gotovo za lalićad

8/9/2019 Gotovo Za Lalićad

1/23

1. Navedite u kojoj zemlji počinje povijest političkog oglašavanja, te obrazložite kako suse tehnike toga oglašavanja mijenjale u njoj od 19. do 60ih godina 0.st.!

Povijest političkog oglašavanja počinje u Americi, a oglas je postao dominantan zahvaljujući

porastu uloge televizije u vođenju političkih kampanja. Do 5ih godina !" u #AD$u je postala istinski masovni medij koji se %inancirao od oglasa. &5'. je (isenho)er postao prvikandidat koji je unajmio marketišnku agenciju da osmisli oglase. #potovi &&(isenho)er odgovara Americi&& su niz &&spontanih&& spotova. Američki politički oglasi te*e kratkoći + (isenho)erovi do sec. - kampanji &5. -vode se petominutni oglasi između za/avnihemisija. 0asnije su kandidati zakupljivali i do minuta programa što je /ilo neučinkovito.

1akon &5. oglasi opet postaju kraći. -spon imid*a + trend koji naglasak stavlja naizgrađivanje imid*a svog kandidata 2ili uništavanje protivnikovog3, a udaljava se odkomunikacije o nekom političkom pitanju ili stavu.

. "znesite prema #rianu $%Nairu i ostalim autorima, što je javna s&era, od čega sesastoji i koje su joj &unk%ije.

1eutralan društveni iprosor u kojem privatne oso/e mogu raspravaljti o temama odzajedničkog interesa. 4/uhvaća komunikacijske isntitucije društva kroz koje cirkulirajučinjenice i mišljenja, pomoću kojih se izgrađuje izajednički skup znanja kao osnova političkeakcije. Pristup javnoj rasrapvi za o/ične ljude sada je puno jednostavniji nego što je /io prijerevolucije u in%ormatici. unkcije su joj in%ormiranje i upravljanje.

'. (bog kojih razloga, prema )ohnu *treetu i drugim autorima, dolazi do trivijaliziranjai zaglupljivanja publike.

!o je još jedna dimenzija politike novinarstva. Primjeri trivijalnog senzacionalizma suzaskakanje slavnih oso/a, /avljenje njihovim prelju/ima i seksualnim navikama. 1ovinarstvose srozava6 vijesti preuzimaju skup vrijednosti sho) /usinessa, ljudske priče pretpostavljenesu pričama o korupciji i siromaštvu. #poso/nost novinara da istra*uju odnosi se na %unkciju

psa čuvara + no da /i mogli tako %unkcionirati, potre/ni su im izvori i slo/oda od pritiska,o/učenost, potpora urednika i pozamašan proračun. !vrdi se da istra*ivačko novinarstvonestaje, a zlatno do/a /ile su 7$e i 78$e. 9alo je vjerojatno da su političari danas manje

korumpirani, pa nema toliko tema za istra*ivanje. Da /i se o/jasnio pad kvaliteteistra*ivačkog novinarstva, tre/a pogledati učinke nastale promjenom društvenih stavova,

povećanom kompetencijom itd. Promjene u novinarstvu manje se tiču novinara kao pojedinca,a više struktura koje o/likuju njihove uvjete rada. #matra se da pakiranje politike dovodi dosmanjenja kvalitete političkog diskursa te do njegova trivijaliziranja i zaglupljivanja +:politički argumenti se trivijaliziraju, pojavnost je va*nija od stvarnosti, oso/nost od politike,

površno od du/okog;

+. Navedite koja je sredstva, prema )ohnu *treetu i drugim autorima, koristio on-#lair u svom pakiranju politike.


2/23


3/23

programu. o/lika !v sadr*aja6 politički sadr*aji uređeni su od strane same tv, tv nastupi političara uu okviru tv$rasprava, politička reklama.

4. Navedite odre5enje pojma izborna kampanja izloženo u knjizi "zborne kampanje u7rvatskoj2.

?z/ornu kampanju de%iniramo kao organiziranu i planiranu komunikacijsko$ propagandnuaktivnost pol. #tranaka i kandidata kojoj je cilj osiguranje iz/orne potpore javnosti potre/neza odr*avanje na vlasti, osvajanja vlasti ili utjecaja na vlast. - pluralističkom društvu iz/ornakampanja tre/a /iti usmjerena na unaprjeđenje demokratskog procesa putem tolerantnog iargumentiranog javnog dijaloga pol. Aktera o ključnim temama društva i njegovog razvitka.

9. (bog kojih je razloga, pema o%jeni autora knjige "zborne kampanje u 7rvatskoj.8vije studije o tri izborna nadmetanja, kampanja vezana za parlamentarne izbore003. kao %ijelina više utje%ala na nazadovanje nego na napredovanje demokra%ije u7rvatskoj!

1ije donjela raspravu o va*nim društveniim pitanjima, va*ne teme su u potpunostizanemarene ili nisiu cjelovito odrađene. ?stra*ivanje P je ustavljeno nezadovoljstvovelikog /roja građana z/og zapostavljenih tema, pokušajima stranaka da manipulirajugrađanima radi vlastite koristi i neravnopravnosi pol. aktera prema medijima. -vjetovano timnezadovoljstvom na iz/ore je izašlo manje /irača nego '. godine. #ve te činjenice ukazujuda je kampanje više utjecala na nezadovanje nego na napredovanje demokracije.

10. "znesite svoje vi5enje obilježja i kakvoe političkog komuni%iranja "ve )osipoviakao predsjednika :epublike 7rvatske.

?zravna komunikacija najviše karakterizira predsjednika Eosipovića. 4stavlja dojam pristupačnosti. Eosipović ima do/ru retoriku$ do/ar je slušač. pro%esor Eosipović prometnuo seu neizostavnu oso/u u hrvatskom medijskom prostoru. 9o*emo slo/odno reći da je ?voEosipović oso/a koja je taj prostor u zadnjih godinu dana oplemenila svojim jednostavnimnastupima i /rzim i kratkim stilskim %igurama koje su /ile razumljive većini građanaFrvatske. 4d svoga inauguracijskog govora pa sve do zadnjih nastupa na ace/ookuPredsjednik Gepu/like je pokazao da do/ro zna oda/rati trenutak te naći tanku granicu kojadijeli do/rog od lošeg komunikatora. ?ako su mnogi očekivali kako će /iti zaro/ljenik svojeideološke i stranačke pripadnosti, Eosipović je pokazao neviđenu širinu. -natoč

proklamiranom ateizmu, pokazao je sposo/nost istinskog kršćanskog praštanja i većuotvorenost prema >rkvi nego mnogi demokršćani. Posjetima gro/u prvog hrvatskog

predsjednika i poštovanjem svojih prethodnika pokazao je dozu političke mudrosti, ali iljudskosti. #vojim posjetima #arajevu, 9ostaru,


4/23

stavove, dok o/razovanje prete*no daje činjenice 2koje potom utječu na stavove3 + propaganda se /avi prvenstveno kontroverznim temama. Gazlika propagande i uvjeravanja + uvjeravanje nastoji zadovoljiti potre/e i uvjeravanog i uvjeravatelja, usmjerena je pojedincu,

propaganda je usmjerena perma masi i nastoji se njome ostvarivati namjere propagandista.

1. ehnike usmjerene na emo%ionalnu komponentu stava objasni jedan2.(mocionalni sendvič + propagandna poruka se razrađuje tako da se na početku izazivaju jakeemocije 2priprema terena3, potom se komunicira poruka usmjerena racionalno, na kraju seopet /ude jake emocije. Prijenos emocija + ako se učestalo za primatelja neutralan sadr*aj

pojavljuje uz neki sadr*aj prema kojemu postoji pozitivan emocionalni odnos, s vremenom ćese raziviti i pozitivni odnos prema neutralnom sadr*aju. !ehnika povezanih stavova + novisadr*aji se dovode u vezu s već postojećim vrijednostima, tj.stavovima 2slično prijenosuemocija3. (mocionalno ote*ane riječi + odnosi se na razliku denotativnog i konotativnogznačenja riječi + mogućnost apriornog pripisivanja pozitivnih ili negativnih značenjanekomenečemu 2riječi koje izazivaju pozitivne sentimente + pravo na rad, socijalna pravda +

/listava uopćavanja3. amjena imena + denotativne riječi se zamjenjuju konotativnima, pokušava se iskontinuirati negativno ime za oznaku nekog sadr*aja 2davanje nadimaka + ističu se dominantne oso/ine, /ilo pozitivne /ilo negativne3. -potre/a stereotipa + najčešće uratnoj propagandi u svrhu postizanja homogenizacije, igra na potre/u ljudi da svijet oko se/evide kao konzistentan i predvidljiv. -pora/a seksualnosti i erotike + privlačnost onoga što jeza/ranjeno.

1'. ;rema istraživanju una%, zašto je kampanja *8;?a 003. bilaneuspješna!

#DP je od '.do '8. godine napravila izvjestan napredak u prilagođavanju svoje

prediz/orne komunikacije svjetskim trendovima što se izrazilo u dinamičnoj kampanji koja se prilično oslanjala na imid* .9ilanovića kao perspektivnog i odlučnog lidera. a razliku odFD$a #DP je tijekom kampanje komunikacijski i politički prilično lutao što se očitovalo urazmjenama njenih ključnih poruka + od ljudi i tima preko političkog dvojca 9ilanović + Eurčić pa do personalizacije jednog političara 29ilanovića3. !e su promjene poduzete u hodu +

/ile su pokazatelj kako #DP i u toj kampanji kao i u onoj '. 2Gačan3 nema konzistentnostrategijsko i taktičko usmjerenje svoje iz/orne političke komunikacije. #DP je u kampanjisudjelovao s manjim /rojem i kraćom minuta*om televizijskih spotova, kao i s manjim

/rojem plakata. Postavlja se pitanje kako se #DP od stranke koja je /ila %avorit našla nagu/itničkoj strani + rezultati su pokazali kako je pro/lem /io u nekonzistentnosti vizualnih idrugih poruka 2pr. Plakat gdje je sam 9ilanović uz poruku Hjudi su snaga i oznakom #DP tim

+ nisu iskoristili priliku da se apelira na neke ciljne skupine3, nedostatnom mo/ilizirajućem potencijalu njenih slogana, otvaranju i korištenju novih i delikatnih pitanja u kampanji2primjerice sudjelovanje hrv.građana koji *ive u inozemstvu na iz/orima3 i to je udaljilo velik

/roj stanovnika GF porijeklom iz


5/23

9ilanović + /io je elitist i tehnokrat, ima integrirajući stav jer ne proizvodi neprijatelje,nenapada i ne kritizira. ?ako je poznat po polarizirajućim nastupima, nekad u govorima

pokazuje i inkluzivnu retoriku. ?nače ne o/jašnjava svoje postupke i ignorant je prema javnosti, a tre/ao /i to popraviti.


6/23

vrijednostima i emocijama koje su ukorijenjene u dotičnoj kulturi te njihovo povezivanjeodređenim kandidatom + metoda uvedena @IC. sa spotom DaisK. #vrha tog spota /ila je dastrah američkih građana od nuklearnog suko/a sa #ovjetskim #avezom pove*e s militantnimrepu/likancem Lold)aterom i upotrije/i ga u korist HKndona Eohnsona 2@@3. !aj je spotujedno /io i negativan, u smislu da je /io koncentriran oko protivnikovih negativnih, a neEohnsonovih pozitivnih svojstava. 9c1air ističe da je negativno oglašivanje postojalo davno

prije pojave televizije, te da se njemu ne mo*e pripisati krivnja za apatiju /irača. - tomsmjeru ide i prikaz povijesti političkog oglašivanja u #jedinjenim Američkim Dr*avama, koje9c1air počinje kritikom onima koji vjeruju da je prodaja političara izum elektroničkog do/ate da su predsjedničke kampanje iz @I. stoljeća ispunjavale samo %unkciju in%ormiranja, a ne iuvjeravanja !i ;romantični pesimistiM, smatra 9c1air, kao mjeru prosuđivanja medijski

posredovane demokracije neopravdano uzimaju mitsko do/a u kojemu su racionalni i upućenigrađani to/o*e znali za koga i zašto glasuju.Gazlika između predelektroničkih i elektroničkihkampanja samo je u tome što je interpersonalna komunikacija političkih skupova pojavom

radija i televizije postala masovnom.

19. >oje su &unk%ije komunika%ijskih medija u idealnotipskim demokratskimdruštvima prema $%Nairu!

@. ?n%ormiranje'. 4/razovanje. 4siguravaju %ormu za javno + politički diskursC. Natch dog + psi čuvari demokracije5. 0anal za javno zagovaranje pol.pogleda na stranku

0. *lijedom doprinosa *treeta i drugih autora, o%ijenite u čemu su sličnosti izme5uekonomskog i političkog oglašavanja u suvremenoj političkoj komunika%iji.

Političko oglašavanje6 skup tehnika kojima je svrha da pospješe podo/nost jednoga kandidata2političke stranke, programa3 određenom iz/ornom potencijalu, da ga pri/li*e što većem

/roju /irača, da za svakog od njih načine uočljivu razliku prema drugim kandidatima ili protivnicima i da s minimalnim sredstvima do/iju što veći /roj glasova. @.4glašavanje jeglavna sastavnica suvremene političke komunikacije. '.4gromna se sredstva troše na to. ."jerodostojnost ili prazna o/ećanja. Politički marketing preuzima načela i postupke onog

ekonomskog s razlikom da zamjenjuje osnovne činitelje + tr*ište političkom javnošću, proizvod političkim idejama, programima i kandidatima, potrošače građanima, pro%itrezultatima iz/ora. Politički marketing je analogan komericjalnom marketignu u smislu da i

pol.organizacije moraju odrediti ciljanu pu/liku od koje tra*e iz/ornu potporu, koristećikanale masovne komunikacije u okre*enju kojem /irač ima iz/or između više vrsta

proizvoda.

1. Navedite temeljne razlike stranačkog i marketinškog kon%epta političkogkomuni%iranja.

*tranački kon%ept političkog komuni%iranja 2od Cih godina3 je začetak suvremene političke komunikacije. - političkom poretku postoje veze utemeljene na ideološkim


7/23

pretpostavkama i grupnoj lojalnosti povezanoj s društvenom pripadnošću klasireligiji. Hjudisu jako vezani uz institucije 2npr. demokrati su vezani uz demokratsku stranku3. "eze

pojedinaca s političkim strankama dio su njihovog identiteta.Ovrsta stranačka centraliziranahijerarhijska struktura. ?zravna komunikacija 2 grass root članstvo3. *uvremena političkakomunika%ija ulazi iz stranačkog u marketinški koncept. Posljedica društvenih promjena,modernizacije, suradnje medija i politike. Gaspad tradicionalnih veza. -daljavanje stranakaod građana 2medijski posredovana komunikacija3. ?ndividualizacija i %ragmentacija društva.Pojavom medija 2pose/no !"$a 5$ih3 komunikacija političari$građani je medijski

posredovana, nova pravila izvještavanja. -vjeravanje neodlučnih pojedinaca.#tranačkikoncept nije izumro. >ijela politička komunikacija je u kontinuumu 2stranački koncept + marketinški koncept3.1astala početkom tih2reagan,tatcher3$svrhovita, namjernakomunikacija u politici. >omer%ijalno medijsko tržište s novim karakteristikamaA1.vizualni događaji postaju jako /itni 2/itan %aktor /iračkog ponašanja3. /rzina, kratkiizvještaji 2tv ne trpi duge %orme3 , '. proizvodnja sound /ite$a 2kratke pamtljive izjave koje se

nađu u naslovima novina, upečatljivo, dajemo sound /ite koji nama odgovara3 ,+.televizičnikandidati. *tranački kon%ept političkog komuni%iranja = začetakA Politički poredak organiziran je oko društvenih institucija + političkih stranaka, crkve, sindikata, gdje su vezeutemeljene na ideološkim pretpostavkama i grupnoj lojalnosti, povezanoj sa društvenom

pripadnošću, prije svega klasi ili religiji. "eze pojedinaca s političkim strankama /ile su trajnei predstavljale su va*no o/ilje*je njihovog identiteta. #tranke ne polaze od /iračkog tijela injihovih potre/a, već su usmjerene na vlastitu interpretaciju društvene z/ilje. -nutar stranke

postoji čvrsta stranačka, centralizirana hijerarhijska struktura. Dominira izravna komunikacijaizmeđu stranaka i građana2grass root članstvo3. $arketinški kon%ept političkog

komuni%iranja?suvremena pol.kom.A9arketinški koncept političkog komuniciranja je posljedica određenih društvenih promjena + moderniza%ije + raspad tradicionalnih društvenihveza, udaljavanje stranaka od građana 2 party de-alignment 3, komunikacija između političara igrađana sve je više medijski posredovana. Politika za građane predstavlja medijski spektakl, ane konkretan politički anga*man 4dnos između /irača i političkih stranaka sve se manjetemelji na identitetu i čvrstim, dugotrajnim vezama, a sve više na uvjeravanju kojim seneodlučne pojedince pokušava prido/iti da podr*e stranku ili kandidata. !elevizija namećenova pravila izvještavanja. Političari se moraju prilagoditi komercijalnom medijskom tr*ištu itehničkim karakteristikama novog medija6 Q vizualni događajiB Q /rzina, kratki izvještajiB Qsound bite-zgodne,pamtljive riječi i izrazi koji mogu postati poruka na koju će novinariokačiti nišu$9. !atcher$:4va dama ne prihvaća zaokrete3B Q televizični kandidati.

. >ako Balter


8/23

o/jektivna istina, integritet javne s%ere neminovno je osla/ljen+ ako su građani izlo*enimanipulaciji umjesto in%ormacijama demokracija gu/i autentičnost i postaje nešto mnogogore$ razliku između RuvjeravanjaS i manipulacije, nije uvijek lako pronaći. $ manipulacijamnijenjem i prikrivanje nezgodnih in%ormacija strategije su koje potječu od samih političkihaktera, te se provode posredstvom medijskih institucija.

'. >oja su dva opa pristupa odre5enju pojma predizborna kampanja u kojima seizražvaju li%a toga &enomena.

@.-tilitarističko + marketinški $ vidi kampanja kao marketinška aktivnost kojoj je ciljostvarenje neposredne koristi nositelja vlasti. '. Dijaloško + demokratski $ kampanja jekulminacija slo/odnog i organiziranog javnog dijaloga o najva*nijim pitanjima i pro/lemimadruštvenog *ivota i njegova razvoja

+. ;ojam predizborna kampanja.

Prediz/ornu kampanju moguće je odrediti kao organiziranu i planiranu komunikacijsko$ propagandnu aktivnost političkih stranaka i kandidata, s ciljem osiguranja vlasti ili utjecanjana vlast. - pluralističkom i demokratskom društvenom kontekstu prediz/orna kampanja tre/a

/iti usmjerena na na ostvarivanje i unapređenje demokratskih procesa, putem tolerantnog javnog dijaloga između političkih aktera i građana o konkretnim pitanjima društvenograzvitka. 2Halić, Lr/eša3

. (ašto dolazi do zaglupljivanja i trivijaliziranja politike u demokratskimzemljama )ohn *treet2.

Političari sve vše pote*u za elementima popularne kulture kako /i se pri/li*ili /iračima, dok sdruge strane mediji sve češće o političarima izvještavaju kao o zvijezdama iz svijetasho)/usinessa. Lostovanja političara u za/avnim emisijama postala su tako svakodnevna

pojava, /aš kao i pakiranje oz/iljnih in%ormacija u za/avne %ormate 2in%otainment3. Političarisu /rzo naučili da !" ne trpi duge poruke pa je imid* istisnuo sadr*aj, a kratki zvučni isječci i

prigode za %otkanje zamijenili su du/inske analize i detaljna o/razlo*enja. 4d modernog političara zahtijeva se da tra*i potporu da postane popularan, što znači da političari moraju postati slavne oso/e. !o je holivudizacija ili trivijalizacija politike koja nauštr/ imid*a prikriva pravo stanje stvari i zakida /irače za istinu i potpunu in%ormaciju.

6. /bli%i komunika%ije koje uključuje svrhovita komunika%ija o politi%i.

Denton i Nood)ord + svrhovita komunikacija o politici uključuje6 sve o/like komunikacijekojima se slu*e političari i drugi politički akteri radi ostvarivanja svojih ciljevaB komunikacijukoju prema političarima upućuju građani 2/irači3 i novinski komumnistiB komunikacija o timakterima i njihovim aktivnostima viljiva u medijima.

3. elevizijski reklamni spot.

!elevizijski propagandni spot je moguće odrediti kao kratki %ilm, uglavnom u trajanju do

sec u kojem se na sa*et i sna*an način nastoji prenijeti poruka koja ima za cilj poticaje


9/23

konzumiranja određšenog proizvoda, odnosno usluge ili pru*anja potpore političkim i drugim javnim kampanjama. Poruke se mogu koordinirano prenositi na tri razine6 vizualnoj, zvučnoj i pisanoj. #pot mo*e /iti animirani, dokumentarni ili igrani, a često je kom/inacija sva tri.Danas su u pol.oglašavanju o/ično kratki, naglašavaju imid*, često putem spota diskreditiraju

političke suparnike, u njima se koriste mitovi, sim/oli i puno više pokušavaju utjecati naemocije nego na razum gledatelja.

4. ;akiranje politike.

:Pakiranje politike; ve*e se za ideju da stranke i političari preko svojih spin doctora sve višeupravljaju i kontroliraju javnu sliku politike. !akvim pakiranjem politički se događajitrivijaliziraju, a pojavnost je va*nija od stvarnosti, oso/nost od politike, površnost oddu/okog. Političkim :proizvodom; se u tom smislu mo*e dati atraktivna am/ala*a na sličannačin kao ekonomskim proizvodima. Pakiranje politike je počelo u velikoj mjeri dolaziti doizra*aja tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća u zemljama razvijenog apada. a toima nekoliko povezanih okolnosti. Politički akteri su u potpunosti shvatili veliku va*nost

posrednog komuniciranja. - isto vrijeme vodeći političari unaprijedili su svoje medijskevještine te u većoj mjeri počeli koristiti usluge spin doktora i medijskih konzultanata.

Pakiranje hrvatske lokalne politike prepoznajemo kroz naglašeno kreiranje imid*a kandidata20erum, Eelić, 9esić, 0regar, Tapić i dr.3 korištenje poznatih oso/a 2Uiro


10/23

0ampanja FD$a /ila je kvantitativno izrazito nadmoćna, strateški koncipirana i taktičkikonzistentno provedenaB FD se koristio mnogim o/licima suvremen političke komunikacije

+ široj pu/lici razumljivim izlaganjem statističkih i drugih podataka vezanih za učinkedoiz/orne vlasti, isticanjem atraktivnih i otprije ukodiranih udarnih poruka, ponajprijesloganom :?demo dalje; 2što se često uzvikuje među nogometnim i drugim navijačima3,isticanjem u televizijskom oglašavanju i drugim o/licima komunikacije putem medija.0ampanja te stranke /ila je poprilično amerikanizirana i glo/alizirana pa samim time imodernizirana. #tranka se pose/no intenzivno koristila univerzalističkim praksama za

promicanje privlačnog imid*a poltičkih vođa i personalizaciju 2isticanje ?ve #anadera3.Poruke su se se intenzivno slale putem televizije kao najutjecajnijeg medija 2!" spotoviFD$a /ili su uočljivo kvalitetniji i atraktivniji od spotova #DP$a3. Anga*irani su vrhunskistručnjaci za politički marketing koji se savjetovali kandidate o strategijama i raspolo*enjima

/irača, proizvodili su se atraktivni materijali. FD je vjerojatno utrošio nešto više od svihostalih stranaka na iz/ornu promid*/u. FD je svoju kampanju modernizirao. 0ljučnim za

konačnu po/jedu FD$a pokazalo se i korištenje tehnika nadzemnog i podzemnog političkogmarketinga 2manipulativnog i prljavog3 s cilje osiguranja iz/orne po/jede. FD se o/raćamnogo široj populaciji, od djece i mladih, preko o/ičnih radnika pa sve do umirovljenikaBFD ističe svoje ostvarene ciljeve i o/ećaje još više. FD$ova kampanja je po načinuizvođenja /ila marketinški i komunikacijski sna*nija i više prilagođena o/rascima političkekomunikacije u razvijenim zemljama svijeta i mnogo moderniziranija od #DP$a.

'1. 3 tipova političkih spotova.

Početni + Devlin ih je označio kao primitivne, konstruirana realnost je /ila očita

2(isenho)erovi spotovi3. !alking head spotovi + kandidat govori o određenim pro/lemima i onačinima kako ih planira riješiti. 1egativni + 4štar napad na suparnika. 0oncepcijski +

1aglašavanje neke velike ideje vezane za političku i društvenu promjenu koju promičukandidati. >inema verite + kandidati se prikazuju u stvarnim *ivotnim situacijama kako /i senaglasila njihova spontanost i ne%ormalnost te druge kvalitete. 4so/no svjedočanstvo + kako

/i se pokazala potpora ljudi koji se ne /ave politikom i to o/ičnih građana i poznatih oso/a. 1eutralno reporterski + u kojem se pokušava sugerirati o/jektivni pristup kandidatu i politicikoju zagovara.

'. ;ersonaliza%ija politike.

Povećan interes medija za kandidate i stranačke lidere, a na štetu stranačkih programa iideologija, te na njihovu sve va*niju ulogu unutar stranačkih struktura, ka/ineta i iz/ornihkampanja što je prije svega posljedica sla/ljenja ideoloških rascjepa, razvoja novih medijskihtehnologija i munjevitog širenja medijskog tr*išta. Personalizacija politike + umoderniziranim kampanjama iz/or glasača ovisi o njegovoj povezanosti sa individualnimkandidatom. !a veza zamjenjuje tradicionalne ideološke veze između glasača i stranke. 0aorezultat toga stranka je osla/ljena u smislu sim/oličke agregacije i organizacijske strukture.0andidati sami kreću u utrku. 0arizmatične %igure izgrađene od strane masovnih medijazamjenjuju sim/olične veze koje su nekada osiguravale političke stranke. Eedan odnajdominantnijih i najprodornijih trendova. -veo ga je 1iVon krajem 5.$ih. Povećani interes


11/23

medija za kandidate i stranačke lidere, na štetu programa. Dio je amerikanizacije.Personalizacija + %okus na političke oso/ine 2karakteristike lidera3 W %okus na privatni *ivot2zanima nas kao čovjek3. Oetiri razine6 medijski %enomen, oso/nost kao strategija, persolaniziranoglasovanje, personalizacija moći.

''. ;rivatiza%ija politike.

#pajanje privatnog i političkog + privatizacija politike ili politizacija privatnog 2PPP3. $C8")"A komercijalizacija tr*išta i razvoj novih tehnologija$ medijska /itka za pa*nju

pu/likeB granica između javnog i privatnog se pomiče $ u %okus medijske pa*nje dolazi nesamo politički nego i privatan pro&il političaraB ;/DA kao odgovor na povećanumedijatizaciju privatnosti političara ili usporedo s njom, političari počinju shvaćati da im se

pru*a cijela lepeza mogućnosti da strateški koriste svoje privatne *ivote kako ostvarili političke ciljeveB E = Fintimnost na daljinuG 29eKro)itz, @I53 omogućila političarima da poka*u svoje ;humano liceM i da se %amilijariziraju s /iračima na načine koji su u politici

ranije /ili nepoznati.

'+. ehnike spina.

"znad pojasa $ Priopćenja za medije, press kon%erencijeB ?ntervjuiB Pojavljivanje u političkimi drugim emisijamaB Geakcija na intervju ili izjavuB Geakcija na udarnu vijest. "spod pojasa $7#taKing on messageX Y odr*ati konzistentnost u komuniciranjuB ista se poruka mora slati iz

jednog centra, od vrha do dna stranačke hijerarhijeB Poruka se upija zaista sporo + neprestano je ponavljajteZB #manjite /roj tema 2poruka3BApstraktno pretvorite u konkretnoB Poruka tre/a /iti kratka i jednostavnaB 2 KISS – Keep it short and simple! ). linton +He)inskK3B #pinning Y navođenje novinara da poruku tumače u određenom smjeru 2Primjer6?z/ornestranačke konvencije ili press kon%erencije3B Hansiranje priče Y kad temu tre/a;izmislitiM, sami o/javite pismo ili članak kojim ćete otvoriti raspravuB Podmetanje po*ara Ynamjerno konstruirana diverzija kako /i se odvratila pa*nja novinara od neugodne ilinepovoljne priče 2Primjer6 Nag the Dog + %ikcijaB pokojni Go/in >ook i njegova a%era stajnicomB rasprava o F!"$u i uhićenje generala Lotovine3B Dolijevanje ulja na vatru Y

2opozicijske strankeZ3B ?zgradnja oso/nosti 2opozicijske strankeZ3 2Primjer6 Peter 9andelson;stvorio jeM !onKa


12/23

Politički spektakl 29urraK (delman3 + neprekinuto izvještavanje o novostima, stalnokonstruiranje i rekonstruiranje društvenih pro/lema, kriza, neprijatelja i vođa i time stvaranjeuzastopnog niza prijetnji i nada. 0onstrukcija političkog spektakla ključan je čim/enik z/ogkojeg ljudi podr*avaju neku vlastB takva konstrukcija stvara strahove. Politički je spektakl za(delmana taktika i misti%ikacija kojom političari navode pu/liku da se usredotočuje na vođe,neprijatelje i pro/leme kao na izvore nade i straha. Pozitivni aspekti političkog spektakla + vijesti i poruke o političkim z/ivanjima poma*u politizirati javnost i time je odr*ati /udnom.Tri ključna elementa političkog spektakla su korištenje društvenih pro/lema, političkih vođa i

političkih neprijatelja i manipuliranje tim elementima. 5. i . + te godine $ satira $ ruganje politici i političarima + mo*da je najočitiji način na koji politički *ivot postaje dioza/ave,cinizam, prijezir, izrugivanje političarima z/og nijhove taštine, te*nje zasamonapredovanjem, nedostatka integriteta i inteligencije.

'6. ;olitička komunika%ija.

Denton i Nood)ard + politička komunikacija je javna raspravu o alokaciji javnih resursa2prihoda3, slu*/ene vlasti 2kome je dana ovlast donositi pravne, zakonodavne i izvršneodluke3 i slu*/enih sankcija 2ono što dr*ava nagrađuje ili ka*njava3.Političku komunikacijukarakteriziraju s o/zirom na intenciju njenih pošiljatelja da utječu na političko okru*enju.?stiču kako presudan činilac koji komunikaciju čini :političkom; nije izvor poruke nego njensadr*aj i svrha. ?ntencionalnost političke komunikacije jest svrhovita komunikacija o politici,a to uključuje6#ve o/like komunikacije kojima se slu*e političari i drugi politički akteri usvrhu ostvarivanja speci%ičnih ciljevaB0omunikaciju koju prema tim akterima usmjeravajunepolitičari kao što su /irači i novinski kolumnisti, te 0omunikaciju o tim akterima i njihovim

aktivnostima kakva se pronalazi u izvješćima, uvodnicima i drugim o/licima medijskerasprave o politici. Pod političkom komunikacijom ne misli se samo na ver/alne ili pisaneiskaze nego i na vizualna sredstva označavanja kao što su odjeća, šminka, logotip, tj. sveelemente komunikacije za koje se mo*e reći da tvore politički imid* ili identitet.

'3. Dmerikaniza%ija.

#)anson i 9ancini vjeruju u hipotezu HamerikanizacijeS kao polazište za uspoređivanjeiz/orne prakse u različitim zemljama. ?z/orne kampanje u demokracijama diljem svijeta

postaju sve više amerikanizirane /udući da kandidati, političke stranke i mediji sve više

oponašaju svoje kolege iz #AD$a. 9noge metode i prakse koje se koriste u kampanjama prvosu se razvile u #AD$u, a onda su preuzete u ostalim zemljama. ;rikladnost naziva jesporna6neki smatraju da te površinske sličnosti :zamagljuju; va*ne nacionalne varijacije + Nais/ord, nisu sve nedavne promjene koje su nastupile u iz/ornim kampanjama prvo nastaleu #AD$u.*Ianson i $an%ini nude amerikaniza%iju ne kao konačni zaključak, nego kaore%erentnu točku i radnu hipotezu za daljnje analize. #matraju da će koncept pomoći uuspoređivanju zajedničkih elemenata iz/orne promjene. Qinteres za američkim kampanjama ješiroko rasprostranjen 2pokrivenost u novinama širom svijeta skoro je jednaka domaćimtemama3 + Lurevitch i


13/23

2glo/alne mre*e, internacionalizacija njihovih kompanija3. Qknjige i priručnici.Dmerikaniza%ija + speci%ični tipovi i elementi iz/ornih kampanja i pro%esionalne aktivnosti

povezane sa njima, koji su prvo/itno razvijeni u #AD$u, te se sada primjenjuju i u drugimzemljama. 0oncept nije univerzalan i svugdje isto primijenjen. 1e /ave se aspektomkulturnog imperijalizma. #matraju da usvajanje američkih metoda u kampanjama mo*eodra*avati širi i općenitiji proces promjene koji nadilazi politiku i komunikaciju + procesmoderniza%ije.

'4. $edijatiza%ija politike.

?označava prilagod/u politike karakteristikama novih medija. Politika je sve više medijski posredovana, a politički diskurs sve više ovisan o masovnim medijima + on se o/likuje krozinterkciju s masovnim medijima. 1ema više politike /ez medija + masovni mediji više nisu

pasivni kanali političke komunikacije već organizacije s vlastitim pravilima koja se nu*no ne podudaraju s onima političara. Političke odluke sve se više prilagođavaju volji medija imedijskim trendovima, koji politiku pretvaraju u predstavu i spektakl. #uvremena politika sene samo o/ilato slu*i medijima, nego se, z/og njihove rastuće moći i autonomnosti, političari

prilagođavaju se medijskoj logici 2kodovima sim/oličkoga jezika, programskoj shemi,timingu, inscenaciji, sadr*aju, proizvodnja sound /ites$a, imid* političara itd3. 0arakteristična

je za sve demokratske zemlje. !o je trend koji se pojavljuje I$ih. 9edijski vođenademokracija uzrokuje nazadovanje politike nastale s li/eralizmom, a političke stranke gu/eveze sa socijalnim domenama. Politika je :izlijevana; po komunikacijskim principima.Gazlikuje se od :medijacije; 2/ilo koji akt intervencije, prenošenja ili pomirenja izmeđurazličitih su/jekata, institucija3. $edijatizirani političar + koji je izgu/io autonomiju, ovisan

je o masovnim medijima u o/avljanju svojih glavnih %unkcija.$edijatiza%iji doprinosiAmasovni mediji prenose samo visoko selektivni uzorak vijesti koji smatraju da je vrijedan zao/javu, moderne demokratske zemlje karakterizira medijatizirana participacija, medijikonstruiraju javnu s%eru i kontroliraju uvjete njezine izmjene,medijska logika + re%erentniokvir unutar kojega mediji konstruiraju značenja događaja, utječe na komercijalnu logikumedijske industrije.

'9. C = demokra%ija.

#vaki aspekt ljudskog *ivota trans%ormiran je pojavom ?nterneta + ni politika to nije iz/jegla.

9re*a je jedina politička anarhija na svijetu koja %unkcionira, ali /i u/rzo mogla postatiglavno oruđe demokracije. "izija koja prevladava u raspravama o utjecaju i mogućnostima9re*e na politički proces + vjerovanje da je 9re*a stvorila uvjete za elektroničkudemokra%iju + pomoću uspostavljenih mre*a i dostupne interaktivne tehnologije, ljudi ćemoći glasovati o određenim pitanjima, in%ormirati se o javnoj politici vlade, mogu postatiaktivni građani iz demokratskog sna. Demokracija i nova tehnologija = mogućnost slo/odegovora ovisi o pristupu sredstvima komunikacije koji se mora stvoriti i organizirati. 1ovatehnologija stvara određenu vrstu građana, javnosti, novi o/lici komunikacije rastačutradicionalne zajednice, veze i o/veze koje ih povezuju, a rezultat toga je politički *ivotoznačen individualističkim samointeresom. 4ptimisti pak tvrde da ta ista tehnologija tvoriidealne uvjete za novi demokratski poredak u kojem participativna demokracija postaje


14/23

stvarnost. >oleman + e$demokracija se de%inira kao korištenje novih digitalnih tehnologija za pojačavanje demokratske povezanosti između vladajućih i onih kojima se vlada, predstavnikai onih koje se predstavlja. Jiljevi e?demokra%ije= kako /i elektronička demokracija za*ivjela

potre/an je anga*man s o/je strane + građane zainteresirati za aktualna z/ivanja na političkojsceni i educirati o elektroničkoj demokraciji i novim tehnologijama, vlada tre/a prilagoditisvoj jezik, te se potruditi da politika poprimi ljudski o/lik. 4hra/riti participaciju građana udemokratskom procesu koristeći elektroničke o/like komunikacije. 4d građana$potrošača

pokušava stvoriti građana$proizvođača. $odeli e?demokra%ijeA @. Eednosmjerni,nesinkronizirani, pasivni model, '. Dvosmjerni, nesinkronizirani, taktički model, .#urađujući, interaktivni model, C. ?nteraktivni, strateški model 2e$vlada3.

+0. *pin doktori.

#trateško upravljanje in%ormacijama danas je poznato i kao spin. 4no što se pojavljuje kao;vijest M mo*e ponekad /iti samo minimalno prepravljeno priopćenje za novinare 2što je

pose/no uočljivo ako se iste %raze pojavljuju u više medija3. *pin doktoring uključuje + odo/ravanje ili od/ijanje intervjua, /ri%ing, upute onima koji daju intervjue, komentiranje

priča novinara, stvaranje prigoda za %otogra%iranje, pisanje govora i priopćenja za novinare,:uvjeravanje; novinara da se klijenta prika*e u pozitivnim svjetlu[ #ve se to radi da /i seosigurala da popraćenost organizacije ili klijenta /ude onakva kakvu oni *ele. 1eki spindoktori ostaju anonimni, drugi poprimaju status zvijezde. Političari su uvijek nastojali do/itinjima naklonjenu popraćenost, a spin doktori su najnovija metoda."a*no je i uzeti u o/zir kontekst unutar kojega se stvara odnos novinara i spin doktora + više prostora znači i više

prihoda od oglašavanja, ali i potre/u za većim /rojem tekstova. ?sti učinak nastaje i

povećanjem /roja medija i pojavnom 'Ch servisa vijesti. Posao voditelja ureda za 4sE,direktora odjela komunikacija ili popularnog spin doktora jest da vodi trajnu, pro%esionalnukomunikacijsku kampanju koja ima za cilj osigurati podršku javnosti za pojedine vladinemjere te amortizirati svaku vrstu neprijateljskog raspolo*enja prema vladistranci ili njezinoj

politici.;remjeri6Alastair >amp/ell, linton$Eames >arville,Dick 9orris.

+1. Jelebrit- politika.

PolitičkoWpopularno, političkoWprivatno 2od 5.$ih, 1iVonov spot sa svojim psom

>heckersom + kada je /io (isenho)erov zamjenik, da /i omekšao imid* iz/acio je spotnazvan po njegovom psu, on je prikazan kao o/ičan čovjek3. /d straneA1. medija2privlačenje čitatelja3B . samih političara. Jelebrit- politika trivijaliza%ija politike2 = spajanje popularnog i političkog = ima dimenzijeAkad političare koriste različite alate

popularne kulture 2pjevače, glumce, i dr.3,npr.


15/23

snimanja koja povezuju političara sa zvijezdama 2!onK ontekstualni &aktori u analizi izbornih kampanja.

1. "zborni sustav + postoji mnogo različitih iz/ornih sistema, ' va*nija6 a3većinski + "irst- past-the-post . Lrađani glasuju za individualne kandidate, po/jeđuje onaj koji osvoji većinuglasova. Privilegira se uloga individualnih predstavnika 2personalizacija3. 0andidati mogutra*iti potporu kod ideološki heterogenih grupa naglašavanjem svoje oso/ne privlačnosti 2ne

političkog programa i stranačke pripadnosti3./3proporcionalni + glasači /iraju stranačke listekandidata. 9jesta u skupštini se dijele između stranaka ovisno o postotku osvojenih glasova.-smjerenost na ideološku i političku opredijeljenost. Proporcionalni sistem se modi%icirao2dozvoljava izravno glasanje za individualne kandidate, npr. ?talija3. 9odernizacija %avorizira

personalizaciju. Gazlika između ' sistema + u većinskom sustavu personalizacija je /r*a,%okus na ulogu televizije. . *tranački sustav 2struktura stranačkog natjecanja36a3dvostranački sistem 2u kojima dominiraju '$ odr*ive konkurentne stranke3 + koristiso%isticirane komunikacijske strategije za kreiranje privremenog agregata interesa u%ragmentiranom društvu 2#AD, "


16/23

tvrde da predstavljaju &o/ičnog čovjeka& čiji se glas izgu/io u hodnicima političkih interesa, da je političku moć prisvojila nesposo/na i korumpirana elita kojoj je cilj zadovoljiti vlastite pohlepne interese te da su oni ti koji mogu uspostaviti porušene mostove između građana ivlasti. Politički poduzetnici koriste populističku retoriku. 4slanjaju se na %ilozo%iju ;oso/nog

povjerenjaM. 4/raćaju se /iračima izravno, zao/ilazeći tradicionalne političke institucije ioslanjajući se na medije i medijski spektakl.

++. Dkteri političke komunika%ije.

Akteri političke komunikacije su6 političke organizacije, političke stranke, javne organizacije,grupe za pritisak, terorističke organizacije, pu/lika, mediji, međunarodna pozornica.

+. )avna s&era i ideja e = demokra%ije.

E\rgen Fa/ermas [email protected] + teorija javne s&ere + neutralni socijalni prostor za kritičku de/atu

između privatnih oso/a koje su se okupile kako /i raspravile o pitanjima općeg interesa naslo/odan, racionalan i nepristran način. !o je normativni ideal. Došlo je do strukturalnetrans%ormacije javne s%ere z/og masovnih medija 2trivijalizacija, površnost3. #matra se da će?nternet postati plat%orma za deli/erativnu demokraciju, makro javna s%era. 4mogućiti će

plat%ormu da se ponovno o/novi :razgovor; 2kao u @. st.3, o*ivjeti će javna s%era.!o jegrađansko područje politike,diskurzivni,raspravni,komunikacijski prostor politike.

+6. ehnike pakiranja i objasni jednu.

4dnosi se na ideju da politički akteri sve više upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike +

tvrdi se da to zaglupljuje politički diskurs. 4d packaging politics 2package3 ] zapakirati,staviti ro/u u am/ala*u koja će privući kupce. Politički se argumenti trivijaliziraju, pojavnost je va*nija od stvarnosti, oso/nost od politika, površno od du/inskog 2krivnja je političara injihovih stručnih kadrova te pokornih medija3. 1o zašto su va*ni sadr*aj i karakter političkogdiskursa^ + ako je demokracija vladavina naroda, onda je sposo/nost naroda da donosi sudoveo političarima i njihovim aktivnostima iznimno va*na 2a donošenje takvih sudova ponajprijeovisi o in%ormacijama + koje su uglavnom upakirane3. Politika se trans%ormira + modernizira,amerikanizira, medijatizira + i to se smatra pretečom upakiravanja, rezultat tih promjena jeelektronička zajednica ili nova politička kultura. #lavne oso/e6 korisni su izvor %inanciranja,ali poma*u i u izgradnji imid*a, posuđuju karizmu i popularnu privlačnost, /itno je da susreti i

potpora slavnih oso/a /udu medijski popraćeni, političari su počeli i oponašati zvijezde2sviraju, pjevaju, plešu...3

+3. *oundbite K primjer korištenja u politi%i.

godne, pamtljive riječi i izrazi koji postaju kuka na koju će novinari okačiti priču. 0ennedK prvi koristio. raza ii ideja kojoj je manjena da /ude jedina poruka u svakoj razmjeni onogakoji intervjuira i onoga koji je intervjuiran.

+4. ;olitičko komuni%iranje #illa Jlintona.


17/23

@II'. + imid* lintona izgrađen na predod*/i mladosti, odlučnosti i radikalizma što je /ilo u suprotnosti s poodmaklom do/i i konzervativizmom protivnika Leorgea hatajućiM @III. s građanima iz raznih dijelova svijeta, linton /io je prviamerički predsjednik koji se putem interneta o/ratio građanima. Ako se osvrnemo na ne takodaleku istoriju Amerike kada je predsjednik >linton napravio presedan u PG američkedr*avne slu*/e i sasvim siguran u svoju izjavu o/manu američki narod a onda nedugo poslijetoga priznao i da je lagao i pokušao da se izvine. Da stvar /ude i tragičnija u pitanju je slučajHe)inski. Ali nije upalilo. Poslije tih dešavanja stvorena je tako reći pose/na teorija iodnosima sa javnošću u Americi. Da li su u ovom slučaju zakazali samo slu*/enici odnosa s

javnošću američkog predsjednika i nisu ga savjetovali pametno ili je stvar u pogrešnoj procjeni i jednih i drugih^ 9nogi su smatrali da je krucijalna greška predsjednika ta što nijeskrušeno priznao krivnju odmah jer /i se mnogo lakše i /r*e sva stvar za/oravila nego jedopusti da se prevelikom negativnom pu/licitetu izla*e i sama dr*ava a i njegova porodica.#rušen je i mit o nedodirljivosti američkih predsjednika.

+9. ;rema


18/23

. ;esimistično gledište o utje%aju političke komunika%ije na demokra%iju i objasnisvoje stajalište.

1estaje racionalno /iračko tijelo. Do/ivaju se upakirane in%ormacije, kandidati se predstavljaju kao proizvodi. Preko medija se /iračima servira što moraju raditi.

'. 8e&ini%ija političke komunika%ije prema $%Nairu.

1ovija politička povijest ide za pristupom koji je usredotočen na otvorenost procesa političkekomunikacije i mogućnostima koje su podređenim skupinama dostupne kako /i smislenointervenirale u javnu s%eru, a da pritom mediji o tome izvještavaju. 1e postij primarnade%inicija$ mo*da mo*e postojati dominantna de%inicija, ali njoj će se postavljati izazoviopozicijske skupineB strukture pristupa medijima nisu krute već %leksi/ilne.

+. ;romjene u političkoj komunika%iji kasnih 0ih i ranih 60ih godina.

Povijest političkog oglašavanja počinje u Americi, a oglas je postao dominantan zahvaljujući porastu uloge televizije u vođenju političkih kampanja. Do 5ih godina tvu #AD$u je postalaistinski masovni medij koji se %inancirao od oglasa. &5'. je (isenho)er postao prvi kandidatkoji je unajmio marketinšku agenciju da osmisli oglase. #potovi &&(isenho)er odgovaraAmerici&& su niz &&spontanih&& spotova. Američki politički oglasi te*e kratkoći + (isenho)erovido sec. - kampanji &5. uvode se petominutni oglasi između za/avnih emisija. 0asnije sukandidati zakupljivali i do min programa 2neučinkovito3. 1akon &5. ponovo kraći oglasi.-spon imid*a + trend koji naglasak stavlja na izgrađivanje imid*a svog kandidata 2iliuništavanje protivnikova3, a udaljava se od komunikacije o nekom političkom pitanju ili

stavu. >lintonov imid* + predod*/a o mladosti, odlučnosti, radikalizmu.

. ;seudodoga5aji K primjer.

Pseudodogađaji :događanje; koje je u sla/oj vezi s političkom stvarnošćuB on ima značenje use/i i po se/i kao medijski događaj, pr. stranačke kon%erencije koje su spektakli namijenjenimaksimiranju pozitivne medijske popraćenosti.

6. ;o čemu je nova kampanja laburista u #ritaniji 1993. bila drugačija!

@II8. iz/orni uspjeh i politička vlast napokon u njihovim rukama 2nakon @godina3$ po/jeda

!onK lintona36 ukrali naj/olje konzervativske ideje, zadr*ali lijevocentraškesocijalnodemokratske vrijednosti, repozicionirajući se kao :radikalni centar;.

3. Dmerikaniza%ija K primjer u :7.

Eedno o/jašnjenje pojave novih političkih tehnika6 stranke i političari oponašaju jedni druge, prvenstveno svoje američke kolege 2amerikanizacija3. !e su se tehnike razvile u #AD$u, ao/jašnjavaju se kroz proces modernizacije6 onesu zapravo odgovor na zajedničke pro/lemedruštvene slo*enosti, uzrokovane ili zaoštrene raspadom uspostavljenih pripovijesti i

struktura. Postoji pritisak na stranke da usvoje nove tehnike političke komunikacije, a mo*e seuočiti u logici racionalnog djelovanja.


19/23

4. ;akiranje politike prema *treetu.

4dnosi se na ideju da politički akteri sve više upravljaju i kontroliraju javnu sliku politike + tvrdi se da to zaglupljuje politički diskurs. 4d packaging politics 2package3 ] zapakirati,staviti ro/u u am/ala*u koja će privući kupce. Politički se argumenti trivijaliziraju, pojavnost

je va*nija od stvarnosti, oso/nost od politika, površno od du/inskog 2krivnja je političara injihovih stručnih kadrova te pokornih medija3. 1o zašto su va*ni sadr*aj i karakter političkogdiskursa^ + ako je demokracija vladavina naroda, onda je sposo/nost naroda da donosi sudoveo političarima i njihovim aktivnostima iznimno va*na 2a donošenje takvih sudova ponajprijeovisi o in%ormacijama + koje su uglavnom upakirane3. Politika se trans%ormira + modernizira,amerikanizira, medijatizira + i to se smatra pretečom upakiravanja, rezultat tih promjena jeelektronička zajednica ili nova politička kultura. #lavne oso/e6 korisni su izvor %inanciranja,ali poma*u i u izgradnji imid*a, posuđuju karizmu i popularnu privlačnost, /itno je da susreti i

potpora slavnih oso/a /udu medijski popraćeni, političari su počeli i oponašati zvijezde

2sviraju, pjevaju, plešu...3.9. Clementi političke komunika%ije, izaberi jedan i objasni.

Političke organizacije, mediji i građani. Političke organizacije su politički akteri, tj. oni pojedinci koji organizacijskim ili institucionalnim sredstvima te*e za utjecajem na proceseodlučivanja. 9o*da će taj utjecaj na procese odlučivanja zado/iti tako da se domognuinstitucionalne političke vlasti, /udu u vladi ili /iranim predstavničkim tijelima, gdje će moći

provoditi *eljenu politiku. Ako su u opoziciji, njihovi ciljevi /it će opstruirati vlastodršce te ihzamijeniti drugima. Političke organizacije dijelimo na političke stranke, javne organizacije,

vlade, grupe za pritisak i terorističke organizacije. Političke organizacije prema medijimadjeluju6 apelima, programima, oglašavanjem i odnosima s javnošću.

60. /bilježja političkog intervjua.

a medije su je%tina metoda popunjavanja prostora. 1aoko se gradi oko dramatske napetosti ukojoj je ugled o/je strane na kocki. Pravila i koncencije intervjua se mijenjaju + političari sumanje pa*ljivi, a novinari sve nasrtljiviji + no pokušaj kontrole provođenja intervjua jekonstanta. Političari koriste zvučne isječke i svode komunikaciju na o/lik odnosa s javnošću,ne nude odgovornost nego %raze, iznose trivijalne podatke u nepolitičkim emisijama. Drugi

znak srozavanja intervjua je njegovo korištenje u priopćavanju /eznačajnih ili površnihin%ormacija u okru*enju koje ih odmiče od pomnog političkog ispitivanja. 1o intervju semo*e kontrolirati i oda/irom medija, novinara, itd.

61. Letiri vrste političke pristranosti prema *treetu.

#tranačka pristranost = namjerna i otvorena, lako ju je otkritiB propagandna pristranost + namjerna i prikriven, prividna svrha je izvještavanje o pojedinostima, ali unutar mnje senalaze sla/o prikriveni napadi na neke društvene skupine + pritom se čitatelje ohra/ruje da iz

pojedinog slučaja izvuku opće zaključke, dr*avni mediji mogu propagandno izvještavati i oaktivnostima drugih zemaljaB nenamjerna pristranost + nenamjerna i otvorena + sudovi očemu izvještavati, kojim redosljedom, na kojem mjestu u novinama ili terminu u


20/23

elektroničkim medijimaB ideološka pristranost + nenamjerna i pirkrivena, mo*e se otkriti samo po/li*im čitanjem teksta kada se mogu razotkriti skrivene pretpostavke i vrijednosni sudovi + u svakom izvještavanju utjelovljena je neka inačica &&norme&& čija je podloga ideologija.

6. Nabroji tehnike političkog komuni%iranja i objasni jedan po svom izboru.

6'. *pe%i&ičnost i posebnost komuni%iranja >enned-a.

oji su optimistični argumenti za suvremeno političko komuni%iranje udemokra%iji i objasni svoje stajalište.

#uvremena politička komunikacija ulazi iz stranačkog u marketinški koncept. Posljedicadruštvenih promjena, modernizacije, suradnje medija i politike. Gaspad tradicionalnih veza.-daljavanje stranaka od građana 2medijski posredovana komunikacija3. ?ndividualizacija i%ragmentacija društva. Pojavom medija 2pose/no !"$a 5$ih3 komunikacija političari$građani je medijski posredovana, nova pravila izvještavanja. -vjeravanje neodlučnih

pojedinaca.#tranački koncept nije izumro. >ijela politička komunikacija je u kontinuumu2stranački koncept + marketinški koncept3.1astala početkom tih2reagan,tatcher3$svrhovita, namjerna komunikacija u politici.

6. >oji su pesimistični argumenti za suvremeno političko komuni%iranje udemokra%iji.

1estaje racionalno /iračko tijeloB do/ivaju se upakirane in%ormacije, kandidatisepredstavljaju kao proizvodiB preko medija se /iračima servira što moraju raditi.

66. Navedite oblike političke komuniika%ije.

Politička komunikacija uključuje6 sve o/like komunikacije kojima se slu*e političari i drugi politički akteri da /i ostvarili svoje političke ciljeveB komunikaciju koja prema tim

političarima i političkim akterima usmjeravaju nepolitičari i komunikaciju o tim političarima i političkim akterima i njihovim aktivnostima.

63. /pišite kampanju $ilana #andia.

64. >oja je uloga javne s&ere u liberalno demokratskom sustavu!

Eavna se s%era, u /iti sastoji od komunikacijskih institucija društva kroz koje kru*e činjenice imišljenja i pomoću kojih se gradi zajednička zaliha znanja kao osnova za kolektivnu političku

akciju. Drugim riječima, sastoji se od masovnih medija, koji su se od @. st. razvili u glavniizvor i *arište zajdničkog iskustva društva. #uvremeni se pojam RvijestiS razvio upravo kao


21/23

sredstvo pru*anja građanima najva*nijih in%ormacija, sa stanovišta njihovih političkihaktivnosti, te e%ikasna organiziranja javne rasprave i upravljanja njome. =to su %unkcije kojese u suvremenom tiskanom i elektroničkom novinarstvu uzimaju zdravo za gotovo.

69. /pišite političke uvjete u kojima su se odvijale kampanje 199. i 003.godine.

?z/orne kampanje @II5. i '8. su se vodile u različitom političkom i društvenomkontekstu. @II5. kampanje su vođene neposredno poslije završetka 4luje, teškoće i zastoj utranzicijskim procesima, tendencije političkog autoritarizma, uvođenje političkog i divljegumjesto poduzetničkog kapitalizma. - rezultatima glasanja na iz/orima '8. izra*en jedugoročni trend opredjeljivanja razmjerne većine /iračkog tijela za FD, kao stranku koja

je po/ijedila na 5 dotadašnjih ciklusa parlamentarnih iz/ora. apravo je FD tadauglavnom /io u podređenom polo*aju, a #DP je imao razmjerno veliku, umjerenu i potommalu prednost. - danima uoči glasanja iz/orna sreća se okrenula na FDovu stranu.

30. 8enton i BoodIard. Politička komunikacija je rasrava o alkoaciji javnih resursa, slu*/ene vlasti te slu*/enihsankcija. 4/uhvaća pisanu i ver/alnu retoriku, no prema d. Lra/e tre/a uključiti i

paralingvističke znakove. D_N naglašavaju intencionalnost političke komunikacije6 to jesvrhovito komuniciranje o politici. #vi o/lici komunikacije kojima se slu*e političari i dr

politički akteri u svrhu ostvarivanja speci%ičnih ciljeva, kom koju prema tim akterimaostvaruju mediji i /irači, te kom o tim akterima i njihovim aktrivnostima kakva se pronalaziu izvješćima, uvodnicima i dr o/licima medijske rasprave o politici.

31. ;roizvodnja pristanka 7MJ.

Hippman ka*e da pristanak mo*e /iti proizveden. Proizvodnja pristanka postala je još @I''.&&zase/no umijeće&& u kojem su političari kom/inirali tehnike socijalne psihologije s golemimutjecajem masovnih medija. Ako in%ormacija na kojoj se temelji političko odlučivanje jest,ili mo*e /iti proizvedena to narušava integritet javne s%ere, a građanina podlo*immanipulaciji. Demokracija gu/i autentičnost i postaje nešto mračnije. F_> zaključuju damediji imaju sustavno pristran pogled na svijet. Do tog su zaključka došli analiziranjemsadr*aja američkog tiska. 1jihova hipoteza /ila je da američki tisak djeluje kako /i odr*aovanjsko političke interese američke vlade, /udući da je i sam proizvod određene ideologije.

4ni ka*u da američki mediji djeluju kao propagandisti prevladavajući korporativne interese#AD.

3. ;olitičko komuni%iranje terorističkih organiza%ija.

Politička organizacija koja sve svoje ciljeve nastoji ostvariti nezakonitim, često nasilnimsredstvima. Poput svih drugih o/lika političke komunikacije, terorizam mo*e /iti značajankao komunikativni čin samo ako se pu/lici prenosi putem masovnih medija. 1e izvjesti li seo njemu teroristički čin nema nikakvo društveno značenje. !erorističke su skupine, kao idrugi politički akteri, razvile sustav upravljanja medijima, te postupno počele upotre/ljavati

većinu tehnika koje o/ično primjenjuju stručnjaci za odnose s javnošću, uključivši davanje priopćenja za novinare, distri/uciju video$snimki, postavljanje )e/$siteova, odr*avanje


22/23

kon%erencija za novinare, te tiskanje novina. - golemoj većini primjera, međutim,teroristički odnosi s javnošću ili politička komunikacija nisu uspjeli postići uspjeh uostvarenju ciljeva.

3'. *pin doktori političara.

Alaistar >amp/ell + !onK


23/23

Političko oglašavanje uvedeno je u #AD$u gdje je doseglo najviši stupanj so%isticiranosti. -"< je plaćeno oglašavanjena !"u za/ranjeno, no stranačke političke emisije mogu se lakoshvatiti kao oglašavanje s o/zirom na to da u njima izvor kontrolira poruku i da stranke u tusvrhu sve više zapošljavanju pro%esionalne agencije za oglašavanje i marketing. 0ao i u#AD$u u oje su se promjene dogodile u suvremenoj političkoj komunika%iji 40ih godinau Dmeri%i i zapadnoj Curopi!

Političko oglašavanje uvedeno je u #AD$u gdje je doseglo najviši stupanj so%isticiranosti. -"< je plaćeno oglašavanje na tv$u za/tranjeno, no stranačke pol emeisje mogu se lako shvatitikao oglašavanje s o/zirom na to da u njima izvor kontrolita poruku i da stranke u tu svrhu sveviše zapošljavaju pro%esionalne agencije za oglašavanje i marketing. 0ao i u #AD$u /rit po

pojavilo se prije elektron medija [email protected] tiskani i dr mediji za širenje poruka kampanje3.!ehnike po je najprije usvojila stranka kapitalima$ konzervativci, li/erali su, iako prvotnooduševljeni pm, od sredine 5$ih do sredine $ih odolijevali privlačnoj snazi pro%esionalnihkreatora imid*a, što je mo*da uvelike pridonijelo njihovu propadanju u tom razdo/lju.0onzervativci su počeli koristiti @I55. 2(isehho)erova kampanja @I5'.3, to su /ili pionirskioglasi puni nedostataka 2poslejdica nepoz/avanja novog medija3. G. Lillard kao medijskisavjetnik$ time su konzerv najavili razdo/lje pro%sional u svom političkom oglašavanju, štola/uristi nisu uspjeli postići 2@I3. @I5I. konzervat su postali @. str koja je unajmilakompaniju za po da im vodi kampanju@II'. po/iejdio je E. 9aKor, politička ličnost značajnorazličitoga imid*a od 9. !hatsher, a promjena vodstva zahtjelaval je promjenu komunik strategije. la/uristi su većinu vremena ostali anonimni na šarm pro%esional oglašivača,

televiziju kao marketinško sredstvo, uspješno su iskoristili @I5I. 2nisu imali povjerenja u po,`dr*eći da su to kapitalistička posla`3. 0omunikacijska mašinerija i dalje se i dalje seunapređivala, usvajane su tehnike po i marketinga >lintonova stila, pa se la/urističkastrategija oglaš @III8 sastojala jednostavno od toga da se odr*i premoćno vodstvo što su ga

/ilje*ila istra* jm novi la/uristi dali su se u krađu naj/olji konzervativnih ideja, a la/uristi surazvili `marku 2/uldog3 koja se mogla o/raćati širokom krugu glasača 2mekanihkonzervativaca3.

gotovo za lalićad

Documents