Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Tehnike slikanja svjetlom

SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc. Vanja Milaković, Erik Pečanić, Ivan Radoš

12.2014.

2

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................................................ 3

Povijesni razvoj ........................................................................................................................................ 4

Slikanje svjetlom ...................................................................................................................................... 5

Potrebna oprema .................................................................................................................................... 7

Fotoaparat ........................................................................................................................................... 7

Stativ .................................................................................................................................................... 8

Samookidač ......................................................................................................................................... 9

Izvor svjetla ........................................................................................................................................ 10

Moderni fotografi .................................................................................................................................. 12

Zaključak ................................................................................................................................................ 13

Literatura ............................................................................................................................................... 14

3

Popis korištenih slika

Slika 1. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125 ............................ 5

Slika 2. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125 ............................ 6

Slika 3. CAnon 5D - MARK III .................................................................................................................... 7

Slika 4. Prikaz fotoaparata na stativu ...................................................................................................... 8

Slika 5. Usmjereni izvor svjetla .............................................................................................................. 10

Slika 6. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 3.2 sec; otvor blende: f-5; ISO: 125 ........................ 11

Slika 7. Motiv nastao korištenjem zapaljene kamene vune .................................................................. 12

Slika 8. Fotografija nastala korištenjem umjetnog svjetla..................................................................... 12

3

Uvod

Fotografija kao najmoćniji medij današnjice razvija se nevjerojatnom brzinom, omogućujući

različite varijacije fotografiranja kao samo usmjerenje u tom području. Kako fotografija

zauzima jedan veliki postotak u prijenosu informacija današnjice, našla je svoje mjesto i u

umjetnosti gdje dostiže visoki nivo profinjenosti i efikasnosti. Eksperimentiranjem u

fotografiji ona je dobila jednu drugačiju dimenziju koja je u današnje vrijeme sve popularnija

zbog velike dostupnosti znanja o fotografiji. Igranja ekspozicijom i kutevima snimanja postala

su svakodnevica profesionalnih fotografa. Utjecaj svjetlosti od izuzetne je važnosti za

fotografiju. Razne varijacije i istraživanja svjetlosnih efekata prirodale su veliki značaj samoj

fotografiji. Kombinirajući dugu ekspoziciju i pomičući izvor svjetla moguće je dobiti

fenomenalne rezultate koji su opisani u ovom radu.

4

Povijesni razvoj

Crtanje svjetlom datira još iz 1889. godine kada je dvoje psihologa 1889. godine, Étienne-

Jules Marey i Georges Demeny došlo na ideju snimanja pokreta u sklopu istraživanja istog.

Izvedba je bila takva da su na zglobove pričvrstili žarulje i snimili fotografiju s produženim

vremenom ekspozije.

Drugi poznati dvojac su Frank Gilberth i njegova žena Lilian Moller Gilberth. Oni su 1914.

fotografirali svoje radnike nakon što su im na ruke pričvrstili svjetiljke, a sve u svrhu

povećanja njihove produktivnosti, također uz produženu ekspoziciju koja je zabilježila sve

pokrete u određenom vremenu.

Od 1935. pa na dalje govori se o primjeni takvog načina fotografiranja u umjetničke i

ekspresivne svrhe. Man Ray se smatra prvim fotografom koji je koristio crtanje svjetlom u

cilju umjetničkog izražavanja (ciklus “Space Writing”).

Novi famozni dvojac koji se istaknuo u ranijim godinama razvoja takvog fotografiranja je

albanski fotograf Gjon Mili i Pablo Picasso koji je crtao portrete svjetlom te se i sam nalazi na

tim fotografijama. Prije nego što se udružio sa Picassom, Mili je imao svoju seriju slika

„fotoflash“ tehnikom. Koristio je stroboskopsko svjetlo koje je postavio na klizaljke klizačice

Carol Lynne te je snimio njeno kretanje u jednoj ekspoziciji. Skupa sa svojim slikama Mili je

posjetio Picassa 1949. Te je tako nastala serija slika pod nazivom "Picasso's light drawings",

od kojih je najpoznatija "Picasso draws a Centaur" (Picasso crta kentaura).

Što se tiče samog naziva "Oslikavanje svjetlom" i on je imao svoju izmjenu tokom 70-ih i 80-

ih godina prošlog stoljeća. Sve fotografije nastale tehnikom ocrtavanja do 1976. se

klasificiraju kao svjetlonosni crteži. Zahvaljujući Deanu Chamberlainu od 1977. godine

govorimo o oslikavanju svjetlom. On je prvi izveo fotografije osvjetljavajući pojedinačne

djelove motiva te je na taj način bojao sam motiv svjetlom. Za svoje fotografije je također

oslikavao cijelo tijelo svjetlom.

Danas se takav način fotografiranja koristi i u dizajnerske svrhe, a sama tehnika je

uznapredovala razvojem tehnologije. Fotoaparati danas omogućuju jasnije slike, oštrije linije i

puno veću paletu efekata koji se mogu postići ovom tehnikom.

5

Slikanje svjetlom

Svjetlo u fotografiji ima ogromnu ulogu, ali i zadatak. Kontrolom istog znatno pridonosimo

kvaliteti fotografija. Kontrola svjetla zadatak je svakog fotografa. Light painting (slikanje

svjetlom) osniva se upravo na kontroli svjetla i ono čini kompoziciju. Ova tehnika je iznimno

kreativna, rezultira neobičnim fotografijama, velikim kontrastom, dinamikom, linijama,

bojama itd. Light painting je tehnika kod koje se podrazumjeva korištenje duže ekspozicije, a

korištenjem statičnih ili pomičnih predmeta koji isijavaju određenu svjetlost dobivaju se

interesantni oblici i linije.

Duža ekspozicija podrazumijeva korištenje tzv. sporog zatvarača i eksponiranje od 10 sekundi

i više. Fotografiranje ovom tehnikom iznimno je atraktivno noću, gdje zbog tamne okoline u

prvi plan dolazi nađeno svjelo.

Postoji puno verzija slikanja svjetlom, no dvije su najbitnije:

1. Fotoaparat je statičan dok se izvor svjetla pomiče

2. Izvor svjetla je statičan dok se fotoaparat pomiče

Slika 1. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125

6

Moguće je kombinirati puno vrsta rasvjete, statična i pokretna rasvjetna tijela ili osvjetljavanje

samo određenih dijelova scene. Vatromet se također smatra određenom vrstom „light

paintinga“. Ne može se uvjetovati oblik, no njegova eksplozija „crta“ oblike po nebu.

Slika 2. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 15sec; otvor blende: f-5; ISO: 125

Što se to zapravo događa u fotoaparatu prilikom stvaranja slike ovom tehnikom? Sva svjetlost

koja je prošla kroz objektiv dolazi do senzora koji bilježi primljene fotone svjetlosti. Kako se

na površini senzora nalaze fotodiode, te iste fotodiode pretvraju prikupljene fotone svjetla u

električni napon. Taj se napon pojačava onoliko koliko je potrebno analogno-digitalnom

konverteru (ADC) kako bi obradio napon. Analogno-digitalni konverter klasificira sada

analogni napon na različite nivoe osvjetljenja te svakom nivou dodaju novu binarnu oznaku

što omogućava da se slika pohrani unutar fotoaparata u digitalnom obliku.

7

Potrebna oprema

Kako bi fotografija uspješno nastala, potreban je fotoaparat koji ima mogućnost postaviti

ručni način upravljanja („manual mode“). Potreban je i stativ, odnosno čvrsta i stabilna

podloga gdje se neće ugroziti stabilnost fotoaparata te nekoliko rezervnih baterija pošto

snimanje ovakvih fotografija iziskuje puno potrošene električne energije.

Fotoaparat

Može biti DSLR ili kompaktni fotoaparat pod uvjetom da posjeduje opciju ručnog načina

podešavanja. Potrebno je postaviti najnižu ISO vrijednost koju aparat može podržati. Važno je

ići na manju ISO osjetljivost zbog količine šuma. Većina današnjih uređaja omogućava

korekciju šuma („noise reduction“) prilikom dužih ekspozicija, pa je svakako koristite.

Korištenje ove opcije produžuje vrijeme obrade fotografije. Ukoliko je ekspozicija 10

sekundi, potrebno je još 10 sekundi da fotoaparat „snimi“ šum i da ga odbije od “zdravih”

piksela.

Slijedeći korak je odabiranje vrijednosti blende. Bitno je provjeriti najveću,odnosno najmanju

moguću vrijednost blende. Sasvim je dovoljno uzeti srednju vrijednost: ukoliko aparat ima

vrijednosti od „f:4“ do „f:32“, uzme se sredina – „f11“ ili „f16“. Kod kompaktnih fotoaparata

vrijednosti će biti drugačije, kao npr. „f:2.8“ do „f:8.0“ pa se tu također za početak odabiru

srednje vrijednosti – „f:4.0“ ili „f:5.6“. Cilj je fotografirati sa što manjom blendom kako bi

dobili na dubinskoj oštrini.

Slika 3. Canon 5D - MARK III

8

Nakon blende potreban je odabir brzine zatvarača. Postavka se namješta na najsporiju

vrijednost, obično je to između 15 i 30 sekundi. Slijedeći korak je bulb postavka (zatvarač je

otvoren kada je okidač pritisnut i zatvara se kada je okidač otpušten. Ukoliko aparat nema

bulb postavku, odabire se najsporija vrijednost.

Kadriranje na DLSR fotoaparatu znatno je lakše nego na kompaktnom. Zajedničko im je da se

preporuča korištenje ručnog fokusa. Najbolja je opcija postaviti osobu i kadar te izoštriti

fokus na njoj. Autofokus će u ovom slučaju samo odmoći, posebice ako se u kadru nalaze

pokretni predmeti kao što su automobili u vožnji ili ljudi u prolazu. Autofokus će

funkcionirati ukoliko se fotografijraju statični predmeti, kao npr. ulica osvjetljenja ulica.

Duge ekspozicije troše puno električne energije stoga je uvijek preporučljivo nositi nekoliko

rezervnih baterija, s obzirom na količinu vremena koja proteče dok se dobije željeni rezultat.

Stativ

Stativ je jako bitna stavka kod korištenja ove fotografske tehnike. Čvrsta i statična podloga

dobar je izbor ukoliko ne postoji mogućnost korištenja stativa. On se najviše očituje kod

fotografiranja pomičnih izvora svjetlosti: ono što je bitno jest da ostatak kadra bude izoštren, a

pošto se radi o dugoj ekpoziciji, bilo kakav pomak samog aparata ugrožava dubinski oštrinu i

statiku fotografije.

Slika 4. Prikaz fotoaparata na stativu

9

Samookidač

Kod većine fotoaparata sa ekspozicijama do 30 sekundi može se raditi bez daljinskog okidača.

Pritom se koristi samookidač kako se fotoaparat ne bi pomaknuo iz faze pritiskom na okidač.

Ako se koristi „bulb“ postavka, pretpostavka je da se pokušava napraviti ekspozicija duža od

30 sekundi, a držanje prsta na okidaču nekoliko minuta umara, mišići se počinju grčiti i

fotoparat se počinje tresti. Također, jedna od opcija je korištenje daljinskog okidača pomoću

kojeg se određuje trajanje snimanja bez doticaja sa fotoaparatom te nema straha od micanja

istog iz faze.

10

Izvor svjetla

Različiti izvori svjetla daju različite rezultate fotografijama, tako da je uvijek preporučljivo

imati nekoliko različitih izvora osvjetljenja (svjetiljke, mobiteli, vatra, vatromet, laseri itd...),

te se može koristiti celofan. Kod tehnike gdje je fotoaparat statičan, a izvor svjetla je pomičan,

dobrodošle su sve ideje koje pomiču svjetlo na način da ga fotoaparat snimi. Kreiranje raznih

oblika i promjena intenziteta svjetla uvjetuju nastanak slike.

Slika 5. Usmjereni izvor svjetla

Česte primjere kod fotografija slikanih ovom tehnikom predstavljaju baterijske svjetiljke. Određenom

dužinom ekspozicije senzor bilježi svaki foton svjetlosti koji prođe kroz objektiv. Svjetiljkama se

ocrtavaju oblici koji se po završetku ekspozicije bilježe kao fotografija. Jako zanimljiv efekt kod

slikanja svjetlom dodaje efekt na svjetiljci koji se naziva „strobo“ efekt ili „stroboskop“. To je efekt

paljenja i gašenja izvora svjetla u jako malim vremenskim intervalima. Najveću primjenu ima u

pomorskom prometu kod svjetionika te na glazbenim događanjima gdje je rasvjeta jedan od glavnih

11

uvjeta dobro opremljenog koncerta. Odredivši periodu svjetljenja, nakon što je svjetlo upereno

prema objektivu fotoaparata, iscrtavanjem oblika senzor bilježi fenomenalne rezultate. Dobiveni

oblik definiran je iscrtkanim linijama. Ukoliko se koristio filter ili se stavlja traka u boji preko izvora

svjetla, to dodaje još jedan efekt na cijeli projekt.

Slika 6. Elementi ekspozicije: dužina ekspozicije: 3.2 sec; otvor blende: f-5; ISO: 125

12

Moderni fotografi

Sukladno s vremenom u kojem živimo, na svjetskoj sceni se već neko vrijeme nalaze fotografi vrijedni

spomena. Kompleksnost motiva je na visokoj razini, a sam odnos motiva, izvora svjetla i ambijenta u

kojem se fotografira je harmoničan. Neovisno o tematici fotografija, bilo da je riječ o satiričnom

izražavanju ili ekspresiji, svaka od njih ukazuje na mogućnosti koje nam ovakav oblik izražavanja nudi.

Slika 7. Motiv nastao korištenjem zapaljene kamene vune

Njihov pristup varira ovisno o samoj edukaciji. Svaki je fotograf individualac te jednako tako razvija

osjećaj za ekpresiju kroz svoj rad, no ipak, svaki od njih ima svoj pogled na pristup svakoj

fotografoskoj tehnici. Velika većina fotografa oslanja se na elektronička pomagala za izradu

fotografija tehnikom slikanja svjetlom, kao što su npr. „Pixelstick“, baterijske svjetiljke, kemijski

svjetleći štapići, mobilni telefoni s određenim aplikacijama itd. Jednako se tako puno njih osvrće

prirodnim izvorima svjetlosti kao što je vatra. Koristeći kombinacije vrtećih pomagala te zapaljivih i

gorivih derivata i objekata, raznim pomacima dobivaju se razni zanimljivi efekti fotografija.

Slika 8. Fotografija nastala korištenjem umjetnog svjetla

13

Zaključak

Vidjevši mogućnosti kombinacija svjetla u fotografiji lako je zaključiti kako se

eksperimentiranjem mogu napraviti zadivljujući rezultati. Toliko je mnogo raznih ideja da se

u današnje vrijeme light painting pretvara u jedan smjer u umjetničkoj fotografiji koji je

vrijedan pažnje i daljnjeg razvijanja. Svaki fotograf, bilo profesionalnog ili amaterskog

karaktera zasigurno ima razloga baviti se ovim smjerom fotografije, upravo iz razloga što

samo eksperimentiranje sa svjetlom i raznim efektima donosi jedno veliko iskustvo koje

nikako nije zanemarivo.

14

Literatura

http://en.wikipedia.org/wiki/Light_painting

http://petapixel.com/2013/08/27/10-amazing-light-painting-photographers/

http://herramientaslightpainting.com/

http://learnmyshot.com/introduction-to-light-painting-photography-technique/

http://lightpaintlive.com/

http://microsites.lomography.com/light-painting/