Poljoprivredno-prehrambeni fakultet

akademska 2013/14 godina

student : Amar Ibrulj

Nutritivni status kao metoda istraživanja

seminarski rad

Sarajevo, 2013 godina

SADRŽAJ

1. Uvod 4

2. Glavna tema 5

2.1. Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti 5

2.1.1. Ispitivanje potrošenje hrane 6

2.1.2. Metoda vaganja hrane 6

2.1.3. Inventurna metoda 6

2.1.4. Intervju o potrošnji hrane u protekla 24 sata 6

2.1.5. Ispitivanje učestalosti potrošnje hrane 7

2.1.6. Antropometrijske metode 8

2.1.6.1. Funkcionalni testovi 9

2.1.6.2. Subjektivna općenita procjena nutritivnog statusa (Subjective Global Assessment)

9

2.1.6.3. Brza metoda za procjenu nutritivnog statusa 10

2.1.6.4. Indeks nutritivnog rizika (Nutrition risk index – NRI) 10

2.1.6.5. Mullenov prognostički indeks 10

2.1.6.6. Obrazac za procjenu malnutricije 10

2.1.6.7. Univerzalni obrazac za procjenu malnutricije 11

2.1.6.8. Procjena nutritivnog rizika 11

2.1.7. Hemijska ispitivanja 11

2.1.7.1. Test intolerancije na hranu 11

2.1.7.2. Analiza žive kapi krvi ( DARKFIELD METODA ) 12

2.1.8. Klinička ispitivanja 13

2.1.8.1. Ekološke studije 13

2

2.1.8.2. Analitičke studije 13

2.1.8.3. Kohortne studije 14

2.1.8.3.1. Prospektivne i retrospektivne studije 14

2.1.8.4. Studije preseka (cross-sectional) 14

2.1.8.5. Interventne studije 14

2.1.8.5.1. Randomizovane kontrolisane studije 14

3. Zaključak 15

4. Literatura 16

1. Uvod3

Prehrana je stalni proces kojeg je potrebno neprekidno poboljšavati kod svakog pojedinca kao i kod različitih dobnih i drugih populacijskih skupina. Osnova definiranja pravilne prehrane je sporovođenje procesa kojI obuhvataju : (1)

- procjenu (assesment) prehrambenog stanja

- analizu nutritivnog statusa-dijagnozu eventualno prisutnih nepravilnosti u prehrani

- intervenciju-aktivnosti na korekciji nutritivnog statusa (preporuke i standardi)

- monitoring i evaluaciju-sporovođenje aktivnosti na korekciji nutritivnog stanja organizma

Samo na osnovu ocjene prehrambenog statusa mogu se sprovoditi nutritivne intervencije. Ocjena mora biti sačinjena na osnovu činjenica koje se dobivaju analizama prikupljenih podataka. Podatke je uvijek najbolje prikupiti ciljanim mjerenjima. Procjena (assesment) nutritivnog statusa služi za utvrđivanje prisutnih nepravilnosti u prehrani kao temeljni korak u poduzimanju mjera za unaprijeđenje prehrambenog stanja.

Nutritivne potrebe značajno variraju o raznim faktorima kao što su :

- starosna dob, stanje rasta i razvoja- spol- tjelesna masa- dnevne fizičke i mentalne aktivnosti- zdravstveni status- prehrambene navike i običaju- genetski faktori

Hranom se osigurava unos tvari nužnih za :

- izgradnju tkiva- energiju- regulaciju i zaštitu

Ovi odnosi se često određuju odgovarajućim preporuka i standardima i vodičima (pirmaida prehrane, prehrambenim tabelama ili sličnim grafičkim prikazima). Ocjenjivanje prehrambenog statusa predstavlja ocjenu objektivnih i subjektivnih podataka koji se odnose na prehranu pojedinca i nutritivni unos, stil života ali i medicijsku povijest. Nakon što su podaci prikupljeni i sistematizovani može se procijeniti i vrednovati nutritivni status te osobe ili populacijske grupe.

Podaci za prehrambene ocjene dijele se u četiri kategorije : (1)

4

-antropometrijske- biohemijske- kliničke- dijetalne

2. Glavna tema

Danas ocjenjivanje prehrambenog statusa uključuje

1. Kompjuteriziranu analizu unosa hrane (tri dana)

2. Kompjuteriziranju analizu sastava tijela (BIA) i to- analizu ukupne tjelesne vode (intracelularna i ekstracelularna tečnost)- nutritivni status (fazni kut)- razinu hidratacije

3. Dijetnu-prehrambenu, socijalnu i medicinsku povijest

4. Program mjerenja glukoze

5. Interkaciju hrane i lijekova

6. Povijest obitelji

7. Medicinsku povijest

8. Ocjenu stepena fizičke aktivnosti

2.1. Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti

Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti dijelimo u dvije osnovne skupine :

- direktne- indirektne

Indirektne metode za ocjenivanje stanja uhranjenosti su : (1)

- ispitivanje potrošenje hrane- metoda vaganja hrane- intervju o potrošnji hrane u protekla 24 h- inventurna metoda- ispitivanje učestalosti potrošnje hrane

5

Direktna metoda za ocjenjivanje stanja uhranjenosti češće se koriste u praksi i tu spadaju sljedeće metode

- antropometrijska mjerenja- biohemijska mjerenja- klinički pregled

Kombinovane metode

2.1.1. Ispitivanje potrošenje hrane

Daje uvid u odstupanja u potrošnji pojedinih prehrambenih tvari u odnosu na važeće standarde. Može da služi za bolju interpretaciju kliničkih i biohemijskih kriterija. Svrha je dobivanje osnovnih podataka o potrošnji hrane, ocjena uspješnosti pograma za poboljšanje prehrane pojedinih populacija i epidemiološka istraživanja povezanosti prehrambenih navika s pojavom nekih bolesti.

2.1.2. Metoda vaganja hrane

Najpreciznija ali i najskuplja metoda. Tokom određenog razdoblja vagaju se količine pripremljene hrane i pića za sve obroke. Vodi se evidencija o neutrošenoj hrani i otpadcima i svako uzimanje hrane izvan domaćinstva se također evidentira. Iz količine potrošenih namirnica izračunava se sadržaj ukupnih kalorija pojedinih prehrambenih tvari. (1)

2.1.3. Inventurna metoda

Metoda daje orijentacijske podatke o potrošnji hrane i pića. Izvagaju se u domaćinstvu količine zatečenih namirnica, potom se tokom ispitivanja vagaju i bilježe sve kupljene namirnice i na kraju ispitivanja izvaga se ostatak neutrošenih namirnica. Dobivena razlika predstavlja potrošnju tokom razdoblja ispitivanja. (1)

2.1.4. Intervju o potrošnji hrane u protekla 24 sata

Najjednostavnija i najjeftinija metoda. Intervjuom se nastoji dobiti podatke o vrsti i količini utrošene hrane i pića za pojedine osobe prema sjećanju. Metoda pokazuje dobre rezultate u homogenim skupinama približno iste dobi, spola i zanimanja. Uspjeh intervuja zavisi o educiranosti ispitivača ali i o memoriji, kooperativnosti i sposobnosti komunikacije ispitanika.

6

Slika 1 Prikaz evidencije ispitanika o potrošnji hrane tokom 24 sata (1)

2.1.5. Ispitivanje učestalosti potrošnje hrane

Metoda kojom se želi dobiti uvid u potrošnju pojedinih prehrambenih tvar i sveukupnu potrošnju hrane tokom dužeg razdoblja. Rezultati ispitivanja potrošnje hrane se iskazuju kao prosječna dnevna potrošnja energije i pojedinih prehrambenih tvari po osobi ili za skupinu ispitanika. Pri interpretaciji rezultata treba voditi računa o značajnoj sezonskoj varijaciji u raspoloživosti pojedinih vrsta namirnica (voća i povrća) posebno u seoskim domaćinstvima. Treba obratiti pažnju i na potrošnju alkoholnih pića. (1)

Piramida prehrane sugeriše količine i broj obroka. Iz svake skupine hrane na dnevnoj bazi može se koristiti kao referenca za ocjenu unosa (kvalitet prehrane).

7

Slika 2 Piramida ishrane (1)

2.1.6. Antropometrijske metode

Nutritivni status definisan je nizom međusobno povezanih faktora, a utvrđuje se sintezom informacija prikupljenih različitim metodama. Metode za procjenu pojedinih sastavnica nutritivnog statusa dijele se na anketne, antropometrijske i biohemijske metode te klinički pregled. Uprkos intenzivnim kliničkim istraživanjima, još ne postoji saglasnost za preporučenu metodu dijagnosticiranja nutritivnog statusa. (2)

Antropometrijski pokazatelji daju uvid u stanje tjelesne ćelijske mase i omogućuju kvantitativno određivanje tjelesnih morfoloških značajki. Antropometrijski pokazatelji koji se najčešće koriste u kliničkoj praksi jesu: dob, spol, tjelesna visina, tjelesna masa, uobičajena tjelesna masa, gubitak tjelesne mase, indeks tjelesne mase, debljina kožnog nabora (područje tricepsa), obujam nadlaktice nedominantne ruke u sjedećem položaju i obujam mišića nadlaktice. (2)

Nenamjerne promjene tjelesne mase tijekom određenog razdoblja relativno su dobar pokazatelj nutritivnog statusa. Gubitak od 5% upućuje na blagi, a veći od 10% može upućivati na ozbiljan nutritivni (ili zdravstveni) poremećaj. Svaka nenamjerna promjena tjelesne mase u principumora biti verificirana i obrađena te joj treba biti pronađen uzrok. Važno je spomenuti da gubitak tjelesne mase u kraćem razdoblju ponajprije upozorava na poremećenu ravnotežu tjelesnih tečnosti, dok gubitak u dužem razdoblju označava promjene metabolizma i smanjenje ukupne mase tkiva. Indeks tjelesne mase omogućava usporedbu spolova i odgovarajućih dobnih kategorija bolesnika. Bolesnici s BMI-om između 18 i 20 pripadaju kategoriji potencijalno pothranjenih, dok su oni s BMI-om ispod 18 evidentno pothranjeni i trebaju adekvatnu nutritivnu potporu s obzirom na dokazan povećan pobol i smrtnost u takvih bolesnika (tabela 1).

8

Tabela 1 Stepen pothranjenosti prema MBI (1)

Antropometrijske metode omogućavaju ekonomičan, jednostavan i brz uvid u energetsku potrošnju, energetsku ravnotežu i stanje uhranjenosti, ali ne pružaju informacije o kvaliteti prehrane. Naime, poznato je da pojedine osobe usprkos normalnom ili povišenom indeksu mase tijela mogu imati nezadovoljavajuću opskrbu pojedinim esencijalnim nutrijentima. Iako su antropometrijske metode nužne za pravilno tumačenje podataka prikupljenih ostalim metodama, zasebnim korištenjem dat će tek parcijalnu sliku o nutritivnom statusu ispitanika.

2.1.6.1. Funkcionalni testovi

Dinamometrija šake je metoda za mjerenje mišićne snage, odnosno statične jakosti mišića šake. Statična jakost mišića maksimalna je sila koja se može razviti maksimalnom voljnom izometričkom kontrakcijom mišića, a izmjerene vrijednosti izražavaju se u njutnima (N). Rezultati mjerenja u izravnoj su korelaciji s nutritivnim statusom i mogu upućivati na rane promjene mišićne funkcije uzrokovane malnutricijom.

Respiratorna funkcija katkad je koristan funkcionalni test i s nutritivnog stajališta. Oslabljena respiracijska funkcija,prije svega smanjenje vrijednosti maksimalnog protoka i forsiranog ekspiratornog volumena u prvoj sekundi (FEV1), mogu biti posljedica smanjene mišićne snage respiracijske muskulature zbog opće pothranjenosti. (2)

2.1.6.2. Subjektivna općenita procjena nutritivnog statusa (Subjective Global Assessment)

Subjektivna općenita procjena nutritivnog statusa (Subjective Global Assessment, SGA) omogućuje integraciju podataka iz povijesti bolesti i kliničkog pregleda što omogućuje ljekaru da obavi brzu procjenu nutritivnog statusa. SGA pruža trenutačni uvid u nutritivni status bolesnika što omogućuje brzu intervenciju i izbjegavanje skupih testova koji zahtijevaju puno vremena. Pet obilježja iz povijesti bolesti i četiri obilježja iz kliničkog pregleda kombiniraju se kako bi se procijenio nutritivni status bolesnika. Podaci iz povijesti bolesti uključuju:

- gubitak tjelesne mase;- promjene unosa hrane;

9

- značajne gastrointestinalne simptome;- funkcionalni status bolesnika i nivo energije;- metaboličke potrebe zbog bolesti pacijenta

2.1.6.3. Brza metoda za procjenu nutritivnog statusa

Brza metoda za procjenu nutritivnog statusa (Mini Nutritional Assessment – MNA®) validirana je metoda za brzu procjenu nutritivnog statusa kod osoba starije dobi u klinikama, bolnicama i staračkim domovima (32, 33). MNA ima za cilj evaluirati rizik od malnutricije kako bi se osigurala rana nutritivna intervencija ako je potrebna. MNA je metoda koja se sastoji od jednostavnih mjerenja i kratkih pitanja,a može se potpuno izvršiti u 10 minuta. Provode se osnovna antropometrijska mjerenja (tjelesna masa, tjelesna visina, opseg nadlaktice), opća procjena (7 pitanja vezanih uz gubitak tjelesne mase, način života, uzimanje lijekova i pokretljivost),pitanja o prehrambenom unosu (8 pitanja vezanih uz broj obroka, unos hrane i vode i mogućnost samostalnog hranjenja) i samoprocjena bolesnika (kako bolesnik doživljava svoj nutritivni i zdravstveni status). (2)

2.1.6.4. Indeks nutritivnog rizika (Nutrition risk index – NRI)

Indeks nutritivnog rizika (Nutrition risk index – NRI) razvila je skupina Veterans Administration Cooperative Group. Ovaj indeks uspješno stratificira pobol i smrtnost vezane uz kirurške zahvate koristeći se vrijednošću serumskog albumina i omjerom trenutačne tjelesne mase i uobičajene tjelesne mase, a izračunava se na sljedeći način:

NRI = [1,519 x serumski albumin, (g/L)] + 0,417 x [trenutačnatjelesna masa (kg)/uobičajena tjelesna masa (kg) x100].

NRI veći od 100 upućuje na to da bolesnik nije pothranjen, rezultat od 97,5 do 100 upućuje na blagu pothranjenost,rezultat od 83,5 do 97,5 upućuje na umjerenu malnutriciju i rezultat niži od 83,5 upućuje na izrazitu malnutriciju

2.1.6.5. Mullenov prognostički indeks

Mullenov prognostički indeks izračunava se kombinacijom vrijednosti serumskog albumina (alb) i transferina (tfn), debljine kožnog nabora tricepsa (tsf) te testa (DH) kožne hiperosjetljivosti.

PNI (%) = 158 - 16,6 (alb) - 0,2 (tfn) - 0,78 (tsf) – 5,8 (DH)

Smatra se da bolesnik pati od teškog oblika pothranjenosti ako je PNI veći od 40.

2.1.6.6. Obrazac za procjenu malnutricije

Ferguson i suradnici validirali su praktičan i kratak upitnik za procjenu nutritivnog statusa pod nazivom obrazac za procjenu malnutricije (malnutrition screening tool – MST). Upitnik se sastoji od tri pitanja koja se odnose na gubitak tjelesne mase i unos hrane. (2)

10

2.1.6.7. Univerzalni obrazac za procjenu malnutricije

Univerzalni obrazac za procjenu malnutricije (Malnutrition Universal Screening Tool – MUST), razvijen je u Velikoj Britaniji pod okriljem Britanskog društva za parenteralnu i enteralnu prehranu (36). Iako je primarno kreiran za upotrebu među populacijom starijih osoba, svoju je primjenu našao u bolničkoj populaciji. Algoritam procjene sadržava pet koraka, a parametri uključeni u procjenu jesu BMI, informacija o gubitku tjelesne mase i utjecaj stadija bolesti.

2.1.6.8. Procjena nutritivnog rizika

Godine 2002. razvijen je i validiran upitnik za procjenu nutritivnog rizika (Nutritional Risk Screening 2002). Tu jednostavnu metodu sastavljenu od dvije cjeline preporučuje Europsko društvu za kliničku prehranu (ESPEN). Prva četiri pitanja odnose se na BMI (je li BMI < 20,5 kg/m2), je li bolesnik izgubio na tjelesnoj masi u posljednja 3 mjeseca, unosi li bolesnik manje hrane u posljednja dva tjedna te je li bolesnik akutno bolestan. Ako je odgovor na bilo koje od ta četiri pitanja potvrdan, nastavlja se s drugom fazom procjene koja detaljnije razmatra postotak izgubljene tjelesne mase i težinu bolesti. Temeljem svih skupljenih podataka bolesnik se klasifi cira kao izložen nutritivnom riziku ili se preporučuje tjedno praćenje nutritivnog statusa bolesnika. (2)

2.1.7. Hemijska ispitivanja

Kada govorimo o hemijskim ispitivanjima onda podrazumijevamo primjenu biohemijskih i fizikalno-hemijskih metoda. Pomoću njih dobiva se uvid u promjene koje nastaju u organizmu prije nego dođe do vidljivih kliničkih znakova bolesti koji mogu nastati zbog nepravilne prehrane (podaci o zasićenosti organizma hranjivim i zaštitnim tvarima). Analize se vrše na krvi, krvnoj plazmi, serumu, kostima, noktima, mokraći itd.

Najnovije metode koje se koriste da bi se utvrdilo stanje organizma, odnosno kako hrana utječe na organizam su: Test intolerancije na hranu i Analiza žive kapi krvi ( DARKFIELD METODA ). (3)

2.1.7.1. Test intolerancije na hranu

Naime, dokazano je da hrana koja uzrokuje nepovoljnu reakciju intolerancije stvara cirkulirajuće imunokomplekse antigen-antitijelo koji povećavaju krvni pritisak, uzrokuju zadržavanje vode u tijelu i zbog toga povećanje tjelesne težine . (3)

Simptomi intolerancije na hranu su razni, te osim pretilosti uključuju i druge simptome:

- Dermatološke (osip, svrbež, urtikarija, angioedem, dermatitis, ekcem, psorijaza, akne)- Respiratorne (otok nosne sluznice, rinitis, nadražaj ždrijela, astma, suhi kašalj)- Gastointestinalne (grčevi u trbuhu mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor)- Neurološke (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica)- Psihološke (gubitak motivacije, tjeskoba, letargija, depresija, umor, hiperaktivnost kod djece)

11

Trebamo razlikovati dva različita koncepta te dvije različite kliničke manifestacije. S jedne strane imamo alergije na hranu čiji mehanizam je već dugo poznat. U tom slučaju alergen (specifični protein iz hrane) izaziva specifični imuni odgovor organizma, a ogledava se kroz slijedeće kliničke manifestacije:edemi, proljev, urtikarija, ekcem, astma, s klasičnom alergijskom kliničkom slikom. U slučaju alergije nastaje brza uzročno-posljedična reakcija, koja se pojavljuje vrlo brzo, odnosno unutar par sati od konzumacije određene vrste hrane, uključujući i evidentnu kliničku manifestaciju. (3)

Drugi proces je teže otkriti jer za razliku od alergije izostaje brza uzročno-posljedična reakcija, a kliničke manifestacije su često manje jasne, nepredvidive. Ovaj proces nazivamo Intoleranacija na hranu, gdje određena osoba pokazuje osjetljivost (ali ne alergiju!) na određenu vrstu hrane. Ukidanjem jedne ili više hrane u više od dvije trećine slučajeva dolazi do značajnog poboljšanja slijedećih kliničkih manifestacija koje možemo povezati s intolerancijom na hranu. Nakon testa intolerancije na hranu preko 80% pacijenata pokazalo je značajno poboljšanje svojih zdravstvenih problema.

2.1.7.2. Analiza žive kapi krvi ( DARKFIELD METODA )

Mikroskopska analiza žive kapi krvi nije dijagnostički postupak. Ovaj postupak je individualiziran i koristi se za utvrđivanje optimalne prehrane i suplementacije prema potrebama svakog pojedinca posebno, radi postizanja zdravlja i prevencije od hroničnih bolesti, a mogu nastati zbog nepravilne prehrane.

Mikroskopska analiza živih stanica krvi može pokazati:

- kvalitativno stanje crvenih krvnih zrnaca (eritrocita), bijelih krvnih zrnaca (leukocita) i krvnih pločica (trombocita)- nepovoljan učinak slobodnih radikala na krvna zrnca i potrebu za korištenjem antioksidanata- predispoziciju za aterosklerotične promjene na krvnim žilama- prisutnost bakterija, parazita i gljivica- neprobavljene proteine i masnoće- nedostatak oligoelemenata i vitamina (kao vitamin B12 , folne kiseline i željeza)- prisutnost kristala mokraćne kiseline i rizik od gihta- postojanje hormonalnog disbalansa- lošu cirkulaciju

DARKFIELD METODOM se utvrđuje i disbioza. Posljedice disbioze : zna se da patogeni mikroorganizmi izazivaju bolest ukoliko uspiju naseliti crijevnu sluzokožu. Ukoliko je ravnoteža između dobrih i štetnih bakterija u crijevima narušena, to stanje nazivamo disbioza, a čimbenici koji joj doprinose su premalo vlakana u prehrani te izloženost toksinima iz okoliša. Disbioza je vrlo opasno stanje, jer doprinosi slabljenju imuniteta, omogućuje druge infekcije te vaginalne infekcije kod žena.

2.1.8. Klinička ispitivanja

12

Opservacione studije

- Ekološke studije- Analitičke studijeA) anamnestičke studije (case-control)B) kohortne studijeC) studije presjeka (cross-sectional)

Interventne studije

Randomizovane kontrolisane studije (duplo-slijepe, mono-slijepe)Ne-randomizovane (kvazi-eksperimenti)

2.1.8.1. Ekološke studije

Ekološke studije se izvode na nivou jedne populacije ili populacija više zemalja. Ispituju povezanost zdravlja i bolesti sa nutritivnim faktorima na populacionom nivou, obično preko statističkih podataka Npr. ispitivanja korelacije izmeñu konzumiranja masnoća po glavi stanovnika i incidence kancera dojke. Nedostatak: uočena korelacija ne mora da bude značajna na individualnom nivou (4)

2.1.8.2. Analitičke studije

Slika 3 Analitičke studije (5)

2.1.8.3. Kohortne studije13

2.1.8.3.1. Prospektivne i retrospektivne studije

Zdravi ispitanici se biraju na osnovu njihove izloženosti nekom faktoru rizika ili zaštite (unos nutrimenta) i prate se neko vrijeme. Nedostaci: skupe studije, veliki broj ispitanika, dugo traju. Prednost: pružaju značajne podatke o povezanosti dijetarne izloženosti i zdravstvenih ishoda.U retrospektivnim kohort studijama grupe se definišu nakon završetka studija, a u prospektivnim prije početka ispitivanja

2.1.8.4. Studije preseka (cross-sectional)

Slične ekološkim studijama, na nivou populacije se izvode. Prikupljaju se podaci i obično se koriste za analizu prevalence nekog stanja. (4)

2.1.8.5. Interventne studije

2.1.8.5.1. Randomizovane kontrolisane studije

Eksperimentalne studije u kojima se na kontrolisani način testiraju efekti neke dijetarne intervencije su interventne studije. Randomizovane znači da su metodom slučajnog izbora učesnici podjeljeni u grupe. Obično postoji grupa koja je podvrgnuta intervenciji i kontrolna grupa ili grupa koja prima placebo. Ukoliko ispitanici ili oni koji vrše ispitivanje ili oni koji vrše samu intervenciju nisu upoznati sa fazom ispitivanja radi se o mono-, duplo- ili triplo-slijepom ispitivanju. U ovim studijama se na najdirektniji način testira početna dijetarna hipoteza. Nedostaci: Nepoznato je trajanje eksperimenta koje će dati realne rezultate, Komplijansa učesnika. (4)

3. ZAKLJUČAK

14

Ocjenjivanje prehrambenog statusa predstavlja ocjenu objektivnih i subjektivnih podataka koji se odnose na prehranu pojedinca i nutritivni unos, stil života ali i medicijsku povijest

Indirektne metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti su : ispitivanje potrošenje hrane, metoda vaganja hrane (najskuplja i najpreciznija metoda), intervju o potrošnji hrane u protekla 24 h (najjeftinija metoda), inventurna metoda, ispitivanje učestalosti potrošnje hrane.

Direktna metoda za ocjenjivanje stanja uhranjenosti češće se koriste u praksi i tu spadaju sljedeće metode : antropometrijska mjerenja, biohemijska mjerenja i klinički pregled.

Kao antropometrijska mjerenja treba istaći metode Subjektivna općenita procjena nutritivnog statusa i Mini Nutritional Assessment – MNA® koje su brze i pouzdane metode za utvrđivanje nutritivnog statusa pacijenta sa naglaskom na utvrđivanje malnutricije.

DARKFILED metoda je značajna ali individualizirana metoda procjene nutritivnog statusa iz grupe biohemijskih mjerenja.

4. LITERATURA

15

1. Jašić M. (2012) Ocjena (procjena) prehrambenog statusa, Hranom do zdravlja. http://www.hranomdozdravlja.com/slatkis/file.php?file=Metode_za_ocjenjivanje_stanja_uhranjenosti.ppt Stranica posjećena 28 Decembar 2013

2. Vranešić Bender D, Krznarić Ž. (2008) ˝Malnutricija- pothranjenost bolničkih pacijenata˝, Medicus, sv. 17, 71-79

3. Pavić E. (2011), ˝Ocjena prehrambenoga statusa˝, nastavni materijal Dijetetika, Zdravstveno veleučilište, Zagreb

4. Šobajić S. (2013) ˝Metode procene kvaliteta ishrane i stanja uhranjenosti˝, nastavni materijal Dijetetika, Farmaceutski fakultet, Beograd

5. 4. Šobajić S. (2013) ˝Studije koje se koriste u proučavanju ishrane˝, nastavni materijal Dijetetika, Farmaceutski fakultet, Beograd

16