209

Prikaz knjige

HRVATSKINACIONALNIPARKOVIIvo Bralić

U godini kada se broj posjetitelja Nacio-nalnog parka "Plitvička jezera" popeo na850.000, a Nacionalnog parka "Krka" na650.000, tiskanje raskošne knjige "Hr-vatski nacionalni parkovi" ne može bitisamo preokupacija njezina autora geo-grafa Ive Bralića, ni njezina izdavačaŠkolske knjige.

Pojava ove knjige poglavito se tičehrvatskog turizma, osobito u vreme-nima kada se na svjetskom tržištu foku-sira i zaleđe maritimnih područja i unjima traži komplementarna turističkaponuda.

Tema nacionalnih parkova bila je za tu-rizam važna i prije petnaest godinakada su isti autor i izdavač objaviliknjigu "Nacionalni parkovi Hrvatske",koja je prevedena na četiri europskajezika i koja je doživjela tri izdanja.

Nova knjiga, tiskana 2005. godine, nesamo da je bogatija za još jedan nacio-nalni park (Sjeverni Velebit), koji je umeđuvremenu proglašen, nego je većai po formatu i po broju stranica, ali ibogatija po slikovnoj opremi.

Osim toga, u međuvremenu su se mije-njale i granice nekih nacionalnih par-kova. Primjerice, NP "Risnjak" proširiose na područje izvora rijeke Kupe, NP"Paklenica" proširio se na najviše vele-bitske vrhove u zaleđu, dok je iz NP"Krka" izostavljeno područja južno odSkradina, a pridodano mu je novo po-dručje, sjevernije, gotovo do Knina. Osvemu tome postoje podrobne infor-macije u ovoj knjizi.

Nova knjiga čitatelja najprije u jez-grovitom tekstu podučava o tome štoje to nacionalni park (pojam, kriteriji iuloga).

Preostali dio knjige podijeljen je u osamvelikih poglavlja. Svakom hrvatskom na-cionalnom parku dodijeljeno je po jednopoglavlje: NP "Plitvička jezera", NP"Paklenica", NP "Risnjak", NP "Mljet", NP"Kornati", NP "Brijuni", NP "Krka" i NP"Sjeverni Velebit".

Iako su tekst i ilustracije ležerno i neo-bavezno organizirani, čitatelj će nakon

razgledavanja i čitanja svakog poglavljauočiti ključne podatke o konkretnom na-cionalnom parku, podatke koji se odno-se na granice i oblik nacionalnog parka,vrijeme i postupke proglašenja nacio-nalnog parka, temeljni fenomen zaštitei ostale turističke atrakcije, poglavitofloru i faunu te geomorfološke oblike,kulturna dobra, sustav njihova obilaskas pripadajućim objektima i slično.

Najpoznatiji hrvatski endem – velebitska degenija (NP "Sjeverni Velebit"). (str. 254)

210

Iz fotografija će upoznati endemske irijetke biljne i životinjske vrste te pre-poznatljive geomorfološke oblike, pano-rame i druge specifične pojedinosti.

Od svih dijelova knjige, za poznavateljeranijih izdanja, najzanimljivije je po-glavlje posvećeno NP "Sjeverni Velebit".Riječ je o najmlađem hrvatskom nacio-nalnom parku koji je takvim službenoproglašen 1999. godine.

Površina mu je 109 km i obuhvaća naj-zanimljivije područje sjevernog vršnogdijela Velebita. Tu krajolik poprimakombinirana obilježja, lička i primorska,šumovite udoline i stjenovite vrhove.

U njegovu središnjem dijelu nalaze serezervati Rožanski i Hajdučki kukovi.Sjeverni i južni dio Nacionalnog parkapovezuje glasovita Premužićeva staza,uređena u razdoblju 1930. – 1933. godi-ne, koja je između spomenutih kukovaprovedena "majstorski i s neznatnimusponima".

"Hajdučki kukovi teško su prohodnopodručje, velikim dijelom potpunoneistraženo. U narodnoj predaji taj jeprostor bio skrovište nekadašnjihhajduka, pa mu odatle i naziv. Hajdučkisu kukovi posljednjih godina speleo-lozima posebno zanimljivi jer su hrvat-ski i slovački speleolozi u njima pronašlijednu od najdubljih jama na svijetu. Toje Lukina jama, duboka 1392 m", pišeBralić.

U novoj knjizi, međutim, nema više po-sebnog poglavlja o Velebitu kao parkuprirode, rijetkom području u svijetu ijedinom u Hrvatskoj koje je 1978. godineproglašeno svjetskim rezervatom bio-sfere.

Doduše, taj se podatak spominje uokviru teksta o NP "Sjeverni Velebit".Ova konstatacija samo podsjeća napotrebu objavljivanja slične publikacijeza hrvatske parkove prirode, koji su,svaki na svoj način, gotovo podjednakoprivlačni i iznimni, kao i hrvatski nacio-nalni parkovi, u koje turisti sve češćezalaze.

Ivo BralićHRVATSKI NACIONALNI PARKOVIIzd.: Školska knjigaZagreb, 2005.Str. 272.ISBN 953-0-61536-1

U svijetu kamenih skulptura (NP "Sjeverni Velebit"). (str 245)

E. Kušen