preddiplomski studij primijenjena ekologija mora

Sveučilište u Dubrovniku Odjel za akvakulturu Ćira Carića 4, 20000 Dubrovnik,

tel: 020 445 862, e-mail: [email protected]

Obrazac

IZVEDBENI PLAN NASTAVE ZA AKADEMSKU 2020./2021. GODINU F04-12

Preddiplomski studij Primijenjena ekologija mora

Ovjera Pročelnice Ovjera Rektora Potpis: _____________________ Potpis: ______________________ Datum: _____________________ Datum: _____________________



Obrazac


Preddiplomski studij: Primijenjena ekologija mora

I. godina studija Zimski semestar (I. sem.)

Br. Nastavnik Kolegij P+V+S ECTS

OBVEZNI KOLEGIJ

1. izv.prof. dr. sc. Josip Mikuš Uvod u ekologiju 30+30+15 6

2. izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš Opća biologija 45+30+0 7

3. doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić Opća i anorganska kemija 30+15+15 7

4. prof. dr. sc. Davor Lučić Uvod u oceanografiju 30+0+30 6

5. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik I/1 30+30+0 3

6. doc. dr. sc. Aleksandar Selmanović Tjelesna i zdravstvena kultura 0+30+0 1

Ljetni semestar (II. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Ekologija mora 45+15+15 7

2. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović Biologija mora 45+30+0 7

3. doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić Kemija mora 30+45+0 6

4. doc. dr. sc. Ivona Milić Beran Biostatistika 30+30+0 6

5. mr. sc. Ivana Nakić Lučić Engleski jezik I/2 30+30+0 3

6. doc. dr. sc. Aleksandar Selmanović Tjelesna i zdravstvena kultura 0+30+0 1



Obrazac


Preddiplomski studij: Primijenjena ekologija mora

II. godina studija

Zimski semestar (III. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Marijana Pećarević Konzervacijska biologija 45+0+30 7

2. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić Ekofiziologija morskih organizama

45+15+0 7

3. izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić Kemijska ekologija 30+15+15 7

4. doc. dr. sc. Kruno Bonačić Uvod u akvakulturu 45+30+0 7

IZBORNI KOLEGIJ

MODUL: Ekologija i zaštita mora*

5. doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Alohtone i invazivne vrste

30+0+15 3

6. doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić

Osnove biokemije 30+30+0 3

7. izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš Biologija stanice 30+15+0 3

8. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić Histologija 30+30+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

MODUL: Akvakultura*

9. doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović

Akvakulturna tehnologija 30+15+15 3

10. doc. dr. sc. Kruno Bonačić doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Akvaristika 30+45+0 3

11. doc. dr. sc. Kruno Bonačić Uvod u integriranu

multitrofičku akvakulturu 30+15+0 3

* Student upisuje jedan izborni kolegij od 3 ECTS iz ponuđenih modula



Obrazac


Ljetni semestar (IV. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Kruno Bonačić Genetika i molekularne metode

u ekologiji 45+15+0 7

2. doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović

Mikrobiologija 30+15+15 7

3. izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Ekologija pridnenih zajednica 30+15+0 3

4. doc. dr. sc. Vlasta Bartulović Ekologija riba 30+10+5 3

5. izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš Ekologija planktona 30+15+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

MODUL: Ekologija i zaštita mora* 9. doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić Analitička kemija 30+20+10 3 10. izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Bioraznolikost i evolucija 30+15+15 3

11. izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš Ekološki monitoring i bioindikatori

30+15+0 3

12. prof. dr. sc. Branko Glamuzina Ekologija eustarija i močvara 30+15+15 3 13. prof. dr. sc. Vlasta Bartulović Ekologija morskih sisavaca 30+0+15 3

14. izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić Embriologija morskih organizama

30+0+30 3

15. izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Humana ekologija 30+0+15 3 16. prof. dr. sc Branka Milošević Pujo Pomorsko i ekološko pravo 30+0+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

MODUL: Akvakultura* 17. izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Akvakultura i okoliš 30+0+15 3 18. izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Biologija i uzgoj školjkaša 30+0+30 3

19. izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić u Biomedicinska istraživanja u moru

30+15+0 3

20. izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić Ishrana morskih organizama 30+0+15 3

21. doc. dr. sc Tatjana Dobroslavić Parazitologija morskih organizama

30+15+0 3

* Student upisuje dva izborna kolegija od 3 ECTS iz ponuđenih modula



Obrazac


Preddiplomski studij: Akvakultura

III. godina studija

Zimski semestar (V. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić doc. dr. sc. Kruno Bonačić

Hrana i hranidba 60+30+0 8

2. doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović Marija Vezilić, dipl. ing.

Standardi proizvodnje i kakvoće

45+15+0 6

3. doc. dr. sc. Stjepan Strhoj Ivana Violić, univ. spec. oec.

Osnove ekonomije 30+15+0 4

4. doc. dr. sc. Barbara Puh mr. sc. Ivan Jelčić Ivana Violić, univ. spec. oec.

Marketing 30+15+0 4

5. prof. dr. sc. Branka Milošević-Pujo Zakoni i propisi u akvakulturi 30+0+0 3

IZBORNI KOLEGIJ

6. doc. dr. sc. Marijana Pećarević Problematika unosa morskih alohtonih vrsta

30+15+0 3

7. doc. dr. sc. Marijana Pećarević doc. dr. sc. Kruno Bonačić

Akvaristika 30+15+0 3

Ljetni semestar (VI. sem.)


OBVEZNI KOLEGIJ

1. doc. dr. sc. Kruno Bonačić Mriješćenje i mrjestilište 60+30+0 8

2. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Bolesti akvatičnih organizama 45+15+0 6

3. izv. prof. dr. sc. Ivo Šperanda mr. sc. Ivan Jelčić Ivana Violić, univ. spec. oec.

Računovodstvo i financije 30+15+0 4

4. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Sanja Grđan, mag. ing. maricult.

Akvakultura i okoliš 30+15+15 3

5. Mentor Završni rad 30+30+0 4



Obrazac


IZBORNI KOLEGIJ

6. doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić Sanja Grđan, mag. ing. maricult.

Bioraznolikost 30+15+0 3

7. doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić Gospodarenje morskim resursima

30+0+15 3

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u ekologiju Semestar I. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija obvezni kolegij Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, Dubrovnik D25 Telefon 020/445-864

e-mail [email protected] Suradnik -

Zgrada, kabinet - Telefon -

e-mail - OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Uvod: predmet proučavanja ekologije. Podjela ekologije. Raznolikost i organizacija živog svijeta. Ekološki čimbenici i ekološka valencija. Abiotički čimbenici. Biotički čimbenici. Ekologija populacija: prostorni raspored, gustoća i dobna struktura populacije, rast populacije. Organizacija i funkcioniranje ekosustava. Ekosustavi na kopnu. Ekosustavi kopnenih voda. Ekosustavi mora i oceana. Tvari i energija u ekosustavima. Primarna proizvodnja u kosustavima. Sekundarna proizvodnja u ekosustavima. Hranidbeni lanci, hranidbene mreže i trofički odnosi. Ekološke piramide. Kruženje tvari u prirodi. Biogeokemijski ciklusi dušika, fosfora, sumpora, ugljika, kisika i vodika. Utjecaj čovjeka na okoliš. Globalne (klimatske) promjene: globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, degradacija i uništavanje staništa. Zaštita prirode i okoliša. Održivi razvoj. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - definirati osnovne ekološke pojmove; - objasniti međuovisnost živih bića i njihova okoliša; - opisati promjenu složenosti različitih organizacijskih razina biosfere; - usporediti prilagodbe organizama s obzirom na abiotičke i biotičke uvjete okoliša; - objasniti vezanje i prijetvorbu energije u procesima kruženja tvari u biosferi; - protumačiti trofičke odnose u hranidbenim mrežama različitih ekosustava; - prepoznati utjecaj čovjeka na prirodu i potrebu održavanja uravnoteženog stanja u prirodi te povezati vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem i zaštitom prirode.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Konzultacije



Obrazac


Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeni Pismeni Kolokvij

Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Obvezna literatura

1. Barnes, R. S. K., Huges, R. N. 1999. An introduction to Marine Ecology, Oxford : Blackwell Publishing, UK, str. 286 (odabrana poglavlja)

2. Šolić, M. 2014. Ekologija populacija. Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split, str. 345 (odabrana poglavlja)

3. Đikić, D., Glavač, H., Glavač, V., Hršak, V., Jelavić, V., Njegač, D., Simončič, V., Springer, O., Tomašković, I., Vojvodić, V. 2001. Ekološki leksikon. Barbat, Zagreb, str. 361 (odabrana poglavlja)

4. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta i power point prezentacije) (Dostupno na: http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html)

Izborna literatura 1. Smith T. M., Smith R. L., 2015. Elements of Ecology. 9th Edition, Boston Pearson str. 704

2. Molles Jr., M. C., Sher, A. A. 2019. Ecology: Concepts and Applications, 8th edition. McGraw-Hill Education str. 593

3. Miller, G. T. Jr., Spoolman, S. E. 2009. Essentials of Ecology, Fifth Edition. Brooks/Cole, Cengage Learning str. 383

4. Krohne D.T. 1998. General ecology. Wadsworth Publishing Company 5. Vidas, D., 2007. Zaštita Jadrana. Školska knjiga Zagreb, str. 276

6. Radović, J. (ur.) 1999. Biološka i krajobrazna raznolikost Hrvatske. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske sa strategijom i akcijskim planovima zaštite. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb

POPIS TEMA Red. br.

NAZIV TEME Broj sati

P V S

1. Uvod: predmet proučavanja ekologije. Podjela ekologije. Raznolikost i organizacija živog svijeta.

2 2 -

2. Ekološki čimbenici i ekološka valencija. 2 2 1

3. Abiotički čimbenici. 2 2 1

4. Biotički čimbenici. 2 2 1

5. Ekologija populacija: prostorni raspored, gustoća i dobna struktura populacije, rast populacije.

2 2 2

6. Organizacija i funkcioniranje ekosustava. 2 2 -

7. Ekosustavi na kopnu. 2 2 1



Obrazac


8. Ekosustavi kopnenih voda. 2 2 1

9. Ekosustavi mora i oceana. 2 2 1

10. Tvari i energija u ekosustavima. Primarna proizvodnja u ekosustavima. Sekundarna proizvodnja u ekosustavima.

2 2 1

11. Hranidbeni lanci, hranidbene mreže i trofički odnosi. Ekološke piramide. 2 2 2

12. Kruženje tvari u prirodi. Biogeokemijski ciklusi dušika, fosfora, sumpora, ugljika, kisika i vodika.

2 2 1

13. Utjecaj čovjeka na okoliš. 2 2 1

14. Globalne (klimatske) promjene: globalno zatopljenje, kisele kiše, ozonske rupe, degradacija i uništavanje staništa.

2 2 1

15. Zaštita prirode i okoliša. Održivi razvoj. 2 2 1

UKUPNO SATI 30 15 30

OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća biologija Semestar I. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija obvezni kolegij Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, Dubrovnik D25 Telefon 020/445-864

e-mail josip.mikuš@unidu.hr Suradnik -



Sadržaj kolegija Biologija - znanost o životu; Biološke discipline; Opća svojstva živih bića: funkcionalne i strukturalne osobine; Organizacijske razine živoga svijeta; Metode istraživanja u biologiji; Povijesni pregled razvoja biologije; Život i kemija; Male i velike molekule; Pojava i razvoj života na Zemlji; Stanica - osnovna građevna jedinica živih bića; Prokariotska i eukariotska stanica; Biljna i životinjska stanica; Razlike u građi i strukturi; Struktura i građa stanice; Stanična membrana; Stanični organeli; Kloroplasti i fotosinteza; Mitohondriji i stanično disanje; Jezgra; Građa i funkcija DNK i RNK; Replikacija DNK; Ribosomi i sinteza bjelančevina; Životni ciklus stanice; Mitoza i mejoza; Osnove sistematike; Carl Linné i binarna nomenklatura; Virusi; Pregled domena Archaea, Bacteria i Eucarya; Pregled podcarstva Phycobionta: Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta, Chlorophyta, Phaeophyta, Rhodophyta; Kratki pregled gljiva (Mycota) i biljaka (Bryophyta,Pteridophyta, Cormobionta); Biljna tkiva; Tipovi životinjskih stanica; Tkiva, organi i organski sustavi; Pokrovni



Obrazac


(integumentni) sustav; Potporni (skeletni) sustav; Mišićni (muskulatorni) sustav; Živčani (nervni) sustav; Probani (digestivni) sustav; Dišni (respiracijski) sustav; Optjecajni (cirkulacijski) sustav; Hormonalni, izmetni (ekskrecijski) i raspolodni (reprodukcijski) sustav; Gametogeneza; mbrionalni i postembrionalni razvoj; Ponašanje životinja; Taksonomski pregled životinjskog carstva. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - povezati osnovna znanja o biologiji, morfologiji, fiziologiji i reprodukciji biljnih i životinjskih organizama s njihovim međusobnim filogenetskim vezama; - definirati cjelokupnu evoluciju života; - razlikovati funkcionalnu i strukturalnu građu živih organizama, reprodukciju, diferencijaciju, embriologiju te organske sustave; - izvesti samostalni rad u laboratoriju, koji uključuje mikroskopiranje i analizu/sekciju živoga materijala; - prepoznati glavne skupine algi i životinja na temelju njihove morfologije i anatomije.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


1. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci. Biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb str. 702 (odabrana poglavlja)

2. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci. Biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb str. 618 (odabrana poglavlja)

3. Matoničkin, I., Klobučar, G., Kučinić, M. 2010. Opća zoologija. Školska knjiga str. 468 (odabrana poglavlja)

4. Habdija, I., Primc Habdija, B., Radanović, I., Špoljar, M., Matoničkin Kepčija, R., Vujčić Karlo, S., Miliša, M., Ostojić, A., Sertić Perić, M. 2011. Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata. Alfa d.d.Zagreb, str. 584 (odabrana poglavlja)

5. Magdefrau, K., Ehrendorfer, F. 1997. Botanika. Sistematika, evolucija i geobotanika. Školska knjiga, Zagreb str. 442 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Berns, M. W. 1997. Stanice. Školska knjiga, Zagreb str. 253

2. Purves, K. W., Sadava, D., Orians, G. H., Craig Heller, H. 2004. Life. The Science of Biology. Sinauer Associates str. 1120

3. Hickman, C. P. jr., Hickman, F. M., Kats, L. B. 2001. Laboratory studies in integrated principles of Zoology. McGraw-Hill, New York str. 444



Obrazac


4. Kalafatić, M. 1998. Osnove biološke evolucije. Hrvatsko prirodoslovno društvo

5. Denffer, D. von, Ziegler, H. 1988. Udžbenik botanike za visoke škole. Morfologija i fiziologija. Školska knjiga, Zagreb pp. 595

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Biologija - znanost o životu; Biološke discipline; Metode istraživanja u biologiji; Povijesni pregled razvoja biologije

3 2 -

2. Opća svojstva živih bića: funkcionalne i strukturalne osobine; Organizacijske razine živoga svijeta

3 2 -

3. Život i kemija; Male i velike molekule; Pojava i razvoj života na Zemlji 3 2 -

4. Stanica - osnovna građevna jedinica živih bića; Prokariotska i eukariotska stanica; Biljna i životinjska stanica -razlike u građi i strukturi

3 2 -

5. Struktura i građa stanice; Stanična membrana; Stanični organeli; Osnove stanične fiziologije: Kloroplasti i fotosinteza; Mitohondriji i stanično disanje

3 2 -

6. Jezgra; Građa i funkcija DNK i RNK; Replikacija DNK; Ribosomi i sinteza bjelančevina; Stanični ciklus, Mitoza i mejoza

3 2 -

7. Osnove sistematike; Carl Linné i binarna nomenklatura; Virusi; Pregled domena Archaea i Bacteria

3 2 -

8. Pregled domene Eucarya: autotrofni protoktisti (podcarstvo Phycobionta: Euglenophyta, Pyrrophyta, Chrysophyta; Chlorophyta, Phaeophyta, Rhodophyta)

3 2 -

9. Pregled heterotrofnih protoktista; Pregled carstva gljiva (Mycota); Pregled carstva biljaka (Bryophyta, Pteridophyta, Cormobionta); Biljna tkiva

3 2 -

10. Tipovi životinjskih stanica; Tkiva, organi i organski sustavi; Pokrovni (integumentni) sustav

3 2 -

11. Potporni (skeletni) sustav; Mišićni (muskulatorni) sustav 3 2 -

12. Živčani (nervni) sustav; Probavni (digestivni) sustav 3 2 -

13. Dišni (respiracijski) sustav; Optjecajni (cirkulacijski) sustav 3 2 -

14. Hormonalni, izmetni (ekskrecijski) i rasplodni (reprodukcijski) sustav; Embrionalni i postembrionalni razvoj

3 2 -

15. Ponašanje životinja; Taksonomski sastav životinjskog carstva. 3 2 -

UKUPNO SATI 45 30 -


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća i anorganska kemija Semestar I. Broj ECTS bodova 7



Obrazac


Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić

Zgrada, kabinet Institut za more i priobalje Telefon 020/323-484




Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale, obrađene teme, seminare i laboratorijske vježbe studenti se upoznaju s osnovnim kemijskim pojmovima i zakonitostima. Detaljno će se obraditi slijedeći kemijski pojmovi: tvari, agregatna stanja, atomi, molekule, ioni, izotopi, periodni sustav elemenata, elektronska struktura atoma, kemijske veze, kemijske reakcije, otopine, kiseline, baze, pH, puferi. Nastava je organizirana u obliku predavanja, seminara i laboratorijskih vježbi koje prate teme predavanja. U sklopu seminara studenti će naučiti služiti se periodnim sustavom, pisati formule kemijskih spojeva i kemijske jednadžbe, rješavati stehiometrijskezadatke te na različite načine iskazivati sastav otopina. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će se upoznati s osnovnim pravilima laboratorijskog rada, mjerama opreza i zaštite u laboratoriju, laboratorijskim posuđem i priborom, kemikalijama, vaganjem, pripravom otopina zadane koncentracije i određivanjem pH otopina. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se interaktivnim predavanjima, rješavanjem računskih zadataka i samostalnim izvođenjem laboratorijskih vježbi. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - definirati osnovne kemijske pojmove - opisati i objasniti građu atoma i molekula - definirati i razlikovati kemijske veze - razlikovati kisele i lužnate otopine - rukovati laboratorijskim posuđem i priborom - pripremiti otopinu određene koncentracije - rješavati stehiometrijske zadatke





Ostalo:


1. Filipović, I., Lipanović, S. 1997. Opća i anorganska kemija 1. i 2. dio, Školska knjiga, Zagreb



Obrazac


2. M. Sikirica, 2001. Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb (odabrani zadatci) Izborna literatura

1. Hill J.W., Petrucci R.H. 2002. General Chemistry, Prentice –Hall, New Jersey

POPIS TEMA

Red. br.

NAZIV TEME Broj sati P V S

1. Tvari, čiste tvari i smjese 2 4 0

2. Građa atoma i elektronska konfiguracija 2 0 0

3. Periodni sustav elemenata 2 0 1

4. Kemijske veze, kovalentni i ionski spojevi 2 0 1

5. Međumolekulske sile, vodikova veza 2 0 0

6. Otopine, vrste otopina i topljivost 2 2 2

7. Sastav otopina, razrjeđivanje i miješanje otopina 2 2 2

8. Plinovi, svojstva plinova i plinski zakoni 2 0 1

9. Kemijske reakcije, redoks reakcije 2 0 4

10. Kemijska ravnoteža, konstanta kemijske ravnoteže 2 0 0

11. Kiseline i baze, konstante disocijacije 2 2 1

12. Ionski produkt vode, pH 2 2 1

13. Soli, metode dobivanja soli 2 2 1

14. Hidroliza soli 2 1 1

15. Puferi 2 0 0



OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u oceanografiju Semestar I. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija prof. dr. sc. Davor Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon 099 707 7991


Zgrada, kabinet -



Obrazac


Telefon - e-mail -

OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Povjesni razvoj oceanografije; Metode istraživanja; Geološka oceanografija: Morfologija i geneza oceanskih prostora; Obale, morska razina i njihove promjene; Dubokomorski termalni ispusti i rasjedi (tektonske ploče); Sedimentacija i sedimenti u moru; Utjecaj klimatskih promjena na sedimente i sedimentaciju u moru. Fizička oceanografija: temperatura, salinitet, tlak, gustoća, vodene mase; vertikalno miješanje vodenih masa, advekcija/konvekcija; cirkulacija u morima i oceanima; vjetar i vjetrovne struje; termohaline struje; vjetrovni valovi, tsunami, seši; plima i oseka; zvučno zagađenje u morima i oceanima; regionalna fizička oceanografija s naglaskom na strujanje u Jadranskom moru i izmjenu vode sa Sredozemljem; Oceanografija i marikultura. Kemijska oceanografija: sastav morske vode, stalnost sastava, mikro- i makrokonstituenti, pH; vrijeme zadržavanja elementa (residence time); otopljeni plinovi, nutrijenti, organska tvar i kompleksiranje; problem zagađenja mora djelovanjem čovjeka ( eutrofikacija, uzgajališta- marikultura, ispuštanje otpada). Biološka oceanografija: biološka podjela morskih staništa; Osobitosti i zonacije pelagijala; Osobitosti i zonacija bentosa i bentoskih zajednica; Primarna i sekundarna produkcija; Prehrambene mreže, trofička piramida; Kruženje materije i protjecanje energije u morskim ekosustavima; ribarstvena oceanografija; Antropogeni utjecaj na morske ekosustave; Zaštita mora s posebnim osvrtom na Sredozemno i Jadransko more. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - prepoznati i objasniti određene pojave i procese koji se odvijaju u moru - razumjeti povezanost fizikalnih, kemijskih i bioloških procesa u moru - interpretirati rezultate multidisciplinarnih oceanoloških istraživanja - razumjeti osnovnu strukturu, funkcije i integracije života u morskim ekosustavima - razumjeti zakonitosti morskih ekosustava i probleme današnjeg svijeta (klimatske promjene, poplave, polucija)





Ostalo:


1. Dulčić, J. i Kršinić, F. 2012. Povijest prirodoznanstvenih istraživanja Jadranskog mora. HAZU, Institut za oceanografiju i ribarstvo, ISBN 978-953-7914-00-4, str. 211 (odabrana poglavlja)

2. Pérès, J.M., Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Bentos. Bentoska bionomija Jadranskog mora. Školska knjiga, Zagreb, str. 493 (odabrana poglavlja)

3. Zore-Armanda, M., Gačić, M. 1988. Oceanografija. Institut za oceanografiju i ribarstvo, str.131 4. Mala internet škola oceanografije (dostupno na http://skola.gfz.hr)

Izborna literatura



Obrazac


1. Castro, P., Huber, M.E. 2005. Marine Biology. McGraw-Hill, New York 2. Bonačić, D. 1987. Osnove oceanografije, Školska knjiga, Zagreb 3. Millero, F., Solin M.L. 1992. Chemical Oceanography, CRC-Press, B. R., Ann Arbor, London

4. Viličić, D. 2003: Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb. ISBN: 953-0-31130-3

5. Selbold E., Berger W.H. 1996. The Sea Floor. An introduction to Marine geology. Springer Verlag, Berlin

6. Riley, J. P., Skirrow, G. 1975. Chemical Oceanography, Vol. I, II. Academic Press, London, New-York POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Povijesni razvoj oceanografije; Metode istraživanja; Klasifikacija oceanskih prostora

2 2 -

2. Sedimenti i sedimentacija mora; Utjecaj klimatskih promjena na sedimente; Osnovne karakteristike sedimenata Jadranskog mora

2 2 -

3. Prodor svjetlosti u moru i utjecaj na živi svijet; Temperaturne osobitosti mora i oceana;

2 2 -

4. Slanost mora; Gustoća mora; Otopljeni plinovi; Tlak; pH 2 2 -

5. Vertikalno miješanje vodenih masa; termohaline struje; vjetrovi i vjetrovne struje; valovi

2 2 -

6. Plime i oseke; Zvuk u moru; Strujanje u Jadranskom moru i izmjenu vode sa Sredozemljem;

2 2 -

7. Sastav morske vode; Mikro-makrokonstituenti; Nutrienti; Organska tvar i kompleksiranje;

2 2 -

8. Eutrofikacija; Zagađenje mora; 2 2 -

9. Podjela živog svijeta u moru; Biološka podjela morskih staništa; Zone naseljavanja u moru

2 2 -

10. Važnost mikrobne zajednice mora i oceana (virusi i bakterije) 2 2 -

11. Osobitosti i zonacije pelagijala; Osobitosti i zonacija bentosa i bentoskih zajednica

2 2 -

12. Razvojni ciklusi; Primarna i sekundarna produkcija; 2 2 -

13. Prehrambene mreže, trofička piramida; Kruženje materije i protjecanje energije u morskim ekosustavima;

2 2 -

14. Ribarstvena oceanografija; Biološka raznolikost 2 2 -

15. Antropogeni utjecaj na morske ekosustave; Zaštita mora s posebnim osvrtom na Sredozemno i Jadransko more.

2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 --




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Engleski jezik I/1 Semestar I. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A 30 Telefon 020/445-856




Sadržaj kolegija Benthos Benthic microalgae Meadows of Posidonia Kelps Echinoderms Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i unaprijeđenje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku uvježbavanjem engleske terminologije vezane za aktualne teme iz područja akvakulture. Osposobljavanje studenata za praćenje literature na engleskom jeziku potrebne u njihovom budućem poslovnom okruženju u kojem je sposobnost komuniciranja na stranom jeziku jedan od temeljnih preduvjeta poslovnog uspjeha. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B1. Razumijevanje / Slušanje B 1: Studenti mogu razumjeti glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim temama s kojima će se redovito susretati na poslu, u školi, u slobodno vrijeme itd. Mogu razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog i profesionalnog interesa ako su iskazane relativno polako i razumljivo. Čitanje B 1: Mogu razumjeti tekstove koji su uglavnom pisani običnim jezikom ili jezikom poznate struke. Mogu razumjeti opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima. Govor & Govorna interakcija B 1: Mogu se snalaziti u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori. Mogu se, bez pripreme, uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni život (npr. na obitelj, hobi, posao, putovanja i tekuće događaje). Govor & Govorna produkcija B 1: Mogu jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali doživljaje i događaje. Mogu ukratko obrazložiti i objasniti svoja stajališta i planove. Mogu ispričati priču ili prepričati sadržaj knjige ili filma te opisati svoje reakcije. Pisanje



Obrazac


B 1: Mogu napisati jednostavan vezani tekst o poznatoj temi ili temi od osobnog interesa. Mogu napisati osobno pismo opisujući svoje doživljaje i dojmove.





Ostalo:


1. Znanstveni radovi na engleskom jeziku iz područja studija 2. Hornby, A. S. 2000. Oxford Advanced Learner's Dictionary of Current English, 6th ed. (Wehmeier, S,

Ashby, M. ur.). Oxford University Press, str. 1593 3. Martin, E., Hine, R. 2015. Oxford Dictionary of Biology, 7th ed. Oxford University Press, str. 672

Izborna literatura 1. Eastwood, J. 1999. Oxford Practice Grammar: with answers, 2dn ed. Oxford University Press, str. 432

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. What is aquaculture 2 2 -

2. The objectives of aquaculture 2 2 -

3. The status of aquaculture 2 2 -

4. Aquaculture in Croatia 2 2 -

5. History of aquaculture 2 2 -

6. Different kinds of aquaculture 2 2 -

7. Integrated multi-trophic aquaculture 2 2 -

8. Habitats of aquatic organisms 2 2 -

9. Benthos 2 2 -

10. Benthic microalgae 2 2 -

11. Meadows of Posidonia 2 2 -

12. Echinoderms 2 2 -

13. Echinoderms 2 2 -

14. Sea urchin 2 2 -



Obrazac


15. Sea cucumber 2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura Semestar I., II. Broj ECTS bodova 1 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc.dr.sc. Aleksandar Selmanović

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B29 Telefon 020/445-737




Sadržaj kolegija Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti kvalitetno održavati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati na antropološka obilježja). Kolegij je sastavljen specifičnim programom kinezioloških operatora namijenjenom obučavanju studenta za savladavanje radnih napora u budućem zanimanju te općim planom i programom 11 sportskih aktivnosti koje studenti svojevoljno odabiru. Aktivnosti su: mali nogomet, košarka, odbojka, stolni tenis, badminton, plivanje, veslanje, jedrenje, planinarenje, aerobik i fitnes. Redovitim pohađanjem i praćenjem dodatnih oblika nastave (teoretska predavanja, seminari), studenti ispunjavaju obveze kolegija. Ishodi učenja kolegija Studenti će usvojiti osnovna znanja (izvođenja tehničkih elemenata i vježbi) selektivnih kinezioloških aktivnosti koja će posljedično stvoriti interes studenta na samoinicijativno i kontinuirano bavljenje željenom aktivnošću. Stečena znanja inicirati će stvaranje trajnih navika i svijesti o potrebi bavljenjem tjelesnim vježbanjem u svakodnevnom životu i radu. Svaka od ponuđenih aktivnosti pozitivno djeluje na antropološka obilježja studenata (antropometrijske karakteristike, motoričke i funkcionalne sposobnosti), a time i na razvoj i održavanje zdravlja. Znanstveno dokazanom značajnom korelacijom tjelesne forme i uspješnosti u učenju, efekti kolegija će u akutnom vremenu pozitivno utjecati na lakše savladavanje intelektualnog napora studenata. Dugoročno, primjena stečenih znanja i vještina olakšat će savladavanje specifičnih napora u struci, svakodnevnom životu i urgentnim situacijama.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava



Obrazac


Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:

POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA Izborna literatura

1. Kineziološka metodika u visokoškolskom obrazovanju (2012.) Neljak, B., Caput-Jogunica, R. Zagreb

2.

Nutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 10 izd. Saunders Company, PhiladelphiaNutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 10 izd. Saunders Company, PhiladelphiaNutrition and Diet Therapy (2000), Mahan LK, Escott-Stump S., ured., 10 izd. Saunders Company, Philadelphia

3. Reynolds, G. (2013.). First 20 minutes. Penguin Group, NY, USA 4. A. Soldo i sur. (2013) „Ronjenje/Diving“, Sveučilišni udžbenik, Sveučilište u Splitu & HOA: 288 pp. 5. Kineziološka metodika u visokoškolskom obrazovanju (2012.) Neljak, B., Caput-Jogunica, R. Zagreb

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje 0 2 0

2. Specifični kineziološki operatori I.dio 0 2 0

3. Specifični kineziološki operatori II.dio 0 2 0

4. Specifični kineziološki operatori III.dio 0 2 0

5. Specifični kineziološki operatori IV.dio 0 2 0

6. Košarka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

7. Nogomet – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

8. Aerobik – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

9. Fitnes – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

10. Odbojka – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

11. Plivanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

12. Veslanje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

13. Badminton – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

14. Stolni tenis – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

15. Planinarenje – izborna kineziološka aktivnost 0 2 0

UKUPNO SATI 0 30 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija mora Semestar II. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D32 Telefon 020/445-787




Sadržaj kolegija Značajke morskog okoliša: geografske, geološke, fizičke, kemijske. Raspodjela organizama u morskom okolišu: pelagijal i bental. Protok tvari i enerhije kroz morski ekosustav. Ekološki odnosi organizama: predacija, kompeticija, parazitizam. Sukcesija životnih zajednica. Rasprostranjivanje i naseljavanje organizama. Životne zajednice u moru. Usluge morskog ekosustava. Antropogeni utjecaju na ekosustav mora. Istraživanja mora od povijesti do naših dana. Zaštita mora. Jadransko more- specifičan ekosustav Mediterana. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - imenovati i definirati ekološke pojmove - opisati funkcioniranje ekosustava u morskom okolišu - objasniti specifičnosti morskih staništa - definirati prostornu i vremensku raspodjelu parametara koji utječu na značajke morskog okoliša - prepoznati primjenu ekoloških načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnost održavanja biološke raznolikosti u moru - objasniti temeljne pojmove te opisati procese prijenosa energije i kruženja tvari - izdvojiti i opisati prilagodbe organizama na pojedine tipove staništa - opisati utjecaj čovjeka na morske ekosustave te prepoznati i navesti važnost očuvanja vrsta i staništa




Usmeni Pismeni

Ostalo:



Obrazac


Kolokvij POPIS LITERATURE ZA STUDIJ I POLAGANJE ISPITA

Obvezna literatura 1. Barnes, R.S.K., Huges, R.N. 1999. An introduction to Marine Ecology, Oxford : Blackwell Publishing,

UK, str. 286 (odabrana poglavlja) 2. Peres, J-M., Gamulin Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga. Zagreb, str. 493 (odabrana

poglavlja) 3. Bakran- Petricioli, T. 2016. Morska staništa - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Hrvatska

agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, str. 170 (Dostupno na: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2018-01/Bakran-Petricioli%20- %20Prirucnik%20za%20morska%20stanista.pdf)

Izborna literatura

1. Speight, M., Henderson, P. 2010. Marine ecology: concepts and applications. Willey-Blacwell, USA, str. 276

2. Ricklefs, R.E., Miller, G.L. 1999. Ecology (4. Ed.). Freeman and Co., UK, str. 896

3. Speight, M., Henderson, P. 2010. Marine Ecology: Concepts and Applications. Wiley-Blackwell, USA str. 276

4. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb, str. 196 5. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, str. 412

POPIS TEMA

Red. br. NAZIV TEME Broj sati

P V S

1. Uvod: Osnovni ekološki pojmovi i definicije: Povijesni pregled razvoja ekologije 3 1 1

2. Značajke mora kao životnog okoliša: Fizikalno-kemijska svojstva 3 1 1

3. Značajke mora kao životnog okoliša: Gibanja u moru: Estuariji 3 1 1

4. Pregled morskih staništa 3 1 1

5. Oblici života u moru: Pelagijal 3 1 1

6. Oblici života u moru: Bental 3 1 1

7. Hranidba morskih organizama 3 1 1

8. Abiotički ekološki čimbenici u moru 3 1 1

9. Biotički ekološki čimbenici u moru 3 1 1

10. Protok energije i kruženje tvari u moru 3 1 1

11. Ekologija populacija morskih organizama 3 1 1

12. Struktura i razvitak životnih zajednica u moru 3 1 1

13. Pregled životnih zajednica u moru 3 1 1

14. Biološka raznolikost u moru 3 1 1

15. Utjecaj čovjeka na morske ekosustave 3 1 1



Obrazac




OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija mora Semestar II. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vlasta Bartulović





Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s procesima koji su prethodili nastanku života u morima te biologijom morskih organizama i njihovom ulogom u morskom ekosustavu. Cilj je da studenti razumiju cjelokupnu evoluciju života. Posebna se pozornost posvećuje ulozi pojedinih skupina u planktonskim i bentoskim zajednicama morskih ekosustava te ekonomski važnim i zaštićenim vrstama. Teme su podijeljene po cjelinama: Što je biologija mora. Osnove ekologije; Geologija oceana; Voda, valovi i morske mijene; Osnova života:molekule, stanice, evolucija i biološka klasifikacija; Morski mikroorganizmi – I; Morski mikroorgamizmi – II Mnogostanični primarni proizvođači: alge; Mnogostanični primarni proizvođači: morske cvjetnice, mangrove; Spužve, žarnjaci; Rebraši, plošnjaci, kolutićavci; Mekušci, člankonošci; Bodljikaši, plaštenjaci, svitkoglavci; Kružnouste, hrskavičnjače, koštunjače; Morski gmazovi i ptice; Morski sisavci. Nastava je organizirana u obliku redavanja i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima. Vježbe prate određene teme predavanja. Studenti su obvezni položiti kolokvij, bilo na kraju svih odrađenih vježbi ili prema podijeljenim cjelinama tijekom semestra. Obveza pohađanja nastave je regulirana Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu u Dubrovniku i ostalim relevantnim dokumentima. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - Objasniti osnovne ekološke pojmove. - Opisati uvjete u oceanima koji su prethodili nastanku života. - Opisati i usporediti različite skupine morskih organizama. - Raspravljati o prilagodbama pojedinih oblika života obzirom na staništa koja zauzimaju. - Identificirati ugrožene i zaštićene morske organizme.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice

Konzultacije Laboratorij



Obrazac


Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


1. Karleskin, G., Turner, R., Small, J. 2006. Introduction to Marine Biology. Thomson Brooks/Cole, str. 460 (odabrana poglavlja)

2. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1998. Beskralješnjaci – biologija nižih avertebrata. Školska knjiga, Zagreb, str. 702 (odabrana poglavlja)

3. Matoničkin, I., Habdija, I., Primc-Habdija, B. 1999. Beskralješnjaci – biologija viših avertebrata. Školska knjiga, Zagreb, str. 618 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Školska knjiga, Zagreb, str. 254 2. Viličić, D. 2003. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb 3. Peres, J.M. i Gamulin-Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga, Zagreb, str. 495

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Što je biologija mora. Osnove ekologije. 3 0 0

2. Geologija oceana 3 0 0

3. Voda, valovi i morske mijene 3 0 0

4. Osnova života: molekule, stanice, evolucija i biološka klasifikacija

3 2 0

5. Morski mikroorganizmi - I 3 2 0

6. Morski mikroorgamizmi - II 3 2 0

7. Mnogostanični primarni proizvođači; alge 3 4 0

8. Mnogostanični primarni proizvođači; morske cvjetnice, mangrove 3 2 0

9. Spužve, žarnjaci 3 2 0

10. Rebraši, plošnjaci, kolutićavci 3 4 0

11. Mekušci, člankonošci 3 4 0

12. Bodljikaši, plaštenjaci, svitkoglavci 3 4 0

13. Kružnouste, hrskavičnjače, koštunjače 3 2 0

14. Morski gmazovi i ptice 3 1 0

15. Morski sisavci 3 1 0



Obrazac


UKUPNO SATI 45 30 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kemija mora Semestar II. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić





Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale, obrađene teme i laboratorijske vježbe studenti se upoznaju s kemijom mora.Studenti će se upoznati s poviješću istraživanja mora, a detaljno će se obraditi fizikalna svojstva mora i kemijski sastav morske vode. Studenti će naučiti definirati i razlikovati kemijske vrste u moru, plinove u moru i organsku tvar. Raspravljat će se o hranjivim solima u moru, njihovoj važnosti u primarnoj produkciji i koncentracijama u Jadranu i okolnim morima. Studenti će se upoznati s pojmom BiOS-a, advekcijomrazličitih vodenih masa u Jadran i njihovim utjecajem na jadranski ekosustav.Nastava je organizirana u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi koje prate teme predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se interaktivnim predavanjima i samostalnim izvođenjem laboratorijskih vježbi. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će se upoznati s metodama analize morske vode i naučiti određivati osnovne oceanografske parametre. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - objasniti što je kemija mora - navesti osnovna fizikalna svojstva mora - navesti kemijski sastav morske vode - objasniti važnost hranjivih soli za ekosustav mora - objasniti utjecaj BIOS-a na jadranski ekosustav - odrediti osnovna oceanografska svojstva u uzorku mora

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava Mentorski rad



Obrazac


Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni Pismeni Kolokvij

Ostalo:


1. Pilson,M.E.Q. 2013. An introduction to the chemistry of the sea, Cambridge University Press, UK 2. Grasshoff,K., Ehrhardt, M. i Kremling, K., 1999. Methods of seawater analysis, Verlag Chemie GmbH,

D-6940 Weinheim (odabrana poglavlja) Izborna literatura

1. Riley, J.P., Chester, R., 1971. Introduction to marine chemistry. Academic Press, London-New York 2. Millero F.J., Sohn M.L. 1992. Chemical oceanography, CRC Press, 2nd ed. 3. Liebes S.M. 2009. Introduction to marine biogeochemistry, Elsevier, 2nd ed.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Osnove anorganske kemije 2 3 -

2. Osnove anorganske kemije (računski primjeri) 2 3 -

3. Povijest i cilj kemijske oceanografije 2 3 -

4. Opće karakteristike cirkulacije u svjetskim oceanima 2 3 -

5. Fizikalna svojstva vode, Slanost, klorinitet i gustoća 2 3 -

6. Glavni elementi u morskoj vodi 2 3 -

7. Jednostavni plinovi 2 3 -

8. Soli u otopini 2 3 -

9. Ugljični dioksid, ravnoteža i raspodjela u morskoj vodi, 2 3 -

10. Hranjivi elementi (mikronutrienti), metali u tragovima i sporedni elementi u morskoj vodi,

2 3 -

11. Prirodni radioaktivni izotopi u morskoj vodi 2 3 -

12. Organska tvar u moru 2 3 -

13. Kemijske izmjene na granicama zrak-more, sediment-vodeni stupac 2 3 -

14. Anoksija u moru 2 3 -

15. Geokemijska povijest oceana, Hidrografske karakteristike i mikronutrijenti obalnog i otvorenog mora Južnog Jadrana

2 3 -

UKUPNO SATI 30 45 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biostatistika Semestar II. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ivona Milić Beran


e-mail Suradnik Romana Capor-Hrošik



Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale i obrađene teme studenti se upoznaju s osnovama i ulogom biostatistike. Detaljno su obrađeni izvori podataka, varijable, mjerne skale, standardizacija podataka. Studenti će svladati numeričke, tabelarne i grafičke deskriptivne tehnike za prikaz podataka. Naučit će prevesti ciljeve istraživanja u jasne statističke hipoteze, primijeniti odgovarajuće statističke metode u određenom istraživanju i definirati njihova ograničenja. Svladati će testiranje hipoteza o pretpostavljenoj sredini i proporciji osnovnog skupa, kao i o razlici sredina i proporcija dvaju i više skupova. Naučiti će odrediti veličinu uzorka, metode regresije i korelacije, analizu varijance, statističku provjera kakvoće, analizu vremenskih nizova. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno svladanog kolegija studenti će moći: - opisati ulogu biostatistike; - procijeniti izvore podataka i njihovu kvalitetu u svrhu odabira odgovarajućih podataka za specifična istraživačka pitanja; - prevesti ciljeve istraživanja u jasne statističke hipoteze; - opisati osnovne principe i praktičnu važnost ključnih pojmova iz vjerojatnosti i biostatistike, također iz induktivnog i deduktivnog zaključivanja, uključujući slučajne varijacije, sustavnu pogrešku, grešku uzorkovanja, pogrešku mjerenja, testiranje hipoteza, pogreške tipa I i II, i granice pouzdanosti; - primijeniti numeričke, tabelarne i grafičke deskriptivne tehnike za prikaz podataka; - identificirati odgovarajuće statističke metode koje će se primjenjivati u određenom istraživanju, primijeniti te metode i definirati njihova ograničenja; - procijeniti rezultate računalnih programa koji sadrži statističke postupke i grafiku i interpretirati ih





Obrazac



Ostalo:


1. Petz, B. 2007. Osnovne statističke metode za nematematičare, Naklada Slap, Jastrebarsko, str. 384 (odabrana poglavlja)

2. Šošić, I. 2006. Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb, str. 781 (odabrana poglavlja) Izborna literatura

1. Zar, J.H. 2010. Biostatistical Analysis, Pearson

2. P. Woolf et al. 2004. Statistics and Probability Primer for Computational Biologist, Massachusetts Institute of Technology

3. Hopkins, W.G.A. 2013. A New View to Statistics (Dostupno na: http://www.sportsci.org/resource/stats/) POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod u predmet 2 2

2. Izvori podataka, varijable, mjerne skale, standardizacija. 2 2

3. Pogreške u mjerenjima i izvedenim varijablama. 2 2

4. Grafičko i numeričko opisivanje podataka. 2 2

5. Statistički skup, obilježje, populacija, slučajni uzorak. 2 2

6. Intervali pouzdanosti aritmetička sredina i proporcija. 2 2

7. P-vrijednost, vrste pogrešaka, osjetljivost, snaga i statistička značajnost 2 2

8. Testiranje hipoteza, interpretacija rezultata, značajnost. 2 2

9. Testiranje hipoteze za usporedbu dvije proporcije. Fisherov test, Hi-kvadrat test. 2 2

10. Testiranje hipoteze za usporedbu dvije aritmetičke sredine. 2 2

11. Testiranje hipoteze za usporedbu više od dvije aritmetičke sredine, ANOVA. 2 2

12. Određivanje veličine uzorka. 2 2

13. Korelacija i regresija 2 2

14. Vremenski nizovi 2 2

15. Analiza vremenskih nizova 2 2

UKUPNO SATI 30 30 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Engleski jezik I/1 Semestar I. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija mr. sc. Ivana Nakić Lučić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, A 30 Telefon 020/445-856




Sadržaj kolegija Sea star Sea urchin Corals Coral reproduction Plankton Sea bass Gilthead seabream Ishodi učenja kolegija Cilj kolegija je razvijanje i usvajanje pismenih i usmenih komunikacijskih vještina i kompetencija na engleskom jeziku s posebnim naglaskom na upoznavanju studenata sa stručnom terminologijom iz područja akvakulture. Ishod učenja podrazumijeva, prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, postizanje znanja, vještina i kompetencija znanja engleskog jezika na razini B2. Razumijevanje / Slušanje B 2: Mogu razumjeti duže govore i predavanja te pratiti čak i složenu argumentaciju ako im je tema barem donekle poznata. Čitanje B 2: Mogu čitati članke i izvještaje koji obrađuju probleme iz područja struke. Govor & Govorna interakcija B 2: Mogu komunicirati dovoljno tečno i spontano, što omogućuje normalnu interakciju s izvornim govornikom. Mogu aktivno sudjelovati u raspravama unutar poznatih situacija obrazlažući svoja stajališta. Govor & Govorna produkcija B 2: Mogu jasno i podrobno govoriti o mnogim temama vezanim uz područje osobnoga interesa. Mogu objasniti svoja stajališta o nekoj aktualnoj temi navodeći prednosti i nedostatke raznih pristupa. Pisanje B 2: Mogu napisati jasan, podroban tekst o velikom broju tema. Mogu napisati sastav ili izvještaj prenoseći informaciju ili navodeći razloge za ili protiv određenog stajališta. Mogu napisati pismo u kojemu jasno izražavaju značenje koje osobno pridaju određenim događajima i iskustvima

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)



Obrazac


Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu




Ostalo:


1. Znanstveni radovi na engleskom jeziku iz područja studija 2. Hornby, A. S. 2000. Oxford Advanced Learner's Dictionary of Current English, 6th ed. (Wehmeier, S,

Ashby, M. ur.). Oxford University Press, str. 1593 3. Martin, E., Hine, R. 2015. Oxford Dictionary of Biology, 7th ed. Oxford University Press, str. 672

Izborna literatura 1. Eastwood, J. 1999. Oxford Practice Grammar: with answers, 2dn ed. Oxford University Press, str. 432

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Sea star 2 2 -

2. Ostrea edulis 2 2 -

3. Ostrea edulis 2 2 -

4. The Mediterranean mussel 2 2 -

5. The Mediterranean mussel 2 2 -

6. Lobster 2 2 -

7. Kelp 2 2 -

8. Hapalochlaena lunulata 2 2 -

9. Australia's marine ecosystems 2 2 -

10. Phytoplankton 2 2 -

11. Zooplankton 2 2 -

12. The Mediterranean sea 2 2 -

13. Pollution in the Mediterranean sea 2 2 -

14. The Adriatic sea 2 2 -

15. The Adriatic sea 2 2 -

UKUPNO SATI 30 30 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Konzervacijska biologija Semestar III. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D28 Telefon 020 445861




Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale i obrađene teme studenti se upoznaju s osnovnim načelima konzervacijske biologije, antropogenim utjecajima i važnosti očuvanja bioraznolikosti. Detaljno je obrađena raznolikost na razini gena, vrsta i ekosustava, kao i metode praćenja i mjerenja bioraznolikost. Studenti će naučiti što danas predstavlja prijetnju bioraznolikosti i upoznat će se s masovnim izumiranjima vrsta u prošlosti. Raspravljat će se o globalnim promjenama, degradaciji i gubitku staništa, prekomjernom iskorištavanju, invazivnim vrstama i ostalim prijetnjama bioraznolikosti. Kroz studentima bliske primjere će se obraditi antropogeni pritisci na živi svijet kao i mjere za očuvanje bioraznolikosti te upravljanje ekosustavom i populacijom, kao i zakonski okviri za provođenje ovih mjera, na razini Hrvatske i EU. Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara koje izlažu studenti, a prate teme predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se interaktivnim predavanjima i obrađivanjem aktualnih primjera s kojima su studenti susreću u svakodnevnom životu, kao i praćenjem znanstvene literature iz ovog područja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - objasniti što je konzervacijska biologija - opisati što je bioraznolikost i kako se mjeri - usporediti različite ekosustave - raspraviti o masovnim izumiranjima, globalnim promjenama, degradaciji i gubitku staništa - odabrati načine upravljanja populacijama i ekosustavima - procijeniti utjecaj ljudskih čimbenika na bioraznolikost

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice

Konzultacije Laboratorij



Obrazac


Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet Obrazovanje na daljinu

Terenska nastava Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


1. Sodhi, N.S., Ehrlich, P.R. 2010. Conservation Biology for All. Oxford University Press, London, UK, str.344 (Dostupno na: https://www.mongabay.com/conservation-biology-for-all.html

2. Znanstveni i stručni radovi iz područja kolegija (s recentnim primjerima) Izborna literatura

1. Hunter, M.L., Gibbs, J.P. 2007. Fundamentals of Conservation Biology. Third Edition. Blackwell Publishing, New Jersey, US, str. 495

2. Milner-Gulland, E.J., Rowcliffe, M. 2007. Conservation and Sustainable Use, A Handbook of Techniques. Oxford University Press, London, UK, str. 323

3. Carroll, S.P., Fox, C.W. 2008. Conservation biology, Evolution in Action. Oxford University Press, London, UK, str. 375

4. Van Dyke, F. 2008. Conservation Biology Foundations, Concepts, Applications, Second Edition. Springer Science and Business Media, Berlin, Germany, str. 477

5. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Konzervacijska biologija 3 2

2. Bioraznolikost 3 2

3. Genetička raznolikost 3 2

4. Raznolikost vrsta 3 2

5. Ekosustavi 3 2

6. Degradacija ekosustava 3 2

7. Prekomjerna eksploatacija 3 2

8. Rasprava i kolokvij 3 2

9. Alohtone i invazivne vrste 3 2

10. Procesi izumiranja 3 2

11. Globalne promjene i masovna izumiranja 3 2

12. Očuvanje bioraznolikosti 3 2

13. Upravljanje populacijama 3 2



Obrazac


14. Upravljanje ekosustavima 3 2


UKUPNO SATI 45 0 30


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekofiziologija morskih organizama Semestar III. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D30 Telefon 020445868




Sadržaj kolegija Širok raspon staništa koje naseljavaju morski organizmi značajno se mijenja s obzirom na biotičke i abiotske čimbenike. Uspješno održavanje populacija u zahtjevnim okolišnim uvjetima zahtijeva fiziološke prilagodne. Sadržaj kolegija obuhvaća osnovna fiziološka načela i glavne fiziološke osobine morskih organizama, posebice riba i mekušaca. Kroz nastavne materijale i obrađene teme studenti se upoznaju s fiziološkim prilagodbama organizama pri promjenama okolišnih uvjeta. Predavanja su podijeljena prema slijedećim smjernicama: osnovne fizikalno-kemijske i biološke značajke morskih staništa; interakcija vodeni organizam – vodena sredina; fiziologija morskih organizama; hormonska ravnoteža i fiziološke prilagodbe organizama u različitim vodenim staništima. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija, studenti će moći: - opisati osnovne fiziološko-biokemijske procese morskih organizama - opisati prilagodbe organizama na različite biotičke i abiotičke parametre - objasniti osnove fizioloških načela morskih organizama - opisati fiziološke principe funkcioniranja odabranih morskih organizama - povezati promjene ekoloških uvjeta s funkcioniranjem organizma u vodenom okolišu

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe

Konzultacije Laboratorij Terenska nastava



Obrazac



Mentorski rad Provjere znanja



Ostalo:


1. Evans, D.H., Claiborne, J.B. 2005. The Physiology of Fishes, Third Edition. CRC Press, str. 616 (odabrana poglavlja)

2. Lucu, Č. 2012. Fiziologija prilagodbe životinja u vodenom okolišu. Profil, str. 244 (odabrana poglavlja) 3. Prosser, C.L. 1991. Comparative Animal Physiology, Fourth Edition - Environmental and Metabolic

Animal Physiology. Willey & Sons, str. 466 (odabrana poglavlja) Izborna literatura

1. Randall, D., Burggren, W., French, K. 2001. Eckert Animal Physiology. Mechanisms and adaptation. W. H. Freeman, str. 752

2. Willmer, P., Stone G., Johnston, I. 2005. Environmental Physiology of Animals. Blackwell publishing, str. 779

3. Gosling, E. 2008. Bivalve Molluscs: Biology, Ecology and Culture. John Wiley & Sons, str. 456 4. Alday-Sanz, V. 2010. The Shrimp Book. Independent Publishers Group, str. 920 5. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata

POPIS TEMA


P V S

1. Biološke molekule 3 0 0

2. Enzimi 2 0 0

3. Stanični metabolizam 3 0 0

4. Građa membrane – pasivni i aktivni transport 3 1 0

5. Ionski kanali i kanali za vodu 3 1 0

6. Živčani sustav 3 2 0

7. Mišićni sustav 3 2 0

8. Hormoni i hormonske regulacije 4 2 0

9. Stres 3 1 0

10. Izmjena plinova i disanje 3 1 0

11. Osnovni principi prilagodba 4 1 0

12. Temperaturne prilagodbe 3 2 0

13. Morski okolišš 3 1 0

14. Obalna područja i estuariji 3 1 0



Obrazac


15. Posebna vodena staništa 2 0 0

UKUPNO SATI 45 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kemijska ekologija Semestar III. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić





Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale i obrađene teme studenti se upoznaju s konceptom interakcija između organizama i njihova okruženja a koji su posredovani kemijskim spojevima. Detaljno se obrađuje biokemija ekologije, tvari koje djeluju u odnosima između živih organizama, odnosno između njih i nežive prirode. Kroz kolegi pojasnit će se biokemijski ekološki procesi i specifični spojevi ili skupine spojeva koji djeluju kao signali za pokretanje, modulaciju, ili obustavu raznih bioloških procesa kao npr. metabolizma. Obrađuju se biogeokemijski procesi, kruženje tvari i hranidbeni lanci u morskom okolišu. Kroz različite teme predavanja tražit će se odgovori na pitanja; kako organizmi u moru koriste kemijske spojeve u traženju hrane, interakcijama, razmnožavanju i osvajanju teritorija?, kroz različite sistematske skupine, od mikroskopskog fitoplanktona do mnogih vrsta beskralježnjaka i riba. Koja je uloga mikroorganizama u moru; metaboličke raznolikosti; interakcije mikroorganizama s drugim mikroorganizmima, s biljkama i životinjama; biokemijski ciklusi, interakcije ikroorganizama i mineralne tvari; značenje i uloga ekstremofila. Koje molekule su primarno izvedene i koje proizlaze iz sekundarnih metaboličkih procesa? Nadalje, cilj je kolegija pružiti studentima znanje o proizvodnji prirodnih kemijskih spojeva, kao i znanje o njihovoj izolaciji, determinaciji i kvantifikaciji u svrhu proizvodnje novih materijala za ljudsku dobrobit. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - Integrirati sljedeće sadržaje; uloga primarnih i sekundarnih metabolita u potrazi za hranom, u obrani, u reprodukciji i dominaciji - Objasniti što su bioaktivne komponente integrirajući uloge kemijskih interakcija između živih organizama i njihovog okruženja



Obrazac


- Interpretirati posljedice kemijskih interakcija u zajednici - Analizirati glavne proizvođače bioaktivnih komponenti u moru - Obrazložiti najčešće kemijske skupine pojedinih proizvođača, izvore biomaterijala - Provesti pojedine metode otkrivanja bioaktivnih komponenti - Prepoznati najčešće metode za izdvajanje bioaktivnih komponenti





Ostalo:


1. Puglisi, M.P., Becerro, M.A. 2018. Chemical Ecology, The Ecological Impacts of Marine Natural Products. CRC Press, str. 416 (odabrana poglavlja)

2. Studente na izbornu literaturu i izvore s Interneta (PDF-dokumente, znanstvene radove) usmjerava nositelj kolegija s obzirom na zadane teme i teme seminarskih radova, te užih interesa pojedinih studenata

Izborna literatura

1. Puglisi, M.P., Sneed, J.M., Sharp, K.H., Ritson-Williams, R., Paul, V.J. 2014. Marine chemical ecology in benthic environments, Nat. Prod. Rep. 31(11): 1510–1553

2. Mayer, A. M. S., Glaser, K. B., Cuevas, C., Jacobs, R. S., Kem, W. R., Little, R. D., McIntosh, J. M., Newman, D. J., Potts, B. C. i Shuster, D. E. 2010. The odyssey of marine pharmaceuticals: A current pipeline perspective. Trends Pharmacol. Sci. 31(6): 255–265

3. McClintock, J.B., Baker, B.J. 2001. Marine Chemical ecology. CRC Press, str. 624 POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Što je kemijska ekologija 2 - -

2. Kemijska komunikacija 3 - -

3. Biokemijski spojevi u hijerarhiskim odnosima u zajednici 2 - -

4. Biokemijski spojevi – građa i funkcija 2 - -

5. Mikrobiom 2 4 -

6. Stabla pričaju 2 - -

7. Beskralješnjaci 2 4 -

8. Hranidbeni lanac 2 - -



Obrazac


9. Protok organske materije 3 - -

10. Biološki ciklusi u moru 2 - -

11. Trendovi u istraživanju 1 - -

12. Metagenomika 2 - -

13. Primjena u biotehnologiji – prirodni spojevi 2 3 -

14. Biomedicinski potencijal 2 4 -

UKUPNO SATI 30 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u akvakulturu Semestar III. Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kruno Bonačić


e-mail kruno.bonačić@unidu.hr Suradnik -



Sadržaj kolegija Stječe se znanje o osnovama akvakulture u svijetu, EU i Republici Hrvatskoj. Elaboriraju se povijesni razlozi pada tradicionalnoga ribarstva te počeci i razvoj akvakulture u svijetu. Uspoređuje se akvakultura s tradicionalnim kopnenim agronomskim djelatnostima, posebice modernim peradarstvom. Izučava se status akvakulture u svijetu po aktualnim analizama FAO. Detaljno se obrađuje europska, mediteranska i hrvatska akvakultura, posebice s aspekta budećeg zapošljavanja u drugim zemljama EU. Po načelu „Case study“ obrađuju se predstavnici europske akvakulture bitni za naše studente: atlantski losos, orada, tuna, šaran, kalifornijska pastrva, jesetra, dagnja, europska plosnata kamenica, kozice, hlap, trp, makroalge te planktonski organizmi. Obrađuju se i ekološki, ekonomski i tržišni aspekti akvakulture. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanoga kolegija studenti će moći: - Objasniti osnovne akvakulturne pojmove i elaborirati status akvakulture u svijetu, EU i RH. - Opisati značajke i ograničenja tradicionalnoga ribarstva i razvojne aspekte moderne akvakulture. - Opisati i usporediti različite akvakulturne industrije. - Poznavati stanje industrije i značajke proizvodnje bijele morske ribe, tune, šarana, kamenica i dagnje kao glavnih



Obrazac


hrvatskih akvakulturnih sektora. - Raspravljati o perspektivama europske i hrvatske marikulture





Ostalo:


1. Pillay, T. V. R., Kutty, M. N., 2005. Aquaculture: Principles and Practices, 2nd edition. Fishing News Books, str. 640 (odabrana poglavlja)

2. Pavličević, J., Savić, N., Glamuzina, B., 2014. Akvakultura i ribarstvo: Stanje i perspektive u Bosni i Hercegovini, Mostar, Sveučilište u Mostaru, str. 247 (odabrana poglavlja)

3. Bogut, I., Horváth, L., Adámek, Z., Katavić, I., 2006. Ribogojstvo / Bogut, I. (ur.). Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Mostaru, Sveučilište u Splitu, str. 506 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata 2. Internet: www.aquamedia.org; www.fao.org i drugi

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Definicija, ciljevi i povijest akvakulture 3 2

2. Povijest i stanje bioresursa mora; Ribarstvo i njegov recentni pad 3 2 -

3. Povijesni razvitak akvakulture i perspektive gospodarenja biozalihama 3 2 -

4. Stanje akvakulture u svijetu, Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj 3 2 -

5. Podjela akvakulture prema načinu uzgoja i uvjetima 3 2 -

6. Vrste vodenih organizama u uzgoju: ribe, školjke, rakovi i drugi vodeni organizmi 3 2 -

7. Uzgoj morskih riba: primjeri atlantskog lososa, lubina i orade 3 2 -

8. Uzgoj slatkovodnih riba: primjeri šarana i kalifornijske pastrve 3 2 -

9. Uzgoj školjkaša: primjeri dagnje i kamenica 3 2 -

10. Uzgoj rakova: primjeri kozica, jastoga i hlapa 3 2 -

11. Uzgoj ostalih vrsta morskih organizama: morski puževi i alge 3 2 -

12. Problemi u uspješnom razvoju akvakulture u budućnosti 3 2 -



Obrazac


13. Strategije unaprjeđenja akvakulture 3 2 -

14. Ekonomija, financije i menadžment u akvakulturi 3 2 -

15. Perspektive akvakulture u Republici Hrvatskoj i EU 3 2 -

UKUPNO SATI 45 30 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Alohtone i invazivne vrste Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Ćira Carića, D28 Telefon 020445861




Sadržaj kolegija Kolegij obrađuje problematiku unosa alohtonih vrsta u nova staništa pri čemu uneseni organizmi remete ekološku ravnotežu, uzrokuju velike gospodarske štete, a može biti ugroženo i zdravlje ljudi. Kako bi se nastanak šteta mogao umanjiti ili potpuno spriječiti potrebno je prije svega poznavanje vektora unosa, koji mogu biti namjerni ili slučajni, a najizraženiji su brodski promet i akvakulturne djelatnosti, dok su manje zastupljeni drugi vektori kao što su širenje areala nekih vrsta, akvarijski uzgoj, ribarstvo, poribljavanje, znanstvena djelatnost i slično. Unos alohtonih vrsta posebno je opasan u modificiranim staništima u obalnom području kao što su luke ili područja akvakulturnog uzgoja, gdje je uslijed degradacije ekosustava unesenim vrstama često omogućena invazivnost pa će se obalnim ekosustavima posvetiti posebna pozornost. Studenti će se upoznati s metodama procjene rizika te sprječavanjem i umanjivanjem štete koju uzrokuju alohtone vrste, kao i situacijom u Jadranu i Sredozemlju, koji su među najugroženijim područjima. Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara koje će studenti pripremati uz korištenje novijihznanstvenih radova i recentnih primjera unosa alohtonih vrsta. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: - objasniti važnost očuvanja zdravlja ekosustava koji su posebno izloženi unosu alohtonih vrsta - navesti najčešće vektore unosa alohtonih vrsta - usporediti različite vektore i mogućnosti smanjenja unosa alohtonih vrsta - dati primjere negativnih posljedica unosa alohtonih vrsta - demonstrirati mjere za procjenu rizika te sprječavanje i umanjivanje štete od aunosa alohtomnih vrsta - prikazati problematiku unosa alohtonih vrsta u Jadranskom i Sredozemnom moru



Obrazac






Ostalo:


1. Leppakoski, E., Gollasch, S., Olenin, S. 2003. Invasive Aquatic Species of Europe. Distribution, Impacts and Management. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, The Netherlands, str. 584 (odabrana poglavlja)

2. Pećarević, M., Mikuš, J., Bratoš cetini, A., Dulčić, J., Čalić, M. 2013. Introduced marine species in Croatian waters (Eastern Adriatic Sea). Mediterranean Marine Science 14/1: 224-237

3. Ojaveer, H., Galil, B.S., Minchin, D., Olenin, S., Amorim, A., Canning-Clode, J., Chainho, P., Copp, G.H., Gollasch, S., Jelmert, A., Lehtiniemi, M., McKenzie, C., Mikuš, J., Miossec, L., Occhipinti Ambrogi, A., Pećarević, M., Pederson, J., Quilez-Badia, G., Wijsman, J.W.M., Zenetos, A. 2014. Ten recommendations for dvancing the assessment and management of non-indigenous species in marine ecosystems. Marine Policy 44: 160-165

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi iz područja kolegija

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Alohtone vrste – utjecaj na ekosustave 2 1

2. Vektori unosa alohtonih vrsta – akvakultura 2 1

3. Vektori unosa alohtonih vrsta – brodarstvo (obraštaj) 2 1

4. Vektori unosa alohtonih vrsta – brodarstvo (balastne vode) 2 1

5. Obrada balastnih voda – mehaničke metode 2 1

6. Obrada balastnih voda – fizikalne i kemijske metode 2 1

7. Obrada balastnih voda – biocidi 2 1


9. Procjena rizika unosa alohtonih vrsta 2 1

10. Mjere zaštite od unosa alohtonih vrsta 2 1

11. Međunarodne konvencije i ostali propisi 2 1

12. Unos alohtonih vrsta u Jadranskom moru 2 1



Obrazac


13. Unos alohtonih vrsta u Sredozemnom moru 2 1

14. Unos alohtonih vrsta u svjetskim morima 2 1


UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove biokemije Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić





Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale, obrađene teme i laboratorijske vježbe studenti se upoznaju s općim principima biokemije. Studenti će naučiti strukturu i funkciju bioloških makromolekula proteina, lipida i ugljikohidrata i upoznati se s njihovim metabolizmom. Obradit će se građa i uloga nukleinskih kiselina, replikacija, transkripcija i biosinteza proteina. Studenti će se upoznati s građom i ulogom staničnih membrana, staničnim disanjem i fotosintezom. Raspravljat će se o prehrani, opskrbi mineralnim tvarima i vitaminima i kemijskom sastavu morskih organizama. Nastava je organizirana u obliku predavanja i laboratorijskih vježbi koje prate teme predavanja. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se interaktivnim predavanjima i samostalnim izvođenjem laboratorijskih vježbi. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će se upoznati s metodama analize u biokemiji, pripravom uzoraka za biokemijsku analizu i određivanjem sadržaja lipida, ugljikohidrata i proteina u tkivu ribe i školjkaša Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: - objasniti značenje i važnost biokemije - opisati građu i funkciju bioloških makromolekula - definirati pojmove replikacija, transkripcija i translacija - navesti metaboličke putove proteina, ugljikohidrata i lipida - opisati građu i ulogu stanične membrane - navesti osnovne sastojke hrane i raspraviti o njihovoj važnosti



Obrazac


- raspraviti o kemijskom sastavu morskih organizama i analizirati ga NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Ostalo:


1. Karlson P. 1993. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja) 2. Stryer L. 1991. Biokemija. Školska knjiga, Zagreb (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Berg J. M., Tymoczko J. L., Stryer L. 2006. Biochemistry, W.H. Freeman and Co.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u biokemiju 2 2 0

2. Proteini 2 2 0

3. Lipidi 2 2 0

4. Ugljikohidrati 2 2 0

5. Enzimi i koenzimi 2 0 0

6. Nukleinske kiseline 2 0 0

7. Replikacija, transkripcija i translacija 2 0 0

8. Metabolizam proteina 2 0 0

9. β-oksidacija i biosinteza masnih kiselina 2 0 0

10. Glikoliza i glukoneogeneza 2 0 0

11. Ciklus limunske kiseline 2 0 0

12. Biološke membrane 2 0 0

13. Stanično disanje i fotosinteza 2 0 0

14. Prehrana, mineralne tvari i vitamini 2 2 0

15. Kemijski sastav vodenih organizama 2 5 0

UKUPNO SATI 30 30(15) 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija stanice Semestar II. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Dubrovnik D25 Telefon 020/445-864




Sadržaj kolegija Metode istraživanja u staničnoj biologiji: svjetlosna i elektronska mikroskopija, stanično frakcioniranje, obilježavanje radioizotopima, kultura stanica. Stanična teorija i podrijetlo prvih stanica. Osnovni plan stanične građe: prokariotska i eukariotska stanica (biljna i životinjska stanica). Membranske stanične strukture. Biomembrane: sastav i građa, promet tvari kroz membranu. Stanična jezgra: organizacija i funkcija (jezgrina ovojnica, nukleinske kiseline, proteini, kromatin i kromosomi, replikacija DNA, stanični ciklus, mitoza i mejoza). Endoplazmatski retikulum. Golgijevo tijelo. Lizosomi. Peroksisomi. Mitohondriji: struktura i funkcija. Glikoliza i stanično disanje. Biljni organeli. Stanična stijenka. Vakuola. Plastidi(proplastidi, kloroplasti, leukoplasti, kromoplasti, etioplasti i gerontoplasti). Struktura i funkcija kloroplasta. Fotosinteza. Biogeneza i podrijetlo plastida i mitohondrija endosimbiotska teorija). Stanične strukture u užem smislu. Ribosomi: struktura, biokemijski sastav, mjesto nastanka i funkcija. Stanični kostur (citoskelet). Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - nabrojati i opisati metode u svjetlosnoj mikroskopiji te razlike između svjetlosne i elektronske mikroskopije; - primijeniti tehniku svjetlosne mikroskopije za analizu tkiva pojedinih organizama; - objasniti glavne razlike između prokariotskih i eukariotskih stanica; - objasniti razvoj višestaničnih organizama; - identificirati i opisati strukturu tipične prokariotske i eukariotske stanice; - prepoznati razlike između biljne i životinjske stanice; - imenovati i opisati sve važne stanične dijelove

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet




Obrazac


Obrazovanje na daljinu NAČIN POLAGANJA ISPITA


Ostalo:


1. Berns, M. W. 1997. Stanice. Školska knjiga, Zagreb str. 253 (odabrana poglavlja) 2. Znanstveni radovi prema interesu studenata

Izborna literatura

1. Pollard, T. D., Earnshaw, W. C., Lippincott-Schwartz, J., Johnson, G. T. 2016. Cell Biology. Third edition. Philadelphia, PA, Elsevier str. 900

2. Cooper, G. M. 2000. The Cell: a Molecular Approach. ASM Press. (dostupan i prijevod na hrvatskome jeziku) (dostupno putem PubMed)

3. Alberts B., Bray D., Lewis J., Raff M., Roberts K., Watson J. D. 1994. Molecular biology of the cell. Garland Publishing, Inc. New York & London

4. Krsnik-Rasol, M. i sur. 2005. Praktikum iz stanične i molekularne biologije. U: URL:http://zg.biol.pmf.hr/~mrasol

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Kratka povijest istraživanja stanice. 2 1

2. Metode istraživanja u staničnoj biologiji: svjetlosna i elektronska mikroskopija, stanično frakcioniranje, obilježavanje radioizotopima, kultura stanica.

2 1

3. Stanična teorija i podrijetlo prvih stanica. 2 1

4. Osnovni plan stanične građe: prokariotska i eukariotska stanica (biljna i životinjska stanica).

2 1

5. Membranske stanične strukture. Biomembrane: sastav i građa, promet tvari kroz membranu.

2 1

6. Stanična jezgra: organizacija i funkcija (jezgrina ovojnica, nukleinske kiseline, proteini, kromatin i kromosomi, replikacija DNA).

2 1

7. Stanični ciklus, mitoza i mejoza. 2 1

8. Endoplazmatski retikulum. Golgijevo tijelo. 2 1

9. Lizosomi. Peroksisomi. 2 1

10. Mitohondriji: struktura i funkcija. Glikoliza i stanično disanje. 2 1

11. Biljni organeli. Stanična stijenka. Vakuola. Plastidi (proplastidi, kloroplasti, leukoplasti, kromoplasti, etioplasti i gerontoplasti).

2 1

12. Struktura i funkcija kloroplasta. Fotosinteza. 2 1

13. Biogeneza i podrijetlo plastida i mitohondrija endosimbiotska teorija). 2 1

14. Stanične strukture u užem smislu. Stanični kostur (citoskelet). 2 1



Obrazac


15. Ribosomi: struktura, biokemijski sastav, mjesto nastanka i funkcija. 2 1

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Histologija Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Kroz kolegij studenti će se upoznati s osnovnim histološkim metodama i načinima pripreme histoloških preparata. Detaljno će se opisati struktura i funkcija stanice, vrste i građa tkiva. Kroz nastavne materijale pojedinačno će se obraditi organi i organski sustavi (komparativni prikaz). Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići interaktivnim predavanjima te prezentacijama relevantnih znanstvenih radova iz područja histologije. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline koje se temelje na slijedećim smjernicama: histološke metode i analiza histoloških preparata, stanica i stanične strukture, vrstei građa tkiva i histološka građa organa. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - opisati osnovne histološke metode - pripremiti uzorke za histološku analizu - objasniti građu i funkciju stanice - razlikovati i objasniti građu različitih vrsta tkiva - opisati histološku građu pojedinih organa i organskih sustava





Obrazac



Ostalo:


1. Junqueira, L.C., Carneiro, J. 2005. Osnove histologije. Školska knjiga, Zagreb, str. 524 (odabrana poglavlja)

2. Genten, F., Terwinghe, E., Danguy, A. 2009. Atlas of fish histology. Science Publishers, Enfield, USA, str. 219 (odabrana poglavlja)

3. Mumford, S., Heidel, J., Smith, C., Morrison, J., MacConnell, B., Blazer, V. 2007. Fish Histology and Histopathology Manual. USWS-NCTC, str. 357 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Johnson, K. 1991. Histology and cell biology. Williams & Wilkins, USA, str. 422

2. Kuehnel, W. 2003. Color Atlas of Cytology, Histology and Microscopic Anatomy. Thieme Stuttgart, New York, str. 543

3. McMillan, D.B. 2007. Fish Histology: Female Reproductive Systems. Springer, Dordrecht, The Netherlands, str. 598


Red. br.


P V S

1. Histološka tehnika i analiza histoloških preparata 2 2 0

2. Stanica 2 2 0

3. Epitelno tkivo 2 2 0

4. Vezivno tkivo: stanice i vlakna vezivnog tkiva 2 2 0

5. Masno tkivo 2 2 0

6. Potporna vezivna tkiva 2 2 0

7. Mišićno tkivo 2 2 0

8. Živčano tkivo 2 2 0

9. Krvne žile, krvne stanice 2 2 0

10. Probavni sustav 2 2 0

11. Dišni sustav 2 2 0

12. Kožni sustav 2 2 0

13. Endokrini sustav 2 2 0

14. Mokraćni sustav 2 2 0

15. Reproduktivni sustav 2 2 0

UKUPNO SATI 30 30 0



Obrazac



OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akvakulturna tehnologija Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović





Sadržaj kolegija Kolegij obrađuje osnove akvakulturne tehnologije i povijesni pregled razvoja tehnologije. Studenti se upoznaju s karatkteristikama vode i osnovama hidraulike. Obuhvaćen je pregled uzgoja algi, školjkaša, glavonožaca, rakova, bodljikaša i riba, kao i različitih uzgojnih sustava (bazenski, lagunarni, protočni, kavezni, recirkulacijski). Studenti će naučiti osnovne arakteristike opreme (pumpe, filtri...) za akvakulturna postrojenja te osnove ishrane i reprodukcije uzgajanih organizama. Raspravljat će se o oblikovanju, konstrukciji, automatizaciji i praćenju rada akvakulturnih uzgojnih sustava. Nastava se izvodi kroz redavanja te vježbe i seminare koji prate teme predavanja. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi postiže se samostalnim rješavanjem zadataka i izlaganjem seminara s odabranom temom. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - prepoznati karakteristike vode kao uzgojnog medija i održavati njenu optimalnu kvalitetu s obzirom na uzgajanu vrstu - primijeniti različite tehnologije za uzgoj različitih akvatičnih organizama - odabrati i rukovati odgovarajućom opremom za uzgoj akvatičnih organizama - oblikovati i skicirati akvakulturno postrojenje - isplanirati radne aktivnosti u akvakulturnom postrojenju





Obrazac



Ostalo:


1. Landau, M. 1992. Introduction to Aquaculture. New York, John Wiley & Sons, Inc., str. 440 (odabrana poglavlja)

2. Timmons, M. B., Losordo, T. M. 1994. Aquaculture Water Reuse Systems: Engineering, Design and Management. Elsevier. Amsterdam, str. 333 (odabrana poglavlja)

3. Avault, J.W. 1998. Fundamentals of Aquaculture. A step-by-step guide to commercial aquaculture. AVA Publishing Company Inc., str. 889 (odabrana poglavlja)

4. Lekang O.-I. 2007. Aquaculture Engineering. Oxford, Blackwell Publishing, str. 340 (odabrana poglavlja)

5. Tidwell, J. H. 2012. Aquaculture Production Systems. Oxford, Wiley- Blackwell, str. 421 (odabrana poglavlja)

6. Timmons, M. B., Ebeling, J. M. 2013. Recirculating Aquaculture, Third Edition, Ithaca Publishing Company, NY, str. 788 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Stickney R. 1994. Principles of aquaculture. John Willey and sons Inc. str. 502.

2. Lucas, J. S., Southgate. P. C. 2012. Aquaculture: Farming Aquatic Animals and Plants, second edition, Wiley-Blackwell, Chichester, str. 629

3. U dogovoru s nastvnikom prema posebnim interesima studenata 4. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Povijesni pregled razvoja akvakulturne tehnologije 2 1 1

2. Karatkteristike vode i osnove hidraulike 2 1 1

3. Pregled uzgoja algi 2 1 1

4. Pregled uzgoja školjkaša 2 1 1

5. Pregled uzgoja glavonožaca 2 1 1

6. Pregled uzgoja rakova 2 1 1

7. Pregled uzgoja bodljikaša 2 1 1

8. Pregled uzgoja riba 2 1 1

9. Osnove dizajna i projektiranja stacionarnog uzgojnog sustava 2 1 1

10. Osnove dizajna i projektiranja protočnog uzgojnog sustava 2 1 1

11. Osnove dizajna i projektiranja kaveznog uzgojnog sustava 2 1 1

12. Osnove dizajna i projektiranja recirkulacijskog uzgojnog sustava 2 1 1



Obrazac


13. Osnovne karakteristike opreme za akvakulturna postrojenja 2 1 1

14. Tehnološke osnove ishrane organizama u uzgoju 2 1 1

15. Osnove tehnologije reprodukcije 2 1 1



OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akvaristika

Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kruno Bonačić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4 Telefon




Sadržaj kolegija Obradit će se sve teme od postavljanja akvarija i potrebne opreme do održavanja akvarija i uzgoja biljnih i životinjskih vrsta. Proučavati će se akvarij kao samoodrživi zatvoreni ekosustav, biološki procesi u njemu te fizikalna i kemijska svojstva vode. Također će se obraditi kruženje tvari u sustavu, s posebnim naglaskom na ciklus kruženja dušika. Objasnit će se metode i važnost praćenja fizikalno-kemijskih parametara u akvariju kao i rilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - objasniti osnovne pojmove o postavljanju i održavanju akvarija - nabrojati metode filtracije i potrebnu opremu za akvarij - opisati metode uzgoja živih organizama i prilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju - primijeniti stečeno znanje i isplanirati, uspostaviti te održavati vlastiti akvarij





Obrazac



Ostalo:


1. Walstad, D.L. 2013. Ecology of the planted aquarium. A Practical manual and Scientific Treatise for the Home Aquarist. Echinodorus Publishing, Chapel Hill, North Carolina, USA

Izborna literatura 1. Časopisi i radovi iz područja akvaristike

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje – akvaristika 2 3 -

2. Oprema potrebna za pokretanje akvarija 2 3 -

3. Podloga u akvariju 2 3 -

4. Filtracija u akvariju (mehanička, kemijska) 2 3 -

5. Filtracija u akvariju (biološka) 2 3 -

6. Rasvjeta akvarija 2 3 -

7. Fizikalna svojstva akvarijske vode 2 3 -

8. Kemijska svojstva akvarijske vode 2 3 -

9. Održavanje akvarija 2 3 -

10. Prilagođavanje vrsta na uvjete u akvariju 2 3 -

11. Biljne vrste u akvariju 2 3 -

12. Neželjene alge u akvariju (vrste i načini rješavanja) 2 3 -

13. Životinjske vrste u akvariju 2 3 -

14. Ishrana organizama u akvariju 2 3 -

15. Bolesti i liječenje akvarijskih vrsta 2 3 -

UKUPNO SATI 30 45 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u integriranu multitrofičku akvakulturu



Obrazac


Semestar III. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kruno Bonačić





Sadržaj kolegija U sklopu kolegija obrađuju se elementi ekosustava koji su ključni za uspješno kruženje tvari u prirodi te o ulogama živih organizama u ovim procesima. Detaljno se obrađuju uzgojni sustavi koji u sve složenijoj mjeri prevode elemente prirodnog okoliša u umjetno okruženje. U drugoj polovici kolegija, obrađuju se sustavi integrirane multi-trofičke akvakulture koji kroz ekološki pristup uzgoja proizvode tržišno zanimljive organizme s raznih trofičkih razina. Kolegij završava evaluacijom komercijalnih aplikacija ovakvih sustava, te perspektiva za budućnost. U sklopu kolegija obrađuju se elementi ekosustava koji su ključni za uspješno kruženje tvari u prirodi te o ulogama živih organizama u ovim procesima. Detaljno se obrađuju uzgojni sustavi koji u sve složenijoj mjeri prevode elemente prirodnog okoliša u umjetno okruženje. U drugoj polovici kolegija, obrađuju se sustavi integrirane multi-trofičke akvakulture koji kroz ekološki pristup uzgoja proizvode tržišno zanimljive organizme s raznih trofičkih razina. Kolegij završava evaluacijom komercijalnih aplikacija ovakvih sustava, te perspektiva za budućnost. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - objasiti temeljne principe integrirane multi-trofičke akvakulture - nabrojati glavne organizme raznih trofičkih razina u vodenim ekosustavima - opisati sve akvakulturne uzgojne sustave koje koriste više od jednog organizma u uzgojnom procesu - dizajnirati ekosustav u umjetnom okruženju s raznim stupnjevima egzogenih inervencija - identificirati kopnene i ambijentalne sustave koji koriste integrirani multi-trofički pristup uzgoju - raspravljati o perspektivama integriranih multi-trofičkih akvaulturnih sustava za komercijalni proizvodnju vodenih organizama





Ostalo:




Obrazac


1. Hai, F. I., Visvanathan, C., Boopathy, R. 2018. Sustainable Aquaculture, Applied Environmental Science and Engineering for a Sustainable Future. Springer International Publishing AG, str. 327 (odabrana poglavlja)

2. Chopin, T. 2013. Aquaculture, Integrated Multi-trophic (IMTA). In: Christou P., Savin R., Costa-Pierce B.A., Misztal I., Whitelaw C.B.A. (eds) Sustainable Food Production. Springer, New York, NY, str. 1865 (odabrana poglavlja)

3. Pillay, T. V. R., Kutty, M. N. 2005. Aquaculture: Principles and Practices, 2nd edition. Fishing News Books, str. 640 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Znanstvene i stručne publikacije prema interesima studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u kolegij 2 0 0

2. Trofičke razine i kruženje tvari 2 0 0

3. Ključni organizmi u IMTA sustavima 2 2 0

4. Ekstenzivni uzgojni sustavi 2 0 0

5. Polikultura 2 0 0

6. Mezokozmos sustavi 2 2 0

7. Multitrofička akvaristika 2 3 0

8. Akvaponija 2 2 0

9. IMTA u moru 4 2 0

10. IMTA u slatkim vodama 2 2 0

11. IMTA u kopnenim sustavima 4 2 0

12. „Zero-waste“ akvakultura 2 0 0

13. Status i perspektive IMTA sustava 2 0 0


15. Trofičke razine i kruženje tvari 2 0 0

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Genetika i molekularne metode u ekologiji Semestar IV.



Obrazac


Broj ECTS bodova 7 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kruno Bonačić


e-mail kruno.bonačić@unidu.hr Suradnik -



Sadržaj kolegija U sklopu kolegija se obrađuju osnove genetike i molekularne biologije, te metode molekularnih analiza današnjice koje se na njima zasnivaju. Uvodni dio kolegija detaljno obrađuje građu DNA, osnove nasljeđivanja, replikacije DNA, transkripcije (uključujući i teorijsku osnovu lančane reakcije polimeraze, PCR), translacije i sinteze proteina. Stječe se teorijska osnova sekvenciranja DNA Sangerovom dideoksi metodom te medotama ekvenciranja nove generacije (NGS). Obrađuju se genetske osnove specijacije i molekularne filogenije s posebnim osvrtom na pojmove metabarkodiranja, metagenomike i okolišne DNA te njihovim primjenama u detektiranju sastava zajednica. Detaljno se obrađuju i mehanizmi regulacije ekspresija gena, te teoretske osnove metoda za kvantifikaciju i vizualizaciju RNA molekula u tkivima te profiliranje čitavog transkriptoma i proteoma. Kolegij završava upoznavanjem studenata s osnovama tehnologije rekobinantne DNA i genetičkog inženjerstva. U sklopu vježbi se obrađuju in silico i laboratorijske molekularne metode prateći teoretsku nastavu s predavanja, a uključuju procese: izolacije DNA i RNA, purifikacije DNA i RNA, dizajniranja početnica za PCR, umnažanja DNA u lančanoj reakciji polimeraze ielektroforeze DNA, sravnjivanje nukleotidnih sekvenci i korištenje mrežne baze podataka kao što su GenBank i ExPASy s pripadajućim alatima, izrade filogenetskih stabala koristeći program MEGA, te program Arlequin i programima za izradu mreže haplotipova te programima za normalizaciju i analizu ekspresije gena kao i statističku obradu rezultata. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija, studenti će moći: - Objasniti molekularne procese unutar stanice, njihovu ulogu i sustav regulacije - Opisati metode sekvenciranje molekula DNA - Povezati proces specijacije s molekularnim procesima na staničnoj razini - Pretraživati online genetske baze podataka - Generirati filogenetska stabla koristeći odgovarajuče kompjuterske metode - Objasniti proces ekspresije gena i sve razine njegove regulacije - Opisati glavne laboratorijske molekularne metode te svrhu njihove upotrebe - Raspraviti učinkovitost metoda analize čitavog transkriptoma i proteoma te njihovog značaja za molekularnu biologiju

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja Seminari i radionice Vježbe Samostalni zadaci Multimedija i Internet




Obrazac


Obrazovanje na daljinu NAČIN POLAGANJA ISPITA


Ostalo:


1. Pavlica, M., 2012. Mrežni udžbenik iz genetike. Udžbenici zagrebačkog sveučilišta, elektronička izdanja, Izdanje I, PMF, Zagreb (Dostupno na: http://www.genetika.biol.pmf.unizg.hr/index.html)

2. Patrinos, G.P., Ansorge, W.J., Danielson, P.B., 2017. Molecular diagnostics, 3rd edition. Academic press, Elsevier, London, UK, str. 506 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi prema interesu studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u kolegij 1

2. Osnove genetike 5

3. Primijenjena molekularna biologija 5 2

4. Upotreba molekularnih metoda u ekologiji 4 3

5. Sekvenciranje DNA 3

6. Specijacija i molekularna filogenetika 3 3

7. Metabarkodiranje 2 1

8. Metagenomika 2 1

9. eDNA 2 1

10. Regulacija ekspresije gena 3 1

11. Metode kvantifikacije RNA 3 3

12. Transkriptomika 3

13. Proteomika 3

14. Rekombinantna DNA 3

15. Genetičko inženjerstvo 3

UKUPNO SATI 45 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mikrobiologija Semestar IV. Broj ECTS bodova 7



Obrazac


Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović





Sadržaj kolegija Kolegij obuhvaća povijesni pregled razvoja mikrobiologije, kao i metode istraživanja. Studenti će naučiti osobine prokariotskih i eukariotskih stanica. Upoznat će se s metabolizmom, kontrolom i uzgojem mikroorganizama. Dan je pregled mikroorganizama i sistematika. Kolegij obrađuje različite interakcije domaćina i mikroorganizama, kao i mikrobiologiju okoliša te industrijsku mikrobiologiju. Nastava se izvodi kroz predavanja te vježbe i seminare koji prate teme predavanja. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi postiže se samostalnim izvođenjem vježbi i izlaganjem seminara s odabranom temom. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - razlikovati prokariote i eukariote na osnovu morfoloških, fizioloških i biokemijskih osobina - prepoznati i klasificirati mikroorganizme - demonstrirati poznavanje metabolizma i kontrole mikroorganizama u njihovu uzgoju - objasniti ulogu mikroorganizmima u okolišu i ilustrirati njihovu primjenu





Ostalo:


1. Duraković S., Redžepović S. 2002. Uvod u opću mikrobiologiju - knjiga prva. Sveučilišni udžbenik (ured. S. Duraković). Kugler d.o.o., Zagreb. str 666 (odabrana poglavlja)

2. Pommerville, J C. 2014. Fundamentals of Microbiology. Jones & Bartlett Learning, Burlington, SAD str. 845 (odabrana poglavlja)

3. Black J. G. 1996. Microbiology, Principles and Explorations, 3. izd. Prentice Hall, New Jersey, str. 790 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura

1. Krstulović, N., M. Šolić. 2006. Mikrobiologija mora (Sveučilišni udžbenik). Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split. str. 317



Obrazac


2. U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata 3. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u mikrobiologiju 2 1 1

2. Mikroorganizmi i metode istraživanja u mikrobiologiji 2 1 1

3. Prokariotski mikroorganizmi I 2 1 1

4. Prokariotski mikroorganizmi II 2 1 1

5. Eukariotski mikroorganizmi I 2 1 1

6. Eukariotski mikroorganizmi II 2 1 1

7. Bezstanični entiteti 2 1 1

8. Mikrobni rast, uzgoj i metabolizam 2 1 1

9. Kontrola i suzbijanje rasta mikroorganizama 2 1 1

10. Interakcije između različitih organizama 2 1 1

11. Mikrobiologija okoliša I 2 1 1

12. Mikrobiologija okoliša II 2 1 1

13. Industrijska mikrobiologija I 2 1 1

14. Industrijska mikrobiologija II 2 1 1

15. Sanitarna mikrobiologija 2 1 1



OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija pridnenih zajednica Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić




Obrazac





Sadržaj kolegija Prostorna organizacija bentosa. Opće značajke, veličinske kategorije i sistematska pripadnost bentoskih organizama. Prilagodbe organizama na život bentosu: tipovi prehrane, odnos prema staništu razmnožavanje. Prostorna i vremenska raspodjela. Interakcije pelagijala i bentosa. Prirodni i antropogeni poremećaji, posljedice na strukturu i funkcioniranje. Pregled i metodologija istraživanja pridnenih zajednica. Ekološki faktori koji djeluju na sastav i rasprostranjenost pridnenih zajednica. Flora i fauna morskog dna: životni oblici, prilagodbe i način života, intra i interspecijski odnosi, produktivnost naselja. Vertikalna podjela pridnenog prostora. Životne zajednice na čvrstom i pomičnom dnu: sastav i rasprostranjenost. Specifične zajednice: obraštaj, koraljni grebeni. Antropogeni utjecaj na pridnene zajednice: skorištavanje prirodnih naselja, marikultura, onečišćenje, otpad, gradnja, promet, invazivne vrste. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - nabrojiti i definirati terminologiju vezanu uz ekologiju bentosa te funkcioniranje bentoskih zajednica - objasniti specifičnosti bentoskih staništa - definirati prostornu i vremensku raspodjelu parametara koji utječu na značajke bentosa - opisati primjenu ekoloških načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti u bentosu - opisati prilagodbe organizama na pojedine tipove bentoskih staništa - prepoznati i opisati utjecaj čovjeka na bentos te prepoznati važnost očuvanja vrsta i staništa.





Ostalo:


1. Peres, J-M., Gamulin Brida, H. 1973. Biološka oceanografija. Školska knjiga. Zagreb, str. 493 (odabrana poglavlja)

2. Bakran- Petricioli, T. 2016. Morska staništa - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb, str. 170. (Dostupno na: http://www.haop.hr/sites/default/files/uploads/publications/2018-01/Bakran-Petricioli%20- %20Prirucnik%20za%20morska%20stanista.pdf)

Izborna literatura



Obrazac


1. Speight, M., Henderson, P. 2010. Marine ecology: concepts and applications. Willey-Blacwell, UK, str. 276

2. Rossi, S., Bramanti, L., Gori, A., Orejas, C. (Eds.) 2017. The Ecology of Benthic Biodiversity Hotspots Marine Animal Forests. Springer International Publishing, USA, str. 1366

3. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb, str. 412 POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Oceani i mora. Značajke morskog okoliša. Raspodjela prema topografiji. Raspodjela prema temperaturi. Raspodjela prema batimetriji. Osvjetljenost.

2 1

2. Živa bića bentoskog područja. Opće značajke. Litoralni bentos 2 1

3. Fitalni bentos: biologija i ekologija algi i morskih cvijetnica 2 1

4. Fitalni bentos: bakterije, mangrove i plutajući sargasi 2 1

5. Bentoske životinje: ekološki odnosi i prilagodbe; kompeticija 2 1

6. Bentoske životinje: razmnožavanje 2 1

7. Bentoske životinje: rasprostranjenost i značajke okoliša 2 1

8. Bentoska naselja: kvalitativna i kvantitativna istraživanja bentosa 2 1

9. Bentoska naselja: etaže afitala 2 1

10. Bentoska naselja: etaže fitala 2 1

11. Oceanografska obilježja Jadranskog mora. Biogeografija Jadrana 2 1

12. Bentoske biocenoze Jadrana: supralitoral i mediolitoral 2 1

13. Bentoske biocenoze Jadrana: infralitoral 2 1

14. Afitalne bentoske biocenoze Jadrana: cirkalitoral i batijal 2 1

15. Bogatstvo Jadrana. Antropogeni utjecaji. 2 1

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija riba Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vlasta Bartulović





Obrazac




Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente sa životnim staništem riba, njihovom raznolikošću, mnoštvom različitih staništa i odnosa, posebnih primjera životnih oblika i strategija, morfoloških i fizioloških prilagodbi te ponašanja. Također će studenti biti upoznati s degradacijom staništa i ostalih čimbenika koji utječu na populacije riba. Obradit će se teme: Životni prostor riba; Raznolikost riba – Agnatha; Raznolikost riba – Chondrichthyes; Raznolikost riba – Osteichthyes; Utjecaj abiotičkih čimbenika na distribuciju riba; Biotički čimbenici i struktura ribljih zajednica; Migracije, teritorijalnost i formiranje plova kod riba; Prehrana i rast riba; Razmnožavanje riba; Dinamika populacije; Staništa. Priobalna staništa; Posebna staništa; Zoogeografija morskih riba; Degradacija okoliša; Ribarstvo i akvakultura. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će: - Poznavati osnovne ekološke kategorije vodene sredine i osnovnu taksonomsku podjelu riba s glavnim obilježjima. - Moći povezati osnovna biotička i abiotička obilježja morske sredine s posebnom životnom formom. - Poznavati trofičke kategorije, osnovne ekološke hipoteze vezane uz problematiku, znati objasniti iste na primjerima. - Poznavati osnovu zoogeografije riba, razlikovati osnovne zoogeografske regije i najvažnije provincije istih. - Moći će povezati osnovnu raspodjelu vrsta i svjetske oceane. - Poznavati osnovu reprodukcije riba te njihove različite reproduktivne strategije. - Moći opisati osnove ponašanja riba. - Moći odijeliti osnovna priobalna staništa, njihove značajke i strukturu ihtiozajednica istih





Ostalo:


1. Wootton, R.J. 1996. Fish ecology. Springer-Science+Business Media, B.V., str. 212 (odabrana poglavlja) 2. Diana, J.S., 2004. Biology and ecology of fishes. Cooper Publishing Group, str. 496 (odabrana poglavlja) 3. Jardas, I., 1996. Jadranska ihtiofauna. Školska knjiga, Zagreb, str. 533

Izborna literatura

1. Moyle, P.B. and Cech, J.J.Jr, 1996. Fishes. An introduction to ichthyology. Prentice Hall, New Jersey, str. 589

2. Znanstveni radovi prema interesima studenata



Obrazac


POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Ekologija riba 2 1 -

2. Životni prostor riba. 2 1 -

3. Povijest i evolucija riba. 2 1 -

4. Ekološki čimbenici i njihov utjecaj na ribe. 2 1 -

5. Proizvodnja i kruženje tvari kroz morske ekosustave. 2 1 -

6. Hranidbene mreže. 2 1 -

7. Razmnožavanje riba. 2 1 -

8. Ličinački i nedorasli stadiji riba. 2 1 -

9. Prostorni i vremenski oblici novačenja. 2 1 -

10. Životni oblici riba. 2 1 -

11. Organizacija zajednice i ponašanje riba. 2 - 1

12. Socijalno ponašanje riba. 2 - 1

13. Staništa. Priobalna staništa. 2 - 1

14. Posebna staništa. 2 - 1

15. Zoogeografija morskih riba. 2 - 1

UKUPNO SATI 30 10 5


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija planktona Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš






Obrazac



Sadržaj kolegija Uvod i kratka povijest istraživanja planktona, najpoznatije ekspedicije. Opće značajke planktona. Plankton kao životni oblik (virioplankton, bakterioplankton, fitoplankton, zooplankton). Autotrofni, heterotrofni i miksotrofni organizmi. Metode uzorkovanja i određivanja fitoplanktona (abundancija, biomasa, primarna proizvodnja). Taksonomija fitoplanktona. Fitoplankton u Mediteranskom i u Jadranskom moru. Toksične fitoplanktonske vrste. Pigmenti. Sistematika zooplanktona. Metode istraživanja i obrade zooplanktona.Gustoća populacije i biomasa. Interspecijski odnosi. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina zooplanktona. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom iJadranskom moru. Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku raspodjelu planktona. Trofički odnosi u pelagijalu. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - prepoznati osnovne skupine fitoplanktona i zooplanktona u uzorcima mora; - povezati opća i specifična znanja o ekologiji planktona s teoretskim osnovama, terminologijom i funkcionalnošću ekosustava mora; - protumačiti ekološke principe i načela u zaštiti prirodnih bogatstava i važnosti održavanja biološke raznolikosti pelagijala; - primijeniti znanje u praktičnom pristupu studiju i iskorišćivanju morskih ekosustava za akvakulturu i druge namjene





Ostalo:


1. Barnes, R. S. K., Huges, R. N. 1999. An introduction to Marine Ecology, Oxford : Blackwell Publishing, UK, str. 286 (odabrana poglavlja)

2. Šolić, M., Krstulović, N. 1999. Ekologija morskog bakterioplanktona. Institut za oceanografiju i ribarstvo 3. Viličić, D. 2002. Fitoplankton Jadranskog mora. Biologija i taksonomija. Školska knjiga, Zagreb. str. 254

(odabrana poglavlja) 4. Viličić, D. 2004. Fitoplankton u ekološkom sustavu mora. Školska knjiga, Zagreb str. 204 (odabrana

poglavlja) Izborna literatura

1. Molles Jr., M. C., Sher, A. A. 2019. Ecology: Concepts and Applications, 8th edition. McGraw-Hill Education str. 593

2. Šolić, M. 2003. Osnove ekologije (interna skripta i power point prezentacije). U:



Obrazac


http://www.izor.hr/hr/nastava/osnove_ekologije/OE_prez.html 3. Ercegović, A. 1949. Život u moru – biologijska bionomija Jadranskog mora. HAZU, Zagreb str. 412

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod s kratkom poviješću istraživanja planktona. 2 1 -

2. Opće značajke planktona. 2 1 -

3. Bakterioplankton. 2 1 -

4. Metode uzorkovanja i određivanja fitoplanktona. 2 1 -

5. Taksonomija fitoplanktona. 2 1 -

6. Fitoplankton u Sredozemnom i Jadranskom moru. 2 1 -

7. Toksične fitoplanktonske vrste 2 1 -

8. Sistematika zooplanktona. Metode uzorkovanja i obrade zooplanktona. 2 1 -

9. Gustoća populacije i biomasa zooplanktona. 2 1 -

10. Interspecijski odnos zooplanktonata. 2 1 -

11. Prostorna i vremenska raspodjela dominantnih skupina zooplanktona. 2 1 -

12. Fizikalni i kemijski čimbenici koji utječu na prostornu i vremensku raspodjelu planktona.

2 1 -

13. Glavna obilježja zooplanktona u Sredozemnom i Jadranskom moru. 2 1 -

14. Trofički odnosi u pelagijalu. 2 1 -

15. Prijenos zooplanktonata balastnim vodama. 2 1 -

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Analitička kemija Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Iris Dupčić Radić







Obrazac


Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale, obrađene teme i laboratorijske vježbe studenti se upoznaju s analitičkom kemijom, kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Studenti će se upoznati s pojmom pogreške u kemijskoj analizi, točnošću i preciznošću analize. Detaljno će se obraditi titrimetrijske metode analize i kemija vodenih otopina. Upoznat će se s elektromagnetskim spektrom zračenja i spektroskopskim analitičkim metodama. Naučiti će definirati kromatografiju i razlikovati kromatografske metode. Nastava je organizirana u obliku predavanja, seminara i laboratorijskih vježbi koje prate teme predavanja U sklopu seminara studenti se upoznavaju s titracijskim krivuljama, ravnotežnim koncentracijama i rješavaju stehiometrijske zadatke u titrimetriji. U sklopu laboratorijskih vježbi studenti će se detaljno upoznati s pojmovima uzorak, uzorkovanje, analit, titracija, standardna otopina, točka ekvivalencije, spektrofotometrijska analiza, kalibracijski dijagrami. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postiže se interaktivnim predavanjima, računskim vježbama i samostalnim izvođenjem laboratorijskih vježbi. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: -objasniti što je kvalitativna, a što kvantitativna analiza -definirati osnovne analitičke pojmove u kemiji -objasniti titrimetrijsku metodu analize i navesti različite vrste titracija -objasniti spektroskopske metode analize i uporabu Beerovog zakona -definirati kromatografiju i razlikovati kromatografske metode -samostalno izvoditi titracijske i spektrofotometrijske analize





Ostalo:


1. Skoog, D.A., West, D.M. i Holler, F.J. 1999. Osnove analitičke kemije, Školska knjiga, Zagreb 2. Radić, Nj., Kukoč Modun, L. 2016. Uvod u analitičku kemiju, Školska knjiga, Zagreb

Izborna literatura

1. Skoog, D.A., Holler, F.J., Nieman, T.A. 1998. Principles of Instrumental Analysis, Brooks/Cole, Thomson Learning, 5th ed.

2. Fifield, F.W., Haines, P.J. 2000. Environmental Analytical Chemistry, Blackwell Science, 2nd ed. POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod u analitičku kemiju 2 2 0

2. Preciznost, točnost i pogreška u kemijskoj analizi 2 0 1



Obrazac


3. Gravimetrijske metode analize 2 0 2

4. Titrimetrijske metode analize 2 2 2

5. Kemija vodenih otopina 2 2 2

6. Taložne titracije sa srebrovim nitratom 2 2 1

7. Titracijske krivulje za složene kiselo/bazne sustave 2 0 1

8. Neutralizacijske titracije 2 2 1

9. Kompleksometrijske titracije 2 2 0

10. Redoks titracije 2 2 0

11. Spektroskopske analitičke metode 2 2 0

12. Molekulska apsorpcijska spektroskopija 2 2 0

13. Molekulska fluorescencijska spektroskopija 2 2 0

14. Uvod u kromatografske metode 2 0 0

15. Plinsko-tekućinska kromatografija i tekućinska kromatografija visoke djelotvornosti

2 0 0



OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Bioraznolikost i evolucija Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić





Sadržaj kolegija Pojam i definicija bioraznolikosti. Važnost bioraznolikosti i ekosustava. Usluge ekosustava. Sistematika,



Obrazac


taksonomija, filogenija i evolucija. Specijacija: promjena simpatrijska, alopatrijska. Adaptivna radijacija. Raspodjela i organizacija organizama. Gradijenti raznolikosti vrsta. Biogeografija. Središta bioraznolikosti. Promjene i uzroci promjena bioraznolikosti. Antropogeni i drugi utjecaji na bioraznolikost. Zaštita i obnova bioraznolikosti. Raznolikost živog svijeta. Ekosustavi. Centri bioraznolikosti. Uzroci gubitka bioraznolikosti. Masovna izumiranja, antropogene promjene bioraznolikosti, utjecaj klikmatskih. Mjerenje taksonomske raznolikosti - indeksi bioraznolikosti. Zaštita, očuvanje i obnova bioraznolikosti. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - definirati opća i specifična znanja o bioraznolikosti - opisati teoretske osnove i terminologiju evolucije - objasniti specifičnosti organizama - definirati prostornu i vremensku raspodjelu živog svijeta - demonstrirati znanje o ekosustavima i uzrocima promjena bioraznolikosti - primijeniti metode mjerenja bioraznolikosti - analizirati utjecaj čovjeka na bioraznolikost - prepoznati važnost očuvanja vrsta - razlikovati metode i načine zaštite, očuvanja i obnove bioraznolikosti





Ostalo:


1. Eldrege N. 2002. Life on Earth: An Encyclopedia of Biodiversity, Ecology, and Evolution. ABC-Clio, US, str. 793 (odabrana poglavlja)

2. Millennium Ecosystem Assessment, 2005. Ecosystems and Human Well-being: Biodiversity Synthesis. World Resources Institute, Washington, DC. str. 100 (Dostupno na: https://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf)

Izborna literatura 1. Wilson, E. O. 2002. The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, USA, str. 256.

2. Ormond, R.F.G., Gage, J.D., Angel, M.V. 1997. Marine Biodiversity: Patterns and Processes. Cambridge University Press, UK, str. 449.

3. Leveque, C., Mounolou, J.C. 2003. Biodiversity. John Wiley & Sons Ltd, Chichester, UK, str. 300. POPIS TEMA


P V S

1. Bioraznolikost: pojam i definicija. 2 1 1



Obrazac


2. Zašto je bioraznolikost važna? Usluge ekosustava 2 1 1

3. Gradijenti raznolikosti vrsta 2 1 1

4. Biogeografija 2 1 1

5. Specijacija: simpatrijska, alopatrijska. Adaptivna radijacija 2 1 1

6. Raznolikost živog svijeta I. 2 1 1

7. Raznolikost živog svijeta II. 2 1 1

8. Ekosustavi 2 1 1

9. Centri bioraznolikosti 2 1 1

10. Masovna izumiranja 2 1 1

11. Gubitak bioraznolikosti - uzroci 2 1 1

12. Antropogene promjene bioraznolikosti 2 1 1

13. Utjecaj klikmatskih promjena na bioraznolikost 2 1 1

14. Mjerenje taksonomske raznolikosti - indeksi bioraznolikosti 2 1 1

15. Zaštita, očuvanje i obnova bioraznolikosti 2 1 1



OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekološki monitoring i bioindikatori Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Josip Mikuš





Sadržaj kolegija Studenti će se upoznati s osnovnim metodama monitoringa i određivanja fizikalnih, kemijskih i bioloških parametara u moru te praćenja promjena u funkcioniranju morskih ekosustava uslijed sve jačih antropogenih



Obrazac


pritisaka. Pravovremeno uočavanje i praćenje poremećaja u ekološkoj ravnoteži važno je za uspješnije sprječavanje neželjenih posljedica. Monitoring se provodi prvenstveno s ciljem zaštite ekosustava, ali i u svrhu kontrole korisnika i mogućih onečišćivača o čemu će također biti riječi u sklopu kolegija. S obzirom da se mnogi onečišćivači akumuliraju u tkivu morskih organizama ili utječu na funkcioniranje jedinki i populacija, praćenjem pojedinih vrsta, bioindikatora, se može dobiti šira slika o stanju ekosustava i stupnju onečišćenja. Utjecaj onečišćenja može se pratiti pomoću bioindikatorskih vrsta koji zadovoljavaju određene kriterije i čijim proučavanjem dobivamo informacije o promjenama u okolišu, a mogu se koristiti i za predviđanje toksičnog utjecaja onečišćivača. Nastava je organizirana u obliku predavanja, terenskog rada i laboratorijskih vježbi pri čemu je neophodno aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - objasniti važnost i osnovna obilježja ekološkog monitoringa - demonstrirati metode za monitoring morskih ekosustava - identificirati organizme koji su pogodni kao bioindikatori - isplanirati program ekološkog monitoringa





Ostalo:


1. Markert, B.A., Breure, A.M., Zechmeister, H.G. 2003. Bioindicators & Biomonitors: Principles, Concepts and Applications. Elsevier Science Ltd., UK, str. 1017 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi iz područja kolegija

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Prednosti i nedostatci ekoloških monitoringa 2 1

2. Osnovne metode monitoringa 2 1

3. Primjeri promjena u ekološkim monitorinzima 2 1

4. Određivanje i praćenje fizikalnih, kemijskih i bioloških parametara u moru 2 1

5. Praćenje promjena u funkcioniranju morskih ekosustava uslijed sve jačih antropogenih pritisaka.

2 1

6. Kontrola korisnika i mogućih onečišćivača 2 1



Obrazac


7. Stanje ekosustava i stupanj onečišćenja 2 1

8. Toksični utjecaj onečišćivača 2 1

9. Metode monitoringa morskih ekosustava 2 1

10. Planiranje programa ekoloških monitoringa 2 1

11. Živi organizmi koji se koriste kao bioindikatori 2 1

12. Bioindikatori u procjeni kvalitete vode 2 1

13. Primjeri bioindikatora u ekološkim monitorinzima 2 1

14. Vrste bioindikatora: biomarkeri, biosenzori, ecološki indikatori. 2 1

15. Kriteriji izbora i uporabe bioindikatora 2 1

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija estuarija i močvara Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branko Glamuzina

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, Telefon 020445741




Sadržaj kolegija Kroz kolegij će se obraditi značaj estuarija i močvara u funkcioniranju morskih i slatkovodnih ekosustava te ekologija estuarija, uz primjer ušća Neretve. Studenti će se upoznati s ekologijom močvara; primjerima bočatih i slatkovodnih močvara delte Neretve, biljkama i životinjama močvara i ušća te tipičnim estuarijskim i močvarnim



Obrazac


vrstama u RH. Kolegij će se baviti i lancima prehrane u močvarama i estuarijima, značajkama vlažnih područja za migracije ptica i riba pri čemu je posebno izražen prekogranični aspekt. Naučiti će da su močvare važno stanište endemskih vrsta riba: mrjestilišta i rastilišta, ugroženo antropogenim aktivnostima. Obradit će se i ekonomska valorizacija vlažnih područja kao na primjeru hercegovačkih močvara i ušća Neretve. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija, studenti će moći: - objasniti osnovne pojmove i elaborirati značajke estuarija i močvara u svijetu, EU i RH - opisati i usporediti različite estuarije i močvare - poznavati usluge ekosustava močvara i estuarija i njihove ekološke funkcije - raspravljati o perspektivama učinkovite zaštite i upravljanja estuarijima i močvarama - objasniti i raspraviti pozitivne i negativne posljedice antropogenog utjecaja na ušća i močvare - izrađivati planove upravljanja vrstama i staništima u ovim područjima - uspješno sudjelovati u istraživanju estuarija i močvara





Ostalo:


1. Mitsch, W.J., Gosselink, J.G. 2000. Wetlands. Third Edition. John Willey and Sons, New York, USA, str. 924 (odabrana poglavlja)

2. Peter J. Wangersky. 2010. Estuaries. Springer, UK, str. 304 (odabrana poglavlja) Izborna literatura

1. Znanstveni radovi po izboru 2. Stručni radovi i studije po izboru

POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod u estuarije- nastanak, značaj, geologija, hidrologija 2 1 1

2. Uvod u močvare- nastanak, geologija, funkcija 2 1 1

3. Mediteranski estuariji: opis i značajke 2 1 1

4. Jadranski estuariji: opis i značajke 2 1 1

5. Flora estuarija 2 1 1

6. Fauna estuarija 2 1 1

7. Ekološki značaj tranzicijskih voda 2 1 1



Obrazac


8. Indikatori kvalitete estuarskih područja 2 1 1

9. Primjer estuarija za holističku analizu: ušće Neretve 2 1 1

10. Ekologija močvara 2 1 1

11. Svjetske i mediteranske močvare 2 1 1

12. Flora i fauna slatkovodnih i bočatih močvara 2 1 1

13. Ekološki značaj močvara 2 1 1

14. Primjer močvara za holističku analizu: Hutovo blato, Hercegovina 2 1 1

15. Ekonomska valorizacija estuarija i močvara: usluge ekosustava i iskorištavanje 2 1 1


OSTALE VAŽNE ČINJENICE ZA UREDNO IZVOĐENJE NASTAVE Obvezno je sudjelovanje u terenskim aktivnostima na istraživanjima ušća Neretve i neretvanskih močvara i laguna, te aktivan rad na laboratorijskim vježbama.

OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ekologija morskih sisavaca Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Vlasta Bartulović





Sadržaj kolegija Cilj je upoznati studente s općim značajkama morskih sisavaca: njihovom evolucijom, sistematikom, anatomijom, fiziologijom te životnim ciklusom. Također, studenti će se upoznati s društvenom organizacijom i ponašanjem morskih sisavaca, odnosom čovjeka i morskih sisavaca te zaštitom ugroženih vrsta. Studenti će biti upoznati s vrstama sisavaca koji stalno ili povremeno nastanjuju Jadran. Nastava je organizirana u obliku predavanja i seminara koji prate teme predavanja: Evolucija morskih sisavaca; Klasifikacija i raznolikost morskih sisavaca;



Obrazac


Adaptacija na morski okoliš; Podvodni zvukovi; Ekologija i status polarnih medvjeda; Ekologija i status morskih vidri; Ekologija i status sirena; Ekologija i status perajara; Ekologija i status kitova usana; Ekologija i status kitova zubana; Delphinidae: oceanski dupini; Ljudi i morski sisavci; Ugroženost kitova i perajara; Zaštita morskih sisavaca; Morski sisavci u Jadranu. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti će moći: - Opisati evoluciju morskih sisavaca. - Identificirati i klasificirati morske sisavce. - Objasniti anatomiju, fiziologiju i životni ciklus morskih sisavaca. - Opisati način prehrane i geografsku rasprostranjenost pojedinih skupina. - Raspravljati o društvenoj organizaciji među morskim sisavcima, njihovom životnom ciklusu te odnosu čovjeka i morskih sisavaca - Raspravljati o ugroženosti te mjerama i načinu zaštite morskih sisavaca.





Ostalo:


1. E.C.M. Parsons, 2012. An Introduction to Marine Mammal Biology and Conservation 1st Edition; Jones & Bartlett Learning; 1 edition. str. 345 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Evans, P.G.H. 1987. The natural history of whales and dolphins. Facts on file publications, str. 343

2. Riedman, M. 1990. The Pinnipeds. Seals, Sea Lions and Walruses. University of California Press, str. 439


Red. br.


P V S

1. Ekologija morskih 2 - 1

2. Evolucija morskih sisavaca 2 - 1

3. Klasifikacija i raznolikost morskih sisavaca 2 - 1

4. Adaptacija na morski okoliš 2 - 1

5. Podvodni zvukovi 2 - 1

6. Ekologija i status polarnih medvjeda 2 - 1



Obrazac


7. Ekologija i status morskih vidri 2 - 1

8. Ekologija i status sirena 2 - 1

9. Ekologija i status perajara 2 - 1

10. Ekologija i status kitova usana 2 - 1

11. Ekologija i status kitova zubana 2 - 1

12. Delphinidae: oceanski dupini 2 - 1

13. Ljudi i morski sisavci 2 - 1

14. Ugroženost kitova i perajara 2 - 1

15. Zaštita morskih sisavaca 2 - 1

UKUPNO SATI 30 0 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Embriologija morskih organizama Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić





Sadržaj kolegija Osim povijesnog pregleda, kroz nastavne materijale i obrađene teme kolegij ističe značajan napredak u istraživanjima reproduktivne biologije i razvoja morskih organizama. Predavanja su organizirana kroz usporedbu paralelnih razvojnih procesa u različitim životinjskim sustavima. Predavanja obuhvaćaju; gametogenezu, aktivaciju jajnih stanica, kontrolu staničnog ciklusa, rani razvoj, razvoj embriogeneze, ličinki i interakcije između razvoja i okoliša. Primjeri su odabrani iz širokog raspona organizama, uključujući mekušce, bodljikaše, rakove, plaštenjake, mnogočetinaše, rebraše, kopepode, ribe i dr. Kolegij nudi integrirana predavanja koja pokrivaju probleme i tehnologije suvremene razvojne biologije u okviru komparativnog okvira evolucije Metazoa. Studenti su izloženi širokom rasponu embrionalnih sustava uključujući dobro uspostavljene i proučene modele. Ova široka pokrivenost filogenije omogućuje detaljno ispitivanje razvojnih strategija i mehanizama koji potiču evolucijske promjene. Ishodi učenja kolegija



Obrazac


Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - objasniti razvoj muških i ženskih spolnih stanica kod morskih organizama - opisati faze i pojam oplodnje - poredati pojmove i događaje vezane za embrionalno razdoblje - uočiti sličnosti i razlike u embrionalnom razvoju beskralježnjaka i kralježnjaka - zaključiti koje su anatomske, morfološke i fiziološke prilagodbe, te adaptacije ponašanja omogućile opstanak različitih skupina organizama i utjecale na tijek njihove evolucije - zaključiti zašto je zaštita okoliša važna i za embrionalni razvoj - povezati znanja i iz drugih predmeta kako bi razumjeli promjene i procese koji dovode do razvoja organizma





Ostalo:


1. Gilbert, S. F. 2003. Developmental Biology. Seventh Edition, Sinauer Associates, str. 838 (odabrana poglavlja)

2. Depeche, J. i R. Billard. 1994. Embryology in fish. A review. Editions speciales de la Societe francaise d'ichthyologie, str. 123

3. Ćurćić, B. 1984. Razviće životinja. Naučna knjiga, Beograd Izborna literatura

1. Arthur C. Giese i John S. Pearse. 1975. Reproduction of Marine Invertebrates Volume III: Annelids and Echiurans. Academic press str. 358

2. Fatma El-Bawab 2019. Invertebrate Embryology and Reproduction 1st Edition, Academic Press str. 938

3. Arthur Giese 1977. Reproduction of Marine Invertebrates V4 1st Edition Molluscs: Gastropods and Cephalopods. Academic Press str. 382

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod - embriologija 2 - 2

2. Raznolikost reproduktivnih strategija 4 - 4

3. Oplodnja 2 - 2

4. Embrij 2 - 2

5. Rani embrionalni razvoj 2 - 2

6. Organogeneza 4 - 4



Obrazac


7. Komparativna embriologija beskralješnjaka 4 - 4

8. Modeli - Ježinci 2 - 2

9. Gametogeneza 2 - 2

10. Reproduktivno zdravlje 2 - 2

11. Suvremena razvojna biologija 2 - 2

12. Primjena u akvakulturu 2 - 2

UKUPNO SATI 30 0 30


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Humana ekologija Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić





Sadržaj kolegija Pojam i definicija humane ekologije. Okoliš, biosfera, ekosustav. Organizacija Održivi razvoj. Povijest ljudske populacije, mehanizmi regulacije stanovništva. Ekosustavi i društveni sustavi kao složeni adaptivni sustavi; hijerarhijska organizacija; samoorganizacija. Ciklusi složenih sustava. Organizacija ekosustava (koadaptacija, dizajn ekosustava, homeostaza). Usporedba prirodnih, pljoprivrednih i urbanih ekosustava. Krajobraz. Ekološka sukcesija; antropogeni uzroci sukcesije; upravljanje sukcesijom. Koevolucija i koadaptacija. Usluge ekosustava; protok tvari i energije; odnos usluga ekosustava i intenziteta njihovog korištenja; ponuda, potražnja i prekomjerno korištenje prirodnih resursa. Percepcija prirode. Neodrživa interakcija čovjeka i ekosustava -migracije stanovništva, nove tehnologije, protok kapitala u slobodnom tržišnom gospodarstvu, prekomjerno korištenje zajedničkih resurs, urbanizacija. Održiva



Obrazac


interakcija čovjeka i ekosustava - društvene institucije i održivo korištenje zajedničkih dobara; suživot, otpornost, održivi razvoj Resursi. Primjeri ekološki održivog razvoja. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - definirati opća i specifična znanja o antropogenim utjecajima na ekosustav - definirati uzroke i analizirati utjecaj ljudi na promjene u ekosustavima - izdvojiti pojave i procese koji pozitivno ili negativno utječu na ekosustav - razlikovati uzroke i načine promjena u ekosustavu





Ostalo:


1. Southwick, C.H. 1996. Global ecology in human perspective. Oxford University Press, UK, str. 392 (odabrana poglavlja)

2. Millennium Ecosystem Assessment, 2005. Ecosystems and Human Well-being: Biodiversity Synthesis. World Resources Institute, Washington, DC. str. 100 (Dostupno na: https://www.millenniumassessment.org/documents/document.354.aspx.pdf

Izborna literatura

1. Dyball, R, Newell, B. 2015. Understanding human ecology: a systems approach to sustainability. Taylor and Francis Group, UK, str. 234.

2. Marten, G.G. 2001. Human Ecology: Basic Concepts for Sustainable Development. Sterling, Earthscan, UK, str. 238.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u humanu ekologiju 2 0 1

2. Okoliš, biosfera, ekosustav 2 0 1

3. Održivi razvoj 2 0 1

4. Povijest ljudske populacije, mehanizmi regulacije stanovništva 2 0 1

5. Ekosustavi i društveni sustavi kao složeni adaptivni sustavi; hijerarhijska organizacija; samoorganizacija

2 0 1

6. Ciklusi složenih sustava 2 0 1



Obrazac


7. Prirodni, poljoprivredni i urbani ekosustavi 2 0 1

8. Krajobraz 2 0 1

9. Organizacija ekosustava (koadaptacija, dizajn ekosustava, homeostaza) 2 0 1

10. Ekološka sukcesija i upravljanje sukcesijom 2 0 1

11. Resursi 2 0 1

12. Usluge ekosustava 2 0 1

13. Interakcija čovjeka i ekosustava 2 0 1

14. Održiva interakcija čovjeka i ekosustava - društvene institucije i održivo korištenje zajedničkih dobara; suživot, otpornost, održivi razvoj

2 0 1

15. Primjeri ekološki održivog razvoja 2 0 1

UKUPNO SATI 30 0 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Pomorsko i okolišno pravo Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branka Milošević-Pujo

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B39 Telefon 020445733




Sadržaj kolegija Kroz kolegij se stječu znanja iz pomorskog i okolišnog prava potrebna za ukrcaj na brod. Obrađuju se slijedeće teme: Morski i podmorski prostori; Unutrašnje morske vode; Teritorijalne vode; Gospodarski pojas; Epikontinentalni pojas; Tjesnaci; Arhipelaške vode; Otvoreno more; Zona; Pravni položaj broda u pojedinim djelovima mora. Onečišćenje mora s brodova; Konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova MARPOL 73/78; Konvencija o pripravnosti akciji suradnji u slučaju onečišćenja mora uljem OPRC 1990; Konvencija o pravu mora 1982., Konvencija o nadzoru štetnih i antivegetativnih sustava na brodovima 2001., Konvencija o balastnim vodama 2004., Konvencija o građanskoj odgovornosti za štetu uzrokovanu onečišćenjem mora uljem CLC 92; Konvencija o fondu 1992., Konvencija o građanskoj odgovornosti i naknadi štete vezane uz prijevoz opasnih i štetnih tvari



Obrazac


morem HNS 1996., Konvencija o građanskoj odgovornosti za štete zbog onečišćenja mora pogonskim uljem, Bunker konvencija 2001. Prijevoz opasne robe (Glava 7. SOLAS Konvencije) Sigurnost plovidbe; Ustroj službe sigurnosti plovidbe; Peljarenje; Konvencije o sigurnosti plovidbe: Konvencija o zaštiti ljudskih života na moru SOLAS 74; Konvencija o teretnoj liniji Load Line 66; Konvencija o baždarenju 69., Kodeks o sigurnom vođenju brodova i sprečavanju onečišćenja ISM Code 93., Konvencija o traganju i spašavanju SAR 79.; Konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca STCW 78/95; Brodske isprave i knjige, Posada broda: Izdavanje svjedodžbi i obnova svjedodžbi; Naobrazba i izobrazba pomoraca; Ukrcaj članova posade; Funkcije zapovjednika; Konvencije međunarodne organizacije rada ILO o radnopravnom statusu pomoraca; Pojam i vrste brodova; Elementi identifikacije broda. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - razumijeti i definirati pravnu podjelu mora i položaj broda u pojedinim dijelovima mora - definirati pravila za sprečavanje onečišćenja mora kroz međunarodne konvencije i nacionalno zakonodavstvo te iste primijeniti u praksi - prepoznati posljedice onečišćenja kroz građansku odgovornost za nastalu štetu. - opisati pomorsko upravne poslove, poglavito vezane uz dolazak broda u luku i isplovljenje - nabrojiti pravila sigurnosti plovidbe kroz međunarodne konvencije (SOLAS, TONAGE, STCW, ISM Code itd.). - identificirati mogućnosti za stjecanje i obnovu svjedodžbi sukladno međunarodnim i nacionalnim propisima - prepoznati vlastita prava koja imaju kao članovi posade na brodu sukladno Međunarodnoj konvenciji o radu pomoraca ILO' 186 koju je Hrvatska ratificirala 2013.





Ostalo:


1. Milošević-Pujo, B. 2006. Pomorsko pravo, Sveučilište u Dubrovniku, str. 186 (odabrane teme po STCW konvenciji)

2. Pomorski zakonik, 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19 Izborna literatura

1. Grabovac, I., Petrinović, R. 2006. Pomorsko javno i upravno pravo, Pomorski fakultet Split, str. 254 2. Luttenberger, A. 2005. Pomorsko upravno pravo, Pomorski fakultet Rijeka, str. 208 3. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Razvoj međunarodnog prava mora 2 - -



Obrazac


2. Unutrašnje morske vode,luke,zaljevi ,ušća rijeka,more između obale i otoka 2 - -

3. Teritorijalno more,neškodljivi prolazak stranih brodova,vanjski morski pojas 2 - -

4. Gospodarski pojas,epikontinentalni pojas 2 - -

5. Pravni status tjesnaca,pravni status arhipelaških voda 2 - -

6. Otvoreno more,zona 2 - -

7. Onečišćenje mora s brodova ,konvencije i zakoni 2 - -

8. Marpol 73/78 2 - -

9. OPRC 91,Akcijski plan o zaštiti Sredozemnog mora 2 - -

10. AFS 2001;konvencija o balastnim vodama 2004 2 - -

11. Konvencije o građanskoj odgovornosti za onečišćenje mora CLC,Konvencija o fondu,HNS96,Bunker konvencija 2001

2 - -

12. Sigurnost plovidbe,utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu,SOLAS 74,LOAD LINE 66,SAR,79

2 - -

13. ISM code 93,inspekcijski nadzor brodova 2 - -

14. Izobrazba pomoraca STCW 78/95 2 - -

15. Konvencija o radu pomoraca ILO 186 2 - -

UKUPNO SATI 30 0 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Akvakultura i okoliš Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić





Sadržaj kolegija Cilj kolegija je stjecanje temeljnih i primijenjenih bioloških znanja u svezi utjecaja akvakulturnih postrojenja i



Obrazac


uzgajališta na okoliš. Cilj je također stjecanje znanja potrebnih za uspješno organiziranje i vođenje proizvodnje u tipičnim mediteranskim uzgajalištima u skladu s načelima održive proizvodnje riba i školjkaša. Utjecaji akvakulture na okoliš: fizički i kemijski, krajobrazni. Analiza negativnih utjecaja različitih postrojenja na okoliš: kavezi tune i bijele morske ribe, plutajuća uzgajališta školjki, mrjestilišta. Akvakultura kao katalizator unošenja alohtonih vrsta i prijenosa različitih patogena. Monitoring tipičnoga kemijskoga zagađenja i njegov utjecaj na zajednice dna i planktona. Upravljanje uzgajalištem u cilju optimiziranja negativnih utjecaja. Uvođenje novih vrsta i mogući rizici za autohtone ekosustave i vrste. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći: - prepoznati osnovne značajke utjecaja akvakulturnih postrojenja na morski okoliš - povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim potrebama održiva akvakulturne proizvodnje s aspekta smanjivanja negativnih utjecaja na okoliš - primijeniti teorijska i praktična znanja za aktivno zastupanje akvakulture kao pozitivne ruralne djelatnosti i dobro prezentiranje njezinih negativnih utjecaja u javnosti, te rješavanje potencijalnih konflikta različitih korisnika morskoga okoliša.





Ostalo:


1. Pillay, T.V.R., 2004. Aquaculture and the Environment. Perendale Publishers, UK, str. 189 Izborna literatura

1. Relevantni znanstveni radovi i studije. 2. Black, D.K., 2001. Environmental Impacts of Aquaculture. Blackwell, UK, str. 320

3. FAO 2009. Environmental impact assessment and monitoring in aquaculture. FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper. No. 527. Rome, FAO. str. 675

4. IUCN 2007. Guide for the Sustainable Development of Mediterranean Aquaculture. Interaction between Aquaculture and the Environment. IUCN, Gland, Switzerland and Malaga, Spain. str. 107

5. Wurts, W.A. 2000. Sustainable Aquaculture in the Twenty-First Century. Reviews in Fisheries Science, 8(2): 141-150

6. MZOIP, IZOR 2012. Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana. Zagreb, str. 111(Dostupno na:http://baltazar.izor.hr/portal/daj_dokument?p_ime=F2134498510/Pocetna%20procjena.pdf

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod; Značajke vodenog okoliša; Hidrologija 2 - 1



Obrazac


2. Kopnene vode 2 - 1

3. Morski okoliš 2 - 1

4. Interakcije akvakulture i okoliša 2 - 1

5. Uzgajališta morskih organizama – ekološki pogled 2 - 1

6. Procjene utjecaja na okoliš - Zakonski okvir i studije 2 - 1

7. Sredozemna i europska uzgajališta; Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture Datoteka

2 - 1

8. Utjecaj klimatskih promjena na akvakulturu 2 - 1

9. Domestifikacija uzgajanih organizama 2 - 1

10. Unos alohtonih vrsta akvakuturom 2 - 1

11. Prikupljanje jedinki iz priropdnih populacija radi uzgoja (mlađ i juvenilne jedinke)

2 - 1

12. Hrana iz akvakulture u okolišu 2 - 1

13. Organski ispusti s uzgajališta 2 - 1

14. Patogeni i lijekovi na uzgajalištima 2 - 1

15. Multitrofička integrirana marikultura 2 - 1

UKUPNO SATI 30 0 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biologija i uzgoj školjkaša Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić





Sadržaj kolegija Morfološke značajke školjkaša i puževa: vanjski izgled i unutrašnja građa Taksonomija. Ekologija školjkaša.



Obrazac


Rasprostranjenost i čimbenici rasprostranjenosti.Prehrana školjkaša. Razmnožavanje, naseljavanje i novačenje. Ličinke školjkaša Rast. Optjecajni sustav, disanje, izlučivanje i osmoregulacija. Potrošnja kisika i intezitet disanja školjkaša . Održivo iskorištavanje prirodnih populacija školjkaša. Uzgoj školjkaša. Vrste školjkaša u akvakulturi s osvrtom na uzgoj kamenica i dagnji u svijetu i kod nas. Tehnologija uzgoja. Uzgoj mlađi u mrjestilištima. Pregled najčešćih bolesti uzgajanih školjkaša. Javno zdravstvo. Purifikacija. Standardi kakvoće, prerade i pakiranja školjkaša prigodom slanja na tržište. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija, studenti će moći: - navesti biološke i ekološke značajke školjkaša i puževa ključne za uspješan uzgoj - opisati opće karakteristike komercijalnog uzgoja - sažeti suvremenu tehnologiju uzgoja u svijetu i Hrvatskoj - analizirati poteškoće ove gospodarske djelatnosti (obraštaju, predatorima, bolestima uzgajanih organizama, prekapacitiranosti uzgajališta i dr.) - prepoznati uvjete pogodne za uzgoj





Ostalo:


1. Gosling, E. 2004. Bivalve molluscs. Biology, Ecology and culture. Fishing New Books, Wiley-Blackwell, USA, str. 456 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Spencer, B. E. 2002. Molluscan shellfish farming. Fishing New Books, Wiley-Blackwell, USA, str. 274

2. Kasyanov, V.L., Kryuchkova, G.A., Kulikova, V.A., Medvedeva, L.A. 1998. Larvae of Marine Bivalves and Echinoderms. Urednik D.L. Pawson. Science Publishers Inc., str. 288

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Razred Bivalvia - opće i taksonomske značajke 2 0 0

2. Ekologija školjkaša: rasprostranjenost i čimbenici rasprostranjenosti 2 0 0

3. Morfološke značajke školjkaša: vanjski izgled i unutrašnja građa 2 0 0

4. Škrge: građa i funkcija; Disanje i filtracija školjkaša 2 0 0

5. Prehrana školjkaša 2 0 0



Obrazac


6. Optjecajni sustav, izlučivanje i osmoregulacija. 2 0 0

7. Razmnožavanje i naseljavanje školjkaša; Ličinke; Rast 2 0 0

8. Održivo iskorištavanje prirodnih populacija školjkaša 2 0 0

9. Uzgoj školjkaša u svijetu 2 0 0

10. Tehnologija uzgoja I 2 0 0

11. Tehnologija uzgoja II 2 0 0

12. Uzgoj mlađi u mrjestilištima 2 0 0

13. Pregled najčešćih bolesti školjkaša 2 0 0

14. Javno zdravstvo; Monitoring; Purifikacija 2 0 0

15. Standardi kakvoće, prerade i pakiranja školjkaša 2 0 0

UKUPNO SATI 30 0 30


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Biomedicinska istraživanja u moru Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić





Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale i obrađene teme studenti se upoznaju s osnovama koncepta biomaterijali iz mora (marine natural products MNP). Detaljno se obrađuju prirodni organski spojevi, odnosno sekundarni metaboliti, koje proizvode morski organizmi a važan su izvor lijekova. Kroz uvodne cjeline usporedit će se moderni lijekovi koji potječu iz prirode, te mnogi sirovi pripravci, tradicionalni i narodni „lijekovi“, i dalje u širokoj primjeni diljem svijeta. Kroz kolegij pojasnit će se raznolikost interakcija među morskim organizmima, pripadnicima različitih trofičkih razina, njihova kemijska komunikacija i utjecaj na hijerarhijske odnose. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama koje uključuju pregled istraživanih morskih organizama kao važan izvor bioaktivnih sastavnica, način prikupljanja, obrade i testiranja biološke aktivnosti. Nadovezuju se, ekološki, reprodukcijski i



Obrazac


nutricionistički aspekti pojedinih vrsta, a završava se s interdisciplinarnom biološko-kemijsko-ekološkom analizom interakcija u zajednici i njihovom implementacijom u uzgoju, staničnoj kulturi i metagenomici. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - razlikovati mogućnosti i strategije uzgoja morskih organizama za primjenu u biomedicinskim istraživanjima - raspravljati i predvidjeti kemijske interakcije te kako one utječu na abundanciju i raspodjelu organizama u zajednici - objasniti evoluciju tih interakcija, imenovati proizvođače, opisati biosintezu pojedinih spojeva - istražiti osnovne aspekte razmnožavanja, reproduktivne značajke, rani razvojni stadiji, rast i razvoj pojedinih vrsta te njihove prilagodbe na uvjete u uzgoju - koristiti istraživačka postignuća za odabir vrijednih vrsta za akvakulturu u svrhu proizvodnje bioaktivnih sastavnica.





Ostalo:


1. Le Gal, Y., Ulber, R. 2005. Marine Biotechnology II. Springer Berlin Heidelberg New York. str. 261 (odabrana poglavlja)

2. Se-Kwan Kim 2013. Marine Microbiology. Bioactive Compounds and Biotechnological Applications. Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. str. 549 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Kiyota, H. 2006. Marine Natural Products. Springer-Verlag Berlin Heidelberg. Str. 287 2. Bhakuni, D. S., Rawat, D.S. 2005. Bioactive Marine Natural Products. Springer Netherlands. str. 382 3. Nathan, S., Mosier, M., Ladisch, R. 2009. Modern Biotechnology. Wiley-AIChE

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Plava biotehnologija 2 - -

2. Hijerarhija u zajednici 2 - -

3. Kemijsko komuniciranje 2 - -

4. Primarni i sekundarni proizvodi metabolizma 2 - -

5. Biomedicinski potencijal u moru 2 5 -

6. Pregled taksonomski važnih skupina 2 - -



Obrazac


7. Mikrobiom 2 5 -

8. Kemijska ekologija 2 - -

9. Pordijetlo ljekova 2 - -

10. Biomaterijal u moru 2 - -

11. Bio-inženjering 2 5 -

12. Metagenomika 2 - -

13. Stanična kultura i uzgoj 2 - -

14. Tradicionalna medicina 2 - -

15. Lijekovi na tržištu 2 - -

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ishrana morskih organizama Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Sanja Tomšić





Sadržaj kolegija Kroz sadržaj kolegija pružit će se detaljan uvid u koncept nutricionizma, ishranu odabranih morskih organizama, svojstva hranjivih tvari i hrane, biokemijski sastav odabranih morskih organizama kroz taksonomske razrede, hranidbeni lanac i trofičke odnose. Nadalje, analizirat će se tehnologija oblikovanja i proizvodnje umjetno pripravljene hrane za perspektivne vrste u akvakulturi tijekom različitih razvojnih životnih stadija ili kroz različite uzrasne razrede. Obrazovni proces je organiziran kroz integralne teme koje obuhvaćaju; fiziologiju i morfologiju probavnog sustava, bioenergetiku hranidbe, glavne biokemijske sastavnice, mikro, makro nutrijente i vitamine, protok hranjivih tvari i resorpciju, hranidbu i uzgoj ekonomski važnih vrsta morskih organizama. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija, studenti će moći:



Obrazac


- definirati i usporediti biokemijski sastav odabranih morskih organizama - opisati hranidbene potrebe i ishranu odabranih morskih organizama - usporediti fiziologiju i morfologiju probavnog sustava pojedinih organizama kroz taksonomske razrede - objasniti pojam izmjene tvari i energije - raspravljati o hranidbenom lancu i trofičkim odnosima - definirati tehnološke postupke proizvodnje umjetno pripravljene hrane prilagođene potrebama odabranih vrsta i uzrasnih razreda.





Ostalo:


1. Athithan, S., Felix, N., Venkatasamy, N. 2013. Fish Nutrition and Feed Technology A Teaching Manual, Daya Publishing House - A division of Astral International

2. Halver, J.E. i Hardy, R.W. 2002. Fish Nutrition, Elsevier, Nizozemska 3. Holt, G.J. 2011. Larval Fish Nutrition. John Wiley & Sons, Inc. str. 436 (odabrana poglavlja)

Izborna literatura 1. Znanstveni i stručni radovi u skladu s interesima studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Probavni sustav kroz taksonomske razrede 2 - 1

2. Anatomija probavnog sustava pojednih predstvanika skupina 2 - 1

3. Fiziologija probavnog sustava 2 - 1

4. Rani razvojni stadiji 2 - 1

5. Hranjive tvari – masti, ugljikohidrati, bjelančevine 2 - 1

6. Vitamini 2 - 1

7. Mikro i makro konstituenti 2 - 1

8. Primarni i sekundarni metaboliti 2 - 1

9. Probava hranjivih tvari 2 - 1

10. Izmjena hranjivih tvari i energije 2 - 1

11. Načela izmjene tvari 2 - 1



Obrazac


12. Kavezna hranidba i okoliš 2 - 1

13. Krmiva i krmne smjese 2 - 1

14. Formuliranje hrane za ribe 2 - 1

15. Izrada hrane za beskralješnjake 2 - 1

UKUPNO SATI 30 0 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Parazitologija morskih organizama Semestar IV. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Kroz nastavne materijale i obrađene teme studenti će se osposobljavati za prepoznavanje osnovnih skupina parazita u prirodi i načine prevencije pojeve istih u uzgojnim sustavima. Kroz predavanja obraditi će se najčešći paraziti koji se javljaju u uzgojnim sredinama i mjere koje je potrebno provoditi za sprječavanje i suzbijanje bolesti. Nastava je organizirana u obliku predavanja i vježbi kroz koje će studenti naučiti primijeniti metode uzorkovanja, mikroskopiranja i identifikacije nametnika. Predavanja su podijeljena u tri osnovne tematske cjeline: ekologija parazita, paraziti u akvakulturi i metode uzorkovanja i tehnike dijagnoze. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija student će moći: - identificirati različite skupine parazita u morskom okolišu - prepoznati i opisati najčešće parazitarne bolesti u akvakulturi - primijeniti osnovna znanja o metodama sprječavanja i mogućnostima liječenja parazitarnih bolesti - obavljati uzorkovanja i pripreme morskih organizama na parazitološke pretrage.





Obrazac



Provjere znanja


Ostalo:


1. Rohde, K. 2005. Marine Parasitology. CSIRO Publishing, Australia, str. 565 (odabrana poglavlja) 2. Mehlhorn, H. 2016. Animal Parasites Diagnosis, Treatment, Prevention. Springer International

Publishing, str. 719 (odabrana poglavlja) Izborna literatura

2. Woo, P.T.K., Buchmann, K. 2012. Fish Parasites: Pathobiology and Protection. CABI, str. 400

3. Woo, P.T.K. 2006. Fish Diseases and Disorders, Volume 1: Protozoan and Metazoan Infections (2nd edition). CABI, str. 800

4. Fijan, I. 2006. Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet Osijek, str. 392 5. U dogovoru s nastavnikom, a prema posebnim interesima studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Ekologija parazita 1 2 0 0




5. Protista 1 2 1 0

6. Protista 2 2 1 0

7. Metazoa - acoelomata 2 1 0

8. Metazoa - pseudocoelomata 2 1 0

9. Metazoa – kolutićavi coelomata 2 1 0

10. Bolesti uzgajanih organizama uzrokovane parazitima 2 2 0

11. Zakonske odredbe 2 0 0

12. Paraziti kao bioindikatori zdravlja ekosustava 2 1 0

13. Parazitološka pretraga 1 2 2 0



UKUPNO SATI 30 15 0




Obrazac




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Hrana i hranidba Semestar Zimski (V) Broj ECTS bodova 8 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr.sc. Sanja Tomšić


e-mail [email protected] Suradnik doc. dr. sc. Kruno Bonačić


e-mail [email protected] OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija Glavni ciljevi predmeta su dobivanje teoretskih i praktičnih znanja, odnosno stjecanje kompetencija iz područja nutricionizma, tehnologije formulirane hrane i hranidbe riba tijekom životnog razvoja, odnosno kroz različite uzrasne razrede riba. Rasvijetliti će se dostignuća, perspektive i primjena razvojnih trendova, s posebnim osvrtom na strateška usmjerenja u svijetu i Europi, napose u zemljama Sredozemlja, kako za slatkovodne tako i za morske vrste zanimljive za uzgoj. Nastava se organizira prema tematskim cjelinama Ishodi učenja kolegija Po završetku kolegija, studenti stječu znanja i kompetencije o različitim aspektima nutricionizma, hrane i hranidbe riba. Moći će analizirati pozicije i trendove u zemlji i u svijetu te primijeniti stečena znanja na postojeće slatkovodne i morske vrste u uzgoju kao i na nove potencijalne vrste za akvakulturu. Studenti će moći definirati tehnološke postupke proizvodnje riblje hrane, prilagođene potrebama različitih vrsta i uzgojnih stadija, analizirati konkretne probleme nutritivne domene u praksi te ih definirati u novim situacijama na temelju stečenih znanja i vještina iz anatomije i fiziologije probavnog sustava, izmjene tvari i energije.





Ostalo:


1. Athithan, S. ; Felix, N. ; Venkatasamy, N. Fish Nutrition and Feed Technology A Teaching Manual, 2013. Daya Publishing House - A divison of - Astral International

2. John E. Halver i Ronald W. Hardy. Fish Nutrition. 2002. Elsevier 3. Nutrient requirements of fish. 1993. Subcommittee on Fish Nutrition, National Research Council. 114pp.



Obrazac


4. G. Joan Holt Larval Fish Nutrition. 2011. John Wiley & Sons, Inc. Izborna literatura

1. Studente na izbornu literaturu i izvore s interneta (PDF-dokumente, znanstvene radove) usmjerava nositelj kolegija i asistent u nastavi s obzirom na zadane teme i problematiku seminarskog rada, te užih interesa pojedinih studenata

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Probavni sustav 4 2

2. Fiziologija probavnog sustava 4 2

3. Rani razvojni stadiji riba 4 2

4. Hranjive tvari - masti i ugljikohidrati 4 2

5. Hranjive tvari - bjelančevine 4 2

6. Vitamini 4 2

7. Minerali 4 2

8. Krmiva i dodaci krmnim smjesama 4 2

9. Probava hranjivih tvari 4 2

10. Načela izmjene tvari i energije 4 2

11. Kavezna hranidba i okoliš 4 2

12. Hranidba toplovodnih riba 4 2

13. Hranidba kalifornijske pastrve 4 2

14. Hranidba morskih riba 4 2

15. Proizvodnja formulirane umjetne hrane 4 2

UKUPNO SATI 60 30




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Standardi proizvodnje i kakvoće Semestar V. Broj ECTS bodova 6 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marina Brailo Šćepanović


e-mail [email protected] Suradnik Marija Vezilić, dipl. ing.

Zgrada, kabinet Dr. Ante Šercera 4A, p.p.58, 20 001 Dubrovnik Telefon 341-051


Sadržaj kolegija Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva, trendovi proizvodnje i konzumacije Nutritivna vrijednost proizvoda akvakulture Kvaliteta ‐ svježina, postmortalne promjene Konzerviranje (definicija, postupci konzerviranja: konzerviranje niskim temperaturama, visokim temperaturama, sušenjem, soljenjem, dimljenjem) Sigurnost i kvaliteta proizvoda Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne) Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP HACCP sustav Sljedivost (traceability) Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske, fizičke i mikrobiološke) i unapređenje kvalitete Upravljanje kvalitetom (ISO 9000, 14000, 22000), TQM Zaštita proizvoda na tržištu,certifikacija, razvoj brenda i robnih marki Dobrobit u farmskom uzgoju Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: 1. Osnovna znanja o osiguranju sigurnosti i kvalitete proizvoda akvakulture 2. Sposobnost primjene i sposobnost kontrole primjene GHP i HACCP plana u proizvodnom objektu 3. Sposobnost pretraživanja i korištenja zakonskih propisa koji reguliraju ovo područje 4. Osnovna znanja zaštiti i certifikaciji proizvoda akvakulture 5. Osnovna znanja o upravljanju kvalitetom i mogućnostima njezinog unapređenju




Usmeni Ostalo:



Obrazac


Pismeni Kolokvij


1. Huss, H.H., Ababouch, l., Gram, L. (2003):Assessment and Management of Seafood Safety and Quality. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER 444.

2. Bremner A. 2002. Safety and quality issues in Fish Processing. Woodhead Publishing Limited, Cambridge, UK. 507 pp.

3. Huss, H.H. (1995): Quality and quality changes in fresh fish. FAO FISHERIES TECHNICAL PAPER ‐ 348

4. Osnovni zakonski propisi koji reguliraju ovo područje na nacionalnoj i razini EU Izborna literatura

1. U dogovoru s nastvnikom prema posebnim interesima studenata 2. Članci iz znanstvenih i stručnih časopisa

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Značaj proizvoda akvakulture u prehrani stanovništva 3

2. Trendovi proizvodnje i konzumacije 3

3. Nutritivna vrijednost proizvoda akvakulture 3

4. Kvaliteta ‐ svježina, postmortalne promjene 3 3

5. Konzerviranje I 5

6. Konzerviranje II 3

7. Sigurnost i kvaliteta proizvoda (definicije, značaj, upravljanje rizikom - nacionalni međunarodni regulatorni okviri sigurnosti i kvalitete)

4 3

8. Osnovne opasnosti (biološke, kemijske fizikalne) 3

9. Preduvjetni programi, GMP, GHP, SSOP 3

10. HACCP sustav 3

11. Sljedivost (traceability) 3

12. Ocjena kvalitete proizvoda (senzorske, biokemijske, kemijske, fizičke i mikrobiološke) i unapređenje kvalitete

3 3

13. Upravljanje kvalitetom (ISO 9000, 14000, 22000), TQM 3 3

14. Zaštita proizvoda na tržištu, certifikacija, razvoj brenda i robnih marki 3

15. Dobrobit u farmskom uzgoju 3

UKUPNO SATI 45 15




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove ekonomije Semestar V. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Stjepan Strhoj

Zgrada, kabinet Lapadska obala 7 Telefon 445921

e-mail [email protected] Suradnik Ivana Violić, univ. spec. oec.



Sadržaj kolegija Pojam ekonomije i temeljni ekonomski koncepti. Temeljna ekonomska pitanja: što, kako i za koga proizvoditi. Ekonomski sustavi i funkcije države. Pojam i funkcije tržišta. Ponuda i potražnja. Ponašanje potrošača i proizvođača. Koncept i analiza troškova poslovanja. Organizacijski oblici poduzeća. Koncept poduzetništva. Mjerenje gospodarske aktivnosti. Inflacija. Nezaposlenost. Gospodarski rast. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog kolegija studenti će moći:

1. Definirati i razumjeti makroekonomske i mikroekonomske pojmove. 2. Razumjeti poslovne i financijske kategorije. 3. Razumjeti, pratiti i evidentirati rezultate poslovanja poduzeća. 4. Razumjeti ključne elemente i funkcioniranje gospodarskog sustava.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) X Predavanja

Seminari i radionice X Vježbe


X Konzultacije Laboratorij Terenska nastava

X Mentorski rad X Provjere znanja

NAČIN POLAGANJA ISPITA Usmeni

X Pismeni X Kolokvij

Ostalo:


1. Uvod u ekonomiju; Đ.Benić; Školska knjiga; Zagreb, 2011 2. Osnove ekonomije, III. izdanje; N.G. Mankiw; MATE, Zagreb, 2006 3. Ekonomija, XIV izdanje; P.A. Samuelson, W.D. Nordhaus; MATE Zagreb 2011.

POPIS TEMA Red. br.


P V S



Obrazac


1. Uvodno predavanje 2 1

2. Mikroekonomija i makroekonomija 2 1

3. Modelski pristup u ekonomiji 2 1

4. Temeljni ekonomski subjekti i koncept rijetkosti 2 1

5. Granica proizvodnih mogućnosti 2 1

6. Temeljna ekonomska pitanja 2 1

7. Funkcije države 2 1

8. Koncept reprodukcije i tržište 2 1

9. Ponuda i potražnja 2 1

10. Koncept elastičnosti i tržišne ravnoteže 2 1

11. Poduzeće i poduzetništvo 2 1

12. Troškovi kratkog roka 2 1

13. Troškovi dugog roka 2 1

14. Mjerenje ekonomske aktivnosti i gospodarski rast 2 1

15. Inflacija i nezaposlenost 2 1

UKUPNO SATI 30 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Marketing Semestar 5. Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni kolegij Nositelj kolegija doc.dr.sc. Barbara Puh

Zgrada, kabinet Lapadska obala7, kabinet E-K4 Telefon 020/445-923

e-mail [email protected] Suradnik mr.sc. Ivan Jelčić, predavač /Ivana Violić, univ. spec. oec.

Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29 Telefon 020/445-738

e-mail [email protected]/ [email protected]

OPIS KOLEGIJA Sadržaj kolegija Uvod u marketing, marketinško okruženje, razvoj poslovne orijentacije i koncepcija marketinga, društvena



Obrazac


odgovornost marketinga, istraživanje tržišta, marketing informacijski sustav (MIS), ponašanje potrošača, segmentacija tržišta krajnje i poslovne potrošnje, ciljna skupina potrošača, marketing miks, planiranje i kontrola marketinških aktivnosti, marketing strategija, implementacija marketinških strategija, primjena marketinga na specifične proizvode akvakulture Ishodi učenja kolegija - Prepoznati i definirati osnovne pojmove i koncepte marketinga - Nabrojati i opisati procese implementacije marketing koncepcije u svom poslovnom okruženju - Nabrojati, opisati i obrazložiti metode i tehnike istraživanja tržišta - Analizirati različite utjecaje marketinga na ponašanje potrošača - Analizirati probleme iz praktičnog primjera, te predložiti i obrazložiti moguća rješenja - Izraziti i komentirati svoj stav o tematici vezanoj za implementaciju marketing koncepcije





Ostalo:


1. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ: „Osnove marketinga“, Adverta, Zagreb, 2007. 2. Kotler, P., Wong, V., Saunders, J., Armstrong, G., Osnove marketinga, četvrto europsko izdanje, Mate,

2007. Izborna literatura

1. Naomi Klein: "No Logo", Flamingo, London, 2000. 2. Tim Harford: "Ekonomist na tajnom zadatku", Jesenski i Turk, Zagreb, 2006. 3. Francis Wheen: "Kako su prodavači magle zavladali svijetom", Algoritam, Zagreb, 2005. 4. Zavišić, Ž., Osnove marketinga,Visoka poslovna škola, Zagreb, 2011. 5.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvod u marketing 2 1

2. Marketinško okruženje 2 1

3. Društvena odgovornost marketinga 2 1

4. Istraživanje tržišta 2 1

5. Marketinški informacijski sustavi 2 1

6. Ponašanje potrošača 2 1



Obrazac


7. Segmentacija tržišta 2 1

8. Marketinški mix: Proizvod 2 1

9. Marketinški mix: Cijena 2 1

10. Marketinški mix: Promocija 2 1

11. Marketinški mix: Distribucija 2 1

12. Planiranje i kontrola marketinških aktivnosti 2 1

13. Marketinška strategija 2 1

14. Marketinška strategija 2. dio 2 1

15. Viralni marketing 2 1

UKUPNO SATI 30 15


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Zakoni i propisi u akvakulturi Semestar V. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija prof. dr. sc. Branka Milošević Pujo

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, B39 Telefon 020 445 733




Sadržaj kolegija Morski i podmorski prostori; Pojam broda i elementi identifikacije broda; Pojam slatkovodnog ribarstva i morskog ribarstva; Akvakultura i pretpostavke za bavljenje akvakulturom, Koncesija o pomorskom dobru. Ishodi učenja kolegija Student će steći znanje iz područja prava mora, zatim iz područja slatkovodnog i morskog ribarstva i akvakulture.





Obrazac



Provjere znanja


Ostalo:


1. Branka Milošević Pujo, Pomorsko pravo, Sveučilište u Dubrovniku, 2006. 2. Zakon o slatkovodnom ribarstvu NN49/05 3. Zakon o morskom ribarstvu NN56/10 4. Pravilnik o akvakulturi 82/05

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Pojam i razvoj prava mora Donošenje zakona i konvencija

2 -

2. Unutrašnje morske vode Luke, zaljevi, ušća rijeka

2 -

3. Pravni položaj broda u unutrašnjim morskim vodama Trgovački, ratni, javni, ribarski

2 -

4. Teritorijalno more Neškodljivi prolazak

2 -

5. Gospodarski pojas 2 -

6. Epikontinentalni pojas 2 -

7. Arhipelaške vode Tjesnaci

2 -

8. Otvoreno more Zona

2 -

9. Pomorsko dobro Red na pomorskom dobru

2 -

10. Koncesija na pomorskom dobru 2 -

11. Pojam broda Elementi identifikacije

2 -

12. Pojam slatkovodnog ribarstva prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu 2 -

13. Pojam akvakulture i pretpostavke za bavljenje akvakulturom 2 -

14. Pojam morskog ribarstva Vrste ribarstva sukladno Zakonu o morskom ribarstvu

2 -

15. Pretpostavke za bavljenje morskim ribarstvom 2 -

UKUPNO SATI 30 -




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Problematika unosa morskih alohtonih vrsta Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Marijana Pećarević

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D28 Telefon 020 445 861




Sadržaj kolegija Obradit će se alohtone vrste i poteškoće koje mogu nastati njihovim unosom u nova staništa. Upoznati će se mogući vektori introdukcije novih vrsta u morske ekosustave i načini kako mogu umanjiti rizici od ove vrste onečišćenja morskog okoliša. Navesti će se opasnosti za postojeće morske ekosustave i autohtone biocenoze. Obrađivati će se načini i mjere za sprječavanja unosa novih vrsta kao i za ublažavanje utjecaja unosa alohtonih vrsta. Učit će se o metodama procjene rizika i načinima zaštite od negativnih utjecaja, kako ekoloških tako i gospodarskih. Također, posebna pažnja obratit će se na utjecaj unosa alohtonih vrsta na akvakulturne djelatnosti te obraditi alohtone vrste koje su već prisutne u Sredozemnom i Jadranskom moru. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će znati nabrojati i opisati načine unosa alohtonih vrsta u morske ekosustave. Znati će prepoznati probleme koji nastaju unosom nove vrste u ekosustav te identificirati moguće negativne utjecaje na ekosustave, gospodarstvo te zdravlje ljudi i dati primjere iz svjetskih mora i Jadrana. Studenti će moći usporediti razne načine rješavanja problematike unosa alohtonih vrsta, procjene rizika i djelovanja s ciljem ublažavanja utjecaja te izdvojiti moguće poteškoće u primjeni tih rješenja.





Ostalo:




Obrazac


1. Leppakoski, E., Gollasch, S., Olenin, S. 2003. Invasive Aquatic Species of Europe. Distribution, Impacts and Management. Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, The Netherlands.

Izborna literatura

1. Gollasch, S., Minchin, D., Rosenthal H., Voigt, M. 1999. Exotics Across the Ocean. Case histories on introduced species: their general biology, distribution, range expansion and impact. Logos Verlag, Berlin.

2. CIESM: Atlas of Exotic Species in the Mediterranean (www.ciesm.org/atlas) 3. Znanstveni i stručnih radovi iz ovog područja

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Uvodno predavanje - alohtone vrste i morski ekosustavi 2 1 0

2. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (balastne vode) 2 1 0

3. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (obraštaj) 2 1 0

4. Vektori introdukcije morskih alohtonih vrsta (akvakultura) 2 1 0

5. Negativne posljedice unosa alohtonih vrsta (ekološke) 2 1 0

6. Negativne posljedice unosa alohtonih vrsta (gospodarske) 2 1 0

7. Utjecaj na akvakulturne djelatnosti 2 1 0

8. Procjena rizika 2 1 0

9. Monitoring ugroženih područja (luke, uzgajališta, ušća) 2 1 0

10. Mjere za sprječavanja unosa novih vrsta 2 1 0

11. Mjere za ublažavanje posljedica unosa novih vrsta 2 1 0

12. Zakonske regulative s ciljem sprječavanja širenja alohtonih vrsta 2 1 0

13. Invazivne alohtone vrste – primjeri iz svjetskih mora 2 1 0

14. Alohtone vrste u Sredozemnom i Jadranskom moru 2 1 0

15. Rasprava i ponavljanje za ispit 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mriješćenje i mrjestilište Semestar VI. Broj ECTS bodova 8 Status kolegija obvezni Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Kruno Bonačić



Obrazac






Sadržaj kolegija Kroz primjere reprezentativnih komercijalnih vrsta, te najnovijih istraživačkih trendova, predavanja kolegija će obratiti slijedeće teme:

potreba za domestifikacijom u akvakulturi, genetika i nasljednost, opće strategije razmnožavanja morskih organizama;

reproduktivne strategije i endokrinologija razmnožavanja riba; održavanje i manipulacija matičnim stokovima riba; kontrolirano mriješćenje riba i reproduktivne disfunkcije; prirodna i umjetna oplodnja, prikupljanje jaja, karakteristike i kvaliteta jaja; izgled, komponente i rukovođenje mrjestilištem morske ribe; izgled, komponente i rukovođenje mrjestilištem slatkovodne ribe; uzgoj riba od izvaljivanja do metamorfoze u mlađ (hodogram, kritične točke, uvjeti uzgoja, rukovanje,

prehrana); uzgoj žive hrane (alge, kolnjaci, Artemia, kopepodi); razmnožavanje dekapodnih rakova; kontrolirano mriješćenje i ličinački uzgoj; razmnožavanje školjkaša; pregled mrjestilišta školjkaša za kamenicu, dagnju i jakobsku kapicu; mriješćenje glavonožaca (hobotnica i sipa) i bodljikaša (ježinci i trpovi),

Dok će se vježbe baviti praktičnim upoznavanjem s načinima rukovanja, uzorkovanja i manipuliranja matičnih stokova, embrionalnih i ličinačkih razvojnih stadija, te organizama koji se koriste kao živa hrana. Proći će se tehnološki i rukovodstveni aspekt mrjestilišta riba i školjkaša, uz terenske posjete istraživačkih i/ili komercijalnih pogona. Pohađanje nastave je obvezno (tolerira se određeni broj opravdanih izostanaka, ne više od 30%). Studenti su obvezni sudjelovati na vježbama i izraditi seminarski rad i to tekstualno i u PPT, te ga prezentirati uz raspravu. Ishodi učenja kolegija Studenti će nakon uspješno savladanog predmeta:

poznavati glavna reproduktivna obilježja, strategije i prilagodbe reprodukcije vodenih organizama moći povezati osnovna biološka, fizikalna i kemijska obilježja s tehnološkim potrebama proizvodnje

mlađi vodenih organizama, te prilagodbi ovih značajka tehničkim i financijskim aspektima proizvodnje mlađi vodenih organizama

poznavati tehnike kontroliranog mriješćenja vodenih organizama poznavati proces i tehnike uzgoja ranih stadija vodenih organizama kao i njihovu prehranu poznavati proces i tehnike uzgoja žive hrane poznavati praktični rad u mrjestilištu vodenih organizama, s naglaskom na morska mrjestilišta bijele ribe i

kamenice moći organizirati dnevni radni hodogram i planirati održivu godišnju proizvodnju u multifunkcionalnom



Obrazac


mediteranskom mrjestilištu morskih organizama NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)





Ostalo:


1. Znanstveni i stručni radovi 2. Barnabe, G. 1990. Aquaculture, Volume 1 i 2, Ellis Horwood Series in Aquaculture and Fisheries

Support. 900 pp 3. Moretti, A., Pedini Fernandez-Criado, M., Cittolin, G., and Guidastry, R. 1999. Manual on hatchery

production of seabass and gilthead seabream. Volume 1. Rome, FAO. 1999. 194 pp 4. Helm, M., Bourne, N, Lovatelli, A. 2004. Hatchery culture of bivalves. A practical manual. FAO

Fisheries Technical Paper; No 471 Rome, FAO 5. Bromage, N. R. i Roberts R. J. 1995. Broodstock management and egg and larval quality. Blackwell

Science. 424 pp Izborna literatura

1. Znanstveni i stručni radovi 2. Ana Bratoš Cetinić: Mriješćenje i mrjestilište. Interna skripta http://duel.unidu.hr

3. Glamuzina, B.Bartulović, V. i Tomšič, S., 2011. Reproduktivna biologija morskih organizama. Odjel za akvakulturu. Interna skripta. Str.90.

POPIS TEMA Red. br.


P V S


2. Reproduktivne strategije riba 4 0 0

3. Endokrinologija razmnožavanja riba 4 0 0

4. Matični stokovi riba 4 2 0

5. Mriješćenje riba u zatočeništvu 4 2 0

6. Izgled i komponente mrjestilišta morske ribe 4 4 0

7. Standardne operacijske procedure u mrijestilištu morske ribe 4 4 0

8. Mrjestilište slatkovodne ribe 4 2 0

9. Problematika uzgoja ranih stadija riba 4 2 0



Obrazac


10. Uzgoj žive hrane 4 6 0

11. Razmnožavanje dekapodnih rakova 4 0 0

12. Mriješćenje i uzgoj ličinki dekapodnih rakova 4 2 0

13. Razmnožavanje školjkaša 4 0 0

14. Mrjestilište školjkaša 4 4 0

15. Mriješćenje i ugoj ličinki glavonožaca i bodljikaša 4 2 0

UKUPNO SATI 60 30 0


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Bolesti akvatičnih organizama Semestar VI Broj ECTS bodova 6 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić

Zgrada, kabinet Ćira Carića 4, D30 Telefon 020/445 868

e-mail [email protected] Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić





Sadržaj kolegija Važnost ranog otkrivanja bolesti na uzgajalištima od velikog je značaja kako bi se spriječile velike štete koje mogu nastati zbog nemogućnosti uočavanja ranih simptoma bolesti. Studenti će se upoznati s najčešćim bolestima uzgajanih organizma i procesima utvrđivanja zdravstvenog stanja populacija u uzgajalištima i prirodnim staništima, kako bi se mogli što ranije i pouzdanije otkriti uzročnici bolest. Studentima će se objasniti postupci prilikom pregleda bolesnih jedinki te uzimanje uzoraka pravilno odabranih organizama. Studenti će se upoznati s mjerama sprječavanja širenja bolesti na uzgajalištima. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline: (1) vodeni medij; (2) dijagnoza; (3) bolesti riba; (4) bolesti školjkaša; (5) bolesti rakova; (6) terapija. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta, studenti stječu: 1. Osnovna znanja o biosigurnosti u akvakulturi 2. Osnovna znanja o uzrocima bolesnih stanja i načinima širenja zaraznih bolesti



Obrazac


3. Osnovna znanja o profilaktičkim mjerama, terapiji i primjeni lijekova u akvakulturi 4. Osnovna znanja o zakonskim propisima koji reguliraju ovu oblast 5. Sposobnost prepoznavanja zdravog vs. bolesnog stanja uzgajanih akvatičnih organizama 6. Sposobnost pravilnog uzorkovanja uzgajanih organizama kod sumnje na pojavu bolesti





Ostalo:


1. Fijan (2006): Zaštita zdravlja riba. Poljoprivredni fakultet Osijek. pp. 392. 2. Scarfe, A.D., Lee, C.S., O'Bryen, P.J. (2006): Aquaculture Biosecurity: Prevention, Control, and

Eradication of Aquatic Animal Disease. Wiley-Blackwell. Pp. 182. 3. Sindermann, C.J. (1990): Principal Diseases of Marine Fish & Shellfish (second edition). Academic

Press. 4. MPEDA/NACA. (2003): Shrimp Health Management Extension Manual. MPEDA, Cochin, India. Pp.

36. Izborna literatura

1. Woo P. T. K. and Bruno, D. W. 2003. Fish Diseases and Disorders, Viral, Bacterial and Fungal Infections. CABI Publishing, 874 p.

2. Brown, L. 1993. Aquaculture for veterinarians: fish husbandry and medicine. Pergamon press. 3. U dogovoru s nastavnikom prema posebnim interesima studenata.

POPIS TEMA Red. br.


P V S

1. Voda kao životna sredina (osnovne karakteristike, biotički i abiotički faktori), koncept biosigurnosti u akvakulturi

3 0 0

2. Karakteristike bolesnih stanja (uzroci, podjela, tijek, simptomi) 3 2 0

3. Epizootiologija 3 2 0

4. Imuni sustav vodenih organizama - stres i adaptacija 3 0 0

5. Virusne bolesti riba 3 1 0

6. Bakterijske bolesti riba 3 1 0

7. Gljivične bolesti riba, Bolesti riba prouzročene praživotinjama 3 1 0

8. Bolesti riba prouzročene miksozoima 3 1 0



Obrazac


9. Bolesti riba prouzročene crvima (helmintima) 3 1 0

10. Bolesti riba prouzročene člankonošcima (artropodama) 3 1 0

11. Bolesti riba prouzročene promjenama u okolišu 3 1 0

12. Bolesti riba izazvane neadekvatnom hranidbom, Ostale bolesti 3 1 0

13. Bolesti školjkaša 3 1 0

14. Bolesti rakova 3 1 0

15.

Terapija i primjena lijekova u akvakulturi, preveniranje bolesti (zoohigijenske i zootehničke mjere, specifična i nespecifična imuno profilaksa), specifičnosti zdravstvene zaštite u ovisnosti o tehnološkom sustavu uzgoja, vođenje propisane evidencije na uzgajalištu

3 1 0

UKUPNO SATI 45 15 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Računovodstvo i financije Semestar VI./ljetni Broj ECTS bodova 4 Status kolegija Obvezni Nositelj kolegija izv. prof. dr.sc. Ivo Šperanda

Zgrada, kabinet Odjel ekonomije i poslovne ekonomije, Lapadska obala 7, Kabinet EK-7 Telefon 020/445-921

e-mail [email protected] Suradnik mr.sc. Ivan Jelčić, predavač

Zgrada, kabinet Ćira Carića, B29 Telefon 020/445-738

e-mail [email protected] Suradnik Ivana Violić, univ. spec. oec.

Zgrada, kabinet Ćira Carića, A17 Telefon


Sadržaj kolegija Definiranje i struktura računovodstva •Računovodstveni proces •Instrumenti računovodstva (knjigovodstvene isprave, konta, poslovne knjige, temeljni financijski izvještaji) i njihova primjena u teoriji i praksi •Bilježenje karakterističnih poslovnih promjena na kontima statičkih računovodstvenih kategorija •Zadatci i ciljevi financiranja, Mjesto uloga i važnost poslovnih financija •Različiti oblici financiranja poslovanja, omjeri i pravila financiranja •Koncept vremenske vrijednosti novca, ukamaćivanje i diskontiranje •Financiranje poslovanja emisijom vrijednosnih papira – obveznice Ishodi učenja kolegija Nakon položenog ispita studenti bi trebali biti osposobljeni za razumijevanje osnovnih koncepata na kojima se zasnivaju računovodstvo i poslovne financije. Trebali bi biti sposobni: •raspoznati poslovne događaje koji su predmet računovodstvenog praćenja, •razumjeti i interpretirati predočene računovodstvene informacije o statičkim računovodstvenim kategorijama •planirati i odlučivati o angažmanu financijskih sredstava vodeći računa o optimalnoj strukturi izvora financiranja •upotrijebiti koncept vremenske vrijednosti novca kao temeljni koncept koji se koristi pri vrednovanju financijskih instrumenata.




Usmeni Ostalo:



Obrazac


Pismeni Kolokvij


1. Dražić-Lutilsky, I. et al. (2010): Računovodstvo (red. Gulin, D. & Žager, L.), III izm. izd., Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika i Ekonomski fakultet Zagreb, ili prethodna izd. istih autora

2. Vidučić, Lj. (2012): Financijski menadžment, VIII nepromijenjeno izdanje, RRiF-plus Zagreb Izborna literatura

1. Žager, K. et al. (2007): Osnove računovodstva, računovodstvo za neračunovođe,(red. Žager, L.), Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika Zagreb ili prethodna izdanja istih autora

2. Belak, V. (2014): Analiza poslovne uspješnosti, RRIF-plus Zagreb POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod/ Pojam, definicija i metode 2 1

2. Uvod u strukturu računovodstva

2 1

3. Knjigovodstvene isprave, temeljni financijski izvještaji 2 1

4. Poslovne knjige, konta 2 1

5. Primjena konta u praksi uz vježbe i primjere 2 1

6. Zadaci i ciljevi financiranja 2 1

7. Mjesto, uloga i važnost poslovnih financija 2 1

8. Oblici, omjeri i pravila financiranja 2 1

9. Važnost vremenske vrijednosti novca u poslovnom odlučivanju 2 1

10. Vremenska vrijednost novca, ukamaćivanje i diskontiranje 2 1

11. Financianje poslovanja dokapitalizacijom. Dionice 2 1

12. Financiranje poslovanja zaduživanjem. Obveznice 2 1

13. Tržišta vrijednosnih papira 2 1

14. Tržišta novca 2 1

15. Zaključak. Provjera znanja 2 1

UKUPNO SATI 30 15




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Bioraznolikost Semestar VI. Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Ana Bratoš Cetinić

Zgrada, kabinet Sveučilište u Dubrovniku, Ćira Carića 4, D32 Telefon 020 445 878

e-mail [email protected] Suradnik Sanja Grđan, mag. ing. maricult.



Sadržaj kolegija

Pojam i definicije biološke raznolikosti Klasifikacija živih organizama Vrste u ekosustavima Gradijenti biološke raznolikosti Mjerenje biološke raznolikosti Utjecaji na biološku raznolikost Posljedice smanjenja biološke raznolikosti Očuvanje bioraznolikosti Biološka raznolikost u morskim ekosustavima

Ishodi učenja kolegija Studenti se upoznaju s pojmom biološke raznolikosti, utjecajima na bioraznolikost, posljedicama ljudskog utjecaja na smanjenje bioraznolikosti kao i s važnošću očuvanja živog svijeta.





Ostalo:


1. Leveque, C., Mounolou, J.C. 2003. Biodiversity. John Wiley & Sons Ltd, Chichester, UK. 2. Wilson E. O. 2002. The Future of Life. Alfred A. Knopf, New York, US.



Obrazac


3. Wilson, E.O. 1988. Biodiversity. National Academy Press, New York, US. 4. Ormond RFG, Gage JD, Angel MV (1997) Marine Biodiversity: Patterns and Processes. Cambridge

University Press p 449 POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Pojam i definicije biološke raznolikosti 2 1 0

2. Klasifikacija živih organizama 2 1 0

3. Vrste u ekosustavima 2 1 0

4. Gradijenti biološke raznolikosti 2 1 0

5. Mjerenje biološke raznolikosti 2 1 0

6. Utjecaji na biološku raznolikost 2 1 0

7. Posljedice smanjenja biološke raznolikosti 2 1 0

8. Očuvanje bioraznolikosti 2 1 0

9. Biološka raznolikost u morskim ekosustavima 2 1 0

10. Pelagička bioraznolikost 2 1 0

11. Bioraznolikost dubokomorskog bentosa 2 1 0

12. Bioraznolikost plitkih mora 2 1 0

13. Bioraznolikost morskih mekušaca 2 1 0

14. Funkcioniranje ekosustava u uvjetima niske raznolikosti 2 1 0

15. Razvoj marikulture i njezin utjecaj na bioraznolikost 2 1 0

UKUPNO SATI 30 15 0




Obrazac


OPĆI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Gospodarenje morskim resursima Semestar VI Broj ECTS bodova 3 Status kolegija Izborni Nositelj kolegija doc. dr. sc. Tatjana Dobroslavić





Sadržaj kolegija Cilj kolegija je upoznati studente s načinima gospodarenja morskim resursima u svrhu osiguranja kontinuirane produktivnosti prirodnih bogatstava uz visoku razinu kvalitete okoliša. Naglasiti važnost očuvanja i zaštite morskih područja s posebnim osvrtom na neodgovornu i nekontroliranu ljudsku djelatnost. Predavanja su podijeljena u tematske cjeline a temelje se na slijedećim smjernicama: (1) morski ribolov – utjecaj na morski ekosustav; (2) gospodarenje obnovljivim i neobnovljivim bogatstva mora; (3) zaštita morskog okoliša; (4) monitoring. Ishodi učenja kolegija Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći: Definirati i razumjeti trofičke odnose u moru kao i prepoznavanje značajki živih bogatstava mora kao objekata ribolova. Definirati Russelov zakon, teorije MSY (Maksimum Sustainable Yield-Maksimalna razina iskorištavanja) kao i pojam prelova od značaja je za usvajanje znanja i njegovu primjenu u racionalnom gospodarenju živim bogatstvima mora. Definiranje i prepoznavanje čimbenika koji utječu na stanje živih bogatstava. Usvajanje znanja o stoku i njegovoj strukturi te utjecaju ribolova na morski ekosustav. Primijeniti model optimalnog ribolova u gospodarenju resursima. Definirati i analizirati procjenu stanja biomase riba i drugih morskih organizama. Prepoznati značaj zaštićenih područja kao i regulacije ribolova u pojedinim ribolovnim zonama. Primijeniti saznanja u odgovarajućim institucijama i organizacijama koje se svojim radom bave zaštitom živih bogatstava mora.





Ostalo:



Obrazac



1. Whitmarsh, D. 2011. Economic Management of Marine Living Resources: A Pratical Introduction. Routledge. pp. 160

2. Iversen, E. S. 1996. Living Marine resources. Their Utilization and Management. Chapman & Hall. pp. 403

3. Caddy et al. 1994. Review of the state of world marine fishery resources. FAO Fish. Tech. Pap. Rome, pp. 355.

Izborna literatura 1. Gulland, J. A. 1971. The fish resources of the ocean. Fishing News Books, Ltd. Surrey

2. Rodrigues, A.G. 1990. Operations Research and Management in Fishing. Springer Science+Business Media, B.V. pp. 340

3. Gezelius, S.S. & J. Raakjaer. 2008. Making Fisheries Management Work: Implementation of Polices for Sustainable Fishing. Springer. pp. 235

4. Fogarty et al. 2014. The Sea, Volume 16: Marine Ecosystem-Based Management (The Sea: Ideas and Observations on Progress in the Study of the Seas). Harvard University Press. pp. 568

5. POPIS TEMA

Red. br.


P V S

1. Uvod – temeljni pojmovi 2 0 0

2. Morsko ribarstvo – područja u moru i ribolov 2 0 0

3. Hrvatsko morsko ribarstvo – stanje i perspektive 2 0 0

4. Ribolovni alati – lovnost i selektivnost 2 0 3

5. Utjecaj ribolova na morski ekosustav 2 0 1

6. Trofički odnosi 2 0 0

7. Stok – struktura, analiza, biomasa 2 0 4

8. Pravilno gospodarenje biološkim bogatstvima mora 2 0 3

9. Obnovljiva bogatstva mora 2 0 1

10. Neobnovljiva bogatstva mora 2 0 0

11. Nafta i plin u Jadranu 2 0 0

12. Zaštićena morska područja 2 0 1

13. Morske cvjetnice u Jadranu 2 0 1

14. Aktivnosti i konflikti u obalnom prostoru 2 0 1

15. Morski sisavci u Jadranu- stanje i zaštita 2 0 0

UKUPNO SATI 30 0 15




Obrazac


MJESTA IZVOĐENJA NASTAVE

Predavaoice u zgradi Sveučilšta, biološki i kemijski laboratorij na adresi Ćira Carića 4 Laboratorij za marikulturu Bistrina Terenska nastava

MOGUĆNOST IZVOĐENJA NASTAVE NA STRANOM JEZIKU

Kolegiji studija koji se mogu izvoditi na stranom jeziku: Histologija, Kemijska ekologija, Embriologija morskih organizama, Biomedicinska istraživanja u moru, Ishrana morskih organizama.

POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE

Raspored predavanja biti će dostupan na stranici Odjela http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=1203

ISPITNI ROKOVI

Termini trajanja svih ispitnih rokova su u razdobljima od dva tjedna unaprijed definirani na razini Sveučilišta u Kalendaru nastave koji se može pronaći na www.unidu.hr Točni datumi za pojednine kolegije studenti mogu pronaći na stranici odjela http://www.unidu.hr/odjeli.php?idizbornik=1203

USTROJ I NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE ZA IZVANREDNE STUDENTE

(ako se na studijski program upisuju izvanredni studenti) Konzultativna nastava Obrazovanje na daljnju putem sustava Merlin Obavezno pohađanje vježbi tijekom dva tjedna u svakom semestru

preddiplomski studij primijenjena ekologija mora

Documents