Broj 173. Godina V. 1. veljaËe 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

PoveÊanje standarda i modernizacija OS-a

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

RAZGOVORministar obrane Branko VUKELIΔ

naslovna strana besplatna 01/30/08 14:15 Page 1

FOTO GR A FIJA TJED NA S nimio: K a ts u h ik o T OK UNAG A

02 strana cestitka.qxd 01/30/08 11:11 Page 2

Helikopter Mi-38

Ovdje su najbolji uvjeti u OSRH-u za bavljenje sportom...

Posao vojnika ili bilo kojeg djelatnika u sustavu obraneponajprije je Ëastan, ali i teæak i zahtjevan. Stvaranje boljih æivotnih i radnih uvjeta uMORH-u i OSRH-u jedna je od naπih osnovnih zadaÊa

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu E uropskog udruæenja vojnih novinara(E MPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

U iduÊem razdoblju teæiπne aktivnosti bit Êe us-mjerene na modernizaciju i podizanje standarda ikvalitete rada i æivota u OS-u i MORH-u. Ove go-dine proraËun MORH-a trebao bi dosegnuti 1,8 %

B DP-a, a do 2010. zacrtanih 2,0 % . NajveÊi diosredstava, oko 600 milijuna kuna, bit Êe usmjerenu modernizaciju OS-a, a oko 27 0 milijuna kuna bit

Êe utroπeno na podizanje standarda djelatnika

S t r a n a 4

Niti jedna ozbiljnija rasprava o razvoju trans-portnih helikoptera ne moæe zaobiÊi spomi-njanje M-8/17 . Taj ruski “ tegleÊi konj” , kojije prvi put poletio joπ 1962. godine, postao

je sinonim za pouzdan, robustan i jeftin heli-kopter, jednostavan za odræavanje

S t r a n a 2 2

S t r a n a 7

Ministar obrane Branko VukeliÊ

Naslovnicu snimio Davor KIRIN

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Maja MARUKIΔ i AnteJOVIΔ, kadeti OSRH-a ivrhunski sportaπi

Konferencija za novinare u MORH-u

S t r a n a 1 2

03 strana 01/30/08 16:14 Page 3

1. veljaËe 2008.

RA ZG OVOR

4

M inistar obrane Branko V uke-liÊ najavio je joπ transparen-tnije poslovanje M O RH-a iotvorenost prema javnosti, istaknuv-πi kako Êe daljnje aktivnosti teæiπnobiti usmjerene prema modernizacijiO ruæanih snaga, a posebice osigura-vanju boljih æivotnih i radnih uvjetadjelatnika. O tim i drugim vaænimtemama vezanim za rad M inistar-stva razgovarali smo s ministromV ukeliÊem na poËetku njegovamandata.

Koje korake u sustavu obrane pla-nirate poduzeti na poËetku svogmandata?

V eÊ sam najavio zadaÊe i aktivnos-ti koje Êe obiljeæiti ovu, ali i sve Ëe-tiri godine mandata. Ponajprije nas-tavljamo s modernizacijom O ruæa-nih snaga. U proraËunu je predvi-eno poveÊanje sredstava za plaÊe

veÊ ove godine i to za djelatne voj-ne osobe. Æelimo podiÊi standard iuvjete rada svima koji rade u susta-vu M O RH-a i O ruæanih snaga, nesamo poveÊanjem plaÊa, nego i ure-enjem vojarni i radnih prostora,kao i modernizacijom opreme ko-jom se sluæi. M islim da Êe ova isljedeÊe godine biti obiljeæene stva-ranjem boljih i kvalitetnijih uvjetaza rad i kvalitetnijim opremanjemHrvatske vojske.

Preustroj O SRH-a dosad se odvi-jao predvienom dinamikom. NaËemu Êe biti teæiπte u iduÊem raz-doblju πto se tiËe O SRH-a, a pogla-vito u M inistarstvu obrane?

Preustroj O ruæanih snaga i M O -RH-a, tj. onoga πto je trebalo bitidosad uËinjeno, u najveÊoj je mjeri inapravljeno. ©to se tiËe preustroja ismanjenja broja djelatnih vojnih

ministar ob rane RH

B r a n k o V U K E L I ∆

• proc es preustroja gotovo je zavrπen

• prioritet u iduÊem razdob lju b it Êe

modernizac ija Oruæanih snaga

• intenzivan rad na pob oljπanju standar-

da djelatnika u sustavu

• u pripremi novi program stamb enog

zb rinjavanja

• transparentno poslovanje i otvore-

nost prema javnosti

P o s ao vo jn ik a ili b ilo k o jeg d jelatn ik a u s u s tavu o b ran e p o n ajp rije je Ëas tan , ali i te-æ ak i z ah tjevan . S tvaran je b o ljih æ ivo tn ih i rad n ih u vjeta u M O R H -u i O S R H -u jed n aje o d n aπ ih o s n o vn ih z ad aÊ a

P ov eÊ anje stand ard a i mod erniz ac ija O ruæ anih snaga

Æ eljk o S T IP ANOVIΔ, Vesna P INT ARIΔ, s nimio Da vor K IRIN

U ovoj i iduÊim godinama bit Êe

intenzivno poboljπanje uvjeta rada

djelatnika i vojnika u sustavu

MORH-a i OSRH-a i modernizaci-

ja Oruæanih snaga.To su strateπke

aktivnosti na kojima Êe biti teæiπte

mog rada

04-07 strana 1/30/08 4:43 PM Page 4

1. veljaËe 2008.

osoba u O SRH-u taj proces je veÊgotovo dovrπen. O n je iznimno kva-litetno voen proπlih godina. M i Êe-mo nastaviti i s redovnom procedu-rom - bilo odlaskom u mirovinu, po-ticajnim otpremninama, preraspod-jelom djelatnika iz M inistarstvaobrane u O SRH i sustave izvan M i-nistarstva - doÊi do ciljanog broja idjelatnih vojnih osoba i sluæbenika inamjeπtenika do 2 0 1 0 . godine. Uovoj i iduÊim godinama bit Êe in-tenzivno poboljπanje uvjeta radadjelatnika i vojnika u sustavu M O -RH-a i O SRH-a i modernizacijaO ruæanih snaga. To su strateπke ak-tivnosti na kojima Êe biti teæiπtemog rada.

Najavili ste kako bi se nastavak re-formi trebao kvalitativno odraziti nauvjete æivota i rada ljudi u sustavu.©to to konkretno podrazumijeva?

To podrazumijeva bolji standard iuvjete rada, od vojnika i Ëasnika dosluæbenika i namjeπtenika koji radeu sustavu obrane. Za zaposlene tone znaËi samo veÊu plaÊu nego ibolje uvjete u objektima u kojimaæive i rade. Ulagat Êemo prije svegau ljude, ali i u opremu, bilo uredskuili vojnu, u vojarne i vojne objektete podizati standard i kvalitetu.Dao sam zadaÊu da se pripremi no-vi program stambenog zbrinjavanja.HoÊe li to biti povoljniji krediti zastanove ili izgradnja stanova, joπ Êe-mo vidjeti. U svakom sluËaju onajtko radi u sustavu M O RH-a i O S-RH-a mora imati perspektivu i mo-guÊnost lakπeg rjeπenja svog stam-benog pitanja. Smatram da je to ijedan od motivirajuÊih Ëimbenikakoji Êe privlaËiti ljude u sustav. » es-to se govori o odlasku ljudi iz susta-va, no paralelno se odvija i procesdolaska novih. Æelimo da to budukvalitetni i visokoobrazovani ljudi,sposobni i dobri vojnici, doËasnici iËasnici. A da bi se oni opredijelili zaulazak u O ruæane snage, moraju bi-ti motivirani i dobrim standardom.

V eÊ duæe vrijeme govori se o iz-dvajanju ZTZ-a. Na zadnjem sastan-ku s predstavnicima sindikata naja-vili ste i realizaciju tog procesa. KojiÊe koraci u tom smislu biti poduzeti?

Na sastanku sa sindikatima jasanje bio i njihov stav da bi izdvajanjeZTZ-a bio dobar projekt i zato sam

zatraæio da se studija o izdvajanjuaæurira, kako bismo na temelju njedogovorili daljnje aktivnosti koje Êese realizirati ove godine. M oj pri-jedlog V ladi RH bit Êe dase Zavod izdvoji, ali danastavi i dalje obavljatisve zadaÊe i poslove kojisu bitni kako za M O RH iO S, tako i za dræavu. Iz-dvajanjem Zavoda otvarase velika moguÊnost za-poπljavanja i novih djelat-nika, ali i moguÊnost dana træiπtu ostvare dio svo-jih prihoda. O ni imaju iz-razito kvalitetno obrazo-van kadar i mislim da jeπteta ne iskoristiti moguÊ-nost raditi po træiπnim na-Ëelima. Primjerice, ne-davno im je ponuen radna odræavanju talijanskihkanadera, i takav bi naËinposlovanja otvorio Zavo-du moguÊnost poveÊanjabroja radnih mjesta, πto birezultiralo poveÊanjemkvalitete i uvjeta radadjelatnika Zavoda.

O d ove godine Hrvatskavojska viπe nema roËnihvojnika u svom sastavujer se u potpunosti okre-nula profesionalizaciji.O Ëekuju li se odreeneteπkoÊe u tom poËetnomrazdoblju?

TeπkoÊa neÊe biti. O predijelili smose za profesionalnu vojsku i u tijekuje izrada podzakonskih akata i pra-vilnika koji su vaæni za poËetakprovedbe tog procesa. Glavni stoæertrenutaËno radi na pripremama okosmjeπtaja i prostora za provedbuobuke s dragovoljnim roËnicima.Naπi su planovi ove godine krenutis prvim krugom dragovoljnog sluæe-nja vojnog roka i oËekujem kako Êedo kraja godine biti ispunjeni sviuvjeti za to.

PrivlaËenje mladih ljudi u vojskubit Êe jedan od prioriteta u iduÊemrazdoblju. Sustav tim mladim ljudi-ma treba ponuditi kvalitetne æivotnei radne uvjete, materijalne i ostalebeneficije... ©to Êe se uËiniti da vo-jni poziv postane privlaËan?

Dosadaπnje aktivnosti na pomlai-vanju vojske bile su dobro provede-ne. Prosjek godina je smanjen zajednu godinu, a broj visokoobrazo-vanih ljudi za nekoliko je postotaka

5

RA ZG OVOR

Javnost svakako treba bi-

ti upoznata koje to aktiv-

nosti provodi Ministarstvo

i H rvatska vojska. Siguran

sam kako Ê e u tom smje-

ru biti pomaka, da Ê e in-

formacija biti viπe i da Ê e

biti dostupnije negoli su

moæda bile dosad

04-07 strana 1/30/08 4:44 PM Page 5

1. veljaËe 2008.6

veÊi nego prije tri-Ëeti-ri godine. To su dobripokazatelji i trendovi itim putem Êemo nasta-viti. Da bismo moglipridobiti i motiviratiljude da postanu vojni-ci ili Ëasnici, vaæno jeimati stimulativnemjere i beneficije. Po-sao vojnika ili bilo ko-jeg djelatnika u susta-vu obrane ponajprije jeËastan, ali i teæak izahtjevan. Stvaranjetakvih uvjeta u M O -RH-u i O SRH-u jednaje od naπih osnovnihzadaÊa.

Zadovoljava li u tomsmislu projekt Kadetpotrebe O ruæanih sna-ga za mladim ËasniË-kim kadrom?

Potrebno je pojaËatipromidæbu i biti mnogoaktivniji na tom podru-Ëju jer za sada ne mo-æemo reÊi da odaziv za-dovoljava sve potrebekoje imamo za Ëasnicima. PutemSluæbe za odnose s javnoπÊu i infor-miranje joπ viπe Êemo raditi kakobismo motivirali mlade ljude za vojnipoziv. Uvjeti koje nudimo zaista sudobri, te neki naπi potencijalni kan-didati moæda nisu bili dosad dovolj-no detaljno upoznati s moguÊnosti-ma koje im M O RH moæe pruæiti.

Koji veliki projekti u opremanjuoËekuju O ruæane snage ove godine?

Nastavljamo s projektom oprema-nja borbeno-oklopnim vozilom Pa-tria, koji je zapoËet proπle godine, tekupovinom novih. Koji Êe to biti,moramo se joπ dogovoriti s GS-omO SRH. Naravno, tu su i radarskisustavi, ali i projekt juriπne puπke,koji je vrlo vaæan ne samo za vojskunego i za cijelu dræavu, a nadam seda Êe biti realiziran ove godine. Za-tim, tu je nabavka zrakoplova, nokoji tip i kada, o tome Êe odluku do-nijeti dræavni vrh. U M O RH-u su utijeku pripremne aktivnosti. V aænimsmatram i projekt vezan za infra-strukturu, a to je vojarna 2 1 . stolje-Êa u Petrinji. S njezinom realizaci-jom trebalo bi poËeti do kraja ove

godine. To je model koji pruæa pot-puno drukËiji æivotni i radni stan-dard vojniku i Ëasniku u vojarni.

Smatrate li da bi M O RH u svomcjelokupnom poslovanju trebao bitijoπ transparentniji i otvoreniji pre-ma javnosti?

To sam najavio na konferenciji zatisak i zatraæio od svih svojih surad-

nika. O jaËali smo iSluæbu za odnose sjavnoπÊu jer æelimo bitiotvoreni i dostupni no-vinarima, zainteresira-nim udrugama i svimgraanima s informa-cijama koje ih zanima-ju. Javnost svakakotreba biti upoznata ko-je to aktivnosti provodiM inistarstvo i Hrvat-ska vojska. Siguransam kako Êe u tomsmjeru biti pomaka, daÊe informacija biti viπei da Êe biti dostupnijenegoli su moæda biledosad.

Na predstojeÊem sa-mitu u Bukureπtu Hr-vatska oËekuje poziv-nicu u NATO savez.©to bi za vas osobnoznaËilo to da kao ËelniËovjek M O RH-a uve-dete O SRH u savezNATO zemalja?

Ponajprije ulazak uNATO je jedan od stra-

teπkih i prioritetnih vanjskopolitiË-kih ciljeva Republike Hrvatske nakojima radi i premijer dr. Ivo Sana-der i predsjednik dræave StjepanM esiÊ. Ulazak u NATO bit Êe velikiuspjeh za hrvatsku dræavu u cjelini.Sudjelovanje u Savezu ne znaËi sa-mo reformu O ruæanih snaga nego isvih segmenata dræave koje moramoprovesti æelimo li postati Ëlanica nesamo NATO -a nego i EU-a. Sigur-no, za mene kao Ëelnog Ëovjeka M i-nistarstva obrane to je iznimno va-æan dogaaj i velika Ëast, jer je ovoministarstvo svoj dio reformi provelodosad iznimno uspjeπno. Danas nit-ko ne spominje reforme u ovom mi-nistarstvu kao neπto πto je nuænonapraviti i πto je uvjet za ulazak uNATO . Reforme su pridonijele druk-Ëijem gledanju zemalja Ëlanica NA-TO -a prema Hrvatskoj. Naπi vojnicii Ëasnici u mirovnim misijama di-ljem svijeta bili su izvrsni promica-telji Hrvatske. O ni su pokazali dahrvatske O ruæane snage imaju kva-litetne i vrijedne ljude i da smo spo-sobni i spremni odgovoriti svim za-daÊama u sklopu NATO -a koje senameÊu u danaπnjem vremenu.

RA ZG OVOR

N aπi su planovi ove go-

dine krenuti s prvim

krugom dragovoljnog

sluæenja vojnog roka i

oËekujem kako Ê e do

kraja godine biti ispu-

njeni svi uvjeti za to

04-07 strana 1/30/08 4:45 PM Page 6

M inistarobraneBrankoV ukeliÊ odræao je2 9 . sijeËnja svojuprvu konferencijuza medije nakonimenovanja naduænost te upoz-nao novinare s ak-tualnim projektimai pitanjima veza-nim za ovo minis-tarstvo i O S u idu-Êem razdoblju. Nakonferenciji su uzministra na pitanjaodgovarali i dræav-ni tajnik M ate Ra-boteg, pomoÊnik ministra za ljudske resurse Æeljko Gor-πiÊ, zamjenik naËelnika GSO SRH-a general pukovnikSlavko BariÊ i naËelnik F inancijske sluæbe Æeljko GregiÊ,a predstavljen je i novi naËelnik Sluæbe za odnose s jav-noπÊu i informiranje, Goran GroπiniÊ. Najavivπi kako Êekonferencije za tisak biti redovita mjeseËna praksa teujedno pozvavπi novinare na suradnju, ministar je nagla-sio kako Êe, πto se informacija tiËe, M O RH biti potpunootvoren i transparentan.

Zavrπetak preustroja do kraja godineM inistar V ukeliÊ podsjetio je na poËetku kako je strateπ-

ka zadaÊa M O RH-a u buduÊem razdoblju jasna i definira-na, a konaËni je cilj dobivanje pozivnice i ulazak Hrvatskei njezinih O ruæanih snaga u trajno Ëlanstvo NATO saveza.Preustroj i reorganizacija O ruæanih snaga pri samom sukraju, kazao je ministar, i do kraja godine trebali bi biti ipotpuno okonËani. To se posebice odnosi na M O RH, koji usastavu trenutaËno ima oko 1 7 0 0 djelatnika. Do kraja godi-ne trebalo bi biti izdvojeno oko 7 0 0 djelatnika, od toga sedio odnosi na DV O , koji Êe biti prerasporeeni u O SRH.

U iduÊem razdoblju, teæiπne aktivnosti bit Êe usmjerenena modernizaciju O ruæanih snaga i podizanje standarda ikvalitete rada i æivota u O S-u i M O RH-u. Prema rijeËimaministra V ukeliÊa, ove godine proraËun M O RH-a trebaobi dosegnuti 1 ,8 % BDP-a, a do 2 0 1 0 . zacrtanih 2 ,0 % .NajveÊi dio sredstava, oko 6 0 0 milijuna kuna, bit Êe us-

mjeren u moderni-zaciju O S-a, a oko2 7 0 milijuna kunabit Êe utroπeno napodizanje standar-da djelatnika.

VeÊ e plaÊ e za D VOPrvi dio ugovora,

vezan za nabavuoklopnih vozila, veÊje realiziran, a svedaljnje nabave, kaoi naoruæanje kojeÊe se na njih ugra-ivati, u fazi su de-finiranja, napome-nuo je ministar, po-sebno istaknuvπi

kako Êe sva nabava biti uvjetovana offset programom i urealizaciji Êe maksimalno ukljuËivati hrvatsko gospodarstvo.KonaËna odluka o tipu zrakoplova kojim bi trebalo moderni-zirati Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bit Êe donesena uskoro.

M inistar je posebno istaknuo kako Êe sve πto je vezanoza modernizaciju O SRH-a i nabavu novih sredstava iopreme biti transparentno i provedeno prema zakonu ipropisima. Dosad je uËinjeno mnogo, Ëime su stvorenedobre osnove za dalje. ©to se tiËe podizanja standardadjelatnika u sustavu, ministar je rekao kako je u izradi no-vi pravilnik o vrijednosti koeficijenata za djelatne vojneosobe, kojima bi osobni dohodak ove godine trebao poras-ti oko 1 0 posto. Nikakvih velikih otpuπtanja iz sustava ne-Êe biti, a brojËano smanjivanje provodi se zacrtanom dina-mikom i uz otpremnine. Jednako tako, naglasio je minis-tar, poradit Êe se na stimulativnim mjerama kako bi se usustav privukao mlad i obrazovan kadar. Pritom Êe se vo-diti raËuna i o stambenom zbrinjavanju kako djelatnika usustavu tako i onih koji u njega ulaze. Neperspektivnevojne nekretnine, koje se daju na upravljanje lokalnojupravi, mogle bi biti iskoriπtene u zamjenu za rjeπavanjestambenih pitanja na tim podruËjima.

M inistar je na kraju pozvao novinare na zavrπnu vojnuvjeæbu hrvatskih snaga koje se pripremaju za sudjelovanjeu mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu, a koja se odræavana vojnom poligonu u Gaπincima, s Ëime ih je iscrpnijeupoznao general pukovnik Slavko BariÊ.

MORH

71. veljaËe 2008.

U id u Ê em raz d o b lju teæ iπ n e ak tivn o s ti b it Ê e u s m jeren e n a m o d ern iz ac iju O r u æ an ih s n ag ai p o d iz an je s tan d ard a i k valitete rad a i æ ivo ta u O S -u i M O R H -u . P rem a rijeËim a m in is traV u k eliÊ a, o ve g o d in e p ro raËu n M O R H -a treb ao b i d o s eg n u ti 1,8 % B D P -a, a d o 2010. z a-c rtan ih 2,0 % . N ajveÊ i d io s red s tava, o k o 6 00 m iliju n a k u n a, b it Ê e u s m jeren u m o d ern i-z ac iju O S -a, a o k o 27 0 m iliju n a k u n a b it Ê e u tr o π en o n a p o d iz an je s tan d ard a d jelatn ik a

N astavak reformi, transparentnost i kvalitetniji uvjeti rada

K onferencija za novinare u MOR H -u

Vesna P INT ARIΔ, s nimio Da vor K IRIN

04-07 strana 1/30/08 1:49 PM Page 7

8 1. veljaËe 2008.

MORH

P oslovni procesi uspostavljaju se u skladu s vizijomproraËunskog korisnika, koja otkriva dugoroËnismjer poslovanja, i misijom iz koje se vidi glavnirazlog postojanja i djelovanja. M isija sadræi podruËjedjelovanja proraËunskog korisnika, te vrijednosti i ciljevekoji se æele ostvariti a odgovara na pitanja: “πto smo“,“tko smo“, “zaπto postojimo“ i “kome sluæimo“. M isijanema vremenskog ograniËenja. Traje dokle god postojiinstitucija, odnosno proraËunski korisnik.

M isija se konkretizira ciljevima kako bi se ostvario raz-log i svrha postojanja organizacije. Ciljevima se izabirebuduÊe stanje i racionalna uporaba raspoloæivim sred-stvima. O ni se dijele na strateπke (organizacijske) i ope-

rativne. Utvruju se prema tzv. SM ART naËelu, πto znaËida trebaju biti specifiËni (Specific), mjerljivi (M easura-ble), ostvarivi (Achivable), orijentirani na rezultat (Re-sults-focused) i vremenski odreeni (Timely ). Realizirajuse procesom.

Proces je skup meusobno povezanih radnji ili aktivnostiusmjerenih prema ostvarenju poslovnih ciljeva. Procesi sedijele na glavne (horizontalni, core business) proceseupravljanja i procese potpore (vertikalni). Popis poslovnihprocesa sadræi pregled aktivnosti kojima se odreuje na-Ëin odvijanja pojedinog procesa, odgovornost za provoe-nje aktivnosti te rok u kojem se aktivnosti trebaju proves-ti. Pri izradi popisa poslovnih procesa koristi se raznim iz-vorima: najbolje je krenuti od uredbe o unutarnjem ustro-

ju kojom je reguliran djelokrug svake organizacijske jedi-nice, a mogu se upotrebljavati organizacijske sheme, sis-tematizacija radnih mjesta sadræana u pravilniku o unu-tarnjem redu, te drugi materijali i upute kojima je reguli-rano obavljanje odreenog poslovnog procesa. Popis pos-lovnih procesa izrauje se na razini odjela, na unificira-nom obrascu πto ga je izradila Srediπnja harmonizacijskajedinica. Za svaki poslovni proces mora biti odreen vlas-nik ili voditelj, odnosno osoba koja je odgovorna za pro-vedbu i koja ima dopuπtenje za mijenjanje procesa. U pra-vilu je vlasnik procesa naËelnik odjela, sluæbe ili uprave(na obrazac se ne upisuje njegovo ime i prezime negoduænost osobe koja je u funkciji vlasnika procesa).

Proces se u kontekstu F inancijskog upravljanja i kontro-la moæe definirati i kao skup aktivnosti koje pretvarajuulazne veliËine u izlazne. Ulazi u proces jesu zahtjevi natemelju kojih se obavljaju odreene provjere, obraËuni isl. Npr., u procesu obraËuna plaÊa, ulazi su svi podaci re-levantni za obraËun plaÊe djelatnika (rjeπenja o raspore-du, evidencije o koriπtenju radnog vremena, izvjeπÊa o bo-lovanju i sl.) Aktivnosti su radnje koje je potrebno provestida bi se od ulaznih zahtjeva ili podataka dobio rezultatposlovnog procesa. U primjeru obraËuna plaÊa, ulazne in-formacije pokreÊu aktivnosti koje vode do konaËne isplatepripadajuÊe plaÊe πto je izlaz. Popis poslovnih procesa uM inistarstvu obrane u skladu s planom uspostave trebaobi se zavrπiti do kraja sijeËnja 2 0 0 8 .

Uvo enje unutarnjih kontrola u Ministarstvo obrane (3)

P op is p oslov nih p roc esaJ es te li u p o z n ati s ak tivn o s tim a k o je s e p ro vo d e u vaπ em o d jelu , a vez an e s u u z u s -p o s tavu fin an c ijs k o g u p ravljan ja i k o n tr o la u M in is tars tvu o b ran e? J ed n a o d tih ak tiv-n o s ti je p o p is p o s lo vn ih p r o c es a. J es te li iz rad ili p o p is p o s lo vn ih p r o c es a iz d jelo k r u -g a s vo g o d jela? R o k je b io 15 . s ijeËn ja 2008.

Ante MODRIΔ

POSLOVNI PROCES AKTIVNOSTI U PROCESU

1) prikupljanje podataka, 2) obrada i kontrola zaprimljenih podataka,3) unos podataka, 4) centralizirani obraËun, 5) kontrola i ispravci obraËunatih podataka,6) rezervacija i zahtjev za odobrenje sredstava - MFIN,7) izrada centraliziranih izvjeπÊa potrebnih za isplatu, 8) zahtjev za isplatu - FINA,9) podnoπenje RS obrasca - REGOS,10) zahtjev bankama za prijenos sredstava na tekuÊe raËune,11) podjela isplatnih lista,12) kontrola isplate (kontrola æiroraËuna),13) izrada i dostava podloga za centralizirano knjiæenje,14) upuÊivanje izvjeπÊa o bolovanjima i zahtjeva za refundaciju - HZZO,15) izrada centraliziranih izvjeπÊa o isplaÊenom - Porezna uprava.

Centralizirana organizacijai realizacija obraËuna i isplate plaÊa i naknada zaposlenicima MORH-a

08,09 strana 1/30/08 12:12 PM Page 8

91. veljaËe 2008.

OS RH

P otpunom realizacijom projektaPPUO -0 6 Standardi i metodeizobrazbe, Ëiji je voditelj pr-vi dekan Hrvatskog vojnog uËi-liπta brigadir Æeljko Akrap, us-postavit Êe se Hrvatski vojniobrazovni standard (HV O S),izraditi katalog znanja,sposobnosti i vjeπtina, raz-vit Êe se programi πkolo-vanja za sve razine, profi-lirati i razvijati znanstve-no-nastavno osoblje i usuradnji sa sveuËiliπnomi veleuËiliπnom zajedni-com provoditi izbor kandi-data za vojno-nastavnazvanja. Pokrenut Êe seznanstveno-nastavni pro-jekti sa svrhom izrade nas-tavne i didaktiËke literatureza potrebe vojno-obrazovnogprocesa, te razviti i katalogizirativojno-nakladniËka djelatnost pofunkcionalnim podruËjima, granamai vrstama izobrazbe.

Uspostavom Hrvatskoga vojnog obrazov-nog standarda definirat Êe sei implementirati novi stan-dardi usklaeni s potrebamaO SRH-a i vizijom buduÊegsustava obrane, uz podræa-vanje kriterija nacionalnogobrazovnog standarda i sus-tava izobrazbe u Europskojuniji. Tijekom 2 0 0 8 . potreb-no je standardizirati obra-zovne sadræaje, kriterije us-vojenih znanja, vjeπtina isposobnosti polaznika, meto-dologiju nastavnog procesa,praÊenje i evaluaciju kakopolaznika tako i nastavnogosoblja, te na kraju standar-dizirati naËela i metodologi-ju struËnog osposobljavanja iusavrπavanja nastavnogosoblja. O stale zadaÊe iz togprojekta realizirat Êe se dokraja 2 0 1 0 . godine.

Informatizacija i modernizacijasmjeπtajnih i nastavnih objekata

Projektom PPUO -0 7 Preustroj, mo-dernizacija i kapaciteti sustava

izobrazbe, Ëiji je voditelj brigadirM irko M arijan, dovrπit Êe se

preustrojavanje Hrvatskogvojnog uËiliπta do konaËnogpribliæavanja vrijednostimaakademske zajednice. Izgra-dit Êe se jedinstveni sustavπkolovanja vojnog i civilnogosoblja, kao i znanstveno--istraæivaËke, razvojne i iz-davaËke djelatnosti radistjecanja zahtijevanih zna-nja, vjeπtina i sposobnosti,koje Êe pridonijeti uËinkovi-

tom razvoju obrambenog su-stava i ispunjavanju njegovih

temeljnih zadaÊa. Usporedno stim i kao sastavni dio cilja moder-

nizirat Êe se objekti i infrastrukturaza provedbu vojne izobrazbe.

O premanje i modernizacija cjelokupnogsmjeπtajnog i nastavnog prostora koji sluæi u

provedbi vojne izobrazbe podrazumijeva kvalitetnograditeljsko ureenje i infor-matizaciju objekata Hrvatskogvojnog uËiliπta i objekata granau kojima se izobrazba provodi.Predvienom dinamikom, dokraja 2 0 1 0 . godine bit Êe ure-eni i opremljeni prostori u Za-grebu, – akovu, Splitu, Zadru,KovËanju i Poæegi, te srediπtaza obuku HKoV , HRM i HRZ iPZO . U godinama koje slijede,uz dodatna ulaganja, nastavitÊe se plansko ureenje smjeπ-tajnih i nastavnih objekata in-tegriranih u sustav vojne izo-brazbe, kako bi se stvorili pre-duvjeti za provedbu nastave istandard smjeπtaja na razinirazvijenijih NATO zemalja.Planirana sredstva za ureenjesmjeπtajnih i nastavnih objeka-ta u 2 0 0 8 . i 2 0 0 9 . godini iznose2 4 ,5 milijuna kuna.

S tandardi izob razbeS u s tav o b raz o van ja z a p o treb e O S R H -a k ak av æ elim o p o d raz u m ijeva jas n o d efin iran es tan d ard e i p rim jen u n ajk valitetn ijih ed u k ac ijs k ih m eto d a u am b ijen tu k o ji Ê e p o tic atin a k valitetn o u Ëen je

Svrha uspostave H rvatskog vojnogobrazovnog standarda jest omoguÊ iti:

1) dostupnost sustavu obrazovanja tijekomcijeloga æivota;

2) jednostavnost prepoznavanja, vrednovanjai priznavanja inozemnih kvalifikacija;

3) prepoznavanje i priznavanje hrvatskih kva-lifikacija u inozemstvu;

4) kvalitetnu moguÊ nost zapoπljavanja unutari izvan sustava obrane;

5) izgradnju sustava vrednovanja i priznava-nje kompetencija steËenih na radnomemjestu i drugim oblicima uËenja;

6) unapre enje suradnje izme u razliËitih su-dionika u obrazovanju i izme u vojnih i ci-vilnih obrazovnih institucija;

7) stvaranje jedinstvenog sustava upravljanjakvalitetom kvalifikacija;

8) stvaranje razumljivog prikaza vojno-obrazov-nih postignuÊ a za civilni obrazovni sustav;

9) promicanje obrazovanja u OSR H .

Da vor » ULJAK

08,09 strana 1/30/08 12:13 PM Page 9

1 0 1. veljaËe 2008.

MORH

M inistar obrane Branko V ukeliÊ sa suradnicima primio je 2 5 .sijeËnja predstavnike Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika inamjeπtenika, Sindikata djelatnika u vojsci i dræavnim sluæba-ma te Samostalnog sindikata djelatnika u zrakoplovstvu.

Na prvom sastanku odræanom na poËetku mandata, ministarV ukeliÊ upoznao se s Ëelnicima triju sindikata te je obostrano iz-raæena æelja za nastavkom suradnje, a razgovaralo se i o pojedinim pitanjima za koja su naznaËena i odreena rjeπenja.Na kraju toga konstruktivnog sastanka, ministar je najavio izdvajanje Zrakoplovno-tehniËkog zavoda iz obrambenog sus-tava, istiËuÊi prednost njihova rada na træiπnoj osnovi, Ëime bi se, kako je obostrano zakljuËeno, omoguÊilo zapoπljavanjenovih djelatnika. Najavljeno je i osiguravanje materijalno-tehniËkih uvjeta potrebnih za dovrπetak procesa izdvajanja po-jedinih dijelova sustava koji ulaze u sastav dræavne tvrtke Pleter, kao i zajedniËki rad na donoπenju odluke o poticajnimotpremninama, πto je ministar V ukeliÊ ocijenio kao dobar model, koji se veÊ primjenjivao u procesu izdvajanja osoblja.

M inistar obrane ukratko se osvrnuo i na dosadaπnji tijek preustroja, zakljuËivπi da je taj proces u obrambenom sustavukvalitetno proveden. Najavio je nastavak reformi, istiËuÊi da se u sljedeÊem razdoblju, meu ostalim, planira podiÊi kvali-teta uvjeta æivota i rada ljudi u sustavu. U tom smislu istaknuo je i vaænost nastavka suradnje sa sindikatima, ocijenivπidosadaπnju vrlo uspjeπnom te napominjuÊi da uvijek ima prostora i za poboljπanje. Sindikalni predstavnici pozdravili suinicijativu ministra V ukeliÊa u pogledu zajedniËkog rjeπavanja odreenih pitanja vezanih uz obrambeni sustav. Dogovorenje nastavak intenzivne suradnje, koja bi se trebala odvijati redovitim sastancima s ministrom i njegovim suradnicima.

M. ALVIR

M inistar obrane Branko V ukeliÊ i dræavni tajnik M O RH-aM ate Raboteg 2 4 . sijeËnja primili su u bilateralni posjetnorveπko izaslanstvo na Ëelu s dræavnom tajnicom za vanj-ske poslove, Elisabeth W alaas.

Norveπka dræavna tajnica izrazila je zadovoljstvo dosa-daπnjom bilateralnom obrambenom suradnjom te pohvali-la nastojanja M O RH-a na preustroju O ruæanih snaga ipripremanju za punopravno Ëlanstvo u NATO -u. Naglasi-la je i izvanredno uspjeπnu suradnju naπih ratnih mornari-ca, posebno u aktivnostima obalne straæe i pomorske me-dicine. M inistar V ukeliÊ je zahvalio na dosadaπnjoj pomo-Êi i suradnji Kraljevini Norveπkoj, te naglasio kako Êe M i-nistarstvo obrane nastaviti dosadaπnju politiku, Ëiji su pri-oriteti bili ulazak RH u Europsku uniju i NATO , kao i pu-na suradnja sa zemljama u regiji. Dræavni tajnik Rabotegosvrnuo se na norveπka iskustva u ustrojavanju O balnestraæe, koja su veÊim dijelom posluæila kao uzor za ustro-javanje O balne straæe Republike Hrvatske.

OJ I

M inistar obrane Branko V ukeliÊ 2 9 . sijeËnja primio je uposjet ameriËkog veleposlanika u RH Roberta A.Bradtkea, koji je Ëestitao ministru V ukeliÊu na imenova-nju i tom prigodom izrazio zahvalnost SAD-a na doprino-su Hrvatske u mirovnoj misiji u Afganistanu.

M inistar V ukeliÊ naglasio je dosadaπnje aktivnosti natransformaciji O ruæanih snaga te istaknuo izvrsnu suradnjuhrvatskih i ameriËkih oruæanih snaga u mirovnim misija-ma. V eleposlanik Bradtke rekao je kako, prema njegovimspoznajama, nema nikakvih prepreka za πto skoriji ulazakRepublike Hrvatske u Ëlanstvo NATO -a. Pritom je izraziospremnost AmeriËkog veleposlanstva u Zagrebu, posebnonjegovog struËnog osoblja za vojna pitanja, u pruæanju pot-pore M inistarstvu, ali i drugim hrvatskim dræavnim tijelimau procesu ulaska u NATO . Na sastanku je bilo rijeËi i o sus-retu ministara obrane u sklopu Jadransko-ameriËke povelje(SAD, Hrvatska, M akedonija, Albanija), a koji bi se trebaoodræati u drugoj polovici veljaËe u W ashingtonu.

OJ I

M inistar s predstavnicima sindikata

P osjet ameriË kog veleposlanika

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. K

IRIN

N orveπ ka dræ avna tajnica u M O R H -u

10,11 strana 1/30/08 12:15 PM Page 10

1. veljaËe 2008. 1 1

N evjerojatnu je preobrazbu u vanjskom obliËju doæivioglavni grad pokrajine Ghor, Chagcharan, koji je u sa-mo nekoliko godina s petnaestak tisuÊa stanovnikanarastao na, kaæu, stotinjak tisuÊa. Na prvi pogled Ëovjek biposumnjao u te podatke poËne li s matematiËkom preciz-noπÊu brojiti kuÊe i ono πto bi se moglo nazvati ulicama. No,i prosjeËne su obitelji mnogobrojne, a one malo jaËe zasi-gurno imaju problema s poravnavanjem popisa nazoËnih ukubistiËki oblikovanim kuÊama. Suvremeni arhitekti kao dasu pronalazili nadahnuÊe za svoje iskorake ovdje gdje sigur-nim korakom πeÊemo uznapredovalim Ëetrnaestim stoljeÊem

s ponekom faktografskom pogreπkom u slici, na kojoj se na-πao i mobitel i satelitski telefon i antena. M oæda malo neo-biËno, ali navikne se Ëovjek.

Grad, veÊinski tadæiËki, diktatom povijesnih mijena pri-mio je u svoje okrilje i prognanike Hazare, jedan specifiË-ni, egzotiËni narod, Ëije je pripadnike moguÊe zamalo ne-pogreπivo prepoznati po slikovitim noπnjama æena, koje sui na prvi pogled otvorenije i manje pokrivene od prosjeË-nih stanovnica Chagcharana. Upravo sam meu pripadni-cima toga naroda, u posjetu izbjegliËkom naselju, vidiokako je moguÊe da æena bude zamjenica glavara naselja.

©eÊuÊi ghorskom metropolom moguÊe je vidjeti nevjero-jatne razlike u poloæaju æena.

O d zamalo europski odjevenih, ali prikladno pokrivenihrupcima, do onih koje pamtimo sa slika iz vremena nevjero-jatno okrutnog, antikulturalnog i u svojoj naravi protuafga-nistanskog talibanskog reæima. Imao sam priliku biti na sas-tanku kod predstojnice O djela za æenska pitanja provincijeGhor. Gotovo europski emancipirana æena. Æustro objaπnja-va i vrlo energiËno dijeli zadaÊe podreenim kolegama. Sli-ka koja ohrabruje, jer upravo po poloæaju æena, usuujem seprimijetiti, mjerit Êe se uspjeh projekta stvaranja Afganista-

na kao sigurnog, tolerantnog i - ugranicama moguÊeg i prihvatljivogza lokalni puk - modernog druπt-va. Naravno, tradicionalisti na tak-ve angaæmane ne gledaju baπ bla-gonaklono. No, vrijeme i na ovimprostorima, na pola puta od neËe-ga prema nekamo, na mjestu gdjeprovincija kao rijeË dobiva punoznaËenje, ide svojim tijekom. Kakose stvari kreÊu za Afganistan sve-mirskim koracima naprijed, uvjeriosam se prije nekoliko dana proËi-tavπi vijest kako se na sjeveruzemlje otvorio, ni manje ni viπe ne-go - body building klub za æene.

LicaKoliko lijepih lica! Dakako, ne

moæe se ostati ravnoduπan i sli-jep: lica djevojËica i djevojakaimaju nevjerojatno lijepe crte. Is-pod rubaca proviruju vedre oËi.Ipak, uvjerio sam se kako ta lje-

pota ima vrlo ograniËen rok trajanja, kako naæalost klima isudbina za nekoliko godina na tim licima ureæu dubokebore i kako mladost nestaje nevjerojatnom brzinom. Kaoda je nikada nije ni bilo. L ica muπkaraca, dostojanstvenogdræanja, smirenih kretnji. Jesu li upravo uvjeti æivota racio-nalizirali pokrete? Sve je usporeno, a poneka æustrina tije-kom cjenkanja u lokalnim trgovinama tek je iznimka, tekneπto πto smo mi, doπljaci, donijeli u ove krajeve, u kojimase na putovanja od dvadesetak kilometara sprema danima,u kojima se dolazak u ipak uspavani Chagcharan pretvarau seosku sveËanost od povijesne vrijednosti za obitelj.

Vrijeme, lica, prostoriR ijek a H ari R u d o s van u la je o k o van a led o m . P o k rajn as , s to iËk im m ir o m z as n ijeæ en u c es tu p relaz e d jec a is tarc i. N jim a s e n ik am o n e æ u ri, o n am o k am o s u k re-n u li vjero jatn o Ê e s tiÊ i

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

Izb jeglic e

IS A F

10,11 strana 1/30/08 12:17 PM Page 11

1. veljaËe 2008.

P rojektom Kadet O ruæane snage RH veÊ nekolikogodina rade na pomlaivanju ËasniËkih kadrovamladim i obrazovanim ljudima. No, sa studenti-com treÊe godine kineziologije, M ajom M arukiÊ iz Po-æege, i studentom druge godine strojarstva, Antom Jovi-Êem iz Zadra, naπa Êe vojska dobiti i dvoje vrhunskihsportaπa, koji bi jednoga dana mogli i pridonijeti dasport u vojsci dobije mjesto koje zasluæuje. O sim kadet-ske odore, sliËnost izmeu dvoje mladih ljudi jesu isportovi kojima se bave - oba vrlo naporna i po obiljeæji-ma aerobna. M aja je trenutaËno treÊa triatlonka u Hr-vatskoj, a Ante meu najboljim planinskim trkaËima.Nedavno su dokazali i svestranost - oboje su sudjelovalina prvenstvu O SRH-a u orijentacijskom trËanju i, na-ravno, osvojili medalje, πto pojedinaËno, πto kaopredstavnici Kadetske bojne.

Neki misle da je triatlon prenaporan sport za æenu?M AJA: Uvijek sam trËkarala, plivanje mi ide po priro-

di, a Ëesto sam vozila i bicikl, montiÊ. Tako se to trojespojilo i naπla sam se u “sveobuhvatnom” sportu. Za-pravo, poËela sam proπle godine, a prije sam se bavilatrackingom. Prva utrka triatlona na kojoj sam sudjelova-

la bila je u M urskoj Soboti, uSloveniji u sklopu reprezenta-cije HV -a. O svojila sam drugomjesto. Potom sam na Prven-stvu Hrvatske u sprint-triatlo-nu bila treÊa, πto sam ponovi-la i u olimpijskom triatlonu.Sudjelovala sam i na Europ-skom kupu u Splitu.

Kako je okolina reagirala navaπ izbor triatlona?

M AJA: Potpuno normalno.V eÊe je Ëudo kad se djevojkabavi boksom ili neËim takvim.

Planinsko trË anje nije baπpoznat i raπiren sport. Kakoste se naπli u njemu?

ANTE: Isprva sam se bavioveslanjem, ali “muËila” su mekoljena. Potom sam krenuo s

klasiËnim, cestovnim utrkama. Jednom me moj trener,Slobodan M ijoloviÊ, pozvao na planinsku utrku koju jeon organizirao. Da me privuËe, rekao je da je “kratka, la-gana”. Da je rekao kako je “tvrda”, vjerojatno mu nitkone bi doπao, ha-ha. Tada mi je bilo petnaest godina. TrËaosam jedanaest kilometara do tisuÊu metara nadmorskevisine, postigao dobar rezultat...V eÊ sljedeÊe godine otr-Ëao sam Ëitavu sezonu Planinskog kupa Hrvatske. Sadanastupam i u seniorskoj reprezentaciji. Kao junior sam2 0 0 6 . godine bio prvi, protekle sezone kao senior do 2 1 .godine takoer prvi, a ukupno kao senior jedanaesti.

Koliko je planinsko trË anje kao sport raπireno po svije-tu i gdje je najpopularnije?

ANTE: Najbolji su Talijani. Dosta su dobri i Turci.Nedavno su poËeli nastupati i Afrikanci iz Eritreje,Ugande... Naviknuli su na velike visine, rjei zrak. Ni-je, inaËe, bitna samo fiziËka sprema nego i “glava”, iprehrana.

» ini se da je triatlon sve popularniji?M AJA: U svijetu da, ali u Hrvatskoj je joπ u zaËecima.

Zapravo je najveÊi problem novac. Sport je dosta skup,

Maja MAR UK I∆ i Ante JOVI∆ , kadeti OSR H -a i vrhunski sportaπi

M is lim d a s u o vd je n ajb o lji u vjeti u O S R H -u z a b avljen je s p o rto m . P o s to je tri d vo ran e,atlets k a s taz a, u m jetn a trava z a u vjeæ b avan je z ah tjevn ijih “ s k o k iÊ a” , is tak n u o je A n te. Uvo jarn i o d ra u jem o n ek e teh n iËk e tren in g e, u teretan i s n ag u , n a s taz i teh n iËk a trËan ja.Z a d u lje relac ije o d em o p rem a J aru n u ili n a s avs k i n as ip , n ap o m in je M aja

1 2

D voje vrhunskih sportaπ a me u kadetima

Doma g oj VLAHOVIΔ

RA ZG OVOR

Maja je trenutaËno treÊa triatlonka u H rvatskoj,a Ante me u najb oljim planinskim trkaËima

12,13 strana 1/30/08 12:19 PM Page 12

1. veljaËe 2008. 1 3

a najveÊa stavka je organizacija utrka. Kad pogledateSvjetski kup i kako sve to izgleda, vidi se da smo vrlodaleko od te razine.

Kakva je najnapornija triatlonska utrka?M AJA: To je takozvani ironman. Pliva se 38 0 0 metara,

vozi se bicikl 1 8 0 km i na kraju se otrËi kompletni mara-ton, viπe od 4 2 kilometra.

Sportovi su vam srodni. Dogaa li se da treniratezajedno?

M AJA: Druæimo se, ponekad znamo i otiÊi zajedno natrening.

U vojarni “Petar Zrinski” imate i uvjete za dio treninga?ANTE: M islim da su ovdje najbolji uvjeti u O SRH-u

za bavljenje sportom. Postoje tri dvorane, atletska staza,umjetna trava za uvjeæbavanje zahtjevnijih “skokiÊa”. Izvojarne mogu poËeti trËati i prema M edvednici.

M AJA: U vojarni odraujemo neke tehniËke treninge,u teretani snagu, na stazi tehniËka trËanja. Za dulje re-lacije odemo prema Jarunu ili na savski nasip. S bici-klom se uputim na Sljeme ili Æumberak.

Kako stojite sa sportskom prehranom, uzimate lidodatke?

M AJA: M ora se. Dodaci su za “krpanje” miπiÊa. U fa-zama jakih treninga tijelo se teπko samo oporavlja odobiËne prehrane. Uzimamo i dodatnu hranu: viπe voÊa,povrÊa, vitamina.

ANTE: Dobra prehrana πtiti, ubrzava oporavak miπiÊai zglobova. Bez nje lakπe dolazi do ozljeda.

Bicikli su danas opet u modi, mnogi ih kupuju. Kakavmora biti dobar triatlonski bicikl?

M AJA: M oæete se baviti triatlonom i u utrku iÊi na“poniju”, ha-ha. No, ako hoÊete biti uspjeπniji… Bolji bi-cikli stoje od 1 5 tisuÊa kuna naviπe. M oraju biti πto lakπii ËvrπÊi, s dobrom “maπinerijom”.

Koliko vaπe utrke traju?M AJA: Sprint triatlon sat i 1 0 -1 5 minuta, a olimpijski

dva, dva i pol sata.ANTE: Sat do sat i pol od starta do cilja. O visi i o dis-

ciplini. Postoje up, samo uzbrdo, te up-dow n, i uzbrdo inizbrdo.

Je li istina da je napornije silaziti s planine nego pe-njati se?

ANTE: Ako se zna kako, nije. Za sebe mogu reÊi dasam meu boljima u Hrvatskoj u silaæenju.

Koji dio triatlona viπe volite, a koji najmanje?M AJA: Najteæe je plivanje jer su u Hrvatskoj najbolji

triatlonci uglavnom bivπi plivaËi, πto je za mene hendi-kep. Plivanje je Ëisto tehniËki sport, snaga i izdræljivostsu bitni, ali ne toliko. O miljena mi je disciplina bicikl.Na natjecanjima uglavnom vozim sama, bez grupe.

Najsnaæniji doæivljaji u vaπim sportskim karijerama?ANTE: Drugo i treÊe mjesto na O tvorenom prvenstvu

Europe u » eπkoj.M AJA: Proπlogodiπnje Svjetske vojne igre u Indiji. M i

triatlonci natjecali smo se u M umbaiju. Bilo je prelijeposve to vidjeti. Prvi dojam bio je totalni kulturoloπki πok.InaËe, za sport poput triatlona ondje je prevlaæno i tem-perature su previsoke. Prvih nekoliko dana bilo nam jevrlo teπko trenirati. No, bilo je doista lijepo upoznati vr-hunske triatlonce. Bilo je i sudionika O limpijskih igara,za πto je krvav posao kvalificirati se.

Idemo u “akademski” dio razgovora. Kako je na studiju?ANTE: Kad zagusti, spava se samo po dva-tri sata no-

Êu, no preæivi se. Kao strojar, u vojsci bih mogao u top-niπtvo, oklopniπtvo ili inæenjeriju. V iπe me zanima terennego ured.

M AJA: Specijalizirala bih kondicijski trening, ali joπnisam sto posto sigurna. M oæda Ëak i atletiku. Ima joπvremena.

A kadetski æivot?ANTE: M i smo kao mala obitelj, svi smo prijatelji.

Svatko Êe uvijek pomoÊi.M AJA: Naviknula sam se. M oja soba i naπa zgrada

postali su mi drugi dom.

RA ZG OVOR

... a za Maju su to b ile S vjetske vojne igre u Indiji

K ao najvaæniji doæivljaj u svojoj sportskojkarijeri Ante istiËe drugo i treÊe mjesto naotvorenom prvenstvu E urope u » eπkoj...

12,13 strana 1/30/08 12:19 PM Page 13

1 4 1. veljaËe 2008.

MORH

"O va iz lo æ b a n ije s am o iz let u p o vijes t n eg o p o d s je Ê an je i o p o m en a d a s e o vak vo n eπ -to n e s m ije viπ e n ik ad a i n ig d je p o n o viti", rek ao je p red s jed n ik M es iÊ te d o d ao k ak oje rat n ajp o g u b n ije s red s tvo z a o s tvaren je p o litiËk ih c iljeva, a o s tvariti trajn i m ir jes tn ajveÊ e d o s tig n u Ê e k o je p o litiËari m o g u p o s tiÊ i

P ovijesna dogaanja za vrijeme Prvog svjetskog rata nasjevernom, gorskom dijelu soËanske fronte tema su iz-loæbe "V eliki rat u Krnskom gorju", Ëiji je domaÊinM O RH-ova Galerija “Zvonimir”. Izloæba je otvorena 2 3. si-jeËnja u nazoËnosti najviπih vojnih i civilnih uzvanika. RijeËje o jednoj od kulturnih aktivnosti kojima Republika Sloveni-ja obiljeæava svoje predsjedavanje Europskom unijom. O rga-nizirali su je V eleposlanstvo Republike Slovenije u Hrvatskoji V ijeÊe slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba.

Tekstom i slikom izloæba je podsjetila na patnje, stradanjai ærtve vojnika u jednoj od najteæih bojiπnica Prvog svjet-skog rata. PrikazujuÊi ratne strahote u tom tako lijepom di-jelu Europe, neizbjeæno je potaknula na razmiπljanje obesmislenosti rata i upozorila da se tako neπto nikada inigdje ne smije ponoviti. Upravo na to upozorio je pred-sjednik Republike Stjepan M esiÊ na otvorenju izloæbe."O va izloæba nije samo izlet u povijest nego podsjeÊanje iopomena da se ovakvo neπto ne smije viπe nikada i nigdjeponoviti", rekao je istaknuvπi kako je rat najpogubnijesredstvo za ostvarenje politiËkih ciljeva, a ostvariti trajnimir najveÊe dostignuÊe koje mogu postiÊi politiËari jedno-ga vremena. "PouËeni teπkim iskustvima dvaju svjetskihratova koji su harali Europom, njezini su politiËari znali iztoga izvuÊi pouku i dokazati da mir nije utopija nego moæebiti realnost. ZahvaljujuÊi milenijskom pothvatu upravoeuropskih politiËara, koji su baπ mir postavili kao najveÊuvrijednost i najveÊe postignuÊe, Europa veÊ punih πest de-setljeÊa æivi u miru. Zbog toga Europska unija danas do-

æivljava procvat i ekspanziju na svim podruËjima iozbiljan je partner u svjetskim razmjerima", kazao jePredsjednik dodavπi da se takvoj Europi u najskori-je vrijeme æeli prikljuËiti i Republika Hrvatska. Za-hvalio je i V eleposlanstvu Republike Slovenije πto jetakvim dogaanjem popratilo slovensko predsjeda-nje Europskom unijom.

Uz predsjednika M esiÊa na otvorenju su bili i mi-nistar obrane Branko V ukeliÊ, o.d. naËelnika GSO S-RH-a general pukovnik Slavko BariÊ, veleposlanikRepublike Slovenije u Hrvatskoj M ilan O roæen Ada-miË, te brojni drugi uzvanici. IzraæavajuÊi zadovolj-stvo πto je izloæba postavljena upravo u M O RH-u,ministar V ukeliÊ je rekao kako Êe ova izloæba sigurnopokazati koliko naπe dvije prijateljske zemlje imajuzajedniËkog u povijesti, te da ima i te kako prostora iza takve i druge oblike suradnje i ubuduÊe.

Slovenski veleposlanik AdamiË istaknuo je simbolikuove izloæbe koja otkriva kako su se Slovenci, Hrvati, M a-ari, Slovaci i drugi narodi prije manje od sto godina bori-li u Prvom svjetskom ratu za sasvim druge stvari. Izrazioje nadu da Êe Hrvatska uskoro postati Ëlanicom Europskeunije u kojoj osnovna ideja neÊe biti "πto Êemo napravitijedni drugima" veÊ "πto Êemo napraviti zajedno".

Autor izloæbe je Æeljko CimpriË, a postav je iz fundusaGradskog muzeja u Kobaridu. Zbirkom naoruæanja i vojneopreme sa soËanske bojiπnice na izloæbi sudjeluje i V ojnimuzej M O RH-a, koji je velikim dijelom i zasluæan πto jeona postavljena u Zagrebu, obogativπi tako i kulturnu po-nudu grada.

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

Izloæba G radskog muzeja iz K obarida u MOR H -ovoj G aleriji “ Zvonimir“

Veliki rat u Krnskom gorju

Autor izloæb e je Æ eljko CimpriË, a postav je izfundusa G radskog muzeja u K ob aridu

U prigodi otvorenja izloæb e predsjednik S tjepan MesiÊ upozorio je nab esmislenost rata i mir kao najveÊe dostignuÊe

14,15 strana 1/30/08 12:22 PM Page 14

1. veljaËe 2008.

MORH I OS RH

U vojarni HV U-a "Petar Zrinski" 2 4 . si-jeËnja odræana je prezentacija dvajuprojekata namijenjenih modernizacijiobrazovnih sustava u O SRH. Predstav-ljeni su "Studija izvodljivosti uvoenjaCiscove akademije mreænih tehnologijaza potrebe HV U-a" i eksperimentalniprojekt "E-obrazovanje u O SRH".

Predstavili su ih voditelj Ciscove aka-demije V ladimir Braus i tim zagrebaËkogF akulteta elektrotehnike i raËunarstva(prof. dr. sc. Slavko Krajcar, prof. M DE

Jasna Tingle i dipl. ing. Kristijan Zim-mer). Sluπatelji su dolazili iz razliËitihustrojbenih cjelina M O RH-a i O SRH-a(zapovjednici πkola, naËelnici katedri iodjela, voditelji projekata iz M O RH-a iGSO SRH-a, djelatnici O djela za planira-nje, potporu i nadzor izobrazbe HV U-a).Izdvajamo ravnatelja HV U-a general

bojnika M irka ©undova, dekana HV U-abrigadira Æeljka Akrapa i ravnateljaIRO S-a brigadira Darija M atiku.

Glede Ciscove akademije, u prezenta-ciji je istaknuto da bi se njezinim tehno-logijama osiguralo obrazovanje kadrovaza potrebe M O RH-a i O SRH-a, uprav-ljanje znanjem, uvoenje novih naËinausvajanja i odræavanja znanja, financij-ske uπtede te zapoπljavanje vlastitih slo-bodnih resursa. O dreeni su i uvjeti usklopu kojih bi se mogla uspostaviti

akademija. E-obrazovanjebi u poËetku bilo eksperi-mentalni projekt, koji bise proveo tijekom jednegodine na HV U-u. Provo-dio bi se kao tri teËaja itri kolegija, a imao bi 1 1zasebnih faza.

Nakon prezentacije irasprave koja je uslijedila,nazoËnima se obratio ge-neral ©undov. Istaknuo jekako su dva projekta no-vost πto Êe O SRH pribliæi-ti sustavima iz okruæja, a

analize su pokazale njihovu veliku ko-rist. Ukratko, projektni zahtjevi su usvo-jeni i troπkovi definirani, izraena jestudija izvodljivosti, a sada predstojiprovedba projekata u skladu s rokovimakoji Êe biti usklaeni sa strateπkim do-kumentima.

D. VLAHOVIΔ

U Galeriji M O RH-a Zvonimir, Bauerova 33, 4 . veljaËe u 1 8 sati bit Êe otvorenjeizloæbe pod nazivom Zajedno, na kojoj svoje keramiËarske radove izlaæu korisniciKreativne radionice Udruge za promicanje inkluzije i keramiËari Emil BenËiÊ, Su-zana Kljuπ i Boris Roce.

Radovi su nastali tijekom boravka i druæenja u KeramiËarskoj koloniji na SkitaËi,istarskom lokalitetu u blizini KoromaËnog, koju financijski podræava Holcim gru-pa. Izloæba je organizirana u prigodi 1 0 . obljetnice rada Udruge za promicanje in-kluzije, koja se zalaæe za socijalizaciju osoba s intelektualnim teπkoÊama i razvojstruËnih sluæbi potpore u zajednici.

N a H V U -u predstavljena dva ob razovna projekta

Izloæ b a keramiË arskih radova

P rezentac iju su pratili predstavnic i razliËitihustrojb enih c jelina MORH -a i OS RH -a

O rkestar Hrvatske vojske odræat Êe koncert 1 3. veljaËe u V elikoj dvorani KD“V atroslav L isinski” s poËetkom u 2 0 sati.

Koncertom Êe dirigirati Tomaæ KmetiË, a nastupit Êe solisti M atjaæ Drevenπek nasaksofonu i M ariachi “L os Caballeros”. Na programu su F rank Ticheli, BlueShades, i F rank Bencriscutto, Serenada za alt saksofon i puhaËe, te Alfred Reed,El camino real, a u drugom dijelu koncerta pod nazivom F iesta M ex icana!M ariachi “L os Caballeros” i O rkestar HV -a izvest Êe popularne meksiËke melodi-je poput Por amor, Besame mucho, Granada, Cielito lindo i druge.

O rkestar H V -a u L isinskom

14,15 strana 1/30/08 12:23 PM Page 15

1. veljaËe 2008.

IZRAELSKA tvrtka Rafael pred-stavila je svoje viπenamjensko ok-lopno vozilo koje spada u kategorijuM RAP. RijeË je o vozilu Golan, naj-veÊe mase 1 5 tona, naËinjenom napodvozju taktiËkog kamiona, iako jesam pristup ipak malo drukËiji.Naime, u konstrukciji nije upora-

bljeno cjelokupnokamionsko pod-vozje nego su nasamonosivu oklop-nu karoseriju pos-tavljeni potrebnikomercijalni ele-menti, kao πto supogon 4 x 4 s odgo-varajuÊim osovina-ma i ovjes.

Rezultat je snaæ-na oklopna zaπtitajer se masa vozilanije nepotrebno

troπila na podvozju veÊ je samastruktura zapravo oklopno zaπtitnotijelo. Tako, prema tvrdnji proizvo-aËa, Ëak 5 0 % ukupne mase (oko7 ,5 tona) otpada izravno na oklopnuzaπtitu, koja je dodatno pojaËana iploËama reaktivnog oklopa. ZatoGolan, osim standardne zaπtite od

pjeπaËkog oruæja pruæa i pojaËanuzaπtitu od ruËnih raketnih bacaËa imina. Golan ima uobiËajenu V pod-nicu i “plutajuÊi” pod koji dodatnoponiπtava uËinak eksplozije pod vo-zilom.

Konstrukcija je posebno prilagoe-na za djelovanje u urbanim uvjeti-ma pa je krug okretanja samo osammetara, a doseg vozila s punimspremnikom oko 6 0 0 km. PokreÊega dizelski motor Cummins snage31 5 KS, koje prenosi na kotaËe pre-ko πestobrzinske automatske tran-smisije. Ima i ABS koËnice te sustavsrediπnjeg nadzora tlaka u guma-ma. Gume su opremljene i run flatumecima, koji omoguÊavaju voænjui s probuπenom gumom.

Golan je dugaËak 5 ,9 metara, πi-rok 2 ,5 i visok 2 ,3 metra, a meuo-sovinski mu je razmak 3,6 metara.

M. P E T ROVIΔ

1 6

AMERI»KI marinski korpus pot-kraj sijeËnja objavio je da su zado-voljni uporabom tiltrotorskih zrako-plova M V -2 2 O sprey , koji se nalazena sluæbi u Iraku. Prvi u svijetusluæbeno operativan vojni tiltrotor-ski tip zrakoplova, M V -2 2 O sprey ,poËetkom listopada 2 0 0 7 . poslan jena sluæbu u Irak. Tada je 1 0 O s-prey a, iz postrojbe M arine M ediumTiltrotor Sq uadron 2 6 3 “ThunderChickens”’, poslano u Al Asad uprovinciji Al Anbar, sa zadaÊompruæanja zraËne potpore πirokomspektru zadaÊa koje obavljaju M ul-tinacionalne snage Zapad (M NF -W est, M ulti-National F orces - W est).Tijekom protekla tri mjeseca oba-vljeno je viπe od 2 0 0 0 letova, s viπeod 30 0 0 sati naleta, pri Ëemu je uzznatnu koliËinu vojnog materijalaprevezeno viπe od 8 0 0 0 osoba. Utom razdoblju, prosjeËna operativnaraspoloæivost O sprey a bila je 6 8 ,1 % .

PodruËje na kojemu su angaæiranimarinski O sprey i jest bojiπnica od

Bagdada do Al Q aima. Na tom veli-kom prostoru oni su obavljali brojnemisije transporta ljudi i opreme isudjelovali u borbenim akcijama,pri Ëemu su, uz odreena napadnadjelovanja, s velikim uspjehom bilirabljeni i za brzo medicinsko eva-kuiranje ozlijeenih, a sudjelovalisu i u brojnim misijama izvianja izzraka. UnatoË brojnim tehniËkim

problemima koji konstantno prateO sprey , poput jesenskog poæara namotoru na V -2 2 koji se dogodio uSAD-u, dosadaπnja iraËka uporabaO sprey a protekla je bez veÊih teπ-koÊa, odnosno sve viπe sazrijeva na-Ëin uporabe novog tipa zrakoplova,koji postaje sve zastupljeniji u zraË-nim operacijama.

I. S K E NDE ROVIΔ

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

O klopno vozilo G olan

O spreyeva iraË ka iskustva

16-19 vijesti 01/29/08 12:52 Page 16

1 71. veljaËe 2008.

AMERI»KA tvrtka Navistar od-nosno njezina podruænica Interna-tional M ilitary and Government, je-dan od veÊih ameriËkih proizvoaËakamiona i sliËnih komercijalnih vo-zila, predstavila je poËetkom sijeË-nja ove godine 1 0 0 0 . oklopno voziloM ax x Pro, koje je predano ameriËkojvojsci. M ax x Pro spada u kategorijuvozila M RAP, πto znaËi da ga odli-kuje dobra zaπtita od mina, eksplo-zivnih naprava i iznenadnih napadaiz zasjede.

O no πto je posebno impresivnojest da je 1 0 0 0 . M ax x Pro naËinjenpet mjeseci od poËetka serijske pro-izvodnje. Tempo proizvodnje govorikakva je potreba za takvom vrstomvozila na terenu. Procjenjuje se daje dosad veÊ viπe od 7 0 0 oklopnih

vozila M ax x Pro ras-poreeno u Iraku iAfganistanu. Postoji udvije inaËice, M RAPI (lakπa) i M RAP II(teæa, veÊe nosivosti,prevozi do 1 0 ljudi,zovu je i M ax x ProX L ). V ozilo je naËi-njeno na podvozjukomercijalnog kamio-na InternationalW orkStar 7 0 0 0 . Podnica je izvedenau obliku slova V , a pri konstruiranjupazilo se da bude jednostavno zaproizvodnju i odræavanje na terenu.Umjesto varenjem elementi oklop-nog tijela meusobno su spajani vij-cima i sliËnim sredstvima te su po-pravak i zamjena oπteÊenih dijelo-

va moguÊi i jednostavnim alatom.Tvrtka planira do ljeta poveÊati

proizvodnju na oko 5 0 0 vozila mje-seËno, kako bi se πto prije vojnicimana terenu dostavila vozila sposobnapruæiti viπe zaπtite nego πto je dajedanas najËeπÊe vozilo - Humvee.

M. P E T ROVIΔ

POTKRAJ proπle godine, francus-ka obrambena agencija DGA (D”l”-gation G”n”rale pour l’Armement)objavila je kako je sklopila ugovor stvrtkama Thales Avionics i SABCA(Soci”t” Anony me Belge des Con-structions A”ronautiq ues) za moder-nizaciju francuskih πkolsko-borbe-nih aviona Alpha Jet E (“E” - Ecole,hrv. πkola, πkolski). Ugovorom je

predviena modernizacija 2 2 avio-na, a vrijednost programa procjenju-je se na oko 2 2 ,6 milijuna eura.

F rancusko ratno zrakoplovstvo ka-ni s predmetnom modernizacijomuhvatiti korak s tehnoloπkim na-pretkom borbenih aviona Ëetvrtegeneracije, πto posebno vrijedi zanjihove suvremene borbene avioneRafale. Armee de l’Air proteklih tri-

desetak godina rabi Alpha Jetove Ekao prijelazni tip aviona, za na-prednu obuku svojih pilota, i dosadnisu prolazili vaæniji program mo-dernizacije. M odernizacijom Êe Al-pha Jetovi dobiti novi paket avioni-ke, koji predvia ugradnju novogHead Up prikaznika, air-to-air iair-to-ground oruænih sustava, hi-bridni INS/GPS navigacijski sustav,te simulacijski sustav koji bi u avio-nu simulirao otkazivanje odreenihsustava, Ëime bi se pilotima omo-guÊio dodatni oblik obuke za izvan-redne sistuacije i postupke. Cijelipostupak provedbe programa mo-dernizacije predvia dvije faze. Uprvoj Thales Avionics i SABCA za-duæeni su za tehnoloπki razvoj po-trebnih sustava, njihovo testiranje,dizajniranje novog lay outa instru-ment-ploËe, te proizvodnju i isporu-ku naruËenih sustava. Druga fazapredvia integraciju sustava uavione, te njihovo testiranje. Prvitako modernizirani Alpha Jet tre-bao bi biti isporuËen F rancuskomratnom zrakoplovstvu sredinom2 0 0 9 . godine.

I. S K E NDE ROVIΔ

Francuska modernizira svoje A lpha Jetove

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N avistar predao 10 0 0 . M axxP ro

Bus

ines

s W

ire

16-19 vijesti 01/29/08 12:52 Page 17

AMERI»KA vojska stalno traæi ka-ko da se πto bolje zaπtiti od informa-tiËkih napada kojima je cilj uniπtitiraËunalne mreæe i doÊi do zaπtiÊe-nih i osjetljivih podataka. Zato seosnivaju posebna tijela za otkriva-nje, praÊenje i borbu protiv zlonam-jernih digitalnih napadaËa na vojneraËunalne sustave. Razvija se pro-aktivan pristup kako bi se sprijeËili“hakerski” napadi.

Ta se tijela obiËno sastoje od iskus-nih obavjeπtajaca i raËunalnihstruËnjaka, koji motre potencijalnoopasne tijekove podataka s interne-ta na prijateljske mreæe, otkrivajuobrasce napada, analiziraju podatkei savjetuju korisnike kako bi mogliosigurati mreæe i raËunalne sustave.

Istina je da su raËunalne mreæe di-ljem svijeta u opasnosti, a potenci-jalni napadi na vojne raËunalnemreæe mogu imati ozbiljne posljedi-ce. Konkretno, ameriËka se vojskasnaæno oslanja na raËunalne tehno-logije za stjecanje prednosti na bo-jiπtu. A to protivniku daje priliku zanapad na raËunalnu infrastrukturu.

StruËnjaci su takoer angaæiranina pomoÊi vojnim korisnicima kakobi se sprijeËio “digitalni fratricid”unutar sustava. RijeË je zapravo onaporima da se svim korisnicimaomoguÊi uporaba raËunala i mreæa,a maksimalno smanje rizici kojetakva situacija neizbjeæno raa. Ne-ki to usporeuju s obvezom da sevojnici, osim za uporabu osobnog

oruæja, osposobe za sigurnu upora-bu vojnih raËunalnih mreæa.

M. P E T ROVIΔ

BRITANSKA vladaje odobrila nabavudvaju buduÊih nosaËazrakoplova CV F poπ-to je ministarstvoobrane usuglasiloproraËun za sljedeÊetri godine s poËetkomu travnju 2 0 0 8 . NovinosaËi zrakoplova bitÊe najveÊi brodovi ufloti britanske ratnemornarice i imat ÊekljuËnu ulogu πto setiËe suvremenih eks-pedicijskih sposob-nosti. Nosit Êe imenaHM S Q ueen Eliza-beth i HM S Prince ofW ales. Standardna istisnina bit Êeim 6 5 0 0 0 tona, duljina 2 8 4 m, πiri-na na vodnoj liniji 39 m, a najπiridio palube 7 3 m, uz gaz 9 m. M ak-simalna brzina brodova projiciranaje na 2 8 Ëvorova, a najveÊi doplovbit Êe 1 0 0 0 0 nautiËkih milja. Procje-njuje se da Êe posada imati 6 0 0 Ëla-nova. Inicijalna ciljana vrijednostobaju nosaËa zrakoplova bila bi 3,9milijardi britanskih funti, a za potre-be gradnje nosaËa stvoren je savez

ACA (Aircraft Carrier Alliance), kojiukljuËuje tvrtke Babcock, BAE Sy s-tems, KBR, Thales i V T Group. Uskladu s predvienim rokovima, no-vi nosaËi zrakoplova uÊi Êe u opera-tivnu sluæbu izmeu 2 0 1 4 . i 2 0 1 6 .

U kolovozu ove godine zapoËet Êerezanje prvih limova Ëelika za prvinosaË u klasi u brodogradiliπtu tvrt-ke Babcock u Rosy thu, na Ëijem Êese navozu graditi pramËana sekcijaprvog broda nazvana radnim ime-

nom Block 1 . BAE Sy s-temsova brodogradiliπ-ta u Barrow -in-F urnes-su i Govanu graditÊe sekcije Block 3 iBlock 4 , a brodogradili-πte u Portsmouthu, tvrt-ke V T Group, gradit Êesekciju Block 2 . Zagradnju palubnih otokatrenutaËno se natjeËe1 2 manjih britanskihbrodogradiliπta, no od-luka o dodjeli posla joπuvijek nije donesena.O d ukupnog proraËu-na, 30 0 milijuna funtialocirano je za borbenesustave obaju brodova.

Svaki nosaË nosit Êe 36 zrakoplovaF -35 JSF od ukupno 4 0 moguÊih,no joπ nije sigurno hoÊe li svi zrako-plovi biti spremni u trenutku ulaskanosaËa u operativnu sluæbu. Isto ta-ko, zbog veliËine, buduÊi nosaËizrakoplova joπ nemaju odreenumatiËnu pomorsku bazu. I dalje serazmatraju baze u Cly deu, Daven-postu i Portsmouthu i njihove mo-guÊe preinake.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 1. veljaËe 2008.

Zeleno svjetlo za b ritanski C V F

O b rana od digitalnih prijetnji

US

Arm

y

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 01/29/08 12:52 Page 18

1 9

Izraelska mornarica uskoro Êe pri-miti prvi od sedam brzih patrolnihbrodova te tako ispuniti plan udvo-struËenja svojih priobalnih obram-benih kapaciteta do 2 0 0 9 . godine.Nabava brodova ugovorena je u si-jeËnju 2 0 0 6 . pod kombiniranimameriËko vojnoizvoznim progra-mom te lokalno financiranim pro-gramom izraelskog ministarstvaobrane. Nabava novih brodova uk-ljuËuje Ëetiri patrolna broda SuperDvora M k III tvrtke Israel Aerospa-ce Industries te tri brza patrolnabroda klase Shaldag (poznate podimenom klase Kingfisher) tvrtke Is-rael Shipy ards. U skladu s izvjeπ-Êem izraelskog ministarstva obrane,oko 5 4 % sredstava ili 1 9 milijunadolara, od ukupne vrijednosti pro-grama procijenjenog na 35 milijunadolara, pokrivaju sredstva iz ame-riËkog vojnog programa, a preostalidio financira se iz nacionalnih fon-dova. Svih sedam brodova sadræavanjemaËko-πvedski vodomlazni pro-pulzijski sustav, koji isporuËuje tvrt-ka M TU Detroit Diesel lokalnimbrodogradiliπtima u obliku dijelova iËiste sirovine.

Novi patrolni brodovi nadopunitÊe flotu od osam brzih patrolnihbrodova, koji su uπli u operativnusluæbu u posljednje tri godine. Ugo-vorom potpisanim u sijeËnju 2 0 0 2 .,

izraelska mornarica ku-pila je πest patrolnihbrodova Super DvoraM k III i dva brodaShaldag M k II. Samoposljednji imaju vodo-mlaznu propulziju, pro-jektiranu za drugu seri-ju naruËenih patrolnihbrodova. Iako nemaopravdane ekonomikeza ugraivanje takvogtipa propulzije, studijesu pokazale operativneprednosti nad klasiË-nom propulzijom, kaoπto je znatno poboljπanaupravljivost, posebice u priobalnimvodama. Prvi od Ëetiri broda SuperDvora M k III isporuËen je potkrajproπle godine, a prvi Shaldag u ovojseriji u sijeËnju ove godine. Dostavasvih sedam brodova oËekuje se dokraja 2 0 0 9 ., kada Êe flota brzih pa-trolnih plovila izraelske mornaricebrojiti deset patrolnih brodova Su-per Dvora i pet Shaldag.

O sim za tradicionalnu ulogu patro-liranja, potragu i spaπavanje te prio-balnu obranu, brodovi Êe biti opti-malno opremljeni za protuteroristiË-ke, protuinfiltracijske operacije i zazadaÊe protiv krijumËarenja oruæja.O bje klase brodova projektirane sukako bi postigle maksimalnu brzinu

od 5 0 Ëv u vrlo kratkom vremenu akrstareÊa im je brzina 32 Ëv, uz do-plov oko 7 0 0 nm, πto omoguÊujuglatke, hidrodinamiËke linije trupate smjeπtaj 1 0 Ëlanova posade. Bro-dovi Super Dvora M k III imaju du-ljinu 2 7 ,4 m, πirinu 5 ,7 4 m, istisninuizmeu 5 8 i 7 2 tone te minimalnigaz od 1 ,2 m. Brodovi Shaldag neπtosu kraÊi i πiri, a istisnina im je oko5 6 tona. Novi brodovi bit Êe oprem-ljeni manualnim topom kalibra2 0 mm, smjeπtenim na krmi, i dvje-ma manjim strojnicama na svakojstrani boka. O sim toga, nova serijabit Êe naoruæana automatskim to-pom Rafael Ty phoon kalibra 2 5 mm.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

IZRAELSKA tvrtka O live Engi-neering potkraj proπle godinepredstavila je koncept lakog trans-portnog helikoptera s izdvojivimsrediπnjim transportnim dijelom,

pod nazivom Elcopter.Jedinstveni dizajn heli-koptera i naËin njego-ve uporabe objaπnjava-se dobrim moguÊnosti-ma u misijama zraËnogevakuiranja ljudi iopreme s teπko pristu-paËnog terena. Razvoju

tog nesvakidaπnjeg koncepta pruæe-na je snaæna potpora izraelskog mi-nistarstva obrane.

Prema dizajnu letjelice, predvienoje da pilotska kabina bude integralni

dio helikoptera, a srediπnji dio trupaspuπtao bi se pomoÊu sustava kablo-va. Na nosni i na “kontejnerski” diotrupa ugraivat Êe se sustav za na-voenje, koji bi uz videokameru tre-bao imati i senzore πto upozoravajuna blizinu odreenih objekata oko“kontejnera” pri njegovu spuπtanju ipodizanju. Teæiπna ciljana uporabaprema O live Engineeringu jest me-dicinska evakuacija ozlijeenih, amoæe se primijeniti u vojnim i poli-cijskim zadaÊama.

I. S K E NDE ROVIΔ

1. veljaËe 2008.

E lcopter

Izraelska mornarica udvostruË uje flotu patrolnih b rodova

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 01/29/08 12:53 Page 19

VOJ S KE S VIJ ET A

1. veljaËe 2008.20

Smjeπtena gotovo u srediπtuJuæne Amerike, s povrπinomod 2 7 8 0 4 0 0 km2 , Republika

Argentina zauzima osmo mjesto nasvijetu po veliËini. Dræavni teritorijproteæe se gotovo 330 0 km u smje-ru sjever - jug, a 1 38 5 km u smjeruistok - zapad. Izrazito razvedenaobalna crta duga je gotovo 5 0 0 0 km(toËnije 4 9 8 9 km). Tome teritorijutreba pribrojiti joπ gotovo toliki teri-torij (2 8 0 8 6 0 2 km2 ) na Antartici -izmeu 2 5 ° i 7 4 ° zapadne zemljo-pisne πirine - na koji Argentina po-laæe pravo joπ od 1 9 5 0 . godine (alikoji osporava najveÊi broj Ëlanica

UN-a). Sukladno s tolikim teritori-jem relativno male naseljenosti (1 5stanovnika/km2 ) na kojemu su zas-tupljena suptropska podruËja nasjeveroistoku, visoke Ande na za-padu, beskrajni pampasi u srediπ-njem dijelu i subpolarna podruËjaO gnjene Zemlje na samom jugu,Argentina je za juænoameriËke pri-like razvila priliËno velike i dobrouravnoteæene sve tri grane oruæa-nih snaga.

Na danaπnju organizaciju i ustrojargentinskih oruæanih snaga, od-nosno njihovih specijalnih postroj-bi, utjecalo je nekoliko vaænih Ëim-

benika, koji su bili aktivni (ili to joπjesu) u posljednjih tridesetak godi-na. To su prije svega: politiËka pre-viranja u zemlji, vojno-generalskeuprave, posljedice i pozadina tzv.Prljavog rata, rat za F alklandsko(M alvinsko) otoËje i posljedicevojniËkog poraza, financijsko-eko-nomski kolaps u 2 0 0 2 . godini i op-Êe vojno-politiËke prilike na konti-nentu. Specijalne postrojbe formi-rane su u svim trima granama ar-gentinskih O S-a.

Tekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Specijalne postrojbe R epub like A rgentineG ledano iz naπega, europskog kuta, juænoameriËki kontinent doimlje se egzotiËno gotovo u svim vidovima pa ta-

ko i u onom vojnom. Premda poπte en od izravnih strahota dvaju svjetskih ratova, i taj se kontinent moæe, na-

æalost, “pohvaliti” burnom povijeπÊu prepunom buna, revolucija, gerilskih pokreta, terorizma, me usobnih rato-

va, a u posljednje vrijeme i ratom pravnih dræava protiv organiziranog kriminala. Zbog burne proπlosti kontinen-

ta, nedvojbeno se moæe ustvrditi da u juænoameriËkim druπtvima jednu od najvaænijih uloga imaju upravo njiho-

ve oruæane snage. Ni Republika Argentina nije iznimka

P ripremio Ig or S P IC IJ ARIΔ

20,21 strana 01/29/08 12:55 Page 20

1. veljaËe 2008.

Na filozofsko-psiholoπkoj, reli-giskoj, pravnoj, politoloπko-so-cioloπkoj i sliËnim teoretskim

razinama, konkretni uËinak tih nas-tojanja bio je uglavnom malen, bo-lje reÊi zanemariv, jer su gotovo svimeunarodni Ëimbenici tijekom po-vijesti deklarativno podræavali mi-roljubiva nastojanja, a u praksi pos-tupali drukËije, apostrofirajuÊi silukao prihvatljivu opciju u meuna-rodnom komuniciranju (detaljnije uËlanku “Razvoj teorija meunarod-nih odnosa”, Hrvatski vojnik br. 1 6 6od 1 4 . prosinca 2 0 0 7 .).

S druge strane, smanjivanjem ko-liËine i vrste naoruæanja, te ograni-Ëavanjem brojnosti oruæanih snaga,

bilo je moguÊe postiÊi i konkretnerezultate, pa se u vojno-politiËkojterminologiji taj proces naziva ra-zoruæanjem i uglavnom se definirakao skup mjera i postupaka vojne,politiËke, pravne, gospodarske, teh-niËko-tehnoloπke i druge naravi,πto se poduzimaju radi iskljuËenja,ograniËenja ili ukidanja vojnih sna-ga, pojedinih vrsta naoruæanja ilinaoruæanja u cijelosti, te drugogratnog materijala. Naravno, tijekompovijesnog razvoja procesi razoru-æanja nemaju previπe veze s al-truizmom i nastojanjima da se rato-vi uklone kao druπtveni procesi,veÊ se u prvom redu provode prisil-no, kao mjera sigurnosti nad pobi-

jeenim stranama po zavrπetku rat-nog sukoba. Gotovo cijeli stari vijekobiluje primjerima u kojima je pob-jednik nametao pobijeenom rigo-rozne uvjete razoruæanja i demilita-rizacije, pri Ëemu je pobijeenomoduzimano gotovo sve naoruæanje ivojna oprema, a vojniËki najsposob-niji muπkarci odvoeni su u rop-stvo, ne samo zbog potrebe za ro-bovskom radnom snagom nego ikao preventiva protiv moguÊegvojniËkog oporavka pobijeenestrane i time novih vojno-politiËkihugroza.

VOJ NA D IPLOMA C IJ A

Vojna diplomacija u procesu razoruæ anja

21

Tijekom duge povijesti ljudske civilizacije, nesreÊe i razaranja πto su ih donosili ratovi poticali su stalne napore da se

ratovi eliminiraju kao druπtvena pojava i naËin “vo enja politike drugim sredstvima”, kako ih je nazvao Clausew itz

Ma rink o OG ORE C

Tekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

20,21 strana 01/29/08 12:55 Page 21

22

Kvalitetu transportnog helikop-tera M i-8 /1 7 potvruje i to πtose joπ uvijek proizvodi, doduπe

uz odreene modifikacije, a dosadih je proizvedeno viπe od 1 1 0 0 0 ko-mada. Zbog letnih karakteristika je-dan je od rijetkih helikoptera koji sejednako uspjeπno upotrebljavaju i upolarnim i u tropskim uvjetima, navelikim nadmorskim visinama kao iza mornariËke zadaÊe. M oæemo na-vesti i kuriozitet: M i-8 su nabavileËak i neke sluæbe dræavne adminis-tracije SAD-a za svoje zadaÊe u Ira-ku i Afganistanu. UnatoË brojnimdobrim stranama, to je ipak dizajniz 6 0 -ih godina proπlog stoljeÊa, pau danaπnjim uvjetima odræavanjepostaje sve skuplje, jer je zbog Ëeπ-Êih i duæih periodiËkih pregleda

mnnogo viπe izvan uporabe negomoderniji helikopteri, a najskuplji jehelikopter onaj koji ne leti. Izazoviπto se postavljaju pred posade heli-koptera postaju sve sloæeniji, kao iuvjeti modernog ratovanja. Toga subili svjesni i u moskovskom zavoduM il, te su osamdesetih poËeli s raz-vojem novoga srednjeg transport-nog helikoptera.

R azvojni put PriËa o M i-38 poËinje na vrhuncu

sovjetske intervencije u Afganistanu,1 9 8 3., kada se poËinje razmiπljati onasljedniku M i-8 , ali u nekim vido-vima i M i-6 . Sva iskustva steËenauporabom tih helikoptera u ratu tre-bala su biti ukomponirana u novi di-zajn. Plan je bio poËeti sa serijskom

proizvodnjom 1 9 9 6 . Na Paris AirShow u, 1 9 8 9 . godine, predstavljenaje maketa helikoptera, a veÊ je pos-tojao model u prirodnoj veliËini. Prviproblemi javljaju se poËetkom deve-desetih godina, s raspadom SSSR-ai smanjenjem financijskih sredstavaraspoloæivih za razvoj novih projeka-ta. Kako bi se program odræao na æi-votu, dolazi do udruæivanja zavodaza proizvodnju helikoptera M il i Ka-zan, te proizvoaËa motora Klimov.Godine 1 9 9 2 . francusko-njemaËkikonzorcij Eurocopter izraæava æeljuprikljuËiti se programu, i to na po-druËju u kojem je Rusija zaostajalaza zapadom - elektronici.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

B erna rd B ART OLUC I, F oto: Da nijel VUK OVIΔ

Helikopter Mi-38

Tekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Niti jedna ozbiljnija rasprava o razvoju transportnih helikoptera ne moæe zaobiÊi spominjanje M-8/17. Taj rus-

ki “tegleÊi konj”, koji je prvi put poletio joπ 1962. godine, postao je sinonim za pouzdan, robustan i jeftin heli-

kopter, jednostavan za odræavanje

1. veljaËe 2008.

22,23 strana 01/29/08 12:57 Page 22

Hustler je svoje mjesto u razvo-ju zrakoplovstva osigurao veÊsamim time πto je to prvi nad-

zvuËni bombarder koji je uπao uoperativnu uporabu, i to u oæujku1 9 6 0 . Njegove najveÊe prednostiubrzo Êe se pokazati i njegovimnajveÊim manama, te Êe u opera-tivnoj uporabi ostati samo deset go-dina. Bombarder B-5 8 Hustler pro-jektiran je kako bi ameriËkom za-povjedniπtvu strateπkih zraËnihsnaga pruæio oruæje koje Êe sigur-no doprijeti do ciljeva u Sovjet-skom Savezu. Zbog toga je njegovakonstrukcija potpuno prilagoenanoπenju nuklearnog oruæja. Poja-vom krstareÊih projektila, kao znat-no jeftinijeg i uËinkovitijeg rjeπe-nja, Hustler je “ostao bez posla”.

Hustlerovi korijeni seæu u razdob-

lje neposredno nakon okonËanja II.svjetskog rata, kad je postalo jasnoda Êe novim svijetom dominiratidvije doktrinarno sukobljene strane.Zbog toga je veÊ u svibnju 1 9 4 7 .pokrenut proces projektiranja naj-naprednijega visoko podzvuËnogbombardera, koji Êe se probijatikroz sovjetski zraËni prostor do naj-vrednijih ciljeva. Novi je bombardermorao imati borbeni radijus djelo-vanja 2 5 0 0 milja (4 0 0 0 kilometara) ibrzinu krstarenja od minimalno8 0 0 km/h. Kako u to vrijeme joπ ni-su bili na raspolaganju jaki turbo-mlazni motori, ograniËenje borbenemase postavljeno je na 7 6 5 0 0 kilo-grama, pri Ëemu bi najveÊi dio ot-pao na gorivo πto bi ga avion ubrza-no troπio tijekom leta te bi se sma-njenjem mase poveÊavala brzina.

Najizglednijim proizvoaËemsmatrala se korporacija Boeing Air-plane Company , ali je zahtjev zaponudu poslan i nekim drugimtvrtkama. Zahtjev je bio popriliËnonedefiniran, i u listopadu 1 9 4 7 . na-pravljena je nova, preciznija speci-fikacija. O na je traæila srednje veli-ki bombarder, mase manje od 9 0 to-na, borbenog radijusa djelovanja32 0 0 kilometara, s moguÊnoπÊu no-πenja korisnog tereta (nuklearnebombe) mase 4 5 0 0 kg. Novi jebombarder dobio oznaku X B-5 5 .Ugovor za razvoj novog bombarde-ra dobio je Boeing, a novci su odo-breni veÊ u proraËunskoj godini1 9 4 8 . (F Y 4 8 ).

1. veljaËe 2008.

Dra æ en MI» IΔ

H ustler je jedini ameriËki bombarder koji je mogao letjeti bræe od dva maha, ali je ameriËko ratno zrakoplov-

stvo za taj “uæitak” moralo platiti viπe nego vrijednost njegove mase u zlatu

Tekst u c ijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

23

VOJ NA POVIJ ES T

C onvair B -58 H ustler

22,23 strana 01/29/08 12:57 Page 23

H rvatski vitezovi R eda Marije Terezije (XI)

Dug æivot Andrije MartoniÊa bio je potpuno posveÊen vojnom sluæbovanju. Iako najsposobniji inæenjerijski Ëasnik

svoga doba, bio je poznat i po ratniËkim vjeπtinama i hrabrosti na bojnom polju. Naposljetku je imenovan i car-

skim tajnim savjetnikom...

1. veljaËe 2008.24

Uprvi dodir s vojskom AndrijaM artoniÊ je doπao stupivπi kaoπesnaestogodiπnji kadet 1 7 8 4 .

u Inæenjerijski korpus. Rodom Ra-bljanin, potporuËnikom je postao uoæujku 1 7 8 6 ., a nakon izbijanja ratas Turcima upuÊen je vojsci u Hrvat-skoj. Tijekom opsade utvrde Novi,postigao je prve uspjehe zbog Ëegaje izvanredno imenovan natporuË-nikom. Tu je pokazao veliku rev-nost, hrabrost i okretnost. O sobno jepredvodio i nadgledao opsadne ra-dove na pojedinim mjestima, a sud-jelovao je i u oba juriπa, 2 1 . rujna i3. listopada, predvodeÊi dobrovolj-ce. Njegovom hrabroπÊu zauzete suvodene utvrde. O sobite zasluge ste-kao je 1 7 9 0 . pod Cetinom, gdje jeveÊ treÊeg dana, zbog ranjavanjainæenjerijskog zapovjednika bojnikaCerrinija, preuzeo zapovjedniπtvo ivoenje radova za pripremu juriπana lijevom krilu. Tu je zadaÊu oba-vio pod najnezgodnijim okolnostimai time znatno pridonio napretku op-sade. Pri zauzeÊu utvrde, 2 0 . srpnja,dobrovoljno je sudjelovao u juriπu,meu prvima se popeo kroz breπu uzidu i uπao u grad. Za nagradu jeizvanredno promaknut u Ëin satni-ka, a stekao je i V iteπki kriæ RedaM arije Terezije. O dliËje mu je dodi-jeljeno na 2 3. promociji 1 9 . prosinca1 7 9 0 . godine.

O d 1 7 9 3. do 1 7 9 6 ., tijekom prvihkoalicijskih ratova protiv F rancuske,M artoniÊ je bio u stoæeru pomoÊnogkorpusa generala topniπtva De V in-sa u Pijemontu. General je posvje-doËio o 2 2 -godiπnjem satniku koji jeneumoljivom marljivoπÊu upoznaopijemontske Alpe, Ëime se osobito

vjeπto koristio u odabiranju najpo-voljnijih poloæaja za zaustavljanjeneprijatelja. Nije propustio prilikuda se dobrovoljno javi za najvaænijei najodluËnije pothvate, primjericezauzimanje poloæaja kod Setepanea

2 5 . i 2 7 . lipnja 1 7 9 5 . Svojim vojniË-kim znanjem, hrabroπÊu i ustrajnoπ-Êu pridonio je sretnom ishodu tihborbi. SliËno je posvjedoËio i pod-marπal Provera o dogaaju 1 3. trav-nja 1 7 9 6 ., kada je satnik, dobrovolj-

POD LIS T A K

A ndrija M artoniÊ (176 8 .-18 55 .)

Vla d imir B RNARDIΔ

Andrija MartoniÊ - 13 vojnihpohoda proæetih izvanrednim

pothvatima rezultirali supohvalama Ëak triju

razliËitih vladara

24,25 dossier strana.qxd 01/29/08 13:00 Page 24

no predvodeÊi vojnike, pomogao uuspjeπnoj obrani poloæaja kod Cas-serija. Zajedno s oko 9 0 0 vojnika,Ëitav dan i pol hrabro se odupiraofrancuskoj armijskoj diviziji genera-la Augreaua. Sudjelovao je revno,obzirno i hrabro. Nakon Ëasne pre-daje istaknutih poloæaja kod Casse-rija, zajedno s drugim Ëasnicima,koji su imali pravo zadræati oruæje,vratio se u BeË. M artoniÊ je potomdodijeljen podmarπalu barunu F roo-nu, koji je imao zadaÊu tajno nad-gledati i ophoditi granicu od Sal-zburga, kroz Bavarsku, do Passaua.Povjereno mu je i utvrivanje obra-ne uzduæ rijeka Salza i Inna sve doBraunaua.

Pri austrijskom zaposjedanju Dal-macije 1 7 9 7 . godine, M artoniÊ jepostavljen za glavnog inæenjerij-skog zapovjednika u toj provinciji.U rujnu 1 7 9 9 ., s dva inæenjerijskaËasnika koje je sam odabrao, otiπaoje iz Dalmacije i dodijeljen je pos-trojbama podmarπala F rö licha kakobi predvodio opsadne radove zazauzimanje Ancone. Nakon tri mje-seca opsade, utvrda je zauzeta.M artoniÊ je 31 . prosinca 1 7 9 9 . po-novno izvanredno promaknut, ovajput u Ëin bojnika u Inæenjerijskomkorpusu.

Nakon popravka utvrda u Anconi,upuÊen je u V eneciju, gdje je od

1 8 0 1 . do 1 8 0 5 . vodio radove za de-fenzivno i ofenzivno utvrivanjegrada, a zatim radio na osnovamautvrda uz ceste i na planinskim pri-jevojima koji su vodili iz Italije u Ti-rol. Povjereno mu je takoer obila-æenje i opisivanje tih predjela. NapoËetku rata 1 8 0 5 . M artoniÊ je vo-dio privremenu dogradnju poljskihopkopa kod M alghera i Brondola.Zbog savrπeno izvedenih radova, ulistopadu 1 8 0 5 . izvanredno je pro-maknut u Ëin potpukovnika.

Nakon sklapanja mira 1 8 0 5 . iodstupanja V enecije F rancuskoj, hr-vatski Ëasnik je pozvan u zapovjed-niπtvo Inæenjerije u BeËu i sve do1 8 0 9 . ostao je na raspolaganju zaposebne zadaÊe, koje Êe mu povjeri-ti glavni zapovjednik austrijske voj-ske generalissimus nadvojvoda Kar-lo i zapovjednik Inæenjerije nadvoj-voda Ivan.

U srpnju 1 8 0 8 . promaknut je uËin pukovnika i imenovan za zapov-jednika M inerskog korpusa, a umeuvremenu postao je barun. Uo-Ëi novog rata s F rancuskom, 2 3. ve-ljaËe 1 8 0 9 . imenovan je naËelnikomstoæera u I. Bellegardeovu korpusu.Po povlaËenju austrijske vojske iz» eπke, pozvao ga je car F ranjo I. usvoj stoæer, a nakon sklapanja miraponovno je prikljuËen Inæenjeriji. Uprosincu 1 8 1 2 . M artoniÊ je imeno-

van potporuËnikom u Kraljevskojugarskoj plemiÊkoj tjelesnoj gardi, a30 . oæujka 1 8 1 3. postao je generalbojnik.

Dvije godine poslije bio je i dalje ugardi, ali je po carevoj zapovijediimenovan zamjenikom zapovjedni-ka utvrde M antova, koja se naπla uopasnosti zbog napredovanja na-puljskog kralja i francuskog marπalaM urata. Nakon M uratova porazaprikljuËio se M artoniÊ kao brigadiraustrijskoj vojsci u F rancuskoj, alise veÊ u studenom iste godine vra-tio natrag u gardu.

Uæivao je carevu naklonost pa je3. srpnja 1 8 2 4 . promaknut u Ëinpodmarπala i gardijskog natporuË-nika, a u srpnju 1 8 2 5 . poËaπÊen jetitulom drugog titularnog pukovni-ka-vlasnika 5 2 . linijske pjeπaËkepukovnije. Godine 1 8 36 . promak-nut je u Ëin kapetana-poruËnikagarde i imenovan carskim tajnimsavjetnikom. Za 5 0 . godiπnjicusluæbovanja, u lipnju 1 8 4 1 ., odliko-van je Komanderskim kriæem O rde-na sv. Stjepana. Nakon 1 3 vojnihpohoda, izvanrednih promaknuÊado Ëina pukovnika i Ëetiri pohvaletriju vladara za dræanje pred nepri-jateljem, M artoniÊ je umirovljen 1 1 .lipnja 1 8 4 1 . u Ëinu generala top-niπtva. Umro je u BeËu 7 . oæujka1 8 5 5 . godine.

1. veljaËe 2008. 25

POD LIS T A K

Opsada Cetina - nakon nje MartoniÊ je kao 22-godiπnjak odlikovanViteπkim kriæem Reda Marije Terezije

24,25 dossier strana.qxd 01/29/08 13:01 Page 25

26

PoËetkom (n)ovoga tisuÊljeÊa, papa Ivan Pavao II.objavio je apostolsku pobudnicu “Crkva u Europi”.Taj poticajni dokument ujedno je i plod rada Biskup-ske sinode za Europu. Na poËetku, Papa piπe da susudionici sinodskog susreta, zduπno promatrajuÊistanje Europe i otkrivajuÊi njezina svjetla i sjene, uo-Ëili “kako je sadaπnje stanje oznaËeno teπkim nesi-gurnostima na kulturalnoj, antropoloπkoj, etiËkoj iduhovnoj razini”. U tom smislu, pri kraju dokumen-ta posebno istiËe da starenje i opadanje puËanstva urazliËitim europskim zemljama mora biti razlog za-brinutosti, jer je pad stope raanja “znak neozbiljnogodnosa prema vlastitoj buduÊnosti”. Papa kaæe da jeto jasan pokazatelj nedostatka nade i znak “kulturesmrti”, prisutne u suvremenom druπtvu. U tome pakdruπtvu, u koje i mi pripadamo, Ëesto se s puno na-de i ozbiljnosti provode ispitivanja javnog mnijenjate, kao potvrda tzv. demokratskih standarda, raznireferendumi, Ëak i za potpuno beznaËajne projekte.Ipak, nije se Ëulo da je ozbiljno proveden npr. refe-rendum za æivot, odnosno anketa s pitanjem: æeliπ lismrt ili æivot? Ni kod nas ni u Europi, gdje æivotu“pada cijena”, a nada se postupno gasi te se javljajukatastrofiËni bestseleri kao πto je “Smrt Zapada”.UnatoË buËnom glasanju “sveuËiliπnog ateizma”,neki, sjeÊajuÊi se nedavnih uzora, povezuju te tren-dove s vjerom. “Postoje sigurno straπne boli i nesre-Êe na ovom svijetu, a to su potpuno proigrani æivoti.Ja sam pobliæe poznavao razliËite sluËajeve. Ali jeuistinu proigran æivot svakoga onoga tko dopusti damu olako proe æivot i da mu nikada ne padne napamet da postoji Bog” (S. Kierkegaard). Takvi sumudraci znali za starozavjetno “uzmi ili ostavi”:“Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i zemljuda pred vas stavljam: æivot i smrt, blagoslov i prok-letstvo. Æivot, dakle, biraj, ljubeÊi Gospodina, Bogasvoga, sluπajuÊi njegov glas, prianjajuÊi uz njega, daæiviπ ti i tvoje potomstvo.” Isus je bio izrazito “sub-jektivniji” proglasivπi se Putom, Istinom i Æivotom.©toviπe, dao je i paradoksalno obeÊanje “blaæenstvaprogonjenima”, znajuÊi da Êe zemaljski materijalis-tiËki kriterij na to odgovoriti odbijenicom. Ali znao jei da Êe biti veÊe mnoπtvo, πto ga je nemoguÊe izbro-jiti, onih koji Êe se - unatoË raznim “æuæologijama” isvakodnevno serviranim medijskim “receptima smr-ti” - radosno opredjeljivati za Æivot. To je i nama do-datni razlog nade o slavlju ovogodiπnjeg Dana æivo-ta (3. veljaËe), za koji je biskup Æupan u posebnojporuci istaknuo staru istinu da su djeca bogatstvonaroda koje mu osigurava buduÊnost. Uostalom, ci-viliziranost se naroda procjenjuje najviπe po sposob-nosti da sluæi æivotu i da vrednuje æivot, kaæe biskupi nastavlja: “Raanje i odgajanje je kratkoroËna ærtvaza dugoroËnu radost. To je smion pothvat, koji u se-bi nosi muku ulaganja s neizvjesnim ishodom, ali jeto ujedno i prepoznavanje prilike za neπto veliko i je-dinstveno.” S nadom da se upravo ta svijest pokazu-je i u oËitom trendu drastiËnog smanjivanja broja po-baËaja u Hrvatskoj, moæemo vjerovati da su pred na-ma - dani æivota!

1. veljaËa 2008.

An elk o K AΔUNK O

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki film katastrofe (85 min.)• redatelj: Matt Reeves• distributer: B litz film & video• gl. glumci: Michael Stahl-David (Rob Hawkins),

Odette Y ustman (B eth McIntyre), T.J. Miller (Hud Platt), Lizzy C aplan (Marlena Diamond)

NoÊna mora svakog stanovnika New Y orka svakako je novi tero-ristiËki napad. No, kako se ta tema medijski naveliko eksploatirala,gotovo se nemoguÊim Ëinilo snimiti film o tom strahu a da se neupadne u tipiËne zamke πto ih takav izriËaj nudi. Vjerovali ili ne,mladi redatelj Matt Reeves pronaπao je naËin. Njegov film C lo-verfield eskapistiËki pristupa modernim neurozama. Ovaj put Velikujabuku ne napadaju teroristi veÊ, ni viπe ni manje, tajanstvenoËudoviπte tipa Godzile. Sve je snimano kamerom iz ruke, Ëime seosjeÊaj sirove strave iznimno pojaËava. Posljednji put takav ugo ajmogli ste osjetiti na “ projektu vjeπtica iz B laira“ . Iako se koristisvojstvima poznatih æanrova, film je vrlo inteligentno napravljen.Odnosi me u likovima, koje imamo vremena upoznati, sam konteksti uopÊe poloæaj mladih ljudi u suvremenom svijetu - sve je to tem-atizirano prije prve pojave nadnaravnog. Iako nisam pretjerani lju-bitelj ovog æanra, mogu ustvrditi da veÊ dugo nisam vidio zanatskiinteligentniji film, koji nije ono πto se na prvi pogled Ëini. Ako uæi-vate sjediti na rubu stolca i oËekivati neoËekivano, æelim vam dobruzabavu. Ako niste taj tip, bjeæite u neku drugu dvoranu. U svakomsluËaju, pripremite se: uistinu Êe vas biti strah!

C loverfield

Leon RIZMAUL

D ani æ ivota

FILMOT EKA

Tokovi velikih rijeka - siloviti, tihi i Ëesto prevrtljivi -priËaju priËe o povijesti Zemlje i Ëovjeka. Sve civi-lizacije i veliki gradovi, od B abilona do New Y orka,utemeljeni su pokraj rijeka i zahvaljujuÊi rijekama.Rijeke su bile kolijevke kraljevstava, carstava i trgo-vaËkih putova. B ile su migracijski koridori kojimaprolaze razliËiti narodi i vojske.No, one su ponekad bile i nepremostive zapreke, granice izme urazliËitih svjetova. Kako o njima ovisi æivot ili smrt Ëovjeka, ljudi suih smatrali svetim biÊima, baπ kao i svoje pretke, zmajeve i nebeskaboæanstva. B arem je tako bilo u dalekoj proπlosti. Danas su mnogerijeke ukroÊene branama i prisilno kanalizirane u umjetna jezera, asudbina ËovjeËanstva tijesno je povezana s njihovim promjenjivim inestalnim tokovima.Ova knjiga opisuje dvadeset i pet najvaænijih, najpoznatijih i naj-Ëudesnijih svjetskih rijeka - od Gangesa do Mekonga, od Nila doAmazone, od C olorada i Mississippija do rijeËnog sustava Tigris-E ufrat, pa sve do Dunava, Rajne i Seine - uz ambiciozan cilj da sesvaka pojedina rijeka prikaæe na potpuno nov naËin. Fotografije izzraka i panoramski pogledi izrazito su bogati detaljima kojipobu uju naπu maπtu i uzbu enje koje nas obuzima dok sjedimo naobali rijeke ili πeÊemo od njezina izvora prema uπÊu. Te fotografijedoËaravaju kljuËne trenutke u evoluciji rijeka i uloge koje su oneodigrale u razvoju civilizacija i stvaranju prirodnih okruæenja. Tekstjezgrovito opisuje svaku rijeku, njezina obiljeæja i zemljopisnulokaciju, te doga aje kojima su