Odrast: svjesna promjena za održivo i pravedno društvo

Mladen Domazet

• Provodi relevantna i primjenjiva istraživanja u području ekološke tranzicije i razvoju modela upravljanja na bazi zajedničkih dobara

• Surađuje na međunarodnim znanstvenim, stručnim i civilnodruštvenim projekatima koji oblikuju post-razvojnu diskusiju u Europi i na njenoj semi-periferiji

• Voditelj istraživanja: • BA PhysPhil, dr.sc. filozofija znanosti • Interdisciplinarno polje obrazovanja: filozofija znanosti,

prirodoslovno obrazovanje, obrazovanje za održivost, sociologija okoliša

• Suradnja s javnim istraživačkim i obrazovnim institucijama na temama odrasta i održivosti

• Obećaje udvostručiti stopu rasta BDP-a SAD-a

• „neusporedivo iskustvo i uspjeh” (11 bankrota, mlrd. $$$)

• I uz rast američke ekonomije (rast BDP-a) prihodi kućanstava opadaju još od kraja 20.st.

Globalni rast (Gilding, 2011)

1. Globalna ekonomija trenutno troši 140%kapaciteta prirodne osnove a) Do 2050.g. želimo to rastom podići na 500% do 700% b) Čak i kad uključimo povećanja učinkovitosti po

dosadašnjim stopama ovo još uvijek treba 300-400% planetarnog kapaciteta do 2050.g.

2. Suvremeni dominantni model razvoja neravnomjerno raspoređuje dobrobiti razvoja a) 20% najbogatijih posjeduje 80% dobara, siromašnih

50% posjeduje samo 1% dobara b) 1950.g.: Afrikanac 11X siromašniji od Amerikanca,

2000.g.: Afrikanac 19X siromašniji od Amerikanca

Globalni rast

1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja

2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje • Hrvatska: oko 60% EU prosjeka –udvostručiti?

→ do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove

Globalni rast

1. Primijenimo suvremeni dominantni model razvoja

2. Primjenjujmo ga dok čak i najsiromašniji ljudi ne žive na današnjoj razini EU-prosjeka prihoda i potrošnje • Hrvatska: oko 60% EU prosjeka – skoro udvostručiti

→ do 2050g. globalna bi ekonomija morala trošiti 1700% kapaciteta prirodne osnove

Tren

uta

k iz

bo

ra i

pro

sto

r za

pro

mje

ne

Do

dat

na

razi

na

riiz

ka

Klima → ‘odrast’

• Zamislimo: 100% energije/‘struje’ iz održivih izvora

• Ali 30% CO2 iz: • Krčenja šuma

• Industrijske poljoprivrede

• Stočarstva: metan i dušični oksid

• Proizvodnje cementa, čelika i plastike

• Odlagališta otpada: 16% emisija metana

• Problem nije samo u proizvodnji energije, već i u onome za što ju koristimo (→5. METABOLIZAM, DRUŠTVENI)

• 100% ‘čiste’ energije u budućnosti za: • Krčenje šuma

• Širenje poljoprivrede i stočarstva

• Proizvodnju cementa i čelika, graditeljstvo

• Odlaganje otpada

• Krčenje šuma i prenamjena tla: 1/5 dozvoljenih emisija do 2050

• 3X više otpada do 2100

• Energija samo ulazna komponenta ekonomije: mora rasti 3% godišnje za profit; 2X svakih 20 god. (→ 27. RAST)

Klima → ‘odrast’

Tehnološka ili društvena promjena?

• Masovno crpimo što više resursa možemo, utrka za ostatke (Klare 2012)

• Trošimo 70 milijuna tona tkanine godišnje, 3X više per capita nego 1950.g. • 145 milijuna tona ugljena, 7.5 trilijuna litara vode

• Ekonomski rast: zarada, zaposlenja, zdravstvo

• Tehnološko rješenje crpljenja CO2 iz atmosfere umjesto globalno nametnutih ograničenja zarada, plaćenog rada i potrošnje? • Neiskušana tehnologija s posljedicama nametnutim

svima

Društveni metabolizam (Schaffartzik et al. 2014)

• Ne spominje klimatske promjene, niti ekologiju

• BDP: neosporno mjerilo uspješnosti ekonomskog razvoja i rada vlada danas (→ 10. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD) • Uzak i striktno ekonomski pokazatelj novostvorenih

dobara i usluga

• Nije mjerilo blagostanja i kvalitete života (→ 29. SREĆA)

• Hrvatska: periferni razvoj u globalnom kapitalizmu • korisnost i produktivnost rada pojedinca odvojiti od

rasta BDP-a, jer ne pridonosi sav rad neposredno BDP-u

• Narativ o društvu i ekonomiji, bez propitivanja i konteksta prihvaćena su u Hrvatskoj kao stvarni recepti i mjerila uspješnog razvoja (KRITIKE RAZVOJA) • Osviještenje vlastite pozicije mogućih pomaka u kvaliteti

života za većinu stanovništva – odvojiti od BDP-a

• Rasprava nije motivirana ekološkim granicama i zabrinutošću, ali se preklapa sa kulturološkim temama odrasta – kritika ekonomizma i nejednakosti iskorištavanja i produktivizma

Intrige stabilnostiMarko Kostanić

• Komentar na ekonomska obećanja hrvatske politike iz perspektive MMF-og istraživačkog izvještaja “Poticanje stabilnosti u doba niskog rasta i niskih kamatnih stopa”

• Potreban je cijeli niz strukturnih prilagodbi u financijskom sektoru kako bi srednjoročno mogle opstati u uvjetima niskog rasta i niske profitabilnosti.

• nedostatak rasta dohodaka i rast nejednakosti doprinijeli destabilizaciji političke klime u mnogim zemljama i pojavi raznih “populističkih” stranaka

degrowth ≈ odrast

• Ekonomski rast: Povećanje količine roba i usluga proizvedenih u nekoj zemlji u danom vremenskom periodu, usko povezano s materijalima i energijom koje dano društvo crpi, procesira, preveze i distribuira, te mjereno kao porast realnog BDP-a • Rješava problem oskudice u rastućem društvu?

→ 11. DEKOLONIZACIJA IMAGINARIJA

→ 25. NOVI PROSTORI KOMODIFIKACIJE ,

→ 36. JAMOSTVO ZAPOSLENJA,

→ 41. NOVA EKONOMIJA

degrowth ≈ odrast

• Od-rast:Društveno održivo i jednakopravno smanjenje (i konačna stabilizacija) materijala i energije koje društvo crpi, procesira, prevozi i distribuira kako bi ih konzumiralo i vratilo u okoliš kao otpad • Je li se to ja moram nečega odricati?

• Procjep: ‘zeleni rast’: smanjenje materijala i energije, povećanje roba i usluga?

Razvoj i otisak – 20. st.

Godine rasta i razvoja (MEA, 2005) • 1970.g.: 3,5 milijardi → 2012.g.: 7 milijardi

• U 42 godine broj ljudi povećao se za više nego u proteklih 35 000 godina

• 1960→2000: • 6X veća ekonomska aktivnost (600%) • 2,5X više hrane se proizvodi • 2X više vode se troši • 3X više šuma se sječe za papirne proizvode • Cijene hrane po 1 kcal su se smanjile

• Nepovratno se smanjila bioraznolikost i ljudski utjecaj na okoliš je veći no ikad → Antropocen

Godine rasta i razvoja (IPCC, AR5 SPM, 2014) • Ljudski utjecaj na klimatski sustav očit je […]

Zatopljenje u klimatskome sustavu neupitno je

• Antropogene emisije stakleničkih plinova povećale su se […] izuzetno je vjerojatno da su oni glavni uzrok primijećenoga zatopljenja od sredine 20. stoljeća."

• Neprekidni ekonomski rast na biofizički ograničenojplaneti:

1. Razmotriti alternativne oblike razvoja koji se ne temelje na rastu BDP-a, ili

2. Nastaviti eksponencijalni rast nadilazeći ograničenja kroz napredak tehnologije (Polimeni et al., 2008)

Dominantno rješenje

„…kako raste potražnja za energijom, s smanjuje se ponuda resursa za proizvodnju energije, porast će cijena energije. Ovi cjenovni signali potaknut će ulaganja u energetski učinkovitija tehnološka rješenja.” (Hicks, 1932)

• W. S. Jevons, 19. st.: učinkovitiji parni strojevi povećali su potrošnju ugljena, a ne smanjili • Jevonsov paradoks (→20. JEVONSOV PARADOKS)

• Povećanje učinkovitosti upotrebe resursa na srednji i dugi rok povećava, a ne smanjuje, potrošnju resursa (Giampietro i Mayumi, 2006)

Alternativna rješenja?

• Jevonsov paradoks: ozbiljna strukturna prepreka evoluciji kroz tehnološku učinkovitost – zeleni rast

• ‘Tragedija promjene’: evolucijska nužnost → nešto izgubiti da bi se drugo zadržalo • Zamijeniti tehničke i individualne promjene političkim

rješenjima ograničenja iskorištavanja zajedničkih dobara (Sanne, 2000)

Ograničenja proizvodnje hrane (prof B. Anderson) 1. 9+ milijardi ljudi 2050.g.

2. Intenzivnija mesna prehrana rastuće srednje klase

3. 10cal primarne energije potrebno za proizvodnju 1cal suvremene hrane

4. Agrotehnologija može povećati otpornost na suše i nametnike za nekoliko postotaka, ne 50% ili 100%

5. Sva plodna polja već se koriste za proizvodnju, dodatna će morati krčiti šume i staništa

6. Povećanja prinosa uglavnom su ostvarena u polu-sušnim područjima uz navodnjavanje, ugroženo u budućnosti

7. Nafta (transport, rad, rudarstvo, pesticidi) i zemni plin (dušična goriva) ograničeni

8. Fosfor (P), ključni sastojak mineralnih gnojiva, ograničen

→ali bili smo mi ograničeni hranom već 1600.g. i vidi nas sad?

Ideja

• Odrast ponajprije označuje kritiku rasta

• Oslobođenje javne rasprave od idioma ekonomizma i ukinuće ekonomskog rasta kao društvenog cilja

• Označuje željeni cilj: manje prirodnih resursa i drugačiju životnu organizaciju

• Slika odrast knjige…

Pokret(i)

• „Zato što je ek. rast prirodno ograničen”

• „Zato što ek. stagniramo i moramo pronaći blagostanje bez rasta”

• „Zato što ekspanzivno kapitalističko društvo nikako ne može biti egalitarno”

• „Zato što u praksi već opisuje kako ja živim”

Granice rasta

• Rast je ne-ekonomičan: štete i nepravda se povećavaju brže od blagostanja i dobrobiti

• Rast je nepravedan: izvoz zagađenja, neplaćeni ženski rad, komodifikacijadruštvenih odnosa

• Rast je ekološki neodrživ: BDP visoko korelira s emisijama CO2; dekarbonizacija100-1000 X niža od potrebne

• Razvijene ekonomije već stagniraju: nema više velikih povrata na ulaganja (pad inovacija, čistih resursa, prostora za širenje)

Autonomija

• Odrast je put u veću autonomiju • Zarobljeni sustavom i ideologijom

• Oslobođenje od visoko-strukturiranog tehnološkog društva

• Kolektivno ograničavanje samih sebe• Ne zbog dobrobiti prirode ili izbjegavanja

ekološke katastrofe, nego jer je to dobar život

• Demokracija i jednakost mogu se postići samo u sustavima ‘ljudskog reda veličine’ – malim

Repolitizacija

• „Odrast”: namjerna provokacija da se repolitizira ekologija i prekine šuplji konsenzus ‘održivog razvoja’ • OR: laž, tehničkim mjerama obećava neograničeni

rast bez utjecaja na okoliš • Vratimo politički stav: ekologiziranje društva –

zamišljanje alternative modernističkom razvoju

• Politizirati znanost i tehnologiju: čemu služe?

• Zaustaviti tehnokraciju u politici

• Povijesna privrženost svih modernih ekonomija reinvestiranju društvenog viška u novu proizvodnju

Kapitalizam

• Rast je nužan za kapitalizam

• Rast neizbježno povećava materijalnu proizvodnju i negativno utječe na biosferu • Periodi bez rasta su privremene recesije

• Dugotrajni periodi bez rasta smanjuju nadnice i vode u socijalni bunt

• Zadržati ograničeni kapitalizam ispodnametnute gornje granice resursa i iznaddonje granice digniteta? • Postepeni prijelaz ili revolucija?

• Je li to onda kapitalizam?

Na putu odrasta…

• Nije kontinuirana putanja opadanja nego svjesni društveni prijelaz na zajedničko, jednostavnije i manje• Ekozajednice, digitalne zajednice, kooperative, urbani

vrtovi, lokalne valute • Proizvodnja za korištenje ne prodaju, dobrovoljni rad,

uzajamna razmjena umjesto zarade, nema logike širenja, povezivanje korisnika u zajednicu

• Manji udio ugljika i manji materijalni metabolizam

• Nisu zamjena za državne socijalne ustanove (prof. U. Brand)

Na putu odrasta…

• Socijalne ustanove bez rasta • Bez rasta se povećava nezaposlenost

• Nove socijalne ustanove koje razdvajaju plaćeno zaposlenje od rasta i blagostanje od plaćenog zaposlenja

• Univerzalni temeljni dohodak, plan pune zaposlenosti, dijeljenje posla

• Skrb, obrazovanje i zdravstvo: okosnica nove ekonomije, radno intenzivna

Na putu odrasta…

• Novčarske i kreditne institucije • Lokalne valute, banke vremena, lokalni sustavi razmjene

• Država preuzima stvaranje novog novca od privatnih banaka (javni novac)

• Javni novac za temeljni dohodak, programe zaposlenosti i subvencije službama skrbi i brige za okoliš

• Otpis duga, zaustavljanje pritiska rasta radi otplate duga (Kallis et al. 2009)

Na putu odrasta…

• Politička tranzicija • Raznorodne strategije, pokret pokreta koji mijenjaju i

svakodnevne prakse i državne institucije (Demaria et al. 2013)

• ‘Pristojni’ i ‘nepristojni’ činitelji • Djelovanje u okviru postojećih okvira vladavine

• Građanski neposluh, blokade, prosvjedi, sabotaže

• Latouche (2009): kombinacija ljevičarskih stranaka i građanskih pokreta: Indignados, Occupy…

• Conference website: http://budapest.degrowth.org/

• Conference papers and presentations: https://scriptum.degrowth.net/en/DG2016/public/schedule

• Degrowth week schedule: http://budapest.degrowth.org/wp-content/uploads/sites/2/2016/08/2016-Budapest-Degrowth-Week-Programmes.pdf

• Videos: https://www.youtube.com/playlist?list=PL9OIfSnjlF8R0pppEyLJHx6fuhR0ogvPx

→ 43. POSTNORMALNA ZNANOST

• Istraživanje povezano s djelovanjem

• Komunitarni proces selekcije radova kroz open sourceplatformu

• Radionice i rasprave na lokacijama po gradu

• Izleti, izložbe • Koncerti • Parada kroz grad

Domazet and Ančić (2017)

Domazet and Ančić (2017)

Civilizacijski fazni prijelaz

• Sistemske promjene u smjeru odrasta kao i sistemske promjene u prošlosti• Povezivanje novih ekonomskih praksi i društvena borba

za institucionalnu podršku takvim praksama

• Odrast: odbacivanje hegemonije rasta i demokratsko redistributivno smanjivanje proizvodnje i potrošnje u razvijenim zemljama • Širi se izvan izdvojenih krugova radikalne ekologije

• Nije legitimizacija smanjenja socijalne

sigurnosti

Osnove, izvorišta • Osnovni pojmovi iz

kojih izvire ‘odrast’

• Pregled gore iznesene problematike: zaštita okoliša, nejednakosti, kultura i promjena

Glavne sastavnice • Temeljni pojmovi koji

se koriste u oblikovanju narativa u duhu odrasta

• Pregled tehničkih pojmova važnih za gore predstavljeno, npr. Jevonsovparadoks, autonomija

Praksa, politika

• Pojmovi i primjeri odrastu bliskih djelovanja

• Kratki pregled alternativnih promišljanja proizvodnje, dohotka, organizacije

Srodni pokreti i škole • Škole mišljenja slične

odrastu u drugim dijelovima svijeta

• Odrast je dominantno europski pojam, ali druge kulture imaju slične pozive za samo-kontrolom i pravednošću

• Povijest promišljanja i sumarni pregled osnovnih pojmova i strategija (Uvod)

• Kontekstualizacijapručavanja odrasta u Hrvatskoj: Grupa22, Zelena akcija do znanstvenih radova i konferencija danas

Izvori

Gilding, P. 2011. The Great Disruption: How the Climate Crisis Will Transform Everything(for the Better). London: Bloomsbury

Klare, M. T. 2012. The Race for What’s Left. New York: Picador

Schaffartzik, A., Mayer, A., Gingrich, S., Eisenmenger, N., Loy, C., & Krausmann, F. 2014. The global metabolic transition: Regional patterns and trends of global material flows, 1950–2010. Global Environmental Change, 26, 87–97.

MEA (Millenium Ecosystem Assessment ). 2005. “Living Beyond Our Means: Natural Assets and Human Well-Being: Statement from the Board”. Accessed April 8, 2013. http://www.maweb.org/en/BoardStatement.aspx.

IPCC, 2014: Climate Change 2014: Synthesis Report. Contribution of Working Groups I, II and III to the Fifth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate Change [Core Writing Team, R.K. Pachauri and L.A. Meyer (eds.)]. IPCC, Geneva, Switzerland, 151 pp

Polimeni, J. M., Mayumi, K., Giampietro, M. and Alcott, B. 2008. The Jevons Paradox andthe Myth of Resource EfficiencyImprovements. London: Earthscan

Hicks, J. 1932. The Theory of Wages. London: Macmillan

Giampietro. M. and Mayumi, K. 2006. Efficiency, Jevons’s paradox and theevolution of complex adaptive systems. In A. Sinha and S. Mitra (eds.) EconomicDevelopment, Climate Change and theEnvironment. New Delhi: Routledge. Pp. 203-223.

Izvori

Sanne, C. 2000. Dealing withenvironmental savings in a dynamical economy – how to stop chasing your tail in the pursuit of sustainability. Energy Policy 28 (6/7): 487-495.

Kallis, G., Martinez-Alier, J., Norgaard, R., 2009. Paper assets, real debts. An ecological-economic exploration of the global economic crisis. Critical perspectives on inter-national business 5, 14–25.

Demaria, F., Schneider, F., Sekulova, F., & Martinez-Alier, J. (2013). Whatis Degrowth? From an ActivistSlogan to a Social Movement. Environmental Values, 22(2), 191–215.

Latouche, S. (2009). Farewell to Growth (p. 124). Cambridge: PolityPress.

Domazet, M and Ančić, B. (2017). “How far for the money? Affluence and democratic degrowth potential in Europe.“ In A. Telešienė & M. Gross (Eds). Green European. Environmental Behaviour and Attitudes in Europe in a Historical and Cross-Cultural Comparative Perspective (pp. 157-181). Abingdon: Routledge.