Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

STOP - MOTION TEHNIKA FOTOGRAFIRANJA SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata: Dr.sc. Maja Strgar Kurečić, doc. Emilija Grigić, Ivana Cvetković,

Lucija Mičić

Prosinac 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD

2. ŠTO JE STOP MOTION?..........................................................................................................2

2.1.VRSTE STOP MOTIONA...................................................................................................2

3. POVIJEST STOP ANIMACIJE....................................................................................................5

4. STORYBOARD........................................................................................................................7

5. OPREMA................................................................................................................................8

5.1. DIGITALNI FOTOAPARAT...............................................................................................8

5.2. STATIV..........................................................................................................................9

5.2.1. TRIPOD.................................................................................................................9

5.2.2. STATIV ZA KOPIRANJE.........................................................................................10

5.2.3. AMATERSKI NAPRAVLJEN STATIV.......................................................................11

5.3. RASVJETA....................................................................................................................12

5.4. OBJEKT I SCENA...........................................................................................................12

6. POSTAVKE FOTOAPARATA..................................................................................................13

6.1. EKSPOZICIJA... ....................................................................... ....................................14

6.2. ISO OSJETLJIVOST....................................................................... .................................14

6.3. OTVOR ZASLONA I BRZINA ZATVARAČA......................................................................14

6.4. DUBINSKA OŠTRINA ....................................................................................................15

6.5. WHITE BALANCE..........................................................................................................15

7. ZAVRŠNA OBRADA....................................................................... .......................................16

8. ZAKLJUČAK....................................................................... ...................................................19

9. LITERATURA....................................................................... ..................................................20

1. UVOD

Od začetaka filmske industrije, prvi redatelji i glumci željeli su na filmu prikazati sve

segmente svakodnevnog života, ali i iluzije, nestajanja, lebdenje i sve ono što u stvarnosti

nije bilo moguće. Tada još nov izum stop animacije, snimanja kadar po kadar i slaganja

snimaka u kontinuiranu snimku, omogućio je prikaz nemogućih situacija. Razvojem filmske

industrije razvijala se i tehnika stop animacije te našla svoju primjenu, ne samo kao

nadopuna igranom filmu, nego i kao potpuno animirani film te, u današnje vrijeme, i zasebna

forma umjetnosti. Kao motiv u stop animaciji možemo koristiti gotovo sve predmete, lutke,

objekte, papirnate izreze, ali i inače pomične objekte kao što su ljudi i životinje.

Kombiniranjem više vrsta stop animacije možemo nadopuniti i obogatiti priču koju želimo

prenijeti te dobiti mnogo više mogućnosti u realizaciji naših ideja. Također, stop animacija

jednako je kvalitetno rješenje za složene i opširne zadatke kojima se bave profesionalni

studiji i pojedinci, kao i za one jednostavnije zamišljene od strane amatera.

1

2. ŠTO JE STOP MOTION?

Stop motion je tehnika animacije objekta ili osobe. U prijevodu stop motion znači

zaustavljeni pokret, a odnosi se na način dobivanja prividno kontinuirane kretnje. Stop

motion se dobiva tako da se objekt pomiče od strane animatora, dok se svaki pomak snima

fotoaparatom, kadar po kadar. Kako bi pokret nastao ovom tehnikom izgledao što realnije,

pomaci između kadrova trebaju biti što manji. Objekti koje snimamo najčešće su lutke ili

figure od plastelina koje je lako namještati u položaje koji su nam potrebni.(1)

Stop motion se često zabunom poistovjećuje sa time lapse tehnikom snimanja. Glavna

razlika je u tome što je time lapse tehnika koja bilježi scenu ili objekt koji se sporo mijenja, te

ga brzinom od 12-14 snimka po sekundi pretvara u video s većom brzinom promjene. Takvi

video zapisi mogu zadržavati od nekoliko pojedinačnih do nekoliko tisuća snimaka. Stop

motion se, s druge strane, koristi samo za animiranje fizički opipljivih objekata.(2)

2.1. VRSTE STOP MOTIONA

Stop motion tehnikom se mogu napraviti različite animacije korištenjem različitih materijala.

Ovisno o materijalu od kojeg se sastoji objekt koji snimamo, nastale su glinena, lutkarska,

papirnata ili izrezna, piksilacija, objektna stop animacija i razne druge.

Glinena stop animacija, poznata još kao glinamacija (eng. claymation) je vrsta animacije koja

koristi figure napravljene od gline. Na takvom setu mogu se koristiti sve objekti napravljeni

od gline ili kombinacija gline i drugih materijala. Kako se objekt ne bi stvrdnuo za vrijeme

snimanja ili možda puknuo u pokušaju mijenjanja položaja figure, koriste se plastelinske gline

koje se ne suše na zraku. Za lakše oblikovanje glinenih figurica, te njihovu stabilnost i veću

kontrolu nad pokretima u glinu se ugrađuje kostur (eng. armature). Kostur pojednostavljuje

proces namještanja figurice te omogućava mijenjanje pojedinih dijelova figurice na

pokrivenim mjestima bez potrebe za premodeliranjem.

2

Slika 1. Glinena stop animacija Pingu

http://www.ollysmith.com/wp-content/uploads/2010/07/pingu.jpg

Lutkarska stop animacija koristi lutke kao glavni motiv snimanja te su, povijesno gledano,

upravo lutke bile prvi rekviziti korišteni u animaciji. Lutke mogu biti napravljene od raznih

materijala, tkanine, plastike ili drugih umjetnih materijala, pa čak i metala. Prilikom ove vrste

animacije najbitniji je izbor motiva, odnosno lutke. Lutka odabrana za stop animaciju treba

biti mobilna, dobre pokretljivosti, mogućnosti mijenjanja izraza lica i adekvatne odjeće kako

bi se priča što bolje prenijela promatraču.

Slika 2. Lutkarska stop animacija Nightmare before Christmas

http://d3rm69wky8vagu.cloudfront.net/article-photos/large/1.162616.jpg

Izrezna stop animacija (eng. cut-out animation) koristi papir, karton ili drugi materijal izrezan

u razne oblike. Pomicanjem takvih oblika i fotografiranjem nastaje animacija. Obzirom na

plošnu prirodu objekta, fotoaparat je potrebno namjestiti potpuno vertikalno i osigurati

stativom, a izrezane oblike posložiti u više ravnina (ploča) kako bismo dobili prividnu dubinu.

3

Izrezna stop animacija je najkompliciranija tehnika animacije, ali i najpovoljnija obzirom na

dostupnost i iskoristivost materijala.

Slika 3. Izrezna stop animacija

http://2.bp.blogspot.com/-z58SViqCBF0/UTTJxPOE9mI/AAAAAAAAYUo/Ox5Bd6VPdrM/s640/animation.jpg

Piksilacija (eng. pixilation) za glavni motiv ima ljude kao animirane objekte. Takva vrsta stop

animacije omogućava efekte kao lebdjenje, pojavljivanje i nestajanje. Pokreti dobivenim

ovakvim načinom animacije često su trzajni zbog nemogućnosti čovjeka da u potpunosti

istovjetno izvede određeni pokret. Što se rekvizita tiče, manje je zahtjevna od ostalih tehnika

jer je od opreme potreban samo fotoaparat i stativ.

Slika 4. Piksilacija

http://2.bp.blogspot.com/-z58SViqCBF0/UTTJxPOE9mI/AAAAAAAAYUo/Ox5Bd6VPdrM/s640/animation.jpg

Objektna stop animacija bavi se korištenjem svakodnevnih objekata u animaciji, poput

odjeće, ukrasa, namještaja ili nekih drugih predmeta koje možemo lako pomicati i time

stvarati pokret i priču. Ova vrsta animacija djelomično je povezana sa piksilacijom , te je

4

jednako praktična zbog jednostavnosti stvaranja zapisa. Mogu se koristiti svi svakodnevni

predmeti, jednostavne radnje, a sama tehnika stop animacije omogućava postizanje raznih

zanimljivih efekata. (3)

3. POVIJEST STOP ANIMACIJE

Stop animacija bila je prisutna u filmskoj industriji od njenih početaka. Prva pojava ove

tehnike zabilježena je davne 1897. godine u filmu The Humpty Dumpty Circus autora J. S.

Blacktona u kojem se pomoću lukti i igračaka oživljavaju cirkus, akrobati i životinje. Francuski

autor Georges Méliès upotrijebio je ovu tehniku kako bi proizveo lebdeći naslov u jednom od

svojih kratkih filmova. Obzirom na ograničenu tehnologiju i mogućnosti onog vremena,

redatelji i scenaristi prvih filmova pribjegavali su stop animaciji za postizanje svjetlosnih

efekata, prvih horor filmova sa golemim čudovištima te za kadrove koji su uključivali

neobične lokacije poput imitiranja pustinja ili svemira.

Jedno od najpoznatijih filmskih ostvarenja, King Kong, snimljen je 1933. korištenjem upravo

stop animacije. Ovime započinje zlatno razdoblje stop motiona, ali i relativno novog žanra

filma. 60te i 70te godine 20.stoljeća obilježene su brojnim filmskim postignućima koja su,

djelomice ili u potpunosti, rađena ovom tehnikom.

Slika 5. Kadar iz filma King Kong (1933.)

https://whendinosaursruledthemind.files.wordpress.com/2014/09/10dba0dc41.jpg

5

Pojavom antologijskih filmova poput Star Wars, Terminator i Robocop, stop animacija je u

80ima dostigla novu razinu. Scene snimljene za te filmove tehnički su najkompleksnije,

najzahtjevnije, ali i najuspješnije u postizanju iluzije stvarnih kretnji objekata. Češki A je to te

Nightmare before Christmas poznatog redatelja Tima Burtona, predstavnici su stop animacije

animiranih filmova novijeg doba.

Slika 6. A je to

http://www.heroisdopassado.com.br/wp-content/uploads/2012/10/pat-a-mat.jpg

Uz današnju naprednu tehnologiju, stop animacija se u 21.stoljeću gotovo u potpunosti

prestala koristiti za izradu specijalnih efekata, ali je zauzela važno mjesto kao zasebna grana

filmske umjetnosti.

6

4. STORYBOARD

Storyboard je serija statičnih slika koje vizualno interpretiraju scenarij. Stil snimljene

animacije se definira na temelju izabranih slika. (4) Glavni cilj storyboarda je prikazati

praktičnu i točnu ideju kako će konačna animacija izgledati te kako će svaki kadar izgledati

prije nego se uopće počne snimati. (5)

Svi uključeni u projekt bi trebali dobiti sve informacije iz storyboarda. Na temelju njega se

podešavaju sve postavke fotoaparata, objekta i scene. On je najvažniji dio u bilo kakvim

projektima u kojima postoji scenarij, on mora savršeno predstaviti ideju svakome tko je

uključen u njega. Nakon realiziranja svake slike posebno, treba se razmišljati o kompoziciji

svakog kadra, kutu snimanja i nastavka jednog kadra na drugi.

Ukoliko se radi storyboard samo za sebe, on može biti prilično jednostavan. Što je više ljudi

uključeno u projekt storyboard mora biti detaljaniji. U tom slučaju je potrebno zabilježiti

svaki pokret, svaku reakciju te svaku promjenu. Detaljna izrada storyboarda zahtijeva

poznavanje fotografiranja te dobre vještine crtanja. Kod jednostavnog storyboarda takve

vještine mogu biti minimalne, najvažnije je svoju ideju dobro razraditi i prenjeti na papir

jednostavnim crtežima i s minimalno ili bez teksta. (4)

Slika 7. Detaljan storyboard za stop animaciju

http://afterthemontage.blogspot.com/2010_03_01_archive.html

7

Slika 8. Jednostavan storyboard za stop animaciju

http://experimental-animation-2013.blogspot.com/

5. OPREMA

Potrebna oprema za izradu stop animacije je digitalan fotoaparat, stativ, rasvjeta, objekt i

scena.

5.1. Digitalni fotaparat

Najviše se koriste SLR digitalni fotoaparati s obzirom da ih ima većina ljudi. SLR ili Single Lens

Reflex u prijevodu znači „refleksija jedne leće“. Njegovo tražilo koristi refleksiju zrcala

postavljenog pod kutem od 45 stupnjeva da bi se mogla vidjet slika kroz leću prilikom

odabira scene koja se želi fotografirati. Zrcalo se kratko podigne kad se okine slika

omogućavajući na taj način senzoru slike da fotografira željenu scenu.

Slika 9. Canon 550D (18 MP)

http://s.productreview.com.au/products/images/b5_4ddb05c295c5d.jpg

Takav fotoaparat se sastoji od tijela i jednog ili više objektiva koji se mogu odvojiti. Njegova

konstrukcija daje preciznije i dinamičnije fotografije jer koristi bolja leća, veći senzor sllike i

8

veću mogućnost manualnog podešavanja od klasičnih point and shoot fotaparata. Vrlo je

jednostavan za korištenje stoga ne zahtijevaju veliku stručnost. (6)

Postoje dvije vrste SLR aparata, poluprofesionalni, koji nema kapacitet za ogromnu rezoluciju

kao što ima profesionalni SLR aparat. Profesionalni SLR fotoapraat ima 7-8 megapixela

senzor, a najbolji imaju više od 15 megapixela.

5.2. Stativ

Prilikom izrade stop animacije potrebno je korisiti stativ. Stativ pruža ravnotežu i mirnoću

digitalnog fotaparata. Bez stativa slike mogu ispasti mutne, različite oštirne što će biti vidljivo

kod finalizacije animacije. Stativi koji se koriste kod stop motion animacije su tripod, stativ za

kopiranje i amaterski napravljen stativ. (7)

Većina stativa se danas može kupiti zajedno u paketu s pričvršćenom glavom koja se mora

micati te imati čvrsto zaključavanje.

Glava s trenjem najjednostavnije je oblik pomicanja namjenjen za živo snimanje, no njihovo

korištenje nije pozdano kod kontroliranja pokreta aparata. Glave sa zupčanicima su skuplje

ali pružaju veću kontolu i lakoću pokreta. Zbog tih poteškoća profesionalci koriste robotske

ruke koje kontroliraju pokrete. Osim glava u današnje vrijeme se koriste i tračnice po kojima

se miče kamera s kojom se ručno upravlja. Tračnice su skupe i veoma ih je teško nabaviti. (4)

5.2.1. Tripod

Tripod je klasičan stativ za digitalni fotaparat koji se koristi i kod stop animacije. Sastoji se od

tri nožice koje pružaju izuzetnu stabilnost. Kvaliteta im varira ovisno o cijeni i proizvođaču.

Ukoliko se snima u zatvorenim prostorijama preporučljivo je korisiti masivne i teške stative

koji su prilično skupi. Zbog težine oni pružaju bolju stabilnost, no nisu praktični za

prenošenje. Ukoliko se orijentira na više vrsta stop animacija, isplativije je kupiti stativ

srednje težine.

9

Slika 10. Tripod

http://www.urban-photography-art.com/image-files/camera-tripods-amazon.jpg

On se lagano može prenositi, a ukoliko nije dovoljno stabilan može se učvrstiti pomoću

predmeta kao primjerice vreća punjena pijeskom ili čak kamenje. Kod skupljih stativa na

srednjoj šipki se nalazi kuka za dodatnu stabilnost na koju se objesi vrećica s teškom

predmetom da bi se osigurala bolja stabilnost.(7)

5.2.2. Stativ za kopiranje

Stativ za kopiranje odnosno Copystand je stalak koji se prvenstveno koristi kod fotografiranja

dokumenata. Na njemu se slika odzgora prema dolje te se taj način zove downshooting

odnosno snimanje odozgo. Stativ za kopiranje se razlikuje od klasičnog stativa u građi

međutim položaj fotaparata je isti na oba stativa. Osim dokumenata njega koristimo i za

slikanje animacija od papira, kolaža, pijeska i slično. Skuplje verzije ovakvog stativi imaju

mogućnost preciznog pomicanja plohe pomoću računala te na taj način se dobiva dojam

kretanja objekta kojeg animiramo. (7)

10

Slika 11. Copystand

http://www.leedsmicro.com/img-lpi-dcs.jpg

5.2.3. Amaterski napravljeni stativ

Ukoliko neki od gore nabrojenih stative iz više razloga ne odgovaraju potrebama. moguće je

napraviti stativi kod kuće samostalno. Na internetu postoji mnogo detaljnih uputa sa slikama

koje mogu pomoći pri izradi stativa od korištenja artikulirane stolne svjetiljke sa pomičnim

zglobovima (slika 12) do onih izrađenih pomoću užeta (slika 14) ili pak plastične boce (slika

13).

Slika 12. Stativ napravljen na svjetiljci Slika 13. Stativ plastična boca

http://makezine.com/projects/articulated-camera -stand/ http://cdn.instructables.com/FLM/CRPG/S4/.jpg

11

Slika 14. Stativ od užeta Slika 15. Drveni stativ

http://www.lifehacker.co.in/photo/32926478.cms

http://vi.sualize.us/made_camera_stand_photography.html

5.3. Rasvjeta

Dnevno svjetlo nije idealno za snimanje stop animacije zbog toga što je promjenjivo tokom

snimanja i utjeće na kvalitetu snimke. Potrebno je stvoriti umjetni set. Najjednostavniji oblik

jeftine rasvjete je bilo koja rasvjeta koja se može fiksirati te da se ne pomiče tokom snimanja.

Preslabo osvjetljenje smanjuje dubinu polja (prostor koji je izabran za fokus), što predstavlja

problem držanja fokusa dok se stvari na setu pomiču.

Da bi dobili jefitno danje svjetlo može se koristi fluorescentna cijevna lampa koja će pružiti

hladniji ton nego konvencionalna rasvjeta. (4)

5.4. Objekt i scena

Ukoliko se radi primjerice lutkarska stop animacija, nakon što se finalizira storyboard i

pripremi gotov zvuk, lutke izrađuju cijeli timovi umjetnika od materijala koji se odabire na

temelju pokreta koje će lutke izvoditi. Odlučuje se o tome koja će vrsta materijala pružati

najbolju slobodu animatora tokom pokreta.

12

Odobren koncept dizajna se šalje majstoru zaduženom za izradu scene. Njegov zadatak je da

2D skice pretvori u 3D. Scena mora biti tako napravljen da animatori mogu lagano doći do

lutaka. Često se prije izrade konačnog seta radi minijaturna maketa koja se onda nosi na

odobrenje režiseru. Većina stop motion seta je građena na drvenim platformama kak bi se

osigurala statičnost. Set mora biti dovoljno velik kako bi stalo nekoliko lutaka. Sve mora biti

izplanirano do zadnjih detalja na temelju storyboarda. Pozadina se može oslikati ili se može

snimati ispred green screena odnosno zelene pozadine,a mogu se koristiti i dječje lutkarske

kućice. (8) Osim toga koristi se i diorama odnosno maketa nekog mjesta ili prostorije koju

ljudi izrađuju iz hobija (slika). Razne potrebne stvari za izradu diorame se mogu naći na

internetu. (9)

Slika 16. Diorama japanskog dvorca

http://www.stormthecastle.com/diorama/japanese-dioramas/himeji-castle-diorama-large-picture-1.jpg

6. POSTAVKE FOTOAPARATA

Stop animacija je zapravo tehnika kojom se izrađuje stop animacija gdje nije u pitanju samo

jedna fotografija već se ona sastoji od niza fotografija koje tvore animaciju. Za snimanje stop

animacije potrebna nam je priča, objekt koji snimamo i naravno fotoaparat. Postavke

fotoaparata su jako bitne kod snimanja stop animacije pa se prvo odabere vrsta formata. Za

snimanje fotografija koriste se JPEG ili RAW format. JPEG format je standardni format koji

ima dobru kvalitetu zapisa ali ne može se kvalitetno obraditi kao RAW format pa se zbog

kasnije obrade češće koristi RAW format koji je ujedno i kvalitetan.

13

6.1. Ekspozicija

Nakon formata fotografije sljedeće što moramo namjestiti je ekspozicija. U stop animaciji je

vrlo bitno da se ekspozicija postavi ručno te da se ona tokom snimanja ne mijenja jer

prilikom spajanja fotografije u animaciju u nekom od programa, razlika između ekspozicije bi

bila uočljiva. Za potrebe snimanja stop animacije nisu potrebni teleobjektivi jer se fotografije

snimaju iz blizine i koriste se stariji modeli objektiva gdje je moguće ručno namjestiti

ekspoziciju. Uglavnom se koriste leće u rangu od 24 mm do 85 mm ili više.

Ostali važni parametri koji se trebaju postaviti ručno kako bi snimljene fotografije imale istu

ekspoziciju su: ISO osjetljivost, otvor zaslona i brzina zatvarača, dubinska oštrina i white

balance.

6.2. ISO osjetljivost

ISO osjetljivost određuje koliko je senzor osjetljiv na svjetlost. Kod korištenja filma ISO

osjetljivost je unaprijed definirana , a kod digitalnog fotoaparata ISO se može podešavati za

svaku scenu i različite uvjete snimanja. Prilikom snimanja fotografije u mračnijim uvjetima,

ISO osjetljivost se može povećati tako da scena ne ispadne pretamna ali upravo ta povećana

ISO osjetljivost stvara veći šum što je zapravo nedostatak i na fotografiji ne izgleda dobro,

dok se kod niže ISO osjetljivosti stvara manji šum, ali u konačnici veza između šuma i ručnih

postavka ovisi o apartu koji se koristi. U većini slučajeva bolje je smanjiti ISO osjetljivost od

100 do 200.

6.3. Otvor zaslona i brzina zatvarača

Otvor zaslona kontrolira kolika je količina svjetla pala na senzor dok se brzinom zatvarača

određuje koliko je dugo vremenski svjetlo padalo na senzor. Otvor zaslona ovisi kolika je

brzina zatvarača, što bi značilo da ako imamo veći otvor zaslona, brzina zatvarača je manja i

ako imamo manji otvor zaslona, brzina zatvarača će biti manja. Prilikom snimanja

jednostavnih scena ekspoziciju je lakše namjestiti, dok kod složenih ima puno elemenata pa

je tu zahtijevnije namjestiti ekspoziciju zbog toga što su neki elemnti bliže osvjetljenju, a neki

14

su udaljeniji. Zbog takvih složenijih scena najbolje je ekspoziciju postaviti na način da se vide

elemnti koji su udaljeniji, a oni blizu osvijetljenja da ne ispadnu presvijetli.

6.4. Dubinska oštrina

Zatim imamo dubinsku oštrinu koja omogućava da su određeni elementi u prvom planu, dok

su ostali elementi mutni ispred ili iza njih. Dobiva se osjećaj dubine i daljine zbog čega se čini

da gledatelji vide set prave veličine. Kod snimanja stop animacije najčešće se uzima otvor

zaslona f11, brzina zatvarača ½ do 1 sekunde, dok manji otovr zaslona f16 ili f22 stvara veliku

dubinsku oštrinu, otvor zaslona f8 ili niže stvara manju dubinsku oštrinu. Ovisno što želimo

dobiti, otvor zaslona postavljamo na veću ili manju f vrijednost.

6.5. White balance

White balance je funkcija kojom se određuje boja fotografije uvjetovana različitom

temperaturom osvjetljenja koje fotografiji mogu dati određenu nerealnu boju. Temperatura

boje osvijetljenja se mjeri u Kelvinima , pa tokom većih temperatua će nam izgledati hladnije

i to se temelji na činjenici da iako mi mislimo da su objekti npr. crveni ili narančasti kad im se

temperatura poveća oni zapravo izgledaju plavo i što im se temperatura sve više povećava

idu prema bijelom. Dakle svijeća ima najnižu temperaturu osvijetljenja od 1 000 do 2 000 K, a

oblačan dan ima najvišu temperaturu od 9 000-10 000 K. Naše oko može raspoznati dali je

objekt bijele boje, dok digitalni fotoaparati nemaju tu mogućnost pa nepravilno podešen

white balance može stvoriti plavkaste ili narančaste tonove na fotografiji, zbog čega će na

kraju i sama animacija imati neprirodan ton. Da bi se to spriječilo potrebno je ručno podesiti

white balance. Osim toga obojenje se može podesiti i u nekom od programa za obradu videa

gdje je mogućnost dobivanja i mijenjanja tonova puno veća i nije ograničena samo na plave i

narančaste tonove. (8)

15

7. ZAVRŠNA OBRADA

Do 1980-ih godina animatori su radili „na slijepo“, naime nisu mogli vidjeti rezultate svog

rada sve dok se film ne bi vratio iz labaratorija što je trajalo danima. Bez obzira što je to

mukotrpno spor proces neki animatori ga i dalje koriste jer tvrde da ima svoju čar te da se

dobije više instinktivan osjećaj za animaciju što daje unikatnost. Prvi pristupačan program za

animaciju je australski „Stop Motion Pro“, koji je omogućavao totalnu kontrolu svakog kadra

uključujuč i onog kadra koji je na čekanju da se snimi. Imao je i opciju brisanja kadrova. U

današnje vrijeme dostupni su mnogi programi koje je moguće besplatno skinuti s interneta ili

oni koji se plaćaju.

Kod softvera za obradu animacije je iznimno važno mjenjanje kadrova koje omogućeje lako

prebacivanje trenutne slike i prethodno snimljenog kadra. „Onion skinning“ daje „duh sliku“

trenutne pozicije i ono omogućava da se vidi koliko se odmaklo od trenutačne animacije, te

pruža vraćanje pozicije u slučaju neplaniranog pomaka. Kadrovi su numerirani na dnu ekrana

pa se može pomicati kadar po kadar naprijed i nazad koristeći miš. U kombinaciji sa

programima kao što su „iMovie” , „Adobe Premiere” ili „Final Cut” proces izrade se ubrzava.

Slika 17. Stop motion software screen IStopMotion by Boinx Software

http://www.geekculture.com/blurbs/reviews/reviewimages/iStopmotion/darthscreen.jpg

16

Postoji i „LunchBox” koji je najjednostavniji i odličan je za učenje. To je „hardware” uređaj

koji se koristi za izradu i test animacije, uz pomoć računala. Svaki video je numeriran, no

postoji nedostatak, a to je da ima jedino analogni ulaz i izlaz. (4)

Slika 18. LunchBox Sync. Courtesy OG Howard Mozeico. Animation Toolworks

http://www.animationtoolworks.com/pics/lbdv1_b.gif

Nova generacija softwarea za stop animaciju je Dragonframe 3.6 koji ima neke nove značajke

kao što su vizualni vremenski urednik,integrirani lip-sync, naprednu DMX rasvjetu i kontrolu

pokreta.

Slika 19. Dragonframe software

http://www.dragonframe.com/

17

Na tržištu postoje i neki softwarei koji su besplatni. Neki od tih programa su: JellyCam i

MonkeyJam.

JellyCam je besplatan program za kreiranje stop animacije koja se može napraviti pomoću

slika iz računala ili slike koje su se snimile putem web kamere. JellyCam koristi Adobe Air

platformu.

MonkeyJam je također besplatan program za stop animaciju. Osmišljen je na način da se

može fotografirati pomoću web kamere, video kamere i čak skenera, te se iste fotografije

mogu skupiti u zasebne okvire. U animaciju se može staviti i slike i zvuk koje se već nalaze na

kompjuteru. Stop animacija se može spremiti kao AVI datoteka. (10)

Slika 20. MonkeyJam program

http://monkeyjam.org/

18

7. ZAKLJUČAK

Stop animacija je prisutna od početaka filmske industrije, a zadržala se sve do danas u

gotovo istom intenzitetu. Stop animacijom se može baviti profesionalno i amaterski.

Profesionalna stop motion tehnika fotografiranja zahtjeva kompleksnu pripremu prije samog

snimanja kako bi se dobili najbolji rezultati. Prvo je potrebno izraditi scenarij te po njemu

detaljan storyboard koji će opisati svaki detalj pokreta. Nakon razrade se odobrava konačno

rješnje i kreće se na izradu objekta i scene. U međuvremenu je potrebno podesiti rasvjetu

koja je iznimno bitna kod stop animacija. Najvažniji segment rasvjete je da bude statična

odnosno nepromjenjiva zbog čega se najčešće koristi upravo umjetna rasvjeta. Osim toga

bitno je i da fotoaparat stavimo na stativ kako bi dobili što bolju oštrinu i preciznost.

Uz odgovarajuću pripremu i izvedbu, tehnikom stop animacije možemo prividno oživiti

svakodnevne predmete, osmisliti i realizirati zanimljive priče te nadopuniti igrane filmove

posebnim efektima.

19

8. LITERATURA

1. http://en.wikipedia.org/wiki/Stop_motion

2. Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, Stop motion i time lapse fotografija, Predavanja iz kolegija

Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima, Ak.god. 2014./2015.

3. Ana Kuzmić, Stop motion fotografija, Diplomski rad, Zagreb, 2012.

4. Susannah Shaw, Stop Motion: Craft Skills for Model Animation, (second edition) Focal

Press, Oxford, 2008.

5. Barry Purves, Stop-motion Animation: Frame by Frame Film-making with Puppets and

Models, A&C Black, Performing Arts, 2014.

6. http://www.avmax.hr/sto-je-to-digitalni-slr-fotoaparat~tekst_113.html

7. Tom Gasek, Frame-By-Frame Stop Motion: The Guide to Non-Traditional Animation

Techniques, Focal Press, Oxford, 2011.

8. Ken A. Priebe, Advanced Art of Stop-Motion, Course Technology PTR, 2010.

9. http://www.stormthecastle.com/mainpages/dioramas/diorama_tutorial1.htm

10. http://www.freetech4teachers.com/2011/05/jellycam-free-stop-motion-movie-

creator.html#.VInvizGG9qU

20