##9$121=2,NACIONALNI PARKOVI

# N N N A C I O N A L N I P A R K P L I T V I Č K A J E Z E R A

# M M Z A G R E B # G G 1 9 5 8

PREDGOVOR

Čovjek je nekad razarao prirodne tvorevine, napose sume, i tako širio civilizaciju i kulturu na nova područja. Ali sve jače uništavanje šuma iza-zvalo je poremećaj u odnosima prirodnih sila. Bujice, poplave, vjetrovi i pijesak postepeno uništiše mnoge civilizacije i kulture. Tako su nestali i mnogi prirodni spomenici. A i danas ugrožene su mnoge znamenite tvore-vine prirode i ljudskog duha.

Prirodne rijetkosti mogu se lako i brzo uništiti, ali za ponovno stvaranje potrebna su stoljeća i tisućljeća, ako se uopće takvi objekti mogu stvoriti. Zato pod utjecajem kulture civilizacija stavlja prirodne rijetkosti pod po-sebnu zaštitu države.

U prošlosti o tome se mnogo raspravljalo i u našoj zemlji. Cilj tih na-stojanja bio je prije svega, da se istakne turističko i kulturno značenje pri-rodnih vrednota, zatim da se spriječi oštećivanje i razaranje. Nastojao se uvesti neki red i kod projektiranja građevinskih radova. Postepeno sve više javljaju se stručnjaci, iznoseći i naučno značenje prirodnih zname-nitosti.

Potkraj prošlog stoljeća u Èrvatskoj pojavio se jaki pokret, da se za-štita prirodnih rijetkosti i spomenika stavi pod poseban nadzor državne vlasti, pa su u tom smislu doneseni i propisi. Osnivana su društva, odbori i komisije za zaštitu prirode. Obrazlagalo se kulturno značenje pojedinih objekata, napose se isticala njihova naučna važnost. Za propagandu i ostva-rivali je ovih ideja naročito je zaslužno Hrvatsko prirodoslovno društvo. Mnogi pojedinci upornim radom daju tim akcijama značajan prilog, napose Franić, Hire, Pevalek, Poljak, Horvat, Premužić i dr. Godine 1928. pro-glašeni su nacionalnim parkovima ovi objekti: Plitvička jezera u Lici, Bi-jele Stijene u Gorskom Kotaru i Žtirovača na Velebitu. Šumarski i drugi stručnjaci po ličnoj inicijativi nastojali su sačuvati neke objekte, kao dio Mljeta i Paklenice u Dalmaciji, Dundo na Rabu, Vražji prolaz, Golubinjak, Japlenški vth i Preradovićev vrh u Gorskom Kotaru, Trakošćan kod Varaž-dina, prašumski rezervat Muški Bunar-Anina Koliba na Psunju, Janko-vac na Papuku i dr. Postoji o tome Čitava literatura članaka, bilježaka i stručnih rasprava u dnevnoj i periodičkoj štampi, napose u Prirodi, Hrvat-

shorn planinaru, Zaštiti prirode, Šumarskom listu, Lovačko-ribarskom vje-sniku, Našim planinama. Ipak, zbog nehatu i premale zainteresiranosti državne vlasti, rezultat tih nastojanja bio je malen. Očuvanje najljepših i najznačajnijih prirodnih tvorevina nije se moglo potpuno ostvariti. A Drugi svjetski rat je i to posve prekinuo.

Nakon Oslobođenja narodna vlast nastoji zakonskim propisima stvo-riti solidne preduvjete za zaštitu prirodnih rijetkosti i za pravilno iskorišći-vanje pojedinih objekata. Već 23. VII. 1945; izglasan je Zakon o zaštiti spo-menika kulture i prirodnih rijetkosti za područje čitave Jugoslavije. Organi narodne vlasti g. 1946. osnivaju Zemaljski zavod za zaštitu prirodnih rijet-kosti NR Hrvatske, savjete, uprave; daju materijalnu pomoć. Ali ni to nije bilo dovoljno. Tek nakon decentralizacije državne uprave i prijelaza na društveno upravljanje stvara se prekretnica, otvaraju se šire mogućnosti ovom kulturnom djelovanju. Na pvijecllog navedenog zavoda, odnosno nje-govih naučnih suradnika i Hrvatskog prirodoslovnog društva, izlučeni su i definitivno zakonom proglašeni nacionalnim parkovima ovi objekti. Pli-tvička jezera 191 četv. km, Paklenica 36 četv. km i Risnjak 30 četv. km površine. Ti parkovi imaju značaj prirodnih rezervata.

Zbog općih kulturnih interesa zaštita prirodnog stanja u nacionalnim parkovima je trajna i pod posebnim nadzorom određenog organa državne vlasti. Ti parkovi imaju naučnof estetsko i poučno značenje. Zadatak im je, da širokim slojevima naroda omoguće upoznavanje prirode i njenih ne-narušenih ljepota. Nije im dakle svrha, da pruže samo odmor i razonodu. Oni treba prije svega da služe općem kulturnom i naročito znanstvenom obogaćivanje naroda. To su stvarno kulturne i napose naučne ustanove, »pri-rodni muzeji i laboratoriji«. I zato turizam, kao grana opće narodne pri-vrede, treba prvenstveno omogućiti posjet. kulturan boravak i razgledava-nje, stjecanje i proširivanje znanja o prirodi i njenim zakonima — u grani-cama očuvanja osnovnih karakteristika i vrednota nacionalnog parka.

Ti naši prirodni rezervati registrirani su i kod Međunarodne unije za zaštitu prirode u BruxeUesu. Prema tome oni imaju ne samo opće nacionalno nego i internacionalno značenje, pa način postupka u njima treba âà se obavezno kreće i u okviru dobrovoljno preuzetih međunarodnih normativa.

Zbog svega toga je Savjet za nacionalne parkove NR Hrvatske odlučio, da se problem očuvanja i upoznavanja ovih prirodnih objekata postavi i na znanstvenu osnovicu i uskladi s općim principima zaštite prirode. Na temelju takve postavke i upornog nastojanja naročito Gjukića Uprava na-cionalnog parka Plitvička jezera organizirala je i materijalno pomogla stu-diozni i naučno-istraživački rad za područje ovog rezervata. Uredništvo edicije povjereno je Institutu za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske a tehnička oprema, prijevodi i dr. Poljoprivrednom nakladnom zavodu. Rezultat té akcije iznosimo u ovom svesku*

Zadatak ove edicije nije| da daje konačne rezultate studija i istraživa-nja, već da se na jednom mjestu mogu objavljivati i naći rezultati naučnog rada iz područja različitih struka. Cilj je što bolje i lakše upoznavanje pri-rodnih znamenitosti naše domovine. Na taj način sa kupit će se građa za izradu što potpunije monografije o pojedinim nacionalnim parkovima. Stoga se ovdje po nekom redu ne mogu naći radovi kao u monografiji, niti im je opseg utvrđen kao u almanahu, a također će i kvalitet pojedinih radova biti donekle raznovrstan. Redakcija dopušta, da se o istom pitanju i istom pro-blemu iznose i suprotna, dobro obrazložena gledišta.

Nastojali smo, da se taj prvi svezak što više približi širem krugu čita-laca, a putem opsežnijih sadržaja na stranim jezicima proširi među inozem-nim posjetiocima i naučnim radnicima. To djelo dakle djelomice služi i propagandi.

Predajući tu ediciju domaćoj i inozemnoj javnosti, želimo da ona već ovim prvim sveskom postigne svrhu, zbog koje je osnovana. Dobro usmjerena diskusija i kritika pomoći će, da dalji svesci i po> sadržaju i po obliku što više doprinesu svoj udio razvoju naše kulture i nauke, napose upoznavanju naše i inozemne javnosti s prirodnim vrednotama kao i naučnim i kultur-nim dostignućima.

U ime Savjeta za nacionalne parkove NRH, Uprave nacionalnog parka Plitvička jezera i Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH zahvalju-jemo svima suradnicima i pomagačima na sudjelovanju u toj kulturnoj akciji.

'UREDNIK

S A D R Ž A J

PREDGOVOR . ; . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

SADRŽAJ: 7

ING. J. S AFAR: Opći podaci o nacionalnim parkovima NR Hrvatske . . . . . 1 1 General data about national parks in P. R. Croatia (Yugoslavia) Renseignements généraux sur les parcs nationaux de la Répu-blique populaire de Croatie (Yougoslavie) Allgemeine Angaben über Nationalparks in der V. R. Kroatien (Jugoslawien) 18

DR. F. ČULINOVIĆ: Plitvička jezera u prošlosti . j . j . f j j . . g§J . | | . 21 The lakes of Plitvice in the past . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Die Plitvicergegend in der Vergangenheit . . . . . . . . . . . . 45

'ING. M. PETRIK: Prinosi hidrologiji Plitvica . . . . . . . . . . . . . . . 49 Contributions to the hydrology of the lakes of Plitvice Beiträge zur Hydrologie der Plitvicer Seen

DR. H. EMILI : Hidrobiološka istraživanja na Plitvičkim jezerima . . . . . . 173 Hydrobiological examinations of the Plitvice-Lakes Hydrobiologische Untersuchungen der Plitvicer-Seen

DR. H. IVEKOVIĆ: Mijenjanje kemijskog sastava vode Plitvičkih jezera . . . 227 Changes occuring in the chemical compostion of the water of °

Plitvice-Lakes . . . . . . . . . . . . . . . . . . j | . . . . 272 Aenderungen in der chemischen Zxisammensetzung des Wassers der Plitvicer-Seen

DR. I. PEVALEK: Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita . . . . . . . 275 The Biodynamic of the lakes of Plitvice and their protection . . . 292 La biodynamiques des lacs de Plitvice et sa protection . . . . . . 292

V. REDENŠEK: Topografski opis pećina u nacionalnom parku Plitvička jezera 295 Topographical description of the caves of the national Plitvice Discription topographique des grottes du Parc National des lacs de Plitvice 325

Z. TALER: Prilog proučavanju plitvičkih pastrva 329

Contribution to the study of the trouts of Plitvice , 353 Beitrag zum Studium der Plitvice-Forellen

B. M AK J ANIC: Prilog klimatografiji područja Plitvičkih jezera . 357 Contribution to the climatography of the region of the lakes of Plitvice . . . ... , . . . . . . . - • - • • 388 Rapport à l'étude de la climatographie de la région des lacs de Plitvice 389

D. RUCNER: Kratki osvrt na Ornitofaunu Plitvičkih jezera . . . . . . . . . 391 Brief survey of the ornithofauna of the Plitvice-lakes . . . . . • 399 Eine kurze Rückschau auf die Ornithofauna der Plitvicer Seen . . 400

DR. 2. KOVAČEVIĆ : Entomološka istraživanja u nacionalnom parku Plitvička jezera • 401 Recherches enthomologiques dans le Parc National des lacs de Plitvice . . . . I f . . • 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 407 Enthomologische Forschungen im Nationalpark der Plitvicer Seen 408

DR. J. ROGLIĆ : Karakteristika pejsaža i mogućnosti iskorištenja Plitvičkih jezera . . . 409 The Plitvice Lakes (Summary) . . . 430 Die Plitvicer Seen . . . . . . . . . . . . > . . . . . . . . . . . 432

t)R. N. ČUBRANIĆ: Triangulacija područja Nacionalnog parka Plitvička jezera 435

ING. J. S AF AR: Zakonski propisi o nacionalnim parkovima . . . #KK439

îzdavaë i vlasnik: #PPNACIONALNI PARK »PLITVIČKA JEZERA«

Za izdavača odgovorni urednik: ING. #URJOSIP ŠAFAR

Tehnička redakcija: POLJOPRIVREDNI NAKLADNI ZAVOD

Za tehničku redakciju ING. SVETIN LUKETA

Slike (prilozi) između str. 10—11, 20—21 (prva), 48—49, 172—173, 226—227, 274—275 (prva), 328—329 (prva), 400—401 sinimio Petar Čorković.

TISAK GRAFIČKOG ZAVODA HRVATSKE U ZAGREBU