predavanje 11 nasipi gotovo

ZEMLJANI RADOVI

POGLAVLJE 11:Nasipi

NASIPI SU UMJETNE TVOREVINE ILI GRAEVINE IZGRAENE OD TLA ili nekog drugog gradiva pogodnog za nasipavanje

1) Odlagalita hastala odlaganjem vika iz iskopa

2) Nasipi graevine, s vie ili manje programiranom (projektiranom) ugradnjom Obje vrste graevina moraju imati stabilan oblik. Ne smije se dozvoliti naknadno klizanje nastalih kosina.Odlagalita mogu biti privremena i trajna. Privremena odlagalita slue za odlaganje iskopanog tla koje e se kasnije ugraditi u nasipe ili e sluiti za daljnju preradu.

Primjer su odlagalita humusa s kojim e se kasnije oblagati pokosi nasipa ili usjeka.

Odlagalita se susreu u pogonima za drobljenje kamena;

pri proizvodni drobljenca koji slui kao punilo (agregat) u betonu, asfaltu, malteru, injekcionoj smjesi

kamena sitne, drobina, pijesak i sitnije frakcije za razne namjene (filtarski slojevi),

deponije frakcija u pogonima za drobljenje kamena,

Odlagalita gline u opekarskoj industriji,

Odlagalita sirovine u raznim industrijama

Odlagalita industrijskog i komunalnog otpada

Nasipi su graevine izvedene od svih moguih vrsta i krupnoa tla. Osim tla za nasipe se mogu koristiti i industrijski ostaci razliitog porijekla.

Nasipi imaju svrhu koja im odreuje svojstva.

Nasipi za trup prometnice osiguravaju kotu planuma, naknadno slijeganje svedeno na minimum

Nasipi u hidrotehnici moraju osigurat vododrivost razliitog trajanja

Trajno vododrivi nasipi za:

Kanale;plovnederivacione (hidroelektrane)regulacije rijekanavodnjavanjeodvodnjavanjeoblikovanje bazena (ribnjaci)

Velike nasute brane

Povremeno vododrivi nasipi za:obranu od poplavaregulacije vodotokamelioracije

Nasipi u vodi:lukobranivalobrani

Privremeno vododrivi nasipi:zagati

Nasipi kod prometnica moraju biti tako izvedeni da kolnika konstrukcija bude trajna i stabilna u smislu ravnosti i krutosti. To znai da po zavretku izvedbe nasipa, mogua slijeganja budu to manja ili da ih uope ne bude.

Nasipi u dananjoj cestogradnji imaju velike povrine. Kada lee na stiljivom tlu, izazivaju slijeganja temeljnog tla. Tada je potrebno izvesti posebne zahvate u tlu koji e to slijeganje svesti na najmanju moguu mjeru.

STABILNI POKOSI SU UVJET KOJI MORAJU ZADOVOLJITI SVI NASIPI

Pokosi kod deponija ovise o prirodnom kutu unutarnjeg trenja odloenog gradiva.

Hidrotehniki nasipi moraju biti vododrivi u mjeri u kojoj to zahtjeva njihova namjena. Ovi nasipi moraju, po zavretku graenja, imati stabilnu krunu na projektiranoj koti da ne doe do preljevanja.

NAKNADNO SLIJEGANJE KOD SVIH NASIPA treba ili potpuno onemoguiti ili svesti na najmanju moguu mjeru

Svi ovi zahtjevi ovise o vrsti gradiva od koje e se izvoditi nasip, nainu ugradnje i svojstvima temeljnog tla.

Krutost, vrstoa, a u manjoj mjeri i vododrivost, rastu s porastom zbijenosti tla.

Zbijenost, pojam usko povezan s gustoom, opisno oznaava relativni odnos zapremine vrstih estica u zapremini tla.

Suha gustoa tla ovisi iskljuivo o zapremini vrstih estica u jedininoj zapremini tla, a moe se izraziti pomou parametara odnosa zapremina, vlanosti, zasienosti i td. na razne naine, na primjer kao:

w1Vms

d +== w=mw/ms

ms = masa vrstih estica V = zapremina uzorka tla, = gustoa vlanog uzorka tlaw = vlanostmw= masa vodems=masa suhog uzorka Gs=s/w= relativna gustoa vrstih esticaw= gustoa vodeSr=Vw/Vp= stupanj zasienja

wsr

rsd wGS

SG +=

VRSTEESTICE

ZRAK

VODA e

1

V=1 n

1-n

Gustoa tlaOdreuju se pomou poroziteta n i stupnja zasienja Sr- gustoa vlanog tla (0

Zbijenije tlo je ono koje ima vei postotak zapremine vrstih estica u zapremini tla. Praktino i jasnije je zbijenost nekog tla opisati u relativnom odnosu prema nekoj referentnoj gustoi razmatranog tla.

Kao referentnu gustou je pak povoljno izabrati onu koja se jednostavno moe postii nekim uobiajenim strojevima i postupcima na terenu.

Za sitnozrna tla to je stupanj zbijenosti, Sz. On pokazuje omjer postignute suhe gustoe prema najveoj moguoj dobivenoj prema standardnom (modificiranom) Proctoru.

[ ]% Szdmaks

d

=

Za krupnozrna tla mjera kakvoe je omjer modula stiljivosti, Ms, izmjerenog ploom 30 cm prema onom zadanom u projektu ili propisima.

Poveanje gustoe tla se moe postii na razne naine: optereenjem, gnjeenjem, nabijanjem i vibriranjem. Od ovih naina najuinkovitijim su se pokazale metode nabijanja, gnjeenja i vibriranja.

Uinak postupka za poveanje gustoe tla jako ovisi o njegovoj vlanosti i o nainu zbijanja.

Krupnozrna tla je najlake zbijati vibriranjem, a sitnozrna gnjeenjem i nabijanjem.

Zbog slabe vodopropusnosti zbijanje sitnozrnih tala predstavljati e znatno sloeniji zahvat od zbijanja krupnozrnog tla.

Slaba vodopropusnost znatno oteava istiskivanje vode iz pora tla bez obzira na uloenu energiju u zbijanje.

Zbog toga e vlanost tla imati presudnu ulogu na mogunost zbijanja sitnozrnog tla.

Izvedbi nasipa treba posvetiti posebnu panju i stalnu kontrolu, jer se ove graevine izvode iz prirodnog gradiva koje nije standardizirani industrijski proizvod zagarantirane kakvoe, nego je to gradivo s vrlo estim i velikim (a za oko esto nezamjetljivim) razlikama u svim svojstvima bitnim za buduu graevinu.

Gotovu graevinu treba dobro zatititi od svih nepovoljnih utjecaja, te na njoj organizirati stalnu ili povremenu slubu provjere i odravanja.

Pravilnim odabirom gradiva i strogim nadzorom nad izvedbom, prema uputama iz projekta, u nasipe se mogu ugraditi najrazliitije vrste gradiva, ne samo prirodnih ve i umjetnih (drobljeno staklo, usitnjena guma) kao i razliite vrste industrijskog otpada (topionika ljaka, ljaka iz toplana i energana, letei pepeo, i slino).

Izgradnja svakog nasipa zapoinje pripremnim radovima kao i kod izvedbe usjeka.

Ostale radnje svojstvene za izradu nasipa su:

1) priprema podtla zbijanje na projektom predvienu zbijenost; zamjena (iskop do potrebne dubine i ugradnja tla boljih svojstava uz zbijanje); stabilizacija (mehanika, kemijska); iskop stepenica na kosoj podlozi

2) otvaranje pozajmita ienje povrine osiguranje odvodnje iskop i utovar

3) izvedba nasipa dovoz i istovar razastiranje optimaliziranje vlanosti (vlaenje ili suenje) zbijanje odravanje do ugradnje slijedeeg ili zavrnog sloja osiguranje kosina od erozije

Priprema podtla

Nasipanje nije mogue izvesti bez ikakvog ureenja podtla.

Nastavno su nabrojene radnje koje je potrebno izvriti prije nasipavanja, ovisno o vrsti i kakvoi temeljnog tla prema OTU:

Ureenje temeljnog tla mehanikim zbijanjem

Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom

Sanacija vrtaa

Ureenje slabo nosivog temeljnog tla i posteljice geotekstilom

Ureenje slabog temeljnog tla primjenom polimernih geomrea

Stabilizacija zemljanih materijala vapnom i hidraulinim vezivima

Ureenju temeljnog tla moraju prethoditi osnovne kontrole kakvoe temeljnog tla, koje se sastoje od:

Odreivanje vlanosti uzoraka tlaOdreivanje specifine teine tla

Odreivanje zapreminske teine tlaOdreivanje granulometrijskog sastavaOdreivanje granica konzistencije tla, Aterbergove graniceOdreivanje sadraja sagorljivih i organskih tvari u tlu

Odreivanje optimalne vlanosti

Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe

Svi ovi postupci nalaze se u skupini propisa HRN U.B1.0**/**

Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardniProctorov postupak (Sz) za vezana tla ili odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm, za nekoherentna tla.Suha gustoa po Proctoru i modul stiljivosti dobiven krunom ploom su referentne referentne gustogustoee s kojima se usporeuju zahtjevi na gustou iz projekta.

2595d) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i mijeanih tala, a projektirani nasip je vii od 2,00 m

25100c) Srasla tla sastavljena od nekoherentnih zemljanih i mijeanih tala, a projektirani nasip nije vii od 2,00 m

Nekoherentna i mijeana tla:(tla iskopne kategorije A i B i dio tla kategorije C, kameni materijali, mijeani kameni i zemljani materijali, glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine, flinipjeenjaci, dolomiti, kriljci, konglomerati, pijesci, pjeskoviti ljunci).

2095b) Srasla tla sastavljena od koherentnih zemljanih materijala, a projektirani nasip je vii od 2,00 m

2097a) Srasla tla sastavljena od koherentnih zemljanih materijala, a projektirani nasip nije vii od 2,00 m

Vezana tla:(dio tla iskopne kategorije C sve gline niske do visoke plastinosti i prainasta tla)

Modul stiljivosti Ms (ploa 30cm), najmanje

(MN/m2)

Stupanj zbijenosti Sz(u odnosu na standardni Proctorovpostupak), najmanje

(%)

Vrste tla

Kriteriji za ocjenu kakvoe temeljnog tla

Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do koteplanuma posteljice.

UREENJE TEMELJNOG TLA MEHANIKIM ZBIJANJEMVezano (koherentno) tlo se mora osposobiti da bez tetnih posljedica preuzme optereenje od nasipa i onih optereenja kojima e biti optereen sam nasip.Dubina do koje se ureuje temeljno tlo odreena je projektom, a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla.

Tlo s kojeg je skinut humus treba dovesti u stanje vlanosti koje omoguuje optimalni utroak energije zbijanja. To se postie vlaenjem ili rahljenjem i suenjem tla. Tek kada tlo postigne optimalnu vlanost po standardnom Proctorovu postupku, pristupa se zbijanju.Kod tala osjetljivih na vodu, veliku panju treba posvetiti ouvanju temeljnog tlaod prekomjernog vlaenja. Ako vlanost dopusti, temeljno tlo je najbolje zbiti odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme graenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. Prije zbijanja povrinu tla treba izravnati. Zbijanje temeljnog tla obavlja se prema odabranoj tehnologiji, odgovarajuim sredstvima za zbijanje, ovisno o vrsti vezanog tla.

Kod nevezanih tala postupak ureenja temeljnog tla isti je kao i kod vezanih tala, samo to ono nije toliko osjetljivo na promjene vlanosti, a zbijanje se obavlja preteno vibracijskim sredstvima za zbijanje.

U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je predviena izrada nasipa, nego mu se samo isti povrina i osigurava dobro nalijeganje nasipa, posebno ako je teren nagnut i ako se izrauju stepenice.

Stjenovito tlo se izravnava slojem potrebne debljine (do 20 cm) od usitnjenog kamena ili ljunka, propisane granulacije i zbija sredstvima za zbijanje (vibrovaljci, vibroabe).

Ako se sastav temeljnog tla esto mijenja (vrtae, krape, manji ponori itd.) potrebno je prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremiti, odnosno sanirati, kako (i ako) je to dano u projektu. U projektu je gotovo nemogue predvidjeti ove pojave te se one rjeavaju od sluaja do sluaja. U tu se svrhu izvode podtemeljne graevine.

Kada se uvjeti zbijenosti iz prethodne tablice ne mogu postii mehanikim zbijanjempodloge treba, ovisno o uzrocima koji su do toga doveli, poduzeti ove mjere:

poboljati povrinsku odvodnju sustavom drenaa i jaraka,

zamijeniti loe tlo i nadomjestiti ga boljim,

poboljati temeljno tlo dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidraulinog veziva,

primijeniti ojaanje tla pomou geotekstila ili polimernih geomrea.

Svako je radilite potrebno osigurati od vanjske i vlastite povrinske i oborinske vode.

Razina podzemne vode bitno utjee na mogunost zbijanja tla.

Ispod razine podzemne vode nemogue je izvriti zbijanje tla.

Stoga je potrebno kod visoke razine podzemne vode izvriti dreniranje poteza koji se eli zbiti. Razinu podzemne vode potrebno je drati snienom sve dok se ne izvede nasip u punoj visini, koji tada ima ulogu kontra tereta i ne dozvoljava poveanje poroziteta.

Kada se, neposredno iznad razine podzemne vode, treba izvriti nasipanje i zbijanje zamjenskog ili tamponskog sloja (na pr. kod zamjene tla), potrebno je primijeniti pravilo obrnutog filtra i granulometrijsku krivulju zamjenskog sloja prilagoditi granulometrijitemeljnog tla prema filtarskom pravilu.

Umjesto obrnutog filtra moe koristiti geotekstil kao sloj za odvanjanje.

Vrlo je uinkovito ako je mogue, sniziti razinu podzemne vode to je vie mogue i drati je snienu dok se temeljno tlo barem djelomino ne optereti predvienim nasipom ili graevinom.

Loe temeljno tlo zamijenit e se prikladnijim kada se uz odgovarajui nain zbijanja u temeljnom tlu ne mogu postii zahtjevi kakvoe prema OTU.

Izvodi se kod niskih nasipa, gdje zbog manjih debljina sloja nasipa nije mogue primijeniti neke druge metode poboljanja temeljnog tla.

Iskopa se sloj loeg tla potrebne debljine. Isti se zamijeni nasipom boljih ugradbenihsvojstava. Pri tom je potrebno izvesti sva potrebna ispitivanja radi uvida u kakvou zamjenskog sloja.

Debljina sloja koji e se zamijeniti treba biti odreena projektom, a ako nije, odreuje se na pokusnoj dionici. Na pokusnoj dionici odreuje se tehnologija rada, vrsta strojeva za zbijanje i nain njihova rada.

Duina pokusne dionice iznosi najmanje 50m.

Na pokusnoj dionici ispituje se zbijenost tla standardiziranim metodama, te vrijede i prethodno opisani kriteriji za ocjenu kakvoe. Zbijenost se ispituje najmanje na pet mjesta.

Loe temeljno tlo moe se poboljati stabilizacijom tla dodacima

Pod stabilizacijom tla dodacima se podrazumijeva mijeanje prirodnog tla s razliitim dodacima i vodom.

Krupnozrnim tlima loeg granulometrijskog sastava (naroito zrna jednakog promjera) mogu se dodavati zrnati dodaci tla u onom podruju u kojem nedostaje estica i tako poboljati granulometrijski sastav. Potrebno je izvriti mijeanje temeljnog tla s dodatnim granulacijama da bi se dobila traena granulometrijska krivulja. Potrebni dodaci teoretski se mogu odrediti teorijama mjeavina. Nakon to je postignuta pravilna mjeavina, vri se zbijanje valjanjem ili vibriranjem ovisno o vrsti tla.

Pri ovim mijeanjima treba voditi rauna o osjetljivosti mjeavine na zamrzavanje.

Stabilizacija vezivima

Tlu se mogu dodavati veziva (prema OTU):a) 1 Vapno, hidratizirano;

2 Vapno, mljeveno, ivo (negaeno);b) 1 Cement, portland;

2 Cement, portland s dodacima (zgura ili pucolan);c) Industrijski ostaci (topionika ljaka, ljaka iz termoelektrana, letei pepeo,

cementna praina troska i drugo).Vapno je jedno od klasinih dodataka. Koristi se za stabilizaciju sitnozrnog, vezanog tla.Cement se koristi za stabilizaciju nekoherentnog tla i mijeanog tla.

Podruja primjene sredstava za stabilizaciju tla prema OTU

Stabilizacija vapnom koristi se za poboljanje svojstava koherentnog tla. U mjeavini nastaje kemijska reakcija izmeu vapna i minerala gline. Kemijska je reakcija brza pa poboljanje kakvoe nastaje gotovo trenutno u smislu bolje obradivosti, mogunosti zbijanja i poetne vrstoe. Nakon toga nastaje dugotrajna pucolanska reakcija izmeu vapna, aktivnih silikata i minerala gline. Na taj se nain poveava vrstoa tla. U tlu dolazi do bitnih kemijskih promjena koje sljepljuju zrna tla, smanjuju vlanosti i indeks plastinosti. Time se poveava vrstoa na smicanje i nosivost.

Stabilizacija se izvodi dodavanjem 3-5%, iznimno 10% vapna na masu suhog tla ili 10-15 kg/m2 stabilizirane povrine (za dubinu od 15-20 cm).

Primjena vapna ekonominija je od primjene cementa. Uinci stabilizacije su slijedei:

smanjenje vlanosti tla zbog kemijske reakcije pri kojoj nastaje toplina a voda isparava.

stvara se vrsti kostur vezivanjem vapna za estice gline

spora, pucolanska reakcija s glinom tvori polako vrsti silikatni kostur (kroz 2-3 godine)

kemijska reakcija uvjetuje smanjenje Ip, raste granica plastinosti wp.

Uinak je mjerljiv CBR pokusom prikazanim na slijedeem dijagramu.

CBR pokus odreen je normom HRN U.B1.042.

Sastoji se od utiskivanja klipa promjera 50 mm u uzorak zbijen u standardiziranom kalupu, s odreenom energijom zbijanja (530 kNm/m3odnosno 2430 kNm/m3). Slui za ocjenu krutosti tla.

Izvodi se u laboratoriju i na terenu.

Oprema za CBR pokus

Dijagram zavisnosti prodora valjka za [mm] uslijed djelovanja naprezanja [kN/m2]. Pri tom je 1=2,5 [mm], a 2=5 [mm].

%100P

CBRn2

22

=%100P

CBRn1

11

=

P1n =7[MPa] i P2n=10,2[Mpa] su normativne vrijednosti za dubine utiskivanja 1 i 2.

Minimalne vrijednosti CBR-a za pojedine vrste tla iznose:

sitnozrno tlo min CBR=5-7%

pijesak min CBR=8-12%

ljunak min CBR 15%

Stabilizacija cementom ima najvei uinak kod prainastih i pjeskovitih tala i kod glinovito prainastih tala. Uinak cementne stabilizacije razliit je kod koherentnog i nekoherentnog tla.

Kod koherentnog tla, dodatkom cementa uz prisutnost vode dolazi do hidratacijecementa i sljepljivanja i povezivanja zrnaca. Zbog relativno male koliine cementa obavijanje zrnaca je nepotpuno, tako da mjeavina ima veliku poroznost, ali je vrsta i stabilna, sa znatno poboljanom otpornou na djelovanje vlage i mraza.

Kod koherentnog tla postoji i dodatni stabilizacijski uinak. Pri hidrataciji se iz cementa oslobaa odreena koliina ivog vapna, koja reagira s aktivnim silikatima i mineralima gline iz tla i u jednom daljem razdoblju dodatno poveava vrstou stabiliziranog tla.

Poboljano koherentno tlo sadri 6-12% mase cementa u odnosu na masu suhog tla odnosno 22 do 37 kg/m2.

Razlikuje se nekoherentno (zrnato) tlo poboljano cementom sa 2-5% cementa i cementirano tlo sa 5-15% cementa u odnosu na masu suhog tla.

Tlo poboljano cementom koristi se za stabilizaciju temeljnog tla pri izvoenju nasipa.

U poboljanom tlu, cement samo djelomino ispunjava upljine, pa su grude tla spojene cementom na dijelu svoje povrine tj. nije oblikovana neprekinuta cementna reetka. Zrnato tlo poboljano cementom tlo ima poboljana svojstva vrstoe.

Kod mjeavine nekoherentnog tla i cementa dolazi do hidratacije i pojave vezivanja estica tla. Dodatkom manje kolimanje koliine cementaine cementa u stabilizacijskoj mjeavini se mogu stvoriti jezgre koja meusobno nisu povezane, ali ipak uvruju strukturu, dok se kod veveih koliih koliina cementaina cementa razvija fini cementni kostur, koji proima tlo i poboljava mu mehanika svojstva.

Tlo stabilizirano cementom ne mijenja ili tek malo mijenja svoja svojstva sa promjenom vlanosti, temperature ili drugih klimatskih utjecaja, tako da predstavlja pouzdanu podlogu.

Mijeanjem tla i cementa u "prainastom" stanju sa vodom (vodenom prainom) i zbijanjem mjeavine, dobiva se "cementno" tlo ili "cementirano" tlo (soilcrete). U cementnom tlu, cementi kristali oblikuju reetku (kostur) u kojoj su smjetene (zarobljene) male grude tla. To je homogeno tlo, visoke vrstoe (2-7 MPa), otporno je na eroziju, mraz i udar. Koristi se kao nosivi sloj ili zavrna kolnika konstrukcija za umske ceste, parkinge, podove u industriji, skladitima i dr.

Granulometrijski dijagram s podrujem pogodnim za cementnu stabilizaciju

100%

, , ,

10-15gline2-4A6 i A7

8-12prahovi2-6A4 i A5

5-10pijesak3-7A1 i A2

Utroak cementa (%)

Vrsta tlavrstoa [Mpa]

Vrsta tla prema A razredbi uprave javnih putova SAD

Postoje dvije mogunosti izvedbe plitke, povrinske stabilizacije tla.

1) Stabilizacija na licu mjesta kada se izvodi rijanje prirodne povrine tla s dodavanjem sredstva za stabilizaciju. Nakon toga se ponovnim rijanjem mijea tlo s dodatkom i konano zbija valjanjem bez ili sa vibriranjem, ovisno o vrsti tla. Na ovaj se nain mogu stabilizirati samo relativno tanki, povrinski slojevi tla.

2) Stabilizacija ugradnjom zamjenjujueg, stabiliziranog sloja, kada se stabilizirana podloga pripravi van prostora ugradbe i ugrauje slino kao i zamjenjujue tlo, u slojevima uz valjanje, bez ili s vibriranjem, ovisno o vrsti tla.

Mjeavine i uinci se provjeravaju terenskim i laboratorijskim pokusima kao i mehaniki ureena podloga.

Za detalje o ispitivanjima vidi OTU

Za stabilizacije veih zapremina tla (veih dubina), ispod nasipa velikih povrina moe se provoditi dubinska stabilizacija tla.

IZRADA NASIPAGradiva za nasip propisuju se projektom. OTP predvia izradu nasipa od:

zemljanih materijala mijeanih materijala kamenitih materijala

Pod izradom nasipa podrazumjeva se

dovoz gradiva;

nasipanje;

razastiranje

osiguranje optimalne vlanosti vlaenjem ili suenjem;

zbijanje prema zahtjevima iz projekta.

Dovoz i istovar tla za nasipe vri se:

na kraim udaljenostima guranjem dozerima i skrejperima (do 100m) koji vre iskop;

na veim udaljenostima kamionima (dumper) osposobljenim za istovar sipanjem iz koa.

Nastoji se da vozila stalno mijenjaju kolotrage ime poetno zbijaju dovezeno gradivo.

Nasipavanje uz objekte izvodi se s posebnom panjom. Potrebno je nasip izvesti zbijenosti prema projektu, a da se pritom ne oteti izvedena graevina. Zbijanja ovih nasipa izvode se malim strojevima ili runo uz strogu provjeru kakvoa. Najosjetljivija su mjesta uz objekte kod vododrivih nasipa. Tu mogu nastati tete do katastrofalnih razmjera ako zbijanje i veza s objektom nije paljivo izvedena.

ad 1) Nasipa se na dobro nosivom tlu, na loe nosivom tlu i uz objekte.Kada se nasipa na loe nosivom tlu, potrebne su prethodno opisane pripreme.

Izrada nasipa se moe podijeliti na dva naina:1) ovisno o tlu na koje se nasipa i 2) ovisno o nainu na koji se nasipa.

nabija za zbijanje tla oko gotovih graevina

ad 2) Postoje razni naini nasipavanja, a koji su ovisni o namjeni nasipa.Neke nasipe nije mogue kontrolirano ugraivati a potrebno ih je izvesti. To se odnosi na nasipe u vodi. Postoje dvije mogunosti: 1) nasipavanje s elaPrilikom ovog nasipavanja nema mogunosti provjere kakvoe izvedenog nasipa. Zbijanje se vri iskljuivo prolazom vozila koji dovoze gradivo za nasipavanje. Pokos nasipa zauzima kut prirodnog pokosa gradiva kojim se vri nasipavanje. Nasipavanjem s ela izvode se kameni nasipi za oblikovanje zagata. 2) nasipavanje kamenometaNasipava se u tekuoj i/ili dubokoj vodi, gdje ne postoje druge mogunosti izvedbe nasipa. Nasipa se s namjenski graenih plovila s dnom koje se otvara. Slui kao podloga izradi obalnih graevina od plivajuih sanduka, za gradnju lukobrana i valobrana.3) refuliranjeNasipavanje pijeska ususavanjem s vodom i odlaganje na odreenu povrinu na kojoj se voda ocijedi a pijesak stvara novo osvojenu povrinu.

Kameni nasipi nisu podloni naknadnom slijeganju, pa se odabirom ispravne granulometrijske krivulja mogu dobiti traena svojstva nasipa.Kada ovi nasipi slue za izradu zagata, potrebno je dodatnim zahvatima osigurati vododrivost

Veinu nasipa ugrauje se kontrolirano, u slojevima odreene debljine uz zbijanje strojevima. Svaki sloj se provjerava prije i nakon ugradnje (zbijanja).

Svaki sloj nasipnog tla mora se razastrti vodoravno u uzdunom smjeru ili nagibukoji je najvie jednak projektiranom uzdunom nagibu nivelete. Od toga se moeodstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti iu veem nagibu. U poprenom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni popreni padu svim fazama izrade.Svaki nasuti sloj se mora zbijati u punoj irini odgovarajuim sredstvima za zbijanje.Zbijati treba od niega ruba prema viemu.Gradivo treba navoziti po ve djelomino zbijenom nasipu, po mogunosti uvijek po novom tragu, tako da se i navoenjem omogui odreeno i jednolino zbijanje slojeva nasipa.

3) Nasipavanje sa zbijanjem

Opi postupci pri izvoenju nasipa

Nasipi se rade u slojevima odreene debljine, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj dionicipokusnoj dionici, ako ne postoje provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se taj materijal moe pravilno zbiti odreenim sredstvima za zbijanje.

Debljina nasipnog sloja, mogunosti zbijanja pojedinih vrsta gradiva pojedinim vrstama strojeva odreuje se na pokusnoj dionici (PROBNO POLJE) .

Ispitivanje se obavlja na pokusnoj dionici duine 50 metara kako slijedi:

Naveze se sloj tla pogodne vlanosti i debljine za koju se pretpostavlja da se moe u cijelosti zbiti predvienim sredstvima za zbijanje. Sloj se zbija raznim brojem prijelaza raznih strojeva za zbijanje. Nakon odreenog broja prijelaza ispituje se zbijenost.

Zbijenost se ispituje na najmanje etiri mjesta od kojih najmanje na dva mjesta u donjoj polovici sloja. Na osnovi dobivenih rezultata odabire se pogodan stroj za zbijanje i nain rada.

Pokusna dionica moe se izvoditi na mjestu budueg nasipa i ako je zadovoljavajue zbijenosti ukolpiti u njega. Moe se izvoditi i van budueg nasipa.

Novi sloj se nanosi na ureeno temeljno tlo ili na ve izraeni sloj nasipa tek nakon to su tekua ispitivanja za temeljno tlo ili sloj ve izraenog nasipa dala zadovoljavajue rezultate. Pozavretku nasipa dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi.

S nasipanjem novog sloja nasipa moe se otpoeti tek kada je prethodni slojdovoljno zbijen i kada je traena zbijenost dokazana ispitivanjem.Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja mora biti u skladu s vrstom gradiva i dubinskim uinkom strojeva za zbijanje.

Provjera kakvoe

Provjera kakvoe odnosi se na:

1) provjeru geometrije izvedene nasute graevine;

2) provjeru kakvoe tla prije ugradnje (u pozajmitu i nakon razastiranja);

3) provjeru kakvoe nakon ugradnje.

Dimenzije nasipa se tijekom rada provjeravaju tako da se usporeuju s onima iz projekta. Detaljna provjera obavlja se pri preuzimanju zavrnog sloja nasipa (posteljice) mjerenjem od osiguranih iskolenih toaka po vodoravnoj i uspravnoj projekciji.Ako se ustanovi da je nagib pokosa nasipa razliit od projektiranog moe se zahtijevati ispravka prema projektiranom nagibu. Popravke nagiba treba izvesti pomou stepenica s gradivom istih svojstava koao to je ono iz nasipa, primjenom istih strojeva za zbijanje i istim brojem prelaza.

Propisi na osnovi kojih se obavlja provjera kakvoe gradiva za izradu i pri izradinasipa su HRN U.B1.0**/** i : HRN U.E*.0**/81 Odreivanje vlanosti uzoraka tla Odreivanje specifine teine tla Odreivanje zapreminske teine tla Odreivanje granulometrijskog sastava Odreivanje granica konzistencije tla. Aterbergove granice Odreivanje sadraja sagorljivih i organskih materija tla Odreivanje optimalnog sadraja vode Zemljani radovi na izgradnji putova Nosivost i ravnost na razini posteljice

Dio ovih provjera su iste kao i kod provjere temeljnog tla.

Propisi na osnovi kojih se obavljaju tekua i kontrolna ispitivanja HRN U.B1.0**/** : Odreivanje vlanosti uzoraka tla; Odreivanje zapreminske teine tla; Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe.

Tekua ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni

Proctorov postupak (Sz) ili odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm (ovisno o vrsti tla) najmanje na svakih 1000m2 svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava najmanje na svakih 4000 m3 izvedenog nasipa.

Za nasip od kamena dobivenog miniranjem, ispituje se granulometrijski sastav na zrna manjih od 10 cm, a udio veih frakcija (10-40 cm) odreuje se vizualnom kontrolom i procjenom.

U jednoj seriji, jedan od pet rezultata ispitivanja zbijenosti moe biti manji od minimalno traenog, s tim da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za vie od:

5%, pri mjerenju suhe gustoe (d) 10%, pri mjerenju modula stiljivosti (Ms).

Ako je broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od pet, tada sve vrijednosti (rezultati)

odreene ispitivanjem trebaju biti vee od najmanje traene.

Ako rezultati ispitivanja zadovoljavaju, moe se izvesti nasipavanje novog sloja nasipa.

Ova ispitivanja obuhvaaju odreivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz) ili odreivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom 30 cm (ovisno o vrsti materijala) najmanje na svakih 2000 m2

svakog sloja nasipa, te ispitivanje granulometrijskog sastava gradiva za nasip najmanje na svakih 8000 m3 izvedenog nasipa.

Kontrolna ispitivanja

Za odreivanje suhe gustoe (Sz) ugraenog tla, potrebno je odrediti masu i zapreminu.

Vms

d =Kod koherentnog tla vade se s povrine mali uzorci pomou cilindara s noem. Cilindar je poznate zapremine, a masa se odredi vaganjem u suhom i vlanom stanju. Na taj se nain dobije i vlaga ugraenopg tla. Suha prostorna teina d, usporeuje se s onom propisanom Proctorovim pokusopm za to isto tlo.

Bri je nain odreivanja gustoe i vlanosti pomou nuklearnog denzimetra.

Da bi se mjerenja mogla provesti potrebno ga je kalibrirati na tlu poznate vlanosti i gustoe.

Za tla vee krupnoe izvode se mjerenja zapremine izvaenog tla (koje se zatim vae vlano i suho) nizom slijedeih metoda:

primjena cilindra s kalibriranim pijeskom,

primjena balona s vodom ili pomou vode i nepropusne membrane,

Mjerenje zapremine kalibriranim pijeskom

Mjerenje zapremine balonom s vodom

Za mjerenje zapremine kamenih nasipa znatnije krupnoe najveeg zrna koristi se metoda pomou vode i nepropusne membrane kako je prikazano na slici.

Sve ostalo, to se odnosi na odreivanje mase, isto je kod svih postupaka.

Nuklearni denzimetar moe se koristiti i za pijeske i ljunke, ali se za njihovu provjeru zbijenosti, naroito za ljunke, koristi ispitivanje probnom ploom.

Prvi korak u izradi uslojeno ugraenog nasipa je razastiranje. Razastiranje se vri strojevima kao to su dozeri i skrejperi.

Pretpostavka za ugradnju sitnozrnog tla u nasipa je, da su izvrena sva potrebna ispitivanja tla iz iskopa i/ili pozajmita te da je utvreno:

da ima dovoljno gradiva potrebnog za ugradnju (iz iskopa na trasi i predvienih pozajmita);

da su svojstva gradiva zadovoljavajua prema traenim tehnikim uvjetima;

Tehnikim uvjetima predviena svojstva za ugradnju u nasipe moraju se stalno provjeravati.

Prilikom svake promjene lokacije bilo trase ili pozajmita s kojeg se uzima gradivo za nasip, potrebno je izvriti sva osnovna ispitivanja (klasifikaciona, vlanosti i Proctor).

UGRADNJA SITNOZRNOG TLA U NASIPE

Pod zemljanim materijalima razumijevaju se gline niske do visoke plastinosti, praine,glinoviti pijesci i slini materijali, osjetljivi na prisutnost vode (dio od materijalaobuhvaen iskopnom kategorijom "C").

Ti se materijali zbijaju jeevima, glatkim valjcima na kotaima s gumama i vibroploama.

valjak s velikim stopama

glatki valjak

Nasip se radi u slojevima debljine od 30-50 cm. Da bi se postigla traena zbijenost novog sloja, temeljno tlo, kao i/ili prethodni sloj mora zadovoljiti odreenu zbijenost. Ta ovisnost prikazana je Voss-ovim dijagramom.

7

35

20

93

Gradivo za izradu nasipa mora zadovoljavati ove uvjete:

Granulacija tla treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti: 9ddU

10

60 >=

Nasipni materijal ne smije sadravati vie od 6% organskih primjesa. Ako sadriod 6% do 10% organskih tvari, njegovu pogodnost za ugradnju treba dokazatidetaljnijim laboratorijskim ispitivanjima.(Uvjet se odnosi na jednoliko rasporeene i rastvorene organske tvari. Organske tvari u komadima ili nakupinama (drvo i slino) treba izbaciti iz nasipnog materijala.

Optimalna vlaga mora biti manja od Wopt 25%.Gradivo ne smije imati suhu gustou (po standardnom Proctoru) manju odd =1,50 g/cm3 za nasipe visine do 3,0 m, a za nasipe vie od 3,0 m d = 1,55 g/cm3.Granica teenja ne smije biti vea od Wl 65%.Indeks plastinosti ne smije biti vei od Ip 30.

Pri odreivanju pogodnosti zemljanih materijala za izradu nasipa treba prethodno ispitati sve materijale iz usjeka i pozajmita, kao i utvrditi svaku promjenu materijala. Treba ispitati najmanje dva uzorka za svaku vrstu materijala.

Bubrenje tla pod vodom nakon etiri dana ne smije biti vee od 4%.Proctorov broj mora iznositi Pb = 0 do 0,20.

d

11Pb =

Vlanost gradiva ne smije varirati vie od 2% od optimalne vlanosti odreene standardnim Proctorovim postupkom. To znai da se previe vlaan materijal mora prije ugraivanja prosuiti (razastiranjem, sitnjenjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru) a previe suhi materijal navlaiti (prskanjem, polijevanjem) do traene vlanosti. Prije zbijanja poprskanog presuhogzemljanog materijala, treba stanovito vrijeme priekati da se vlaga u materijalu jednolino rasporedi.

Pri izradi nasipa od zemljanog, vezanog materijala, sav materijal dopremljen na gradilite mora se ugraditi tj. zbiti istog dana.

Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije mogue postii

traene rezultate (zbog kie, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda).

Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije

ugraivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe

ugraenog materijala u slojeve dani su u tablici.

Kriteriji kakvoe ugradnje zemljanih gradiva u nasip

25100

b) Slojevi nasipa niih od 1 m i slojevi nasipa viih od 2 m u zoni 2 m ispod planumaposteljice

2095a) Slojevi nasipa visokih preko 2 m na dijelu od podnoja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice

Modul stiljivosti Ms(ploa 30 cm) najmanje

(MN/m2)

Stupanj zbijenosti Sz(u odnosu na standardni

Proctorov postupak), najmanje (%)

Poloaj nasipnih slojeva

Pod mijeanim tlima razumijevaju se mjeavine kamenih i zemljanih materijala, glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine, trone stijene - kriljci, lapor, flina tla i slino, tj. tla koja su manje osjetljiva na djelovanje vode (veina tla kategorije B i dio tla kategorije "C").

Iskustvo pokazuje da laporovite frakcije flia mogu biti ugraene uz prethodno paljiva ispitivanja rastrobe pod utjecajem atmosferilija. Uz odreenu obradu ova tla mogu biti ugraena u vrlo kvalitetne nasipe.

Nasipi od mijeanih tala se rade u slojevima orijentacijske debljine od 30 do 60 cm. Gradivo za izradu nasipa mora zadovoljavati ovaj uvjet:

Ganulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti

IZRADA NASIPA OD MIJEANIH VRSTA TLA

Ti se materijali zbijaju valjcima.

9dd

U10

60 >=

Ako se radi o tlima koja su sklona pregranulaciji prilikom zbijanja, kao to su npr. neke vrste tronih stijena, te im se koeficijent nejednolikosti ne moe odrediti ili nije realan, njihova se pogodnost mora odrediti na praktian nain, tj. na pokusnoj dionici.

valjak na parni pogon

Gradivo se ne smije ugraivati u nasip kad vlanost prelazi granice koje omoguujupostizanje propisane kakvoe ugradnje.Nasipni materijal ne smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako, u nasip se ne smije ugraivati snijeg, led ili smrznuti materijal. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenogmaterijala u slojeve nasipa dani su u tablici.

Kriteriji ugradnje mijeanih materijala u nasip

40100




(MN/m2)




IZRADA NASIPA OD USITNJENOG KAMENA

Pod usitnjenim kamenom razumijevaju se gradiva dobivena miniranjem, kamenedrobine i ljunci, tj. gradiva koji praktiki nisu osjetljivi na prisutnost vode (iskopne kategorije A i dio iskopne kategorije C).Ta se gradiva zbijaju vibrovaljcima (samohodnim i vunim), vibronabijaima ikompaktorima, ovisno o vrsti upotrijebljenog materijala.

Takvi nasipi izrauju se u slojevima orijentacijske debljine od 50 do 100 cm, a stvarna debljina razgrnutog sloja nasipa odreuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se taj materijal moe pravilno zbiti odreenim sredstvima za zbijanje.

4dd

U10

60 >= granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikostimaksimalna veliina zrna smije biti jednaka najvie polovici debljine sloja, ali ne

vea od 40 cm (pri emu se doputa da 15% zrna bude veliine i do 50 cm).

Gradivo za nasip treba zadovoljavati ove uvjete:

U blizini objekata izvoa najee treba promijeniti nain rada na nasipanju i zbijanju,jer veliki vibracijski strojevi na upravo zavrenim i starim objektima mogu prouzroitioteenja.

40100




(MN/m2)




Kriteriji ugradnje kamena u nasip

Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je gradivo smrznuto, odnosnokada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoe ugraenog kamenitog tla u slojeve nasipa dani su u tablici.

Nasipi od kamenitog gradiva ugrauju se uz pomo vibrovaljaka.

Kod ugradnje kamenih dijelova nasutih brana, kamen se ugrauje u slojevima i do 2m debljine.

Pokazalo se da je i kod kamena vaan iroki granulometrijski sastav. Kamene nasipa je dobro vlaiti kako bi pojedini vei komadi osjetljivi na vlagu ispucali ve prilikom ugradnje. Time se sprjeava naknadno slijeganje ovakvih nasipa. to je naroito bitno kod visokih kamenih nasipa kod velikih brana.

Ugradnja takvog kamenog nasipa pospjeuje se polijevanjem kamena vodenim topovima.

6m

2m

podtlo; 95% st. Proctor

95% st. Proctor ili Mk25-35 MPa

100% st. Proctor ili Mk40MPa

Nasip od lomljenog kamena visine do 6,0 m, kriteriji za izgradnju

d 20 cm, d>17,5 kN/m3, M> 40 MPa

Stupanj zbijenosti tla u nasipu se u praksi izraava preko relativne zbijenosti koja se definira kao:

100Cmaks d

dR

=

izraen u postocima. Predstavlja omjer suhe gustoe ugraenog tla u nasip (d) i najvee mogue suhe gustoe (d maks ), odreene Proctorovim pokusom.Vrijedi za standardni kao i za modificirani Proctorov pokus pa je uvijek potrebno naglasiti o kojem se od ta dva pokusa radi.

Mjere zbijenosti mogu se izraavati na razne naine. Mogunosti su prikazane grafik;i

(relativna zbijenost Dr)

Prema HRN U.E1.010/81 Zemljani radovi na izgradnji putova, kriteriji za vrsno izveden nasip moraju zadovoljiti uvjete u odnosu na standardni Proktor kako slijedi u tablici:

100%95%

H < 2 mH > 2 m

S i G

97%95%

H < 2 mH > 2 m

M i C

min D=d/dmaks(d, suha gustoa nasipa; dmaks maksimalna suha gustoa po standardnom Proctoru)

Visina nasipaVrsta temeljnog tla

DCR

Kriteriji za ugradnju tla u nasipe vezani za vrijednosti CBR i Koeficijent reakcija podloge K0(AASHO)

604020103-6CBR %

180120756030-45

Reakcija podloge

K0[MN/m3]

Zaglinjeniljunci i pijesci

Prainastiljunci i pijesci

ista nekoherentn

a tla

Sitni pijesak i prainasto glinoviti

ljunci i pijesci

Prainasto-glinovitaVrsta tla

Postoje razliite preporuke, norme i standardi za zbijenost gotovih slojeva nasipa. Svi su vezani na vrste tla. Nastavno su priloene dvije tabele takvih preporuka. Jasno je da zbijenost ovisi prvenstveno o namjeni nasipa i da se dani podaci ne mogu koristiti bez kritike ocjene projektanta.

20303516,0-18,0CL15202316,0-18,0ML20303517,0-21,0SC405071019,0-21,5SM6050101016,5-19,0SP6060151517,5-21,0SW30405719,0-22,5GC6070152021,0-23,0GM7070202017,5-21,0GP9090303020,0-22,5GW

nepovoljnipovoljninepovoljnipovoljniHidroloki uvjetiHidroloki uvjeti

Koeficijent reakcije podloge K0 [MN/m3]

Indeks nosivosti CBR%

Preporuene vrijednostiSuha prostorna

teinad [kN/m3]

Klasifikacionaoznaka

Tabela preporuenih vrijednosti zbijenosti nasipa ovisno o vrsti tla prema UC razredbi

Postupci izrade nasipa

Pri ugradnji tla u nasipe valja potovati odreene principe. Ne mijeati vrste tla prilikom istovara na mjesto ugradnje; Stiljivija tla ugraivati u nie slojeve nasipa da se slegnu pod optereenjem gornjih slojeva;

Postii ravnomjernu zbijenost po cijeloj povrini sloja koji se ugrauje, razlike se mogu prihvatiti jedino ako se ugrauju tla razliitih svojstava s razliitim rezultatom po Proctoru;Ne ugraivati komade krupnije od dozvoljenih, to ovisi o vrsti tla, debljini sloja, stroja za zbijanje i tehnikih uvjeta iz projekta, kao ni smrznuto tlo;

Debljina sloja koji se zbija ovisi o vrsti tla, koeficijentu rastresitosti i stroju za zbijanje. Koherentno se tlo ugrauje u debljini od 0,2 do 0,4 m a nekoherentno od o,3 do 0,7 m.

Zbog smanjenje utjecaja kie slojevi se ugrauju s jednostranim ili dvostranim blagim padom od 5-10% ako nije drugaine predvieno projektom. Zavrni sloj mora imati pad za odvodnju i zaglaenu povrinu.

Ne ugraivati slojeve koherentnog tla po kii;

Vrsta stroja i broj prelaza odabiru se na PROBNOM POLJU

IZVEDBA PROBNH POLJA Tehnike uvjete za ugradbu materijala propisuje Projektant na temelju rezultata laboratorijskih istraivanja i iskustva dobivenih upotrebom raznih tipova mehanizacije. U fazi projektiranja gotovo nikada nije poznat Izvoa, a time ni mehanizacija kojom e se objekt izvoditi. Iznimka je jedino kad Investitor organizaciji ustupa kompletan ininjering pa projektant poznaje vrstu i svojstva mehanizacije. No i u ovom sluaju mogu nastupiti izmjene, jer se moe dogoditi da planirana mehanizacija bude angairana na izvedbi drugog objekta. Kod ustupanja objekta na izgradnju licitacijom na temelju gotovog projekta, gotovo uvijek postoji velika razlika izmeu propisane mehanizacije i mehanizacije kojom raspolae Izvoa . Iz ovih razloga duan je Izvoja (kod veih i znaajnijih objekata) dostaviti Investitoru spisak i tehnika svojstva raspoloive mehanizacije, za koju e Projektant predvidjeti probna polja i na temelju postignutih rezultata propisati detaljne tehnike uvjete. Probna polja izvode se na pozajmitu ili na lokaciji samog objekta kako bi se smanjili trokovi za njihovu izvedbu. U svakom sluaju treba osigurati priblino iste uvjete kakvi e biti kod izvedbe samog objekta.

Izvedbom probnog polja prema prikazanoj shemi mogue je detaljno utvrditi uinke zbijanja kod razne debljine sloja za svaki tip mehanizacije. Postignuti uinak zbijanja kontrolira se praenjem promjene postignute (suhe) zapreminske teine ili modula stiljivosti.

Na probnom polju vodi se detaljna evidencija o vlanosti i granicama plastinosti koherentnog materijala te granulometrijskom sastavu nekoherentnog materijala.

2-3%

i

r

i

n

a

p

o

l

j

a

mehanizacija I

mehanizacija II

mehanizacija III

Prilagodba strojeva za zbijanje vrsti tla

Nasipa se, razastire i zbija sloj u cijeloj irini, a po mogunosti i u cijeloj duini.

Kada se nasipa tlo za nasutu branu, potrebo je nasipavati i zbijati sloj na cijeloj povrini.

Kada se nasipava za izrazito duge nasipe potrebno je postii neprekinutost rada.

Nasipavati se moe u vodoravnim i u nagnutim uzdunim slojevima, ali uvijek u cijeloj irini.

Nasipati se moe u vodoravnim slojevima tako da se gradivo dovozi po gotovom zbijenom sloju;

ili tako da se gradivo vozi po sloju koji se ugrauje. Tada se svjee razastrti sloj prvo zbija pod kotaima vozila a tek nakon toga strojevima za zbijanje.

U oba sluaja u poprenom presjeku nasipa vozila se kreu tako da pri svakom prolazu mijenjaju poloaj.

Kada je potrebno nasipati teren na kojem je voda iznad povrine, kombinira se nasipanje s ela dok se ne izae iz vod i nasipanje u vodoravnim slojevima nakon to se izae iz vode. Ako je mogue i/ili potrebno, moe se podlogu urediti podvodnim zahvatima slinim onima koji su prethodno opisani kao prethodni i pripremni radovi.

Za lou podlogu na maloj dubini mogue je rjeenje kao kod ureenja podloge geotekstilom sa ili bez zamjene sloja loeg tla u podlozi.

Kada je potrebno nasip ugraditi na nagnutom terenu nuno je prethodno izvesti zasijecanje u obliku stepenica. Potrebno je drati se preporuka iz OTU-a

Na prijelazu iz usjeka u nasip potrebno je prvo izgraditi pristup vozilima. Mogue ga je izraditi na dva naina:

1) dodatnim zasijecanjem ili

2) prethodnim nasipanjem.

planum prometniceusjek

nasipavanjeprilazne rampe

nasip

planum prometnice

izrada prilazne rampezasjecanjem i nasipavanjem

usjek

nasipad 1)

ad 2)

Proirenje postojeih nasipa

Ovi radovi zahtijevaju posebnu panju iz vie razloga.

Najee stari nasipi ne zadovoljavaju zahtjeve dananjim uvjetima ugradnje. Stoga je potrebno ujednaiti zbijenost starog i novog nasipa, to esto nije jednostavno. To je bitno stoga da oni postanu jedno tijelo sa priblino istim svojstvima krutosti i deformacije.

Ovakvi se radovi esto izvode uz neprekidno odvijanje prometa na starom nasipu to oteava organizaciju gradilita.

Na podruju proirenja valja izvesti sve one zahvate koji su potrebni i pri izgradnji novog nasipa u smislu pripremnih i prethodnih radova.

Potrebno je prethodno, terenskim ispitivanjima, utvrditi stiljivost starog nasipa da bi joj se mogla prilagoditi ona novog. Ti podaci slue za odreivanje vrste tla novog nasipa, debljine slojeva i odabira sredstava za zbijanje.

Stari je nasip potrebno zasjei u stepenicama da bi se dobio bolji spoj starog i novog nasipa. Stepenice visinski moraju odgovarati odabranoj debljini slojeva novog nasipa.

Princip i elementi proirenja nasipa

Proirenje nasipa ne smije se izvoditi nasipavanjem bono s postojeeg nasipa, tj. nasipanjem bono s ela bez zbijanja. Takav nasip ne moe sigurno zadovoljiti traenu kakvou nakon ugradnje.

Proirenje nasipa za eljeznike pruge

Proirenje nasipa za eljeznike pruge moe se izvoditi sa svrhom:

podizanje GI-a pruge, kada se proirenje vri simetrino obostrano;

podizanje i promjena trase pruge, kada se proirenje vri jednostrano.

Uobiajeni kriteriji zbijenosti nasipa

1/3 visine slojadozvoljeni najvei promjer zrna

runo zbijanje

srednje jako zbijanje

Do 30 cmdo 60 cm, do 150 cm za kamen

jako zbijanje tekim strojevima

15-20 cm15-30 cmuobiajenotipine visine sloja u rahlom stanju (mora se odrediti probnom dionicom)

nabijaivibro-ploeruno zbijanje

Valjci sa stopami i jeevi

glatki vibro-valjcistrojno zbijanje

velikimaliutjecaj strukture zbijenog tla na vrstou, krutost i vodopropusnost

velikimaliutjecaj vlanosti na mogunost zbijanja

suha gustoasuha gustoakontrola zbijenosti

2%(< 1,5% teko dostupno)

dopustivi raspon vlanosti oko optimalne

95% (ID~70%-75%)za sprjeavanje likvefakcije

93%90%-92%zadovoljava veinu nasipa (osim brana koje zahtijevaju vee vrijednosti)

80%-85%nasipanje vlano bez zbijanja

88%-91%nasipanje suho bez zbijanja

95%95%granino mogue zbijanje bez potekoa

96%-98%98% (ID~90%)granino mogue zbijanjerelativna zbijenost cr % prema modificiranom proctorovompokusu

sitnozrnakrupnozrnavrsta tla

na svakih 2000 m2 povrine ugraenog slojakontrolna ispitivanja

donji dio nasipa:40 MPa gornjih 2 m nasipa:40 MPa

donji dio nasipa:35 MPa gornjih 2 m nasipa:40 MPa

donji dio nasipa:20 MPagornjih 2 m nasipa:25 MPa

ili najmanji edometarski modul odreen probnom ploom

promjera 30 cm

donji dio nasipa:95 % gornjih 2 m nasipa:100 %

donji dio nasipa:95 % gornjih 2 m nasipa:100 %

donji dio nasipa:95 %gornjih 2 m nasipa:100 %

najmanja relativna zbijenost (CR) u odnosu na standardni Proctorov

pokus ili slijedee

--2 %raspon vlanosti oko optimalne (po standardnom Proctorovom

pokusu)

--4%najvee bubrenje pod vodom nakon 4 dana

--30 %najvii indeks plastinosti

--65 %najvia granica teenja

--naspi do 3 m: vea od 1.5 Mg/m3

nasipi vii od 3 m: vea od 1.55 Mg/m3najmanja suha gustoa

--manja od 25 %najvea optimalna vlanost (po

standardnom Proctorovompokusu)

--do 6 %sadraj organskih tvari

debljine sloja, ne vee od 40 cm--najvee zrno

vei od 4vei od 9vei od 9granulacija, U = d60/d10

vibro valjci, vibro nabijai, kompaktorivaljci

jeevi, glatki valjci na kotaima s gumama, vibro ploestrojevi za zbijanje

50-10030-6030-50visina sloja za zbijanje (cm)

kameni nasipi(gradivo dobiveno

miniranjem stijene, kamena drobina i ljunci)

mijeana tla(glinoviti ljunci, zaglinjene

kamene drobine, trone stijene-kriljci, lapor, flina tla i slino

manje osjetljivi na djelovanje vode)

zemljana tla (gline, praine, glinoviti pijesci i slini

materijali osjetljivi na prisutnost vode)svojstvo

Svojstva zbijanja nasipa prema OTU

predavanje 11 nasipi gotovo

Documents