primijenjena organska hemija

5/26/2018 Primijenjena organska hemija

1/66

Manualia universitatis studiorum Spalatensis(Udbenici Sveuilita u Splitu)

PRIMIJENJENA ORGANSKA KEMIJA

UKONZERVACIJI I RESTAURACIJI

prof. dr. sc. Maja Pavela-Vranidoc. Jurica Matijevi

Split, 2009.

Izdava:

Sveuilite u Splitu, Prirodoslovno-matematiki fakultet,Odjel za kemiju,N. Tesle 12, 21 000 Split, Republika HrvatskaTel.: + 385 21 385 133, www.pmfst.hr

Autori:prof. dr. sc. Maja Pavela-Vranidoc. Jurica Matijevi

Recenzenti:prof. dr. sc. Njegomir Radiprof. dr. sc. Mladen Milo

Datum postavljanja na mreu:09. oujka 2010.

Podatak o izdanju:1. izdanje

ISBN 978-953-7155-14-8

________________________________________________________________________Odlukom Senata Sveuilita u Splitu br. 01-12/13-5-2009. od 20. studenoga 2009. djeloje proglaeno sveuilinom skriptom.________________________________________________________________________


2/66


3/66


4/66


5/66


6/66


7/66


8/66


9/66


10/66


11/66


12/66


13/66

23

1.4.2. Aldehidi i ketoniSpojevi s karakteristinom karbonilnom C=O skupinom su aldehidi i ketoni. Opa

formula aldehida je RCHO, gdje je R alkilna skupina. Opa formula ketona je RCOR.

Nazivlje aldehida i ketonaNaziv aldehida izvodi se iz naziva alkana s istim brojem C-atoma uz dodatak sufiksa al.Najjednostavniji aldehid je metanal HCHO.

C O

H

H

C O

CH3

H metanal etanal

(formaldehid) (acetaldehid)

Naziv ketona izvodi se iz alkana s istim brojem C-atoma uz dodatak sufiksa on.

C O

CH3

CH3

propan-2-on(aceton ili dimetilketon)

Fizikalna svojstva aldehida i ketonaKarbonilna skupina u aldehidima i ketonima je polarna, jer elektronegativniji atom kisikaprivlai elektrone, pa je djelomino negativan dok je ugljik djelomino pozitivan.

Rezonantne strukture karbonilne skupine su:

C

R

R

O C

R

R

O

+ -

Privlane sile meu molekulama aldehida i ketona slabije su od vodikovih veza kodalkohola, pa su ovi spojevi hlapiviji od alkohola. Aldehidi se slabo koriste kao otapalazbog kemijske reaktivnosti. Spontano se oksidiraju s kisikom iz zraka u odgovaraju ekarboksilne kiseline. Ketoni su dobra otapala, a nii ketoni se dobro mijeaju s vodom.Preko atoma kisika iz karbonilne skupine stvaraju vodikove veze s atomom vodika izvode to pogoduje topljivosti.

24

C O

R

RH O

H

Priprava aldehida i ketonaAldehidi se mogu pripraviti oksidacijom primarnih alkohola:

CH3

CH2

OH CH3

C

O

HCrO3

H2SO4

Ketoni se mogu pripraviti oksidacijom sekundarnih alkohola:

CH3

CH CH3

OH

CH3

C CH3

O

CrO3

H2SO4

Kemijska svojstva aldehida i ketonaKeto-enolna tautomerija. Keto-enolna tautomerija je proces u kojemu iz ketona nastajeenol, spoj u kojem je na atom ugljika iz C=C veze (oznaka -en) vezana hidroksilnaskupina (oznaka -ol).

CH3

C CH3

O

CH2

C

OH

CH3

keton enol

Redukcija.Redukcijom aldehida nastaju primarni alkoholi.

CH3

C

O

H CH3 CH2 OH

H2

Redukcijom ketona nastaju sekundarni alkoholi.

CH3

C

O

CH3

CH3

CH CH3

OH

H2

Oksidacija.U reakcijama oksidacije aldehidi i ketoni se bitno razlikuju. Aldehidi se lakooksidiraju u karboksilne kiseline.


14/66


15/66


16/66


17/66


18/66


19/66


20/66


21/66


22/66


23/66


24/66


25/66


26/66


27/66


28/66


29/66


30/66


31/66


32/66


33/66


34/66


35/66


36/66


37/66


38/66


39/66


40/66


41/66


42/66


43/66


44/66


45/66


46/66


47/66


48/66


49/66


50/66


51/66


52/66


53/66


54/66


55/66


56/66

109

OH

OH

OH

COOH

O

O

OH

OH

O

O

OH

OH

galna kiselina elagina kiselina

Tanini podloni hidrolizi mogu se ekstrahirati iz biljke hladnom vodom ili vodenomotopinom acetona te proistiti daljnjom ekstrakcijom vodene otopine etil acetatom.

Posebnu vanost imala je eljezno-galusna tinta koja je bila najvaniji materijal zapisanje jo od ranog Srednjeg vijeka. Kao posljedica uboda galusne ose, neki hrastovirazvijaju mala okrugla, orahu slina ispupenja na latinskom zvana galla. Ove iarke

sadre taninsku i galnu kiselinu koje se mogu vodom ekstrahirati iz suhih iarki. Taotopina je prozirna i u osnovi bez boje, no ako se pomijea s otopinom eljezo(II)sulfata(zelena galica) daje eljezov galotanat. Neke od nastalih soli u poetku su bezbojne, pa seotopini dodaje i neka boja da bi rukopis bio odmah vidljiv. Obojena tvar eljeznih tintinastaje u velikoj mjeri tek u vlaknima papira ili pergamenta oksidacijom koja se dogaanakon pisanja ili slikanja. Da bi se crna boja sigurno vezala tinti se dodaje i gumiarabika.

2.6.3. Sintetina bojilaAromatski spojevi su osnov za pripravu sintetinih bojila. Benzen je prvi put izoliran1847. godine, a proizvodnja crveno-ljubiastog bojila Mauveine iz anilina (aminobenzen)zapoela je 1857.

NH2

C

NH2

NH2+Cl-

magenta ili fuksin

Znatno kvalitenija bojila su Magenta i Fuksin koje se koriste od 1863. Spadaju u skupinutriarilmetanskih bojila. Fuksin daje vuni, svili i pamuku arku boju koja izlaganjemsvjetlu blijedi. Derivatizacijom fuksina nastali su Anilin plava, Carska ljubiasta, Hofmanljubiasta, itd.

Azo-bojila ine najveu skupinu sintetinih organskih bojila. Ime su dobila pokromofornoj diazo-skupini N=N. Reakcijom amina i HNO2 kiseline nastajudiazonijeve soli

ArNH2 + HNO2 + HCl ArN2Cl + 2H2Odiazonijeva sol

110

koje povezivanjem s fenolom daju diazo bojila.

ONa NArN OH + NaClArN2Cl +

natrijev fenolat diazo spoj

Ovim postupkom prireen je iroki spektar sintetinih bojila poput Ponceau 2R,Amaranth, itd.

CH3

CH3

N

N

SO3Na

SO3NaOH

Ponceau 2R

Kongo crvena je prvo bojilo za izravno bojanje pamuka.

NH2

SO3Na

N N N N

NH2

SO3Na kongo crvena

U XX. stoljeu proizvedena su iznimno stabilna bojila iz skupine ftalocijanina poput C.1.Pigment Blue 16 i analoga s ionom bakra (C.1. Pigment Blue 15)

C

N

CN

C

N

C

N C

N

C

N

CN

N C

Cu

C.1. Pigment Blue 15


57/66


58/66


59/66


60/66


61/66


62/66


63/66


64/66


65/66

3. LITERATURA


66/66

129

1. Streitwieser, Andrew; Heathcock, Clayton H.; Kosower, Edward M., Introduction

to Organic Chemistry, 4th Ed., MacMillan Publishing Company, New York,1992.2. Pine, Stanley H., Organska kemija, kolska knjiga Zagreb, 1994.3. Punda, ina, Slikarska tehnologija I i II, Umjetnika akademija u Splitu, 2001.4. Krajger Hozo, Metka, Slikarstvo - metode slikanja - materijali, Svjetlost,

Sarajevo, 1991.5. Voki, Denis, Lakiranje umjetnikih slika, Kontura, Zagreb, 1996.6. Merrifield, Mary P., Original Treatises on the Arts of Painting, Dover

Publications, Inc., New York, 1967.7. Thompson, Daniel V., The Materials and Techniques of Medieval Painting, Dover

Publications, Inc., New York, 1956.

8. Bomford, David; Dunkerton, Jill; Gordon, Dillian; Roy, Ashok, Art in theMaking, Italian Paintings Before 1400., National Gallery Company Ltd, London,1989.

9. Gettens, Rutherford J.; Stout, George L., Painting Materials - A ShortEncyclopaedia, Dover Publications, Inc., New York, 1966.

10.Horie, Charles V., Materials for Conservation, Butterworth-Heinemann Ltd.,Oxford, 1987.

11.Mills, John S.; White, Raymond, The Organic Chemistry of Museum Objects,Butterworth-Heinemann Ltd, Oxford, 1994.

12.Masschelein-Kleiner, Liliane; Bergiers, Francis, Ancient Binding Media,Varnishes and Adhesives, ICCROM, Rome, 1995.

13.Feller, Robert L., Artists' Pigments, A Handbook of Their History andCharacteristics, Vol. 1. New York: National Gallery of Art, Oxford UniversityPress, 1986.

14.West FitzHugh, Elisabeth, Artists' Pigments, A Handbook of Their History andCharacteristics, Vol. 3. National Gallery of Art, Oxford University Press, NewYork, 1997.

15.Feller, Robert L.; Wilt, Myron, Evaluation of Cellulose Ethers for Conservation,The Getty Conservation Institute, 1990.

16.Cremonesi, Paolo, L'uso di Tensioattivi e Chelanti nella Pulitura di OperePolicrome, Il Prato, Saonara, 2003.

17.Cremonesi, Paolo, L'uso dei Solventi Organici nella Pulitura di Opere Policrome,Il Prato, Saonara, 2005.

18.Cremonesi, Paolo, Materiali e Metodi per la Pulitura di Opere Policrome, Phase,1997.

19.Stryer, Lubert, Biokemija, kolska knjiga Zagreb, 1991.20.Voet, Donald, Voet, Judith G., Pratt, Charlotte W., Fundamentals of

Biochemistry, 3rd Ed., John Wiley & Sons, Inc., 2005.

primijenjena organska hemija

Documents