne jedinice: Mirsad Bećirbašić: “Harfa”



Mirsad Bećirbašić je pjesnik, dramatičar i pripovjedač. Piše za djecu i odrasle. Poznate zbirke pjesama su mu: „Pojilište jelena“, „Sakupljač leptirova“, „Naušnice od trešanja“, „Škrinja“, „Škola baleta“. Jedan je od osnivača dječijeg pozorišta „Cuca varalica“.

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu uz kompoziciju „Barkarola“ Žaka Ofenbaha. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme Konkretizacija doživljaja ● Šta je za pjesnika sreća? Interpretacija pjesme ● Pročitaj stihove koji se ponavljaju u pjesmi! Šta pjesnik želi postići ovim ponavljanjem? ● Odaberi neke od ponuđenih odgovora:

1. ističe osjećanje ljubavi 2. postiže ritmičnost pjesme 3. izražava tugu zbog neuzvraćene ljubavi 4. postiže muzikalnost i harmoničnost stiha i pjesme

● Koji je osnovni motiv u pjesmi? ● Pročitaj pažljivo pjesničke slike i daj im naslove! Uporedi prvu i treći pjesničku sliku i kaži u kakvom odnosu se nalaze sporedni motivi u njihovim početnim stihovima: zvijezde - ronioci; visine - dubine. A gdje ostaje pjesnik? Sinteza ● Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjećanja ljubavi, čežnje, radosti ili bola zbog neuzvraćene ili nesrećne ljubavi zove lirska ljubavna pjesma. Pjesma “Harfa” je lirska ljubavna pjesma u kojoj pjesnik iskazuje svoja snažna intimna osjećanja ljubavi I čežnje za dragom. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ● Harfa je žičani instrument nježnog plemenitog zvuka. Pročitajte izražajno pjesmu „Harfa“ uz kompoziciju „Barkarola“ Žaka Ofenbaha. Barkarola u prijevodu znači pjesma na barci. Smisli kratku ljubavnu pjesmu! Ako želiš pročitaj je nekome ili ostavi za uspomenu. Kad odrasteš bit će ti draga! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 17 Radni kutak broj 15: “Harfa” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Petar Kočić: “Jablan” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje ljubavi prema domovini, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, cjeline u priči, upoznavanje sa historijskim okolnostima na koje priča referira Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, rasprava, kviz Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije sa tekstom Kočićevih stihova, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, biologija Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija: ● „Slobodo, mnogi su vijekovi, mnoga pokoljenja i pjesnici slavili Tebe. Mnoga se svježa krv lila za Te i u Tvoje ime.“ (Petar Kočić) ● Razgovarajte o ovim riječima Petra Kočića. Koje su riječi u tekstu napisane velikim slovom i zašto?


Petar Kočić: “Jablan”



Glavni dio sata Najava teksta Petar Kočić: Jablan (pripovijetka) Petar Kočić je rođen u jednom selu kod Banjaluke. Pisao je pjesme, prozu i drame. Istakao se svojom borbom za društvenu jednakost. Poznate su mu zbirke pripovijedaka: „S planine i ispod planine“ i „Jauci sa Zmijanja“, te drama „Jazavac pred sudom“. Kočić je sjedinio svoje književno djelo sa borbom za bolju budućnost bosanskog čovjeka.

Interpretativno čitanje priče Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja Pročitajte zadnju rečenicu u odlomku. Kako zamišljate ponosnog Jablana na mejdanu? Interpretacija priče Otkrijmo značenje riječi: bak - bik đoja - tobože, bajagi struga - tor, obor strugarica - ovčarica timoran - planinski sermija - stoka doligati, zadoligati – pjevati pjesmu „dolo-lige“ prisoje - osunčani predio ● Kako Lujo brine o Jablanu? ● Zbog čega Lujo strahuje? ● Kako Lujo iskazuje svoju nježnost i brigu prema Jablanu? Pronađi u tekstu riječi kojima Lujo tepa Jablanu. ● Što je Luji važnije:

1. Jablanova pobjeda 2. Jablan 3. reakcija gledalaca

● Kako je u Lujinim očima izgledao Jablanov protivnik Rudonja? ● Kojim riječima ga sokoli čičica, a kojim riječima ga plaši poljar? ● Kako se završila borba bikova? ● ● Kako Lujo i Jablan proslavljaju pobjedu? ● Šta je tema (predmet pričanja) u ovom odlomku? ● Šta za tebe znači pobjeda Lujinog Jablana nad carskim bikom Rudonjom: 1. pobjedu porobljenog bosanskog seljaka nad carskom vlašću 2. pobjedu jednog seoskog bika nad carskim 3. pobjedu Luje nad carem. Iskažite ideju jednom rečenicom.



● Koji te dio rastužio. ● Odredimo cjeline u priči (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet) i dajmo im naslove. ● Pripovijetka je srednje duga prozna vrsta u kojoj osim glavnog događaja imamao i sporedne događaje. U pripovijetkama obično osim glavnog lika imamo i više sporednih likova. Pripovijetka ima šire opise i duže pripovijedanje, pripovijedanje je uzbudljivo, a radnja je dinamična. ● Karakterizacija (obilježavanje) lika u nekom književnom djelu postiže se na različite načine: kroz njegove postupke, govor, izgled... Na osnovu govora lika, njegovog razgovornog jezika (zavičajnih riječi, uzrečica) saznajemo iz koje sredine potiče lik, koje je njegovo porijeklo, obrazovanje... Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika. ● U priči „Jablan“ o likovima saznajemo i iz njihova govora. Kakvo je njihovo porijeklo? Šta saznajemo o sredini iz koje potiče Lujo iz ove rečenice u priči:

«'Oće, Jabo nadbosti — neće! 'Oće — neće; 'oće - neće; 'oće! - neće; 'oće! - viknu Lujo, a oči mu zasvijetliše od prevelike radosti»? Sinteza Pripovijetka ima šire opise i duže pripovijedanje, pripovijedanje je uzbudljivo, a radnja je dinamična. U pripovijeci „Jablan“ o likovima saznajemo i iz njihova govora. Takav pristup zovemo govorna karakterizacija lika. Kočić je sjedinio ovo svoje književno djelo sa borbom za bolju budućnost bosanskog čovjeka. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti 1. Povedite raspravu u razredu o tome da li odobravate takav oblik borbe životinja (borbe pijetlova, pasa...). Ispišite svoje zaključke i postavite ih na neko vidno mjesto u učionici. 2. Ilustrirajte Jablana na mejdanu. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 18 Radni kutak broj 16: “Jablan” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Duško Trifunović: “Čist zrak” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje prema poeziji, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje i razvijanje porodične bliskosti i empatije u teškim trenucima, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, stih, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, ekologija Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, kviz Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, flip čart sa ilustracijom zdravog i zagađenog okoliša, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, likovna kultura, biologija/ekologija Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Flip čart sa ilustracijom zdravog i zagađenog okoliša (zeleni parkovi, drvoredi / sive tvornice, tvornički dimnjaci, sivilo neba, ogoljelo drveće - digresija) : ●Šta za vas znači čist zrak? ● Kakva je razlika između zraka na selu i u gradu? ● Šta zagađuje zrak u gradu? ● Kako ljudi koji tamo rade podnose takve uslove rada? ● Pitajte nastavnike ili roditelje kako se može sačuvati čist zrak!

18

Uzorak obrade nastavne jedinice: Duško Trifunović: “Čist zrak”



Glavni dio sata Najava teksta Duško Trifunović: “Čist zrak” Duško Trifunović rođen je u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Piše poeziju blisku omladini. Poznate zbirke pjesama su mu: „Zlatni kuršum“, „Babova rđava baština“, „Bukvalno tako“ i druge. Mnoge kompozicije poznate rok grupe „Bijelo dugme“ duguju svoje tekstove Dušku Trifunoviću.

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme Konkretizacija doživljaja ● Koje osjećanje pobuđuje u tebi ova pjesma? Zašto? Interpretacija pjesme Otkrijmo značenje riječi: fundament - temelj ● Koja je osjećanja pjesnik iskazao prema bratu? Zašto? ● Koji su vas stihovi naveli na takav zaključak? ● Koje osjećanje prožima pjesnika u stihovima: „Moj brat svaki dan napravi lokomotivu on je teška industrija on je taj fundament“? ●Koji se stih posebno izdvojen ponavlja u cijeloj pjesmi? Šta pjesnik ovim stihom želi naglasiti? Pročitajte zadnju strofu. Šta pjesnik želi reći stihovima „nosi hleb i veliko srce svoje sklonite se njemu treba čist zrak“? ● Zašto je bratovo srce veliko? ● Razmislite i odgovorite: Stihom „sklonite se“ pjesnik izražava: 1. svoje divljenje prema bratu 2. želi probudi poštovanje prema svim ljudima koji obavljaju teške poslove u zagušljivim prostorima; 3. iskazuje gorčinu zbog teškog života svih siromašnih ljudi koji teško zarađuju svoj „hljeb“?



Sinteza ● Pjesnik je ponosan na svoga brata, prožimaju ga osjećanja poštovanja prema bratu jer obavlja težak i važan posao. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Ko su proizvođači čistog zraka? Pokrenite u vašoj školi akciju „Čistači zraka“. Neka svako odjeljenje zasadi u školskom dvorištu ili voćnjaku po jednu mladicu nekog stabla. Njegujte svoje čistače zraka! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 19 Radni kutak broj 17: „Čist zrak” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Isak Samokovlija: “Dječak Aron” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima i životinjama, prihvatanje i razumijevanje ljudski postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), vanjski i unutrašnji portret, pričanje u trećem licu, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, plastelin, glinamol... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Kako shvatate riječi slavnog pisca: „Postoji samo jedan način da budemo srećni – žrtvovati se i živjeti za druge.“ Lav Nikolajević Tolstoj Šta za vas znači „žrtvovati se za druge“?


Isak Samokovlija: “Dječak Aron”



Glavni dio sata Najava teksta Isak Samokovlija: “Dječak Aron” (umjetnička priča) Isak Samokovlija je rođen u Goraždu, gradu na rijeci Drini. Pisac je pripovijedaka, pjesama i dramskih tekstova. Za svoje pripovijetke uzimao je teme iz svakodnevnog života bosanskih Jevreja. Objavio je knjige pripovijedaka: „Od proljeća do prolječa“, „Nosač Samuel“, „Solomonovo slovo“ ...

Interpretativno čitanje priče Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja ● O kojem događaju govori ova priča? Šta ste osjećali čitajući priču? Izdvojite riječi koje opisuju vaše osjećanje: strah, zabrinutost, nježnost, tuga, radost, ravnodušnost, sažaljenje... Interpretacija priče ● Šta je dječak Aron osjećao prema malom bijelom kudravom psu? A šta je pas osjećao prema dječaku? Pročitajte odlomak iz koga se to vidi. ● Pronađite i pročitajte odlomak u kome se prepoznaje Aronova upornost. Koja su osjećanja dječaka Arona tjerala da bude uporan u svojoj namjeri da spase psa? ●Da li je majka prepoznala tu njegovu namjeru? Iz kojeg dijela priče ste to saznali? ●O liku dječaka Arona u ovoj priči najviše saznajemo iz njegova obraćanja kudravom psiću i iz razgovora s majkom. Razmislite i odlučite se za odgovor: Šta saznajemo o dječaku iz tih razgovora:

1. nešto o njegovom izgledu 2. neke njegove unutarnje osobine (da je plemenit, osjećajan...)?

● Opis nekog lika u književnom djelu naziva se portret. ● Portret lika u književnom djelu može biti vanjski i unutrašnji. ● Vanjski portret je opis vanjštine lika, njegovog izgleda: lica, očiju, ruku, odjeće... ● Unutrašnji portret je opis unutrašnjih preživljavanja, postupaka i ponašanja lika, (poštenje, upornost, dobrota...) Daje se kroz razgovor likova ili pišćevo pripovijedanje. ● Plan pričanja možemo predstaviti ovako:



Aron je pronašao povrijeđenog psića Dječakovo sažaljenje i odluka da ga povede kući Dolazak pred avlijska vrata i susret s majkom Razgovor između dječaka i majke Dječak se skriva sa Buckom u drvarnik i plače Majčina zabrinutost i popuštanje Aronovo obećanje psiću ● Ispričaj priču po ovom planu, ali tako kao da se to tebi događa (u prvom licu). Sinteza Unutrašnji portret je opis unutrašnjih preživljavanja, postupaka i ponašanja lika, (poštenje, upornost, dobrota...) Daje se kroz razgovor likova ili pišćevo pripovijedanje O liku dječaka Arona u ovoj priči najviše saznajemo iz njegova obraćanja kudravom psiću i iz razgovora s majkom. Pisac nam je dao njegov unutrašnji portret. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ●Pronađi i upiši u svesku riječi kojima je pisac izrazio Aronovu:

1. tugu i suosjećanje 2. upornost.

Odaberi zadatak: 1. Prepiši iz teksta riječi nježnosti kojima se Aron obraća psiću. 2. Kako zamišljaš Aronovog psića? Nacrtaj ga i oboji. 3. Oblikuj od plastelina ili glinamola svog kućnog ljubimca.

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 20 Radni kutak broj 18: „Dječak Aron” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Svetozar Ćorović: „U noći“ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje prirodnih pojava, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja: ljudske vrline i poroci Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, stilske figure, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), retrospektivni slijed pričanja, uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i manuelnih sposobnosti, prevazilaženje osjećanja straha i tjeskobe Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, igra uloga Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovka, zvučni zapis vremenske nepogode (fijuk vjetra, grmljavina, kiša...) Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: TiZO, muzička kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata ● Igrajte igru JA SAM MASKA. Jedan učenik je MASKA i pokušava mimikom i pokretima predstaviti i objasniti neko raspoloženje ili osjećanje: ljutnju, radost, strah, radoznalost, vedrinu, potištenost, nezainteresiranost, uznemirenost... Ostali učenici pogađaju u kakvom se raspoloženju ili kakva se osjećanja prepoznaju na MASKI. ● Da li vam je teško sakriti svoje raspoloženje ili osjećanje na licu?


Svetozar Ćorović: „U noći“



Glavni dio sata Najava teksta Svetozar Ćorović: „U noći“ (priča/crtica) Svetozar Ćorović je rođen u Mostaru. Prozni je pisac, pisao je crtice, pripovijetke, romane i drame. Važnija su mu djela: zbirke pripovjedaka «Iz Hercegovine», «Jarani», crtice «U časovima odmora», romani «Stojan Mutikaša», «Majčina sultanija», drame «Zulumćar» i «U vihoru».

Interpretativno čitanje priče Nastavnik/ca interpretativno čita priču uz audio zapis nevremena. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja ● U ovoj priči je tema Trišina neprospavana noć u majstorovoj kući. Ona je samo neposredan povod da nam pisac predoči Trišina jaka osjećanja! Koja osjećanja? (Osjećanje straha od noći u gradu, od majstorova pijanstva i grubih riječi, te njegovu čežnju za selom i domom…) Interpretacija priče Otkrijmo značenje riječi: tokorse - tobože rašta - radi čega ● Pažljivo pročitaj opis s početka teksta. Pronađi stilska izražajna sredstva kojima je pisac dočarao atmosferu u sobi i Trišina unutrašnja preživljavanja. ● Triša je daleko od svoga doma, usamljen i uplašen. Čega se sve plaši Triša? ● Kada se Triša ničega nije plašio? Šta ga je tada hrabrilo? ● Triša pokušava sjećanjima na svoj dom otjerati strahove. Koje je uspomene prizvao u pomoć? Kako se tada osjećao? ● Gdje je Triša ostavio sreću? Šta je naposljetku poželio? ● Po čemu je ova kratka priča bliska crtici? ● Načini pripovijedanja priče: Već smo naučili da kada se u književnom djelu prate događaji onim slijedom kako su se oni i zbivali - govorimo o vremenskom (hronološkom) načinu kazivanja. ● Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja. Naprimjer: „Pjesmu je ovu posljednji put čuo kad su ga poveli iz sela. Uz pisku i zviždanje oštrih kosa izvijala se ona iz grla radosnih, krepkih kosaca, razlijegala se kroz modru uvalu i puzajući uz rumene grebeni lelujala se nad surim vrhovima, malaksavala...



Tada je otac, vodeći ga za ruku tužna i uplakana, tješio ga i sokolio... Pričao mu nešto o teškom životu na selu, o mučnom radu, o znoju i motici. Zatim mu hvalio varoš, isticao nečuvene ljepote, spominjao razne gazde, koji su odavno sišli sa sela na zanate kao goli siromasi, a danas žive kao paše i veziri.“ Sinteza Kada pisac prekida hronološki (vremenski) slijed događaja i vraća se unatrag, na događaje koji su se zbili u prošlosti, riječ je o retrospektivnom slijedu događaja. U priči “U noći” Triša pokušava sjećanjima na svoj dom otjerati strahove. Priča je ispričana retrospektivnim slijedom događaja. Stvaralačke aktivnosti ● U priči si pročitao/la glagole: jauče, zviždi, zveči, krckaju, hršti, šišti, reži, jecajući... Kojoj vrsti stilskih izražajnih sredstava ove riječi pripadaju? ● Pronađite i ispišite sve onomatopejske izraze u priči. ● Naučili smo da je govorna karakterizacija lika kada o liku u priči najviše saznajemo na osnovu njegova govora. Pronađite u priči rečenice koje izgovara majstor i kažite šta ste saznali o njemu iz njegovih riječi. ● Pročitajte pažljivo priču i pronađite rečenicu kojom započinje neko retrospektivno pripovijedanje (sjećanje Triše na događaj iz djetinjstva). Prepričajte u svesku tu retrospekciju. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 21 Radni kutak broj 19: “U noći“ Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: profiliranje osobnog doživljaja svijeta, izražavanju doživljaja svijeta riječju, bojom, zvukom, prihvatanje svijeta u svoj različitosti oblika života, odnos dobra i zla, lijepog i ružnog, preispitivanje odnosa ljudskog ponašanja i društvene norme Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa i stih, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, ponavljanje stihova u pjesmi, raspoloženje i ritam pjesme, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, komunikativnih i manuelnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: TiZO, likovna kultura, muzička kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Igra: „Crno-bijeli svijet“, Čitanka 6, strana broj 74 Pitanja: Kakav biste vi svijet željeli? Kakvom biste ga bojom obojili? Glavni dio sata Najava teksta Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete”


Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete”



Silvije Srahimir Kranjčević je rođen je u Senju, pisao je poeziju i prozu, a najpoznatija se mu djela: „Bugarkinje“, „Izabrane pjesme“ i „Pjesme“. U svojim pjesmama progovara o bijedi malih ljudi. Zaokupljen je motivima slobode, ropstva i općenito čovjekovim položajem u svijetu.

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme Konkretizacija doživljaja Da li je pjesnik zadovoljan svijetom u kojem živi? Interpretacija (analiza) pjesme ■ ■ Čemu se pjesnik divi? ■ Navedi pridjeve kojima je iskazao ljepotu svoga bijelog svijeta. ■ Zašto je njegov svijet bijel? ■ Da li je doista bijel? ■ Šta simbolizira bijela boja? ■ Da li je doista nevin pjesnikov bijeli svijet? ■ Navedi stihove kojima je pjesnik iskazao svoje razočarenje svijetom. ■ Pjesnik na jednom mjestu u pjesmi kaže: „Ah, promjene nam treba!“ ■ Šta pjesnik želi promijeniti u svijetu? ■ Šta biste vi promijenili? ■ Od koliko stofa se sastoji pjesma? ■ Da li su sve strofe u pjesmi iste po broju stihova? ■ Od koliko slogova su sastavljeni stihovi? ■ Prepoznaj riječi koje se rimuju u stihovima! ■ Koji stihovi se ponavljaju u više strofa? ■ Prepoznaj riječi ili grupe riječi koje se ponavljaju u pjesmi? ■ Kakvo je raspoloženje iskazano u pjesmi? RITAM (riječ grčkog porijekla koja znači takt, oblik) je ravnomjernost ili ponavljanje nekih elemenata u jednakim razmacima. U prirodi se ritmično smjenjuju dan i noć, ritmično kuca naše srce... Takvog ravnomjernog ponavljanja ima u muzici, plesu, pjesmi... Ritam u pjesmi ponajviše zavisi od iskazanih osjećanja, raspoloženja, pjesnikovih misli. Ali, lirske pjesme ritmičnost ostvaruju i kroz: ■ strofe, stihove ■ ponavljanje stihova određene dužine ■ ponavljanje strofa istih po broju stihova ■ ponavljanje riječi ili grupa riječi ■ raspored pauza ■ rimovanje slogova ■ raspored pauza



■ redoslijed riječi u stihu... Sinteza Pjesnik nam ispovijeda svoju ljubav, ali i razočarenje svijetom. Čini nam se na trenutak da je pjesnik posvađan sa svijetom. Ali u tom svijetu ima i dobrote. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Jedan mudrac je rekao: „Dovoljno je da ima jedan dobar čovjek na svijetu - da me pomiri sa svima“ Razmisli o ovim riječima i kaži kako nas dobrota može pomiriti sa svijetom. U kome ste je pronašli? Ispišite nekoliko poruka kojima mislite da možete promijeniti svijet. Stavite ih u bocu, dobro je zatvorite i pustite niz neku rijeku ili potočić. Neko će ih pronaći. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 22 Radni kutak broj 20: „Što lijep si, bijeli svijete” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Isaac Bashevis Singer: “Ole i Trufa” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva i starosti kao faza u životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta Obrazovni: umjetnička priča, slikovitost opisa, bliskost/različitost priče s bajkom, sadržajna analiza, motivi u priči, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u priči, oblici piščevog kazivanja (opisivanje, pričanje, dijalog) Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja, monološka metoda, dramatizacija teksta Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, vođena fantazija Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kompozicija „Četiri godišnja doba“, odlomak „Jesen“, I stav (Vivaldi), kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, papir za crtanje i bojenje, suho lišće... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura, biologija Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata ♦ Pogledajte ilustraciju iz čitanke i opišite šta vidite? Na koje godišnje doba vas podsjeća? Kako su listovi izgledali u proljeće? Opišite igru vjetra s lišćem.


Isaac Bashevis Singer: “Ole i Trufa”



Glavni dio sata 2. Najava teksta Isaac Bashevis Singer: “Ole i Trufa”

♠ Isak Baševis Singer jevrejski je književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Rođen je u Poljskoj, mnogo je prevođen i jedan je od najpopularnijih pisaca u Americi. Autor je niza zbirki priča i romana („Mađioničar iz Lublina”...). Kao pisca ga zanimaju ljudske sudbine u vrtlogu života.

Interpretativno čitanje priče Nastavnik/ca interpretativno čita priču ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz priče. Konkretizacija doživljaja ● Ko su junaci priče i na koga vas podsjećaju? Šta jedno drugom znače? Interpretacija priče Molekule, atomi, protoni i elektroni - to su male, golim okom nevidljeve čestice materije. O njima ćete učiti više u starijim razredima iz nekih drugih predmeta (fizika, hemija...). ● Prokomentiraj „Drži se, Trufa! Drži se svom snagom!“ Kako su se Ole i Trufa odupirali naletima vjetra? Ko je prvi popustio? ● Kako je to podnijela Trufa? ● Koliko je ovaj događaj izmijenio njen život? ● Šta je ona u tom času poželjela? ● Koja su je osjećanja na to motivirala? ● Šta se desilo jedne noći? ● Kada su Ole i Trufa bili srećni? ● Pronađi dio u kojem su posebno izraženi ljubav i prijateljstvo! ● Pronađi rečenice u priči u kojima se naročito prepoznaju bol i tuga. ● Priča je sastavljena iz šest obilježenih dijelova predstavljenih ilustracijama. Pogledaj pažljivo ilustracije i svakom dijelu/ilustraciji daj svoj naslov! Ovakvo književno djelo zovemo pričom. U njoj su maštovito zamišljeni prizori, ali bez čudesnih bića i zgoda. ● Ima li ova priča sličnosti s bajkom i zašto? ● U književnim djelima koja su napisana u prozi pisci radnju priče, pripovijetke, bajke ili romana iznose pripovijedanjem, opisivanjem i razgovorom. ● U prvom dijelu ove priče pisac je slikovito, sa puno stilskih figura, opisao prirodu u jesen. ● Takav oblik prikazivanja prirode, pojava, ljudi, predmeta, zove se opisivanje ili deskripcija.



● U drugom dijelu priče saznali smo da se na granama drveta nalaze Ole i Trufa, da se drže za grančice i da se boje da će ih vjetar odnijeti. Pisac nam je to ispričao, pa se takav oblik piščevog kazivanja zove pričanje, pripovijedanje ili naracija. ● U trećoj cjelini Ole i Trufa razgovaraju. Taj njihov razgovor možemo nazvati i dijalogom. Sinteza ● Ovakvo književno djelo zovemo pričom. U njoj su maštovito zamišljeni prizori, ali bez čudesnih bića i zgoda. Pisac je radnju priče predstavio pripovijedanjem, opisivanjem i razgovorom (naracijom, deskripcijom i dijalogom) . Stvaralačke aktivnosti ♠ Pronađi u šumi dva opala lista, zalijepi ih u svoju bilježnicu, opiši njihove boje, naboranost, veličinu i pokušaj zamisliti i ispričati njihovu sudbinu u pismenoj vježbi: „Ljubav dva lista.“ Napravite u učionici na flip čartu jedan veliki list tako što ćete zalijepiti bezbroj malih suhih listića! ♠ Podsjetite se šta je dijalog. Pročitajte priču Ole i Trufa po ulogama. Domaća zadaća Radna sveska 6, strana broj 23 Radni kutak broj 21: “Ole i Trufa” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Šukrija Pandžo: “List na putu” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u životu čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima i biljnom svijetu, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, motivi, osjećanje u pjesmi, lirske slike, strofa, rima, upoznavanje sa elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, uočavanje opisa prirode, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda; Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, zvučni zapis Vivaldi: „Četiri godišnja doba“ (odlomak – „Jesen“), veća kartonska kutija, suhe grančice, suho lišće, zemlja, kamenčići, boje, flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: TiZO, muzička kultura, likovna kultura, biologija, tehnički odgoj Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Igra: „Jesenja priča jedne rijeke“, Čitanka 6, strana broj 84 Pitanja: ● Kako jesen promijeni prirodu? ● Šta se događa sa šumom? ● Koja osjećanja u vama bude te promjene?

23

Uzorak obrade nastavne jedinice: Šukrija Pandžo: “List na putu”




Šukrija Pandžo: “List na putu”

Pandžo Šukrija je bio učitelj i novinar, zaposlen na Radio- televiziji Sarajevo. Za zbirku pjesama „Razgovori“, dobio je nagradu „Udruženja književnika BiH“. Neka od ostalih djela su mu: „Iznad gore vjetrovi zbore“, „Samo još kosovi zvižduću“...

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta zvučni zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme Konkretizacija doživljaja ● Kakva je osjećanja u vama probudila ova pjesma: 1. tugu zbog stradanja malog žutog lista; 2. ljubav prema prirodi u jesen; 3. ravnodušnost prema tuzi male seje i rasplakanom žutom listiću? Interpretacija pjesme ● U kojim stihovima je najsnažnije izražena tuga djevojčice? ● Koliko je pjesničkih slika u ovoj pjesmi? Opiši ih, a zatim im daj kratke naslove. ● Kakva je rima u pjesmi? Kakav ritam pjesma ima? PONOVIMO! Lirske pjesme ritmičnost ostvaruju kroz strofe i stihove. Rima doprinosi melodičnosti i muzikalnosti pjesme. Lirska pjesma je izraz pjesnikovih osjećanja.

● List boluje, on je rasplakan zaspao. Koja je to stilska figura? ● Svi motivi u jednoj pjesmi čine skladnu cjelinu. Pronađite osnovne motive u pjesmi! Sinteza Osnovna tema ove lirske pjesme je tuga djevojčice za opalim listom na putu, predstavljena je s nekoliko manjih tematskih cjelina koje zovemo motivima: podizanje lista sa zemlje, list na dlanu, nasmijani jesenji dan, kap kiše na listu, djevojčicin poljubac listu, padanje lista sa djevojčicina dlana i duboki san rasplakanog lista.



Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Kutak za jesen: JESEN IZ MUZIČKE KUTIJE Priprema: muzička pratnja: Vivaldi: „Četiri godišnja doba“ (odlomak – „Jesen“), veća kartonska kutija, suhe grančice, suho lišće, zemlja, kamenčići, boje, flomasteri, glinamol, makaze, ljepilo... Pustite muziku, slušajte, zamišljajte jesen i pravite JESEN IZ MUZIČKE KUTIJE. Uzmite kartonsku kutiju i iskružite na sve četiri vertikalne strane kutije velike otvore – prozore ostavljajući do rubova stranica tek nekoliko cantimetara. Sada u kutiji kroz otvor ispod poklopca i bočne otvore pravite jesensku panoramu. Od glinamola pravite postolje za drveće (suhe grane), prosipajte suho lišć, pravite ptičice, staze od kamenčića i zemlje, travnjake, kućice, dvorište sa domaćim životinjama, sijeno (u komadić plastelina zabodite čačkalicu i oko nje složite suhu travu), spremišta za kukuruz i pšenicu (kutiju šibica napunite zrnima pšenice i kukuruza, koštunjavim plodovima (orah, lješnjak, kesten, badem, žir)... Kada završite zalijepite na bočne otvore kutije prozirnu foliju, stavite poklopac i opišite vašu JESEN IZ MUZIČKE KUTIJE! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 24 Radni kutak broj 22: „List na putu” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Ranko Pavlović: “Jarac u pozorištu” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje ljudskog karaktera, prepoznavanje i razumijevanje ljudskih postupaka, ljudskih osobina i općenito naravi Obrazovni: umjetnička basna, sadržajna analiza, motivi u basni, uočavanje i imenovanje pojedinosti u basni, likovi u basni, odnos narodne i umjetničke basne, razumijevanje prenesenog značenja basne, pouka Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, heuristička metoda, monološka metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, grafoskop, grafofolija... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija: motiv iz neke basne o jarcu (dva jarca na brvnu, na plastu sijena…) Razgovor na temu predstavljenu ilustracijom na grafofoliji. ● Poznajete li vi neku narodnu basnu u kojoj je glavni junak jarac? ● Koje se osobine pripisuju jarcu u basnama? ● Poznajete li nekoga od ljudi ko ima te osobine? Glavni dio sata Najava teksta Ranko Pavlović: Jarac u pozorištu (umjetnička basna)


Ranko Pavlović: “Jarac u pozorištu”



● Ranko Pavlović živi u Banjaluci. Veliki broj priča za djecu objavio je u dječijim časopisima. Zastupljen je u lektiri za osnovnu školu. Objavio je knjige pjesama: „Nemir sna“, „Snovi Josipa Broza“, a zatim knjige priča i bajki za djecu: „Čistač obuće“, „U kući duhova“, „Voz, tata i novine“... Pisao je lutkarske igre za djecu.

Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca interpretativno čita tekst ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz teksta. Konkretizacija doživljaja ● Razmislite: Šta je jarac mislio kada je odlučio da se „kulturno uzdiže“? Čemu ipak nije mogao odoljeti? Interpretacija basne Otkrijmo značenje riječi: kulisa - dio pozornice ● U što je jarac pokušao ubijediti posjetioce u pozorištu? ● Da li je u tome i uspio? Zašto? ● Šta za vas znači kulturno se uzdizati? ● Kao i svaka basna i ova ima pouku. Pokušajte je izraziti u nekoliko rečenica. Možda vam u tome može pomoći narodna izreka „Vuk dlaku mijenja, ali ćud - nikad“ Sinteza Umjetnička basna, kao i narodna, kratka je i poučna priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Oni se ponašaju, govore i imaju osobine kao ljudi. I umjetnička basna ima sadržaj i pouku. Ali, za razliku od narodne basne, autor umjetničke basne nam je poznat. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ● Po čemu je jarac iz ove basne sličan, a po čemu se razlikuje od svih jarčeva koje ste upoznali u narodnim basnama? ● Prepišite u svoju svesku odlomke iz ove basne iz kojih ste to saznali. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 25 Radni kutak broj 23: “Jarac u pozorištu”




Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Zejčir Hasić: „Brat“ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze odrastanja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje empatije prema ljudima, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje sopstvenog mišljenja i stava, ljubav kao temeljni princip opstojnosti svijeta, razvijanje smisla za humor, nenasilno rješavanje problema Obrazovni: umjetnička lirska pjesma, humoristična/šaljiva pjesma, motivi, ugođaj/raspoloženje u pjesmi, upoznavanje s elementima izražajnog čitanja pjesme, uočavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uočavanje i doživljavanje ljepote pjesničkog jezika, povezivanje pjesničke slike sa likovnim izrazom, uočavanje žanrovskih i strukturnih osobenosti humoristične pjesme Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda, igra uloga/dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolija ili bim projektor (ili flip čart) sa ilustracijom, kreda, bilježnica, olovke Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija, flip čart: ili bim projektor sa stripom iz Čitanke 6, strana broj 89 Prokomentirajte ovaj kratki strip. Kako biste okarakterizirali ponašanje krupnijeg dječaka:

25 Uzorak obrade nastavne jedinice: Zejčir Hasić: „Brat“ (Iz zbirke pjesama

„Praviš se važan“)



1. kao nasilno i grubo 2. kao šaljivo i veselo 3. kao pristojno 4. kao zaštitničko prema manjem dječaku?


Zejčir Hasić: „Brat“

Zejčir Hasić rođen je 1945. godine u Brčkom, a živi u Tuzli. Za djecu je napisao: zbirku pjesama „Paviš se važan“, zbirku dramskih komada pod nazivom „Teatar u školi“... Pjesme su mu zastupljene u mnogim čitankama.

Interpretativno čitanje pjesme Nastavnik/ca interpretativno čita pjesmu ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz pjesme Konkretizacija doživljaja ■ Kako rješavaju sukob dječaci u pjesmi? Da li je opravdano kriti se iza nečijih leđa? Interpretacija pjesme ■Možemo li iz naslova pjesme zaključiti kakav je njen sadržaj? ■ Opredijeli se za neke odgovore: -duhovit - vedar - šaljiv - tužan - radostan - humorističan ■ Da li su se ovakve šaljive zgode vama desile? ■ Ko je vas branio? Ispričajte to, ili nacrtajte. ■ Čega se bojite, nečijih godina ili nečije snage? ■ Da li su svi snažni ljudi opasni, da li se svih starijih i snažnijih dječaka treba bojati? ■ Jednu svoju pjesmu pjesnik je posvetio Seniji sa petog sprata i on kaže: « Pjesmu sam napisao prije dvije godine, jednoga dana kada sam ponovo imao trinaest godina!» ■ Šta mislite, koliko je godina imao pjesnik kada je pisao ovu pjesmu? Pročitajte ovu basnu i razmislite o strahu od jačeg i nepoznatog. Lisica i lav Lisica koja nikada nije vidjela lava, opazi jedanput jednoga iznenada, ali se prepadne kada ga ugleda toliko da od straha malo ne izdahnu.



Drugi put ugleda ga također i vrlo ga se bojaše, ali nije onako kako je prvi put. Ali kad ga ugleda treći put, ni malo straha u sebi ne ositi, nego govoraše i pajdaši se s njim. Naravni nauk: Što nama u početku strašno i mučno učini se, ono poslije ublaži se i bude ugodno. (Matija Antun Reljković) Zašto se lisica prestala bojati lava? Otkrijmo značenje riječi: pajdaš - prijatelj pajdašiti se - sprijateljiti se naravni - prirodni nauk - pouka Humoristična ili šaljiva pjesma je komična, vesela, puna nestašluka i šala. Ona pobuđuje vedro i šaljivo raspoloženje pomoću neobičnih i smiješnih likova ili slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle. Sinteza Humoristična ili šaljiva pjesma pobuđuje vedro i šaljivo raspoloženje pomoću neobičnih i smiješnih likova ili slika. Napisana je da nasmije i djecu i odrasle. Pjesma “Brat” je šaljiva/humoristična pjesma. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Igra uloga! Dramatizujte basnu “Lisica I lav” ili pjesmu “Brat”. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 26 Radni kutak broj 24: “Brat“ Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Božidar Prosenjak: “Otac” Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje života (faza odrastanja) životinja, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje prirode životnih oblika (sloboda izbora/društvene norme), prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja, razumijevanje i razvijanje obiteljskih veza Obrazovni: dječiji roman, slikovitost opisa, sadržajna analiza, motivi u odlomku, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, abecedne karte, četiri flip čarta sa crtežom praznog životinjskog carstva, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, biologija, tehnički odgoj Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Igra: „Životinjsko carstvo“, Čitanka 6, strana broj 91 ♦ Kojim životinjama čovjek oduzima slobodu? ♦ Kako i zašto to čini? ♦ Za što je konj čovjeku potreban? ♦ A šta čovjek može učiniti za konja?


Božidar Prosenjak: “Otac” (odlomak iz romana „Divlji konj“)




Božidar Prosenjak: “Otac”

♠ Božidar Prosenjak je rođen u Koprivnici. Radovi su mu uvrsteni u zbornike, školsku lektiru i školske udžbenike. Neki su mu tekstovi prevedeni na vise od 20 svjetskih jezika. Djela su mu: zbirka pjesama i kratkih proza za djecu "A", roman "Divlji konj", zbirka priča za djecu "Sijač sreće"... Autor je scenarija za igrane i dokumentarne filmove i tekstova za mjuzikle i stripove. Za svoj književni rad Božidar Prosenjak je primio više uglednih nagrada, a najznačajnije su "Ivana Brlić-Mažuranić" i "Grigor Vitez“.

Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca interpretativno čita tekst ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz teksta. Konkretizacija doživljaja ● Čiji je susret pisac prikazao u ovom odlomku? Interpretacija teksta ● Po čemu je karakterističan ovaj razgovor između oca i sina? ● Koje su karakteristike mladog, a koje starog konja? ● Koji lik zrači mudrošću i iskustvom? ● Da li mladi konj prihvata očeve savjete? ● Ko će naslijediti oca kad njega više ne bude bilo? ● Zašto otac konj vjeruje Bijelcu? ● Prokomentiraj misao našeg junaka: „Moje mi je srce reklo da sam svog oca volio.“ ● Što vas u ovoj priči podsjeća na odnose u vašoj porodici ili društvu? Zašto konj ne može biti potpuno slobodan? Ko mu oduzima slobodu? Koji zakoni života određuju život jednog konja? ●Pisac na jednom mjestu kaže: „Konačna svrha života jednog konja jest da služi Gospodara.“ Ko je taj gospodar? Kako se po vašem mišljenju taj gospodar treba odnositi prema konju? ♠ Prepričajte usmeno ovaj odlomak! ♠ Na koji se način sadržaji ovog odlomka mogu odnositi na čovjeka i njegov život?



● Roman je veliko prozno djelo u kome se široko i mnogostruko slika život, događaji, ljudi i njihove sudbine. Smatra se najpopularnijom književnom vrstom. ●Dječiji roman je veće prozno djelo u kojem su glavni likovi djeca. Sadržaj romana vezan je uz dječije zanimljive događaje iz života. Uz glavni događaj u romanu se nalaze i sporedni događaji, a uz glavne likove pojavljuju se i sporedni likovi. U kojem licu je ispričan ovaj dječiji roman? Sinteza ● Dječiji roman je veće prozno djelo čiji je sadržaj vezan za zanimljive događaje iz života djece ili za djeci zanimljive sadržaje iz života općenito. Iz ovog odlomka iz romana “Divlji konj” saznajemo kako je konj u svome životu rastrzan između nagonske potrebe za slobodom i stvarnosti u kojoj vladaju zakonitosti života. Stvaralačke aktivnosti Odaberite zadatak (rad u parovima): ♠ Pronađite u odlomku rečenice koje zrače mudrošću. (Naprimjer: „Rano je da to razumiješ, još si malen.“...) ♠ Pročitajte dio teksta po ulogama! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 27 Radni kutak broj 25: “Otac”




Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Džonatan Svift: „Gulliverova putovanja“ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje i razvijanje pozitivnih osobina ličnosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskih postupaka, razvijanje i razumijevanje kategorija estetskog u književnom djelu i općenito Obrazovni: dječiji roman, sadržajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, slikovitost opisa, motivi u priči, kompozicija odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, fantastični romani za djecu, naučnofantastični romani Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda; Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvučni zapis (muzička pratnja može biti bilo koja pjesma: rok, tehno, pop, ozbiljna muzika...) kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, bombone crvene i zelene Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: muzička kultura, matematika, TiZO, likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Ples za cara Liliputa (Muzička pratnja može biti bilo koja pjesma (rok, tehno, pop, ozbiljna muzika...) Izaberite svog cara Liliputa, a zatim formirajte tri grupe od po četiri učenika. Grupe svojim tijelima formiraju romb: ispred stoji jedan učenik, iza njega dva, a iza njih ponovo jedan učenik. Učenik koji je na čelu (prvi dvorjanin) izvodi neke pokrete uz muziku, a ostali ga slijede. Kad se on okrene na neku drugu stranu

27 Uzorak obrade nastavne jedinice: Džonatan Svift: „Gulliverova putovanja“



igru preuzima učenik koji se u tom času zatekne na čelu i on postaje novi prvi dvorjanin, a ostali ponavljaju njegove pokrete. Ples se odvija u sve tri grupe istovremeno. Car proglašava pobjednički ples i dodjeljuje pobjednicima crvene bombone, drugoplasiranim - modre, a trećeplasiranim zelene bombone. ■ Da li vam je ples za cara Liliputa bio: zabavan, naporan, komičan ili dosadan? Glavni dio sata Najava teksta Džonatan Svift: „Gulliverova putovanja“ Jonathan Swift je književnik rođen u Dablinu, glavnom gradu Irske. Roditelji su mu bili veoma siromašni, pa je veoma rano osjetio poniženja i odricanja kojima su bila izložena sva sposobna i talentirana, a siromašna djeca. Pisati je počeo već kao đak. Kao pisca ga je posebno zanimala ljudska priroda i glupost. Pisao je za djecu i odrasle, a djela su mu: "Guliverova putovanja", "Boj knjiga", "Priča u bačvi"… Na njegovom se grobu nalazi natpis koji je sam sastavio: „Prođi, putniče, i ako možeš, ugledaj se na istrajnog pobornika slobode!“

Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca interpretativno čita tekst ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz teksta. Konkretizacija doživljaja ● Guliver je blagošću i dobrim vladanjem osvojio Liliputance. Kako su Liliputanci pokazivali naklonost prema njemu? Interpretacija teksta Otkrijmo značenje riječi: pelivan – akrobat, plesač na užetu rizničar - čuvar blaga tajnik - sekretar ● Koja je zabava Gulivera posebno zabavljala? ● U kojoj biste zabavi i vi željeli učestvovati? ● Koji su Liliputanci mogli biti kandidati za visoke službe na dvoru? Koje su vještine morali poznavati? ● Kako ste doživjeli nadmetanje u vještinama patuljastih Liliputanaca: 1. kao uzbudljiv i napet događaj; 2. kao komičan i zabavan opis? ● Šta je u ovom odlomku stvarni (mogući) događaj ili pojava, a šta je nestvarno, čudesno i fantastično?



● Romani u kojima se stvarni događaji miješaju sa nestvarnim i čudesnim, a smještaju u nama nepoznate fantastične prostore - nazivaju se fantastični romani. Ako pritom piščeva mašta luta uzbudljivim prostorima svemira na satelitima i svemirskim brodovima sa kosmonautima, ili na tajanstvenim podmornicama zaroni u čudne prostore morskih dubina - nastaju naučnofantastični romani. To su romani u kojima se, dakle, prožima stvarnost (moguće, naučne činjenice) i mašta (nestvarno, nemoguće). Sinteza ● Roman „Guliverova putovanja“ kao maštovita priča koja ismijava neke negativne pojave u društvu svome je autoru, Džonatanu Sviftu, osigurao svjetsku slavu. Piščeva mašta je neke pojave u društvu opisala na fantastičan i čudesan način, kroz stvarne i nestvarne događaje, stvarne i nestvarne likove. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Frontalno: ● Džonatan Svift nas je u ovom odlomku iz romana „Guliverova putovanja“ nasmijao i zabavio. Za ljude koji nasmijavaju druge ljude kažemo da su humoristi. Razmislite o riječima slavnog ruskog pisca: „Humoristi su ljudi koji nasmijavaju druge dok pod maskom svoga smijeha često skrivaju neko svoje tužno lice.“ (Anton Pavlović Čehov) Prokomentirajte ove riječi! Individualno: ● Pročitajte u Čitanci 6 nešto o životu pisca i pronađite to tužno lice Džonatana Svifta. Navedite zašto je Džonatan Svift mogao biti tužan? Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 28 Radni kutak broj 26: “Guliverova putovanja” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost Nastavna jedinica: Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu” (odlomak) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razumijevanje djetinjstva kao faze u odrastanju čovjeka, izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti, razumijevanje prirodnih pojava, razumijevanje narodnih vjerovanja, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponašanja u teškim trenucima, razvijanje vjerske i rasne tolerancije Obrazovni: avanturistički/pustolovni roman, sadržajna analiza, slikovitost opisa, motivi u odlomku, kompozicija proznog odlomka (tema, fabula, likovi), uočavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, osjećanja Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, poredbena metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: TiZO, likovna kultura, geografija Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Igra ■ Napravite ČVOR DRUGARSTVA: Stanite tako da svojim tijelima napravite što manji krug. Podignite lijevu ruku i uhvatite njome ruku druga(ice), ali ne neposredno do vas. Dignite potom i desnu ruku i hvatajte ponovo ruku nekoga ko nije do vas. Dobili ste ČVOR DRUGARSTVA. Ovaj čvor morate raspetljati, ali ne smijete pustiti ruke. Dozvoljeni su svi ostali pokreti i vratolomije (možete kleknuti i provlačite se ispod nogu, ruku, uvrtati se, valjati po podu...). Ako budete uporni, raspetljat ćete se i dobiti veliko KOLO DRUGARSTVA.


Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu” (odlomak)



Glavni dio sata Najava teksta Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu” ● Henrik Sjenkjević poljski je prozni pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Poznati romani su mu: „Kroz pustinju i prašumu“, „Ognjem i mačem“. Objavio je i zbirku putopisa „Pisma iz Afrike“. Sjenkjevićeva proza je uzbudljiva i dinamična.

Interpretativno čitanje teksta Nastavnik/ca interpretativno čita tekst ili pušta audio zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz teksta. Konkretizacija doživljaja ● Ko je sklopio prijateljstvo u ovom odlomku iz romana? Interpretacija teksta Otkrijmo značenje riječi: obilato - u velikoj količini, mnogo ždrijelo (klanca) - otvor (klanca) prodolica - uvalica,mala dolina hoteći - htijući gorostas - div, biće velike snage minuti - nestati, prestati kolebati se - biti neodlučan Šta je to što ovu priču čini posebno uzbudljivom? Koji ti je dio najuzbudljiviji? Zašto? ● Glavni događaj u priči je susret i prijateljstvo sa slonom. Kaži, da li ti je ovaj događaj:

- stvaran, moguć, uobičajen - nestvaran, fantastičan, čudesan - stvaran, moguć, pustolovan (avanturistički)

● Objasni zašto tako misliš. ● U odlomku imamo tri lika: Nelu, Stašu i slona. Na osnovu njihovih postupaka, ponašanja i međusobnih odnosa otkrivamo neke njihove osobine. Zadatak: ● U svojoj svesci nacrtajte tabelu osobina (kao na slici 1). Razmislite o osobinama likova a zatim razvrstajte ove osobine prema likovima kojima pripadaju, dodajte neke nove i sve ih upišite u tu tabelu: uplašenost, odlučnost, pažljivost, plemenitost, zadovoljstvo, zaprepaštenost, druželjubivost, znatiželjnost, razboritost, spretnost...)



Slika 1: Tabela osobina Nela

Slon

Staša

?

?

?

● Da li se neke osobine ponavljaju kod više likova? Šta to znači? ● Kaži, koja je sličnost, a koja razlika između ovog pustolovnog romana ili pustolovnog (igranog ili crtanog) filma. Čitao si roman Robinzon Kruso Danijela Defoa. Da li si gledao/la crtić Robinzon Kruso? ● Nabroj još neka slična književna djela (priče, romane) u kojima ima pustolovina. Sinteza Avanturistički (pustolovni) roman je vrsta književnog djela u kojem se susrećemo sa uzbudljivim, neobičnim, nesvakodnevnim događajima i doživljajima, koji su u stvarnom životu mogući. Likovi u ovakvoj vrsti romana su uvijek u potrazi za opasnim i nesvakidašnjim pustolovinama koje se događaju na neobičnim mjestima (pusti otok, pustinja, džungla...), te su često u životnoj opasnosti. Fabula je veoma uzbudljiva, puna iščekivanja. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ● Koja osjećanja obuzimaju Stašu i Nelu? ● Nacrtaj u svesku novu tabelu - tabelu osjećanja (kao na slici 2). Ispuni tabelu tako što ćeš određena osjećanja dodavati uz imena likova, a u treću rubriku navedi neki citat iz teksta koji to potvrđuje. Neka od osjećanja koja obuzimaju naše junake su: ljutnja, bijes, radost, zabrinutost, strah, sreća, zadovoljstvo, zaprepaštenost... Slika 2: Tabela osjećanja Ime

osjećanja

citat

Staša ? ? Nela ?

?

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 29 Radni kutak broj 27: “Kroz pustinju i prašumu” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



MEDIJSKA KULTURA

Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Pozorište/teatar Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela namijenjenih scenskom izvođenju Obrazovni: pozorište ili kazalište, pozornica, scena, ili bina, pozorišno gledalište , kulise, scenografija, afiša, plakat, reditelj, scenograf, kostimograf Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: ilustrativna metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, monološka metoda, heuristička metoda, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafofolije na kojima su fotografije iz Priručnika ili Čitanke 6 na strani 104 i 105 (pozornica, dramatizacija i pozorišni plakati), kreda, bilježnica, olovke, plakati, afiše Tematska korelacija Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, TiZO Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Učenička dramatizacija nekog već obrađenog teksta (Jarac u pozorištu, Nasrudin u bostanu...)


Pozorište/teatar



Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pozorište/teatar Grafofolije:

Razgovor o sadržaju na grafofolijama. Pozorište ili kazalište je prostor namijenjen za izvođenje drame, opere, baleta. Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina. Ostali pozorišni prostori su: gledalište sa parterom, galerijom, ložama i balkonima. Pozornicu čine i glumci koji se kreću i drugi predmeti neophodni za predstavu. Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smještenih na stranama pozornice. U pozorišnoj predstavi najbitnija su tri elementa: glumci ili drugi sudionici scenskog djela koje se izvodi na pozornici (opera, balet...), prostor i publika. Važnu ulogu u svakoj pozorišnoj (kazališnoj) predstavi ima scenografija koja podrazumijeva pripremanje pozornice za predstavu. O scenografiji brine pozorišni slikar, scenograf. Brojna književna djela (epske pjesme, pripovijetke, romani,novele) dramatizirana su i pripremljena za izvođenje na pozornici. Takve su dramatizacije u dječijoj



književnosti: Mali princ, Junaci Pavlove ulice, Petar Pan, Alisa u zemlji čuda, Bajka o ribaru i ribici... Plakat, koji je najčešće izložen u reklamnom prostoru ispred pozorišta ili drugog javnog mjesta, obavještava javnost o terminu izvođenja pozorišne predstave. Afiša je prospekt koji se daje publici pri ulasku u pozorište. U afiši i na plakatu su imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja, scenografa, kostimografa i drugih saradnika na predstavi. Sinteza Pozorište ili kazalište je prostor namijenjen za izvođenje drame, opere, baleta. Prostor na kome se izvodi predstava zove se pozornica, scena, ili bina. Pozorišno gledalište čine: parter, galerija, lože, balkoni. Pozornicu čine i glumci koji se kreću i drugi predmeti neophodni za predstavu. Kulise predstavljaju jednu od dekoracija smještenih na stranama pozornice. O scenografiji brine pozorišni slikar, scenograf. U afiši i na plakatu su imena glumaca i njihovih uloga, zatim ime reditelja, scenografa, kostimografa i drugih saradnika na predstavi. Završni dio sata Stvaralački rad Nacrtajte prizor iz pozorišne predstave koju ste gledali! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 30 Radni kutak broj 28: “Pozorište/teatar” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: književnost/medijska kultura Nastavna jedinica: Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema scenskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu čitanja književnih djela i djela namijenjenih scenskom izvođenju Obrazovni: drama / igrokaz, kompozicija dramske radnje (uvod, zaplet, vrhunac drame, preokret i rasplet), komedija, dijelovi drame, čin, slike, prizor, lutkarski igrokaz, lutke i ginjol lutke Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, dramatizacija Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kasetofon, zvučni zapis kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri... Tematska korelacija Međupodručna: medijska kultura, jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: Muzička kultura, Likovna kultura; Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Igrajmo Igru cara Sveplava! ● Izaberite cara Sveplava koji izgovara imena biljaka, životinja, predmeta, a dvorjani (ostali učenici) usmjeravanjem palčeva prema stropu pokazuju da ta biljka, životinja ili predmet može biti plave boje, a usmjeravanjem palčeva prema podu - da to ne može biti. Car Sveplav svoje dvorjane naravno želi zbuniti


Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz)



pogrešnim usmjeravanjem svojih palčeva. Dvorjanin koji pogriješi ispada iz igre, a dvorjanin koji ostane u igri posljednji - postaje novi car Sveplav. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz) Grigor Vitez je živio u Zagrebu i pisao knjige za djecu i odrasle. Objavio je knjige pjesama za djecu: „Prepelica“, „Sto vukova“, „Kad bi drveće hodalo“, „Hvatajte lopova“ ... Napisao je i knjigu priča za djecu „Bajka o glinenoj ptici i druge priče“.

Interpretativno čitanje igrokaza Nastavnik/ca interpretativno čita igrokaz ili pušta zvučni zapis. Emocionalno-intelektualna pauza Nekoliko trenutaka učenici sređuju utiske iz igrokaza Konkretizacija doživljaja ♪ Rasmislite o imenima likova u ovom igrokazu: ♪ Karaslav - crna slava ♪ General Razbinos: razbi - nos ♪ Krizantema: cvijet ♪ Kaloper: vrsta mirisne biljke ♪ Kačkavalj - dvorski savjetnik: vrsta sira. ♪ Kako zamišljate vlasnike ovih imena? ♪ Možete li ih nacrtati? Kako biste ih obukli? Interpretacija igrokaza ♪ U koga je zaljubljen general Razbinos? ♪ A koga voli Krizantema? ♪ Šta želi general Razbinos? ♪ Žašto se svi protive ljubavi Krizanteme, kraljeve kćerke i ♪ kraljevog pastira Kalopera? ♪ Da li opravdavate takvu prepreku ljubavi? ♪ Zašto su uhapsili pastira? ♪ Kako se Kaloper suprotstavio kralju? ♪ Koje osobine generala Razbinosa, ali i kralja Karaslava prepoznajete iz ovih stihova? „A, tako, dakle!

Taj ni snijeg ne priznaje, A kamoli da je boje plave! Taj će sigurno ostati bez glave.“

♪ A kako se Krizantema suprotstavila ocu kralju? ● General Razbinos je zatvorio pastira Kalopera jer nije poštovao kraljevu naredbu i gledao je svijet svojim očima. Umjesto snijega je vidio cvijeće, hodao po cvijeću. Saznavši to, kraljeva kćerka pada u nesvijest.



♠ Odredite broj prizora u ovom odlomku. ● Ovo je kraj ovog odlomka, ali radnja nije završena. Očekujemo da će pastir ostati u zatvoru. Ali nešto drugo se zbiva. Nastupa preokret, a zatim rasplet. ♠ Kada pročitate igrokaz do kraja pokušajte odrediti trenutak u kojem nastupa preokret u razvoju ranje, a zatim ispričajte i rasplet. ● Već smo naučili da je drama književni tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici, pred gledaocima. Ona u obliku dijaloga prikazuje neku temu iz života. Dramski tekstovi ili komadi koji se priređuju za djecu nazivaju se igrokazi. U dramskim igrokazima za djecu prikazuju se vesili ili ozbiljni događaji iz svakodnevnog života djece. Obično se izvode u pozorištima za mlade. ● Radnja drame/igrokaza prikazuje se na pozornici uz pomoć scenografije, glume, muzike, plesa... Dramsku radnju tumače glumci. ● Pozornicu ili binu često nazivamo i scenom, pa se takvo djelo naziva i scenskim djelom. ● Kompoziciju dramske radnje čini uvod, zaplet, vrhunac drame, preokret i rasplet. Svaka drama ne mora imati sve kompozicione dijelove, ali svaka drama mora imati uvodni, središnji i završni dio. ● Jedan zaokruženi dio radnje zove se čin. On traje najduže, od podizanja do spuštanja zavjese. Kad se u toku jednog čina mijenja izgled pozornica, te manje cjeline se zovu slike. Slika može imati više još manjih cjelina, prizora, koji nastaju ulaskom novog lica na scenu. ● Dramsko djelo koje na humorističan ( šaljiv) način prikazuje ljude i događaje s ciljem da nasmije gledatelje u pozorištu/ kazalištu i naruga se ljudskim mahanama i negativnim pojavama u životu zove se komedija. I lutke mogu biti pozorišni glumci! ● Već smo naučili da je igrokaz kraća dramska priča (predstava) koja se izvodi na pozornici. Ponekad glumci u igrokazu mogu biti i lutke, pa se takav igrokaz naziva lutkarski igrokaz. Vrlo su popularne u lutkarskim igrokazima ginjol lutke. Ovu lutku zovemo i ručna lutka jer se navlači na ruku poput rukavice. Sinteza ● Ovo je kompozicija igrokaza „Plava boja snijega“: 1. Uvod: Dvorski mudrac savjetuje kralja Karaslava 2. Zaplet: Kraljeva naredba da pada plavi snijeg 3. Vrhunac: General Razbinos zatvara pastira Kalopera Završni dio časa Stvaralačke aktivnosti ♠ Budite pravi glumci! Pripremite ovaj igrokaz ili u vašem odjeljenju, ili na dramskoj sekciji. Zamolite nastavnike i roditelje da vam pomognu u osmišljavanju scene.



Domaća zadaća Radna sveska 6, strana broj 31 Radni kutak broj 29: “Plava boja snijega” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: Medijska kultura Nastavna jedinica: Čarolija velikog ekrana Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti Obrazovni: počeci filma, film kao umjetnost, vrste filmova (dokumentarni, igrani, animirani), dokumentarni film Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica; Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije, kreda, bilježnica, olovke, projektor, insert iz nekog dokumentarnog filma Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija ili ilustracija iz Čitanke 6, strana broj 112 Ponovimo: ► Ljudi međusobno komuniciraju, jedni drugima prenose informacije na više načina. Najjednostavniji način sporazumijevanja je govor – jezik, a zatim pismo.


Mediji: Čarolija velikog ekrana



Međutim, danas, kada je došlo do velikog razvoja nauke i tehnike, ljudi se sporazumijevaju i na druge načine, pomoću medija:

1. printanih medija ( knjige, časopisi, novine, strip...) 2. elektronskih medija (film, radio, televizija, računari/kompjuteri).

Zašto je film elektronski medij? Kako nastaje ta čarolija? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Čarolija velikog ekrana A kako i kada je sve počelo? Istaknuti fotografije: prvog snimljenog filma (“Izlazak radnika iz tvornice”) I njihovih autora (Braća Limijer)

► Brkata braća: August i Luj Limijer “Izlazak radnika iz tvornice” ► 28. decembra 1895. godine dva Francuza, braća Limijer, vlasnici fabrike fotografskih aparata, prvi put su javno prikazali filmove koje su nekoliko dana ranije snimili. Brkata braća Limijer, uštirkani i dostojanstveni. ► Sasvim sigurni uz zapanjujuće iznenađenje koje su pripremili okupljenim i pomalo nepovjerljivim sugrađanima. Kada su se svjetla ugasila, kada je mala sala utonula u tamu, odabranim posjetiocima prikazali su na osvijetljenom platnu prvu sliku koja je oživjela: jednu lionsku ulicu i radnike koji izlaze iz fabrike. Ljudi su gleda s nevjericom i pitali se - nisu mogli vjerovati svojim očima. Desilo se u indijskom salonu u Parizu. Te večeri dogodila se prvorazredna senzacija. Taj datum se uzima kao pošetak filmske umjetnosti.



► Braća Limijer (August i Luj) kroz par dana prikazuju i filmove Ulazak voza u stanicu i Bebin doručak. Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi. Sedma umjetnost ► Film je kao i književnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili balet - umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika. Ako uzmemo da je pravi početak filma dan kada je prikazana prva filmska predstava u jednom javnom kinu, onda je rođendan filma 28. decembra 1895. god. Jer je tog dana počelo s radom prvo javno kino u Parizu. Zašto se film nije ranije javio? Zato što je trebalo izumiti „čarobnu kutiju“ i druge tehničke aparate bez kojih nema pokretnih slika. Prvi aparat za snimanje filmova izumio je amerikanac Tomas Edison. Film je umjetnost u kojoj se osim pokretnom slikom koristi i riječju, muzikom, pokretima tijela - izražajnim sredstvima svih umjetnosti. ► Vrste filmova ► Film je, u stvari, priča u slikama. Slikom i riječju prikazuju se događaji koje obično prati muzika, zvuk, a ponekad i tišina. I u filmu imamo glavne i sporedne likove. Likovi mogu biti hrabri, pošteni, dobri, ali i loši, kukavice prevaranti, baš kao i u pričama. ►U okviru filmske umjetnosti razlikuje se više vrsta filmova. Uobičajena je podjela na, dokumentarni, igrani i animirani film. Dokumentarni film Prvi metri filmske trake Već smo rekli da su prvi snimljeni filmovi braće Limijer bili dokumentarni. U njima su snimljeni prizori iz svakidašnjeg života, upravo onako kako su se i zbivali. U filmu braće Limijer radnici su izlazili iz fabrike, ljudi su plesali, na ulicama su bila najrazličitija vozila koja su se kretala i mimoilazila. Već sa prvim metrima filske trake rodio se dokumentarni film „Izlazak radnika iz tvornice“. U dokumentarnom filmu nema glume, nema umjetnog dekora, nema kostimografije, igre svjetlima, filmskih trikova. Tema dokumentarnog filma je stvarna, istinska. To može biti sudbina ljudi, raznolik život u morskim dubinama, izgradnja nekog važnog objekta, stari običji, zanati ... u dokumentarnom filmu kamera bilježi vjerno i neposredno, bez uljepšavanje događaje iz života, o nastanku planete Zemlje .. .



Prizori iz domaćeg dokumentarnog filma televizije Sarajevo iz 1983. godine: Sarajevo u sevdalinci Sinteza ► Film je kao i književnost, muzika, slikarstvo, arhitektura, drama i igra ili balet - umjetnost, takozvana sedma umjetnost.. Film je umjetnost pokretnih slika. Autori prvih filmova su Braća Limijer (August i Luj) („Ulazak voza u stanicu“ i „Bebin doručak“). Bili su to dokumentarni, nijemi filmovi. Završni dio sata Stvaralački rad Prikazivanje inserta iz nekog savremenog dokumentarnog filma. Zadatak: Pogledajte dokumentarni film i razgovarajte o sličnostima i razlikama između prvih dokumentarnih filmova i savremenih. Razgovarajte koju ulogu ima muzika u savremenom dokumentarnom filmu. Kako ona utiče na percepciju sadržaja dokumentarnog filma? Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: medijsla kultura Nastavna jedinica: Igrani film Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti i umjetnosti općenito, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu sticanja znanja o sedmoj umjetnosti Obrazovni: igrani film, dječiji igrani film, prvi nijemi i zvučni filmovi, prvi slavni glumci, bh igrani film, „roditeljska pažnja“ Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, fotografije ili ilustracije Tematska korelacija Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata

►Šta je to igrani film?


Igrani film



Film u kojem likove tumače glumci - zovemo igrani film. Igrani film može biti ljubavni, ratni, pustolovni, kriminalistički... temelji se na fabuli. Ako je film namijenjen ponajprije djeci i ako u njemu prevladavaju dječiji likovi - zovemo ga dječiji film. Mnoga književna djela su filmovana. Među njima i „Družba Pere Kvržice“ Mate Lovraka, „Guliverova putovanja“ Džonatana Svifta, „Kroz pustinju iprašumu“ Henrika Sjenkjevića, „Robinzon Kruso“ Danijela Defoa“ Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Igrani film Grafofolije ili fotografije:

Prizor iz filma Čarlija Čaplina „Potjera za zlatom“ Baster Kiton Od slike do slike i zvuka 1911. godine , u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije: Čarli Čaplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (debeli i mršavi). Prvi zvučni film prikazan je 1927. godine i zvao se „Pjevač džeza“. Čuo se glas popularnog pjevača - Al Džonsona. Dakle, film je tada progovorio. Prvi filmovi su bili crno- bijeli, a danas imamo filmove u boji. Vitez tužnog lica Baster Kiton je glumac koji se nikada nije smijao na platnu, ali je zasmijavao do suza milione gledalaca. Zovu ga „vitez tužnog lica“. Sam je izjavio:



►“Od koga sam u mladosti najviše naučio? Na pozornici, naravno, od oca. Uticaj na publiku sam naučio - sam i od oca. U svojoj 21. godini sam bio već oprobani pozorišni glumac. Karakteristika moje komike je da se nikada, gotovo nikada nisam smijao. To je, prosto, bio moj način rada. Osjetio sam da se publika ne smije ako se ja nasmijem. Što sam bio ozbiljniji, to su mi se više smijali.“ Kralj nijeme komedije Čarli Čaplin je na filmu lik poznat po izrazitim spoljnim karakteristikama: ► polucilinder ► kišobran koji se lahko savija ► okruglasti brčići ►neuredno i preveliko odijelo (polufrak) ►ogromne, zašiljene na vrhu, cipele poderanih džonova. Njegove unutarnje osobine bile su: ► naivna i uvijek postojana dobrota ► nježnost i mudrijaštvo ► plemenitost i optimizam, ali i tiha tuga. Stanlio i Olio

Zlatno doba bosanskohercegovačkog igranog filma

Nagrada Oscar Oskar stigao i u Bosnu i Hercegovinu

Oskar je popularno ime za godišnju filmsku nagradu koju dodjeljuje američka „Akademija filmskih umjetnosti“.

A kako je nagrada dobila ime Oskar? Prema jednoj priči ime je smislila bibliotekarka Akademije koja je, kada je vidjela mali kip, rekla: „Izgleda baš kao moj ujak Oskar!“. Nagrada Oskar je najveće svjetsko priznanje u oblasti filma.



2002. godine film „Ničija zemlja“ Bosanca Danisa Tanovića. Danis Tanović je ovu nagradu posvetio svojoj domovini. Bosanskohercegovačke zaljubljenike filma ova nagrada je učinila posebno ponosnim. Radnja filma „Ničija zemlja“ dešava se u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata.

Prizori iz bosanskohercegovačkog igranog filma Danisa Tanovića „Ničija zemlja“ I „Zlatni medvjed“ stigao u Bosnu i Hercegovinu Film „Grbavica“ režiserke Jasmile Žbanić iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu "Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu. Jasmila je za ovaj film napisala i scenarij. "Grbavica" je film o majci Esmi koja mora svojoj kćerci Sari otkriti

istinu o njenom ocu.

Plakat za fim „Grbavica“ Jasmila Žbanić sa svojim „Zlatnim medvjedom“

Prizori iz filma „Grbavica“ Jasmile Žbanić



Roditeljska pažnja Da li se svi igrani filmovi preporučuju djeci? Koji se filmovi ne preporučuju djeci? Ako u filmu ima sadržaja koji nisu primjereni dječijem uzrastu, tada se prije njegova prikazivanja na ekranu pojave dva slova: RP koja znače „RODITELJSKA PAŽNJA“. To je upozorenje roditeljima, a i djeci, da taj film nije namijenjen djeci jer ima sadržaja koji nisu primjereni dječijem uzrastu. Ovi filmovi se ne preporučuju djeci. Sinteza 1911. godine, u fazi nijemog filma pojavljuju se i danas slavni glumci komedije: Čarli Čaplin, Baster Kiton, Oliverd Hardi i Sten Lorel (Debeli i Mršavi). Baster Kiton jedan od najpoznatijih komičara iz perioda nijemog filma. Prvi zvučni film prikazan je 1927. godine i zvao se „Pjevač džeza“. Čuo se glas popularnog pjevača - Al Džonsona. Dakle, film je tada progovorio. Prvi filmovi su bili crno-bijeli, a danas imamo filmove u boji. Bosanskohercegovački film danas bilježi značajne uspjehe. 2002. godine film „Ničija zemlja“ Bosanca Danisa Tanovića dobio je nagradu „Oskar“. Danis Tanović je ovu nagradu posvetio svojoj domovini. Film „Grbavica“ režiserke Jasmile Žbanić iz Sarajeva dobio je glavnu nagradu "Zlatni medvjed" na filmskom festivalu u Berlinu. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Napravite zajednički popis najboljih filmova koje ste gledali i razgovarajte o njima. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 32 Radni kutak broj 30: “Čarolija velikog ekrana” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Animirani film Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi Odgojni: razvijanje ljubavi prema animaciji, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje sklonosti ka filmu općenito Obrazovni: crtani, lutkarski i kolažni film, poznati animirani filmovi i njihovi junaci Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda; Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva i pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa ilustacijama i fotografijama iz Čitanke 6, strana broj 121, 122, 123, 124 Tematska korelacija Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, tehnički odgoj Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Petominutno gledanje odabranog animiranog filma Razgovor o crtanom filmu. Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice

33 Uzorak obrade nastavne jedinice: Animirani film



Istaknuti prve grafofolije

Animirani film ● Animirani film je naziv dobio prema latinskoj riječi anima (duša) jer se crteži ili lutke oživljavaju. Animacija je neka vrsta filmskog trika. To je ustvari uzastopno snimanje željenog pokreta, crteža, lutke ili nekog predmeta, a zatim njihovo projiciranje uobičajenom brzinom od 24 sličice u sekundi. ● Podvrste: 1. crtani film 2. lutkarski film Crtani film se zasniva na crtežu, a u lutkarskom filmu se pojavljuju lutke napravljene od drveta, žice, plastike... Glas im posuđuju glumci. Da bi se izradio crtani film od 10 minuta potrebno je oko 4000 crteža. ●Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. Njegovi junaci su: Miki Maus, Paja Patak, Šilja ... Prvi crtani film u boji je bio „Snjeguljica i sedam patuljaka“.

Kralj animacije: Volt Dizni Kralj animacije, Volt Dizni, sa svojim najslavnijim junakom - Miki Mausom

Najslavniji miš na svijetu

1928. godine crtač reklama iz Kanzas Sitija - Volt Dizni, izmislio je junaka koji je stekao nenadmašnu popularnost u svijetu crtanog filma. Prvobitno se zvao "Miš Mortimer", a kasnije je dobio ime Miki Maus. Diznijevi crtani filmovi sa najpoznatijim mišem na svijetu postali su toliko popularni da ni jedan njegov junak nije uspio da ugrozi to njegovo mjesto.



Od slike do slike i zvuka I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Kada je Volt Dizni snimio svoj prvi film sa Miki Mausom već se počeo prikazivati prvi zvučni film Pjevač džeza. Bioskopi nisu više željeli nijeme filmove, pa je Volt Dizni odlučio da svoj četvrti film o Miki Mausu ozvuči. U tome mu je pomogao mladić Džekson koji je svirao usnu harmoniku. Kupili su različite dječije igračke koje proizvode zvukove (trube, zvona, šerpe, zviždaljke, doboše...) napravili plan za zvučnu obradu filma. Taj prvi zvučni crtani film se zvao «Parobrod Vili» U njemu je Miki Maus izvlačio muziku iz svega, uključujući i brodsku sirenu. Sve čega bi se dotakao proizvodilo je muziku. Profesor koji je osvojio svijet Neobični profesor Baltazar je djelo poznate Zagrebačke škole crtanog filma. Stekao je svjetsku slavu zahvaljujući originalnom izgledu, originalnim pustolovinama, izumima, poduhvatima. On je i izumitelj čudesnih cipela koje lete, plešu, skaču i jure poput automobila. On spašava život malom žutom vrapcu, a vrabac ga iz zahvalnosti nauči letjeti. Profesor Baltazar pomaže muzičarima da nađu publiku koja će ih slušati, rješava zagonetan prestanak rada londonskog sata Big Bena... Poznati crtići o profesoru Baltazaru: Rođendanska priča, Maestro Koko, O mišu i satovima, Izumitelj...



Poznajete li Štrumfove? Mala plava bića koja žive u kućicama od pečurki izmislio je jedan belgijski crtač stripova. Štrumfovi su se prvi put pojavili kao strip, a tek kasnije kao crtani film. Među Štrumfovima je samo jedan ženski lik - plava i nježna Štrumfeta. Štrumfovi imaju svoga vođu - čarobnjaka Velikog Štrumfa, a imaju i dva strašna neprijatelja - Gargamela i njegovog mačka Azraela.

Štrumfovi i jedna Štrumfeta Lutkarski film

Žičana armatura važna je koliko i vanjski izgled lutke Stvoriti dojam da se lutke kreći prava je umjetnost animacije. Lutkarski film nastaje na sličan način kao crtani film, od niza slika koje se brzo smjenjuju. Spretnom monatažom slika na kojima su lutke u različitim položajima autori lutkarskog filma će nas uvjeriti da se njihove lutke doista kreću. Da bi to postigli oni svoje lutke izrađuju od savitljivih materijala koji omogućuju pomicanje njihovih dijelova. Obično se prvo izradi armatura od žice, a onda se ona oblaže glinom, silikonom, pjenom ili nekim drugim prigodnim materijalom. Izrada armature od žice važna je koliko i vanjski izgled lutke, jer je jako važno da lutke mogi praviti željene pokrete. Sinteza ● Animirani film je naziv dobio prema latinskoj riječi anima (duša) jer se crteži ili lutke oživljavaju. Podvrste su mu: 1. crtani film 2. lutkarski film Najpoznatiji autor crtanih filmova u svijetu je Volt Dizni. I prvi crtani filmovi su bili - nijemi. Prvi zvučni crtani film se zvao «Parobrod Vili». Lutkarski film nastaje na sličan način kao crtani film, od niza slika koje se brzo smjenjuju. Stvaralačke aktivnosti Da li ste gledali animirane filmove u kojima se čini da se stvarni predmeti kreću? Razgovarajte o tome.



S novom tehnologijom stvorena je I treća podvrsta animiranog filma u kojem se kolažnom animacijom postiže efekat kretanja stvarnih predmeta. Tako nastaju kolažni animirani filmovi. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 33 Radni kutak broj 31: Animirani film Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Radio Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema radiju kao mediju, radio kao neizostavni medij u životu ljudi, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu slušanja radijskih programa Obrazovni: radio kao mlad medij, proces emitiranja radijskih programa, radiovalovi, vrste radijskih emisija, radiospikeri, radioglumci Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, metoda slušanja Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, radio, kreda, bilježnica, olovke Tematska korelacija Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata

34 Uzorak obrade nastavne jedinice: Radio

I ja sam mlad. Star sam svega devedesetak godina.



Razgovarajte o stihovima slavnog njemačkog pisca Bertolda Brehta koji je radiju spjevao i pjesmu: «Držim te uza se, mala kutijo, kad sam u bijegu da ti ne puknu elektronske cijevi, nosim te od kuće do broda, od broda do vlaka ................ o svojim pobjedama i mojim brigama, obećaj mi da nećeš iznenada ušutjeti.» Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Radio Pitanje: A kada je proradio radio? I radio je mlad medij! Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Prvi radioprijenos je izveden 1915. godine. Radijem se proizvodi, emitira i prima zvuk. Uz pomoć radiovalova emitiraju se različite vrste radioprograma za djecu i odrasle: kulturni, zabavni, obrazovni, informativni, muzički, sportski... Radioprogrami U sklopu obrazovnog radioprograma je dječiji ili školski program sa raznovrsnim emisijama kao što su: ♪ muzički program za djecu (Mali šlager, Djeca pjevaju hitove...) ♪ dokumentarne emisije (npr, o životu đaka pješaka, đaka povratnika u svoj kraj, đaka bez roditelja, o učenicima generacije, sportistima generacije...) ♪ dječije radioigre ♪ reportaže ( emisije o školskim takmičenjima, uspjesima škola, o radu školskih organizacija, o održanim školskim priredbama...) ♪ emisije stranih jezika, maternjeg jezika, geografije, biologije, muzičke kulture... ♪ Odaberite neku zabavnu ili obrazovnu emisiju na bilo kojoj radiostanici, poslušajte je na času, u toku slušanja zabilježite bitne pojedinosti i razgovarajte o onome što ste saznali iz radioprograma (što vam je posebno bilo zanimljivo, što ste naučili, što je to što vam je bilo posebno zabavno, ima li nešto što vam se nije dopalo...)



♪ Zabavni program ili zabavne emisije imaju zadatak da na zabavan način privuku pozornost slušalaca. Zabavne emisije mogu biti: muzičke, sportske, humorističke... ♪ Izražajna sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma važni radiospikeri i radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.

Sinteza Radio je medij star tek nekih devedesetak godina. Uz pomoć radiovalova emitiraju se različite vrste radioprograma za djecu i odrasle. U sklopu obrazovnog radioprograma je dječiji ili školski program sa raznovrsnim emisijama. Izražajna sredstva radija temelje se na zvuku, pa su zato veoma važni radiospikeri i radioglumci koji moraju lijepo i pravilno govoriti.

Završni dio sata

Stvaralački rad Rad u parovima. ♪ Kada najradije slušaš radio: - kada odmaraš - dok radiš neki posao - u toku vožnje - pred spavanje ♪.Zamisli da si novinar i da u studiju imaš gosta. Napiši u svoju bilježnicu zamišljena pitanja i moguće odgovore tvoga gosta na ta pitanja. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 34 Radni kutak broj 32: „A kada je proradio radio...” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Čarolija maloga ekrana Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema televiziji kao mediju, razvijanje navika praćenja i odabira djeci primjerenih sadržaja iz TV programa, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti Obrazovni: televizija kao medij, jedinstvo slike i zvuka, vrste TV programa (obrazovne, dokumentarne, zabavne TV emisije, televizija i književnost Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, rasprava Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, grafofolija sa ilustacijama i fotografijama iz Čitanke 6, strana broj 128, 129, 130 Tematska korelacija Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: muzička kultura, likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Petominutno gledanje odabranog tv programa. Razgovor o gledanom programu!

35 Uzorak obrade nastavne jedinice: Čarolija maloga ekrana



Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Čarolija malog ekrana

Televizija je kao medij veoma mlada. Prvo prikazivanje televizijskog programa je izvedeno 1930.g. Od tada se televizija naglo razvijala i ubrzo postala najsnažniji i najvažniji medij modernoga vremena. 1950.g. je otkrivena kablovska, a 1954.g. i televizija u boji. Satelitska televizija je počela sa primjenom 1962. godine i približila je čovjeku svaki kutak svijeta. Za razliku od radija, čiji program slušamo isključivo putem čula sluha, televizija je medij koji uključuje i slušanje i gledanje. Zahvaljujući tom jedinstvu slike i zvuka, televizija je otišla mnogo dalje od svih dotadašnjih medija. Televizija proizvodi i emitira sve moguće programe : - obrazovne emisije za djecu i odrasle - naučne, kulturne, političke emisije - zabavne emisije za djecu i odrasle - muzičke emisije - TV drame, filmove - informativni program - sportske emisije - dokumentarne emisije...

Šaroliki TV svijet Obrazovne televizijske emisije su namijenjene i djeci i odraslima. Raznovrsnog su sadržaja. Ove emisije na popularan način nude obrazovne sadržaje koji su povezani sa školskom nastavom. Takve emisije su naprimjer: učenje stranih jezika, razgovor o temama iz književnosti, geografije, muzičke kulture, likovne kulture... Naučno-obrazovni dokumentarni filmovi iz različitih oblasti su, uz sportske i zabavne emisije, najgledaniji TV programi. Posebno su vrijedni obrazovni programi velikih svjetskih TV kuća kao što su: BBC, RTL, Discovery Channel... Zabavne TV emisije namijenjene su odmoru i zabavi, mada se kroz njihove sadržaje može i učiti. Takve su dječije serije, crtani filmovi, kvizovi znanja i sve druge emisije koje su prožete humorom, muzikom, glumom...

I ja sam mlad medij. Stara sam svega osamdesetak godina.



Kadrovi iz zabavno-muzičkog TV program Televizija i književnost I radio i televizija doprinose popularizaciji književnosti kroz dokumentarne emisije o književnicima i njihovim djelima, kroz ekranizaciju književnih djela kao što su: «Magareće godine» Branka Ćopića, «Ugursuz» Nedžada Ibrišimovića... Federalna televizija: vijesti iz kulturnog života u Bosni i Hercegovini ► Otkrivanje spomen-ploče pjesniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću na kući u kojoj je nekada živio istaknuti hrvatski i bosanski pjesnik.

Spomen-ploča je postavljena kao dio manifestacije "Dani Silvija Strahimira Kranjčevića" koju su u povodu stote godišnjice njegove smrti organizirali Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost, Matica hrvatska Sarajevo te Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Vijenac pred spomen-ploču postavili su i predstavnici Vijeća učenika osnovne škole koja nosi ime velikog pjesnika.



Sinteza Televizija je kao medij veoma mlada. Za razliku od radija, čiji program slušamo isključivo putem čula sluha, televizija je medij koji uključuje i slušanje i gledanje. Zahvaljujući tom jedinstvu slike i zvuka, televizija je otišla mnogo dalje od svih dotadašnjih medija. I radio i televizija doprinose popularizaciji književnosti kroz dokumentarne emisije o književnicima i njihovim djelima i kroz ekranizaciju književnih djela. Završni dio sata Stvaralački rad ♪ Povedite raspravu o tome koje TV emisije biste trebali gledati, a koje ne. Zašto tako mislite? ♪ Jeste li se svi složiti u mišljenju? Zabilježite u svoje sveske glavne stavove iz vaše rasprave. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 35 Radni kutak broj 33: “Čarolija maloga ekrana” Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Čarolija interneta (sat se izvodi u kabinetu informatike uz saradnju nastavnika informatike) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje sklonosti prema internetu kao komunikacijskom mediju, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti Obrazovni: kompjuter kao najmlađi medij, internet i elektronska pošta (e-mail), internetski pretraživači Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kompjuter Tematska korelacija Međupodručna: jezik, književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: informatika Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Pomoću internetskog pretraživača GOOGLE potražiti stranicu http://www.djecijastampa.ba Razgovarati o sadržaju stranice.


Čarolija interneta



Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Čarolija interneta Najmlađi medij Kompjuter je najmlađi medij koji je mnogo promijenio način rada ljudi jer se u njega može pohraniti ogromna količina informacija. Primjenjuje se i u nauci i u svakodnevnom životu. U kompjuter se pohranjuju podaci o knjigama u biblioteci, bolnice u kompjuterima čuvaju podatke o pacijentima... Velik broj časopisa, knjiga, novina iz cijelog svijeta izloženi su na internetu. Internet pruža informacije iz različitih oblasti, od naučnih do zabavnih, književnih, sportskih informacija, informacija iz svijeta mode... Elektronska pošta: e-mail Internet se može koristiti i za komuniciranje ljudi putem elektronske pošte (e - mail). Za samo nekoliko minuta ova pošta (pismo, dokument) biva dostavljena na drugi kompjuter, bez obzira na udaljenost između onoga ko šalje poštu (pošiljaoca) i onoga ko je prima (primaoca). Ovo komuniciranje se obavlja najčešće preko telefonske linije, a u novije vrijeme i preko satelita. Komuniciranje putem elektronske pošte: HOTMAIL Jedan od internetskih pretraživača: GOOGLE

http://www.djecijastampa.ba

Internet Riječ internet je kratica engleskih riječi international network, što u slobodnom prijevodu znači “svjetska mreža računara”. Za internet se obično kaže da predstavlja veliki broj međusobno povezanih računarskih mreža. Internet pruža mogućnost da se vidi određeni dokument sa bogatim sadržajem i slikama. Na internet stranicama iz BiH možete vidjeti i ove sadržaje: TV program, Vijesti dana, Muzika, Štampa, Sportska događanja, Lektirni naslovi... Potražite neke od ovih sadržaja na nekoj internet adresi.



Pretražite i ovu bogato opremljenu internet stranicu koja se nalazi na sljedećoj adresi:

http://www.djecijastampa.ba

Sinteza Kompjuter je najmlađi medij koji je mnogo promijenio način rada ljudi jer se u njega može pohraniti ogromna količina informacija. Internet pruža informacije iz različitih oblasti, od naučnih do zabavnih, književnih, sportskih informacija, informacija iz svijeta mode... Jedan od internetskih pretraživača je GOOGLE. Internet se može koristiti i za komuniciranje ljudi putem elektronske pošte (e - mail). Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Koje bi podatke potrebne za školu rado pronašao/la na internetu? Potraži stranicu koja nudi novije naslove iz dječije književnosti. Zamoli nastavnika informatike da ti pomogne da pronađeš te podatke. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 36 Radni kutak broj 34: Čarolija interneta Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Novine…novine…novine Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema novinarstvu, razvijanje interesovanja i navike čitanja novina i časopisa, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacija za čitanje općenito Obrazovni: novine kao najstariji i najražireniji medij, dnevne i sedmične novine, časopisi Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda praktičnih radova Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, igraonica-radionica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, boje (vodene, drvene), flomasteri, ljepilo, makaze (za pravljenje razrednih novina)... Tematska korelacija Međupodručna: jezik, kultura izražavanja, književnost Međupredmetna: likovna kultura


Novine…novine…novine



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Posmatranje i komentiranje već pripremljenih novina i časopisa. Razgovor o sadržaju, dizajnu, dinamici štampanja… Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Novine…novine…novine

Najstariji i najrašireniji medij na svijetu ■ Prve novine su nastale u Egiptu, 2000 godina prije naše ere, a u Evropi 1605.g. u Belgiji. ■ I, uprkos tome da je došlo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih načina komunikacija, štampani mediji još uvijek drže primat u svijetu u komunikaciji. U mnogo zemalja u svijetu još uvijek nisu ušli elektronski mediji (radio, televizija, Internet). ■ Međutim, čak i tamo gdje gdje ljudi imaju po stotinjak televizijskih kanala na raspolaganju i najkvalitetniju Internet komunikaciju, prvo pročitaju dnevne novine. Svaki dan nove novine Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima možemo naći sve što savremenog čovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture... U BiH izlazi nekojiko dnevnih novina: Jutarnje novine, Dnevni list, San, Dnevni avaz, Nezavisne novine...



Svake sedmice nove novine Nedjeljne novine izlaze jednom sedmično, u određeni dan. Obično su uže tematski orijentirani. Mogu biti političke, sportske, muzičke, za žene, za mlade... Namijenjene su , dakle, određenim skupinama ljudi, prema njihovom interesovanju. Poznati nedjeljne novine kod nas su: «Azra», «Dani»...

Časopisi Časopis je periodična publikacija koja izlazi sedmično, mjesečno, dvomjesečno, godišnje...) Ozbiljnijeg je sadržaja, a može imati književni, medicinski, politički, naučni karakter... časopisi širu publiku upoznaju sa novim dostignućima u određenim oblastima. Omladinski ili školski časopisi namijenjeni su najmlađima i omladini. Ponekad imaju naučni karakter, ali su najčešće zabavni. U njima ima učeničkih radova, zanimljivosti iz svijeta muzike, sporta, mode... Neki bosanskohercegovački školski časopisi



Sinteza Uprkos tome da je došlo do razvoja nauke i tehnike i do modernijih načina komunikacija, štampani mediji još uvijek drže primat u svijetu u komunikaciji. Dnevne novine izlaze svaki dan.U njima možemo naći sve što savremenog čovjeka zanima: od politike, ekonomije, kulture... Nedjeljne novine izlaze jednom sedmično, u određeni dan. Obično su uže tematski orijentirani. Mogu biti političke, sportske, muzičke, za žene, za mlade... Časopis je periodična publikacija koja izlazi sedmično, mjesečno, dvomjesečno, godišnje...) Omladinski ili školski časopisi namijenjeni su najmlađima i omladini. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti Pravite razredne novine! Povremeno (ili na kraju školske godine) – pravite razredne novine. Ispunite ih vašim crtežima i raznim zanimljivim sadržajima (najdražim pjesmama, pričama, slikama omiljenih junaka iz priča, filmova, crtanih filmova, igrokaza…) Dajte im neko lijepo ime! Vaše novine čuvajte do sljedeće školske godine. Povremeno ih prelistavajte i razgovarajte o svojim radovima! Odgovori na pitanja: Od koje riječi je nastala riječ NOVINE? Koje novine za odrasle poznaješ? Koje si časopise za djecu čitao/la? A koji časopis najradije čitaš?

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 37 Radni kutak broj 35: Novine ... novine ... novine ...




Nastavna oblast: medijska kultura Nastavna jedinica: Strip Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje ljubavi prema strip-književnosti i književnosti uopće, razvijanje navika čitanja, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, motiviranje na čitanje stripovanih sadržaja Obrazovni: strip, slika i tekst, poenta, strip i onomatopeja, strip i književno djelo Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, različiti stripovi, kreda, bilježnica, olovka, boje Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, kultura izražavanja, književnost Međupredmetna: likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata


Strip



Izložiti različite stripove i razgovarati o sadržajima, dizajnu, pratećim tekstovima u oblačićima... Glavni dio sata Najava nastavne jedinice: Strip Grafofolije: strip Miralema Brkića: „Zimska basna“, Čitanka 6, strana broj 136 Strip: Slika i tekst Čitanje stripa, razgovor o sadržaju, ilustracijama i tekstu u oblačićima, o pouci, o razlici i sličnostima narodne basne, umjetničke basne i basne u obliku stripa, o onomatopejama u stripu. Naučio/la si da je strip likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje pomoću slike i teksta. Strip i onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM! Strip je stara umjetnost. Pretečom stripa smatraju se crteži na zidovima jedne pećine u Centralnoj Africi. Pretečom stripa u Bosni i Hercegovini može se smatrati reljef na Zgošćanskom stećku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145)

Zgošćanski stećak

Slika stripa nastaje nizanjem crteža jednog za drugim koje prati vrlo malo teksta. Tekst stripa je u oblačićima/ balončićima koji imaju produženi šiljak čiji vrh je okrenut prema onome ko govori. Tekst može biti i unutar slike u dugim pravougaonicima. Slike stripa su smještene u kvadratiće ili okvire i to hronološkim redom (onako kako se radnja u stvarnosti i dešavala). U stripu se često upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM!



Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo. Tada se u tekst stripa uzimaju samo najbitniji momenti iz književnog djela. Tako je stripovan roman »Robinzon Kruso» Danijela Defoa, pripovijetka «Majka» Zije Dizdarevića, i još mnoga književna djela. Bosanski strip - afirmirao se u zadnjoj deceniji 20 st. Za to je zaslužan dobrim dijelom Ismet Erdić koji je vrlo uspješno prenio u strip motive iz književnih djela Zije Dizdarevića, Skendera Kulenović... ■ Koji je tvoj omiljeni strip-junak? Šta ti se kod njega najviše dopada? Čemu više pažnje poklanjaš u stripu, tekstu ili crtežu? Obrazloži svoj odgovor. Sinteza Strip je stara umjetnost. Pretečom stripa smatraju se crteži na zidovima jedne pećine u Centralnoj Africi. U Bosni se Nalazimo ga još u pećinskom razdoblju. Pretečom stripa u Bosni i Hercegovini može se smatrati reljef na Zgošćanskom stećku iz okoline Kaknja (pogledajte: Radna sveska 6, strana broj 145) Strip je, dakle, likovno-tekstualno djelo u kojem se priča ostvaruje pomoću slike i teksta. U stripu se često upotrebljavaju onomatopeje: BUMM! TRAS! DUM! BANG! BIIP! BLAM! Strip može kao podlogu imati i neko poznato književno djelo. Završni dio sata Stvaralačke aktivnosti ■ Pokušaj stripovati narodnu basnu «Čavka i tuđe perje». Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 38 Radni kutak broj 36: Strip Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



JEZIK

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje poštovanja prema tradicijii svoga naroda i tradiciji uopće, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u baštini, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti Obrazovni: staroslavenski jezik/općeslavenski jezik, prva pisma i prvi spomenici, stećci, redakcije Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, kreativnosti, razvijanje i podsticanje vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda praktičnih radova Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-radionica, grozd-tehnika, šetnja galerijom Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, glinamol, grafofolije, grafoskop, (stećci, Baščanska ploča prema predlošku iz Čitanke 6), geografska karta... Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: geografija, likovna kultura, historija

39 Uzorak obrade nastavne jedinice: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija: Ovo je jedna kamena ploča. Šta mislite šta bi mogli predstavljati znakovi uklesani na njoj?

Bašćanska ploča

Jezik i pisma kojima se danas služimo nastajali su kroz dugo povijesno razdoblje. Kakvi su nekada bili i kako su se razvijali saznajemo iz različitih povijesnih izvora, a posebno iz spomenika pismenosti. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika 1. Grafofolija: geografska karta šireg prostora Panonske nizije i Balkanskog poluostrva U 9. stoljeću učenici Grka iz okoline Soluna, Ćirila i Metodija, donose u ove krajeve tekstove na općeslavenskom jeziku. Općeslavenski jezik (nazivan i staroslavenski) nastao je na podlozi makedonskog jezika. Općeslavenski jezik je prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni počeli raseljavati iz svoje pradomovine - razdvojivši se u tri glavne skupine. Grupa koja je krenula ka jugu (sa šireg prostora Panonske nizije ka širim prostorima Balkanskog poluostrva) nazvana je Južnim Slavenima, što će ostati kao zajednički naziv za narode i jezike (južnoslavenski/južnoslovenski narodi i jezici). Svi su oni spočetka govorili jednim jezikom (sa neznatnim razlikama), a vremenom se taj jezik počeo prilagođavati jezičkim obilježjima užih sredina pa su se u njemu počele javljati



razlike. Razlike nastaju unošenjem narodnih govora u taj stari slavenski jezik. Takve, izmijenjene oblike jezika, zovemo redakcijama, pa postoje: bosansko-humska, srpska, hrvatska, bugarska, makedonska, češka i ruska redakcija. Bosanski jezik spada u južnoslavenske jezike i nastao je iz svoje bosansko-humske redakcije. 2. Grafofolija: Baščanska ploča Ćirilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu (slavenska riječ glagoljati znači - govoriti, pisati), koja se nešto duže zadržala kod Hrvata. Postojala je uglata i obla glagoljica, a značajan izvor za proučavanje ovog pisma je Bašćanska ploča pisana prijelaznim tipom glagoljice, s oble na uglatu.

Baščanska ploča je starohrvatski spomenik, pisan glagoljicom otprilike 1100. godine. Napisana je na čakavskom narječju i prvi je pisani spomenik kod Hrvata.

3. Grafofolija: Stećci - mramorovi Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci su obično ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na glagoljici ili bosančici. Među najljepše spadaju stećci u Radimlji kod Stoca.

Stećci u iz okolice Stoca Stećak sa uklesanim ljiljanima



Zgošćanski stećak Zgošćanski stećak, detalj

Natpisi na stećcima ili mramorovima su najznačajniji spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Ima ih oko 60.000, ali je onih s natpisima mnogo manji broj. Većina stećaka je ispisana bosančicom. Najveće su nekropole stećaka (zovu ih još i mramorovi) u Hercegovini (Stolac, Široki Brijeg, Mostar, Konjic) i Bosni (Vareš, Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Zenica). Najslavniji pojedinačni stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolici Kaknja. Sinteza Općeslavenski jezik je prvi pisani jezik svih Slavena. Vremenom su se Slaveni počeli raseljavati iz svoje pradomovine - razdvojivši se u tri glavne skupine. Grupa koja je krenula ka jugu, ka širim prostorima Balkanskog poluostrva, nazvana je Južnim Slavenima, što će ostati kao zajednički naziv za narode i jezike (južnoslavenski/južnoslovenski narodi i jezici) Ćirilo je stvorio i posebno pismo - glagoljicu, a značajan izvor za proučavanje ovog pisma je Bašćanska ploča. Natpisi na stećcima ili mramorovima su najznačajniji spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Većina stećaka je ispisana bosančicom. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Grozd: nabrojte redakcije staroslavenskog jezika Nacrtajte ili napravite od glinamola stećak ili detalj sa stećka! Izložite vaše radove u učionici ili školskom holu, prošetajte i pogledajte radove ostalih učenika. Možete i izabrati najuspješnije radove. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 140 i 145 Radni kutak broj 100 i 104: Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, Stećci - mramorovi (diferencirani radni zadatak)




Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Bosančica, arebica, latinica Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: razvijanje poštovanja prema tradicijii svoga naroda i tradiciji uopće, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u baštini, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji estetiziraju život, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti Obrazovni: Humačka ploča, Povelja Kulina bana, bosančica, arebica, prvi rječnik i gramatika Funkcionalni: razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, kreativnosti, razvijanje i podsticanje vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija


Bosančica, arebica, latinica



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija: Humačka ploča i bosančica Humačka ploča Pokušajte prepoznati i prepisati na tablu neki slovni znak uklesan na ovoj ploči! Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Bosančica, arebica, latinica 1. Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - ćirilica koju je, po svemu sudeći, stvorio jedan od Ćirilovih učenika. Ona se zadržala kod nekih naroda i do danas (Makedonija, Bugarska, Rusija, Srbija). U Bosni je također bila u upotrebi, a u kasnije nešto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana ćirilica ili bosančica. Za bosančicu se pojavljuju još i nazivi: bosanica, bosanska azbuka, bosanska ćirilica, bosanska brzopisna grafija.



Među najranije spomenike bosančice spada Humačka ploča iz 11.stoljeća, očuvana u franjevačkom samostanu u Humcu kod Ljubuškog (Hercegovina). 2. Grafofolija: Povelja Kulina bana Među najstarije sačuvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz 1189. godine. Povelja je pisana bosančicom.

Povelja bosanskoga bana Kulina je napisana 29. augusta 1189. godine na starobosanskom narodnom jeziku i bosanskim pismom bosančicom. Ovaj dokument je najstariji dosad pronađeni bosanski državni dokument. To je prvi pronađeni dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara, vladaru, tj. knezu druge države.

Povelja Kulina bana

Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka. Dva primjerka se nalaze u Dubrovniku, a treći je u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji. Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. Bosna i Hercegovina je uputila zahtjev za vraćanje ovog primjerka Povelje bosanskog bana Kulina.

3. grafofolija: arebica

U Bosni će kasnije biti u upotrebi i arapsko pismo prilagođeno potrebama našeg jezika - takozvana arebica. Arebica ili arabica je specifično bosansko pismo, kao što je i bosančica. U periodu od 15. di 20. st. u Bosni je ovim pismom pisana jedna neobična, bogata književnost, nazvana alhamijado književnost. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je Početnica iz 15. stoljeća. U 14. stoljeću se pod uticajem latinskog jezika počinje upotrebljavati latinica, najprije u Hrvatskoj, a kasnije, prilagođena našem jeziku, bit će u upotrebi naporedo sa ćirilicom. Godine

arabica latinica arabica latinica arabica latinica

o ۉ g غ a آ

p پ h ح b ب

r ر i اى c ڄ

s س j ي č چ



1878. Bosna je prešla posve na latinicu, ali se arebica i dalje održala kod Bošnjaka. 4. Grafofolija: Prvi rječnik bosanskog jezika i prva gramatika bosanskog jezika

Muhamed Uskufi je napisao prvi rječnik bosanskog jezika (1631.godine), Bosansko-turski rječnik Potur - Šahidija.

Prvi rječnik bosanskog jezika - napisan na arebici i u stihovima

Sinteza

Ubrzo poslije glagoljice pojavljuje se drugo slavensko pismo - ćirilica koju je, po svemu sudeći, stvorio jedan od Ćirilovih učenika. U Bosni je također bila u upotrebi, a u kasnije nešto izmijenjenom obliku poznata je kao stilizirana ćirilica ili bosančica.

Prvi rječnik bosanskog jezika, Potur - Šahidija, napisan je na arebici i u stihovima. Ovaj rječnik bosanskog jezika je ujedno i jedan od prvih i najstarijih na Balkanu.

1890. godine štampana je prva gramatika bosanskog jezika - „Gramatika bosanskog jezika za srednje škole“ (autor Frane Vuletić).



Među najranije spomenike bosančice spada Humačka ploča iz 11.stoljeća, a među najstarije sačuvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz 1189. godine. Povelja je pisana bosančicom. U Bosni će kasnije biti u upotrebi i arapsko pismo prilagođeno potrebama našeg jezika - takozvana arebica. Muhamed Uskufi je napisao prvi rječnik bosanskog jezika (1631.godine), Bosansko-turski rječnik Potur - Šahidija. 1890. godine štampana je prva gramatika bosanskog jezika - „Gramatika bosanskog jezika za srednje škole“. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Grafofolija: Sadržaj povelje Kulina bana Ovo je prijevod povelje Kulina bana na standardni bosanski jezik. Pogledajmo sadržaj ove povelje: „U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje. Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan, (na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.“ Razgovarajmo o sadržaju Povelje Kulina bana. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 141-144 Radni kutak broj: 101, 102, 103 (diferencirani radni zadatak) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Jezik i govor Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: leksika, rječnici/leksikoni, izgovorena rečenica, napisana rečenica, riječ, stripovanje sadržaja Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, TiZO

41 Uzorak obrade nastavne jedinice: Jezik i govor



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 40, Radni kutak broj 38) Razgovor o sadržaju ilustracije, pretpostavka sadržaja (modrica na licu, položaj ruke, ozbiljnost očevog pogleda... ) Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Jezik i govor 1. Leksika

VIDI OVOG GLUPOG RAZGOVORA Došao ja iz škole – a na oku modrica! Pita tata otkud mi to, a ja vrdam li vrdam: te ovo, te ono, te ovako, te onako – a neću da kažem: tako i tako. Veli tata:

- A ima li u njega ikakve modrice? - Nema. - E, to ti ne valja. Moraš biti ENERGIČNIJI. - Šta znači energičniji? - Mislim, odlučniji, Da brzo, to jest oštro REAGUJEŠ. - Šta znači reaguješ? - To, brate. Ako već nisi stigao prvi udariti, onda da brzo uzvratiš, BEZ PARDONA. - Šta znači bez pardona? - Ama, ti si blentav. Munjevito. S NEBA PA U REBRA. - Šta znači s neba pa u rebra? - Stvarno si NAIVAN. Vazda ćeš primati batine. - Šta znači naivan? - Budala. Blentav. Svako te može NASAMARITI. - Šta znači nasamariti? - To znači, na magarca staviti SAMAR, magarče! - A šta je to samar? - Šuti plačko. Samar ti je drveno sedlo. A ti si magarac sa modricom ispod oka. - Ali on je iz trećeg razreda... - Pa šta? Ako je stariji i jači od tebe – moraš IĆI NA BLEF. - A ŠTA JE TO BLEF? - To ti je trik. Prevara. Moraš nešto izvesti da on misli da si ti jači. Okreneš se, na primjer,

okolo - pa zvizneš iz sve snage. Onda on pomisli da tu negdje ima nekih tvojih jačih drugova, pa se prepadne. To ti je blef.

- A ako se ne prepadne? Šta ću onda? - Onda, tikvane, DAŠ VJETRA PETAMA! - Šta znači: daš vjetra petama? - KIDANAC, KIDANAC, zevzeče. Jesi li sada shvatio o čemu govorim? - Jesam, sve sam shvatio, tata. - E, onda se lijepo umij, operi ruke, i sjedi da ručaš. Tako i jest.



Abdulah Sidran ►Da li je dječak iz naše priče baš sve shvatio? ►Da li ste vi razumjeli sve što je otac rekao?

► Da bismo razumjeli tatu iz naše priče, morali bismo razumjeti riječi: nasamariti, blef, kidanac... Gdje se čuvaju značenja riječi jednog jezika? ● Skup svih riječi jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u broju njegovih riječi. Naš jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike. ● Riječi pojedinih jezika su prikupljene, proučene i s tumačenjima njihovih značenja objavljene u knjigama koje se zovu rječnici. Rječnici sa slikama zovu se leksikoni. 2. Rečenica Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 42, Radni kutak broj 39) Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo rečenicama. Rečenica je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest. Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEČIMA. 3. Riječ Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 43, Radni kutak broj 39)

Napisana rečenica!

- Šta znači reaguješ? - To, brate. Ako već nisi stigao

prvi udariti, onda da brzo uzvratiš, BEZ PARDONA.

Grafofolija 2

Izgovorena rečenica!

Napisane riječi: „S NEBA PA U REBRA.“



Sinteza

● Skup svih riječi jednog jezika naziva se leksika. Bogatstvo jednog jezika ogleda se u broju njegovih riječi. Naš jezik spada u pogledu leksike u razvijenije jezike. ● Riječi pojedinih jezika su prikupljene, proučene i s tumačenjima njihovih značenja objavljene u knjigama koje se zovu rječnici. Rječnici sa slikama zovu se leksikoni. Usmeni govor ili napisan tekst je sastavljen od manjih cjelina koje zovemo rečenicama. Rečenica je skup riječi ili samo jedna riječ kojom prenosimo potpunu obavijest. Ili, TO JE MISAO ISKAZANA RIJEČIMA. Rečenice su sastavljene od manjih izgovornih cjelina, a te manje izgovorne cjeline su sastavljene od riječi. Riječ je najmanja samostalna jezička jedinica koja ima svoje značenje Riječi se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne izgovorne jedinice. Završni dio sata

Slog, glas: S NEBA PA U REBRA. Riječi se sastoje od slogova, koji su najmanje samostalne izgovorne jedinice. Riječ može imati jedan, dva, tri ili više slogova: S NE BA PA U RE BRA. Slogovi su sastavljeni od glasova: S N E B A P A U R E B RA.

Riječ Rečenice su sastavljene od manjih izgovornih cjelina, a te manje izgovorne cjeline su sastavljene od riječi. Riječ je najmanja samostalna jezička jedinica koja ima svoje značenje: REBRA I jedan glas može biti riječ: U Riječ može biti izgovorena glasovima ili napisana slovima.

Grafofolija 3

Izgovorene riječi:



Istraživačke aktivnosti Rad u grupama: Ilustrirajte i propratite tekstom u oblačićima na blok papiru broj 4:

1. grupa: sadržaj folije broj 1. 2. grupa: sadržaj folije broj 2. 3. grupa: sadržaj folije broj 3. Okačite ilustracije na zidove učionice.

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 40-43 Radni kutak broj 38, 39 (diferencirani radni zadatak) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glasovi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: riječ, glas, slog, samoglasnici, glasnici, suglasnici Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni rad, šetnja galerijom, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

42 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glasovi



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 44, Radni kutak broj 40) Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 44, Radni kutak broj 40) Razgovor o sadržaju ilustracija. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Glasovi 1. Glas kao najmanja govorna jedinica DAJ VJETRA PETAMA! D A J V J E T R A P E T A M A! .

► Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik. Ali, svi zvukovi se ne smatraju glasovima, glasovima se smatraju samo oni koji služe za sporazumijevanje. Glas je najmanja jedinica govora, zvuk koji nastaje treperenjem zraka pokretanjem glasnih žica i učešćem drugih govornih organa.

Grafofolija 2

Ponovimo: Naš jezik ima 30 glasova, odnosno 30 slova. Svih 30 slova čini abecedu: A, B, C, Č, Ć, D, Dž, Đ, E, F, G, H, I, J, K, L, Lj, M, N, Nj, O, P, R, S, Š, T, U, V, Z, Ž

Grafofolija 1



2. glas kao najmanja razlikovna jedinica riječi NISAM LI PJESNIK - JA SAM BAREM VJESNIK Pjesmom sam vjesnik novoga vremena. Krikom sam bjesnik životnoga bremena. Ja postajem mjesnik tvrdoga kamena. Želim biti pjesnik - bez bremena, stremena, tek – najaviti dobra vremena. Zorica Klinžić

1.Svaki glas ima svoje slovo: V J E T A R 2. Izgovorena riječ se sastoji od glasova 3. Napisana riječ se sastoji od slova. 4. Kad se glas napiše, postaje slovo. . P E T A 5. Kad se slovo pročita naglas, postaje glas

U gramatici saznajemo sve o glasovima: nastanak glasova, glasovne promjene, naglašavanje riječi... Tim sadržajima se bavi fonetika, nauka o glasovima.

Šta želi pjesnikinja najaviti? Kakva su to «dobra vremena»? Uporedi riječi iz ove pjesme! Vjesnik v - jesnik Bjesnik b - jesnik Mjesnik m - jesnik Pjesnik p - jesnik

►Jedan glas mijenja u potpunosti značenje riječi, znači da je glas i najmanja razlikovna jedinica riječi: vjesnik; bjesnik ; pjesnik Glasovi su veoma važni u oblikovanju riječi.



3. Kako nastaju glasovi? Strip: grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 46, Radni kutak broj 40)

Sposobnost govora, oblikovanje glasova, bitna je ljudska osobina. Čovjek proizvodi glasove. U stvaranju određenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa. Govornim oranima nazivamo dijelove tijela koji sudjeluju u govoru. Govorni organi su: pluća, dušnik, grkljan, glasne žice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce, resica, usna šupljina, nosna šupljina, ždrjeona šupljina (duplja). ►Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zračnoj struji u govornom aparatu stvaraju djelimične ili potpune prepreke, ili zračna struja prolazi slobodno, glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i suglasnike( konsonante). Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 47, Radni kutak broj 41) Samoglasnici: ►Pri izgovoru samoglasnika zračna struja iz pluća prolazi kroz dušnik i u grkljanu pokreće glasne žice, a zatim slobodno, bez ikakvih prepreka izlazi iz usta. Tada glasne žice trepere i stvaraju skladan ton. Konačan oblik samoglasnika zavisi od položaja jezika u usnoj šupljini i od načina oblikovanja usnenog otvora. Naš jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u. Glasnici(sonanti): ►To su glasovi pri čijem stvaranju zračna struja prolazi gotovo neometano, jer se pri njihovom izgovoru stvaraju djelimične, slabe prepreke. Zračna struja pri njihovom izgovoru pokreće glasne žice koje trepere i stvaraju glasove. Naš jezik ima osam sonanata, a to su: j, l, lj, m, n, nj, r, v. Suglasnici (konsonanti): ►To su glasovi koji nastaju tako što se zračnoj struji stvara potpuna ili djelimična prepreka u usnoj šupljini ili na usnama (i zubima). U našem jeziku ima sedamnaest suglasnika, a to su: b, d, g, z, ž, dž, đ, p, t, k, s, š, č, ć, f, h, c.

Grafofolija 4: TRI TOBOGANA (samoglasnici, glasnici, suglasnici)

Grafofolija 3: „ABRAKADABRA



Sinteza Glasovi su najmanje govorne jedinice koje imaju prepoznatljiv zvukovni oblik. Jedan glas mijenja u potpunosti značenje riječi. Nauka o glasovima zove se fonetika. U stvaranju određenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa. Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zračnoj struji u govornom aparatu stvaraju djelimične ili potpune prepreke, ili zračna struja prolazi slobodno, glasovi se dijele na: samoglasnike( vokale), glasnike( sonante)i suglasnike( konsonante). Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u grupama: Ilustrirajte i propratite tekstom u oblačićima na blok papiru broj 4:

1. grupa: sadržaj folije broj 1. 2. grupa: sadržaj folije broj 2. Okačite ilustracije na zidove učionice i sastavite strip sa već urađenim ilustracijama iz teksta „Vidi ovog glupog razgovora“. 3. grupa: Pokušajte promjenom jednog glasa u riječi dobiti što više novih

riječi. Prošetajte i pogledajte vaš zajednički urađen strip. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 44-46 Radni kutak broj: 40 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Slog Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: riječ, slog, glas, dugi i kratki slogovi, naglašeni i nenaglašeni slogovi Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Slog



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 48, Radni kutak broj 42) Odgonetnite stihove koji će se složiti na kraju tobogana.! Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Slog Grafofolija 1 RIJEČI Postoje riječi nježne, tople, blage koje nas usrećuju, smiruju, I u tuzi tješe... Postoje riječi duhovite, vedre, lepršave, lake od kojih se ljudi razblaže i smiješe. No ima riječi teških i tvrdih, kao kamen, a kad one padnu, nanesu bol I ostave na srcu ožiljak i kamen. Zlata Kolarić-Kišur

Grafofolija 1: TRI TOBOGANA Slogovi koji tvore riječ na kraju tobogana.

U običnom govoru glasovi se ne izgovaraju zasebno, osim u slučaju kad jedan glas čini jednu glasovnu riječ, kao na primjer: a, i, u, o... Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama (od jednog ili više glasova). Tako čine slogove - dijelove riječi koji se izgovaraju zajedno, a mogu se odvojiti od drugih dijelova riječi Slog je skup glasova ili samo jedan glas, samoglasnik, izgovoren jednim izdisajem.



Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 49, Radni kutak broj 42) . Dužina sloga Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 50, Radni kutak broj 42)

►Niz ovaj tobogan se spuštaju stihovi iz pjesme Riječi: „I ostave na srcu ožiljak i kamen.“ ►Broj slogova u jednoj riječi određuje se po broju samoglasnika.: ostave ►Dakle, nosilac sloga je samoglasnik. Slog može biti skup glasova ili samo jedan glas, ali je to obavezno samoglasnik: o žiljak ►Izuzetak čini suglasnik r koji ponekad može imati ulogu samoglasnika, kao u riječima: srcu; vrt,crn, trn, prst. ►Neke riječi imaju samo jedan slog, pa ih zovemo jednosložnim riječima: put, sat... ►U pjesmi „Riječi“ to su sljedeće riječi: NAS, I, U, OD, BOL... Riječi koje imaju više slogova su višesložne riječi: sreća, knjiga, poljana, medalja, obrazovanje

Duga je duga. (Duuga je duga) (ilustracija: duga) Luk nije luk. (Luuk nije luk) (ilustracija: lûk - napisati „nije“ i nacrtati glavicu luka) Uporedi dužinu istaknutih samoglasnika u riječima. Da li se istom dužinom izgovaraju? Uočavamo da je istaknuti samoglasnik u riječima duga i luk kraći od istaknutih samoglasnika u riječima duga luk.

Grafofolija 2: TRI TOBOGANA (slogovi koji tvore riječ na kraju tobogana.

Grafofolija 3: jezikoslovac nad velikom otvorenom knjigom u kojoj traži odgovor na pitanje: Ako je duga duga, da li je luk luk?



►Naglašeni i nenaglašeni slogovi u riječima Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 51, Radni kutak broj 42)

►Slog može biti dug i kratak. Dug je onaj slog u kojemu je dugi samoglasnik, a kratak je onaj u kojemu je kratki samoglasnik. ►Neke riječi i njihove oblike razlikujemo upravo po dužini sloga: ► pridjev: dug; imenica: duug (kratak i dug slog); ► povrće: luk; oružje: luuk (kratak i dug slog); ► imenica: kosa; pridjev: koosa (kratak i dug slog).

►Isticanje jednoga sloga u riječi jačinom i visinom glasa naziva se naglasak ili akcen(a)t te riječi.

Izgovori riječi sa ove ilustracija naglas. Razdvoji ih na slogove. „Tu je dosadno. Pođite sa mnom na jedno drugo mjesto.“ „Ne! Ja volim ovo mjesto. Ja sam ovdje rođen!“

Koliko slogova ima u riječi mjesto? Da li istom jačinom izgovaraš oba sloga u riječi? A da li istom jačinom izgovaraš samoglasnike u tim slogovima?

Slog može biti naglašen i nenaglašen: dosadno, pođite, jedno, drugo, mjesto, volim, ovdje, rođen.

Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik: dosadno, pođite, jedno, drugo, mjesto, volim, ovdje, rođen.

► veća jačina glasa neistaknuto, manja silina glasa

MJE - STO Naglašen slog/samoglasnik nenaglašen slog/samoglasnik

Grafofolija 4: ledeno ostrvo



Sinteza Glasovi se izgovaraju u glasovnim skupinama (od jednog ili više glasova). Tako čine slogove - dijelove riječi koji se izgovaraju zajedno, a mogu se odvojiti od drugih dijelova riječi. Neke riječi imaju samo jedan slog, pa ih zovemo jednosložnim riječima. Riječi koje imaju više slogova su višesložne riječi. Slog može biti dug i kratak. Isticanje jednoga sloga u riječi jačinom i visinom glasa naziva se naglasak ili akcen(a)t te riječi. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Pjesmu „Riječi“ Zlate Kolarić-Kišur rastavi na slogove. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 48-51 Radni kutak broj: 42 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Naglasnice i nenaglasnice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: naglasnice i nenaglasnice, naglasne cjeline, enklitike i proklitike Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, TiZO


Naglasnice i nenaglasnice



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 52, Radni kutak broj 43) Koje biste riječi posebno naglasili u ovim stihovima? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Naglasnice i nenaglasnice 1. Nenaglasnice/nenaglasnice Grafofolija 1 Šta želi mačka? Mačka: Nisam neka dama, rekla sam to sama! Neću dom od pliša, želim samo miša!

►Naučili smo: Slog može biti naglašen i nenaglašen. Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik. Naprimjer: Nisam neka dama, rekla sam to sama. Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice. Izdvojimo još neke: Neću dom od pliša, želim samo miša! A šta je sa riječima koje u ovim stihovima nismo označili bojom: sam i od? To su riječi koje nemaju svoj naglasak/akcen(a)t, pa ih zovemo nenaglašene riječi ili nenaglasnice (sam, od). Ove riječi se akcenatski oslanjaju na riječi ispred ili iza sebe, i izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina: ● rekla sam (izgovara se: reklasam); ● od pliša (izgovara se: odpliša)

Grafofolija 1: mačka kao dama



Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 53, Radni kutak broj 43) Izdvojimo naglasnice! Ovca: Eno, pogledajte u oblake tamo! Hoću takvo runo, malo manje samo! Harmonika: Ne znam šta ću u sehari, oko mene stare stvari. Silno želim da zazvoni moja dirka mahagoni! 2. Naglasna cjelina Riječi koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na riječi ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina. NAGLASNA CJELINA je izgovorna cjelina koju čini jedna riječ ili više riječi koje se izgovaraju zajedno i imaju jedan naglasak. Individualan rad učenika Izdvojite naglasne/izgovorne cjeline: Ovca: Mačka: Harmonika: Eno, pogledajte Nisam neka dama, Ne znam šta ću u sehari, u oblake tamo, rekla sam to sama! oko mene stare stvari. hoću takvo runo, Neće dom od pliša, Silno želim da zazvoni malo manje samo! samo traži miša! Moja dirka mahagoni!

Riječi koje imaju naglašeni samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice, a one koje nemaju su nenaglašene riječi ili nenaglasnice.

Većina riječi u našem jeziku su naglašene, odnosno imaju svoj naglasak ili akcen(a)t, ali postoje i riječi koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta). Svaka istaknuta riječ u ovoj pjesmi ima svoj naglasak ili akcent pa ih zovemo naglasnicama. Izgovaraju se kao samostalne izgovorne cjeline, pa ih zovemo i samostalnim riječima. U govoru i čitanju, među naglasnicama pravimo kratke pauze.

Grafofolija 2: ovca kod frizera



Izgovara se: Piše se:

uoblake u oblake reklasam rekla sam odpliša od pliša štaću šta ću usehari u sehari dazazvoni da zazvoni

Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 54, Radni kutak broj 43)

Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i ENKLITIKE (NASLONJENICE).

Riječi koje nemaju svoj naglasak ili nenaglašene riječi zovu se i KLITIKE (NENAGLASNICE). One, kao što smo naučili, s naglašenom riječju čine naglasnu cjelinu, pa ih zovemo nesamostalnim riječima.

Grafofolija 3: proklitika, enklitika

Izbjegni pogreške: Po pravilu, u našem književnom jeziku nikad ne može biti naglasak na posljednjem slogu riječi. More, ruka, automobil, kasetofon...

Proklitike ( prislonjenice) su nenaglašene riječi koje se nalaze ispred naglašene riječi i s njom čine izgovornu cjelinu: od kuće, do škole, na stolici, u kući... Proklitike su najčešće prijedlozi (na, po, u, pri, za, kod,...) i neki veznici: (a, i, ni, da, kad...) Enklitike ( naslonjenice) su nenaglašene riječi koje se nalaze iza naglašene riječi i s njom čine jednu izgovornu cjelinu. (pogledaj me, daću ti, došao sam, ja bih,vidim te...) Neke enklitike su: oblici pomoćnih glagola biti i htjeti, neke zamjenice: me ti, mu, nam, nas, vam, se...riječca li...



Sinteza Naučili smo: Slog može biti naglašen i nenaglašen. Naglašen slog je onaj u kome je naglašen samoglasnik. Riječi koje imaju naglašeni slog/samoglasnik su naglašene riječi ili naglasnice. Riječi koje nemaju svoj naglasak ili nenaglašene riječi zovu se i KLITIKE. Riječi koje se javljaju bez svog naglaska (akcenta) i koje se akcenatski oslanjaju na riječi ispred ili iza sebe, izgovaraju se s njom kao jedna naglasna cjelina. Razlikujemo dvije vrste KLITIKA: PROKLITIKE (PRISLONJENICE) i ENKLITIKE (NASLONJENICE). Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Podijelite se u grupe po troje, formirajte vašim tijelima riječ, proklitiku i enklitiku, izgovarajte naglas šta ste u kom trenutku, mijenjajte položaje. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 52-54 Radni kutak broj 43 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Značenje riječi ● oblik riječi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: riječ, oblik, značenje, funkcija, nastajanje novih riječi Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, oluja mozga Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija


Značenje riječi ● oblik riječi



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Ilustracija broj 1 (na flip čartu) prema modelu u: Radna sveska 6, strana 55, Radni kutak 44, ali bez teksta. Olujom mozga učenici ispisuju riječi u balončiće. Razgovarajmo o riječima na ilustracijama! Glavni dio sata Najava nastavne jedinice: Značenje riječi ● oblik riječi RIJEČ Riječ je slika svega onoga što okolo sebe Vidimo I ne vidimo Riječima se nekim divimo a nekih se Riječi opet stidimo Neka krhka riječ se penje veoma smjelo Zracima tankim i zlatnim Kao sićušna puzavica Ona se vješto propinje Od posnog kamena Do sunčanog grma I samog Sunca. A neka se glavato i glasito Šepuri do navrh bunjišta A znamo da njome je Zauzet prostor I više Ništa Riječ je tek tada riječ ako Za nju i čulo steknemo Najgolemija je nekada davno ona Koju i ne Reknemo Mehmedalija Mak Dizdar

Ilustracija pjesme “Riječ” Maka Dizdara



Navedite neke riječi zbog kojih ste sretni, ali i neke koje vas rastužuju! 1. ►Kako nastaju nove riječi? Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 56, Radni kutak broj 44) Što se od vode pravi? Od VODE se prave trave, VODEne zatim glave, VODnici, VODOzemci, VODEN-konjic,VODEnjaci, VODOvodi, vinoVODI, doVODI, sproVODI, zaVODI, vojVODE, nadvojVODE, VODOmari, još i mnoge druge stvari. Razumije se, To uvijek nije samo VODA, Još se VODI nešto doda. Zvonimir Balog Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 57, Radni kutak broj 44)

Broj riječi u jeziku se mijenja. Jedan dio riječi se gubi, nestaje iz upotrebe, a istovremeno nastaju nove riječi. Te nove riječi mogu nastati na dva načina:

1. stvaranjem novih riječi od već postojećih (slavodobitnik, zubobolja...) 2. uzimanjem riječi iz drugih jezika ( internet, surfati...)

Riječi koje nisu nastale na našem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo tuđicama ili posuđenicama ( koncert = riječ engleskog porijekla; kamion = riječ francuskog porijekla; majstor = riječ njemačkog porijekla; bašća = riječ turskog porijekla...) Izbjegni pogreške! Domaćim, izvornim riječima čuvaš svoj jezik, njeguješ ga. Tvoje riječi čine tebe, tvoj identitet, tvoju zemlju. Koristi se tuđim riječima samo onda kada nemaš odgovarajuću svoju, domaću riječ.

Od već postojećih riječi nastaju nove dodavanjem različitih nastavaka ili spajanjem sa nekim drugim riječima. (vodeni, vodozemci, vodomjeri...)

Grafofolija 2: KUKUDER

Grafofolija 1: jezikoslovac i krokodil



Kuku Jedan KUKU KUKA u KUKAvici Jedan KUKU KUKA u KUKUjevcima Jedan KUKU KUKA u KUKUruzima Jedan KUKU KUKA u KUKUriku Još jedan KUKU KUKA u KUKUrijeku. Dva KUKA KUKAju U KUKOvima. Zvonimir Balog

Sinteza

Broj riječi u jeziku se mijenja. Jedan dio riječi se gubi, nestaje iz upotrebe, a istovremeno nastaju nove riječi. Od već postojećih riječi nastaju nove dodavanjem različitih nastavaka ili spajanjem sa nekim drugim riječima. Riječi koje nisu nastale na našem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika zovemo tuđicama ili posuđenicama

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Pronađi neke novonastale riječi od imenice „zemlja“ i pokušaj odgonetnuti u kakvoj su vezi sa osnovnim značenjem te riječi. Možeš se i poigrati izmišljajući neke nove riječi i objašnjavajući šta bi te riječi mogle značiti. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 55-57 Radni kutak broj 44 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij…

Poznajete li riječi „avlijski“ i „kukuder“? Koja je od ovih riječi, koje u svoju svesku želi zapisati naš jezikoslovac - novonastala riječ, a koja već postoji u našem rječniku? Provjerite to!

Riječi su slične ljudima: rađaju se, žive, stare i odlaze. Ali, za razliku od ljudi, ponekad se i vraćaju i u usmenom govoru i u pisanoj riječi. Često ih upotrebljavamo radi približavanja nekog vremena i slikovitijeg prikaza ( avlija, šadrvan...)



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Značenje riječi: pravo i preneseno Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravo i preneseno značenje riječi, višeznačnost riječi, onomatopejske riječi Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka metoda, Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

46 Uzorak obrade nastavne jedinice: Značenje riječi: pravo i preneseno

Planiran blok-sat (onomatopejske riječi se mogu obraditi kao zasebna nastavna cjelina ili uz

književni tekst.)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1 (Radna sveska 6, strana broj 59, Radni kutak broj 46) ► Kako je kamen težak, a kako sve može biti težak čovjek? Šta je prodavačica sa ilustracije zapravo imala na umu kada se kupcu obratila riječima: „Teški ste kao kamen!“? Šta mislite šta je tačno kupac mislio kada joj je odgovorio: „I vi ste teški kao kamen!“? ►I riječ može biti teška (kao kamen). Kada kažemo nekome: „Izgovorio si tešku riječ!“, zapravo mislimo da smo se osjećali kao da nas je kamen pogodio kada smo je čuli. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Značenje riječi: pravo i preneseno 1. Grafofolija 2 (Radna sveska 6, strana broj 58, Radni kutak broj 45) Gdje ćemo smijeh sijati Gdje ćemo smijeh sijati? Po dvorištu, Igralištu, Šumom, ispod granja - Gdje god je igranja. A gdje će smijeh klijati? U mom srcu, U tvom srcu, U srcima sviju, Klice smijeha kliju. A gdje će smijeh cvjetati? Na mom licu, Na tvom licu, Na licima sviju Što se s nama smiju. Grigor Vitez

Grafofolija 2: tužni Stanlio

Grafofolija 1: prodavačica cipela

Šta je pravo značenje riječi: sijati, klijati, cvjetati? Šta se može sijati, a šta može klijati i cvjetati? Kako se smijeh može sijati, a kako može klijati i cvjetati? Imaju li ove riječi u pjesmi svoje pravo značenje? Te riječi je pjesnik iskoristio da bi nam dočarao ljepotu, snagu i moć smijeha. Dakle, i u usmenom govoru, a naročito u pjesničkoj riječi jedna riječ može imati i drugačije (preneseno) značenje. Novo, preneseno značenje riječi dobijamo kada uporedimo dvije pojave jednu sa drugom po nekoj sličnosti.



2. U jeziku imamo i pojavu da jedna riječ može imati više pravih značenja. Grafofolija 3 (Radna sveska 6, strana broj 60, Radni kutak broj 46) Prepoznajete li još neku glavu na ilustraciji?

3. ► Onomatopejske riječi Grafofolija 4 (Radna sveska 6, strana broj 62, Radni kutak broj 47) Ptičja pjevanka Jutros pala knjiga s krova, prosula se iz nje slova. Došle ptice velike i male i slova se nazobale. Pa sad sriču svakog dana razna slova progutana. Naglas viču, te ćurliču i cvrkuću i ćuviču i žvrgolje i živkaju i ćućore i civkaju, pište, žvrlje i ciliču, kriješte, cvrče i ćivriču. Kriče, grču i grliču i pijuču i cijuču, žuborkaju, ćućorkaju, pirikaju, cirikaju,

GLAVA

ZEMLJA

ZVIJEZDA

dio tijela: glava čovjeka

vrsta tla: grumen zemlje

nebesko tijelo: zvijezda Danica

dio knjige: glava knjige nebesko tijelo: Zemlja, zemaljska kugla

morska životinja: morska zvijezda

osoba: glava kuće domovina: naša zemlja

osoba: filmska zvijezda

Grafofolija 3: djevojčica i slon

Neke riječi imaju više značenja, pa tu pojavu zovemo VIŠEZNAČNOST ili POLISEMIJA.

Šta su ptice pozobale? Pjesnik je na šaljiv način oponašao glasanje različitih vrsta ptica. Kojim riječima je dočarao bogatstvo ptičjih zvukova? Da li je jednostavno čitati te riječi? Koji glasovi preovladavaju u ptičjem jeziku?

Slikovitost i zvučnost pjesničkog jezika književnik je postigao upotrebom riječi koje pri izgovoru dočaravaju glasanje ptica. Postoje i riječi koje dočaravaju neke druge zvukove: iz prirode, (gromoglasan,žubor, pljus, grmljavina...), glasanje čovjeka (plač, smijeh, vrištati...), životinja (cviljenje, mjaukati, lavež...)

Grafofolija 4: pećinski ljudi



piskutaju, cvijukaju, cvrljugaju, švrljugaju, ćirlikaju, grljukaju, fićukaju i biglišu i pjevaju i uzdišu... Svaki dan ih sunce pita, iz knjige im zlatne čita, te od zore uče, sriču dva-tri slova da ćurliču. Grigor Vitez Sinteza U usmenom govoru, a naročito u pjesničkoj riječi jedna riječ može imati i drugačije (preneseno) značenje. Novo, preneseno značenje riječi dobijamo kada uporedimo dvije pojave jednu sa drugom po nekoj sličnosti. U jeziku imamo i pojavu da jedna riječ može imati više pravih značenja. Pojavu kada neke riječi imaju više značenja zovemo VIŠEZNAČNOST ili POLISEMIJA. Riječi koje pri izgovoru dočaravaju neke zvukove, zovu se onomatopejske riječi. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Kako dijete koje je tek počelo govoriti imitira zvuk auta, glasanje mace, psa, zvuk aviona...? Od tih onomatopejskih riječi izvedi neke druge ( glagole, pridjeve, uzvike) Onomatopejska riječ Izvedena riječ Vrsta riječi bi-bi bibikati glagol

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 58-62 Radni kutak broj 45, 46, 47 (diferencirani radni zadatak) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Dakle, riječi koje pri izgovoru dočaravaju neke zvukove, zovu se onomatopejske riječi. Onomatopejske riječi mogu biti: imenice, glagoli, uzvici i pridjevi. Onomatopejske riječi u književnim djelima koriste se radi postizanja posebnosti umjetničkog izraza: slikovitosti, zvučnosti, i tada govorimo o stilskoj figuri koju zovemo ONOMATOPEJA.

Kako je nastala onomatopeje? Jedna od najstarijih stilskih figura je zvučna figura onomatopeja. Prvobitni čovjek je neartikulisanim zvucima izražavao strah, divljenje, imitirao je glasanje životinja u prirodi. Od tih najjednostavnijih riječi: buć, šššš, brrr, fijuu... čovjek je stvarao riječi fijuk, cvrkut, tresak, klokot, bućkati, cvrkut, grmljavina, zvoniti, žuboriti, kukavica... Književnici se ovom stilskom figurom služe da bi nam zvukovno dočarali sliku neke pojave iz prirode.



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Vrste riječi Struktura i tip časa:ponavljanje i proširivanje stečenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: vrste riječi, imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: metoda ponavljanja, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, grozd-tehnika Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, flip čart Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja

47

Uzorak obrade nastavne jedinice: Vrste riječi



Tok izvođenja nastavnog sata Dio nastavnih sadržaja prezentirati sa folija. Motivacioni dio sata

Naučili smo o imenicama u 5. razredu: Riječ je, rekli smo, utvrđeni glasovni niz koji ima svoje značenje. Ljudi su svemu dali imena: riječima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bića, stvarni ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve riječi zovemo imenicama. Imenice prema značenju dijelimo na: 1. vlastite imenice su vlastita imena ljudi i drugih živih bića, vlastita imena gradova, sela, rijeka, planina...(Jasna, psić Lea, Bihać, Memići, rijeka Bosna...) Vlastite imenice se pišu velikim početnim slovom. 2. opće(zajedničke) imenice služe za imenovanje skupa bića, predmeta i pojava sa zajedničkim osobinama: djevojčica, sin, otac, grad, stolica... Pišemo ih malim početnim slovom. Opće ili zajedničke imenice obuhvataju i nebrojive imenice, a to su:

a) zbirne (kolektivne) imenice, koje označavaju skup istovrsnih bića ili predmeta (djeca, momčad, janjad, cvijeće, perje, drvlje...)

b) gradivne imenice, koje označavaju različite vrste materije (građe, materijala) bez obzira na njenu količinu (voda, zrak, drvo, zlato, brašno, željezo...)

Imenice mogu biti muškog, ženskog i srednjeg roda: orao, ptica, tlo, i mogu imati jedninu i množinu: orlovi, ptice, tla. Imenice se dijele i na konkretne (stvarne) i apstraktne (nestvarne ili mislene) imenice.



Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Vrste riječi 1. Pridjevi Da bismo imenice što zornije, tačnije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju neku osobinu imenice uz koju stoje.

2. Glagoli Glagoli su riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje.

Čiji? školski, očev, bratov šumski

Kakav? crven, dobar, jak, zao

PRISVOJNI OPISNI

PRIDJEVI

GRADIVNI

Od čega? željezni, zlatni, drveni, srebren

On/ona/ pjeva

Glagolom izričemo:

Sadašnjost: pjevam

vrijeme kada se vrši radnja broj osoba koje vrše radnju

Prošlost: pjevao/la sam

Budućnost: pjevat ću Vi pjevate Ti pjevaš

Mi pjevamo Ja pjevam

množina jednina

Oni/one pjevaju



3. Zamjenice (upućenice) To su riječi kojima se upućuje na lica, predmete, osobine. Zato im više odgovara naziv upućenice. 4. Brojevi

ZAMJENICE/UPUĆENICE

ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni, one, ona

Lične Pokazne Prisvojne

ovaj, taj, onaj...

moj, tvoj, njegov, naš, vaš, njihov...

Redni

Postoje još neke vrste zamjenica o kojima ćeš kasnije nešto više naučiti.

prvi razred, prva nagrada, peta kuća

Glavni

jedan dječak, dvije djevojčice, pet momaka

dvoje djece, troje janjadi, petero piladi

zbirni

Riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju zovu se brojevi.

BROJEVI

Na takmičenju je učestvovalo deset plivača, a Asja je stigla prva.

Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bića ili bića različitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi).



Sinteza Ljudi su svemu dali imena: riječima kojima se imenuju stvarna ili nestvarna bića, stvarni ili nestvarni predmeti, stvarne ili nestvarne pojave.Takve riječi zovemo imenicama. Da bismo imenice što zornije, tačnije predstavili, dodajemo im pridjeve. Oni kazuju neku osobinu imenice uz koju stoje. Glagoli su riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje. To su riječi kojima se upućuje na lica, predmete, osobine. Zato im više odgovara naziv upućenice. Riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju zovu se brojevi. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Napravite grozd od vrsta riječi s kojima ste se do sada upoznali. Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Promjenljivost i nepromjenljivost riječi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: promjenljive, polupromjenljive i nepromjenljive riječi, osnova i nastavak Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Promjenljivost i nepromjenljivost riječi



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 65, Radni kutak broj 49 jedan cvijet tri cvijeta cvjetovi Primjećujemo da se imenica “cvijet” može javiti u različitim oblicima, ali i to da mijenja svoj oblik samo u završnom dijelu riječi. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Promjenljivost i nepromjenljivost riječi 1. Promjenljivost riječi Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 66, Radni kutak broj 50 Alisa u zemlji čuda (odlomak) Kraljica najzad prekide igru i sasvim zadihano upita Alisu:

- Jesi li već vidjela Lažnu Kornjaču? - Nisam, - odgovori Alisa. - Uopšte ne znam šta je to Lažna Kornjača. - Od nje se pravi lažna čorba od kornjače, - odgovori Kraljica. - Nikad nisam ni vidjela ni čula za takvu životinju. - E, hodi sa mnom, pa će ti ona ispričati svoj život.

Pošto njih dvije pođoše, Alisa ču kako kralj tiho reče čitavom društvu.

- Svi ste pomilovani! „Eh, to valja!“, uzviknu Alisa u sebi, jer je bila vrlo nesrećna što je Kraljica izrekla tako mnogo smrtnih kazni.

* * *

Luis Kerol

Grafofolija 2: Alisa i Kraljica i Kralj

Grafofolija : 1. cvijet - 2. tri cvijeta- 3. cvjetovi



Pročitajte pažljivo sljedeće rečenice:

1. Alisa je susrela Kraljicu. Kraljica je Alisu prekinula u igri.

2. Kraljica: „Jesi li već vidjela Lažnu Kornjaču?“

Alisa: „Vidjeću je večeras na lažnoj večeri.

2. Nepromjenljivost riječi Pročitajmo nastavak priče Alisa u zemlji čuda: * * * Kraljica i Alisa ubrzo naiđoše na nekog Grifona koji je čvrsto spavao na suncu.

- Ustaj ljenčugo! - viknu Kraljica. - Odvedi ovu mladu gospođicu da vidi Lažnu Kornjaču i da čuje njen život. Ja moram da se vratim i povedem rašuna o nekim pogubljenjima koja sam naredila.

riječ osnova (nepromjenljivi dio riječi)

nastavak (promjenljivi dio riječi)

imenica: Alisa, Alisu Alis a, u glagol: vidjela, vidjeću vidje la, ću pridjev: lažnu, lažnoj lažn u, oj

Primjećujemo da se imenice, pridjevi i glagoli mogu javiti u različitim oblicima, ali i to da mijenjaju svoj oblik samo u završnom dijelu riječi.

Nepromjenljivi dio riječi zovemo osnova riječi, a promjenljivi dio zovemo nastavak.

Riječi koje mijenjaju svoj oblik u različitim rečeničnim položajima, ali ne mijenjaju svoje osnovno značenje, zovemo promjenljive/promjenjive riječi. To su: imenice, pridjevi i glagoli.



Kraljica ode i ostavi Alisu samu sa Grifonom. Alisi se ta životinja nije baš mnogo dopala, ali joj se činilo da je isto tako opasno da ide za onom krvoločnom Kraljicom, koliko i da ostane s Grifonom, pa pričeka da se on probudi.

* * *

Sinteza

RIJEČI

PROMJENLJIVE NEPROMJENLJIVE POLUPROMJENLJIVE

imenice

zamjenice

pridjevi

prijedlozi

veznici

uzvici

brojevi

prilozi

riječce glagoli

Polupromjenljive riječi U našem jeziku imamo i vrste riječi u kojima se samo neke riječi mijenjaju. Neki brojevi mijenjaju svoj oblik, a neki ne mijenjaju. Neki prilozi mijenjaju svoj oblik a neki ne. Takve riječi zovemo polupromjenljive riječi.

U tekstu su istaknute riječi: i, ubrzo, na, da, o, sa, baš, ali, za, pa. Možemo li im odrediti osnovu i nastavak? Može li se promijeniti njihov oblik? Pokušajte! Ove riječi ne mijenjaju oblik ni u jednom rečeničnom položaju. Riječi koje se ne mijenjaju ni u kojem rečeničnom položaju zovemo nepromjenljive/nepromjenjive riječi. U nepromjenljive riječi spadaju: prijedlozi, veznici, uzvici i riječce (čestice, partikule). O njima ćemo više naučiti na sljedećim stranicama ovog udžbenika.



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 63-66 Radni kutak broj 48, 49, 50 (diferencirani radni zadatak) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

1. imenice

Kraljica

2. glagoli

prekide

3. pridjevi

Lažna

Grupišite riječi iz ovih odlomaka na one kojima: 1. Imenujemo bića, predmete, pojave 2. Imenujemo radnju, stanje ili zbivanje 3. Imenujemo osobinu nečega



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Prilozi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: polupromjenljive riječi, prilozi, značenje i služba priloga, komparacija priloga Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, monološka metoda, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, rad u grupama, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracije, flip čart Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Prilozi



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 113, Radni kutak broj 83 Pročitajmo rečenicu iz priče Alisa u zemlji čuda: Grifon sjede i protrlja oči. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz vida, pa se naposlijetku zakikota. Koje vrste riječi prepoznajete u ovoj rečenici? Obratite pažnju na riječi u tekstu označene žutom podlogom! Možete li ih svrstati u neku od vama poznatih vrsta riječi? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Prilozi 1. Pročitajmo nastavak priče Alisa u zemlji čuda: * * * Grifon sjede i protrlja oči. Zatim je gledao za Kraljicom, dok se nije izgubila iz vida, pa se naposlijetku zakikota.

- Ala je to smiješno! - uzviknu Grifon, kao da govori samome sebi i Alisi. - Šta je smiješno? - upita Alisa. - Ama ona, - odgovori Grifon. - To ona sve samo uobražava. Znaš, ovdje

nikada nikome nisu odrubili glavu. Hodi! „Ovdje ti svako samo kaže : „Hodi!“, pomisli Alisa idući polako za njim. „Nikad mi niko u čitavom životi nije toliko naređivao... Nikad!“ Nisu dugo išli, a već u daljini spaziše Lažnu Kornjaču. Sjedila je tužna i usamljena na maloj, kamenoj ploči. Kad priđoše bliže, Alisa je ču kako uzdiše kao da će presvisnuti od tuge, i bi joj strašno žao. - Zašto je tako tužna? - upita Grifona. Grifon joj odgovori gotovo doslovce kao i prije: - To ona sve samo uobražava. Znaš, nikakva tuga nju ne mori. Hodi!...

* * *

Riječi: zatim, dok, naposljetku, ovdje, nikad, polako, dugo, bliže, strašno i prije dodate su, ili priložene glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme ili način na koji se vrši radnja. Zovu se prilozi. Samo poneki prilozi (načinski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno kompariraju kao pridjevi: blizu, bliže, najbliže; brzo, brže, najbrže; Zbog toga priloge nazivamo polupromjenljivim riječima.



PRILOZI

VREMENSKI određuju vrijeme

MJESNI određuju mjesto

NAČINSKI određuju način

sad(a), tad(a), onda, nekad(a),nikad(a), jučer, jutros, danas, večeras, ljetos, sutra, jesenas, zimus...

ovdje, ondje, unutra, vani, tuda, svuda, nikuda(a),ovamo, onamo, odavde, iznutra, izvana, dovde, dotle...

hrabro, brzo, ovako, pješice, onako,tako, nikako, lijepo, sporo, tiho...

2.

Podsjetimo se, komparacija je isticanje, redanje neke osobine prema stepenu jačine. Kraljica se udaljavala brzo. Grifon je potrčao brže nego Kraljica, ali je Alisa trčala najbrže. Iako su bili blizu Lažne Kornjače, prišli su joj još bliže. Zbog toga što se neki prilozi mogu mijenjati a neki ne, zovemo ih polupromjenljivim riječima koje se najčešće prilažu glagolima određujući mjesto, vrijeme, način vršenja radnje. Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 114, Radni kutak broj 83 Da li je brat bio jasan?

Grafofolija/ilustracija 2



3. Služba priloga Alisi je bilo strašno žao Lažne Kornjače. Prilog „strašno“ pokazuje način na koji se vrši radnja. On u rečenici ima službu priloške odredbe za način (PON). Nisu dugo išli, a već u daljini spaziše Lažnu Kornjaču. Prilog „dugo“ pokazuje trajanje (vrijeme) radnje. On u rečenici ima službu priloške odredbe za vrijeme (POV). „Lažna Kornjača toliko uzdiše da se čuje i ovdje“ - reče Alisa. Prilog „ovdje“ pokazuje mjesto radnje. On u rečenici ima službu priloške odredbe za mjesto (POM).

Sinteza

Riječi koje su priložene glagolima da bi se označilo mjesto, vrijeme ili način na koji se vrši radnja zovu se prilozi.

Prilozi u rečenici imaju službu priloških (priložnih) odredaba: za mjesto (POM), vrijeme (POV) i način (PON).

Izbjegnite pogreške! Alisa je dobro razumjela Grifona. Prilog „dobro“ pokazuje način na koji se vrši radnja. On u rečenici ima službu priloške odredbe za način (PON). Alisa je dobro dijete. Istaknuta riječ je pridjev koji kazuje osobinu Alisinu –dakle, riječ je o pridjevu koji ima službu atributa.

Izbjegni pogreške: OVDJE znači da je nešto blizu osobe koja govori. TU znači da je nešto blizu osobe koja je sagovornik. ONDJE znači da nešto nije blizu niti govornika, niti sagovornika. Koji je prilog brat trebalo da upotrijebi?



PRILOZI

VREMENSKI određuju vrijeme

MJESNI određuju mjesto

NAČINSKI određuju način

. . .

Samo poneki prilozi (načinski) mogu mijenjati svoj oblik. Oni se porede, odnosno kompariraju kao pridjevi: blizu, bliže, najbliže; brzo, brže, najbrže; Zbog toga priloge nazivamo polupromjenljivim riječima. Prilozi u rečenici imaju službu priloških (priložnih) odredaba: za mjesto (POM), vrijeme (POV) i način (PON). Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u grupama:

1. Izdvojite vremenske priloge i upišite ih na flip čart. 2. Izdvojite mjesne priloge i upišite ih na flip čart. 3. Izdvojite načinske priloge i upišite ih na flip čart.

Prilozi: izvana, dovde, nekad(a),nikad(a), svuda, nikuda(a),ovamo donde, tamo, hrabro, brzo, ovako, pješice, onako,tako, nikako, lijepo, sporo, tiho, ovdje, ondje, unutra, vani, tuda, , onamo, odavde, iznutra, dotle, sad(a), tad(a), onda, jučer, jutros, danas, večeras, ljetos, sutra, jesenas, zimus. Flip čart:



Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 113-114 Radni kutak broj 83 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Prijedlozi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nepromjenljive riječi, prijedlozi, značenje i služba Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, grozd-tehnika Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, flip čart Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84 Razgovor o sadržaju na grafofoliji.


Prijedlozi

Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, “Robinzon Kruso“ (Danijel Defo)



Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Prijedlozi 1. Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, “Robinzon Kruso“ (Danijel Defo) Pažljivo pročitajte istaknute riječi u tekstu koje izgovara Robinzon Kruso. Ispred kojih riječi se nalaze? Kojim vrstama riječi pripadaju riječi: „vodom“, „nje“, „glave“, „lišća“...? Uz koju vrstu riječi stoje riječi istaknute u tekstu? Riječi istaknute u tekstu zovu se PRIJEDLOZI. 2. Grafofolija 2:

u

pored

kraj pokraj

iza pod

ispod

pred

za

uz

iznad

na

PRIJEDLOZI

Izbjegnite pogreške! ● Neki prijedlozi mogu imati po dva oblika: s - sa; k - ka, ali promjenom oblika se ne mijenja ni značenje ni odnos prema riječima ispred kojih stoje. Ako prijedlog S dolazi ispred riječi koje počinju sa S, Š, Z, Ž, radi lakšeg izgovora upotrebljavamo duži oblik SA: Pričam sa sestrom i s lutkom. ● Prijedlog S nije potreban kada se imenicom izriče sredstvo. (Putujem autobusom.) ● Važno je upamtiti da se prijedlozi nalaze ispred imenica i zamjenica, jer ima riječi koje mogu biti i prijedlozi (ako se dodaju imenicama ili zamjenicama), ali i prilozi ako se dodaju glagolu. Prijedlozi Prilozi Prije zore ne može svanuti. Mi smo prije došli. Poslije tebe sam ja na redu. Vi ste poslije došli.

Riječi koje se predlažu pred samostalne riječi (imenice, zamjenice) zovu se prijedlozi. To su nepromjenljive riječi koje bliže određuju različite odnose prema drugim riječima u rečenici. Gdje sve može biti Robinzonova činija?



Sinteza Riječi koje se predlažu pred samostalne riječi (imenice, zamjenice) zovu se prijedlozi. To su nepromjenljive riječi koje bliže određuju različite odnose prema drugim riječima u rečenici. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Grafofolija 1: Strip sa prijedlozima, “Robinzon Kruso“ (Danijel Defo) Iz stripa izdvojite prijedloge i ispišite ih na flip čart. Flip čart: grozd prijedloga

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 115, Radni kutak broj 84 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

.

.

PRIJEDLOZI



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: veznici, riječce, uzvici Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

51 Uzorak obrade nastavne jedinice: Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 116, Radni kutak broj 85 Razgovor o sadržaju stripa na grafofoliji. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici 1. Veznici Grafofolija 1. Kakva je uloga istaknutih riječi u rečenicama u stripu? Šta one povezuju? « ...kupi mi i med od kadulje, i med od kestena! 2. Riječce/partikule/ čestice Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 117, Radni kutak broj 86

Grafofolija 2: Strip, razgovor učenika

Grafofolija 1: Prodavnica meda

Istaknute riječi povezuju dvije riječi ili dvije rečenice, pa se zovu veznici. Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi i rečenica. Evo još nekih veznika: te, ni, niti, a, nego, već, ili, čim, dok, kao kad, pošto, prije nego, zato što iako, mada, premda... U starijim razredima ćeš više učiti o vrstama veznika.



3. Uzvici Grafofolija 3: Radna sveska 6, strana broj 118, Radni kutak broj 87 Sinteza Veznici su nepromjenljive riječi koje služe za povezivanje riječi i rečenica. Riječce (čestice, partikule) su nepromjenljive riječi kojima se iznosi stav govornika prema onome o čemu govori.

Uzvici su nepromjenljive riječi kojima se obilježavaju emocionalna stanja govornika.

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti

Rad u parovima Odaberite zadatak:

Riječce (čestice, partikule) su nepromjenljive riječi kojima se iznosi stav govornika prema onome o čemu govori. Riječcama se: - ističu pojedine riječi i daje drugačije značenje dijelovima rečenice («Zaista su teške!» - naglašava se težina.); - poriču ili potvrđuju neke tvrdnje (ne, da, dabome, dakako, svakako); - upućuje na nešto, služe za pokazivanje (eno, eto, evo...); - ističe suprotnost (međutim, unatoč, premda...) ► Poštapalice (ovaj, onaj, kaže, vele) su također riječce. Njima se služimo kada želimo dobiti na vremenu da bismo pronašli odgovarajuću riječ i da bismo zadržali pažnju slušalaca. Dobro bi bilo izbjegavati ih.

Grafofolija 3: razgovor učenika

Uzvici su nepromjenljive riječi kojima se obilježavaju emocionalna stanja govornika. Za izražavanje bola, žalosti, straha ustalili su se uzvici: uh, ah, oj, joj, jaoj... Uzvik ah se koristi i kod iskazivanja osjećanja radosti, sreće. Imamo i onomatopeične uzvike koji podražavaju zvukove iz prirode: av-av, buć, mljac, pljus, tres, hop, kvrc..., ali i uzvike za obraćanje životinjama: mac, šic, pis, iš...



1. Prepoznaj uzvik i kaži koje je raspoloženje pjesnik iskazao tim uzvikom u ovoj pjesmi.

Ah, evo opet... Ah, evo opet dođoh u naš kraj, U naše mile, bregovite strane, Gdje žarko sunce jače sipa sjaj Na njive, vode i usjeve rane.

. . . A.B.Šimić 2. Uzvik Ah imamo i u riječima kraljevne Krizanteme u igrokazu «Plava boja snijega» Grigora Viteza. Koje je osjećanje i raspoloženje iskazano ovim uzvikom? Šta se postiglo ponavljanjem ovog uzvika?

KRIZANTEMA Ah! Ah ! Ah! Strašno me je strah! U duši me kljuca, Zastaje mi dah! Moje srce, ah! Drugom srcu kuca....

(Plava boja snijega, Grigor Vitez) 3. Razmisli o značenju poslovica, a zatim pronađi u njima veznike! Teško drugu bez druga i slavuju bez luga. Drvo se na drvo naslanja, a čovjek na čovjeka. Složna braća nove dvore grade, a nesložna i stare razgrađuju. Ako je ko lud, ne budi mu drug. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 116-118, Radni kutak broj 85, 86, 87 (diferencirani zadatak) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pomoćni glagoli Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: konjugacija, pomoćni glagoli, sadašnje vrijeme pomoćnih glagola Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u parovima, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Pomoćni glagoli



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 102, Radni kutak broj 76 Razgovor o sadržaju grafofolije. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pomoćni glagoli Grafofolija 1. 1. Prezent (sadašnje vrijeme) pomoćnih glagola BITI i HTJETI

►Već smo naučili da su glagoli promjenljive riječi koje označavaju radnju, stanje i zbivanje, odnosno neki proces. ►►Glagoli se mogu javiti u mnogo različitih oblika. Promjena glagola se naziva KONJUGACIJA(čitaj, K-O-N-J-U-G-A-C-I-J-A). ►►►Jedno od osnovnih obilježja glagola je da iskazuju vrijeme vršenja radnje (prošlost, sadašnjost i budućnost) Rijeka je tekla. (prošlost) Rijeka teče. (sadašnjost) Rijeka će teći. (budućnost)

►U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomoćna glagola: jesam, biti/bivati i htjeti. ►Neki gramatičari ovu podjelu svode na dva pomoćna glagola: biti i htjeti jer glagol jesam se može posmatrati i kao prezent (sadašnje vrijeme) pomoćnog glagola biti. ►Zovemo ih pomoćnim glagolima zato što nam pomažu u tvorbi glagolskih vremena, odnosno složenih glagolskih oblika. Za njih je karakteristično da imaju naglašene (pune) i nenaglašene (kraće) ili enklitičke oblike.

I pomoćni glagoli imaju promjenu po licima. Ponovimo lica! ► Jednina: 1. lice - ja, 2. lice - ti, 3. lice - on, ona, ono; ► Množina: 1.lice - mi, 2.lice - vi, 3. lice - oni, one, ona

Grafofolija 1: djed i unuk



Grafofolija 2.

Sinteza ►U bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku postoje i tri pomoćna glagola: jesam, biti/bivati i htjeti. ►Neki gramatičari ovu podjelu svode na dva pomoćna glagola: biti i htjeti jer glagol jesam se može posmatrati i kao prezent (sadašnje vrijeme) pomoćnog glagola biti. ►Zovemo ih pomoćnim glagolima zato što nam pomažu u tvorbi glagolskih vremena, odnosno složenih glagolskih oblika. Za njih je karakteristično da imaju naglašene (pune) i nenaglašene (kraće) ili enklitičke oblike. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u parovima Odaberite zadatak: 1. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti pomoćne glagole BITI i HTJETI u 1. licu jednine i množine. 2. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti pomoćne glagole BITI i HTJETI u 2. licu jednine i množine. 3. Ispišite po jednu rečenicu u kojoj ćete upotrijebiti pomoćne glagole BITI i HTJETI u 3. licu jednine i množine. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 102, Radni kutak broj 76 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

PREZENT POMOĆNIH

GLAGOLABITI

HTJETI

DUŽI/NAGLAŠENIOBLICI

Jednina 1. lice - jesam 2. lice - jesi 3. lice - jest(e) Množina 1. lice - jesmo 2. lice - jeste 3. lice - jesu

KRAĆI/ENKLITIČKI OBLICI

Jednina 1. lice - sam 2. lice - si 3. lice - je Množina 1. lice - smo 2. lice - ste 3. lice - su

DUŽI/NAGLAŠENI OBLICI

Jednina 1. lice - hoću 2. lice - hoćeš 3. lice - hoće Množina 1. lice -hoćemo 2. lice - hoćete 3. lice - hoće

KRAĆI/ENKLITIČKI OBLICI

Jednina 1. lice - ću 2. lice - ćeš 3. lice - će Množina 1. lice - ćemo 2. lice - ćete 3. lice - će



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Padežni oblici imenica Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: promjena (deklinacija) imenica, osnova i nastavak, padeži Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

53 Uzorak obrade nastavne jedinice: Padežni oblici imenica



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1: Radna sveska 6, strana broj 68, Radni kutak broj 52 Razgovor o sadržaju ilustracije na grafofoliji. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Padežni oblici imenica 1. Grafofolija 1

Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u rečenici, ali i od službe te imenice u rečenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloška odredba...). Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica. Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADEŽ (padežni oblik imenice). Zbog toga kažemo da imenice dekliniramo po padežima.

Grafofolija 1: sedam dječaka i djevojčica drže u rukama velike napravljene zmajeve.

► Pročitajte rečenice i umjesto crteža izgovarajte imenicu. Koju imenicu izgovarate? Crteži su uvijek isti, a da li je i oblik riječi uvijek isti? Šta se to mijenja u imenici? 1.Ko? Šta/Što? (je najveći): ZMAJ - vršilac radnje 2.(Od)koga? čega? (će ostati samo konac):ZMAJA - pripadnost 3.Kome? Čemu? (će dodati osmijeh): ZMAJU - namjera, usmjeravanje 4.Koga? Šta/Što? (će uzeti za izložbu): ZMAJA - predmet radnje 5. ( O! HEJ!) ZMAJU - obraćanje, dozivanje 6. (S)kim? čim? (je igra zanimljiva): ZMAJEM - društvo 7. (Na,o)kome? čemu? (će se pričati): ZMAJU - o kome se govori ► Šta primjećujemo u ovim oblicima imenice ZMAJ? Osnova imenice je ista, a mijenjaju se samo nastavci. U prvom obliku imenice muškog roda nemaju nastavka.



2. Naš jezik ima sedam padeža. Nazivi padeža su latinski i redaju se ovako:

Svaki padež ima svoje osnovno značenje, ali i neka druga značenja. Padeži se mogu upotrebljavati sa ili bez prijedloga. Samo nominativ i vokativ ne mogu imati uz sebe prijedloge. S obzirom na odnos prema ostalim riječima u rečenici, NOMINATIV I VOKATIV su NEZAVISNI (UPRAVNI) padeži, a ostali su ZAVISNI( KOSI) padeži. U pisanju ih obično obilježavamo prvim početnim slovom padeža. Sinteza Promjena nastavka u imenici zavisi od glagola, prijedloga ili neke druge imenice u rečenici, ali i od službe te imenice u rečenici (da li je subjekat, atribut, objekat, priloška odredba...).

PADEŽI 1. NOMINATIV (Ko/Tko? Što/Šta?)

2. GENITIV (Koga? Čega?)

3. DATIV (Kome? Čemu?)

4. AKUZATIV (Koga? Što/ Šta?)

5. VOKATIV (O! Hej!)

6. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? Čim?

7. LOKATIV (o) Kome? (o) Čemu?

Imenice mogu imati i jedninu i množinu. Množina imenice zmaj izgleda ovako: 1. NOMINATIV: KO? ŠTA? zmajevi 2. GENITIV: KOGA? ČEGA? zmajeva 3. DATIV: KOME? ČEMU? zmajevima 4. AKUZATIV: KOGA? ŠTA? zmajeve 5. VOKATIV: O! zmajevi 6. INSTRUMENTAL: (S)KIM? ČIM? zmajevima 7. LOKATIV: (O) KOME? ČEMU? zmajevima



Ta promjena zove se DEKLINACIJA imenica. Oblik imenica dobiven takvom promjenom zove se PADEŽ (padežni oblik imenice). Zbog toga kažemo da imenice dekliniramo po padežima. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Grafofolija 2: Radna sveska 6, strana broj 71, Radni kutak broj 53 (Pas je psu pas...) Ispišite množinu imenice PAS! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 68-71, Radni kutak broj: 52, 53, 54 (diferencirani radni zadaci) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Pročitajte sastav i umjesto crteža izgovarajte imenicu. Kako se mijenja imenica pas? 1. Ko? Šta/Što? (je najljepši) PAS - vršilac radnje 2. Koga? Čega? (se plašila) PSA - pripadnost 3. Kome? Čemu? (priča) PSU - namjera, usmjeravanje 4. Koga? Šta/Što? (zove) PSA - predmet radnje 5. O! (slatki) PSU - obraćanje, dozivanje 6. (S)kim? čim? (je sretna) PSOM - društvo 7. (Na)kome? čemu? (je prepoznala) PSU - na čemu (mjesto)



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Nominativ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: nominativ, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Nominativ



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 72, Radni kutak broj 54 Kud će sirena? Sirena rijekom žuri, napušta zlatni sprud. Kosa se s pjenom bori. Kuda li će? Kud? Sunce joj spava u kosi. Kao u zlatnom snu vjetar je nekud nosi, A zamak na riječnom dnu! Razgovor o pjesmi: Ko rijekom žuri? Što se nalazi na riječnom dnu? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Nominativ 1. Nominativ (ko? šta? što?)

Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za živo) - „Sirena rijekom žuri, napušta zlatni sprud.“ Šta/ Što? (za neživo) - „Kosa se s pjenom bori.“; „Sunce joj spava u kosi.“ Koje ste riječi u stihovima dobili kao odgovor na pitanja: ko? šta/što? Ko? - Sirena Šta? - Kosa, sunce Te riječi su, dakle, u nominativu. Šta ove riječi označavaju, kakvo značenje imaju riječi u nominativu? Nominativ u ovim rečenicama ima značenje vršioca radnje („Sirena rijekom žuri“) i nosioca stanja („Sunce joj spava u kosi.“)



2. Služba nominativa u rečenici Pogledajmo i ove rečenice: Baltazar, slavni izumitelj, pravi cipele u kojima možeš letjeti. Miki Maus je brz kao pravi miš. Koje riječi odgovaraju na pitanja KO? ŠTA/ŠTO? To su riječi: profesor, Baltazar, izumitelj, Miki Maus, miš. Odredimo njihovu službu u rečenicama: Baltazar - subjekat slavni izumitelj - apozicija Miki Maus - subjekat kao miš - priloška odredba za način

Značenje nominativa u rečenici ♦ Nominativ u rečenici ima značenje pokretača i vršioca radnje i nosioca stanja. ♦Nominativ je NEZAVISAN padež. ♦ Dobio je naziv od latinske riječi nominare - imenovati.

Služba nominativa u rečenici ♦ Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog predikata. ♦ Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije, ili priloške odredbe za način.

Pronađimo u sljedećim rečenicama riječi u nominativu i odredimo koju službu u rečenici imaju. Miki Maus je slavni miš. Profesor Baltazar je slavni izumitelj. SUBJEKAT PREDIKAT Miki Maus je slavni miš. Profesor Baltazar je slavni izumitelj. Riječi u nominativu su MIKI MAUS i PROFESOR i imaju službu subjekta u rečenici. U sklopu imenskog predikata u ovim rečenicama se nalaze i imenice u nominativu MIŠ i IZUMITELJ. Ove riječi u nominativu, dakle, imaju službu imenskog dijela predikata.



3. Nastavci u nominativu Naučili smo da padeži osim jednine imaju i svoju množinu. Nominativ prepoznajemo po značenju i službi u rečenici, ali i po nastavcima.

4. Glasovne promjene u nominativu Kako glasi nominativ množine imenica: momak, prijedlog, orah, časovnik, prilog, siromah? Šta se dogodilo sa suglasnicima k, g, h u nominativu množine? Ispred kojeg glasa se dogodila ova promjena?

NOMINATIV Ko, šta, što?

muški rod jednina - množina

nož - noževi

kaput - kaputi stub - stubovi

ženski rod jednina - množina

majka - majke

pamet - pameti ovca - ovce

srednji rod jednina - množina

selo - sela znanje - znanja rebro - rebra

Nastavci u nominativu množine - muški rod Imenice muškog roda u množini imaju nastavke: - i, - ovi, -evi

Nastavci u nominativu množine - ženski rod Imenice ženskog roda u nominativu množine imaju nastavke: - e, - i

Nastavci u nominativu množine - srednji rod Imenice srednjeg roda u nominativu množine imaju nastavak: - a

orah – orasi siromah- siromasi Suglasnik H ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik S

prijedlog- prijedlozi prilog - prilozi Suglasnik G ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik Z

momak – momci časovnik-časovnici Suglasnik K ispred samoglasnika i prelazi u suglasnik C



Sinteza

Nominativ prepoznajemo po pitanjima: Ko? (za živo) i Šta/ Što? (za neživo) Nominativ u rečenici ima značenje pokretača i vršioca radnje i nosioca stanja. ♦ Nominativ u rečenici ima najčešće službu subjekta ili dijela imenskog predikata. ♦ Ponekad nominativ može biti i u službi apozicije, ili priloške odredbe za način. U nominativu množine nekih imenica provodi se glasovna promjena koja se zove SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u parovima U pjesmi „Cvjetovi“ Stanka Rakite prepoznajte i potcrtajte riječi u nominativu! Cvjetovi U polju cvijeće rascvjetalo! Svaki žuti cvijet - sunce je malo. Svaki plavi cvjetić - neba je djelić. Svaki cvijet crveni - zvjezdica sjajna. Svaki bijeli cvijet - iskra je dana. Razbuktala se moja poljana! Na mala sunca slijeću pčele, Crvene krunice leptiri dijele, Bijele cvjetiće grle mravi, Djelići neba plešu u travi. Poljana moja proljeće slavi Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 72-74, Radni kutak 54 i 55 (diferencirani radni zadaci) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Suglasnici K, G, H ispred samoglasnika i prelaze u glasove C, Z, S. Ova glasovna promjena se zove SIBILARIZACIJA ili II palatalizacija.



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Vokativ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: vokativ, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene u vokativu, pravogovor i pravopis u vokativu Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Vokativ



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Tužio se stari lav : Lisica se obrati fazanu: - Zvijeri moje, nisam zdrav. - Što si sjeo na visoku granu?

A na ove riječi lavlje Njoj će fazan: - Moja kumo mila, Priredile zvijeri slavlje... to je stoga što ti – nemaš krila.

Gustav Krklec Razgovor o pjesmi! Zašto su zvijeri priredile slavlje? Kako je fazan nadmudrio liju? Prisjetite se, šta su basne? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Vokativ 1. Vokativ (hej! oj!) Koje to riječi možemo dobiti kao odgovor na uzvike: hej! oj!

Zašto se lav poslužio vokativom? Da bi se jednostavno, zvijerima obratio. A zašto je fazan uputio tako ljubazne riječi liji? Također, da bi joj se obratio, skrenuo pažnju. Da li su stihovi mogli biti i bez riječi u vokativu? Da li se mijenja smisao rečenica? Pogledajmo! Tužio se stari lav: Lisica se obrati fazanu: - Nisam zdrav. - Što si sjeo na visoku granu?

A na ove riječi lavlje Njoj će fazan: Priredile zvijeri slavlje... « To je stoga što ti – nemaš krila.»

HEJ! OJ!

Zvijeri moje,... Moja kumo mila,...

VOKATIV



● Pronađite u rečenicama VOKATIV! "Oče moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te čekam na obali i plačem. Molim vam se, kišo i vjetre, molim vam se, plave vode jezerske, ne učinite nikakvo zlo mom tati". ● Koja osjećanja je dječak iskazao ovim rečenicam? 2. Nastavci u vokativu

VOKATIV Hej!

muški rod jednina ● množina

prijatelj- u ● prijatelj-i čitaoč-e ● čitaoc-i druž-e ● drug-ovi

ženski rod jednina ● množina

patk-o ● patk-e

rijek- o ● rijek-e žen-o ● žen-e

srednji rod jednina ● množina

polj-e ● polj-a veselj-e ● veselj-a mor-e ● mor-a

Vokativ je peti padež. Služi za obraćanje, dozivanje, skretanje pažnje, oslovljavanje. Vokativom jače izražavamo bliskost, nježnost, radost ili tugu, bol, ljutnju..., bilo koji osjećaj prema onome kome se obraćamo.

Ortoepija (pravogovor) i ortografija (pravopis) vokativa: U govoru vokativ odvajamo pauzom, a pri pisanju zarezom. Pošto nije član rečenice, vokativ uvijek odvajamo zarezom, bez obzira na to da li se nalazi ispred, iza, ili usred rečenice. Na kraju rečenice sa vokativom najčešće stavljamo uzvičnik, ali i upitnik i tačku. - Jabo, je li tebi studeno? - Podu'vati ga, Jabo! - Manite se, ljudi, prazna razgovora.

Vokativ nema čvrste veze ni sa jednom drugom riječju u rečenici, on je samo umetnut u rečenicu. Bez njega rečenica ne gubi svoj osnovni smisao. Zato kažemo da je vokativ NEZAVISAN/UPRAVNI padež koji nema ni značenja ni službe u rečenici.



3. Glasovne promjene u vokativu Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 76, Radni kutak broj 56 U vokativu množine imenica muškog roda, provodi se sibilarizacija ili II palatalizacija (junaci, putnici, vrazi). Sinteza Vokativ je peti padež. Služi za obraćanje, dozivanje, skretanje pažnje, oslovljavanje. Vokativom jače izražavamo bliskost, nježnost, radost ili tugu, bol, ljutnju..., bilo koji osjećaj prema onome kome se obraćamo. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Prepiši rečenice u svesku pravilno! Prepoznaj vokative i odvoj ih zarezima: Čovječe ne idi malen ispod zvijezda! Ne idi malen ispod zvijezda čovječe! Ne idi čovječe malen ispod zvijezda! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 75-76, Radni kutak broj 56 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Nastavci u muškom rodu vokativa jednine: -u, -e, vokativa množine: -i, -ovi

Nastavci u srednjem rodu vokativa jednine: -e, vokativa množine:- a

Nastavci u ženskom rodu vokativa jednine: -o, vokativu množine: -e,

I palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k,g,h, a ponekad i ci z, kad se nađu ispred samoglasnika e i i, mijenjaju u suglasnike č, ž i š.

Grafofolija/ilustracija 1: dječak i orasi

dječak → dječače K → Č bog → bože G → Ž orah → oraše H → Š vitez → viteže Z → Ž otac→ oče C → Č uho → uši H → Š



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Genitiv Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: genitiv, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene u genitivu Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geogrfija


Genitiv (blok-sat)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 78, Radni kutak broj 57 Miki Maus daje Mini parče Sunca! (ČEGA?) Može li se nekom pokloniti dio Sunca? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Genitiv (koga? čega?) 1. Nastavci u genitivu

GENITIV Koga, čega

(NEMA)?


miš-a - miš-eva prst-a - prst-iju sudij-e - sudij-a


rijek-e rijek-a žen-e žen-a noć-i noć-i


djete-ta djece neb-a neb-a/ nebesa polj-a polj-a

Nastavci u muškom rodu genitiva jednine su a, -e, a u genitivu množine: -eva, -iju, -i, -a

Nastavci u srednjem rodu genitiva jednine su -ta, -a, a u genitivu množine: -e, -a, -esa

Nastavci u ženskom rodu genitiva jednine su -e, -i, a u genitivu množine: -a, -i.

Grafofolija/ilustracija 1: Miki Maus daje Mini parče Sunca



Pročitaj rečenice iz teksta «Pjesma» Ivice Vanje Rorića. Naročitu pažnju obrati na obojene riječi u rečenicama: Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Dunuo je jak vjetar, krošnje drveća su se povile. 2. Značenje genitiva 2. Značenje genitiva Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 77, Radni kutak broj 57 Ovo su suze: majke, sestre, brata, tetke, mace, cuke, suze radosti... DARIVANJA Ti meni kruha - Ja tebi gore. Ja tebi hljeba. Ti meni teku - Ti meni sunca, Ja tebi svesku. Ja tebi neba. Ti meni ljubav- Ti meni rijeke, Ja tebi pjesmu. Ja tebi more. Ti meni baštu - Ti meni šume - Ja vrt pun cvijeća. Velimir Milošević

Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica (biće, predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi. Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA.

Uočimo u rečenicama riječi koje odgovaraju na pitanja koga? čega? To su: ● na obali čega? ► na obali Velikog Plavog Jezera (pripadnost) ● čije krošnje su se povile? ► krošnje drveća (pripadnost) ● čije su suze? ► majke, sestre, brata, tetke, mace... Ovaj genitiv izriče pripadnost nekome ili nečemu.

Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske riječi genitus, što znači rođen. Odgovara na pitanja KOGA? ČEGA? Spada u zavisne/ kose padeže jer je zavisan od ostalih riječi u rečenici.

Grafofolija/ilustracija 1: Suze



Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 78, Radni kutak broj 57 Zec: Da, bježim od miša Pa nisam od pliša! I od kuće što se miče? Ne, to nisu zlobne priče! Shvatit će me svako dijete Koje ima brze pete!

3. Služba genitiva

Kada se genitivom bez prijedloga iskazuje djelimičnost, odnosno dio materije - takav genitiv se zove DIONI ili PARTITIVNI GENITIV.

Genitiv u rečenici može imati različite službe: atributa, objekta , priloških odredaba.

Genitivom bez prijedloga se iskazuje i djelimičnost, odnosno dio materije: Ti meni dio - kruha, hljeba, sunca, neba, rijeke, cvijeća... a ne sav kruh, sav hljeb, svu rijeku...

Grafofolija/ilustracija 3: zec

Od čega bježi zec? (od miša, od kuće) Zašto? Od čega zec nije? (od pliša)

Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa (od vune, od svile, od zemlje, od kamena...) ili odvajanje od nečega (od kuće).

● Iznad golih grana, duž puta, kružila su jata gavranova. ●Kakvu službu u rečenici imaju istaknute riječi? ►Kazuju mjesto vršenja radnje, dakle, to je služba priloške odredbe za mjesto.

Bio je to mladić visokog stasa i crnih krupnih očiju. Koju službu imaju ove istaknute riječi? To su pridjevi koji stoje uz imenicu i ističu neku njenu osobinu i imaju službu atributa.

Dadoše mu novaca i hrane za put. Čega su mu dali? To je služba objekta.



4. Glasovne promjene u genitivu Pogledajmo kako glasi genitiv množine ovih imenica!

N jd. novac, bijelac, crnac, patka, pismo N mn. novci, bijelci, crnci, patke, pisma

koga čega?

Genitiv jednine novc-a bijelc-a crnc-a patk-e pism-a

genitiv množine novac-a bijelac-a crnac-a patak-a pisam-a

nominativ množine

NOVCI

genitiv množine

NOVACA

nominativ jednine

NOVAC

genitiv jednine

NOVCA

Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika, između njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A.

Šta ste primijetili? Samoglasnik A se javlja u nekim imenicama u nominativu jednine i u svim imenicama u genitivu množine, a u ostalim padežima ga nema.



Uporedimo nominativ i genitiv jednine i množine sljedećih riječi:

JEDNINA N gledalac čitalac G gledaoca čitaoca

MNOŽINA N gledaoci čitaoci G gledalaca čitalaca

. Prelazak l u o Suglasnik L je prešao u samoglasnik O, pa se ova glasovna promjena naziva PRELAZAK L u O. Do ove glasovne promjene je došlo u historijskom razvoju našeg jezika i to onda kada se u riječima suglasnik L našao na kraju sloga ili riječi. Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu množine.

Nominativ: GLEDAL-AC ► Genitiv: GLEDAL-CA (L►O) ► GLEDAOCA Šta primjećujete? U nekim oblicima riječi se javlja glas L a u nekim je umjesto njega glas O.

Izbjegni pogreške! Nepravilno! Pravilno! To je lutka od moje sestre. To je lutka moje sestre. To je bicikl od mog brata. To je bicikl moga brata. Ne upotrebljavaj prijedlog OD s genitivom kada se njime izriče pripadnost.



Sinteza

Genitiv je drugi padež. Ime je dobio od latinske riječi genitus, što znači rođen. Odgovara na pitanja KOGA? ČEGA? Genitivom se izriče pripadnost, odnosno kome ili čemu pripada imenica (biće, predmet, pojava) na koju se genitiv odnosi. Takav genitiv se zove POSESIVNI GENITIV ili GENITIV PRIPADANJA. Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa. Genitiv u rečenici može imati različite službe: atributa, objekta , priloških odredaba. Kada se u genitivu množine svih rodova pred nastavkom nađu dva suglasnika, između njih se ubacuje samoglasnik A. Takvo A zovemo NEPOSTOJANO A. U genitivu imamo i glasovnu promjenu koja se naziva PRELAZAK L u O. Ova glasovna promjena se javlja u nominativu jednine i genitivu množine. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u parovima: Genitivom ispred kojega je najčešće prijedlog OD izriče se građa ili odvajanje od nečega. Ispišite po jednu rečenicu za ove imenice u genitivu: od pijeska, od pjene, od papira, od brašna, od slonovače, od škole, od majke. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 77- 80, Radni kutak broj 57, 58, 59 (diferencirani radni zadaci) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Dativ Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: dativ, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija

57 Uzorak obrade nastavne jedinice: Dativ



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 81, Radni kutak broj 60 Šta mislite gdje su ptice krenule? Na ilustraciji sve ptice lete u istom smjeru. A da li im je cilj isti? Kamo koja ptica želi stići? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Dativ (kome? čemu?) 1. Nastavci u dativu

2. Značenje dativa Ka kome ili čemu putuje jato ptica? Koji su pravci kretanja izrečeni u rečenicama „Idemo prema Sarajevu.“ i „Krenuli smo ka moru.“?

DATIV Kome, čemu?


Drug-u drug-ovima Život-u život-ima


majc-i majk-ama bajc-i bajk-ama


polj-u polj-ima sel-u sel-ima

PRAVAC/ CILJ KRETANJA

Grafofolija/ilustracija 1: dezorijentirane ptice

Dativ je treći padež. Odgovara na pitanja: kome? čemu? On je ZAVISAN / KOSI padež jer zavisi od ostalih riječi u rečenici. Dobio je ime po latinskoj riječi dare- dati.



Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 82, Radni kutak broj 60 Čija je to suza kanula na pismo, kome pripada? ►(majci) Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 82, Radni kutak broj 60 Kome je Jasmin dao loptu? ► (drugu) 3. Služba dativa Koju službu ima dativ u sljedećim rečenicama? Ovaj put vodi prema Sarajevu, a ovaj drugi ka Doboju. (služba POM) Jasmin je loptu dao svom drugu. (služba daljeg objekta) Dok je uzbuđeno čitala, majci je suza kanula na pismo. (služba daljeg objekta)

. PRIPADNOST

NAMJENA / DAVANJE

Značenje dativa Dativ najčešće označava cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je nešto namijenjeno) i pripadnost.

Služba dativa Dativ je u rečenici dio predikatskog skupa riječi, a najčešća služba mu je služba daljeg objekta i priloških odredaba.

Grafofolija/ilustracija 2: majka čita pismo

Grafofolija/ilustracija 3: dječak daje loptu drugu

Dativ u rečenici može biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima k(a), prema, nasuprot...



Sinteza Dativ je treći padež. Odgovara na pitanja: kome? čemu? Dativ najčešće označava cilj, pravac kretanja, namjenu (kome je nešto namijenjeno) i pripadnost. Dativ u rečenici može biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima k(a), prema, nasuprot... Dativ je u rečenici dio predikatskog skupa riječi, a najčešća služba mu je služba daljeg objekta i priloških odredaba. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u grupama Izaberite zadatak i ispišite nastavke za dativ! 1. 2.

3.

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 81-83, Radni kutak: 60, 61 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Nastavci u muškom rodu ► dativa jednine: ►dativa množine:

Nastavci u srednjem rodu ► dativa jednine: ► dativa množine:

.Nastavci u ženskom rodu ► dativa jednine: ► dativa množine:



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Lokativ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: lokativ, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

58 Uzorak obrade nastavne jedinice: Lokativ



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1 (s pjesmom): Radna sveska 6, strana broj 84, Radni kutak broj 62 Kako se pišu pjesme Na kupusištu pase sedam zečeva. Bum, bum! Šest zečeva padne, Sedmi se sakrije u moju pjesmicu. Iza kuće se kradu sedam mačora. Šic, šic! Šest mačora pobjegne, Sedmi oštri kandže u mojoj pjesmici. Na ulici skakuće sedam djevojčica. Cin, cin! Šest ih ode trkom, Sedma zaviri u moju pjesmicu. Kajetan Kovič Ko je to zavirio u ovu pjesmicu? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Lokativ (na) kome? (na) čemu? 1. Nastavci u dativu i lokativu su isti.

LOKATIV O Kome, O čemu?


drug-u●drug-ovima život-u● život-ima izlet-u ● izlet –ima


majc-i ● majk-amabajc-i ● bajk-ama ulic-i ● ulic-ama


polj-u ● polj-ima sel-u ● sel-ima brd-u ● brd-ima

ilustracija: Ilustracij 1. strofe zec

ilustracija: Ilustracij 2. strofe mačak

ilustracija: Ilustracij 3. strofe djevojčica



2. Značenje lokativa Na koja pitanja odgovaraju istaknute riječi u ovim stihovima? Na kupusištu pase sedam zečeva. (na čemu?) Sedmi oštri kandže u mojoj pjesmici. (u čemu?) Na ulici skakuće sedam djevojčica. (na čemu?) 3. Služba lokativa O ptici, snijegu i brijegu! Na brdu je mali brijeg, ► (služba POM) A na brijegu velik snijeg ► (služba POM) Na snijegu je mala ptica ► (služba POM) Na repu joj pahuljica, ► (služba POM) A u srcu nevjerica. ► (služba POM) Učila je o snijegu ► (služba daljeg objekta) O klizavom bijelom brijegu. ► (služba daljeg objekta) Ali nije o pticama ► (služba daljeg objekta) Koje kližu na prstima ► (služba PON) Da li može bar po noći ► (služba POV) Klizaljkama kući poći?

Značenje lokativa: Osnovno značenje lokativa je mjesto glagolske radnje, ali može izricati i okolnosti pod kojima se vrši radnja (vrijeme, način...)

Služba lokativa: Lokativ je jedini padež koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. U rečenici je dio predikatskog skupa, a najčešća mu je služba daljeg objekta, priloških odredaba za mjesto, vrijeme, način...

Lokativ je sedmi padež. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...). Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili čemu? Lokativ je zavisni/ kosi padež. Dobio je ime po latinskoj riječi locus- mjesto.



4. Glasovna promjena u dativu i lokativu

Sinteza Lokativ je sedmi padež. Uvijek ide sa prijedlozima na, po, o, pri,u...). Odgovara na pitanja na (u, po, o,...) kome? ili čemu? Osnovno značenje lokativa je mjesto glagolske radnje, ali može izricati i okolnosti pod kojima se vrši radnja (vrijeme, način...). Lokativ je jedini padež koji se upotrebljava samo sa prijedlozima. U rečenici je dio predikatskog skupa, a najčešća mu je služba daljeg objekta, priloških odredaba za mjesto, vrijeme, način... U dativu i lokativu nekih imenica javlja se sibilarizacija (II palatalizacija)

SIBILARIZACIJA (II PALATALIZACIJA)

MUŠKI ROD -MNOŽINA

vuk- (o) vucima bubreg-(o) bubrezima siromah- (o) siromasima

ŽENSKI ROD- JEDNINA rijeka- (o) rijeci snaga- (o) snazi snaha- (o) snasi

U dativu i lokativu nekih imenica javlja se sibilarizacija (II palatalizacija)

Zapamti po čemu se razlikuju dativ i lokativ!

DATIV: ● cilj, namjena, pripadnost ● bez prijedloga ● sa prijedlozima: k(ka), prema, nasuprot

LOKATIV ● mjesto ● obavezan prijedlog: na, po, u, pri, o



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Izaberite zadatak i ispišite nastavke za dativ i lokativ! 1. 2.

3. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 84-86, Radni kutak broj: 62 i 63 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Nastavci u muškom rodu dativa i lokativa jednine: a u dativu i lokativu množine:

Nastavci u ženskom rodu dativa i lokativa jednine: a u dativu i lokativu množine:

Nastavci u srednjem rodu dativa i lokativa jednine: a u dativu i lokativu množine:



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Akuzativ Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: akuzativ, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Akuzativ



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 87, Radni kutak broj 64 Kradljivac snova Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Sa tankovitim krčagom u ruci majka je sišla u selo po vodu. I baš tada naišao je kradljivac snova i - ugrabivši djetetu san iz oka - pobjegao je neznano kud. A po povratku zatekla je mati dijete gdje puzi okolo po sobi, tražeći san. Ko je ukrao djetetu san iz oka? Hoću da znam! Recite, da ga okujem u lance! (...) Provaliću u njegovu jazbinu i odnijeću sve pokradene snove.

Rabindrant Tagora

Na koja pitanja odgovaraju riječi istaknute u tekstu? Odgovorite na pitanja, a onda sami postavite neko pitanje i odgovorite: 1. Šta je neko ukrao djetetu iz oka? 2. Po šta je majka išla u selo? 3. Koga je majka zatekla kako puzi po sobi? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Akuzativ (koga? što/šta?) 1. Nastavci u akuzativu Kako znamo da su istaknute riječi u akuzativu? Na koja pitanja odgovaraju? Akuzativ prepoznajemo po pitanjima: KOGA? (za živo) i ŠTO/ŠTA? (za neživo).

Grafofolija/ilustracija 1: majka sa krčagom vode



2. Značenje akuzativa ● Majka je nosila krčag. ● Neko je djetetu ukrao san. ● Ja ću pronaći kradljivca snova. ● Ja imam ključić za snove. Ko je vršilac radnje u ovim rečenicama? (majka, neko, ja) Na koga radnja prelazi? (na krčag, san, kradljivca, ključić, snove) Imenice: krčag, san, kradljivac, ključić su predmeti/bića na koje prelazi radnja. ● Majka je otišla u selo. ● Kradljivac snova je pobjegao kroz šumu tek u zoru. Koje imenice su u ovom rečenicima predmeti na koje radnja prelazi? Šta označavaju riječi u akuzativu „u selo“, „kroz šumu“ i „u zoru“? (mjesto i vrijeme) Dakle, akuzativ može imati i značenje priloških odredaba za mjesto i vrijeme.

AKUZATIV Koga? Šta?

muški rod

jednina ● množina učenik-a ● učenik-e jastuk ● jastuk-e slug-u ● slug-e

ženski rod jednina ● množina mam-u ● mam-e

radost ● radost-i šum-u ● šum-e


sel-o ● sel-a polj-e ● polj-a kol-o ● kol-a

Akuzativ je četvrti padež. Ima pitanja koga? šta? Zavisan/kosi je padež jer zavisi od ostalih riječi u rečenici. U rečenici može biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najčešći prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u, za, među...



3. Služba akuzativa ● Volio bih pronaći svoje snove. (bliži objekat) ● Ljutim se na sve kradljivce snova. (dalji objekat) ● Probudit ću ga pred svitanje. (POV) ● Sakrit ću svoje snove pod jastuk. (POM)

Služba akuzativa Akuzativ je u rečenici dio predikatskog skupa. Najčešće je akuzativ u službi bližeg objekta. To je njegova osnovna služba, mada može imati i službu daljeg objekta, službu priloških odredaba.

Podsjetimo se! Riječ u rečenici koja označava koga/šta obuhvaća glagolska radnja, tj ko je ili što predmet glagolske radnje naziva se OBJEKAT. Objekat u akuzativu bez prijedloga zove se BLIŽI OBJEKAT. Objekat u akuzativu sa prijedlozima se zove DALJI OBJEKAT.

Značenje akuzativa Akuzativ u rečenici najčešće označava predmet radnje, ili na što/šta prelazi radnja, ali može označavati i mjesto i vrijeme radnje.

Muški rod: Kad akuzativ označava bilo koje živo biće osim biljke - jednak je genitivu:

1. Volim psa. (akuzativ) 2. Bojim se psa. (genitiv)

Muški rod: Kad akuzativ označava stvar, biljku ili pojavu, jednak je nominativu.

1. Snijeg je bijel. 2. Volim snijeg.

.Uz neke glagole akuzativ se može zamijeniti genitivom. Mijenja li se tada i značenje? CIJELI PREDMET DIO PREDMETA Tražim čokoladu. (akuzativ) Tražim čokolade. (genitiv) Šta je onda pravilno: 1. Kupio je mercedesa. Ili 2. Kupio je mercedes.



Sinteza Akuzativ je četvrti padež. Ima pitanja koga? šta? U rečenici može biti bez prijedloga, ali i sa prijedlozima. Najčešći prijedlozi uz akuzativ su: na, niz, kroz, u, za, među... Akuzativ u rečenici najčešće označava predmet radnje, ili na što/šta prelazi radnja, ali može označavati i mjesto i vrijeme radnje. Akuzativ je u rečenici dio predikatskog skupa. Najčešće je akuzativ u službi bližeg objekta. To je njegova osnovna služba, mada može imati i službu daljeg objekta, službu priloških odredaba. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti

Izaberite zadatak i ispišite nastavke za akuzativ! 1. 2.

3. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 87-88, Radni kutak broj: 64 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Nastavci u muškom rodu akuzativa jednine: akuzativa množine:

Nastavci u srednjem rodu akuzativa jednine: akuzativu množine:

Nastavci u ženskom rodu akuzativa jednine: akuzativa množine:



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Instrumental Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: instrumental, značenje i služba, padežna pitanja, nastavci, glasovne promjene Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

60 Uzorak obrade nastavne jedinice: Instrumental



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 89, Radni kutak broj 65 Čim(e) junaci iz crtića putuju? (vozom) S kim ne voli putovati Miki Maus? (s mačkama) Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Instrumental (s kim? čim?) 1. Nastavci u instrumentalu Instrumental je šesti padež. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s čim(e) i kim? čim? U rečenici se može upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za, pod, pred...).

2. Značenje instrumentala

INSTRUMENTAL S KIM? ČIM?


avion-om ● avion-ima nož-em ● nož-evima drug-om ● drug-ovima


staz-om ● staz-ama sol-ju ● sol-ima noć-i ● noć-ima


jaj-etom ● jaj-ima uh-om ● uš-ima polj-em ● polj-ima

►Instrumental s prijedlogom s (sa) u rečenici najčešće izriče (označava) društvo (putovati s mačkama, trčati sa sestrom, razgovarati s Miki Mausom, pričati s nastavnikom). ►Instrumental bez prijedloga u rečenici najčešće izriče sredstvo (putovati brodom, zamahnuti mačem, obrisati gumicom, pisati olovkom...) Instrumental može iskazati i vrijeme, mjesto i način vršenja radnje (stići sa zakašnjenjem, biti pred školom, pisati s ljubavlju...)

Grafofolija/ilustracija 1: junaci iz crtića i bajki - u vagončićima



3. Služba instrumentala Instrumental u rečenici može imati službu:

1. daljeg objekta:

Pošto se tako ne ponaša dama, ja se sada žurno rastajem sa vama.

2. Priloške odredbe: za MJESTO ►Pred kućom je cvijetnjak! (GDJE?) za NAČIN ►Voz juri velikom brzinom! (KAKO?) za VRIJEME ►Probudio se s izlaskom sunca! (KADA?)

4. Glasovne promjene u instrumentalu

Kako glasi instrumental jednine imenica: sol, glad, pamet? Kako smo dobili te oblike? Čime? sol + ju→ solju l + j = lj glad + ju→ glađu d + j = đ pamet + ju →pameću t +j = ć U instrumentalu množine muškog roda provodi se sibilarizacija: junacima, orasima, bubrezima...

JOTOVANJE U ovim riječima se završni suglasnik stopio sa suglasnikom J (grčko jota) u novi glas. Ova glasovna promjena se zove jotovanje ili jotacija

Instrumental je dio predikatskog skupa koji u rečenici može imati službu daljeg objekta, službu priloške odredbe za mjesto, način i vrijeme, a može izricati i neke druge okolnosti glagolske radnje.

Izbjegni pogreške Instrumental jednine imenica ženskog roda koje se završavaju na –č, -ž, -š, -s, -z, -r ima dvije vrste množine: laž + i → laži laž + ju → lažju riječ + i → riječi riječ + ju → riječju



Sinteza

Instrumental je šesti padež. Poznajemo ga po pitanjima s kim(e)? s čim(e) i kim? čim? U rečenici se može upotrebljavati bez prijedloga i sa prijedlozima (s/sa, za, pod, pred...). ►Instrumental s prijedlogom s (sa) u rečenici najčešće izriče (označava) društvo (pričati s nastavnikom). ►Instrumental bez prijedloga u rečenici najčešće izriče sredstvo (pisati olovkom...). Instrumental može iskazati i vrijeme, mjesto i način vršenja radnje (stići sa zakašnjenjem, biti pred školom, pisati s ljubavlju...) Instrumental je dio predikatskog skupa koji u rečenici može imati službu daljeg objekta, službu priloške odredbe za mjesto, način i vrijeme. U instrumentalu se provode glasovne promjene: sibilarizacija i jotovanje. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Ispišite nastavke za instrumental! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 89-90, Radni kutak broj 65 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Nastavci u muškom rodu instrumentala jednine: instrumentala množine:

Nastavci u srednjem rodu instrumentala jednine: instrumentala množine:

Nastavci u ženskom rodu instrumentala jednine: a instrumentala množine:



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Ponovimo padeže! Struktura i tip časa: ponavljanje usvojenih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: padeži, padežna pitanja, nastavci, prepoznavanje u tekstu Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Ponovimo padeže!



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 91, Radni kutak broj 66

Razgovor o sadržaju na ilustraciji. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Ponovimo padeže! Autobiografija * * *

A koliko je moj profesor imao pik baš na padeže, pokazaće i slučaj nekoga Stanoja Stambolića. Jedno popodne on diže ruku i zamoli: - Molim, gospodine, da idem u avliji! - Reci, Stamboliću, tu rečenicu pravilno, pa ću te pustiti, - odgovori profesor. Stambolić se zbuni, uzvrda se, pa očajno ponovi: - Molim, gospodine, da idem u avliji! - Reci pravilno, pa ću te pustiti.

Stambolić poče da se znoji i previja, što zbog padeža, a što zbog nevolje radi koje je molio da izađe. Šapću mu drugovi i dobacuju, a Stambolić se oznojio, pocrvenio, digao nogu jednu preko druge, pa najzad, kad doču reč koju su mu drugovi dobacivali, on dreknu:

- U avliju! - Tako, sad je pravilno, sad možeš ići! - veli profesor. - E, sad je dockan! – odgovara Stambolić, sav opušten i otromboljen.

Branislav Nušić

Grafofolija/ilustracija 1: učionica i učenici



Šta nije bilo pravilno u rečenici koju je ponavljao učenik? Odredite u kojem se padežu nalaze riječi označene u tekstu. imenica profesor

padež nominativ

Sinteza

Naš jezik ima sedam padeža. Nazivi padeža su latinski i redaju se ovako:

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Odaberite po jednu imenicu iz teksta i odredite joj sve padežne oblike. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 91, Radni kutak broj: 66 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

PADEŽI 1. NOMINATIV (Ko/Tko? Što/Šta?)

2. GENITIV (Koga? Čega?)

3. DATIV (Kome? Čemu?)

5. AKUZATIV (Koga? Što/ Šta?)

5. VOKATIV (O! Hej!)

7. INSTRUMENTAL (s/sa) Kim? Čim?

8. LOKATIV (o) Kome? (o) Čemu?



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pridjevi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pridjevi, komparacija pridjeva, deklinacija pridjeva, neodreženi i određeni vid pridjeva Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Pridjevi



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija 1: prenijeti sljedeći sadržaj na grafofoliju. Zašto je Baster Kiton, veliki komičar, imao nadimak „vitez tužnog lica“?

.NOMINATIV → (ko? šta/što?) Ovo je moje tužno

GENITIV → (koga? čega?) Na plašite se mojega tužnog .

DATIV → (kome? čemu?) Ne smijte se mojem tužnom .

AKUZATIV → (koga? šta?) Pažljivo gledajte moje tužno .

VOKATIV → (hej!) Hej, moje tužno .

INSTRUMENTAL → (s kim? čim?) Ponosim se svojim tužnim .

LOKATIV → (na kome? na čemu?) Nema suza na mom tužnom . Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pridjevi



1. Služba pridjeva u rečenici ►Pridjevi su riječi koje stoje uz imenice i označavaju kakva je, čija je i od čega je ta imenica. ►Razlikujemo tri vrste pridjeva: → opisne: crven, lijep, dobar, ljubičast, gorak, sladak... → prisvojne: školski, kućni, šumski, tatin, domovinski... → gradivne: zlatni, srebreni, drveni, zemljani, čelični, platneni... Aska i vuk

Ovca Asja je ojanjila malo nemirno janje kome je dala ime Aska. Kad je Aska narasla, zaželjela je da se upiše u baletsku školu. Ovčica je vrijedno i uporno vježbala i postizala lijep uspjeh. Jednog dana, na osamljenom mjestu u šumi, Aska je srela vuka. Da bi se spasila od njega, izvodila je baletske korake koje je naučila u školi. Vuka je Askina igra opčinila. Aska je igrala, igrala...sve dok nisu došli čobani i ubili vuka. Evo jednog odlomka iz te lijepe priče:

«...Preko zelenih čistina, preko uskih prolaza, između teških bukovih drveta, po glatkom i smeđem ćilimu od lišća koje se godinama slaže jedno na drugo, igrala je ovčica Aska, čista i tanka, ni još ovca ni više jagnje...» ► Pročitajte ovaj odlomak, ali bez pridjeva. Čemu doprinose pridjevi u tekstu? Pridjevi su nam pomogli da saznamo kako je Aska izgledala, kako je izgledalo mjesto na kojem je igrala... Koju službu u rečenici najčešće imaju pridjevi? → zelenih čistina → uskih prolaza → teških bukovih drveta 2. Neodređen i određen vid pridjeva Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 105, Radni kutak broj 78 Grafofolija/ilustracija 2: strip u dvije slike (papagaj i dječak)

Pridjevi doprinose slikovitosti i živopisnosti pjesničkog kazivanja, pa ih zovemo ukrasni pridjevi ili epiteti. Pridjevi najčešće imaju službu atributa ili dijela imenskog predikata. Pridjev se u rodu, broju i padežu slaže sa imenicom uz koju stoji. Ovo slaganje zove se kongruencija (plava knjiga, plavi šešir, plavo more).



3. Deklinacija pridjeva Pronađimo nastavke u svim padežima u muškom, ženskom i srednjem rodu jednine i množine!

JEDNINA

Muški rod N tužni vitez G tužnog/a viteza D tužnom/e vitezu A tužnog/a viteza V tužni viteže I (s) tužnim vitezom L (o) tužnom/e vitezu

Ženski rod N tužna princeza G tužne princeze D tužnoj princezi A tužnu princezu V tužna princezo I (s) tužnom princezom L (o) tužnoj princezi

Srednji rod

N tužno srce G tužnog/a srca D.tužnom/e srcu A tužno srce V tužno srce I (s) tužnim srcem L (o) tužnom/e srcu

Pridjevi, pored svog osnovnog značenja, mogu označavati i neodređenost (nepoznatost) ili određenost (poznatost) imeničkog pojma. Ta odlika pridjeva zove se pridjevski vid.

KAKAV? Koja je razlika između pridjeva šaren i šareni? U prvoj rečenici doznajemo kakav je papagaj, saznajemo jednu osobinu svih papagaja. On je šaren. Ima šareno perje. Ta je osobina papagaja dječaku bila nepoznata. Pridjevi koji iskazuju opće, neodređeno, nepoznato svojstvo imeničkog pojma imaju neodređen vid.

KOJI? U drugoj rečenici dječak pušta na slobodu tačno određenog šarenog papagaja. Nastavkom – i na kraju pridjeva (šaren-i) iznosi se osobina određenog papagaja. Ta osobina nam je poznata, određena. To sad nije bilo koji papagaj, već tačno određen, onaj iz kaveza. Pridjevi koji iskazuju već poznate, određene osobine imeničkog pojma imaju određen vid.



Izbjegni pogreške Razlikuj pridjeve i priloge! ► Emina je dobro dijete. (pridjev) ► Emina dobro uči. (prilog) ► Kakvo dijete? → dobro Kako uči? → dobro Pridjev «dobro» stoji uz imenicu. Prilog «dobro» stoji uz glagol. Lijepo ptiče lijepo pjeva. Malo pseto malo jede.

4. Slaganje gramatičkog značenje roda, broja i padeža Grafofolija/ilustracija 3: Radna sveska 6, strana broj 79, Radni kutak broj 58 Gdje je pogriješio dječak kada je rekao „Žuta papagaj“? Padežni nastavci su GRAMATIČKI NASTAVCI. U jeziku imamo pravilo jedinstva (slaganja) gramatičkog značenja roda, broja i padeža. To znači da pridjev ispred imenice ima isti padež, rod i broj kao i imenica uz koju stoji: žut papagaj, žutog papagaja...

MNOŽINA

Muški rod N tužni vitezovi G tužnih vitezova D tužnim/a vitezovima A tužne vitezove V tužni vitezovi I (s) tužnim/a vitezovima L (o) tužnim/a vitezovima

Ženski rod N tužne princeze G tužnih princeza D tužnim/a princezama A tužne princeze V tužne princeze I (s) tužnim/a princezama L (o) tužnim/a princezama

Srednji rod

N tužna srca G tužnih srca D.tužnim/a srcima A tužna srca V tužna srca I (s) tužnim/a srcima L (o) tužnim/a srcima

Pridjevi označavaju osobinu imenice. Prilozi označavaju način na koji se vrši radnja.

Grafofolija/ilustracija 3: majka sa dječakom u kolicima u prodavnici kućnihljubimaca



Sinteza

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 103-106, Radni kutak broj: 77, 78, 79 (diferencirani radni zadaci) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

«Vitez tužnog lica» je imao puno različitih tužnih lica. Napišite ove rečenice u množini! Na primjer: Ovo su moja tužna lica. Ne plašite se mojih tužnih lica.

Pridjevi se mijenjaju po padežima - dekliniraju se. Pridjev je uvijek u padežu u kojem je i imenica na koju se odnosi. Ako je u rečenici pridjev upotrijebljen bez imenice, određujemo mu padež istim padežnim pitanjima kao i imenici. Primijetili ste da neki padeži imaju dvostruke oblike. Hoćete li u govoru ili pisanju upotrijebiti dulji ili kraći oblik, odlučite sami. Ponovimo! Pridjevi se mogu i komparirati / stepenovati. Šta je komparacija pridjeva? Kompariraj pridjeve: lijep, sladak, velik, dobar...



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Zamjenice/Upućenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: zamjenice, lične/osobne zamjenice, lica, govornik, sagovornik, negovornik Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Zamjenice/Upućenice



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 93, Radni kutak broj 68 Bajka o žapcu "Poljubi me", reče Žabac lijepoj djevojci, "ja sam začarani princ". Ona ga poljubi, i ne dogodi se ništa. "A sada, poljubi ti mene", reče djevojka Žapcu. Žabac je poljubi i djevojka se pretvori u žabu. Zagrljeni otkreketaše u najbližu baru.

Luko Paljetak

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Zamjenice/Upućenice 1. Lične/osobne zamjenice Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 94, Radni kutak broj 69 → Kome djevojka kaže TI ? ►Onome s kim razgovara. Dakle, Žapcu. Riječju TI obraćamo se onome s kim razgovaramo. TI upućuje na našeg sagovornika. → Pisac za djevojku kaže ONA. („Ona ga poljubi, i ne dogodi se ništa.“) Riječju ona upućujemo na onoga o kome se govori. ► Koja još lica imamo u ličnim zamjenicama?

Grafofolija/ilustracija 1: Žabac i djevojka - Bajka o žapcu

Riječi kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upućujemo na njih, zovemo zamjenicama ili upućenicama.

Zamjenice kojima upućujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo njihova imena, zovemo ličnim zamjenicama.

Grafofolija/ilustracija 2: Žabac i djevojka - (ne)govornik, sagovornik



Sinteza

Riječi kojima zamjenjujemo imenice ili njihove osobine, odnosno upućujemo na njih, zovemo zamjenicama ili upućenicama. Zamjenice kojima upućujemo na lica, odnosno, kojima zamjenjujemo njihova imena, zovemo ličnim zamjenicama. U trećem licu i jednine i množine, imamo oblike ličnih zamjenica za sva tri roda: muški, ženski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u množini. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Odredite kojem licu pripadaju zamjenice u “Bajci o žapcu”. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 93, Radni kutak broj: 68 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Jednina 1. lice - ja 2. lice - ti 3. lice - on, ona, ono

Množina 1. lice - mi 2. lice - vi 3. lice - oni, one, ona

U trećem licu i jednine i množine, imamo oblike ličnih zamjenica za sva tri roda: muški, ženski i srednji rod / ON, ONA, ONO u jednini, i ONI, ONE, ONA u množini.



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Deklinacija ličnih/osobnih zamjenica Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: deklinacija ličnih/osobnih zamjenica Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Deklinacija ličnih/osobnih zamjenica



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 94, Radni kutak broj 69 Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Deklinacija ličnih/osobnih zamjenica ►Koliko različitih oblika ličnih zamjenica prepoznajete u ovom tekstu? ►Primjećujete li različite oblike jedne iste zamjenice (ja, mene, meni, me, mnom)? ► Zamjenice su promjenljive riječi. Mijenjaju se/dekliniraju po padežima.

Promjena ličnih zamjenica prvog i drugog lica jednine i množine

JEDNINA zamjenica zamjenica 1. lica 2. lica N ja ti G mene/me tebe/te D meni/mi tebi/ti A mene/me tebe/te V - ti I mnom/mnome tobom L (o) meni tebi

MNOŽINA zamjenica zamjenica 1. lica 2. lica N mi vi G nas vas D nama/nam vama/vam A nas vas V - vi I nama vama L (o) nama vama

Grafofolija/ilustracija 1: KNJIGE I BRIGE!



Promjena ličnih zamjenica trećeg lica jednine i množine

MNOŽINA

Muški rod N oni G njih/ih D njima/im A njih/ih V - I (s) njima L (o) njima

Ženski rod N one G njih/ih D njima/im A njih/ih V - I (s) njima L (o) njima

Srednji rod

N ona G njih/ih D njima/im A njih/ih V - I (s) njima L (o) njima

JEDNINA

Muški rod N on G njega/ga D njemu/mu A njega/ga/nj V - I (s) njim/njime L (o) njemu/njem

Ženski rod N ona G nje/je D. njoj/joj A nju/ju/je V - I (s) njom/njome L (o) njoj

Srednji rod

N ono G njega/ga D njemu/mu A njega/ga/nj V - I (s) njim/njime L (o) njemu/njem



Sinteza

Deklinacija zamjenica je interesantna. ► Nominativ se razlikuje od ostalih padeža ne samo po nastavcima nego i po osnovi ( JA, MENE/ ME). ►Zamjenice 1., 2. i 3. lica u genitivu, dativu i akuzativu i jednine i množine imaju naglašene (duže) i nenaglašene (kraće ili enklitičke) oblike (MENE/ ME, TEBE/TE, NJEGA/GA...) Završni dio sata Istraživačke aktivnosti ►Prisjeti se: Enklitike ( naslonjenice) se nikad ne izgovaraju samostalno, nego čine izgovornu cjelinu sa prethodnom riječju na koju se naslanjaju (piše se: VOLIM TE a izgovara se: VOLIMTE) Ispišite nekoliko izgovornih cjelina u kojima će zamjenice biti enklitike! Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 94-95, Radni kutak broj: 69 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Lična/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: lična/osobna zamjenica za svako lice, deklinacija lične zamjenice SEBE/SE, prisvojne zamjenice, prisvojna zamjenica za svako lice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, nastavni listići Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija, historija

65 Uzorak obrade nastavne jedinice: Lična/osobna zamjenica za svako lice i

prisvojne zamjenice



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 96, Radni kutak broj 70 Razgovor o sadržaju stripa. Ko sebe gleda u ogledalu? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Lična/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice

1. Lična/osobna zamjenica za svako lice: povratna zamjenica SEBE/SE

SVI SEBE/SE VIDE U OGLEDALU!

JEDNINA JA SEBE/SE vidim u ogledalu. TI SEBE/SE vidiš u ogledalu. ON, ONA, ONO SEBE/SE vidi u ogledalu.

MNOŽINA MI SEBE/SE vidimo u ogledalu. VI SEBE/SE vidite u ogledalu. ONI, ONE, ONA SEBE/SE vide u ogledalu.

U našem jeziku postoji lična zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova zamjenica može zamijeniti svaku ličnu zamjenicu bez obzira na rod ili broj.

Grafofolija/ilustracija 1: strip - povratna zamjenica



2. Promjena povratne zamjenice sebe/se

3. Prisvojne zamjenice Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 98, Radni kutak broj 72

SEBE/SE

JEDNINA I MNOŽINA (muški, ženski, srednji rod) N ------- G sebe D sebi, si A sebe, se V ------- I (sa) sobom L (o, na) sebi

Riječ SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se odnosi na subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje ličnu zamjenicu JA/MENE). Ova zamjenica se zove još i povratnom zamjenicom jer radnju s neke okolnosti ili predmeta vraća na subjekat.

Izbjegni pogreške! Pravilno je: Potražit ću knjigu kod sebe! Nepravilno: Potražit ću knjigu kod mene!

Povratna zamjenica sebe/se nema nominativa ni vokativa. U dativu ima i nenaglašeni oblik si, a u akuzativu se.

Povratna zamjenica SEBE/SE deklinira se po padežima i ima istu promjenu za sva lica i oba broja.

Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE. ► Odvedi svog psa u šetnju. (umjesto ... tvog psa) Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada označava da nešto pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica. Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...)

Riječi koje označavaju kome nešto pripada ili čije je nešto nazivamo prisvojnim zamjenicama. One zamjenjuju prisvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja: ČIJI? ČIJA? ČIJE? I prisvojne zamjenice imaju sva tri roda u jednini i množini.

Grafofolija/ilustracija 2: strip “Lea”



Sinteza

U našem jeziku postoji lična zamjenica za svako lice - SEBE/SE. Ova zamjenica može zamijeniti svaku ličnu zamjenicu bez obzira na rod ili broj. Riječ SEBE/SE je dodatak glagolu i zamjenjuje onu zamjenicu koja se odnosi na subjekat: Ja volim sebe. (zamjenjuje ličnu zamjenicu JA/MENE). Ova zamjenica se zove još i povratnom zamjenicom jer radnju s neke okolnosti ili predmeta vraća na subjekat. Postoji i prisvojna zamjenica za svako lice: SVOJ, SVOJA, SVOJE. ► Odvedi svog psa u šetnju (umjesto ... tvog psa). Ova zamjenica zamjenjuje sve prisvojne zamjenice kada označava da nešto pripada subjektu. Zovemo je i povratna prisvojna zamjenica. Mijenja se isto kao prisvojne zamjenice moj ili tvoj...) Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Nastavni listić: Ispiši pravilno:

_________ _________ _________ _________ _________ _________ Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 96-98, Radni kutak broj: 70, 71, 72 (diferencirani radni zadaci) Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

JA imam TI imaš ON,ONA,ONO ima MI imamo VI imate ONI, ONE, ONA imaju

(moje) (tvoje) (njegovo, njezino,njegovo) (naše) (vaše) (njihovo)

mišljenje.



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Upitne i odnosne zamjenice/upućenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: upitne i odnosne zamjenice/upućenice Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Upitne i odnosne zamjenice/upućenice



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 99, Radni kutak broj 73 Smislite pitanja koja započinju ovim upitnim zamjenicama! Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Upitne i odnosne zamjenice/upućenice KO? Ko je napisao roman «Roman o novčiću»?

Autor ovog romana je Kemal Mahmutefendić.

ŠTA? Šta je želio Robinzon Kruso? Robinzon Kruso je želio putovati morima.

ČIJA? KAKAV? Čija je zbirka pjesama»Plavi čuperak»? «Plavi čuperak» je zbirka Miroslava Antića. Kakav čuperak je u dječakovoj glavi? U dječakovoj glavi je plavi čuperak.

KOLIKO? KOJI? Koliko dijelova ima roman «Orlovi rano lete»? Roman je sastavljen od dva dijela. Koji nadimak je imao učitelj? Učitelj je imao nadimak»Paprika»

► Uporedimo pitanja i odgovore! Šta zamjenjuju istaknute upitne riječi u pitanjima? Upitne riječi zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje očekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice.

Grafofolija/ilustracija 1: upitne zamjenice KO? ŠTA?...



Poznato je svima ČIJA je zbirka pjesama «Plavi čuperak».

Odgovorimo na pitanja na ovakav način:

Zamjenice ko, šta, čija, kakav, koliko, koji oblikom se ne razlikuju od upitnih zamjenica, ali u ovim rečenicama njima ništa ne pitamo. Zamjenice ko, šta, čija, kakav, koliko, koji povezuju jednu cijelu rečenicu s nekom riječju u drugoj rečenici.

Svi znamo → KO je napisao «Roman o novčiću» - Kemal Mahmutefendić.. Znamo i → ŠTA je najviše želio Robinzon. Putovati morima. Poznato je svima → ČIJA je zbirka pjesama «Plavi čuperak» - Miroslava Antića. Znano je svima → KAKAV je to čuperak u glavi jednog dječka, čuperak plavi. Zna se od → KOLIKO dijelova se sastoji roman «Orlovi rano lete». Učitelj Paprika je imao nadimak → KOJI pokazuje boju njegovog nosa.

► Ove zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj takva zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo ODNOSNE ZAMJENICE. ► Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim rečenicama), a odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa među dvjema rečenicama.



Sinteza Upitne riječi zamjenjuju/upućuju na riječ ili više riječi koje očekujemo u odgovoru. Zato ih i zovemo upitne zamjenice/upućenice. ► Odnosne zamjenice/upućenice pokazuju na što se odnosi sadržaj rečenice u kojoj takva zamjenica stoji na početku. Zato ih zovemo ODNOSNE ZAMJENICE. ► Upitne zamjenice se upotrebljavaju u pitanjima (upitnim rečenicama), a odnosne zamjenice se upotrebljavaju za iskazivanje odnosa među dvjema rečenicama. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Upotrijebi pravilno odnosnu zamjenicu:

1. Bosanski jezik je predmet (koji) _____________ volim. 2. On je slikar (koji) ________________ volim. 3. Ovo je knjiga (koja) _______________ nismo pročitali. 4. Prošao je automobil (koji) _______________ nema registarske tablice. 5. Tamo je pas (koji) _______________ sam dobila. 6. Tražim prsten (koji) _______________ sam izgubila.

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 99, Radni kutak broj: 73 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

► Izbjegni pogreške! Zamjenice se dekliniraju po padežima. Akuzativ jednine u muškom rodu nije isti za živo i neživo! Pravilno: Za živo biće: A=G → To je pisac kojeg volim. Želim psa kojeg sam srela. Za neživo: A=N → To je kolač koji volim. Hoću crtić koji nisam gledala. Nepravilno: To je kolač kojeg volim. Hoću crtić kojeg nisam gledala.



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Neodređene zamjenice/upućenice Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: neodređene zamjenice/upućenice, deklinacija Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

67 Uzorak obrade nastavne jedinice: Neodređene zamjenice/upućenice



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 100, Radni kutak broj 74 Glavni dio sata Najava nastavne jedinice 1. Neodređene zamjenice/upućenice

Šta zamjenjuju označene zamjenice? Da li nam je poznato biće, predmet ili pojava koju zamjenjuju (niko, svako, neko...)? NIKO → ne može se odrediti ko NEKO → nepoznata osoba KO GOD → može biti bilo ko, ali nije tačno određen niko NEKAKAV → odnosi se na nepoznato svojstvo, osobinu SVAŠTA → obuhvata sve, ali ne određuje ništa posebno SVAKO → uključuje sve osobe, ali ne određuje nikoga posebno NEŠTO → ne zna se šta NEČIJI → ne zna se čiji NIČIJI → nikome ne pripada GDJEGOD → ne zna se gdje Šta je zajedničko u značenju svih ovih zamjenica?

Te zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato ili suviše općenito. Zato ih zovemo NEODREĐENE ZAMJENICE. Neodređene zamjenice su najčešće složene od dvaju dijelova od kojih je jedan uvijek neka odnosna zamjenica: ko, što, čiji, kakav, koliki...

Grafofolija/ilustracija 1: Ko je šarao po ogradi?



2. Podjela neodređenih zamjenica Neodređene zamjenice dijelimo na: neodređene, opće i odrične.

Neodređene zamjenice

NEODREĐENE

neko, nešto,

nekakav, nečiji, gdjeko, gdješto,

gdjekakav,

OPĆE

svako, svašta,svaki, svačiji,sav, iko, išta,ikakav, ikoji,bilo ko, bilošto, bilo koji

ODRIČNE

niko, ništa, ničiji, nikakav,

nikoji

►Većina neodređenih zamjenica mijenja se kao i odnosne zamjenice, odnosno, dekliniraju se po padežima.

► Izbjegni pogreške 1. Kada se ispred neodređanih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni ( iko, niko, ništa, nikakav...) nađe prijedlog, onda se on umeće između veznika i odnosne zamjenice (na + ništa → ni na šta; na nikog → ni na kog). Pravilno je reći: Nepravilno je reći: ► Čovjek nije ni u koga sumnjao. ► Čovjek nije u nikoga sumnjao. ► Mi ne vjerujemo ni u šta. ► Mi ne vjerujemo u ništa. ► Ne znamo ni za kakvo ► Ne znamo za nikakvo crtanje po ogradi. crtanje po ogradi. 2. Razlikuj neodređene zamjenice: ►kogod → neko ► Ako se kogod ne javi, ja ću poći sam. ►ko god → bilo ko ► Ko god te pita za mene, podravi ga. ►štogod → nešto ► Ako te štogod pitaju, pravi se da ništa ne znaš. ►što god → bilo što ► Što god uradim, on pokvari.



Sinteza Neke zamjenice/upućenice zamjenjuju nešto neodređeno, nepoznato ili suviše općenito. Zovemo ih NEODREĐENE ZAMJENICE. Neodređene zamjenice su najčešće složene od dvaju dijelova od kojih je jedan uvijek neka odnosna zamjenica: ko, što, čiji, kakav, koliki... Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Nastavni listić: Ispišite rečenice pravilno! Nepravilno je reći: Pravilno je reći: ► On nije pokazao rukom na nikoga. ______________________________________ ► Ja ne vjerujem u ništa. _________________________________________ ► Nastavnik nije pitao za nikakvu zadaću. _________________________________ Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 100, Radni kutak broj: 74 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Brojevi Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: brojevi, glavni, redni i zbirni Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura


Brojevi




Tri lovca Bila tri lovca. Dvojica nisu imala oružje, a treći je bio bez puške. Pođu oni jednom u lov i rastjeraju tri zeca. Dva zeca utekoše, a trećeg nisu ulovili. Onoga što nisu ulovili uzmu i ponesu kući. Dođu pred jednu kuću koja nije imala ni temelja, ni zidova, ni krova. Pozovu domaćina koji nije bio tu i rekoše: «Daj nam kakav lonac da skuhamo zeca!» Domaćin reče: «Imam tri lonca, dva su razbijena, a treći nema dna.» «Baš dobro», rekoše lovci. Uzmu onaj lonac što nije imao dna i u njemu skuhaju zeca kojeg nisu ulovili, slatko se najedu i odu.

Šaljiva narodna priča Razgovor o tekstu!

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Brojevi

1. Čemu si se nasmijao/la u ovoj priči? Koliko je bilo lovaca? Koliko koliko su zečeva zaista ulovili? Uočimo brojeve u ovoj šaljivoj narodnoj priči. To su: tri lovca, tri zeca, dva zeca, treći zec, jedna kuća, tri lonca, dva lonca, treći.

Grafofolija/ilustracija 1: lovac



1. Glavni brojevi ►Koliko je bilo lovaca? ►Koliko su zečeva lovci rastjerali, a koliko ulovili? ►Koliko je bilo lonaca? Šta nam kazuju brojevi iz ove šaljive priče: tri, dva? Brojevi koji kazuju tačnu količinu nečega, (koliko tačno ima čega na broju), nazivaju se glavni brojevi. 2. Redni brojevi Koji lovac je bio bez puške? (treći) Kojeg zeca nisu ulovili? (trećeg) Koji lonac nije imao dna? (treći) Brojevi koji kazuju koji je po redu pojam označen riječju uz koju stoji, nazivaju se redni brojevi. 3. Zbirni brojevi Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 109, Radni kutak broj 80

Nas je ovdje dvoje, Pa još djece troje. Mislim da bi pretjer'o Da uloviš petero. Osim glavnih imamo i zbirne brojeve. Zbirni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih kad se broje mlada bića ili bića različitog roda (dvoje djece, troje janjadi, petero piladi...).

Ponovimo: ►Brojevi su polupromjenljive riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju. ►Brojevi su nesamostalne riječi jer ne mogu stajati same u rečenici, već se odnose na neku drugu riječ, najčešće imenicu.

Grafofolija/ilustracija 2: lovac I zečevi



Sinteza

Brojevi su polupromjenljive riječi koje kazuju koliko tačno ima onoga što znači riječ uz koju stoje, ili koji je po redu pojam koji određuju. ►Brojevi su nesamostalne riječi jer ne mogu stajati same u rečenici, već se odnose na neku drugu riječ, najčešće imenicu. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Prepoznaj glavne i redne brojeve u ovoj pjesmi. Prepoznaj njihove različite oblike. (jedan, jednoga, jednu, drugi, drugu, trećega, treću...) U gradu Čiri-Biri U gradu Čiri-Biri Imao je tri sina: Imao je tri kćeri: živio je Čiri-Bu, jednoga Tandara, jednu Kiki, u zemlji Čiri-Bu. drugoga Mandara, drugu Riki, trećega Broć. treću Ki. Imao je tri sina: Imao je tri kćeri: U gradu Lili-Hip jednoga Trala, jednu Šam, živio je En-Ten-Tin, drugoga Lala, drugu Šni, u zemlji Tra-La-Lu. trećega La. treću Tu. ... Luko Paljetak Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 107-109, Radni kutak broj: 80 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

69 Uzorak obrade nastavne jedinice: Promjena/deklinacija glavnih i rednih

brojeva




En-Ten-Tin iz zemlje Tra-La-La U gradu Lili-Hip živio je En-Ten-Tin, u zemlji Tra-La-Lu. Imao je tri sina: jednoga Trala, drugoga Lala, trećega La. Imao je tri kćeri: jednu Šam, drugu Šni, treću Tu. Kojoj vrsti riječi pripadaju istaknute riječi? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva 1. Promjena/deklinacija glavnih brojeva

JEDNINA

Muški rod N jedan G jedn-og/a D jedn-om(e) A jedan/jedn-og/a V jedan I jedn-im L jedn-om(e)

Ženski rod N jedn-a G jedn-e D jedn-oj . A jedn-u V jedn-a I jedn-om L jedn-oj

Srednji rod

N jedn-o G jedn-og/a D jedn-om(e) A jedn-o V jedn-o I jedn-im L jedn-om(e)

Grafofolija/ilustracija 1: En-Ten-Tin iz zemlje Tra-La-La



Promjena/deklinacija broja dva

Muški i srednji rod N dv-a G dv-aju D dv-ama A dv-a V dv-a I dv-ama L dv-ama

Ženski rod N dv-ije G dv-iju D dv-jema A dv-ije V dv-ije I dv-jema L dv-jema

MNOŽINA

Muški rod N jedn-i G jedn-ih D jedn-im/a A jedn-e V jedn-i I jedn-im/a L jedn-im/a

Ženski rod N jedn-e G jedn-ih D jedn-im/a A jedn-e V jedn-e I jedn-im/a L jednim/a

Srednji rod

N jedn-a G jedn-ih D jedn-im/a A jedn-a V jedn-a I jedn-im/a L jedn-im/a

Kao broj jedan mijenjaju se svi složeni brojevi koji se završavaju s jedan: dvadeset i jednim, trideset i jedne...

Broj dva ima iste oblike i za muški i za srednji rod.

Brojevi dva, tri i četiri imaju posebnu promjenu.



Promjena/deklinacija brojeva tri i četiri

Muški, ženski i srednji rod N tr-i ● četir-i G tr-iju ● četir-iju D tr-ima ● četir-ima A tr-i ● četir-i V tr-i ● četir-i I tr-ima ● četir-ima L tr-ima ● četir-ima

Promjenljivost brojeva: ►Glavni brojevi jedan, dva, tri, četiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi brojevi posljednji član ( trideset i dva, četrdeset jedan...) su promjenljivi. ►Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisuća, milion, milijarda, bilion. Ovo su brojevi samo po značenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju. ►Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi. ►Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i množini (jedan, jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna). ►Glavni broj dva ima iste oblike za muški i srednji rod, a različite za ženski rod. ►Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.

Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda.

S obzirom na to da neki brojevi razlikuju rod, broj i padež a neki ne, brojeve zovemo polupromjenljivim riječima.



2. Promjena/deklinacija rednih brojeva

Promjena/deklinacija rednog broja drugi

JEDNINA - Muški rod N drug-i G drug-og/a D drug-om/e A drug-og/a,drug-i V drug-i I drug-im L drug-om/e

U bilježnicu uradi promjenu ženskog i srednjeg roda ►drug-a (škola); ► drug-o dijete. ►Prisjeti se, redni brojevi se mijenjaju kao pridjevi određenog vida.

►Muški rod: Drugoga carevog sina su zvali Lala, a trećega - La. ►Ženski rod: Druga careva kćerka se zvala Šni, a treća Tu. ► Srednji rod: Koje je dijete uvijek najstarije, prvo, drugo ili treće?

►Redni brojevi imaju oblike za sva tri roda i oba broja (i jedninu i množinu). ►Redni brojeve se mijenjaju/dekliniraju kao pridjevi određenog vida. U kojem će rodu, broju i padežu biti redni broj, zavisi od imenice uz koju stoji.

Izbjegni pogrešku Kad redne brojeve pišemo brojevima, iza njih uvijek stavljamo tačku: Enes je rođen 23. 4. 1995. godine.



Sinteza ►Glavni brojevi jedan, dva, tri, četiri i svi oni glavni brojevi kojima su ovi brojevi posljednji član ( trideset i dva, četrdeset jedan...) su promjenljivi. ►Promjenljivi su i brojevi: stotina, hiljada/tisuća, milion, milijarda, bilion. Ovo su brojevi samo po značenju, a po obliku su imenice i tako se i mijenjaju. ►Ostali glavni brojevi su nepromjenljivi. ►Broj jedan se mijenja kao pridjev i ima sva tri roda u jednini i množini (jedan, jednoga... jedna, jedne... jedno, jednoga... jedni, jedne, jedna). ►Glavni broj dva ima iste oblike za muški i srednji rod, a različite za ženski rod. ►Brojevi tri i četiri imaju iste oblike za sva tri roda. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Pronađi glavne i redne brojeve! Jeste li znali ► da je prosječan ljudski vijek u kamenom dobu trajao od petnaest do sedamnaest godina; ►da je potrebno da svaka žena rađa najmanje po dva djeteta da bi se stanovništvo na Zemlji obnavljalo; ► da bi u slučaju da presuši Svjetski okean, ostalo toliko soli da se napravi četrnaest kontinenata velikih kao Evropa; ► da se danas u Evropi govori oko 2700 jezika; ► da su prve lego kockice proizvedene u Danskoj. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 110-112, Radni kutak broj: 81, 82 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija, biologija

70 Uzorak obrade nastavne jedinice: Prosta rečenica (prosta neproširena i

prosta proširena)



U procesu komuniciranja rečenice upotrebljavamo s različitim ciljem.

Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Čitanka 6, strana broj 54

Ovo su odlomci iz dirljive priče „Pjesma“ Ivice Vanje Rorića. Pogledajmo šta je ovom pričom književnik iskazao! Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kućicu pokrivenu šašom i čamac. Lovili su ribu i tako se prehranjivali Jednog jutra, kad je otac otplovio, počeli su se gomilati crni oblaci. Dunuo je jak vjetar, krošnje drveća su se povile, i počela je da pljušti hladna kiša. "Oče moj, ti si sada daleko na jezeru, a ja te čekam na obali i plačem. Oče moj, tebe će talasi rastrgati, jezero će te progutati, voda će potopiti tvoj čamac. Molim vam se, duboke vode jezerske, ne učinite nikakvo zlo mom tati". Razgovor o tekstu. Može se povesti razgovor o jezeru kao geografskom pojmu i o jezerskoj flori i fauni. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena) Ponovimo: ►Sva zapažanja, misli, osjećanja možemo iskazati rečenicama. ► Rečenica je skup riječi, ili samo jedna riječ, kojom se izriče potpuna obavijest.

Grafofolija/ilustracija 1: “Pjesma”



1. Pripovjedač nas upoznaje s početkom priče:

2. Dječak u priči postavlja isto pitanje dva puta. Zašto? 3. Koja osjećanja su iskazana u ovim rečenicama koje opisuju susret dječaka s ocem? Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena) Ponovimo! ► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim neproširenim rečenicama. (Otac ribari.) Pomozi sada riječima da pronađu svoje mjesto u rečenici!

●

Rečenice upotrijebljene sa ciljem prenošenja neke obavijesti, nazivaju se obavještajne/izjavne rečenice. Iza ovih rečenica stavljamo tačku.

Cilj ovih rečenica je da zatraže neku obavijest, da pitaju, pa se zovu upitne rečenice. Iza njih stavljamo upitnik.

Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera.

Šta li je s ocem? Šta li je s ocem?

On je! - Sine moj! - Tata!

Rečenice u kojima je govornik iskazao svoja osjećanja (radost, tugu, bol, uzbuđenost...), nazivamo uzvičnim/uskličnim rečenicama. Iza njih pišemo uzvičnik/uskličnik.

DJEČAKOV

JEZERU

NA

OTAC

RIBARI



Prosta proširena rečenica

Dječakov otac

ribari na jezeru.

subjekatski skup riječi

predikatski skup riječi

Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prostim proširenim rečenicama. (Dječakov otac ribari na jezeru.) Pokušajmo analizirati ovu rečenicu. Ko ribari na jezeru? → otac (subjekat) Šta otac radi na jezeru? → ribari (predikat) Čiji je to otac? → dječakov (imenički dodatak - atribut) Gdje otac ribari? → na jezeru (glagolski dodatak - POM)

Dodaci koji nešto više govore o predikatu (gdje, kada, kako...se vrši radnja) skupa sa predikatom čine predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe. Riječi koje dopunjavaju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija.

Primjećujemo da se neke riječi priklanjaju predikatu, a neke subjektu.



Sinteza

► Rečenice koje se sastoje samo od subjekta i predikata zovemo prostim neproširenim rečenicama. Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju i dodatke, riječi koje ih dopunjuju, zovemo prostim proširenim rečenicama. Dodaci koji nešto više govore o predikatu skupa sa predikatom čine predikatski skup riječi. Glagolski dodaci su: objekat i priloške odredbe. Riječi koje dopunjavaju subjekat (kazuju nešto više o njemu) zajedno s njim čine subjekatski skup riječi. To su imenički dodaci: atribut i apozicija. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Ispišite jednu prostu proširenu rečenicu i odredite predikatski i subjekatski skup riječi. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 119, Radni kutak broj: 88 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Glagolski i imenski predikat Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: glagolski i imenski predikat Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

71 Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski i imenski predikat



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Koji su glavni rečenični članovi? Prepoznajte ih u ovim rečenicama: ● Dječak je potrčao na jezero. ● Dunuo je jak vjetar. ● Bili su bezgranično sretni. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Glagolski i imenski predikat 1. Glagolski predikat 2. Imenski predikat

Predikat koji je iskazan samo glagolom zove se glagolski predikat.

Kojim vrstama riječi su iskazani predikati u ovim rečenicama? ►Lovili su ribu i tako se prehranjivali. ►Čamac je pristao i otac je iskočio na obalu. ► lovili su, prehranjivali se, je pristao, iskočio...

Pronađite predikat u ovim rečenicama: ►Naša će kućica ostati pusta. ►Bili su bezgranično sretni. ►Dječakov otac je bio ribar. U ovim rečenicama su predikati: će ostati pusta, bili su sretni, je bio ribar. Od koliko riječi je sastavljen svaki predikat? Koje su to vrste riječi? Zapazio/la si da su ovi predikati sastavljeni od glagola (ostati), pomoćnih glagola (će, su, je), pridjeva (pusta, sretni) te imenice (ribar).

Najvažniji rečenični član je predikat. On nam govori šta radi subjekat, u kakvom se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju riječ. U ulozi predikata je najčešće glagol, mada tu funkciju može imati i neka druga riječ (imenica, pridjev). Rečenica ne može biti bez predikata.



Sinteza

Najvažniji rečenični član je predikat. On nam govori šta radi subjekat, u kakvom se stanju nalazi ili o kakvom je zbivanju riječ. Rečenica ne može biti bez predikata. Predikat koji je iskazan samo glagolom zove se glagolski predikat. Predikat se može sastojati i od pomoćnog glagola (jesam/sam/ nisam, jesi/si/nisi…) i od još neke riječi, obično imenice, pridjeva ili zamjenice. Takav predikat se zove imenski predikat. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Ispišite po jednu rečenicu s glagolskim i imenskim predikatom. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 120, Radni kutak broj: 89 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Ponovimo! ● Počela je da pljušti hladna kiša. ● Dječak je potrčao na jezero. Pred nama su dvije rečenice iz priče «Pjesma» Ivice Vanje Rorića. Pronađimo u njima predikate, a zatim i subjekte.

- ŠTA? → počela je da pljušti - KO? → kiša - ŠTA? → je potrčao - KO? → dječak

►Naučili smo da je subjekat riječ o kojoj se u rečenici govori. Subjekat je riječ u nominativu i odgovara na pitanja: ko? šta? ►U ulozi subjekta najčešće ćemo sresti imenice, ali i druge vrste riječi mogu obavljati tu službu.



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Subjekat Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: subjekat, rečenica sa više subjekata, neizrečeni subjekat (skriveni i izostavljeni subjekat) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, rad u parovima Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura


Subjekat



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Odredimo predikat a zatim i subjekat u narednim rečenicama! ● Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. ● Oče moj, protiv tebe su se okrenuli i voda, i grom i vjetar. ● Bili su bezgranično sretni: i otac, umoran od borbe s talasima, i dječak, koji je svojom pjesmom spasio oca. Ko je živio na obali Velikog Plavog Jezera? → → dječak i njegov otac Šta se okrenulo protiv oca? → → i voda, i grom i vjetar Ko je bio bezgranično sretan? → → i otac i dječak Po koliko se subjekata veže uz pojedine predikate u ovim rečenicama? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Subjekat 1. Rečenica sa više subjekata 2. Neizrečeni subjekat: skriveni i izostavljeni subjekat Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 122, Radni kutak broj 90

Često se u rečenici uz jedan predikat veže više subjekata. Dakle, rečenica može imati više subjekata.

Grafofolija/ilustracija 1: “skriveni subjekat”



Rečenicu možemo izreći i samo predikatom! Pročitajte ove rečenice! «Molim vam se, duboke vode jezerske, ne učinite nikakvo zlo mom tati". «Molim vam se, kišo i vjetre, molim vam se, plave vode jezerske, ne učinite nikakvo zlo mom tati". «Oče moj, ne daj se vodi i vjetru. Pročitajte sada ove rečenice! ►Dječak i njegov otac su živjeli na obali Velikog Plavog Jezera. Imali su kućicu pokrivenu šašom i čamac. ►Lovili su ribu i tako se prehranjivali. ►A onda je prestao da plače i počeo je da pjeva. Primijetili ste da u ovim rečenicama subjekti nisu izrečeni, ali ipak jasno znamo, na osnovu sadržaja prethodne rečenice, o kome ili o čemu se radi. U ovim

Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan, pa se zbog toga može i ispustiti. U rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove SKRIVENI SUBJEKAT.

→ KO? → JA VAM SE MOLIM ...

→ KO? → JA VAM SE MOLIM...→ KO? → JA VAM SE MOLIM... → KO? → TI SE NE DAJ VODI I VJETRU.

►U ovim rečenicama su izostavljene lične zamjenice 1. i 2. lica jednine. ►U govoru i pisanju često izostavljamo lične zamjenice jer nije posebno važno naglasiti osobu. Tada rečenicu možemo izreći samo predikatom.

→ Ko je imao kućicu i čamac? → otac i dječak → oni

→ Ko je lovio ribu ? → otac i dječak → oni

→ Ko je prestao da plače i počeo da pjeva? → dječak → on



rečenicama subjekat se izostavlja da se ne bi ponavljale ili nagomilavale iste riječi. ► Kakav, dakle, može biti neizrečeni subjekat?

3. Rečenice bez subjekta A šta su rečenice bez subjekta? Grmjelo je. → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA Sijevalo je. → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA Razvedrilo se. → KO? ŠTA? → BEZ SUBJEKTA ►U svim rečenicama ovdje imamo samo predikate, ali su rečenice potpuno jasne. Dakle, rečenica može biti iskazana i samo predikatom. ►Ovim rečenicama se obavještava o zbivanjima koje prouzrokuju prirodne pojave. Nas zanima samo zbivanje, a ne i njegov vršitelj. Za takvu obavijest dovoljan je i sam predikat. Ovakva rečenica se zove besubjektna rečenica.

Sinteza

Često se u rečenici uz jedan predikat veže više subjekata. Dakle, rečenica može imati više subjekata. Subjekat u 1. i 2. licu je najčešće suvišan. U rečenici ga možemo odrediti na osnovu predikata. Ovakav neizrečeni subjekat se zove SKRIVENI SUBJEKAT. Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat se zove IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. U rečenicama kojima se obavještava o zbivanjima u prirodi dovoljan je i sam predikat. Ovakva rečenica se zove besubjektna rečenica.

neizrečeni subjekat

skriveni subjekat izostavljeni subjekat

Ako u rečenici nije izrečen subjekat, a može se odrediti na osnovu prethodne rečenice, takav subjekat se zove IZOSTAVLJENI SUBJEKAT. Ovaj subjekat je uvijek u 3. licu jednine ili množine.



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u parovima Opišite ukratko neko nevrijeme. U vašem opisu upotrijebite rečenice: s više subjekata i s neizrečenim subjektom (skrivenim i izostavljenim). Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 121-122, Radni kutak broj: 90 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

73 Uzorak obrade nastavne jedinice: Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 123, Radni kutak broj 91 Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici: za mjesto, vrijeme, način ► Škola i djeca su izgovorili mnoštvo riječi. Prepoznajte u rečenicama glagole. ►Prepoznajte u rečenicama riječi koji određuju neke okolnosti pod kojima se vrši radnja tog predikata ili traje stanje ili zbivanje obilježeno predikatom (kao naprimjer mjesto, vrijeme, način).

GLAGOL PITANJE OKOLNOSTI ODREDBA

gledam kako? rado način radi se gdje? ovdje mjesto skakati kako? spretno način živim kada? sada vrijeme živim kako? u nadi način neću kada? kasnije vrijeme ponoviti gdje? u kadi mjesto budi kada? sada vrijeme baci gdje? dolje mjesto ne gledajte gdje? uvis mjesto popnite se gdje? gore mjesto

● Radnja predikata (ili trajanje stanja ili zbivanja) se može vršiti pod različitim okolnostima. ● Zbog toga i postoje različite priloške odredbe. Najčešće priloške odredbe su odredbe mjesta (gdje, kuda, kamo, dokle, odakle?) vremena (kada, otkada, dokada?) i načina (kako, na koji način?).

Grafofolija/ilustracija 1: školsko dvorište



Sinteza

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Prepoznajte i u svoju bilježnicu razvrstajte priloške odredbe (POM, PON, POV) u ovom odlomku iz romana „Bijeli očnjak“(Džek London). Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 124, Radni kutak broj 91 Bijeli Očnjak (odlomak) Život se ponovo kretao. U zraku se osjećalo proljeće. Zabrinuto je posmatrao svoju družicu. Pred nosom mu je zujao komarac. On ode u zaleđeno riječno korito. Išao je osam sati. Vratio se po mraku. Na ulazu u špilju zastade. Iznenada ga obuze sumnja. Oprezno se uvuče potrbuške. Ženka ga je zabrinuto posmatrala. Uzvodno od jazbine rijeka se račvala pod pravim uglom. Njene pritoke su dolazile iz planina. On se pažljivo okrenu. Pođe desnom pritokom. Jednooki se privuče oprezno plijenu. Čekao je tako potpuno miran.

Džek London Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 123-124, Radni kutak broj: 91 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

REČENICA PRILOŠKA ODREDBA Mi se sad/a valjamo u travi... vrijeme vršenja radnje – priloška

odredba vremena (POV)

Mi ovdje igramo mali nogomet. mjesto vršenja radnje – priloška odredba mjesta (POM)

A mi spretno preskačemo konop.

način na koji se vrši radnja - priloška odredba načina (PON)

Riječi ili grupe riječi koje označavaju neku okolnost pod kojom se vrši radnja predikata ili traje stanje ili zbivanje obilježeno predikatom nazivaju se PRILOŠKE ODREDBE/ OZNAKE. Priloške odredbe nisu obavezni rečenički članovi. Mjesto u rečenici im otvara predikat.

Grafofolija/ilustracija 2: Bijeli očnjak



PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana… Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija


Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana…



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Pokušaj odgovoriti na ova pitanja. Ako u nešto nisi siguran, potraži pomoć u posljednjoj koloni!

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana….. 1. Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela ●Da li ste znali da nazivi nekih kontineneta, država, gradova imaju zanimljiva značenja: → Naziv Australija znači južna zemlja. → Zemlja srebra je Argentina, a glavni grad Argentine, Buenos Aires, znači - dobar vazduh. → Rio de Žaneiro u prijevodu znači - januarska rijeka. → Na arapskom jeziku Sudan znači zemlja crnih, a Kartum, glavni grad Sudana, znači - hobotnica (morska životinja). → Korijen riječi Bosna izvodi se od riječi bassinus što znači tekuća voda - tekućica. Naziv Hercegovina je nastao od titule Stjepana Vukčića Kosače - herceg (hercog). → Tuzla se nekada zvala Jala (jalus- so/l), rimski naziv je bio Sali (salines), a današnji je dobila ime po turskoj riječi tuz-so/l, tuzluk- slanik. → Grad Sarajevo je dobilo ime od dvije riječi: saraj – dvor namjesnika i riječi ovasi - polje oko dvora. → Grad Mostar je dobio ime po Starom mostu. Nakon ovih zanimljivosti, pogledajte kakvim početnim slovom su napisana imena kontinenata, država, gradova, sela...

POMOĆNI OPIS KONTINENT najveći kontinent Azija

naš kontinent Evropa «crni kontinent» Afrika treći po površini kontinent Sjeverna Amerika «zeleni kontinent» Južna Amerika južni kontinent Australija ledeni kontinent Antarktik

Koji kontinent je...



2. Pisanje imena okeana, mora, jezera Da li ste znali da je: ► Najveći okean Tihi okean. Zove se još i Veliki okean. ►Dva puta manji od Tihog okeana je Atlanski okean. ►Najveće slano jezero na svijetu Kaspijsko jezero. ►Najveće slatkovodno jezero Gornje jezero. ►Najdublje jezero je Bajkalsko jezero u Aziji. ►Nekada je oko rijeke Save bilo Panonsko more. ►Panonsko more i Jadransko more su postojali istovremeno. Kakvim početnim slovom pišemo imena/nazive okeana, mora, jezera? Sinteza ► Velikim početnim slovom pišu se jednočlana i višečlana imena kontinenata, država, gradova, sela, zaselaka. Ako je naziv sastavljen od više riječi, tada se sve riječi (osim prijedloga i veznika) pišu velikim slovom. Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena okeana, mora, jezera. Ostali članovi imena se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice.

► Velikim početnim slovom pišu se jednočlana i višečlana imena kontinenata, država, gradova, sela, zaselaka. ► Ako je naziv sastavljen od više riječi, tada se sve riječi (osim prijedloga i veznika) pišu velikim slovom: Gornje Hrasno, Donji Rainci, Gornja Tuzla, Kotor- Varoš, Bosanski Petrovac, Banja Luka, Afrika, Sjedinjene Američke Države...

Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena okeana, mora, jezera. Ostali članovi imena se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice: (Indijski okean, Crno more, Panonsko jezero...)



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti ► Prepišite u svoju bilježnicu riječi iz teksta koje su trebale biti ispisane velikim početnim slovom. Da li ste znali...? Čokoladu sa razlogom zovu «hranom bogova» jer je jedan od omiljenih slatkiša na planeti zemlji. Pored toga što je slasna, ona je i ljekovita. Povoljno utiče na raspoloženje, zdrava je za srce i krvne sudove. Glavni sastojci čokolade su kakao i puter - masnoća koja se dobija iz mahune kakaoa. Mahune kakaoa rastu na drvetu koje dostiže visinu od nekoliko metara, a potiče iz centralne i južne amerike. U nekim dijelovima amerike sjeme kakaoa se koristilo kao novac u 16. vijeku. Jedan car (montzuma) je dnevno pio po pedeset zlatnih pehara tople čokolade začinjene ljutom papričicom. Sjeme kakaoa je u evropu je donio kristofor kolumbo, 1502. godine. Pouzdano se ne zna kada je čokolada stigla u bosnu i hercegovinu. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 125-126, Radni kutak broj: 92 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija

75 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje imena naroda i stanovnika

nebeskih tijela




Šta vas je nasmijalo u ovom stripu? Kako se pišu nazivi stanovnika izvedeni od imena gradova? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela 1. Pisanje imena naroda i stanovnika Da li znate da u Bosni i Hercegovini ima 17 nacionalnih manjina? Svi oni imaju svoj jezik, običaje, tradiciju. I svi nas sad pozdravljaju sa „DOBAR DAN“:

Kako se pišu nazivi stanovnika izvedeni od imena kontinenata, država, gradova, sela, mahala?

Albanci → Mir dita Česi → Dobri den Italijani → Buon đorno Jevreji → Buenas dias Mađari → Jo napot Makedonci → Dobre den Nijemci → Guten Tag Poljaci → Đen dobri Romi → Lačo đive Rumuni → Bune zira Rusi → Dobrij djenj Rusini → Dobri dzenj Slovaci → Dobri djenj Slovenci → Dober dan Turci → Merhaba Ukrajinci → Dobrij denj Crnogorci → Dobar dan

Velikim početnim slovom pišu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi članovi): Bosanci, Hercegovci, Bošnjak, Hrvatica, Lužički Srbi, Indijka...).

Grafofolija/ilustracija 1: strip “Ja sam Tuzlak”



2. Pisanje imena nebeskih tijela Plavičasti svod koji nas natkriva zovemo nebo ili nebeski svod. Noću nebo potamni i ospe se mnogobrojnim zvijezdama. Zvijezde i Mjesec koje vidimo noću, a Sunce danju, zovemo nebeskim tijelima. Postoji još mnogo nebeskih tijela. Neka od njih ponekad vidimo, a neka se mogu vidjeti samo pomoću teleskopa. Golim okom možemo vidjeti oko 6000 zvijezda. I naše Sunce je zvijezda. Ako posmatramo zvijezde noću, primijetićemo da su grupisane tako da podsjećaju na neke životinje, predmete. Tako na nebu možemo vidjeti Velikog medvjeda ili Velika kola, Malog medvjeda ili Mala kola, Lava, Ribu... Najsjajnija zvijezda u sazviježđu Malog medvjeda je Sjevernjača. Oko Sunca kruži devet planeta. To su: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun i Pluton. Sunce je stalni izvor toplote i svjetlosti pa s pravom kažemo da je Sunce izvor života. Oko planeta kruže/ prate ih, manja nebeska tijela koja koja nazivamo satelitima. Zemljin satelit je Mjesec. Kakvim početnim slovom se pišu imena nebeskih tijela (sazviježđa, planeta)? Sinteza Velikim početnim slovom pišu se imena naroda i njihovih pripadnika (svi članovi). Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena, a ostali se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Igrajte se i učite! Budite Sunce, Zemlja i Mjesec! Jedan učenik je Sunce, stoji u sredini i okreće se sam oko sebe. Drugi učenik je Zemlja i on ima zadatak da se okreće oko sebe kao i Sunce, ali istovremeno i oko Sunca. Treći učenik je Zemljin pratilac/satelit Mjesec i on ima najteži zadatak.Okreće oko sebe kao i Sunce i Zemlja, istovremeno se okreće i oko Zemlje jer je njen pratilac, a skupa sa Zemljom se okreću oko Sunca. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 127-128, Radni kutak broj: 93, 94 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Velikim početnim slovom piše se samo prvi član višečlanog imena, a ostali se pišu malim slovom ako nisu sami po sebi vlastite imenice: Sunce, Jupiter, Zemlja, Mjesec, Mala kola...



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica

76

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena



Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, geografija Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Ponovimo: Promjenu pridjeva koja nastaje upoređivanjem dvaju, triju ili više predmeta po nekoj zajedničkoj osobini zovemo poređenje pridjeva ili komparacija. Pridjevi mogu imati tri stepena:

1. POZITIV (žedan, veseo, dug...) 2. KOMPARATIV ( žedniji, veseliji, duži...) 3. SUPERLATIV (najžedniji, najveseliji, najduži...

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena 1. Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Riječca NAJ u superlativu pridjeva uvijek se piše zajedno sa pridjevom. Kada pridjev počinje suglasnikom J, u superlativu se pojavljuju dva J (jj): najjednostavniji, najjeftiniji, najjasniji, najjužniji, najjadniji... U superlativu oba ova glasa j - izgovaramo i pišemo.

Izbjegni pogreške! Razlikuj pridjeve i priloge! ►Nastavnik: Ovo je najjednostavnija lekcija! ►Učenik: Jeste, ako nam je najjednostavnije kažete! ► Pridjev (stoji uz imenicu kao atribut): najjednostavnija lekcija; ► Prilog (stoji uz glagol kao priloška odredba za način): najjednostavnije kažete. ► Zajedničko opisnim pridjevima i prilozima koji su nastali od opisnih pridjeva je to što i jedni i drugi imaju komparaciju. Zato se prilozi i zovu polupromjenljive riječi. Pozitiv: Pjevam lijepo. Komparativ: Pjevam ljepše. Superlativ: Pjevam najljepše.



2. Veliko i malo slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 129, Radni kutak broj 95

Kako je Lela u balon od žvake dospjela?

Lela je jednog toplog predvečerja šetala tuzlanskim Panonskim jezerom. Divila se vodopadima, putovala na krilima mašte. Lagano je puhala balone od svoje svoje omiljene žvake od kisele jabuke. I gle! Lelin balon od žvake se počeo odjednom povećavati, povećavati i ona se počela dizati skupa s njim u visine. Plovila je, plovila, gledala bosanske planine i rijeke, zavidovićke šume, staru sarajevsku Baščaršiju, mostarski Stari most, hercegovačke maslinike, neumske obale. Lelin balon se naglo počeo dizati ka zvijezdama. Više nije vidjela ni more, ni planine. Oko nje je bio mrak. Uplašila se. «Kuda me vodi? Ne želim gledati Sunčev sistem ni njegove planete. Hoću kući!» U strahu i uzbuđenju je mahala rukama silno želeći da balon pukne. U jednom trenutku se naglo trgla, skočila i... shvatila da se nalazi u bratovoj postelji i da je sve to bio samo san. «Neću više nikad spavati u Benjaminovoj postelji», odahnula je. «Sigurno je za to kriv Benjaminov krevet. Ili, možda, kisela žvaka!?“ ►Jeste li imali nekad slične snove? ►Kako ste se osjećali kad ste shvatili da je sve to bio samo san? ► U ovom tekstu istaknuti su prisvojni pridjevi s kojima ste se već upoznali. Podsjetimo se, pridjevi mostarski, Lelin... označavaju pripadanje/posesivnost (čiji/čija). ►Od koje vrste imenica su nastali ovi prisvojni pridjevi: tuzlansko, bosanske, sarajevska, mostarska, hercegovački, neumski, Lelin, Sunčev, Benjaminov? Kakvim početnim slovom su ti pridjevi napisani? Primijetili ste da su neki prisvojni pridjevi napisani malim, a neki velikim slovom.

Grafofolija/ilustracija 1: Kako je Lela u balon od žvake dospjela?



Utvrdimo pravila: 1. tuzlan – sko, -ski bosan – ske, -ski zavidovi- ćke,-ćki sarajev – ska,-ski mostar – ska, -ski hercegova – čki neum – ski 2. Lejl - in Sunč – ev Benjamin - ov 3. Ovo je Leina šapa. 4. Tuzlakovo srce je veliko.

Sinteza

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -čki, -ćki, -ski, -ški, uvijek se pišu malim početnim slovom.

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom

Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena životinja. Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -ov, -ev, -in koji su izvedeni od imena pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena.

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena na -čki, -ćki, -ski, -ški, uvijek se pišu malim početnim slovom (banjalučki, slovenski, posavski, šantićevski, hromadžićevski...).

Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena životinja (Lein, Papijev, Šarkov...)

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica na -ov, -ev, -in pišu se velikim početnim slovom (Jusufov, Mirkov, Jasnin, Goranov...)

Velikim početnim slovom pišu se i prisvojni pridjevi na -ov, -ev, -in koji su izvedeni od imena pripadnika naroda i stanovnika zemljopisnih imena (Bosančev, Hercegovkin, Sarajlijin, Tuzlakov, Mostarkin, Amerikančev...)



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Ispišite u tabelu imenice od kojih su nastali ovi prisvojni pridjevi: Prisvojni pridjev imenica Prisvojni pridjev imenica sarajevske ulice neumske plaže mostarsko sunce lukavački bazeni bihaćki stećci visočke piramide travnički sir Marsova putanja

Zemljin satelit kalesijski folklor

Goranov kačket Sidranove pjesme Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 129-130, Radni kutak broj: 95 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura, biologija

77 Uzorak obrade nastavne jedinice: Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene

glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Da li ste znali? ►Hrčku nije potrebna voda. ►Prosječan komarac ima 47 zuba. ►Istraživanja su pokazala da komarce privlače ljudi koji su nedavno jeli banane. ►Džinovski afrički cvrčak voli da jede ljudsku kosu. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i palatalizacije 1. ►Nepostojano A Da li ste znali: Nepostojano A se javlja u: ►Hrčku nije potrebna voda. ►Prosječan komarac ima 47 zuba. ►Istraživanja su pokazala da komarce privlače ljudi koji su nedavno jeli banane. ►Džinovski afrički cvrčak voli da jede ljudsku kosu. ►Jedna vrsta antilope (Sintatunga) može da spava pod vodom. ►Patka ima tri očna kapka. ►Magarci nisu samo dobri, nego i pametni kopitari. Oni dlakama na bradi, probaju da li je kroz žičanu ogradu puštena struja, i na takvo mjesto idu samo kad gospodar pređe preko njega.

imenicama koje se završavaju na –ac i –ak u nominativu jednine i genitivu množine: hrčak – (hrčka) hrčaka komarac- (komarca) komaraca cvrčak – (cvrčka) cvrčaka kapak-(kapka) kapaka

u genitivu množine imenica ženskog roda: patka- pataka

u nominativu muškog roda broja jedan: jedna- jedan

kod pridjeva u muškom rodu dobar-dobra kod pokaznih zamjenica u muškom rodu takav-takva



2. ►I palatalizacija i sibilarizacija / II palatalizacija ► S I palatalizacijom i sibilarizacijom smo se upoznali dok smo se upoznavali sa padežima. Ponovimo: Kutak za knjigoljupce Dragi učeniče, Ti sigurno znaš šta je to dnevnik. Možda i sam/a vodiš dnevnik o svojim doživljajima i osjećanjima, a zatim ga skrivaš na tajno mjesto. Ako želiš da pročitaš dnevnik jedne djevojčice tvojih godina, potraži u biblioteci knjigu «Dnevnik Ane Frank.» To je potresna priča jevrejske djevojčice koja je u doba II svjetskog rata živjela u Njemačkoj. Ana, njena porodica, rođaci i prijatelji živjeli su u Tajnom skrovištu čitavih 26 mjeseci, krijući se od očiju i ušiju Nijemaca. Živjeli su kao zatvorene ptičice. Poslije toga su odvedeni u koncentracione logore. Jedini preživjeli bio je njen otac. Drhtavom ručicom je Ana bilježila preživljavanja, strahove i sitne radosti u Tajnom skrovištu. O užasu kroz koji je prošla Ana ali i o njenoj snazi, pročitat ćeš više u knjizi «Dnevnik Ane Frank». Potraži je!

I palatalizacija je glasovna promjena u kojoj se suglasnici k,g,h, a ponekad i ci z, kad se nađu ispred samoglasnika e i i, mijenjaju u suglasnike č, ž i š.

Suglasnici K, G, H ispred samoglasnika i prelaze u glasove C, Z, S. Ova glasovna promjena se zove SIBILARIZACIJA ili druga palatalizacija.

► Pogledajmo istaknute riječi u ovoj preporuci za knjigoljupce. Prepoznajmo glasovne promjene koje su izvršene u riječima. Riječ je o I palatalizaciji i sibilarizaciji (II palatalizaciji).

Nepostojano A je takvo A koje se u nekim oblicima riječi javlja, a u nekim ne javlja. U našem književnom jeziku ovo A se javlja u nekim oblicima mnogih imenica, pridjeva, zamjenica, a u broju jedan - između dva posljednja suglasnika.



I palatalizacija: sibilarizacija/ II palatalizacija: - učeniče - biblioteci - očiju - rođaci - ušiju - knjizi - ručicom - snazi ►vokativu jednine imenica ► nominativu množine imenica muškog roda sa osnovom na K, G, H. muškog roda sa osnovom na K, G, H. učenik – učeniče rođak - rođaci vrag – vraže vrag - vrazi duh – duše duh - dusi ►oblicima množine imenica ►dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda biblioteka - biblioteci oko – oči knjiga - knjizi uho – uši snaha - snasi ►nekim glagolskim oblicima peći –peče reći –reče

Sinteza

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Navedi oblike sljedećih riječi u kojima se javlja nepostojano A: olovka, mačka, tačka, ovca, bukva, rebro, koplje, guska, modra, vedra, vrijedna. Kako glasi dativ jednine imenica: Milka seka voćka Olga dika mazga Meliha mačka noga baka tačka Miljacka Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 131-133, Radni kutak broj: 96 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij…

I palatalizacija se javlja u: sibilarizacija/II palatalizacija se javlja u:



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

78 Uzorak obrade nastavne jedinice: Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija




PONOVIMO! Na području Bosne i Hercegovine u upotrebi je jedno narječje - štokavsko. Već smo naučili da štokavski dijalekt razlikuje tri govorna tipa na osnovu zamjene starog glasa jat. Glas jat je naslijeđen iz praslavenskog jezika, u staroslavenskom jeziku se obilježavao ovako:Ћ, a u latinici ovako: ě. Bile su tri različite zamjene ovog glasa: ekavska (Ћ→e), ikavska (Ћ→i) i ijekavska (Ћ→je/ije). U savremenom standardnom jeziku u Bosni i Hercegovini je u upotrebi je/ijekavski izgovor. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija

1. Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je ► U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě). Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora: 1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor (Slovenija, Srbija, Makedonija - cvet, mleko, vetar) 2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (dijelovi BiH i Hrvatske - cvit, mliko, vitar) Ikavski govor nije književni. 3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski izgovor (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora – cvijet, mlijeko, vjetar)

Uspavanka za jednu djevojčicu

Grafofolija/ilustracija 1: poklanjam ti cvijet



Spavaj, spavaj, djevojčice, Spavaju i drvoredi, spavaju i lastavice, dremucka i mjesec blijedi, neboderi i ulice, autobus na trgu spava šumskog cvijeća sve krunice, i kraj rijeke snena trava. i u parku klackalice, Samo se rijeka čuje, i u džepu maramice. tebe tiho uspavljuje. Ismet Bekrić Riječi sa ije: Riječi sa je: Cvijet mjesto dijete pobjeda vrijeme rječnik mlijeko cvjetovi odijelo svjetlost snijeg čovjek ►Kraćenje dugoga sloga Kod nekih promjenljivih riječi dolazi do kraćenja dugog sloga, pa umjesto ije imamo je (ili e).

Izbjegni pogreške! Mali savjet: U govoru i pisanju česte su pogreške kada je u pitanju zamjena glasa jat. Ako ponekad niste baš sigurni kako neku riječ izgovoriti ili napisati, izgovorite je na ekavskom. Ako je e na ekavskom dugo (mleeko), tada u ijekavskom upotrijebite ije, a ako je e na ekavskom kratko (mesto), tada upotrijebite je.

U ijekavskim govorima jat ima refleks –ije/ je ( snijeg - snjegovi, dijete- djeteta, cvijet- cvjećara). Zamjena glasa jat zavisila je od dužine sloga, pa se u dužim slogovima koji su se izgovarali otegnuto nalazi –ije (slijep, mlijeko), a u kratkim slogovima –je (hljeb, mjesto).



Izbjegni pogreške! pravilno je: nepravilno je: blijesak bljesak lijepak ljepak naslijeđe nasljeđe redoslijed redosljed cvijetnjak cvjetnjak sazviježđe sazvježđe

►Duljenje kratkog sloga Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima riječima umjesto je javlja ije. Ta promjena se često vrši u glagolima: razumjeti - razumijevati zagorjeti- zagorijevati uspjeti – uspijevati sjeći - siječem bregovi i brjegovi slijedeći i sljedeći strelica i strjelica svijetleći i svjetleći vredniji i vrjedniji usljed i uslijed grehota i grjehota prijevod i prevod prečnik i prječnik prijestup i prestup pregled i prijegled prijevoz i prevoz Ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice (deminutive) pomoću nastavaka –ić, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka –ina, -čina, -etina, -esina.

► ije se skraćuje u je ako imenice produžimo tvoreći od njih umanjenice (deminutive) pomoću nastavaka -ć, -čić, -čica, -ešce, -ence, -ašce ili uvećanice (augmentative) pomoću nastavaka -ina, -čina, -etina, -esina. Deminutivi: Augmentativi: Cvijet →cvjetić korijen→korjenčina snijeg→snježić mijeh→mješina dijete→djetence tijelo→tjelesina rijeka→rječica snijeg→snježina ►ije se skraćuje u je u množini nekih imenica: cvijet-cvjetovi, svijet- svjetovi; ►ije se skraćuje u je u komparativu i superlativu pridjeva: blijed-bljeđi-najbljeđi, lijen-ljenji/iji-najljenji/iji, svijetao-svjetliji-najsvjetliji, bijel-bjelji-najbjelji,bijedan-bjedniji- najbjedniji.

U našem jeziku pravilno/standardno je: Naporedno su dozvoljeni i oblici:



sol + ju→ solju l + j = lj glad + ju→ glađu d + j = đ pamet + ju →pameću t +j = ć

2. Jotovanje/jotacija ►zbirnim imenicama na - e ► u instrumentalu imenica ženskog roda na suglasnik kesten + je→kestenje glad + ju→glađu cvijet + je→ cvijeće mast + ju→mašću kamen + je→kamenje radost + ju→radošću list + je→ lišće sol + ju→solju ►komparativu pridjeva ► nekim glagolskim oblicima blag + ji→ blaži pis + jem→pišem tih + ji→ tiši kaz + jem→kažem jak + ji→ jači mel + jem→meljem 4. Sinteza

► U jeziku naših predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat (ě). Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri različite zamjene tog glasa i tri različita izgovora: 1.Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor; 2.Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor Ikavski govor nije književni. 3.Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo ijekavski izgovor.

Glasovna promjena u kojoj se završni suglasnik riječi stapa sa suglasnikom J (grčko jota) u novi glas zove jotovanje ili jotacija

JOTOVANJE Glasovna promjena u kojoj se završni suglasnik riječi stapa sa suglasnikom J (grčko jota) u novi glas zove jotovanje ili jotacija

Jotovanje/jotacija se vrši u:



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti ► U kojoj riječi je izvršeno jotovanje i kako je došlo do njega? „Zakleli su se čašću da će braniti domovinu.“ ►Pokaži jotovanje u ovim riječima: slavlje, drvlje. Razvrstaj deminutive i augmentative: Cvijet →cvjetić cijev→cjevčica mijeh→mješina rijeka→rječica dijete→djetence korijen→korjenčina snijeg→snježić tijelo→tjelešce Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 134-135, Radni kutak broj: 97 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti ortoepije i ortografije, vježbanje pravopisnih pravila: izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, biologija

79 Uzorak obrade nastavne jedinice: Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata

Patlidžan Najveću su muku mučili učitelji s našim ć. U nas je bila i ćaša i ćaća, i ćovjek i ćilim, i kuća i ćast. Sve se jednako izgovaralo. A kad smo morali naučiti da ima i č, koje nismo nikako razlikovali u govoru, onda su istom nastale muke u govoru, a pogotovo u pisanju. Onda je obično bilo u govoru i u pisanju: ćetiri ćavke ćuće na kuči. Badava su nam učitelji kazivali da je ć mehko, a č tvrdo, mi im nismo vjerovali, jer je bilo sila tvrdih stvari u kojima je ć «mehko», a u mehkim stvarima č «tvrdo». Nekako nam je išlo u glavu da je u ćilima ć, jer je mekan, a u čekića č jer je tvrd, ali otkud u pčele č, kad je mekana kao vosak, i u ćoše ć, kad čovjek može o nj razbiti glavu kao tikvu.

Alija Nametak Razgovor o sadržaju tekstu. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice

Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva ►Kako se izgovaraju glasovi č i ć u tvom kraju? Postoji li među tim glasovima razlika ili se isto izgovaraju? ►Pojava nerazlikovanja glasova č i ć je česta u bosanskim narodnim govorima. Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 136, Radni kutak broj 98

► Č u deklinaciji imenica Glas Č se javlja u: ♠ nastavcima imenica na: -ač: vozač, berač, otirač, pjevač; -ača: udavača, savijača, cvjetača; -njača: sjevernjača, kornjača, tako da se javlja u svim padežima takvih imenica i jednine i množine .

Grafofolija/ilustracija: strip - razgovor Č i Ć



♠ vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na: -k i -c: junak – junače, nastavnik – nastavniče, vojnik – vojniče. mjesec – mjeseče, otac- oče... (Prisjetite se, ova promjena se zove I PALATALIZACIJA) ♠ nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškog roda kojima se osnova završava na: -c : stric – stričevi – stričeve – stričevi; zec –zečevi –zečeve- zečevi ► Glasovi Č i Ć u stepenovanju pridjeva Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 137, Radni kutak broj 98

Razgovor: Provjerite da li upravo ovako izgovarate komparativ pridjeva velik i jak? Prvi dječak u našem stripu tvrdi da je “veči”. U našem jeziku postoje pridjevi koji imaju nepravilnu komparaciju, među kojima su i pridjevi: velik - veći - najveći, dobar - bolji - najbolji, zao - gori - najgori … Dakle, prvi dječak iz našeg stripa nije najbolje naučio komparaciju pridjeva. Ispravite tu grešku u stripu crvenom bojom. ► Glasovi Č i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva: jak – jači – najjači (k + j→č) gorak – gorči – najgorči (k + j→č) - glas A ispada ljut – ljući – najljući (t + j→ć) žut – žući – najžući (t + j→ć) krut – krući – najkrući (t + j→ć) Sinteza Glas Č se javlja u: ♠ nastavcima imenica na: -ač: vozač, berač, otirač, pjevač; -ača: udavača, savijača, cvjetača; -njača: sjevernjača, kornjača. ♠ vokativu jednine imenica muškog roda koja se završava na: -k i -c: junak – junače, nastavnik – nastavniče. ♠ nominativu, akuzativu i vokativu množine imenica muškog roda kojima se osnova završava na: -c : stric – stričevi – stričeve – stričevi. ► Glasovi Č i Ć se javljaju i u komparativu i superlativu pridjeva: jak – jači – najjači (k + j→č) ljut – ljući – najljući (t + j→ć)

Grafofolija/ilustracija 2: dva dječaka i djevojčica razgovaraju



Istraživačke aktivnosti Ispiši pravilno glasove Č I Ć:

“Nekako nam je išlo u glavu da je u cilima c, jer je mekan, a u cekica c jer je tvrd, ali otkud u pcele c, kad je mekana kao vosak, i u caše c, kad covjek može o nj razbiti glavu kao tikvu.”

Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 137, Radni kutak broj 98 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: jezik Nastavna jedinica: Rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotačka, crtica, zagrada Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi (trotačka, crtica, zagrada) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja Međupredmetna: likovna kultura

80 Uzorak obrade nastavne jedinice: Rečenični i pravopisni/interpunkcijski

znakovi: trotačka, crtica, zagrada




“Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario ga kamenom... jadnika... Sad ne može dalje... Sigurno je gladan... Kako samo žmirka očima... kako se kreće... možda će i lipsati do sutra... Jadnik..." Sa kojim pravopisnim znacima smo se do sada upoznali? A u ovom odlomku? Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotačka, crtica, zagrada ► Sa neki pravopisnim znakovima ste se upoznali u prethodnim razredima (tačka, uzvičnik, upitnik, zarez, dvotačka) i naučili ste da nam pravopisni znaci pomažu u tome da naša pisana poruka bude jasna i u skladu s pravopisom. ► Upoznajmo još neke pravopisne/ interpunkcijske znakove. 1. Trotačka/tri tačke (. . .) Naučimo ponešto o tri tačke na tekstu „Dječak Aron“ Isaka Samokovlije! Dječak Aron (. . .) “Aron je gledao. Prva mu je misao bila: "Neko ga je sigurno premlatio... udario ga kamenom... jadnika... Sad ne može dalje... Sigurno je gladan... Kako samo žmirka očima... kako se kreće... možda će i lipsati do sutra... Jadnik..."

- Jadnik, kao da hoće nešto da kaže... da ispriča kako su ga gonili... udarali.

Trotačka se piše na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut.

Trotačka može poslužiti književniku za obilježavanje naglašenije pauze između dijelova rečenice.

Grafofolija/ilustracija 1: Dječak Aron



On uđe u malu avliju, ali se brzo, ne znajući šta da uradi s Buckom, zaustavi, nasred nje. Majka prođe kraj njega i dobaci:

-Šta si stao, hajde, ulazi u kuću. - Donio sam pašče - Aron pokaza glavom na zamotuljak. - Donio? Šta si donio? - Pašče... - ponovi Aron. - Kakvo pašče, teško meni! - snebivala se Buena. -Našao sam ga gdje cvili...

2. ►Crtica (-) Grafofolija/ilustracija 2: Čitanka 6, strana broj 59

Crtica se piše: ♠ pri rastavljanju riječi na kraju retka: ♠ između sastavnih dijelova polusloženica:

►Crtica kao pravopisni znak se stavlja između sastavnih dijelova riječi: kad-tad ►Ako se u novi red prenosi dio riječi koji se rastavlja crticom, i ispred njega se piše crtica, dakle novi red počinje crticom: kad- -tad

Jablan stoji pono- sito na mejdanu.

gol-razlika sahat-kula klima-uređaj rang-lista Kurban-bajram

Trotačka se piše na mjestu prekinutog dijela rečenice. Obično se izostavlja dio teksta koji čitalac može naslutiti.

Grafofolija/ilustracija 2: Jablan



♠ između sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem riječi bliskog ili suprotnog značenja: ♠ između dijelova onomatopejskih riječi: ♠ između dvostrukih prezimena ženskih osoba: ♠ crtica se piše i pri rastavljanju riječi na slogove: 3. ►Zagrade: oble ( ), uglaste[ ], kose// i vitičaste{}

tika- taka bum- tras pljus-pljas tu-tu

Čitam Šumu Striborovu Ivane Brlić-Mažuranić. Nasiha Kapidžić-Hadžić je poznata dječija pjesnikinja. (Ako se ova crtica nađe na kraju reda, onda se ona prenosi na početak novog reda.)

žu-ta, pti-ca...

„- 'Oće, Jabo nadbosti -neće! 'Oće - neće; 'oće - neće; 'oće! - neće; 'oće! - viknu Lujo, a oči mu zasvijetliše od prevelike radosti.“ (Petar Kočić: «Jablan») ( gore- dolje, rekla- kazala, hoće- neće,tamo- ovamo, crno- bijelo) „-Treći reče da je najbolja ljudska osobina težnja za ljepotom, da je ljepota nešto ama-ha, i da će svi ljudi, kad-tad, pred ljepotom, što od svoje volje, što onako - nikom poniknuti.“ ( kad-tad, ama-ha) (Nedžad Ibrišimović: «Sijelo mudraca» )

Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se označava naknadno umetnuto kao i sporedno objašnjenje koje se odnosi na dio rečenice, rečenicu ili više njih. Najčešće su oble zagrade.



♠ Obla zagrada se upotrebljava i kod obilježavanja umetnutog, sporednog objašnjenja:

Sinteza

Trotačka se piše na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut, obilježava naglašenije pauze između dijelova rečenice, piše se na mjestu prekinutog dijela rečenice. Crtica se piše: pri rastavljanju riječi na kraju retka, između sastavnih dijelova polusloženice, između sastavnih dijelova izraza nastalih vezivanjem riječi bliskog ili suprotnog značenja, između dijelova onomatopejskih riječi, između dvostrukih prezimena ženskih osoba, pri rastavljanju riječi na slogove. Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se označava naknadno umetnuto kao i sporedno objašnjenje koje se odnosi na dio rečenice, rečenicu ili više njih. Najčešće su oble zagrade. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Stavi crticu tamo gdje joj je mjesto: ►Kupio sam englesko bosanski rječnik. ►Moja sestra zimuje na Šar planini. ►Šetali smo lijevo desno. ►Iz šume je dopirao prasak du dum dum. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 138-139, Radni kutak broj: 99 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Prisjetimo se podjele glasova u našem jeziku. 1) vokali (samoglasnici): a, e, i, o, u. 2) sonanti (glasnici):j, l, lj, m, n, nj, r, v. 3) konsonanti (suglasnici): b, d, g, z, ž, dž, đ, p, t, k, s, š, č, ć, f, h, c.

♠ U oblim zagradama se nalazi naknadno objašnjenje (dati su drugačiji nazivi glasova). ♠ Iza brojeva jedan, dva i tri se nalazi samo jedan luk. Takvu zagradu zovemo jednostruka zagrada. Upotrebljava se umjesto tačke kada se izražava redoslijed u nabrajanju.

Kemal Mahmutefendić, autor pet romana za djecu, (među njima je i lektirni naslov «Roman o novčiću») rođen je u Sarajevu 1942.g.



KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA

Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Prepričavanje Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: razvijanje i podsticanje na kritičko čitanje, promišljanje i smisleno izražavanje, upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: prepričavanje kao oblik kazivanja, sažeto i stvaračko prepričavanje Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura, biologija


Prepričavanje




Čavka i tuđe perje

Kad bi suđeno orlu krstašu, ptičijem kralju, umrijeti, naimenuje

drugoga orla za starješinu umjesto sebe, a ovaj novi naredi da se sve ptice u određeni dan i na zabilježeno im mjesto okupe, pa da svaku vidi, i da se s njima upozna, a one s njim. Svaka ptica ode k svome kralju u običnim haljinama, ali se čavka htjede pokazati u najljepšim, pa zapadne u tijesni klanac i od svake ptice izvuče po jedno pero koje se njoj dopalo.

Evo ih sviju na okupu, a najposlije i čavke okićene najljepšim, ali tuđim, perjem. U nju se orao zabulji i samo nju od miline gledaše, a ona se spram njega ponašaše kao djevojka kad na vjenčanje polazi. Sve se ptice na čavku naljute, a paun najviše, i zamoliše kralja: „Aman, čestiti kralju, uhvati čavku da se s njom dovijamo jer nam je nepravdu učinila.“ Kralj je uhvati i reče: „Evo je, šta hoćete?“ - „Bogme, novi i pravedni care, da svaka od nas svoje perje uzme.“

- „Uzimajte što je čije.“ Pošto svako oduze svoje perce, ostade čavka gadna, jadna, crna i grdna, onakva kakva je. Car se začudi i reče: „Šta je ovaj svijet! Kako se i najpametniji može prevariti!“ Narodna basna Razgovor o tekstu, o stvarnom izgledu čavke i pauna. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Prepričavanje ►Prepričavanje je jedan od oblika naracije (pripovijedanja). Prepričavati se može film, pročitana priča, roman. Uspješno prepričati neko književno djelo, znači uspješno reproducirati književnikove riječi i pri tome sačuvati idejno-umjetničku sadržinu. A to nije uvijek jednostavno. Razlikujemo više vrsta prepričavanja: 1. prepričavanje sažimanjem fabule 2.stvaralačko prepričavanje 3.detaljno prepričavanje 4.prepričavanje –rezime.

Grafofolija/ilustracija 1: Čavka i tuđe perje



►Prilikom bilo koje vrste prepričavanja vodi računa o sljedećem: ►događaje prepričavaj određenim redom ►bitnim pojedinostima ustupi više mjesta ►prepričavaj svojim riječima i rečenicama ►lančano nadovezuj rečenicu na rečenicu ►rečenice bi trebalo da budu kratke i jasne ►događaji moraju biti međusobno povezani ►izbjegavaj poštapalice (ovaj...) ►slobodno iskaži svoje mišljenje, svoj stav u vezi sa tekstom 1. ► Prepričavanje sažimanjem fabule / sažeto prepričavanje ♥ Za koju prigodu se čavka odlučila „prikazati u najljepšim haljinama“? Čime je čavka očarala novog orla –starješinu? Koga je to naljutilo? Kako je završila ova posjeta caru ptica? ♠ Šta je tema ove basne? ♥Šta je pouka basne? Ovu basnu možemo podijeliti na više cjelina.

1. Ptičiji kralj pred smrt imenuje novog orla za starješinu 2. Novi starješina saziva skup da bi upoznao sve ptice 3. Čavka uzima perje drugih ptica da bi bila najljepša 4. Novi starješina ptica se zagleda u čavku 5. Ptičija ljutnja i njihova molba kralju 6. Otrivena i kažnjena prevara

Ove cjeline neka budu plan za tvoje prepričavanje. Basnu prepričaj tako što ćeš izložiti samo najbitnije događaje. Za svaki dio ovog plana smisli kratku, jasnu i jednostavnu rečenicu. Čavka i tuđe perje Ptičiji kralj je pred svoju smrt izabrao novog starješinu. Novi starješina je sazvao sve ptice da bi se s njima upoznao. Da bi bila najljepša, čavka je od ostalih ptica uzela po jedno pero. Kralj ptica se u nju zagledao i ptice su se naljutile. Tražile su od starješine da se otkrije istina. Čavku je novi kralj doveo pred ptice i one su uzele svoja pera. Čavka je ostala crna i ružna.

U sažetom prepričavanje se iznose samo najbitniji događaji. To su oni dijelovi teksta koji čine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjećanja likova.



►Stvaralačko prepričavanje narodne basne «Čavka i tuđe perje» Čavka i tuđe perje

Kralj ptica, orao krstaš, jednog se dana tako razbolio da je osjetio da se bliži dan kada će umrijeti. Znao je da njegove ptice moraju imati nekoga ko će ih zimi voditi u tople krajeve i čuvati od divljih zvijeri, pa je odlučio što prije naći novog ptičijeg zaštitnika i vođu. Razmišljao je o tome ko bi to mogao biti i dosjetio se da je za tako odgovoran zadatak najbolji mladi, pošteni i nadasve hrabri orao koji je te iste zime odbranio ptice od gladnih jastrebova i poveo ih najkraćim putem na jug. Tako je. On će biti novi kralj ptica. Sazvao je orao krstaš sutradan sve ptice i saopćio im svoju odluku. Ptice su bile ožalošćene zbog kraljeve bolesti, ali su sa odobravanjem prihvatile njegovu odluku. Novi kralj i starješina također sazva skup ptica kako bi upoznao svoj ptičiji narod. Pošto je mladi kralj bio neobično lijep, a i bogat, crna čavka, koja je bila tako crna da crnja ne može biti, odluči da se posluži lukavstvom kako bi naočitom kralju baš ona najviše omilila. Napravila je popis najljepših ptičijih pera, a zatim počela obilaziti ptice i moliti ih da za mladog kralja daruju svoje najblistavije pero. Kada je u njenom crnom gnijezdu bilo dovoljno blistavih pera da je mogla okititi cijelo čavčije jato, odlučila je ukrasiti se njime. Za krunu je odabrala najljepše od svih pera, paunovo pero koje je sijalo u hiljadu duginih boja, i uputila se na skup kao kakva kraljica. I zamislite, niko je nije mogao prepoznati. A kralj! On je bio tako opčinjen njenom ljepotom da je pomislio da je na skup došla kakva kraljica. Naravno da nijednu drugu pticu nije ni pogledao. «Zar tako da nas prevari?» pitale su se povrijeđene ptice. «Zar nismo mogle ni naslutiti šta jedna čavka namjerava?» Odlučile su zamoliti novog kralja da im dozvoli da se suoče sa tom koćopernom „kraljicom“. Kralj, kojemu su bile važne molbe njegovog ptičijeg naroda, dozvoli to, iako mu nije bilo baš jasno žbog čega su sve ptice ljute na jednu tako otmjenu damu. «Šta želite od nje?» pitao je. «Želimo samo ono što je naše!», odgovoriše ptice i počeše čupati svaka svoje pero s nakinđurene čavke. Kako je koje pero spadalo, ona je postajala sve crnja i sve ružnija, i sve jadnija. Kada je konačno pred nju stao paun, ona je sama sa glave strgla ovo posljednje pero i ljutito mu ga pružila. Bila je tako ohola da nije nije ni pomislila da se osramotila. A kralj? On je izbezumljeno gledao to čerupanje i nije mogao da povjeruje svojim očima. «Zar me je opet prevarila jedna čavka? Zar ja više ne mogu vjerovati svojim očima?», pitao se. Crnu čavku više nisu vidjeli, ali se još uvijek sve ptice iz ptičijeg kraljevstva bude noću i prebrojavaju svoja najblistavija pera.

►U čemu je razlika između narodne priče „Čavka i tuđe perje» i ovog teksta?



►Ovaj tekst je duži, obogaćen je novim sadržajnim detaljima, opisima, stavovima/mišljenjima. ►Koje su to pojedinosti koje nemamo u pravoj basni «Čavka i tuđe perje»? ►Kako se ova priča završava? Sinteza U sažetom prepričavanje se iznose samo najbitniji događaji. To su oni dijelovi teksta koji čine osnovni smisao teksta, otkrivaju misli i osjećanja likova. Stvaralačko prepričavanje obogaćuje tekst novim sadržajnim detaljima, opisima, stavovima/mišljenjima. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Sažeto prepričaj neki tekst iz Čitanke 6 koji si pročitao/la. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 146-147, Radni kutak broj: 105 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij…

►Ovakvo prepričavanje nazivamo stvaralačkim. Tekst je obogaćen novim pojedinostima vezanim za likove i okolnosti pod kojim se radnja vrši, te ličnim stavovima/mišljenjem i zaključcima. Ovakvim načinom prepričavanja razvija se maštovitost.



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Razgovor (privatni /familijarni) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: razvijanje i podsticanje na promišljanje i smisleno izražavanje, upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: razgovor (privatni /familijarni), dobar i loš govornik Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, kviz Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

82 Uzorak obrade nastavne jedinice: Razgovor (privatni /familijarni)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 148, Radni kutak 106

► Ovaj privatni razgovor može biti završen, ali i ne mora. ►Između koga se on vodi? → (između dvije prijateljice, Aide i Jasne) ►Gdje se vodi taj razgovor? → (na putu od škole do kuće) ►Da li je razgovor unaprijed pripremljen ili je spontan? → (razgovor je spontan, nepripremljen) ►O čemu prijateljice razgovaraju? → ( o privatnim stvarima, o roditeljima, o spremanju sobe...) Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Razgovor (privatni /familijarni) ►Ljudi se na različite načine sporazumijevaju (govorom, pisanim putem, neverbalnim putem), ali najčešći oblik sporazumijevanja je razgovor ili dijalog. Dijalog se odvija između dvije ili više osoba, a osnovno izražajno sredstvo mu je riječ. Pored riječi u razgovoru nam pomažu i: ►pokreti dijelova tijela ►boja, jačina i visina glasa ►akcenat riječi i rečenica ►mimika ( izraz lica) ►tempo i pauze u govoru ►Kojim ćemo se sredstvima služiti zavisi od mnogo čega, a prije svega od toga s kim razgovaramo, gdje razgovaramo i o čemu se vodi razgovor. Zavisno od navedenog razgovor može biti: ►privatni/ familijarni ►službeni/oficijelni/poslovni 1.►Privatni/familijarni razgovor ►Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjeća bliskost između onih koji učestvuju u njemu. To je razgovor prijatelja, poznanika, članova porodice. U privatnom razgovoru se šalimo, ali i povjeravamo. ►Razgovor može biti natopljen emocijama koje se mogu osjetiti u boji glasa, tempu, visini glas, pauzama... U privatnom razgovoru se ponekad čuju riječi rečenice koje nisu standardne i koje bi trebalo izbjegavati ( đe si ba? moj matori, lova...)

Grafofolija/ilustracija 1: strip “O treninzima”



I privatni i poslovni razgovori se mogu voditi i preko telefona. Danas je to česta pojava. Iz bontona: O kulturi telefoniranja! ► Kad uspostavite vezu predstavite se, pa tek onda tražite osobu s kojom želite razgovarati! ►Ne telefonirajte u nezgodno vrijeme, ni suviše rano, ni suviše kasno! ►Ne vodite duge razgovore, to je nepristojno, skupo je, a možda i zamarate osobu s kojom razgovarate. ► Ne prisluškujte tuđe razgovore!

Sinteza

Razgovor može biti: ►privatni/ familijarni ►službeni/oficijelni/poslovni ►Privatni/ familijarni razgovor je onaj u kome se osjeća bliskost između onih koji učestvuju u njemu. Ovaj razgovor može biti natopljen emocijama koje se prepoznaju u boji glasa, tempu, visini glas, pauzama... Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Tvoji prijatelji (učitelji, članovi porodice, poznanici...) različito govore. Odaberi jednog čiji ti se govor sviđa i jednog čiji ti se ne sviđa i zapiši svoja zapažanja u bilježnicu. Napiši ovako: Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 148-149, Radni kutak broj: 106 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij…

Osobine govornika Dobar govornik: Loš govornik:

A ovo su odlike dobrog razgovora: ►pažljivo slušanje i razmišljanje o onome što se priča; ►aktivnost u razgovoru, iskazivanje želje za razgovorom ►nenametljivost; ► poštovanje sagovornikove želje o dužini trajanja razgovora; ► jasnoća, iskrenost; ► ponašanje za vrijeme razgovora uz uvažavanje sagovornika: opuštenost, osmijeh, gledanje sagovornika, umjerena gestikulacija, smiren govor i objašnjavanje.



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Službeni/poslovni/oficijelni razgovor Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: razvijanje i podsticanje na kritičko promišljanje i smisleno izražavanje, upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: službeni/poslovni/oficijelni razgovor Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, rasprava Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, rad u grupama, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik, medijska kultura Međupredmetna: likovna kultura

83 Uzorak obrade nastavne jedinice: Službeni/poslovni/oficijelni razgovor



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Spriječimo nasilje u školi! „Na dnevnom redu ovog našeg sastanka imamo samo jednu tačku: Nasilje u našoj školi i prijedlozi za sprečavanje ili smanjenje nasilja. Pokušaćemo ustanoviti da li nasilje zaista postoji u našoj školi i ako postoji, kako da ga spriječimo ili smanjimo.“ Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Službeni/poslovni/oficijelni razgovor ►Sastanak odjeljenjske zajednice VI razreda na temu: Spriječimo nasilje u školi! Razgovor o nasilju u školama. ►Nasilje postoji u svakoj školi. Ne smije se dopustiti učenicima da se međusobno fizički obračunavaju. Neophodne su kazne za sudionike nasilja. I škola mora povesti više računa o nasilnicima. ►Školski pedagog bi trebalo da razgovara sa vinovnicima nasilja i njihovim roditeljima. Potrebno je roditeljima ukazati na nasilničko ponašanje njihove djece i pronaći razloge takvog ponašanja. ►Nasilnici su pojedinci koji skrivaju svoje slabosti. Zato je neophodno uključiti i psihologe i pedagoge i roditelje i nastavnike u rješenje problema nasilja. ►Svi su djelimično odgovorni za nasilje među djecom: i učenici, i roditelji, i nastavnici. ►Šta je to što mi možemo učiniti da do nasilja ne dođe? ►Prestanimo biti samo posmatrači. Prijavimo nasilnike kako bi pedagozi i roditelji pronašli razloge takvog njihovog ponašanja i pomogli im. Družimo se više, pomozimo jedni drugima, i više uvažavajmo jedni druge. A roditelji moraju svoj život organizirati tako da s nama provode više vremena u porodičnom okruženju, da razgovaraju s nama o problemima i da nam pomažu pri rješavanju problema. Nama treba puno ljubavi i pažnje, a to nam mogu dati prije sveh drugih - naši roditelji. Podijeliti učenike u četiri grupe. Odgovorite na pitanje:

1. grupa: Koji su oblici nasilja u našoj školi? 2. grupa: Koji su razlozi nasilnog ponašanja u našoj školi? 3. grupa: Ko može pomoći u smanjenju nasilnog ponašanja? 4. grupa: Kako mogu učenici pomoći u rješavanju problema nasilnog

ponašanja?



Prezentacija grupnog rada i zaključci. ►Ko vodi sastanak odjeljenjske zajednice? ►Ko su učesnici ovog sastanka? ►O kakvoj temi se raspravlja? ►Kako učenici iznose svoje mišljenje i prijedloge? ►Ima li u njihovom izlaganju slikovitosti? ►Do kojih zaključaka su učenici došli? ►Kome će zaključci biti proslijeđeni? ►Šta se očekuje od donesenih zaključaka?

Sinteza

►Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rješenju nekog problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo službeni/poslovni razgovor. U njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka riječ, rečenica je vezana za temu i vodi ka konačnom dogovoru. Službeni razgovor vodi jedan od učesnika. Učesnici u razgovoru javljaju se za riječ i tako iznose svoje mišljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadržaj i redoslijed problema o kojima se želi razgovarati. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti ► Imate li vi neke prijedloge za smanjenje ili prevenciju nasilja? Ispišite ih I uputite školskom pedagogu. ►Pokušajte u razredu upriličite poslovni razgovor o nekoj humanitarnoj akciji, ekskurziji, uređenju školskog dvorišta... Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 150-152, Radni kutak broj: 107 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

►Razgovor koji se vodi s ciljem da se postigne dogovor o rješenju nekog problema ili dogovor o nekom poslu, nazivamo službeni/poslovni razgovor. U njemu nema slikovitosti, nema odstupanja od teme, svaka riječ, rečenica je vezana za temu i vodi ka konačnom dogovoru. Službeni razgovor vodi jedan od učesnika, najčešće najodgovornije lice (direktor, rukovodilac, nastavnik...). Učesnici u razgovoru javljaju se za riječ i tako iznose svoje mišljenje i daju prijedloge. Mjesto i vrijeme razgovora je unaprijed dogovoreno, unaprijed je dogovoren dnevni red - sadržaj i redoslijed problema o kojima se želi razgovarati.



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Pričanje (pripovijedanje/naracija) Struktura i tip časa: ponavljanje i proširivanje stečenih znanja, sistematizacija Odgojno-obrazovni ciljevi: Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture izražavanja: pričanje (pripovijedanje/naracija) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Čitanka 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija, flip čart Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura

84 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje (pripovijedanje/naracija)




Da li su na ilustraciji predstavljeni stvarni ili izmišljeni događaji? Čovjeku se u životu dešavaju važni, manje važni ili beznačajni događaji ili doživljaji. Dok vrijeme teče, njegov život se puni njegovim, ali i tuđim, stvarnim, a ponekad i izmišljenim događajima i doživljajima. O njima čovjek priča, iskazuje svoja osjećanja, iznosi svoje stavove. Čovjekov život je priča. Književnici nam često u svojim djelima kazuju svoje i tuđe životne priče. Pričanje može biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Usmeni način je jednostavniji jer ne nudi čovjeku dovoljno vremena ni za razmišljanje, niti za izbor riječi. Čovjek u momentu govora bira riječi i oblikuje rečenice. Ljepoti njegovog pričanja doprinosi glas (boja, visina glasa, dikcija), tempo govora. Pismeno kazivanje nudi mnogo više mogućnosti. Moguće je razmisliti, odabrati prave riječi i izraze i tek tada ih staviti na papir. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pričanje (pripovijedanje/naracija) ►Pričanje može biti subjektivno i objektivno. U subjektivnom kazivanju dolaze do izražaja lične emocije, a u objektivnom pričanju stvarna, istinita zbivanja. Imamo više vrsta pripovijedanja/naracije: → pričanje na osnovu slike → sažeto prepričavanje → stvaralačko prepričavanje → pričanje po planu pričanja → pričanje na osnovu mašte... ►Pričanje događaja uvijek se odnosi na nešto što nije uobičajeno ili obično, na nešto što je po nečemu posebno interesantno, što privlači pažnju - nešto što se pamti i prepričava.

Grafofolija/ilustracija 1: Guliverova putovanja



Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni. ►Svaki događaj mora imati svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Tako i svaka priča mora imati svoj tok radnje: Flip čart: 1 2 3 4 5 Ovo je ustvari plan pričanja s kojim ste se već upoznali. Poneko pričanje ne mora imati sve ove dijelove. Pričanje može biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...). Sinteza ►Svaki događaj mora imati svoj početak, svoj tok i svoj završetak. Pričanje može biti u prvom (ja, mene...) i u trećem licu (on, ona...). Pričanje događaja ili doživljaja ima svoju sadašnjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora podudarati sa stvarnim vremenom dešavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda pričanja: hronološki i retrospektivni. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Ispričajte neki vama zanimljiv događaj sa ljetnog raspusta - hronološkim slijedom. Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

uvod

razvoj radnje zaplet

početak radnje

vrhunac radnje kulminacija

rasplet

Hronološki/vremenski redoslijed pričanja podrazumijeva izlaganje pojedinosti onim redom kojim su se u životu i dešavale. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Pričanje stvarnog događaja: hronološki i retrospektivni redoslijed događaja Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pričanje stvarnog događaja: hronološki i retrospektivni redoslijed događaja Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura

85 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje stvarnog događaja: hronološki i

retrospektivni redoslijed događaja



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 153, Radni kutak 108

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pričanje stvarnog događaja: hronološki retrospektivni redoslijed događaja 1. Pričanje stvarnog događaja: hronološki redoslijed događaja Nesreća na cesti Tod jutra se Alma uspavala. Kasno je ustala, spremila se i trčeći krenula u školu. Prvi čas je imala engleski jezik koji je jako voljela. Usput je srela i Jasmina koji je također kasnio, pa su skupa nastavili ka školi. Iznenada su primijetili da ih prate dva ogromna psa. Nisu se obazirali na njih, nisu ih se plašili jer su se često igrali sa psima u školskom dvorištu. U jednom momentu su začuli samo tup udarac, nečiji vrisak, a onda stenjanje. Okrenuli su se i zabezeknuto stali. Psi su napali djevojčicu na biciklu. Djevojčica je pala s bicikla i udarila glavom o trotoar. U blizini nije bilo nikoga drugoga sem automobila koji su samo prolazili. Prišli su djevojčici i na njenoj glavi vidjeli veliku posjekotinu. Pokušali su zaustaviti neko auto, ali nijedan se nije htio zaustaviti. Nisu se obazirali na djevojčicu koja je bespomoćno ležala na ivici trotoara. «Mobitel...!» pomislila je Alma. Brzo ga je izvadila iz džepa i pozvala hitnu službu. Pokušala je razgovarati s djevojčicom, ali je ona nije čula. Bila je u nesvijesti. Ubrzo je stigao sanitet, podigli su djevojčicu na nosila i začuo se jezivi zvuk saniteta. Alma i Jasmin su ukočeno gledali za sanitetom. Sutradan je s nastavnikom u učionicu ušla žena s osmijehom na licu. Tražila je djevojčicu i dječaka koji su pomogli njenoj kćerki. Alma i Jasmin su se pogledali i nisu se htjeli javiti. Samo su po osmijehu na majčinom licu znali da je djevojčica dobro. ►Uradimo plan priče: 1. Uvod: Alma i Jasmin žure u školu 2. Početak radnje: Iznenadni dolazak pasa 3. Zaplet: Napad pasa na djevojčicu - posjekotina na licu djevojčice - bezuspješno zaustavljanje automobila 4. Kulminacija: Telefonski poziv i uznemireno iščekivanje pomoći 5. Rasplet: Alma i Jasmin nastavljaju put ka školi

Grafofolija/ilustracija 1: Nesreća na cesti



Kojim redoslijedom su događaji ispričani u ovoj priči? 2. Pričanje stvarnog događaja: retrospektivni redoslijed događaja Nesreća na cesti Na času odjeljenjske zajednice sa našim razrednikom smo razgovarali o tome šta to znači učiniti humano djelo. Jedni su pomagali starici prijeći ulicu, drugi ponijeti teške korpe sa pijace, kupiti lijekove u apoteci... Mnogo toga smo nabrojali. A ja sam krišom gledala Almu i Jasmina. Sjećam se. Toga dana Alma nije došla na prvi čas. Ništa možda ne bi ni bilo neobično da to nije bio čas engleskog jezika. Alma taj čas nikad ne bi propustila. Engleski je bio njen najdraži predmet. Došla je tek na početku drugog časa, blijeda, činilo mi se kao da je plakala. Pitala sam je šta joj se desilo. Rekla mi je samo da je prespavala i tako zakasnila. Cijeli taj dan je gledala kroz prozor i kao da je nešto iščekivala. Često se sa Jasminom došaptavala, bila je odsutna na časovima. A to se njoj nije dešavalo. Nastava se završila, njih dvoje su otišli zajedno kući. Toga dana je mene majka sačekala pred školom, što me iznenadilo. Već od drugog razreda sama idem u školu i sama se vraćam iz škole. Šta je sad ovo? Pitala sam majku za razlog njenog dolaska, a ona mi samo reče da okolo ima pasa lutalica pa se boji da mi se što ne desi. Kad smo došle blizu naše kuće, ugledala sam majku moje drugarice Emine kako izlazi iz saniteta. Bila je uplakana. Samo je mojoj majci mahnula i rekla: «Dobro je sve prošlo, zahvaljujući nekoj djevojčici Almi i dječaku Jasminu. Da oni nisu pozvali ljekare...» Majka mi je tada ispričala sve što se dogodilo. Tada sam sve shvatila. I Almin nedolazak na engleski, i njeno bljedilo, i stojanje kraj prozora, i došaptavanje sa Jasminom. Sutradan se u našoj učionici, skupa sa nastavnikom pojavila Eminina majka. Željela je da upozna male, velike junake i da im se zahvali. S osmijehom na licu je pitala: «Ko je jučer pozvao ljekare i pomogao mojoj Emini? Željela bih da im se zahvalim. Moja Emina je dobro zahvaljujući njima.» U učionici je bio tajac. Ja sam ispod oka gledala u njih dvoje. Gledali su jedno u drugo i... nisu se htjeli javiti. I danas, kada pričamo o humanosti, njih dvoje se ne javljaju i ne pričaju o svojim velikim djelima. Vjerovatno iz skromnosti, jer pravi junaci se nikad ne hvale. ►Uradimo i u ovoj priči plan priče i pogledajmo u kojem se vremenu odvijaju pojedinosti ovog događaja.

Pojedinosti ovog događaja su ispričane onim redoslijedom kojim su se u stvarnosti i dešavali (po redu). Takav redoslijed izlaganja pojedinosti u događaju naziva se hronološki/vremenski redoslijed.



Plan priče: Vrijeme dešavanja pojedinosti Uvod: Razgovor o humanosti → sadašnjost Početak radnje: Djevojčicino sjećanje → prošlost - Almino i Jasminovo kašnjenje na čas - Almino bljedilo i uznemirenost Zaplet: Djevojčicino saznanje za nesreću → prošlost i Alminu i Jasminovu pomoć Kulminacija: Dolazak Eminine majke u učionicu → prošlost i skromnost junaka Rasplet: Pravi junaci se ne hvale → sadašnjost ►Kojim redoslijedom je ispričana ova priča? ►Pogledajte vrijeme u kojem se dešavaju pojedinosti događaja.

Sinteza

Pojedinosti događaja mogu biti ispričani onim redoslijedom kojim su se u stvarnosti i dešavali (po redu). Takav redoslijed izlaganja pojedinosti u događaju naziva se hronološki/vremenski redoslijed. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Ispričajte neki vama zanimljiv događaj sa ljetnog raspusta - retrospektivnim slijedom. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 153-155, Radni kutak broj: 108 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

►Pojedinosti ovog događaja su ispričane retrospektivnim redoslijedom. Retrospektivni redoslijed pričanja je onaj u kojem se pričajući iz sadašnjosti vraćamo u prošlost.



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Pričanje izmišljenog događaja, pričanje prema zadanoj slici, muzici Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja, pričanje prema zadanoj slici, muzici Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije/ilustracija/fotografija, tonski zapis, kasetofon Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura, muzička kultura, biologija/ekologija

86 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje izmišljenog događaja, pričanje

prema zadanoj slici, muzici



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija 1: Radna sveska 6, strana broj 156, Radni kutak 109 Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pričanje izmišljenog događaja, pričanje prema zadanoj slici, muzici

1. ► Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja Grafofolija/ilustracija 1

Moj rastanak s Ljenosti

Dan škole. Kao i svake godine proglašavaju se i nagrađuju najbolji učenici u školi. Među njima sam i ja. Sve petica do petice. Ama, nisam ja neki «štreber» kako mi učenici volimo da kažemo, ali našla sam samo dobar način da lakše učim.

Nije uvijek tako bilo. Imala sam i ja svojih loših dana kada me jednostavno knjiga nije zanimala. Škola!? Sve sam drugo voljela da radim, ali učiti mi se nije nikako dalo. Svi su mi samo govorili : »Pa dokle ćeš tako?» Govorili su, govorili, pa prestali. A tada sam odlučila da porazgovaram sa svojom najboljom drugaricom - sa Ljenosti:

«Oprosti, ali došlo je vrijeme da se oprostim od tebe. Znam da će ti biti teško kao i meni, ali svaka od nas mora da krene svojim putem. Dugo smo se družile i provodile predivne trenutke zajedno. Uvijek si bila uz mene, a i kada nisi, moje su misli uvijek bile s tobom. Mnogi su mi govorili da ti nisi najbolje društvo, ali ja ih nisam slušala. Uz tebe mi nikad nije bilo dosadno i nikad ništa nisam morala da radim. Ali, prije neki dan sam se iskrala od tebe i krišom pospremila svoju sobu, a zatim sam čitala „Sretnog Kraljevića“. U početku me grizla savjest što sam te ostavila, ali kad sam vidjela kako soba blista i kako su Sretni Kraljević i Lastan dali živote za sreću drugih, nisi mi više nedostajala. Sad ti to moram priznati. Nadam se da se nećeš previše ljutiti na mene i da ćeš naći sebi novu drugaricu ili drugara koji te sa zadovoljstvom čekaju. Ja te napuštam!»

Grafofolija/ilustracija 1: Rastanak s Ljenosti (djevojčica u fotelji)



Tek što sam uspjela izgovoriti zadnju riječ, Ljenost se ljutito brecnu na mene: «Zar da me napustiš sad kad jedino tebe imam? Ti si ta koja je stalno bila sa mnom, i danju i noću. Zaista nisi fer? Lagala si me vrlo vješto. Ja nikada nisam pomisliti da bi me ti mogla napustiti. Sad bi trebalo da živim potpuno sama? Idi, ali da znaš ti ćeš se meni opet vratiti. Samo mene više neće biti tu. Naći ću ja sebi novog prijatelja. Odlazi od mene odmah!»

Iz razmišljanja me trgao direktorov glas koji je izgovorio moje ime. Dobila sam pohvalu za moj sastav „Rastanak s Ljenosti“. ► Ova djevojčica je pokazala svoju odlučnost kroz maštu. Jednu ružnu osobinu čovjeka je doživjela i predstavila kao živo biće. Kako se naziva stilska figura kojom se oživljavaju predmeti, pojave? ► I u ovoj priči su cjeline obilježene. Daj im naslove. ►Kojim redoslijedom su ispričane pojedinosti u ovom doživljaju? 2. Pričanje prema zadanoj muzici ► Poslušajte kompoziciju «Peća i vuk» – Sergeja Prokofjeva! (Možete je pronaći na CD-u uz Muzičku kulturu za V razred osmogodišnje osnovne škole) «Peća i vuk» – Sergej Prokofjev Evo muzičke bajke napisane za vas. Izvode je: gudači, timpani, flauta, klarinet, rog, oboa, fagot. ►Glavni lik ove muzičke priče je dječak Peća, a njega predstavljaju gudači. ►Flauta je ptica kos, oboa tužni patak, klarinet mačka sa svojim somotnim glasom, fagot je brižni djed, udaraljke i bubnjevi su puščani meci lovaca. A vuka, opasnog vuka predstavljaju tri roga. To su glavni likovi u ovoj muzičkoj priči. Kako se oglašavaju, šta nam pričaju, saznaćete ako pažljivo saslušate njihove glasove. ► Poslušajte ovu kompoziciju i sastavite sami priču. Gdje je izašao Peća? Ko se oglašava u šumi? Ko je poželio da se okupa u jezeru? Koga je mačka htjela za slasni zalogaj? Za koga brine djed? Sastavite priču onako kako je vi zamišljate!



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti

3. ►Pričanje izmišljenog događaja ili doživljaja prema zadanoj slici

Grafofolija/ilustracija 2: Radna sveska 6, strana broj 156, Radni kutak 109 Eko-zeleni u akciji

► Ko su eko-zeleni? ►Za što se oni bore? ►Šta vidiš na slici? ►Kakav je okoliš? ►Šta tačno rade učenici? ►Zašto su se učenici odlučili za akciju? ►Šta misliš da li je akcija uspjela? ►Pretpostavi kako izgleda dvorište poslije uređenja? ►Na osnovu slike ispričaj priču. Daj imena likovima, kaži šta rade, kakav je okoliš bio prije i poslije njihove akcije uređenja. Kaži ko je bio najvredniji, ima li u tvojoj priči likova koji se druže s Ljenosti? Da li su eko-zeleni dobili nagradu ili pohvalu za svoj rad? Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 156-157, Radni kutak broj: 109 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

Grafofolija/ilustracija 1: Eko-zeleni



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: ► Opis osobe (portret) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: opisivanje, opis osobe (portret) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, fotografije, ilustracije, boje, flomasteri Tematska korelacija Međupodručna: književnost, medijska kultura, jezik Međupredmetna: likovna kultura


Opis osobe (portret)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolije s portretima (1): Čitanka 6, strana broj 150 (Danijel Defo), strana broj 156 (Sanja Pilić), strana broj 113 (Čarli Čaplin), 117 (Baster Kiton) Grafofolija 2 (strip): Čitanka 6, strana broj 151 (strip Robinzon Kruso)

Razgovor o općem dojmu i karakterističnim pojedinostima portreta.

Grafofolije 1: portreti

Grafofolija 2: strip



► Do doživljaja o predmetu opisivanja dolazimo putem čula (osjetila): ►čulo vida (vizuelno) ►čulo sluha (auditivno/akustičko) ►čulo mirisa (olfaktorno) ►čulo dodira (taktilno). ►čulo okusa ►Predmet opisivanja može biti: 1.čovjek 2.predmet 3.enterijer/interijer 4. eksterijer 5. pejzaž Glavni dio sata Najava nastavne jedinice ► Opisivanje Opis osobe (portret) ► Opisivanje ili deskripcija kao oblik usmenog ili pismenog izražavanja je jedan od težih oblika kulture izražavanja. To je i razumljivo s obzirom da je mnogo lakše pričati nego opisivati. ►Za uspješno opisivanje potrebno je imati osjećaje za boje, oblike, za sklad i ljepotu. Opisivanje zahtijeva posmatranje, zapažanje i slikanje/opisivanje svega što posmatramo. Slikovitost se postiže stilskim figurama: epitetima, poređenjima, personifikacijama... Čitalac mora imati jasnu sliku o onome što je predmet opisivanja. ► Opisivanje je bitno za bogaćenje rječnika. Koristimo se riječima koje već znamo, prisjećamo se i nekih zaboravljenih, ali i tražimo nove riječi i izraze da bismo vjerno prikazali ono što vidimo i doživljavamo. ► Opis osobe (portret) Moj susjed Nedaleko od moje kuće živio je pomalo neobičan čovjek. Suh, nemirna pogleda. Živio je nečujno, kao da nije ni postojao. Ni s kim se nije družio. Većinu vremena bi provodio na livadi pored svoje male krave. Nabio bi izblijedjelu kapu na glavu, obukao neki stari kaput, u kome je uvijek nosio već odavno pohabanu frulu. Svirao bi samo tužne pjesme i posmatrao kravu kako pase sočne pašnjake. Bio je tajanstven. Imao je samo jednog brata koji je bio mlađi od njega i koji se uputio u bijeli svijet. Susjed je ostao sam samcat. Sve je sam radio: prao posuđe, prao odjeću, sakupljao ljetinu. Od njega ipak nikad nismo mogli čuti jadikovanje. A i inače je malo govorio. Kao da je bio nijem. Ćutljiv kao sjenka. Dok bih gledao tog čovjeka, hvatao me strah...



Najednom smo ga počeli manje viđati vani. Rjeđe je čuvao svoju kravicu, a koraci su mu postajali teži, sporiji i kraći. A onda, jednoga dana... Nestao je tiho, kako je i živio. Mala pogrebna povorka odnijela ga je na posljednji počinak. Njegova stara kuća, pokrivena šindrom, broji svoje posljednje dane. Tajanstveno šuti kao i moj susjed. (učenički rad) Kakav je opći dojam o toj osobi? (miran, tih, usamljen...) Osjećate li sažaljenje prema njemu? Šta nije rečeno, a možemo naslutiti? Koje pojedinosti opisa su date u tekstu?

►Evo još jednog portreta! Moja nena Kad god se sjetim moje nene, obuzme me neka čudna pritajena tuga. Ista tuga koju je i ona, čini mi se, osjećala cijelog svog života. Imala je dugu sijedu kosu, spletenu u dvije guste pletenice pokrivene maramom. U njenim plavim očima dugo je već stanovala tuga. U njima nije bilo svjetlosti, ali je mene uvijek gledala milo. Lice izbrazdano borama, blijedo, kazivalo je da nije imala baš lijep život. Čini mi se da je samo za mene i mog brata imala osmijeha. Samo nas bi pomilovala po kosi i poljubila. Samo tada smo osjećali da je nekad u njoj bilo i radosti. Znali smo da ima dobro veliko srce u kome je stanovala ljubav prema nama, ali i velika bol o kojoj nikad nije željela pričati. Danas je više nema i mene pritišće neka tuga.

Portret je opisivanje čovjeka. On može biti vanjski i unutrašnji. Vanjski portret obuhvata fizički izgled a unutrašnji izgled obuhvata psihološki i etički/ moralni portret. Opisivanje portreta obično počinje općom slikom a zatim se daju pojedinosti karakteristične za tu osobu. Portret je često subjektivan.

Portret je sklop fizičkog, psihološkog i etičkog portreta. Odredimo to u našem opisu:

1. Fizički portret: suh, nemirna pogleda, izblijedjela kapa na glavi, stari kaput... 2. Psihološki portret: usamljen, tih, nečujan kao sjenka, svirao tužne pjesme na

pohabanoj fruli, vrijedan... 3. Etički/moralni portret: pošten, požrtvovan, uporan u poslovima...



(učenički rad)

Vanjski izgled Unutrašnje osobine duga sijeda kosa spletena u pletenice

tuga u očima

marama na glavi gledala nas je milo plave oči osmijeh samo za nas u očima nema svjetlosti milovala nas je po kosi lice izbrazdano borama ljubila nas je blijedo lice veliko srce ljubav i bol u srcu

Zastidio se majke (odlomak) Mati je došla vrlo rano pred školu. Na velikom trgu bilo je još sve mirno; prozori visoke kuće sijali su se, i s vremena na vrijeme čuo se glas nastavnika koji je u školi govorio oštrim i zvonkim glasom. Mati je došla izdaleka, došla je iz sela koje je bilo četiri sata udaljeno od grada. Njene čizme - muške čizme koje su joj bile do koljena – bile su blatne njena pregača – široka seljačka pregača sa zelenim ružama – bila je takođe poprskana blatom. U desnoj ruci imala je kišobran i veliki zavežljaj u kom je donijela košulje i par novih cipela Jožetu; u lijevoj ruci držala je veliku maramu, i u njoj svezanu deseticu što je donijela Jožetu. Mati je bila umorna i gladna, nije kupila jutros ni mrve hljeba, samo da desetica ostane cijela. Noge su je boljele, a i kašljala je; lice joj je bilo suho, obrazi upali. Hodala je polako po putu gore-dolje i gledala u prozore koji su se sijali kao da su pozlaćeni. Ivan Cankar

Pisci najčešće opisuju likove koji su im bliski, dragi. Takav je i ovaj opis. Uočimo pojedinosti u opisu lika!

►Sve ove osobine možemo zamisliti i pred svojim očima vidjeti djevojčicinu nenu. ►Kako znamo da je djevojčicina nena bila dobra i tužna? ►Kako se ona ponašala prema djeci?



Da bi se što slikovitije prikazao portret potrebno je organizirati leksičke vježbe. Kakvo nešto može biti? Hod: brz, siguran, tih, nervozan, dostojanstven, sitan; Glava: okrugla, duguljasta, čvornata, ponosna, uzdignuta, mudra, pametna, umorna, dopadljiva; Kosa: crna, plava, bujna, kovrdžava, razbarušena, talasasta, sijeda, kratka, rijetka, gusta, prava... Čelo: visoko, nisko, lijepo, vedro, natmureno, naborano, ispupčeno, umno; Oči: crne, plave, zelene, krupne, sanjalačke, žive, bistre, umorne, prodorne; Usta: mala, rumena, tanka, slatka, medena, velika, mesnata, široka; Ruke: jake, snažne, zdepaste, mršave, žuljevite, mišićave, čvrste, umorne...

Sinteza

Portret je opisivanje čovjeka. On može biti vanjski i unutrašnji. Vanjski portret obuhvata fizički izgled a unutrašnji izgled obuhvata psihološki i etički/ moralni portret. Opisivanje portreta obično počinje općom slikom a zatim se daju pojedinosti karakteristične za tu osobu. Portret je često subjektivan. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti

Izaberite zadatak: 1. Leksička vježba Napišite kakvi mogu biti? Noge: ________________________________________________________ Pogled: _______________________________________________________ Glas: _________________________________________________________ Zubi: _________________________________________________________ Brada: ________________________________________________________ 2. Pronađite pojedinosti unutrašnjeg i vanjskog portreta u odlomku iz priče „Zastidio se majke“ Ivana Cankara!

3. Na času likovne kulture ilustrirajte neki od ponuđenih portreta. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 158-159, Radni kutak broj: 110 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij…

Teme za vježbu: Osmijeh na licu moje majke; Najdraži lik iz književnog djela; Siromah iz moje ulice...



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Opis kraja (pejzaž) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: opis kraja (pejzaž) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, insert tehnika Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracije, lišće Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura, biologija


Opis kraja (pejzaž)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija ili listovi drveća (1)

Ole i Trufa (odlomak)

Šuma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drveća. Bio je mjesec studeni. Obično je u to vrijeme godine hladno i dogodi se da čak ponekad i sniježi, ali ovaj studeni bio je relativno topao. Noći su bile hladne i vjetrovite, ali čim bi sunce jutrom izašlo, postajalo bi toplije. Moglo bi se pomisliti da je ljeto kad ne bi čitava šuma bila posuta otpalim lišćem - žutim kao šafran, crvenim poput vina, a bilo ga je i zlaćanog, kao i satkanog od različitih boja. Kidala ga je kiša, vjetar, padalo bi danju, padalo bi noću - oblikujući debeli sag na šumskome podu. Iako su mu se sokovi isušili, lišće je još uvijek ispuštalo ugodan miris. Sunce ga je obasjavalo kroz napušteno, ali živo granje, a crvi i muhe, koje su nekako preživjele jesenske oluje, plazile su po njemu.

Razgovor o opisu šume, jesenskom pejzažu. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Opis kraja (pejzaž), opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer) Opis kraja (pejzaž) Ole i Trufa (odlomak) Prostor ispod lišća pružao je tajna skrovišta zrikavcima, poljskim miševima i drugim bićima koja su tražila utočište u zemlji. Ptice - koje ne sele zimi u toplije



kraje nego ostaju kod kuće - poredale su se po golim udovima drveća. Među njima bili su vrapci - sićušne ptice, ali obdarene s mnogo hrabrosti i iskustva sakupljenog tisućama generacija. Skakutali su i živkali tražeći hranu što je šuma u to doba godine pruža. Mnogo, mnogo kukaca i crva poginulo je prošlih tjedana, ali nitko nije oplakivao njihovu sudbinu. Božija stvorenja znaju da je smrt samo oblik života dolaskom proljeća šuma će se ponovno ispuniti travkama, zelenim lišćem, procvalim granama i cvijećem. Ptice selice vratit će se iz dalekih zemalja i ponovno se nastaniti u svojim napuštenim gnijezdima. Pa ako je vjetar ili kiša oštetila gnijezdo, lako će ga popraviti.

Isaac Bashevis Singer ►Pisac je dao opći izgled šume u jesen i mnogo pojedinosti u njoj. Izdvojimo opći izgled šume: -Šuma je bila velika, gusta, puna svih vrsta listopadnog drveća. -mjesec studeni -dani topliji, noći hladnije Pojedinosti u opisu:

- čitava šuma bila posuta otpalim žutim, crvenim i zlaćanim lišćem - lišće je oblikovalo debeli sag na šumskome podu - lišće je još uvijek ispuštalo ugodan miris - crvi i muhe su plazile po lišću - ptice su se poredale su se po golim udovima drveća - vrapci su skakutali i živkali tražeći hranu - mnogo je kukaca i crva poginulo

Završni dio opisa: - dolaskom proljeća šuma će se ponovno ispuniti travkama, zelenim lišćem, procvalim granama i cvijećem - ptice selice vratit će se iz dalekih zemalja i ponovno se nastaniti u svojim

napuštenim gnijezdima ►Koja je vrsta riječi najviše zastupljena u ovom opisu? ►Koje stilske figure su doprinijele slikovitosti ovog pejzaža? Opis pojedinosti doprinosi slikovitijem i impresivnijem doživljaju opisanog kraja, predjela, ( pejzaža).

►Pejzaž je francuska riječ koja znači kraj, predio. Slikarski pejzaž je crtež, slika koja prikazuje kraj, predio u prirodi. ► Pri opisivanju pejzaža dobro je pridržavati se određenog redoslijeda: 1. opis opće slike kraja 2. opis pojedinosti (predmeti, bića, pojave, zvuci, pokreti...) 3. završni općenit opis Opis pejzaža je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova osjećanja, misli.



Sinteza ►Pejzaž je francuska riječ koja znači kraj, predio. Slikarski pejzaž je crtež, slika koja prikazuje kraj, predio u prirodi. ► Pri opisivanju pejzaža dobro je pridržavati se određenog redoslijeda: 1. opis opće slike kraja 2. opis pojedinosti ( predmeti, bića, pojave, zvuci, pokreti...). 3. završni općenit opis Opis pejzaža je subjektivan, u njemu se iznose i stavovi pisca, njegova osjećanja, misli. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti ►Pročitaj i ovaj opis krajolika i prepoznaj stilske figure!

Zimska priča (odlomak)

Sve o čemu govori ova priča desilo se jedne zimske noći pred zoru, u kući na rubu šume, nakon što je snijeg cijele noći padao pahuljama krupnim poput zvijezda. Kuća i sve oko nje blistalo je u tami srebrnastim odsjajem svježega snijega. Šuma otežala od novih, mekih bundi mirno je disala svoj zimski san. Iznenada, oblake na nebu kao da je rasporio pokret neke velike ruke i razbio ih poput ljuske. Iz tog gustog, bjeličastog jajeta izronio je žut i pun mjesec, pretvorivši cijeli krajolik najednom u osvijetljenu kristalnu simfoniju. Sve je bilo tiho, tiho kao mjesečina. Tiše od blagog svježeg vjetra i disanja usnulih ljudi. U kući su spavali dječak i njegova majka. Bilo je to u doba pred zoru, kad je san najdublji i kad snovi najslobodnije lete nekim dalekim i čudesnim prostranstvima.

Maja Gjerek-Lovreković i Anica Gjerek Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 160-161, Radni kutak broj: 111 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije, ilustracija, fotografije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, medijska kultura, jezik Međupredmetna: likovna kultura

89 Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis zatvorenog prostora

(enterijer/interijer)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Grafofolija/ilustracija ili posjeta školskoj biblioteci i razgovor o njenom izgledu. (1)

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer) (. . .) Sobu je namjestio po svom. Plitka sećija duž najkraćeg zida, jednostavan sto i jedna stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom, peštahta, debelim gvozdenim pokovom stegnuta sehara bez ukrasa, zemljana peć, uz nju banjica, po podu čiste struke ponjava, po rafu knjige, na arapskom, turskom, njemačkom, na najširem zidu odjeća zastrta svilenom bošćom i do nje povješano oružje i razno putno i ratno sjemenje. Ništa više. Na vazdan otvoren prozor koji gleda niz bašče i njive struji svježina, pa je u sobi studnjikavo na onaj nemio samački ili kasarnski način, ali je zračno, prostrano i čisto. (. . . ) Sobna vrata ciknuše, san pobježe. Nasrnuše udrobljene slike, računi, srdžbe, pakost.

(Derviš Sušić)

►Možete li naslikati ovu sobu? ►Da li vam je interesantan njen izgled? ►Kako pisac počinje ovaj opis? Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti od općeg utiska/dojma.



►Pogledajmo kako je to urađeno u ovom opisu. ■ Opći utisak/ dojam: → sobu je namjestio po svom ■ Pojedinosti u opisu: → plitka sećija duž najkraćeg zida → jednostavan sto →stolica od hrastovine s izrezbarenim naslonom →stegnuta sehara bez ukrasa →zemljana peć →uz nju banjica →podu čiste struke ponjava →po rafu knjige →odjeća zastrta svilenom bošćom ■ Završni općenit opis: →u sobi studnjikavo ali zračno, prostrano i čisto →sobna vrata ciknuše, san pobježe

Moja učionica Kada otvorim stara drvena vrata učionice, zapahne me miris hlora i

ustajalog vazduha. Trčim ka prozoru i otvaram ga da bih barem malo svježine osjetila. Ono što

vidim oko sebe nije nešto baš privlačno: pocijepani panoi sa našim likovnim i literarnim radovima, išarani i orunjeni zidovi, stare, izrezbarene klupe. Naših ruku djelo. Stari drveni orman se naherio pod teretom godina i naših zadaćnica. Pored njega sivobjeličasta tabla.

Sve u svemu, jedan nelijep prizor. Jedino što odudara od ove učmalosti su uredno poredane saksije sa

cvijećem. U njima se, kao iz inata svemu u učionici, rascvjetale petonije, bijele, crvene, šarene. Prkose i poručuju nam:

«Ljepota je u vašim srcima, u našim bojama i mirisu. Unesite tu ljepotu i u vašu staru učionicu. Bit će lijepa kao i mi.»

► Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekata. ►I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan. ►U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama, personifikacijama... ►U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja, On je samo realan posmatrač i zapisivač.

►Koje emocije je učenica iznijela u ovom sastavu? ►Koju poruku nam daje ovaj opis enterijera?



Sinteza ► Enterijer/interijer je opis zatvorenog prostora neke građevine ili objekata. ►I ovaj opis može biti subjektivan i objektivan. ►U subjektivnom opisu pisac iznosi svoj lični, emocionalni stav prema onome što opisuje. Pri tome se koristi stilskim figurama: epitetima, poređenjima, onomatopejama, personifikacijama... ►U objektivnom opisu pisac se objektivno, realno odnosi prema predmetu opisivanja, On je samo realan posmatrač i zapisivač. Kao i kod opisa pejzaža, portreta, tako i u opisu neke prostorije trbalo bi krenuti od općeg utiska/dojma. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti ►Izdvojite pojedinosi u enterijeru sobe ujaka Filipa.

Ujka Filip (odlomak) Soba je bila neprijatna. Tesna, zagušljiva i mračna,pretrpana oveštalim građanskim nameštajem, kao da je u njoj sabrano sve što je od tri porodice nasleđeno i godinama čuvano. Trpezarija i pisaći sto sa kvrgavim nogama, iskrivljena etažera za knjige, pijanino i otoman sa visokim naslonom, presvučen mušemom. N zidu fotografije, slike, Ostrvo mrtvih i Čas anatomije, na pisaćem stolu pritiskivač za hartiju... (. . .) Sve je bilo isto, nepromenjeno, samo je ustajali vazduh, natopljen memlom, zadahom naftalina, prašine i crvotočine, bio četiri godine stariji. Erih Koš Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 162-163, Radni kutak broj: 112 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: ►Opis otvorenog prostora (eksterijera) Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: opis otvorenog prostora (eksterijera) Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije, monološka metoda Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, insert- tehnika Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, kultura izražavanja, jezik Međupredmetna: likovna kultura


Opis otvorenog prostora (eksterijer)



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Razgovor o tekstu “ Gromovo đule”, o općem izgledu bašte poslije nevremena.

Gromovo đule Bio sam sasvim mali, ali ovog se dobro sjećam. Valjda što je toliko sijevalo i grmilo. Moja rodna kasabica poznata je kao igralište gromova. Zgnijezdila se na golom nevisokom podnožju planina, koje silazi u neveliko polje. Kad dođe ljetna oluja, gromovi kao krakati svijetli divovi skaču po tim planinčinama, sablje njihovih munja i tutanj njihovih tabana utjeruju sve živo u kasabi u kuće, štale i ćumeze, i pozatvaraju u njoj sva vrata i prozore. Nikada se toliko puta svijet ne prekrsti i toliko svetih riječi iz Kur'ana ne izgovori. Ljudi šalju Bogu nijema obećanja da nikad više neće griješiti.

Skender Kulenović ► Prepoznajte elemente opisa u ovom odlomku iz priče! Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Opis otvorenog prostora (eksterijera) Družba Sinjeg galeba Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda kao ogromna riba tupe i razdrljene glave. U zaglavku ostrva urezala se u more i na kraju uvale ispod vrleti. U vrijeme kada počinje ova priča, sunčalo se malo ribarsko selo, ustvari, seoce! Kućice su bile izgrađene od teškog kraškog kamena i kad bi svih tih osam kućica spojio u jedno domaćinstvo, ni ono ne bi bilo odveć veliko. Pristanište od tvrdih, napola obrađenih stijena štitilo je od bure svih osam jedrenjača i nekoliko čamaca. Svakoj jedrenjači bio je lijepo obrađen kljun i svaka je bila drugačije boje: zelene, tamnocrvene, svijetložute, smeđe, plavičaste, plamenocrvene i bijele. . . . Na južnoj padini brda, gdje bura još nije odnijela svu zemlju, žene su prekopavale vinograd, vezivale lozu koju je bura strgla sa kočića; dole je raslo nekoliko maslina s kržljavim granama, a na ivici vinograda cvjetalo je bademovo drveće. Tu su se igrala djeca.

Tone Seliškar ►Ovo je početak romana Družba Sinjeg galeba. ►Po čemu je ovo ostrvo dobilo ime? ►Možete li ga naslikati? ►Kako je pisac opisivao ovo ostrvo?



►Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejzaž, sve ono što je izvan zidova kakve građevine. Takav opis može biti objektivan (kako ga neko vidi) i subjektivan (kako ga neko doživljava). ►U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom doživljaju (šta i na koji način vidimo). Takav prostor možemo naslikati. ►U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku što ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okružuje. Takav opis je teško naslikati. ►Najčešće su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se međusobno nadopunjuju. Sinteza ►Eksterijer je ambijent, prostor pod vedrim nebom, pejzaž, sve ono što je izvan zidova kakve građevine. Takav opis može biti objektivan (kako ga neko vidi) i subjektivan (kako ga neko doživljava). ►U objektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na vizuelnom doživljaju (šta i na koji način vidimo). Takav prostor možemo naslikati. ►U subjektivnom opisu preovladavaju elementi koji se zasnivaju na dojmu, utisku što ga na pojedinca ostavlja prostor koji ga okružuje. Takav opis je teško naslikati. ►Najčešće su u opisu isprepleteni i objektivni i subjektivni opisi, oni se međusobno nadopunjuju.

Opći izgled ostrva:

→ Galebovo ostrvo je dugo i usko i izdaleka izgleda kao ogromna riba tupe i razdrljene glave. → ... sunčalo se malo ribarsko selo ustvari, seoce!

Pojedinosti u opisu:

→ Kućice su bile izgrađene od teškog kraškog kamena... → Pristanište od tvrdih, napola obrađenih stijena... → ... osam jedrenjača, nakoliko čamaca ... → ...jedrenjače različitih boja... → ... žene su prekopavale vinograd, vezivale lozu → raslo je nekoliko maslina s kržljavim granama... → ...cvjetalo je bademovo drveće... → Tu su se igrala djeca.

►Opisi mogu biti mirni, statični, ali i živi, dinamični. ►Kakav je ovaj opis eksterijera? ►Pronađi opise koji doprinose dinamičnosti radnje u priči!



Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Prijedlozi za vježbu: 1.Stara bosanska kuća 2.Djedov voćnjak 3.Interesantna građevina ►Opišite svoje selo, grad, ulicu u različitim godišnjim dobima, ili u različito doba dana. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 164-165, radni kutak broj: 113 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Opis bića ili skupine bića unutar prostora Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja/sinteza stečenih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: opis bića ili skupine bića unutar prostora Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, insert-tehnika Nastavna sredstva pomagala: tekst „NIKO i NIŠTA“ Alije Isakovića, kreda, bilježnica, olovke Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura

91 Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis bića ili skupine bića unutar prostora



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Ilustracija odlomka (dječak Niko - i - Ništa) NIKO - I - NIŠTA U jedan dječiji dom dovedoše novog dječaka koji reče upravnici da se zove Niko- i- Ništa. Bio je vaših godina, nešto mlađi od Adija i nešto stariji id Farija. Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega više iznenadi njegovo ponašanje, njegovo držanje. Bio je onizak, čvrstih ramena, poveće glave, ošišan, s bijelim ožiljcima na glavi, poderanog džempera, prljav. Svi su ga pažljivo gledali. On je bio neobično miran. Nije se bojao djece i nije se radovao što ih vidi. Izgledao je kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo što se domcima nije dopalo. Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Opis bića ili skupine bića unutar prostora 1.

NIKO - I - NIŠTA (Odlomci)

U jedan dječiji dom dovedoše novog dječaka koji reče upravnici da se zove Niko- i- Ništa. Bio je vaših godina, nešto mlađi od Adija i nešto stariji id Farija. Sve domce iznenadi njegovo ime, ali od svega više iznenadi njegovo ponašanje, njegovo držanje. Bio je onizak, čvrstih ramena, poveće glave, ošišan, s bijelim ožiljcima na glavi, poderanog džempera, prljav. Svi su ga pažljivo gledali. On je bio neobično miran. Nije se bojao djece i nije se radovao što ih vidi. Izgledao je kao da ih nije osobito zarezivao. I to je bilo prvo što se domcima nije dopalo. Ručavalo se u dugom hodniku, i hrana se uvijek dijelila sa čela stola. Takav je običaj u domovima. Na čelu stola su sjedili najjači dječaci, te redom – slabiji i slabiji, do kraja stola. Kad je Niko - i - Ništa došao, bila je nedjelja i bilo je vrijeme ručku. Nedjeljni ručak je dobar i bude kolača, na kraju ručka. Pošto su domci posjedali po svome redu, svi su očekivali da će i novajlija: prvo stati sa strane, odmjeriti red i izabrati sebi mjesto koje mu pripada po jačini. Biranje mjesta za stolom je prirodan red stvari i svi su to znali, i svi su to činili. Novajlija najčešće pogriješi u odabiranju mjesta i tada mora da se tuče sa onim ispred kojeg je sjeo. Ko pobijedi ide za jedno mjesto naprijed, prema čelu stola, prema masnijoj čorbi i većem komadu kruha, To se ponavlja sve dok nekoga ne pobijedi i zaustavi se ispred pobijeđenog. (...) Niko -i- Ništa nije htio da se tuče za mjesto, sjeo je posljednji i strpljivo čekao da jelo dobiju prije njega. Tako je izgubio važnost i počeli su neki poslije ručka da



ga tuku, čak i neki koji su bili manji od njega. Jedan drzak dječak oteo mu je i kolač koji je Niko držao u ruci, zagledao ga i pomalo grickao, kao da mu je bilo žao kolača ili kao da je želio da što dulje uživa u jedenju. (....) Najviše zla u tome činio mu je dječak sa čela stola, zvani Krakonoš. Dok nije došao Niko, on je tukao druge dječake. Prvo je tukao svakoga novajliju i tražio da mu daje svoj dio hrane, a kolač obavezno. To se saznalo i upravnica je nedjeljom nadgledala jedenje kolača, ali slabiji dječaci su folirali da jedu, krili su kolače i krišom stavljali u male kesice vezane oko pasa. U tim kesicama, skrivenim među nogama, ti jadni dječaci su iznosili kolače i davali ih Krkonošu ili nekome drugome koga on odredi. Alija Isaković

■ ►Gdje se odvija radnja ove priče? ►Zašto je to važno? ►Ko su bili stanari doma? ►Ko je glavni junak? ► Ko je sve zlostavljao dječaka? ►Šta su domci radili dječaku? ►A ko je domcima činio najviše zla? ►Šta je Krakonoša činio ostalim domcima? ■ U ovim odlomcima iz priče Niko-i-Ništa upoznali smo se sa više likova: Niko-i-Ništa, Krakonoša i ostali domci. Glavni junak priče je dječak Niko-i-Ništa. ►S kojim smo se dječakovim osobinama upoznali?

►Kako je Niko-i-Ništa izgledao: onizak, čvrstih ramena, poveće glave, ošišan, s bijelim ožiljcima na glavi, poderanog džempera, prljav...

► Dječak je bio vrlo neugledan, ali: bio je neobično miran, nije se bojao djece nije se ni radovao što ih vidi, nije htio da se tuče, strpljivo čekao da jelo dobiju prije njega...

► Zbog toga su domci: počeli da ga tuku, otimali su mu kolače pa je izgubio važnost

► Krakonoš je: tukao druge dječake, tukao svakoga novajliju, tražio da mu daju svoj dio hrane, uzimao njihove kolače, bio je u svemu glavni u domu



Sinteza U opisima bića ili skupine bića unutar prostora uočavamo i ističemo najkarakterističnije pojedinosti likova I prostora. I ovaj opis može biti subjektivan I objektivan. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Domaća zadaća Pripremite se za pismenu vježbu na temu: Jurnjava u učionici za vrijeme velikog odmora. Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..

U kakvom odnosu stoje Niko-i-Ništa i Krakonoš? ► Ova priča se ovdje ne završava. Pročitaj ovu priču Alije Isakovića i saznaj da li se dječak opravdano zvao Niko-i-Ništa i šta se desilo na kraju priče sa Krakonošom, zlostavljačem svih domaca.



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Pisanje pisma Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje pisma, privatno, službeno, otvoreno pismo Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolija/ilustracija, koverat i markica za svakog učenika Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura

92 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje pisma



Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Ilustracija: poštar

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice Pisanje pisma

U današnje vrijeme, vrijeme interneta, mobitela, skoro da i ne pišemo pisma svojim prijateljima, rodbini ... Umjesto pisma koristimo se prednostima savremene tehnologije, što je dobro, ali smo i lišeni jednog zadovoljstva koje nam može donijeti poštar od nekog našeg dragog prijatelja. Šta je pismo? Pismo je pisani sastav u kojem se biraju riječi kako bismo iskazali svoje osjećaje prema onome kome pišemo.

►Šta treba znati o pisanju pisma? Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno pismo. ►Privatno pismo pišemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. ►Poslovno pismo pišemo nekom službenom licu u školi, mjesnoj zajednici,ustanovi, firmi i slično. ► Otvoreno pismo pišemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji i novinama. ►Svako pismo mora imati POČETAK, SADRŽAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom pismu mora biti čitak, riječi pravilne, književne i odabrane, koverta pravilno odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa pošiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u štampanoj formi.



1. Privatno pismo

► RAZGOVARAJTE O OVOM PRIVATNOM PISMU! Ko je napisao pismo? Kome je napisano? U koju vrstu pisama spada? Šta je napisano na početku pisma? O čemu je pisano u sadržaju pisma? Šta je napisano na kraju pisma? Znamo li kad je napisano pismo? Zašto je to bitan podatak?

Pošiljalac: Selma Mašić Ulica Ive Andrića br. 10 32000 ZENICA Bosna i Hercegovina Primalac: Maja Alić Ulica Meše Selimovića br. 2 75000 TUZLA Bosna i Hercegovina

Draga moja razrednice, Zenica, 4.9.2009.g. Na kraju prošle školske godine obećala sam da ću Vam se javiti pismom u kojem ću napisati nešto o utiscima u novoj školi. Danas je prvi dan nove školske godine i posebno sam bila uzbuđena kada sam saznala da mi je razrednica i u ovoj školi nastavnica bosanskog jezika. U mojem novom odjeljenju su još dvije nove učenice koje su u Zenicu također doselile iz Tuzle. Naša nova razrednica, koja se zove Alma, vrlo je mlada i dobra, ali ja Vas ipak ne mogu zaboraviti. Primite puno toplih pozdrava. Vaša učenica Selma

►Privatno pismo se šalje privatno nekoj dragoj, bliskoj osobi pa je i natopljeno emocijama. Pišemo ga da bismo bliskoj i dragoj osobi prenijeli svoje misli, osjećanja, raspoloženja, potrebe...



2. Poslovno pismo ► RAZGOVARAJTE O OVOM POSLOVNOM PISMU! Uporedite ovo pismo sa poslovnim razgovorom. U čemu je sličnost, a u čemu razlika?

Općina Tuzla Komisija za rekonstrukciju saobraćajnica Tuzla, 12.11.2008.g. Poslovodnom odboru Građevinskog preduzeća «Cestotehnik» Tuzla Cijenjene kolege, Poznato vam je da je Općina Tuzla odlučila da sanira štete na saobraćajnicama koje su nastale prirodnim nepogodama. U tu svrhu formirana je Komisija za rekonstrukciju saobraćajnica čiji je prioritetan zadatak određivanje saobraćajnica za rekonstrukciju. Komisija je odlučila da je prioritet za sanaciju južni magistralni put i da će se morati poduzeti i odgovarajuće mjere na sanaciji korita rijeke Jale. Imajući u vidu vaša iskustva u radu na bosanskohercegovačkim cestama i iskustva u regulaciji riječnih korita, te činjenicu da raspolažete potrebnom mehanizacijom, obraćamo vam se zahtjevom da se priključite akciji Općine Tuzla kako bismo što prije normalizirali tok rijeke Jale i sanirali štete na našim cestama. S poštovanjem, Predsjednik Komisije Hajrudin Berbić

Razlika: - oblik izražavanja (u poslovnom pismu pisani, a u poslovnom razgovoru usmeni).

Sličnosti: -tema: poslovna -jezik: poslovan/služben -nema emocionalnosti -nema slikovitosti -sažetost i jasnoća

Prilikom pisanja poslovnog pisma moramo se pridržavati određenih pravila:

1. U lijevom gornjem uglu pisma pišemo podatke o pošiljaocu (zaglavlje-naziv ustanove, organizacije ili ime pojedinca sa adresom i datumom);

2. Ispod zaglavlja pišemo podatke primaoca ( naziv ustanove, organa neke ustanove, ime i prezime onoga kome šaljemo);

3. U desnom uglu ispod teksta pisma je potpis pošiljaoca sa obaveznom naznakom funkcije (predsjednik, načelnik...);



► Postoji još jedan oblik poslovnog pisma, a to je pismo zahvale. Takvim pismom se neka ustanova zahvaljuje nekoj drugoj ustanovi ili pojedincu na pruženoj pomoći ili podršci. Pismo zahvale može biti i otvoreno pismo, može se objaviti na radiju, televiziji...

Sinteza

Razlikujemo privatno, poslovno i otvoreno pismo. ►Privatno pismo pišemo nekoj nama dragoj i bliskoj osobi. ►Poslovno pismo pišemo nekom službenom licu u školi, mjesnoj zajednici, ustanovi, firmi i slično. ► Otvoreno pismo pišemo s namjerom da bude objavljeno na radiju, televiziji i novinama. ►Svako pismo mora imati POČETAK, SADRŽAJ i KRAJ. Rukopis u privatnom pismu mora biti čitak, riječi pravilne, književne i odabrane, koverta pravilno odabrana u pogledu boje i na njoj pravilno napisana adresa primaoca i adresa pošiljaoca. Poslovna i otvorena pisma se dostavljaju u štampanoj formi.

Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Napišite privatno pismo, spakujte ga u koverat, adresirajte, ne zaboravite markicu, i ubacite u poštansko sanduče. Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 166-167, Radni kutak broj: 114 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...

Poslovni razgovor i poslovno pismo su po sadržaju veoma slični, ali im je različita forma. Poslovno pismo se upućuje organizaciji, instituciji, ustanovi. Bitne odlike poslovnog pisma su: jasnost, konkretnost i sažetost.

OŠ “ Tušanj ” Tuzla Tuzla, 10.9.2008. g. Biblioteka “Lastavica” Sarajevo Poštovani gospodine direktore, Želim Vam se zahvaliti na vrijednoj donaciji lektirnih naslova za učenike naše škole. Pročitana knjiga je naše najveće blago, te Vam obećavamo da ćemo ih rado čitati i čuvati. Direktorica škole: Jasna Mujezinović



Nastavna oblast: kultura izražavanja Nastavna jedinica: Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije Struktura i tip časa: usvajanje novih znanja Odgojni: njegovanje privrženosti vlastitom jeziku kao nasljeđu, njegovanje govorne kulture, razvijanje međusobnog uvažavanja i poštovanja različitosti u izražajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezičke radoznalosti i istraživačkog duha, razvijanje sklonosti ka sadržajima koji poboljšavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralačkih potencijala, kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmičarskog duha Obrazovni: upoznavanje učenika sa vrijednostima jezičkog standarda, upoznavanje učenika sa jezičkim zakonitostima, utvrđivanje postojećih i sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za konkretno precizno izražavanje, razvijanje, izgrađivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vještine govora, slušanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i vještine učenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj kritičkog mišljenja i logičkog razmišljanja, razvijanje osjećaja samopoštovanja, samosvijesti i osjećaja pripadnosti jezičkoj zajednici Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i razgovora, metoda demonstriranja, heuristička metoda, ilustrativna metoda, metoda diskusije Oblici jezičke i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, individualizirani rad, grupni rad, igraonica-maštaonica, igraonica-pričaonica, grozd-tehnika Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 6, kreda, bilježnica, olovke, grafoskop, grafofolije Tematska korelacija Međupodručna: književnost, jezik Međupredmetna: likovna kultura, informatika

93 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje telegrama, uputnice, priznanice,

elektronski oblici komunikacije



Skenirati telegram, uputnice, priznanice

Tok izvođenja nastavnog sata Motivacioni dio sata Skenirati telegram, uputnice, priznanice i prezentirati obrasce iz banke/pošte

Glavni dio sata Najava nastavne jedinice ► Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije 1. Pisanje telegrama, uputnice, priznanice Nekada ćete se naći u prilici da popunjavate obrasce koji se šalju putem pošte ili banke pa je potrebno znati sljedeće:

Uputnica Uputnicom se šalje/upućuje nekome novac. Za to slanje je potrebno

čitko popuniti poseban obrazac i predati ga službeniku na šalteru banke ili pošte. Obrazac sadrži sljedeće: 1.Podatke o pošiljaocu (ime, prezime i adresa); 2.Podatke o primaocu (ime, prezime i adresa); 3.Saopćenje primaocu o prispijeću novca (a ako je potrebno saopćiti primaocu i nešto posebno u vezi sa prispijećem, podizanjem novca). Zahvaljujući savremenim tehnologijama novčana uputnica može vrlo brzo doći do primaoca novca bez obzira na njegovu udaljenost (Western union, DHL pošta...).

Priznanica

Priznanicom se potvrđuje primitak novca od nekoga. Postoje također obrasci priznanice koji se moraju čitko popuniti. Oni sadrže: 1. Podatke davaoca novca (ime, prezime, adresa, ili naziv ustanove); 2. Podatke primaoca novca (ime, prezime, adresa ili naziv ustanove); 3. Svrha novca (humanitarna pomoć, članarina, taksa...); 4. Tačna suma novca napisana i brojevima i slovima; 5. Datum primitka novca.



2. Mobitelske poruke, messenger servis

S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije među ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija. (elektronski oblici komunikacije) . .

► Mobitelske poruke ► Komuniciranje putem mobitela je često i kod odraslih i kod djece.

Pomoću njega možemo direktno (razgovorom) međusobno komunicirati, ali i putem mobitel-poruka. Poruka vrlo brzo stigne do onoga kome je namijenjena, tako da brzo možemo dobiti i odgovor na poruku.

►Međutim, česta je i zloupotreba mobitela. Dešava se da se pojedinci koriste mobitelom i onda kada to nije neophodno. Ne bi trebalo zaboraviti da je bezrazložno slanje poruka i «trzanje» mobitelom stvar opće kulture.

Telegram/brzojav Telegram se šalje putem pošte na dva načina: 1. Popunjavanjem obrasca u pošti; 2. Pozivom odgovarajućeg telefonskog broja u pošti.

1. Obrazac koji se popunjava u pošti sadrži: - podatke o primaocu telegrama (ime, prezime i adresu);

- što kraću poruku koja treba biti jasna i precizna; - podatke o pošiljaocu (ime, prezime i adresu); - vrijeme odlaska telegrama; - vrijeme dolaska telegrama.

2. Ako se telegram šalje telefonskim pozivom na odgovarajući poštanski broj, poruku bi trebalo ranije napisati i pročitati je poštanskom službeniku. I telefonski telegram mora imati iste podatke kao i telegram popunjen na obrascu. Telegrame obično šaljemo kada želimo brzo nekoga obavijestiti o nečemu, poslati čestitku povodom nekog važnog događaja ili izraziti saučešće povodom nečije smrti.

►Messenger servis Messenger je program koji predstavlja najširi oblik komunikacije putem

elektronskih medija u svijetu. Messenger-komunikacija se može odvijati između dva ili više korisnika u bilo kojem dijelu svijeta, pod uslovom da svaki korisnik ima instaliran Messenger program na svom računaru (jedan korisnik u Sarajevu, drugi u Tokiju, treći u Istanbulu ...itd.).

Ovaj vid komunikacije među ljudima predstavlja najbrži, najefikasniji i najjeftiniji oblik razgovora. On omogućava komunikaciju u pisanom, audio (zvučnom) i video- formatu (možete i čuti i vidjeti onoga s kim razgovarate). Pored Messenger-a u svijetu elektronskih komunikacija, postoji više programa sa istom funkcijom kakav je naprimjer i Skype.



Sinteza

Uputnicom se šalje/upućuje nekome novac. Za to slanje je potrebno čitko popuniti poseban obrazac i predati ga službeniku na šalteru banke ili pošte. Priznanicom se potvrđuje primitak novca od nekoga. Telegram se šalje putem pošte na dva načina: 1. Popunjavanjem obrasca u pošti; 2. Pozivom odgovarajućeg telefonskog broja u pošti. S razvojem nauke i tehnologije javljaju se i novi oblici komunikacije među ljudima. To su mobitelske poruke i messenger- komunikacija. Završni dio sata Istraživačke aktivnosti Rad u grupama Fotokopirati uputnice i priznanice

1. grupa: Popunite uputnicu za novac 2. grupa: Napišite nekome priznanicu za novac 3. grupa: napišite telegram (čestitka) 4. grupa: napravite grozd “Oblici komunikacije” 5. grupa: zamolite nastavnika informatike da vam demonstrira messenger

program (Napomena nastavniku: Na nekom od narednih časova grupe mogu zamijeniti zadatke.) Domaća zadaća: Radna sveska 6, strana broj 168, Radni kutak broj: 115 Posmatranje i praćenje Procjenjivanje i bilježenje komentara o napredovanju učenika, ispunjavanje obrazaca za praćenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij..



S A D R Ž A J 2

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog jezika i književnosti u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole

3

KNJIŽEVNOST

Uzorak obrade nastavne jedinice: Nastavni sat u biblioteci/knjižnici

7

Uzorak obrade nastavne jedinice: „Dijete sa devet čiraka”, narodna bajka

10

Uzorak obrade nastavne jedinice: „Nasrudin u bostanu“, narodna priča

13

Uzorak obrade nastavne jedinice: „Ni zorice ni bijela danka“, epska narodna pjesma

16

Uzorak obrade nastavne jedinice: “Sestre bez brata”, lirska narodna pjesma

19

Uzorak obrade nastavne jedinice: “Čavka i tuđe perje”, narodna basna

22

Uzorak obrade nastavne jedinice: Nedžad Ibrišimović: „Sijelo mudraca

25

Uzorak obrade nastavne jedinice: Hans Kristjan Andersen: “Slavuj”

28

Uzorak obrade nastavne jedinice: Ibrahim Kajan: “U očima ptice žute“

31

Uzorak obrade nastavne jedinice: Šimo Ešić: “Cvjetko”




Isidora Sekulić: „Bure“


Antun Branko Šimić: “Ah, evo opet...”


Skender Kulenović: “Gromovo đule”

43 Uzorak obrade nastavne jedinice: Jovan Dučić: “Selo iz Trstenog”

46

Uzorak obrade nastavne jedinice: Ivica Vanja Rorić: “Pjesma”

48

Uzorak obrade nastavne jedinice: Mirsad Bećirbašić: “Harfa”

50

Uzorak obrade nastavne jedinice: Petar Kočić: “Jablan”

53

Uzorak obrade nastavne jedinice: Duško Trifunović: “Čist zrak”

56

Uzorak obrade nastavne jedinice: Isak Samokovlija: “Dječak Aron”

59

Uzorak obrade nastavne jedinice: Svetozar Ćorović: „U noći“

62

Uzorak obrade nastavne jedinice: Silvije Strahimir Kranjčević: “Što lijep si, bijeli svijete”




Isaac Bashevis Singer: “Ole i Trufa”


Šukrija Pandžo: “List na putu”


Ranko Pavlović: “Jarac u pozorištu”


Zejčir Hasić: „Brat“ (Iz zbirke pjesama „Praviš se važan“)


Božidar Prosenjak: “Otac” (odlomak iz romana „Divlji konj“)


Džonatan Svift: „Gulliverova putovanja“


Henrik Sjenkjević: “Kroz pustinju i prašumu” (odlomak)

85 MEDIJSKA KULTURA

Uzorak obrade nastavne jedinice:

Pozorište/teatar


Grigor Vitez: „Plava boja snijega” (igrokaz)


Mediji: Čarolija velikog ekrana


Igrani film




Animirani film


Radio


Čarolija maloga ekrana


Čarolija interneta


Novine…novine…novine


Strip

123 JEZIK


Porodica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika


Bosančica, arebica, latinica


Jezik i govor


Glasovi


Slog




Naglasnice i nenaglasnice


Značenje riječi ● oblik riječi

156 Uzorak obrade nastavne jedinice: Značenje riječi: pravo i preneseno

160

Uzorak obrade nastavne jedinice: Vrste riječi

165

Uzorak obrade nastavne jedinice: Promjenljivost i nepromjenljivost riječi

170

Uzorak obrade nastavne jedinice: Prilozi

176

Uzorak obrade nastavne jedinice: Prijedlozi

179

Uzorak obrade nastavne jedinice: Veznici, riječce/partikule/čestice, uzvici

183

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pomoćni glagoli

186

Uzorak obrade nastavne jedinice: Padežni oblici imenica

190

Uzorak obrade nastavne jedinice: Nominativ




Vokativ


Genitiv (blok-sat)


Dativ


Lokativ


Akuzativ


Instrumental


Ponovimo padeže!


Pridjevi


Zamjenice/Upućenice


Deklinacija ličnih/osobnih zamjenica


Lična/osobna zamjenica za svako lice i prisvojne zamjenice




Upitne i odnosne zamjenice/upućenice

248 Uzorak obrade nastavne jedinice: Neodređene zamjenice/upućenice

252

Uzorak obrade nastavne jedinice: Brojevi

256

Uzorak obrade nastavne jedinice: Promjena/deklinacija glavnih i rednih brojeva

262

Uzorak obrade nastavne jedinice: Prosta rečenica (prosta neproširena i prosta proširena)

267

Uzorak obrade nastavne jedinice: Glagolski i imenski predikat

270

Uzorak obrade nastavne jedinice: Subjekat

275

Uzorak obrade nastavne jedinice: Priloške/priložne odredbe/oznake u rečenici

278

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Uzorak obrade nastavne jedinice:

Pisanje imena kontinenata, država, gradova, sela, mora, okeana…


Pisanje imena naroda i stanovnika nebeskih tijela


Pisanje i izgovor superlativa pridjeva i pridjeva izvedenih od vlastitih imena



290

Uzorak obrade nastavne jedinice: Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene: nepostojano a i

palatalizacije


Izgovor i pisanje riječi s glasovinim skupovima ije i je, jotovanje/jotacija


Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji imenica i stepenovanju pridjeva


Rečenični i pravopisni/interpunkcijski znakovi: trotačka, crtica, zagrada

309 KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA


Prepričavanje


Razgovor (privatni /familijarni)


Službeni/poslovni/oficijelni razgovor

320 Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje (pripovijedanje/naracija)

323

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje stvarnog događaja: hronološki i retrospektivni redoslijed događaja

327

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pričanje izmišljenog događaja, pričanje prema zadanoj slici, muzici



331

Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis osobe (portret)

337

Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis kraja (pejzaž)

341

Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis zatvorenog prostora (enterijer/interijer)

345

Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis otvorenog prostora (eksterijer)

349

Uzorak obrade nastavne jedinice: Opis bića ili skupine bića unutar prostora

353

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje pisma

358

Uzorak obrade nastavne jedinice: Pisanje telegrama, uputnice, priznanice, elektronski oblici komunikacije

prirucnik6b razred

Documents