pravedno drustvo br. 1

PRAVEDNO DRUŠTVOGlasilo za promicanje ljudskih vrijednosti, međunarodne suradnjei suradnje civilnog društva, javne uprave i gospodarstva

Broj 1 / Prosinac, 2009. godine

1. Moramo sačuvati i pa-metno koristiti naš okoliš: zemlju, vodu i energiju te razvijati i koristiti hrvat-sku pamet, kreativnost i naše tradicionalne vrijed-nosti. Naša budućnost ibudućnost naše djece ovisi o tome.

PlakatBaltičko-Jadranska vertikala

2. Hrana i voda su te-meljni ljudski energenti i u skladu s time decen-tralizacija proizvodnje e-nergije preduvjet je za oslobođenje ljudi i naro-da. Vlasništvo nad zem-ljom treba biti u rukama pojedinaca i naroda, a ne u vlasništvu korpora-cija koje zanima jedino profit.

3. Vrijednosti koje zago-varamo su: ljubav, istina,sklad i razvoj. Ove vrijed-nosti proizlaze iz analizeljudskih potreba i upućuju nas da gradimo društvo u kojemu su znanje i zajedništvo dva krila zaiznalaženje mudrih rješe-nja.

4. Dr. Zdravko Mršić: UHrvatskoj je potrebnopočeti oblikovati dugo-ročnu državnu strategi-ju i politiku proizvodnje hrane, čuvanja zemlje, zaštite zemljišta i upora-be vode (stranica 38 i 39).

Izdavač: Bjelovarski centar za razvoj civilnoga društva,Savez za pravedno društvo i Europski dom Bjelovarsko-bilogorske županijeAdresa: Masarykova 8, 43000 BjelovarTelefon: 043 245 109 / Mobitel: 098 239 405 E-mail: [email protected] Web: www.bjvertikala.info i www.danizrinskih.infoUrednik priloga “Pravedno društvo”: Stjepan Kos

Suradnici: dr. Zdravko Mršić, dr. Fra-njo Pajrić, Vlado Karagić, prof, Silvija Kolarić, dipl. ing., Renata Staneković, Tomislav Cug, dipl. oecc., mr. Ivan Ću-rić, Jasmina Radojčić, prof., Snježana Pašalić, Nemanja Vlahović, Tugomir Pemper, Dražen Žagi

PRILOG

Piše: Stjepan Kos

G lasilo koje je pred vama, kao poseban prilog Agro-hita, koje-mu smo dali naziv Pravedno

društvo, nastao je suradnjom udruga Savez za pravedno društvo, Bjelovar-ski centar za razvoj civilnoga društva i Europski dom Bjelovarsko-bilogorske županije s nakladničkom kućom Agro-hit.Ovo partnerstvo je nastalo stoga štose nalazimo u prijelomnim trenucimakada moramo sačuvati, unaprijediti i pametno koristiti naš okoliš, tlo (zemlju, vodu i energiju) te se prisjetiti, sačuvati, razviti i pametno koristiti hrvatsku mi-sao i vrijednosti. Naša budućnost i bu-dućnost naše djece ovisi o tome. Osim što smo mala zemlja za veliki odmor, budimo i mali narod za velika djela.Mi odbacujemo tezu da je pravednodruštvo utopija i želimo potaknuti ras-pravu o sadržaju budućeg pravednog društva i strategiji kojom se ono može ostvariti. Nudimo i konkretne prijedloge sažete u konceptu pod nazivom: Četiri koraka do pravednog društva. Da ne bi došlo do nesporazuma naglašavamo da je bitno razlikovati pojmove: praved-no društvo od idealnog, tj. savršenog.U pravednom društvu vodi se računa o cjelovitom ili integralnom razvoju. Na razini pojedinca to se odnosi na razvoj tijela, duše, uma i duha. Na društvenoj razini to se odnosi na sinergiju između temeljnih ljudskih djelatnosti: religije, filozofije, umjetnosti i znanosti. Ova si-nergija se slikovito može prikazati kroz četverostranu piramidu koja simbolizira razvoj čovječanstva sve do ostvarenja pravednoga društva. Suradnja je ključ razvoja i kada se radi o međunarodnim odnosima te odnosima između civilnog društva, javne uprave i gospodarstva, odnosno društvenog, javnog i privat-nog sektora.Vrijednosti koje zagovaramo su: ljubav, istina, sklad i razvoj. Ove vrijednosti proizlaze iz analize ljudskih potreba i upućuju nas da gradimo društvo u ko-jemu su znanje i zajedništvo dva krila za iznalaženje mudrih rješenja.Između ostaloga to znači da i u eko-

nomske odnose treba uvesti više su-radnje. Nevidljiva ruka tržišta debelo se kompromitirala i potrebna joj je vid-ljiva i mudra glava suradnje i planira-nja. Princip koji je obilježio dosadašnje doba: “brže, više, jače” potrebno je promijeniti u novi, koji točnije odražava potrebe čovječanstva u novom stolje-ću: “bolje, sigurnije, ljepše, korisnije”.Težnju da se bogatstvo i moć centrali-ziraju u rukama male skupine ljudi tre-ba zamijeniti decentralizacijom, odnos-no supsidijarnošću. Ovo se posebno odnosi na proizvodnju i gospodarenje hranom, vodom i energijom. S obzirom na to da su hrana i voda temeljni ljud-ski energenti, može se reći da je de-centralizacija proizvodnje energije pre-duvjet za oslobođenje ljudi i naroda. U skladu s tim i vlasništvo nad zem-ljom treba biti u rukama pojedinaca i naroda, a ne u vlasništvu korporacija koje zanima jedino profit. O tome ovisi i kakva će nam biti zdravstvena zaštita i obrazovanje.Iz svega navedenog lako se može iš-čitati da se zalažemo za održivi razvoj i za ruralni razvoj kojima je turizam važ-na sastavnica i jedan od najperspek-tivnijih grana gospodarstva uz proiz-vodnju i preradu hrane te proizvodnju obnovljive i čiste energije.Održivi razvoj ne mora značiti odu-stajanje od napretka i blagostanja, aliznači preispitivanje stvarnih ljudskih potreba, preispitivanje sadašnjeg eko-nomskog i političkog modela. Umjesto individualističke jurnjave prema vrhu piramide bogatstva i moći u kojoj je čo-vjek čovjeku vuk, a mjesta na vrhu ima jako malo, bolje, sigurnije, ljepše i ko-risnije nam je postići sinergiju znanja i zajedništva te se snažno okrenuti stva-ranju pravednog društva. U svakom slučaju, manji cilj od toga ne bi smio imati niti jedan političar koji tvrdi da sezalaže za opće dobro. U prethodnoj rečenici nalazi se ključ svih sadašnjihproblema jer na cilj ne može stići onaj tko ne zna da cilj postoji. I ne mogu do-bru strategiju napraviti oni koji nemaju viziju. ●

POZIVAMO ČITATELJE DA ISTRAŽUJU I PIŠU O TEMAMA

KOJE VODE PREMA PRAVEDNOM DRUŠTVU

U prvom broju Pravednog društva za-počinjemo i jedan novi projekt koji iz-među ostaloga uključuje istraživanje ostanju društva i percepciji građana o sadašnjem stanju kao i promišljanja građana o budućim kretanjima u druš-tvu i razvoju. Također ćemo pri kraju pro-jekta organizirati i konferenciju o stanju u društvu i strategijama za kontinuira-no poboljšavanje istog. Budući da od-bacujemo tezu da je pravedno društvo utopija, želimo potaknuti raspravu o sa-držaju budućeg pravednog društva i strategijama kojima se ono može os-tvariti. Upućujemo poziv za suradnju na ovom projektu svima koji žele do-prinijeti da ova tema postane nezaobi-lazna. Prikupljat ćemo eseje i druge kratke tekstove građana i posebno mla-dih s vizijama razvoja društva i njiho-vim očekivanjima. Tekstovi mogu biti soptimističkim ili pesimističkim predzna-kom. U svakom broju Pravednog druš-tva objavljivat ćemo tekstove ili dijelove tekstova koji budu zanimljivi i kreativni te pozivamo čitatelje da nas upoznaju sa svojim promišljanjima i idejama.Sistematizirat ćemo sve tekstove na-kon godinu dana, nagraditi najzani-mljivije te objaviti rezultate ankete s ne-koliko osnovnih pitanja na ovu temu. Tiskat ćemo i odgovarajuću publikaci-ju (zbornik radova). U međuvremenu ćemo prikupljati i izjave, odnosno odgo-vore poduzetnika i političara na neko-liko temeljnih pitanja: Znaju li kako os-tvariti pravedno društvo, koliko za to treba vremena, što bi prvo napravili, koje su glavne prepreke? ●

UVODNA RIJEČ

Mali narod za velika djelaPrincip koji je obilježio dosadašnje doba: “brže, više, jače” potreb-no je promijeniti u novi, koji točnije odražava potrebe čovječanstva u novom stoljeću: “bolje, sigurnije, ljepše, korisnije”.

Idejama do nagrada

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO

34 Studeni/prosinac 2009. broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT

Turizam je manifestacija volje i dobro-te Više Sile (što god Ona bila) koja nam pomaže, poštujući ekonomske zakonitosti i logiku naših potreba, da evoluiramo u gostoljubiva i ekološki osviještena bića spremna služiti jed-ni drugima. Za razliku od mnogih dru-gih gospodarskih djelatnosti turizam nema ograničenja za rast i razvoj, aima ogroman prostor za stvaranje no-vih radnih mjesta. Turizam je i načinna koji Viša Sila postiže da putujemo, upoznajemo se, zbližavamo i uživamo u ljepoti svijeta. Turizam je lijek pro-tiv ratova, imperijalizma i terorizma. Integralni turizam, koji (u suradnji s uslužnim sektorom, ali i drugim dijelo-vima gospodarstva i društva) zadovo-ljava tijelo, dušu, um i duh, jedan je od ključnih elemenata nastanka praved-nog društva, a jednako važni su i raz-vijanje demokracije, civilnog sektora tecjeloživotnog obrazovanja. Svi ovi ele-menti mogu biti, a često već i jesu, sa-stavni dijelovi integralnih projekata ko-ji nas postepeno približavaju novom dobu u kojemu će pravda i blagostanje biti ostvareni snovi.

Tekst iz knjige Stjepana Kosa “Put prema pravednom društvu”

nentalnog turizma. Mnoge zemlje koje nemaju more od turizma prihoduju veće iznose nego Hrvatska. Dakle, na-meće nam se zaključak da se u raz-voju kontinentalnog turizma skrivaju veliki potencijali.Da bi turizam više i dugoročnije pri-hodovao, potrebno je razviti dodatne

Piše: Tomislav Cug, dipl. oecc

T urizam kao masovni fenomen na-še civilizacije postao je bitan za-mašnjak svakog ozbiljnijeg gos-

podarstva. Važnost turizma kao bitne gospodarske grane pokazuje se kroz utjecaj krize koja je zahvatila svjetsko gospodarstvo ove godine. Kroz oz-biljne prijetnje svjetskim gospodarstvi-ma fokus građana, gospodarstvenika i svih zainteresiranih čimbenika sve se više premještao na turizam. Hoćemo li pasti u nemilost Međunarodnog mo-netarnog fonda i Svjetske banke ili ćemo se izvući iz ozbiljnih problema ovisilo je o turističkom prometu koji će Republika Hrvatska ostvariti tijekom ljeta 2009. Zahvaljujući izuzetno po-voljnim meteorološkim uvjetima, uspjeli smo ostvariti bitno dužu sezonu i veću zaradu nego što su se mnogi nadali. Iako kriza još nije završila, a Hrvatskoj se uz probleme na svjetskom tržištu koji potresaju domaće gospodarstvo, javljaju i mnogi drugi problemi (sve ve-ća zaduženost, brojne financijske afe-re, propadanja poduzeća, porast neza-poslenosti), pomanjkanje novca i ne-sigurna budućnost nisu utjecali na od-luke mnogih da i ove godine krenu na skijanje. Izgleda da će se ljudi odreći mnogih stvari, ali teško i mogućnosti da “još jednom” provedu dobar odmor.Privlačnost Hrvatske leži u prekrasnom i čistom moru te mnoštvu prirodnih lje-pota. Ipak, domaći turistički djelatnicishvaćaju da se današnjim sve zah-tjevnijim turistima, mora ponuditi i više od prirodnih ljepota. Tako se Hrvatskaokreće polako i jačem razvoju konti-

ponude. Osim dokolice, izleta i puto-vanja, turizam daje bitan doprinos zdravlju, kulturnom i obrazovnom as-pektu života, upoznavanju drugih civi-lizacija, a time i popuštanju društvenih napetosti. Upoznavanje s hrvatskom kulturom može se uspješno provesti kroz upoznavanje kulinarske tradicije Hrvatske. Hrvatska je zemlja s velikim potencijalima u razvoju poljoprivrede i stočarstva. Ponuda ekološki uzgojene hrane, pripremljene na tradicionalan način je blago koje tek treba biti ot-kriveno. Poticanje suradnje domaćih poljoprivrednika s turističkim djelatnici-ma donijelo bi višestranu korist. Osimsmanjenja uvoza prehrambenih proiz-voda, potakla bi se domaća proizvod-nja, a Hrvatska bi kroz godine mogla postati turistički brand čiste prirode i ekološke hrane. Kao što su poznate pemske knedle, francuski sirevi i tali-janska vina, tako postoje mnogi hrvat-ski proizvodi koji su na cijeni kod strane javnosti i mnogi koji imaju velike šanse doći na top-liste. Pored razvijanja indi-vidualnih brandova, svaki od njih može pridonijeti razvoju pozicije Hrvatske kao domovine kvalitetnih gastro bran-dova na makro i mikro planu. Slavon-ski kulen, bilogorski kvargl, međimur-sko zelje, istarski tartufi, dalmatinska vina… Stvari koje mi uzimamo zdravo za gotovo, stranim turistima često su nepoznate. Buncek sa zeljem, sarma, popečki, brudet od jegulja, fešta od školjaka, štrukle, pašticada, predstav-ljaju pravo gastronomsko otkriće stra-nim turistima naviklima na brza jela. Kako to da su ove stvari toliko ukusne, a toliko nepoznate u usporedbi s npr. fish and chips – nacionalnim jelom upit-ne kvalitete i okusa? Dakle, potrebno je proizvode koje imamo kvalitetnijeuvrstiti u ponudu te kvalitetnim mar-ketinškim promišljanjem predstaviti ihstranim gostima jer uz mogućnosti ko-je imamo, gastro turizam može biti kvalitetan mamac za sve goste koji očekuju nešto više od mora i sunca. Asve se to može ostvariti boljim pove-zivanjem turističke djelatnosti i poljo-privredne proizvodnje. Sastojke ima-mo. Možemo li od njih stvoriti bogatu trpezu, ovisi o našoj volji i umijeću. ●

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com Studeni/prosinac 2009. 35

Zahvaljujući krizi usvijetu, fokus građa-na, gospodarstvenika i svih zainteresiranih čimbenika sve se vi-še premještao na tu-rizam jer se ni u krizi nitko ne želi odreći odmora

Turizam i poljoprivreda

Imamo li recept za agroturistički kolač?

Piše: Tugomir Pemper

B altičko jadranska vertikala je slojevit program s mnogo razina: društvenom, gospodarskom, pro-

metnom, turističkom, duhovnom, filo-zofskom, povijesnom, kulturnom, poli-tičkom, ekološkom,… Opći cilj progra-ma je ispreplesti sve te razine i dopri-nijeti održivom razvoju u državama na prostoru između Jadrana i Baltika. U temeljima te ideje o stvaranju „Baltičko-jadranske vertikale“ su prije svega eu-ropske vrijednosti, prožete znanjem isuradnjom, uz očuvanje tradicijskih vri-jednosti te korištenje novonastalih od-nosa koji dolaze s globalizacijom i ši-renjem Europske unije. Zato je nužno umrežavanje i uspostavljanje suradnjeizmeđu ljudi, organizacija, gradova i dr-žava na području između Baltika i Jad-rana, kao i razvoj civilnoga društva iafirmacija međunarodne suradnje ra-di postizanja održivog razvoja. Iz togadalje proizlazi suradnja na transgra-ničnim projektima, razmjena volontera iz gradova uz 17. meridijan. Sve to uz posebnu pozornost očuvanju identiteta i jezika nacionalnih manjina. Baltičko-jadranska vertikala, koja se proteže područjem osam zemalja Srednje Eu-rope (Poljska, Češka, Slovačka, Ma-đarska, Austrija, Slovenija, Bosna i Her-cegovina i Hrvatska), za cilj ima stvori-ti mrežu bratimljenih gradova i organi-zacija na području od Baltika do Jadra-na, s naglaskom na koridor koji pove-zuje obalu Baltika između Szczecina iGdańska, ide preko Poznańa i Wroc-ława do Beča i Bratislave te kroz za-padnu Mađarsku ide na jug do Kopriv-nice, Bjelovara i Banja Luke te južnije jednim krakom ide prema Splitu i Ma-karskoj, a drugim prema Mostaru i Pločama (spoj na buduću autocestu, koridor 5c). Svrha mreže bratimljenih gradova je omogućiti razmjenu znanja, iskustava, ideja, kulture, turista, rada i proizvoda i svega ostaloga između svih država na vertikali te uključiti i druge

države, odnosno gradove koji joj gra-vitiraju. Ono što je također važno za realizaciju ovog projekta je izgradnja odgovarajuće brze ceste ili autoputa uzduž 17. meridijana. Zbog toga je po-najprije nužno razvijanje svijesti o tojpotrebi i traženje boljih modela plani-ranja, financiranja i gradnje takve brze ceste ili auto-ceste.- Smatramo da ovaj program zaslužuje još aktivnije uključivanje lokalnih sa-mouprava, Hrvatskog sabora, Mini-starstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva turizma, od-nosno Vlade Republike Hrvatske. Što se tiče Republike Hrvatske ovaj je pro-gram značajan za očuvanje identiteta i jezika nacionalnih manjina kroz surad-nju, zajedničke projekte i radionice po-sebno za pripadnike hrvatske dijas-pore (posebno gradišćanskih Hrvata)i nacionalnih manjina u Republici Hr-vatskoj, ocjena je jednog od idejnih za-četnika programa Baltičko-jadranske vertikale, Stjepana Kosa, predsjednika Centra za razvoj civilnog društva u Bjelovaru.Izvješće Bjelovarskog centra za razvoj civilnoga društva o ostvarivanju Misi-ja prijateljstva od Baltika do Jadrana, kao sastavnim dijelom programa Bal-tičko jadranska vertikala, govori o us-pješnom umrežavanju i poticanju me-đuljudske suradnje, organizacija, gra-dova i država na prostoru između Bal-tika i Jadrana. Pokrovitelj Misija prija-teljstva bilo je “Ministarstvo turizma”, a

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO


Baltičko-jadranska vertikala kao mostsuradnje europskih zemalja na 17. meridijanu

I globalizacija može sačuvati tradiciju!Umrežavanje i uspostavljanje suradnje između ljudi, organizacija, gradova i država na području između Baltika i Jadrana te razvoj civilnoga društva i afirmacija međunarodne suradnje radi posti-zanja održivog razvoja

Posjet Austriji...

...Slovačkoj...

...i Hrvatskoj.

Hrvati na najsjevernijoj točkiBaltičko-Jadranske vertikale

podršku i pomoć pri uspostavljanju kon-takata u Poljskoj i drugim državama dalo je “Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija”. Provedbi pro-jekta doprinijeli su i Grad Bjelovar, To-mislavgrad, Bjelovarsko-bilogorska žu-panija i Europski dom Zagreb.Prva misija bila je u općinu Visoko u Bosni i Hercegovini. Na inicijativu Bje-lovarskog centra za razvoj civilnoga društva realizirano je bratimljenje gra-da Bjelovara i općine Visoko iz Bosne i Hercegovine. Druga misija prijateljstva odvela je skupinu bjelovarskih volon-tera do Tomislavgrada (BiH), Imotskog i Zagvozda (RH). S Imotskim je Bjelo-var već otprije bratimljen, a s Tomi-slavgradom je potpisao Povelju u srp-nju 2008. godine. U tim mjestima odr-žani su okrugli stolovi o europskim vrijednostima i integracijama te dogo-vorena dalja suradnja uz podršku pred-stavnika lokalne uprave i udruga. Izve-den je i zajednički kulturnoumjetnički program. Drugo putovanje u Tomi-slavgrad povodom potpisivanja Pove-lje o suradnji bilo je u vrijeme Dana op-ćine Tomislavgrad te su u programu nastupili članovi HORKUDA Golub iz Bjelovara, a BCRCD je prezentirao dokumentarni film “Baltičko jadranska vertikala” koji je nekoliko dana kasnije prikazan i u Gradskoj vijećnici Grada Bjelovara. Treća misija prijateljstva bila je u četiri države Europske unije i re-zultirala je izuzetno važnim kontaktima i uspostavljanjem suradnje, posebno s predstavnicima uprave i organizacija iz Mađarske, Austrije, Slovačke i Češke. Četvrtom misijom učvršćene su veze i suradnja započeta prethodnim misi-jama, a ostvareni su i novi susreti s predstavnicima nevladinih organizacija i lokalne samouprave iz Bosne i Herce-govine, Mađarske, Austrije, Slovačke, Češke i Poljske. Predstavnici Ustke iz Poljske i Heviza iz Mađarske izrazili su spremnost za intenziviranje odnosa s Bjelovarom i mogućnost potpisivanja Povelje o suradnji.- Na svim misijama prezentirali smo naš zavičaj i domovinu te Baltičko-jad-ransku vertikalu u dvanaest gradova u sedam država: predstavnicima grad-skih uprava, veleposlanicima, pred-stavnicima hrvatske dijaspore i nevla-dinih organizacija, napominje Stjepan Kos i ocjenjuje da bi ostvarivanje pro-grama Baltičko-jadranska vertikala u godini ispred nas moglo dobiti podršku i potreban zamah u svim zemljama uz 17. meridijan između naša dva mora. ●

Na okruglom stolu koji je na temu Baltičko-jadranske vertikale održan na proljetnom Bjelovarskom sajmu sudionici iz pet europskih zemalja složili su se da je riječ o izuzetno vrijednom programu u europskim razmjerima i da je to ideja koju treba podržati. Zaključeno je tada da oko ideje Baltičko-jadranske vertikale treba stvoriti kritičnu masu koja bi je dovela do njezine praktične proved-be, i to na način da svi uz 17. me-ridijan u svom okruženju pomognu njezinoj afirmaciji i saživljavanju srazvojnim programima lokalnih i re-gionalnih područja te država na ko-je se program odnosi. Tada je re-čeno da smo danas svjedoci vrlo teških i složenih političkih i gospo-darskih okolnosti i prilika pa i nepri-lika koje utječu na realizaciju brojnih ideja i projekata. Ponekada u tak-vim vremenima mnoge dobre ideje ostaju neostvarene ili odložene za

neka bolja vremena. Vjerujem da ideja, odnosno program Baltičko-jadranske vertikale nije na popisu takvih neostvarivih želja ili ideja za neku bolju budućnost. Zar bi takve programe trebalo odlagati za sutra? Na to pitanje sudionici okruglog sto-la složno su odgovorili: “Sigurno ne.”Nema tako ozbiljne i teške političke i gospodarske situacije koja može ugroziti ili odgoditi ideju međusobnog zbližavanja i suradnje naroda, dr-žava i regija koji doduše imaju svoju autohtonost i različitosti, koji su raz-ličitih razina političkog i gospodar-skog razvoja, ali te razlike nisu ne-premostive i nisu takve da nužno razdvajaju, nego mogu biti i faktor zbližavanja. Upravo je i program Bal-tičko-jadranske vertikale jedan od mostova koji želi što prije povezati sjever i jug Europe, bez obzira na sve različitosti cijelog prostora. ●

Češka...

...Buško blato (BiH)...

...Poljska...

...Mađarska.

Baltičko-jadranska vertikala kao mostsuradnje europskih zemalja na 17. meridijanu

Međunarodni okrugli stol o Baltičko-jadranskoj vertikali

Stvoriti kritičnu masu


S avez za pravedno društvo iz Bje-lovara tijekom ove godine reali-zira svoj novi projekt za koji su

odobrena sredstva od Ministarstva re-gionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva uz kredit i po kriterijima Svjetske banke u iznosu od 169.000 kuna. Naziv projekta je “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu” koji je obogatio već postojeću kulturno turističku ma-nifestaciju od prošle godine s ciljem vraćanja tradicije Zrinskih u ovu nera-zvijenu bilogorsku općinu u funkciji tu-rističkog razvoja, a čiji je idejni pokretač i nositelj župnik Milan Kerš.Različite aktivnosti u tom projektu pro-vodile su se tijekom cijele 2009. godi-ne. U ovom projektu, kao i u drugim svojim projektima, Stjepan Kos detek-tira što bi trebalo promijeniti da bi se poboljšala kvaliteta života svih ljudi. Zrinski Topolovac upravo je zbog svo-je nerazvijenosti bio mjesto koje je za-služilo poticanje društvenih aktivnosti pa tako i cjelokupne ideje o povijesnom vrednovanju Zrinskih. Općina Zrinski Topolovac je na začelju po razvijenosti u županiji, a i Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od nerazvijenijih žu-panija u Hrvatskoj. S obzirom na to vr-lo je važno svako nastojanje da se te razlike smanjuju, a upravo to je i cilj Projekta socijalnog i gospodarskog o-poravka (PSGO-a). Gospodarska i so-cijalna revitalizacija ovih područja važ-na je i zbog sprječavanja depopulacije na mikro i makro razini jer bi gubitak kvalitetnih ljudi i broja stanovnika vodio u dalje zaostajanje. Stoga je potrebno ponuditi perspektivu razvoja na tim nerazvijenim područjima jer će upravo zbog svoje ekološke očuvanosti ta po-

dručja postati značajan resurs i kapi-tal, tim vredniji uz ljude koji tamo žive i žele razvijati svoj zavičaj na principima održivog razvoja. Čuvanjem svog vlas-titog identiteta i tradicije uz afirmaciju kontinentalnog turizma stvara se pri-lika za ekonomsku i socijalnu revitali-zaciju općine Zrinski Topolovac.Stoga je projekt Dani Zrinskih u Zrin-skom Topolovcu prepoznat kao potre-bit i svrsishodan te je i odobren za fi-nanciranje. Predviđeno trajanje projek-ta je 12 mjeseci. Nakon odobravanja projekta dobiveno je 50% od ukupnog iznosa potrebnog za provedbu svih planom predviđenih aktivnosti. Svakotromjesečje Savezu za pravedno druš-tvo je obveza izvještavati o realizaciji predviđenih aktivnosti kako bi ostvarilo pravo na sredstva. Što se sve učinilo ove godine u Zrinskom Topolovcu?Proveden je čitav niz radionica i preda-vanja, a među njima i radionice o uprav-ljanju projektnim ciklusom na kojima su mještani upoznati s osnovama projekt-nog planiranja i upravljanja te je na-pravljen zajednički projektni prijedlog za uređenje prostora u blizini škole koji bi bio posvećen obitelji Zrinski.Učitelj iz Zrinskog Topolovca, Vlado Ka-ragić je zdušno proučio sve dostupne povijesne izvore te je održao radionice uz iscrpno i vrlo zanimljivo povijesno predavanje s prezentacijom o ulozi Ka-tarine i Petra Zrinskog u hrvatskoj po-vijesti, a posebice njihovom utjecaju na razvoj toga kraja. On je osmislio i kviz znanja, a nakon šahovskih radio-nica proveo je i šahovsko natjecanje. Priređena je također izložba tekstual-nog, likovnog i foto materijala o Zrin-skima. Mr. Ivan Ćurić je zatim održao

Projekt “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu”PR

AVED

NO DR

UŠTV

O


Projekt “Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu” Saveza za pravedno društvo Bjelovar uz potporu Svjetske banke, odnosno Ministar-stva regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva

Preko Zrinskih doturističkog brandaOsmišljenim programom aktivnosti tijekom jedne godine obogaćen društveni život jedne nerazvijene općine sredstvima Svjetske ban-ke, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospo-darstva uz volonterski rad članova Centra za razvoj civilnog druš-tva iz Bjelovara

Paviljon za susrete mještana i održa-vanje programa u parku gdje će biti smještena i skulptura Katarine Zrinski

Skulpturu Katarine Zrinski u drvetu iz-radila su tri umjetnika, Nenad Popović iz Grubišnog Polja, Dražen Kuharović iz Koprivnice i Miroslav Karač iz Iloka, svi branitelji Domovinskog rata

Plesni tečajevi za mlade Zrinskog To-polovca vodio je Željko Pavleković iz Plesnog kluba Bjelovar

Likovna radionica pod vodstvom di-plomirane učiteljice Renate Staneko-vić iz bjelovarske Prve osnovne škole okupila je najmlađe Topolovčane

predavanja s prezentacijom na teme: multikulturalnost i pravedno društvo. Željko Pavleković i Plesni klub Bjelovar održali su plesne radionice za lokalno stanovništvo te je priredio scenski nas-tup na manifestaciji koja se drugi put održala pod nazivom “Dani Zrinskih uZrinskom Topolovcu”. Ovih dana učite-ljica Renata Staneković provodi likov-ne radionice s učenicima osnovne ško-le, a dogovorena je i likovna radionica u suradnji s Udrugom žena KatarineZrinski iz Zrinskog Topolovca za odras-le. Nadalje, u školskom dvorištu postav-ljena je sjenica koja će koristiti učeni-cima za izvanučioničnu nastavu, ali i svim mještanima za održavanje mani-festacija i za prigodna okupljanja. Po-red nje će biti postavljena drvena skulptura Katarine Zrinski, koju su iz-radili kipari branitelji, sa željom da se izrade i skulpture drugih članova obi-telji Zrinski.Prikupljeni materijal o provedenim ak-tivnostima mogu se vidjeti na web stranici www.danizrinskih.info., a foto i video materijal o Danima Zrinskih u Zrinskom Topolovcu iskoristit će se za izradu publikacije i dokumentarnog filma. Zadnja etapa u provedbi projek-ta je usporena zbog toga što Općina Zrinski Topolovac nije ispunila svoj dio partnerskog ugovora, ali se očekuje da će ovih dana i taj uvjet za korištenje fi-nancijske potpore Svjetske banke biti ispunjen.Dani Zrinskih u Zrinskom Topolovcu je tako postao vrijedan projekt koji je ove godine značajno pomogao jednoj maloj i nerazvijenoj općini da obogati svoj društveni život i razvije socijalnu koheziju što je i osnovni cilj projekta. Aktiviranjem stanovništva na čuvanju tradicije i povijesnih vrijednosti projekt je bio značajna pomoć u oblikovanju vlastitog turističkog brenda temeljem legendi o Zrinskima što otvara priliku za afirmaciju kontinentalnog turizma na ovom prostoru. ●

Postoje ljudi koji su iz dna duše svoje, kadri žrtvovati i mijenjati svoju osobnu sreću za sreću i slobodu svoje domo-vine i svoga naroda. Pamtimo ih sto-ljećima jer su ih najteža stoljeća ra-đala, a jedna od njih je bila i Ana Ka-tarina Zrinska.Što je najveće i najuzvišenije što mo-že učiniti najplemenitija i najodličnija kćerka jednog malog naroda, čija sečitava povijest može sažeti u izraz “Žudnja za slobodom”? Žrtvovati či-

tavu sebe, svu svoju energiju, obitelj-sku sreću i blagostanje, vlastiti i život i živote svoje djece, do ruba iščeznuća i potpune propasti.Postoje stvari u kojima nema kole-banja i cjenkanja, postoji ljubav, misli i djela za kojima možemo samo šutjeti i diviti im se puni strahopoštovanja. Zato je Ona i danas i zauvijek, dok bude Hrvata, besmrtna među smrtni-ma, bezgrješna među hrabrima, bez-uvjetna među predanima, neumrla i uzvišena kćerka, supruga, svetica i majka, koja se borila svom snagom uma, svom silinom srca, a svoju jeborbu platila svime što je imala. Uzvi-šenije osobne žrtve od toga nema i neće je biti više nikada.Zbog Nje smo danas okupljeni ovdje u jednom malom mjestu što se još je-dino na svijetu po Zrinskima naziva, spomenuti se Njenog lika i djela, Nje-

nih plemenitih težnji i nastojanja, Nje-nih misli i snova, molitvi i ufanja, Njene uzoritosti i mučeništva. Najmanje što možemo učiniti kao svjedoci i nasljed-nici Njene plemenite žrtve jest: biti čas-ni i dostojni baštinici slobode za koju se žrtvovala.Mi živimo u doba kad nam ne prijete više silne vojske, horde, carstva i kra-ljevstva. Živimo u doba kad majke vi-še ne moraju u progonstva s djecom na rukama, pa ipak nam Ona treba i

danas više nego ikada. Ana KatarinaZrinska treba nam kao zvijezda vodilja, božanska iskra u grudima i svjetlo u tamnim noćima, jer naše su sablje po muzejima, ali borba još nije dokončana. I naše će pokoljenje, kao i mnoga bu-duća, morati podnijeti malu osobnu žr-tvu u kovnici slobode, ponosa i svjetla. Nemamo prava biti sebični, mlaki i malodušni, nemamo se prava zatvori-ti u sebe i puštati da nas velika voda sudbine nosi kako joj je volja. Rođeni smo na grudi kojoj je ime krv predaka, ratnika i žeteoca. Nemamo prava biti manji od onog čime se Ona ponosila, u što je iz sveg srca vjerovala, s čime ježivjela, patila i utihnula.Mi smo danas ovdje Njen glas u pros-transtvu vjekova, Njeno pero na perga-mentu zemljovida, Njena utjeha, ponos i sveta tišina.

Vlado Karagić

Pjesma za Anu Katarinu Zrinski


Mr. sc. Zdravko Mršić, bivši Ministar u Vladi Republike Hrvatske i direktor hrvatske Agencije za restrukturiranje (1990.), do umi-rovljena radio u diplomaciji. Autor je više knjiga, među kojima su “Isusovi ljudi” , “Povratak domovine”, “Globalizacija i gos-podarski nacionalizam” , “Otvorena šutnja”, “Proslava života”, “Isus”, “1997.”, “Mala Terezija”, “Isus za treće tisućljeće”, “Evo-lucija bez odabira”, “Konsenzus za Hrvatsku”.

Piše: mr.sc. Zdravko Mršić

S ezona 2007.-08. zabilježila je najviši rast cijena hrane u posljednjih trideset godina. Sniženje cijena u sezoni 2008.-09. bilo je uglavnom posljedica recesije, koja nije

uklonila neravnotežu na svjetskom tržištu hrane. Nedavni sas-tanak na vrhu posvećen sigurnosti u opskrbi hranom okupio je 60 šefova država (uključujući i papu). Ove su godine cijene hrane porasle gotovo 10% usprkos činjenici da je poljoprivre-da u razvijenim industrijskim zemlja radila punim kapacitetom i imala rekordan prinos. (Industrija je zapošljavala samo oko 70% kapaciteta.)Svijet se opet nalazi pred udarom cijena hrane koji neće doći od klimatskih nevolja, koje su ove godine pogodile neke od najmnogoljudnijih zemalja. Povećanje potražnje za hranom je sustavno, dugoročno i trajno pitanje. Zemlje “u razvitku”, po-sebice azijske, brzo su se razvile a i brzo izišle iz sadašnje recesije, koja još mori Zapad.U najnapučenijim zemljama svijeta stvara se dobrostojeći srednji sloj koji traži više hrane te koji je može i hoće platiti.Urbaniziranje golemog broja ljudi koji se profesionaliziraju vodi suvremenom zapadnom načinu priprave jela.Svjetsko gospodarstvo je u posljednjem desetljeću raslo go-dišnje 5%. Svijet je sve napučeniji i sve bogatiji čak i ako se uzme u obzir sadašnja recesija, posebice na Zapadu.Zbog porasta pučanstva i nedostatka obradiva tla (Kina, Sred-nji Istok, Koreja, Japan) dolazi do grabeža obradive plodne zemlje u Africi i drugdje (uključujući Srbiju, Hrvatsku i Slove-niju). Kupnju poljoprivrednog zemljišta u drugim zemljama obavljaju uglavnom državne tvrtke i fondovi. To vodi samo-voljnom izvlačenju poljoprivrednih proizvoda iz mnogih zema-lja – u Etiopiji zbog toga sad gladuje 6 milijuna ljudi – a politika prijenosnih cijena uzrokuje ostvarivanje dodane vrijednosti u zemljama koje su vlasnice tuđeg zemljišta.U mnogim razvijenim zemljama državna politika poticaja za proizvodnju biološkog goriva još uvijek “potiče” pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u industrijsko.Uza sve to, za proizvodnju dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda nedostajat će vode, što će prisiliti sve zemlje na njezinu pomnu uporabu.U takvom stanju neizbježna je genetička preinaka hranidbe-nog bilja (GM) znanstvenim načinom u laboratorijima, koja sesada nalazi u skokovitom razvitku. Riječ je o preinaci bilja (sje-mena) i njegovoj prilagodbi mjesnoj klimi, sastavu i vlazi tla temogućnostima navodnjavanja pri čemu se vodi računa o po-trebi obogaćivanja tla dušikom, potrebi smanjenja uporabe

pesticida, razumnijoj uporabi umjetnog gnojiva te o uvo-đenju sigurnih herbicida usklađenih s mjesnim okolnos-tima.Vlade većine zemalja već se pripravljaju za nov hranid-beni udar nakon višedesetljetnog zanemarenja poljo-privrede za račun industrijalizacije. (Hladnjaka ima po-svuda, ali bi mnogi mogli ostati polupraznim.) U agenciji FAO smatraju da bi svake godine valjalo ulagati preko 40 milijarda američkih dolara u poljoprivredu samo za uklanjanje neushranjenosti u svijetu. Za spas financij-skog sektora vlade u svijetu uložile su, uglavnom na dug, 14.000 milijarda US$.U golemoj većini zemalja, bogatih i siromašnih, na svim kontinentima država poduzima akcije i ostvaruje projek-te za osiguranje dovoljnih količina poljoprivrednih pro-izvoda. To uključuje uz ostalo:

• stvaranje sustava navodnjavanja• uspostavu skladišta kvalitetnog sjemena• stvaranje sjemenskih pričuva• organiziranje sjemenskih sajmova• izravnu pomoć trgovcima sjemena i umjetnog

gnojiva• ponudu jeftinih crpki za vodu i sustava dokapavanja• ponudu jeftinih poljoprivrednih strojeva• podjelu besplatnog obroka u školama• jamčenja seljacima dodatnog zapošljavanja na jav-

nim radovima• oprost dugova poljoprivrednicima• sustavno obavješćivanje proizvođača o cijenama po-

ljoprivrednih proizvoda• uklanjanje propisa o obveznom pasteriziranju mlijeka• osnivanje središta za iznajmljivanje strojeva• osiguranje usjeva i kultura, pa čak i • besplatnu dodjelu poljoprivrednicima sjemena, um-

jetnog gnojiva, pesticida i herbicidaAfričke zemlje su počele izvršavati obećanje o ulaganju 10 postotaka proračuna u poljoprivredu.Državna, proračunska ulaganja u poljoprivredu vode ve-ćoj mjesnoj sigurnosti u opskrbi hranom, a u mnogim zemljama nastoji se stvoriti i samodostatnost u hrani, što je, primjerice, u Indiji bila temeljna strategijska od-rednica opće državne gospodarske politike od vremena prvog premijera države Nehrua.Javlja se bojazan da bi zbog povećanog angažiranja dr-

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO


Proizvodnja hrane, čuvanje zemlje i uporaba vode

Vlade većine zemalja već se pripremaju za nov hranidbeni udar nakon višedesetljetnog zanemarivanja poljoprivrede na račun industrijalizacije. Kraj-nje je vrijeme da se domaći političari razbude i da povedu računa o budućnosti svojeg na-roda, zemlje i države

Prestati zastrašivati genetički preinačenim biljem

žave moglo doći do zanemarenja ulo-ge tržišta pa mnoge zemlje, osim ula-ganja u poljoprivrednu proizvodnju, na-stoje istovremeno osigurati pristup proizvođača tržištu poljoprivrednih pro-izvoda.Mnoge države jamče otkup svih nepro-danih, a proizvedenih nasušnih poljo-privrednih proizvoda, jamče njihovo skladištenje i potiču kooperaciju preh-rambene industrije i poljoprivrednih proizvođača.Jamčenje otkupa i pohrane poljopri-vrednih proizvoda je u interesu država, posebice zbog hirovite pojave eks-tremnih klimatskih okolnosti, kao što su poplave i suša.Razvitak i zdravlje prehrambene in-dustrije jamči stvaranje dodatne vrijed-nosti u zemlji koja proizvodi temeljne hranidbene proizvode.Zbog svega navedenog, a i zbog do-datnih razloga koji se mogu naknadno navesti, u Hrvatskoj je potrebno početi oblikovati dugoročnu državnu strate-giju i politiku:

• proizvodnje hrane,• čuvanja zemlje,• zaštite zemljišta i • uporabe vode.

Ni u jednoj se zemlji razvitak poljopri-vrede više ne prepušta tržištu jer je ri-ječ o prehrani pučanstva. Država mora postaviti politiku te izabrati, poduprijeti i financirati projekte razvitka poljopri-vrede i povećanja proizvodnje hrane teprograme za provedbu tih projekata.Jedan od projekata svakako bi bila akumulacija suvremene tehnologije za potrebe genetičke preinake bilja. I u EU-u je konzervativna brana genetičkoj preinaci bilja, koju su političarima na-metnuli neuki i zastrašivanju javnosti skloni medijski ljudi te uskogrudne udruge “civilnog društva”, počela pu-cati i padati. EU već dopušta uvoz po-ljoprivrednih proizvoda napravljenih na osnovi genetički preinačenog bilja, iako se ona još odupire unošenju genetički preinačenog sjemena.Krajnji je čas da se domaći političari raz-bude i da povedu računa o budućnosti svojeg naroda, zemlje i države! ●

Nizozemski znanstvenici uzgojili su prvi svinjski “in vitro” odrezak, koristeći stanice žive svinje. Svoj pripravak, doduše, još nisu kušali, no nadaju se da će ljudi htjeti jesti umjetne kobase koje su sljedeće na eksperimentalnom meniju. Ako zaživi ideja o mesu iz labo-ratorija (očekuje se da će to biti kroz 5 godina), odahnut će okoliš zbog sma-njenja stakleničkih plinova, ali i svinje u vrijeme kolinja. Times... (1.12.2009.)

Piše: mr. sc. Ivan Ćurić

O pća skupština UN-a je na 31. sjednici UNESCO-a donijela 2001. god. Deklaraciju o kultur-

noj raznolikosti. Dan 21. svibnja je tako postao svjetski dan kulturne raznoliko-sti.

- Današnje vrijeme nas navodi da učimo o drugim kulturama kojima du-gujemo mnogo, da učimo o poseb-nostima i poštujemo različitosti koje su sastavnice i našeg vlastitog identiteta.

- Pluralizam potiče svijest o multikul-turalnosti što je osnova 21. stoljeća.

- Multikulturalnost ne može posto-jati bez svijesti o vlastitim vrednota-ma, o samima sebi. Dakle, da bi imali spoznaju da je netko drugačiji od mene, moram prvo biti svjestan tko sam ja, što sam ja i kakav sam. Tek tada mogu u korelaciju i međusoban odnos staviti drugoga i spoznati da je netko različit od mene i u čemu. Stoga, jedan od glavnih preduvjeta da bi uvažavao iprihvaćao drugoga i drugačijeg od se-be je da moraš cijeniti svoje.

- U svijetu globalizacije, otvaranja tr-žišta, brisanja granica, velikih migracija stanovništva, kako iz jednih područja u druge unutar jedne države, tako i iz jedne države u drugu, nužno dolazi do miješanja stanovništva po različitim os-novama, etničkog, nacionalnog, vjer-skog, kulturološkog, ideološkog i opće-nito civilizacijskog. Kada se na jed-nom području sela, općine, grada, žu-

panije, države nađu ljudi različiti po porijeklu, svjetonazoru, vjeri…, jedini način da se uspostavi normalan civi-liziran sustav funkcioniranja u svim segmentima društva je međusobno uvažavanje i tolerancija. Dolaskom lju-di iz drugih područja u našu sredinu, uvažavajmo njihov identitet, kulturu,baštinu, vrijednosti koje oni cijene. S druge strane isto tako kada dođemo u novu sredinu također trebamo poštivati kulturu, običaje i način življenja domi-cilnog stanovništva.

- U zajedničkom suživotu jedni s drugima, u međusobnom poštivanju irazumijevanju bez nasilnog načinadjelovanja, možemo stvoriti temelje zazdrave međuljudske odnose koji su osnova za prosperitet cijele zajednice, a to nam je jedan od vitalnih ciljeva. Jer, samo u zdravoj sredini koja nije opterećena teškim društvenim boles-tima kao što su mržnja, nerazumije-vanje, netolerancija, isključivost, dakle samo u takvim sredinama u kojima su ljudi spremni na dijalog, uvažavanje drugačijeg mišljenja i suradnju, mogu se pokrenuti kotači zamašnjaci koji će potaknuti boljitak u svim sferama društvenog života, gospodarskom, kul-turološkom, obrazovnom.Rezultat toga je neminovno bolji život građana, veći standard, zadovoljniji ljudi, porast broja obrazovanih mla-dih ljudi koji je također jedan od bitnih čimbenika prosperiteta i napretka.

- Manjine u drugim državama mogu biti i često puta jesu most suradnje. Bjelovarski centar za razvoj civilnog društva kroz svoje aktivnosti i projek-te upravo potiče suradnju nacionalnih manjina kroz Projekt Baltičko-Jadran-ska vertikala. Cilj projekta je uspostavi-ti čvršće i plodonosnije veze između država i naroda koji žive na potezu od Baltičkog do Jadranskog mora. To su ujedno prirodni i logički putovi suradnje koji imaju i svoju povijesnu determinan-tu. Koliko toga ima što nas povezuje, zašto to ne iskoristiti na dobrobit svih? ●

Prva svinjetina uzgojena u laboratoriju


OSVRT MULTIKULTURALNOST

Manjine kao most suradnjeJedan o glavnih preduvjeta da bi uvažavao i prihvaćao drugoga i drugačijeg od sebe je da moraš cijeniti svoje

U trenutku pisanja ovog članka upra-vo je počela 15. svjetska konferencijao klimatskim promjenama koja se odr-žava u Danskoj. Klima utječe na sve nas i moglo bi se reći da se svi ‘kuha-mo u istom loncu’ kada je riječ o glo-balnom zatopljenju pa i mi moramo bi-ti silno zainteresirani za rezultate kon-ferencije. Jedna od glavnih danskihstrategija je poticanje upotrebe elek-tričnih automobila i održiva proizvod-nja energije. Električni automobili ćenas odvesti do pojma otvorenog, za-jedničkog razmišljanja i dijeljenja ideja za dobrobit cijele zajednice.

Piše: Silvija Kolarić, dipl.ing.

S vrha 15. svjetske konferencije je postići dogovor o ograničavanju klimatskih promjena. Naime, pre-

ma podacima Svjetske meteorološke organizacije, najtoplije godine od 1850.godine su: 2005., 1998., 2007., 2006. i 2003. Na listu najtoplijih na peto mjesto bi se mogla priključiti i 2009. godina.Dakle, više nema sumnje da klima po-staje sve toplija pa je zato jedan odciljeva konferencije ne dozvoliti pro-sječni porast temperature za više od2 ili čak samo 1.5 stupanj Celzijusa.Važan cilj je i daljnje smanjenje ispuš-tanja stakleničkih plinova. No, nažalost nije lako postići sporazum. Slabije raz-vijenim zemljama teže je postići zadani cilj, a često su i više pogođene klimat-skim promjenama. Zbog toga su Dan-ska vlada i UNFCCC predložile alat nazvan Klimatska pravda, po kojem bi razvijenije zemlje preuzele više odgo-vornosti za klimatske promjene. Narav-no, mnoge države se s time ne slažu jer gledaju samo svoj kratkoročni inte-res.

Pogledajmo sada danski primjer koji pokazuje na koji način bi razvijenije ze-mlje trebale preuzeti više odgovornosti za klimatske promjene. Danska ostva-ruje 30 posto svojih energetskih potre-ba iz obnovljivih izvora energije kao što je sunce, vjetar i biomasa. Danci su

prihvatili štednju energije kao način ži-vota. Za obavljanje dnevnih aktivnosti koriste bicikle, pa čak i gradonačelnik Kopenhagena Klaus Bondam na po-sao putuje biciklom. Vlada potiče koriš-tenje električnih automobila smanje-njem i ukidanjem poreza na nove au-tomobile koji mogu iznositi i 180 posto. Cijeli taj zaokret prema štednji ener-gije i korištenju efikasnih izvora ener-gije započeo je još za vrijeme krize 1973. godine kada je Danska gotovo sto posto ovisila o uvozu nafte. Tada je kriza bila toliko snažna da ljudi nisu smjeli nedjeljom voziti svoje vlastite automobile. Sjetimo se i kod nas je o-samdesetih postojalo ograničenje vož-nje prema broju registarske tablice. No, vratimo se Dancima. Od 1980. godinesu ostvarili osamdeset postotni eko-nomski rast, a da su pritom potrošnju energije održali na istoj razini. Na oto-ku Semsou ostvarili su 100 postotnu energijsku neovisnost. Svu energiju proizvode iz obnovljivih izvora, a emi-siju ugljičnog dioksida (CO2) su sma-njili za 147 posto. Otok Semso je po-stao svojevrsni eksperiment za cijelu zemlju. Ono što ih je zapravo nagnalo cijelom projektu je ušteda novca i posti-zanje neovisnosti. Pomalo smiješno, ali poboljšanje ekosustava je samo nusproizvod.

Danci nisu slučajno odlučili poticati ko-rištenje električnih automobila. Oni ni-

su bučni, nemaju is-pušnih plinova i radena struju koja se do-biva iz obnovljivih iz-vora. Znači, nema višeovisnosti o uvozu naf-te! Još kad bi takvi au-tomobili bili brzi i jeftini – snovi bi se ostvarili! Ono što sada izgleda kao san i nije takodaleko od punog o-stvarenja. Električni automobili se već du-go razvijaju pa zavi-rimo malo u povijest njihova razvoja. Prvu kočiju na električni po-gon izumio je Škot Robert Andeson iz-među 1832. i 1839.godine. Do 1920. go-dine su na cestama bili najčešći električni automobili, a tada su se motori na unutar-nje sagorijevanje usa-vršili i nafta je postala jeftina. I tako je tišina i nježna elegancija pre-pustila mjesto buci, br-zini i ispušnim plinovima. Svijet je imao priliku vratiti se efikasnom, tihom i čistom transportu 1990-tih godina. 1996. godine proizvedeni su prvi su-vremeni električni automobili, EV1 (Electric Vehicle 1). Proizveo ih je General Motors (GM) u Americi te su počeli voziti cestama Kalifornije. Ti automobili su bili tihi, nisu proizvodili nikakvo zagađenje, nisu čak imali niti ispušnu cijev. Mogli su se lako napu-niti kod kuće iz svake utičnice od 110v, (u SAD-u) ili u bilo kojem trgovačkom centru. Korisnici električnih automobila su čak imali i povlašteno parkiranje. No, EV1 se nije mogao kupiti. Svi primjerci su bili iznajmljeni. Nakon deset godina odjednom je GM donio odluku da više neće proizvoditi EV1. Do 2006. gotovo svi EV1 automobili su oduzeti korisnicima i uništeni. Ali ideja o čistom i tihom transportu se održala. I drugi proizvođači su počeli proizvoditi električne automobile: Toyota, Nissan, Tesla Motors i drugi.

Divno je što se danas automobili ma-sovno proizvode (bili električni ili ne)


Ekonomija i ekologija od Baltika do Jadrana

Razvijenije zemlje trebale bi preuzeti više odgovornosti za klimatske promjene. Danska ostvaruje 30posto svojih ener-getskih potreba iz ob-novljivih izvora ener-gije kao što je sunce, vjetar i biomasa, a Hrvatska tek 9,2 pos-to planira do 2020. godine.

Štednja energije kao način života

Danci vode svijet

Svijet bez buke Automobil kao djelo svih ljudi

jer je moguće zadovoljiti svačiji ukus. Ali ima jedna mana - automobili postaju sve skuplji i zahtjevniji za održavanje. Mnogi se žale da je u njima previše elektronike koja se često kvari. Mnogi se još uvijek s nostalgijom sjećaju au-tomobila koji su se mogli popraviti u svakom selu. Nisu bili naročito pouz-dani ni lijepi, ali barem ste znali da ni jedan popravak neće biti skup niti će dugo trajati.Sanjate li o lijepo dizajniranom, pouz-danom, brzom, ekološkom i jeftinomautomobilu koji je jednostavan za odr-žavanje? Mislite li da je to nemoguće? Ipak, moguće je ako radimo zajedno! Na svijetu postoje mnogi stručnjaci koji su spremni svoje znanje i slobodno vrijeme uložiti u projekte namijenjene općem dobru. Tako su nastali Društvo za održivu pokretljivost (Society for Sustainable Mobility) i projekt OScar koji su međusobno neovisni, ali rade u istom smjeru. Cilj projekta OScar je osmisliti i razviti jeftin, pouzdan i jed-nostavan automobil putem interneta. Svi nacrti i tehnička rješenja za takav automobil će biti dostupni na inter-netu. Na taj način se omogućuje jed-

nostavna i jeftina izrada svih dijelova tog tehnički naprednog automobila na bilo kojem mjestu na svijetu u bilo ko-joj radionici. Svrha Društva za održivu pokretljivost je razviti tehnologije za proizvodnju energetski efikasnih auto-mobila i razviti platformu za plasiranje otvorenih rješenja na tržištu. Takav zajednički i distribuirani način razvoja je odavno poznat u svijetu programe-ra i korisnika interneta pod nazivom open source, odnosno otvoreni izvorni kôd. U automobilskoj industriji takav pristup je upotrijebljen kao reakcija na klasični, zatvoreni razvoj automo-bila opterećen patentima i razvojem imidža. Većina novca pri kupnji novog automobila zapravo odlazi na jačanje proizvođačevog imidža. Originalni re-zervni dijelovi su također podložni za-štiti proizvođačevih prava pa su stoga iznimno skupi. Rezultati otvorenog pro-jekta (u smislu nacrta) su naprotiv besplatni i dostupni. U njima može sudjelovati bilo koja osoba koja želi podijeliti svoje znanje i sudjelovati u postizanju zajedničkog cilja, a sve po principu “kad se male ruke slože...” Koja je dobit? Neprocjenjiva – osjećaj

da ste poboljšali svijet svojim radom i znanjem. Nadalje, zajednički proizvod je dostupan svima, a i vama za daljnje usavršavanje, a sve pod uvjetom dasvi nacrti ostanu zauvijek dostupni pu-tem interneta.

Na saborskoj sjednici 16. listopada 2009. godine donesena je nova Strate-gija energetskog razvoja RepublikeHrvatske. Strategija predviđa da će Hrvatska svoju energetsku budućnost temeljiti na izgradnji termoelektrana in-stalirane snage do 2400 MW, od čega će polovica kapaciteta termoelektrana biti na prirodni plin, dok bi druga polovi-ca trebala biti na uvozni kameni ugljen. Pri tome je potrebno napomenuti da ćedo 2020. godine zbog dotrajalosti iz po-gona ispasti čak 1100 MW instalirane snage termoelektrana. O važnosti ener-gije iz obnovljivih izvora se ne govori mnogo, osim što se predviđa 9.2% te vrste energije. Iako je izostala jasna strategija kada je u pitanju obnovljiva energija, veseli dalekovidnost pojedi-nih općinskih načelnika. Početkom2009. godine predstavljen je projekt iz-gradnje Solarnog parka u Promini po-red Šibenika. Ideja je sinula promin-skom načelniku Pavlu Coti koji je leteći avionom iznad Španjolske ugledao jednu solarnu elektranu koja se zrca-lila poput jezera. Odmah je shvatio da je Promina idealna za takav projekt. Planirana solarna elektrana imat će jednaku snagu kao i sve hidroelektra-ne na Krki zajedno, odnosno 50MW. Ovaj projekt bi trebao donijeti 25 do 50 radnih mjesta prominskome kraju koji unazad pola stoljeća bilježi odljevstanovništva. Zajedno s već postavlje-nim vjetroelektranama, Šibensko-knin-ska županija postat će lider u proiz-vodnji održive energije u ovom dijelu Europe.

Iz svega možemo zaključiti da naši ljudi imaju viziju i ideje i da se pomaci događaju unatoč izostanku sveobu-hvatne državne strategije za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih iz-vora. Uz štednju energije i ulaganje uobnovljivu energiju možemo postati “nova Danska” samo ako iskoristimo početnu prednost koju imamo: postoji gotov praktični model, imamo mnogosunčanih sati godišnje, sva potrebna tehnologija je već razvijena i naši ljudi su već upoznati s prednostima alterna-tivnih načina dobivanja energije te su ih spremni primjenjivati. ●

Štednja energije kao način života


Ekologija i energija u HrvatskojTesla sedan - električni automobil

Možemo postati “nova Danska”

S vjetski čelnici u Kopenhagenu razmatraju stanje klimatskih pro-mjena i temeljno je pitanje hoće

li u dva tjedna donijeti konkretne i obvezujuće odluke ili će skupu davati prazna obećanja, kako strahuju eko-loške udruge.Nedavni samit u Aziji na kojem su su-djelovali predsjednici Barack Obama i Hu Jintao iz SAD-a i Kine, dvaju naj-većih onečišćivača, raspršio je nade u donošenje pravno obvezujućeg teksta u Kopenhagenu, drže pesimisti.Optimisti im odgovaraju da su baš poslije tog skupa dvije zemlje iznijele konkretne, iako skromne brojke sma-njenja emisija plinova s učinkom sta-klenika.Svijest o ugroženu zdravlju plavog planeta ojačala je otkako je UN-ova konvencija o klimatskim promjenama donijela Protokol iz Kyota o smanjenju emisija stakleničkih plinova, koji istječe 2012.Kopenhagen bi trebao donijeti nov do-kument i uspjehu skupa nada se i glav-ni pregovarač UN-a za klimu Yvo de Boers jer će samit okupiti više od 100 predsjednika ili premijera među 15.000 izaslanika iz 192 zemlje.Pesimisti pak podsjećaju da SAD nije nikada pristupio Kyotu, piše njemačka agencija DPA.Budući da je 2.600 znanstvenika zaMeđuvladin panel o klimatskim pro-mjenama (IPCC) zaključilo da će po-rast temperature za 2 stupnja iznad predindustrijskih razina ugroziti svijet, rijetki su oni koji ne vjeruju da je čovjek neodgovornim ponašanjem pridonio globalnom zatopljenju korištenjem fo-silnih goriva kakvi su ugljen, nafta i plin.

Piše: dr. Franjo Pajrić

U sklopu LEADER europskog pro-grama hrvatska civilna udruga Hr-vati iz Koljnofa, hrvatskog mjesta u

D anas kada smo već dobrano oštetili okoliš, a nafta postala sve nesigurniji energent, na-

pokon je vrijeme da čista, ekonomski isplativa vozila postanu dio naše sva-kodnevice. Tužno je pritom, što novi trend nije odraz globalne svijesti, već rezultat potrage za izgubljenim profi-tom industrije automobila…Na širokim američkim autoputovima krstari tek nekoliko desetaka jedin-stvenih vozila, automobila koji su na-vratili iz bliske budućnosti kako bi pru-žili uvid u blistavu sutrašnjicu. General Motors i Toyota danas imaju funkcio-nalne prototipe super čistih vozila s pogonom na vodik. Duet kojem će se uskoro pridružiti treći član - Honda. Sva tri proizvođača posjeduju certifikate za svoje tipove vozila, a General Motors je čak službeno najavio kako će prvi mo-deli kupcima biti dostupni 2010. godi-ne s početnom cijenom od 50 000$. Toyota je nešto konzervativnija u svo-jim predviđanjima te za predstavljanje i serijsku proizvodnju svoga epohal-nog automobila navodi 2015. godinu. Predviđa se da ćemo kroz samo pet go-dina koristiti besprijekorno čista vozila.Vozila čije korištenje potpuno ukida sve štetne emisije, sve zločeste okside i sve što njihovo postojanje implicira. Jedini nusprodukt goriva budućnosti je voda. Čista, bistra, pitka voda… Tako glase povremene agencijske vi-jesti koje prate novosti u svjetskoj au-tomobilskoj industriji.Ali vozila na vodik ne voze samo Amerikanci, nego već duže vrijeme i nekolicina Bjelovarčanina. I što je još najvažnije, pogon na vodik može se ugraditi u svaki postojeći automobil, novi ili stari, bez obzira je li benzinac ili dizelaš, zahvaljujući inovaciji Marijana Radanca iz Bjelovara.- Bavio sam se zubarijom godinama i sada mi je najznačajniji HHO uređaj koji omogućava automobilima da se voze na vodu, ispričao nam je Mari-jan Radanac, inovator iz Bjelovara koji

svoju inovaciju dalje objašnjava - Prin-cip je da struju iz auta koju proizvodi al-ternator, višak struje koristimo za elek-trolizu vode i dobiva se HHO plin, od-nosno vodik i uvodimo ga direktnou usisnu granu. H2O elektrolizom raz-biješ na HHO i dobiješ vodik koji služi za sagorijevanje. I do sada je razvi-jana proizvodnja vodika za pokretanje strojeva, ali nitko to još nije uspio ugra-diti u auto. Ja se vozim svojim autom već godinu dana i vozi se još desetak ljudi u Bjelovaru. Uglavnom prijatelji, ali uspio sam nešto i zaraditi. Nažalost, za takve inovacije društvo nema sen-zibiliteta. Imam ljude koji bi htjeli da to prodamo na Zapadu. Ja sam povezao neke naše gospodarske subjekte koji bi mogli to razvijati jer je to multidisci-plinarni projekt. To ne mogu pojedinci. Tu ima i elektronike i hidrodinamike i mehanike. Čekam da svi zajedno pokušamo, da svatko napravi jedan dio uređaja. Sklapat će se sve kod mene i eto auta na vodu, kaže Radanac. - Može li se već na tržište i u automo-bilsku industriju?- Mislim da je kritična masa postignu-ta. Malo nestašica, malo poskupljenje. Neće to potrošači trpjeti. (T.P.) ●

44 Prosinac 2009. broj 12-13 ← »Časopis za poljoprivredu i selo« AGRO-HIT

Zeleno svjetlo za zelene automobile

Auti s pogonom na vodu

Zahvaljujući inovatoru Marijanu Radancu, Bjelovarčani se prvi na svijetu počeli voziti na vodik

PRAV

EDNO

DRUŠ

TVO

Hrvati iz Koljnofa u Mađarskoj žele sačuvati materinji jezik i spasiti se asimilacije

Snažniji razvoj “zelenih” energijaKopenhagen: dvotjedna rasprava o spasu planeta

Fosilna goriva izgaranjem oslobađaju ugljični dioksid (CO2), plin s učinkom staklenika koji najviše pridonosi zato-pljenju i onečišćenju. Zato je prioritet smanjiti emisije stakleničkih plinova, pri čemu se najviše moraju angažirati najbogatije zemlje, ali i one u razvoju, poput Kine i Indije. Tko će sve to pla-titi? Globalno zatopljenje napose će pogoditi siromašne. Porast temperature izaziva porast ra-zine mora i može poplaviti države-otoke u Pacifiku i niskonadmorske dr-žave poput Bangladeša, širiti pustinje po svijetu, poticati bolesti te ugroziti izvore vode.

Mađarskoj u blizini grada Šoprona predala je svoj natječaj s naslovom “Očuvajmo jezik”. Cilj projekta je da se preko dvije godine, tj. 24 mjeseca sva-ki mjesec održi dvodnevni, odnosno trodnevni seminar s gostima pretežno iz Hrvatske, ali i iz Austrije.Cilj projekta je da se podigne razina ili barem očuva jezična kompetencija naših ljudi, da se škola aktivno priključi projektu i da se njoj pomaže. Teme tih seminara su različite, od plesa i svira-nja do pronalaženja mogućnosti izrade suvenira i različitih dječjih animacija.Mislimo da se ovakve projekte, gdje se radi o 2-3 osobe, lakše možemo finan-cirati i bez obzira imamo li ljude s ko-

Drugi velik izazov Kopenhagena je pi-tanje tko će snositi troškove i pomoći najsiromašnijima da se prilagode.Bogati su ti koji bi trebali financirati projekte s 10 milijardi dolara godišnje od 2010. do 2012. godine, drži Yvo de Boers, no jesu li na to stvarno spremni, pitaju se mediji uoči skupa u danskoj prijestolnici gdje će tisuće polica-jaca držati red suočeni s prosvjedima ekologa.Najavnim tekstovima za samit u Ko-penhagenu, svjetske agencije nasto-jale su pokriti vodeće izazove global-nog zatopljenja, a jedan od njih je de-mografski rast, koji je dugo vremena

jima možemo komunicirati samo na hrvatskom jeziku.Taj projekt je dio cjelokupnih aktiv-nosti našeg društva u kojima želimo skoro cijelu godinu pokriti, a da imamo uvijek nekoga iz Hrvatske. Pritom je važna i suradnja koja se planira uzduž 17. meridijana, a posebno suradnja s Hrvatskim gradovima.O našim aktivnostima možete se in-formirati na www.hrvati.hu.Jedan od glavnih djelatnosti hrvatske udruge u Koljnofu je njegovanje hrvat-skog identiteta, očuvanje i razvijanje je-zične kompetencije iz hrvatskog jezikanaših ljudi. Željeli bi postići, da Hrvati iz Koljnofa i okolice imaju mogućnost čuti

bio tabu tema, piše agencija AFP.“Ograničenje demografskog rasta pri-donijelo bi smanjenju emisija stakle-ničkih plinova”, drži UN-ova zaklada za stanovništvo koja je izračunala da bi svjetsko stanovništvo, ako do 2050., dosegne 8 milijardi umjesto vjerojat-nijih 9, svake godine uštedjelo 1 do 2 gigatona ugljena.Škola za ekonomiju iz Londona drži da svakih 7 američkih dolara potrošenih za planiranje obitelji do 2050., može uštedjeti tonu CO2 svake godine u svi-jetu, dodaje AFP.Agencija dpa na primjeru izgradnje elektrane Belo Monte u Brazilu, zemlji u kojoj se nalaze “pluća svijeta”, sažima temeljnu dilemu, gospodarski razvoj ili očuvanje prirode. Elektrana bi pružila pristojan život za 25 milijuna ljudi, ali ugrozila opstanak 15 domorodačkih naroda kojima je brazilska prašuma jedini dom.Jedan od izlaza za zatopljenje je sna-žniji razvoj “zelenih” energija, a takav je projekt Desertec Industrial Initative, vrijedan 400 milijardi eura, koji bi do 2050. Europi osigurao 15 posto struje (470.000 megawata) sa sunčanog Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.Koncentrirana solarna energija skupa je u početku, ali se dugoročno isplati, kažu stručnjaci o projektu MENA (Mid-dle East and North Africa), u okviru kojeg bi se prva elektrana počela gra-diti 2015.Ugljen je jedan od najprljavijih ener-genata i najodgovorniji za globalno zatopljenje (40 posto), a struka i ulagači iz projekta CCS (carbon capture and storage) pokušavaju ga učiniti čistim. Ta tehnologija, koja bi se ipak mogla realizirati tek za 20 godina, obećaje ugljen bez ugljika, industrijskim proce-som koji uklanja CO2 u procesu izga-ranja i skladišti ga umjesto ispuštanja u atmosferu. (H)●

živi hrvatski govorni jezik, koji bi im bio prezentiran preko izvornih govornika. Na taj način bi se aktiviralo pasivno znanje hrvatskog i pripomoglo i našoj dvojezičnoj osnovnoj školi. Mjesto re-alizacije projekta je Koljnof, a vrijeme trajanja je od lipnja 2010. do travnja 2012godine.Očekivane dobrobiti projekta su ojača-nje identiteta, veza s Domovinom, je-zika i dobivanje motivacije na raznim područjima života.Raznolikošću programa želimo privući i mlađu generaciju, da se čim više uklju-če u aktivnosti i na taj način odupiru sve jačoj asimilaciji. ●

Hrvati iz Koljnofa u Mađarskoj žele sačuvati materinji jezik i spasiti se asimilacije

Snažniji razvoj “zelenih” energijaGlobalno zatopljenje napose će pogoditi si-romašne, a pitanje je tko će snositi troškove i pomoći najsiromašnijima da se prilagode

AGRO-HIT »Časopis za poljoprivredu i selo« → www.agro-hit.com Prosinac 2009. 45

Kopenhagen: dvotjedna rasprava o spasu planeta

Novi oblici solarnih ćelija koji povećavaju količinu prihvata sunčeve energije

Očuvajmo hrvatski jezik

pravedno drustvo br. 1

Documents