Broj 22. Godina II. 25. veljaËe 2005. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

ISSN

1

33

0 -

50

0X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

IspraÊaj V. hrvatskog kontingenta u misiju ISAF

O rkun Ucar i Burak Turna autori su knjige MetalFirtina (Metalna oluja) koja je potukla sve rekordeprodanosti u Turskoj. RijeË je o fiktivnom romanu

Ëija se radnja dogaa u bliskoj buduÊnosti (2007.), atema je rat izmeu SAD-a i Turske. Sukob bivπih savezni-ka je poËeo nakon πto su Amerikanci napali turske trupekoje su bile stacionirane u sjevernom Iraku, kako bi

zaπtitile tamoπnju tursku manjinu, da bi zatim bombardirali Ankaru iIstanbul. Od prvog izdanja (prosinac 2004.) prodano je viπe od 100 000primjeraka romana, a predstavnici nakladniËke kuÊe Timas najavili su dau prodaju upravo ide novo izdanje naklade - 50 000 primjeraka.

SVIJET

2

TOKIO

T reÊa i posljednja ameriËka nuklearna podmornica klase Seawolfpuπtena je u sluæbu krajem proπlog tjedna. USS Jimmy Carter plo -vilo je karakteristiËno po svojoj univerzalnosti i moguÊnostima za

isprobavanje i razvoj raznih produkata napredne tehnologije, poput novihgeneracija naoruæanja, senzora i podvodnih vozila.Prvi je zapovjednik “najmoÊnije naoruæane podmornice na svijetu” ka -petan Robert D. Kelso.

S udska presuda odredila je17. veljaËe da japanskavlada mora isplatiti odπtetu

u iznosu od 2,8 milijardi jena (27milijuna dolara) kako bi obeπtetilagraane otoka Okinawa koji suima li nesreÊu da stanuju u bliziniameriËke zrakoplovne baze Kaneda. Zbog izlaganja buci koju izaziva poli-jetanje i slijetanje zrakoplova, tuæitelji su “izgubili sluh i trpjeli psiholoπkeprobleme poput nesanice”. No, u presudi je dodano da sud ne moæezabraniti polijetanja i slijetanja od 19 do 7 sati, kako su tuæitelji takoertra æili, jer “japanska vlada ne moæe utjecati na aktivnosti ameriËkih oru -æanih snaga, osim ako to ne bi bilo odreeno posebnim zakonskim mje -ra ma”. InaËe, tuæitelji su zahtijevali odπtetu od 16 milijardi jena, a uoËipresude neki od njih su stupali pred zgradom suda istaknuvπi transpa rents natpisom “Vratite nam naπu tihu noÊ!”

T ajvanska ratna mornaricanajavila je jedinstveno glo -balno putovanje svoje flote

od tri broda u oæujku. Cilj puto-vanja bit Êe uspostava ili uË vrπ -Êenje diplomatskih odnosa sasvim zem ljama u Ëijim Êe lukamaflota pristati. Zna se da Êe na bro-

do vima putovati oko 850 Ëlanovaposade, ali toËna ruta putovanjanije objavljena zbog sigurnosnihrazloga. “Peking bi mogao poku -πati sabotirati naπe planove pri -stajanja”, iz javio je glasnogovor -nik tajvanskog ministarstva ob ra -ne Liou Chih-jein.

Z ajedniËka vjeæba u kojoj sudjelujusve tri grane vojski Francuske iUjedinjenih Arapskih Emirata za po -

Ëela je 19. veljaËe i trajat Êe do poËetkaoæujka. Pod imenom Golfe (Zaljev) 2005 vjeæ-

ba se odræava na dræavnom teritoriju arapskezemlje, a “dio je koordinacije i izmjene iskustava

izmeu oruæanih snaga”. Takoer Êe posluæiti i za“pojaËavanje borbene spremnosti emiratske vojske”.Obrambeni sporazum izmeu dvije zemlje potpisan je joπ 1991. godinetijekom Zaljevskog rata.

Rat protiv SAD-a bestseler u Turskoj

U pokuπaju da iskorijene Ëeste pojave nasilja u kongoanskoj pokraji-ni Katanga, pripadnici nevladine organizacije Parec organizirali suakciju u kojoj su u zamjenu za primjerke ruËnog vatrenog oruæja

donositeljima dijeljeni bicikli. Oda -zva lo se viπe od 500 ponosnih vlas -nika. Predsjednik Pareca, vele ËasniNgoy Mulunda, najavio je sliËne ak -cije u joπ nekim dijelovima Katange,gdje naoruæane ban de Ëesto ucje -njuju lokalno puËanstvo.

Bicikli umjestopuπaka

Novac da, tiπina ne!

25. veljaËe 2005.

Zaplovio USS Carter

ABU DHABI

KIN©ASA

BAZA GROTON

ISTANBUL

Pripremio D. VLAHOVIΔ

TAIPEI

Diplomatsko putovanje ratnihbrodova

Vjeæba Golfe 2005.

©vedska obrambena industrija

Kao rezultat kvalitetne organizacije, dobre uvjeæbanostiroËnika i poærtvovnosti njihovih obuËavatelja, na natje-canju za najboljeg roËnika HKoV-a pobjednici u ekipnojkonkurenciji bili su vojnici iz SzOP-a ©ibenik-Sinj, dokje titulu najboljeg vojnika ponio RijeËanin DinkoKneæeviÊ iz SzOP-a Pula

"Vi meu prvima osjeÊate od go -vornost vojniËkog poziva i svunjegovu teæinu. Ali to je ono πtovojnika krasi, etika odgovornosti- prema sebi, kolektivu, organi-zaciji i domovini", istaknuo je naispraÊaju general Slavko BariÊ

IZ SADRfiAJA

IMPRESUM

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vesna.pintaric@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici rubrika: Marija Alvir(marija.alvir@morh.hr), Domagoj VlahoviÊ

Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ,Josipa PericaFotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin,Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasenka Peπek

Redaktor: Danica PajiÊLektor: Lidija BogiπiÊKorektor: Gordana JelaviÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 4568-699; fax: 4551-852

Pretplata:Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zag reb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na ad re su TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:AKD Agencija za komercijalnu

djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 6000 primjeraka

U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2004.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Prvenstvo OSRH u biatlonu i skijaπkom trËanju proteklo je u natjecateljskom fer i

prijateljskom ozraËju, a najbolje rezultate u obje discipline i ove su godine, potpuno

oËekivano, ostvarili pripadnici V. korpusa HKoV-a

S t r a n a 4

S t r a n a 1 4

©vedska industrija prati recentne promjeneπvedske vojske koja se od tradicionalnih plat-

formi okreÊe mreænom ratovanju. Te promjenedovode do promjena u strukturi nabave koja se

sve viπe okreÊe novim sustavima visoketehnologije sposobnim dati korisniku odluËu-

juÊu prednost na modernom bojiπtu

S t r a n a 2 1

S t r a n a 1 2

IspraÊaj V. hrvatskogkontingenta u misiju ISAF u Afganistan u vojarni"Croatia"

Naslovnicu snimio Dubravko KOVA»

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Sedmo prvenstvo OSRH u biatlonu i skijaπkom trËanju

U SzOP-u Poæega odræano natjecanje zanajboljeg vojnika HKoV-a

V ojarna "Croatia" bila je 22. ve -ljaËe mjesto ispraÊaja glavninesnaga V. hrvatskog kontingenta

misije ISAF pred odlazak u Afganistan.Od ranih poslijepodnevnih sati, pri-padnici vojne policije provodili susvo je posljednje trenutke s najbliæi-ma, rodbinom i prijateljima, s kojimase neÊe vidjeti sljedeÊih πest mjeseci.

Kao poËetak sluæbenog dijela orga-nizirana je misa u kapeli, gdje su narastanku i molitvom izrekli æelju zasretan put, uspjeπno obavljanjezadaÊa, te πto skori povratak. Dok seËekalo zapovijed za postrojavanjevoda, strojiliπte vojarne ponovno jebilo ispunjeno zagrljajima i poljupci-ma koji su, odiπuÊi teæinom skorograstanka, krali posljednje zajedniËketrenutke za sjeÊanje u razdvojenostikoja slijedi. Stvarnost je prizvanapozivom zapovjednika voda, na koji su37 pripadnika hrvatskog kontingentate Ëetiri vojna psa zauzeli svoja mjes-ta. Uslijedio je dolazak zamjenikanaËelnika Glavnog stoæera OSRH ge -neral pukovnika Slavka BariÊa, koji jepregledao V. HRVICON-a VP-a. Nakonjednoglasnog pozdrava domovini vod

se prema utvrenom rasporedu upu -tio u dvoranu za sastanke 1. korpusaHKoV-a, dok je zamjenik naËelnikaGS-a razgovarao s onima koji ostaju.Napo me nuvπi rodbini i prijateljimahrvatskih pripadnika kako su svepripreme za odlazak uspjeπno obav -ljene, general BariÊ je okupljenima naispraÊaju poæelio strpljenje i razumije-vanje za taj put kao dio vojnog poziva.Napomenuvπi kako su poboljπani i uv -jeti rada i standardi unutar kabul skebri gade, general BariÊ je zaæelio davrijeme razdvojenosti brzo proe i dase, s kvalitetno obavljene zadaÊe, naπipripadnici vrate obogaÊeni vrijednimiskustvom.

U meuvremenu, pripadnike VP-apozdravio je pomoÊnik ministra zaobrambenu politiku Igor Pokaz,

istaknuvπi kako vjeruje u nastavakvisoke kvalitete djelovanja naπih pri-padnika u misiji. "Siguran sam uvrhunsku razinu vaπe obuËenosti, ukvalitetu vaπih obuËavatelja, te time iu ishod ove misije", dodao je poæe -ljevπi V. kontingentu sretan put premanjihovu cilju. U ime naËelnika GS-aOSRH, vod vojne policije pozdravio jei general pukovnik Slavko BariÊ. "Ovamisija ima iznimnu vaænost, ne samoza vojnu policiju, veÊ i za oruæanesnage, Ministarstvo obrane, te naposeza dræavu koju predstavljate na multi-nacionalnom planu. Time je istaknutai vaπa vaænost u konkretiziranju naπihnapora i nastojanja pri ulasku ueuroatlantske integracije, predstav -ljanjem naπe vojske u meunarodnimodnosima", istaknuo je general BariÊ.

AKTUALNO

425. veljaËe 2005.

"Vi meu prvima osjeÊate

odgo vornost vojniËkog

poziva i svu njegovu

teæinu. Ali to je ono πto

vojnika krasi, etika odgo -

vornosti - prema sebi,

kolektivu, organizaciji i

domovini", istaknuo je na

ispraÊaju ge neral Slavko

BariÊ, dodavπi kako te

odlike pridonose bræem

ostvarenju ci ljeva kojima

teæimo i prepoznatljivosti

naπih snaga kao doraslih i

kvalitetnih za obav ljanje

svih zadaÊa

Andrea DE»AK,

snimio Dubravko KOVA»

Nema mjesta sumnji u uspjeπnost vaπe misijeIspraÊaj V. hrvatskog kontingenta u misiju ISAF u Afganistan u vojarni "Croatia"IspraÊaj V. hrvatskog kontingenta u misiju ISAF u Afganistan u vojarni "Croatia"

Osvrnuvπi se i na rezultate prethodnihkontingenata, general BariÊ je zakljuËiokako je njihova uspjeπnost dovela dopodizanja razine i opsega zadaÊa iodgovornosti naπih pripadnika u sus-tavu zapovijedanja, πto najvjernijesvjedoËi o prepoznanoj vrijednosti.

Spremni na iskuπenjeUjedno je istaknuto kako je svaki pri-

padnik VP-a izabran po toËno odree -nim kriterijima, Ëime se izdvajaju izostatka oruæanih snaga. Kroz osvrt napripreme koje su obavljene, zaklju Ëenoje da postoji apsolutna fiziËka i psihiË-ka pripremljenost svakog pripadnikavoda, a time i opravdanost oËekivanjaispunjenja predvienih zadaÊa. Meunapucima, general BariÊ je napome -nuo i kako se od vojne policije oËekujepostupanje sukladno naπim zakonima istandardima, te propisima aktualnim uAfganistanu, a naglaπena je i nesi -gurnost koje tamo uvijek moæe biti.Upravo u tom kontekstu, pripadnicimakontingenta je savjetovano da postu-paju onako kako su obuËeni, vodeÊiraËuna i o zaπtiti svojih æivota, ali i oprovedbi radnih zadataka. "Vi meuprvima osjeÊate odgovornost vojniËkogpoziva i svu njegovu teæinu. Ali to jeono πto vojnika krasi, etika odgovor -nosti - prema sebi, kolektivu, organi-zaciji i domovini", istaknuo je zamjeniknaËelnika, dodavπi kako i te odlike pri-donose bræem ostvarenju ciljeva koji-ma teæimo i prepoznatljivosti naπihsnaga kao doraslih i kvalitetnih zaobavljanje svih zadaÊa.

Sre tan put i uspjeh u misiji pripad-

nicima je poæelio izapovjednik Upravevojne policije brigadirIvan JuriÊ. "Nakonsloæenih pripremakoje ste obavili za ovumisiju, nakonpoærtvo vnosti koju steuloæili, te nakonpoluËenih rezultata,nema mjesta sumnjiu uspjeπ nost ove mis-ije. Vjerujem da Êete,kao i vaπi prethodnici,opravdati ukazanonam povjerenje iËasno pronijeti svoju pripadnostoruæanim snagama ispunjenjem svihobveza koje se pred vas postave iodgovarajuÊi na svaki od izazova kojivas u misiji Ëekaju", zavrπio je brigadirJuriÊ. Vrijeme ukrcaja u autobus premazraËnoj luci "Pleso" bilo je sve bliæe.Time i rastanak sve opipljiviji i teæi. Uæelji da pokuπamo shvatiti ono πtoosjeÊaju i oni koji odlaze i oni kojiostaju, razgovarali smo s okupljenimpripadnicima VP-a i njihovim bliænji-ma. Dok nam ËasniËki namjesnik IvicaGreguraniÊ, kao pravi vojnik, govori daje i odlazak u misiju dio vojnog poziva,supruga Tatjana priznaje kako joj ras-tanak teπko pada, iako se na njegapriprema godinu dana. "Utjeπno je πtosu moguÊnosti kontaktiranja vrlodobre", istaknula je Tatjana, ali idodala da Êe biti teπko objasniti peto-godiπnjim blizankama Karli i Dori zaπtotate nema tako dugo. Tek na spomenkÊerkica, naπ je sugovornik priznao da

zna kako Êe mu razdvojenost teπkopasti. Susreli smo i mladi par, poruËni-ka Zvonimira RadiËeka sa suprugomBernardom, koja nam je odmah povjeri-la da osjeÊa "knedlu u grlu" i da se us -pi jeva suzdræati od suza dok ne postaneu potpunosti svjesna suprugova odlas-ka. Zvonimir je, pak, istaknuo kako jesiguran da Êe mu supruga nedostajaticijelo vrijeme koje Êe provesti uAfganistanu, ali i da onaj vojni dio unjemu traæi svoje, a uvjeæban je da pod-nosi iskuπenja pa Êe podnijeti i ovo.

Velika oËekivanja i od Ëetiri vojnopolicijska psa

Meu onima koji odlaze, kako jeistaknuto, Ëetiri su vojna psa: San,Bingo, Hargos i –oli, obuËeni za detek-ciju eksploziva i droga, te za napad.Skupnik Romano GrdiÊ, kojemu je ovoprvi odlazak u misiju, ponosno jehvalio Hargosa, s kojim je veÊ trigodine i Ëiji su rezultati ocijenjenibesprijekornima. "OpÊenito su naπi psiprepoznani kao iznimno dobri, pa samsiguran da Êe i Hargos nastaviti tuuspjeπnost i opravdati reputaciju kojuuæivamo", napomenuo je Romano. Naupit o onima koji Êe ga πest mjeseciiπËekivati, sjetno je spomenuo rodite -lje i brata, ali ubrzo odluËno dodao:"Posao je posao, a ja svoj posao volim.Zato sam se i prijavio za odlazak umisiju i vjerujem da Êu nakon povratkabiti bogatiji za jedno iznimno iskust-vo." Nekako pri kraju naπeg razgovora,ponovno se Ëula zapovijed poruËnikaRoberta Mikca, zapovjednika voda,koja je oznaËila vrijeme polaska prema"Plesu". Pribrani, kao i uvijek, naπi supripadnici odluËno ulazili u autobus,znajuÊi da odlaze tamo gdje su potreb-ni i gdje Êe nastaviti tradiciju ekspert-nosti svojih prethodnika.

AKTUALNO

25. veljaËe 2005.5

Meu napucima, general BariÊ je napome nuo i kako se od vojne policije oËekuje postupanje sukladno naπim zakonima i standardima, te propisima aktualnim uAfganistanu, a naglaπena je i nesi gurnost koje tamo uvijek moæe biti

Izaslanik naËelnika GS-a general pukovnikSlavko BariÊ u pregledu V. kontingenta

MORH

25. veljaËe 2005.

Odsjek za tranziciju Osijek proveoje u veljaËi tri tranzicijske radionice usklopu programa SPECTRA, u koje jeukljuËeno ukupno 43 korisnika.

Dvije tranzicijske radionice reali -zirane su u Osijeku u prostorijamaOdsjeka, a jedna u Vinkovcima u pros-toru PoduzetniËkog srediπta Vuko -varsko - srijemske æupanije - LEDA.

Ostvarena je vrlo dobra suradnja sinstitucijama koje se bave poticanjempoduzetniπtva, tako da su, u skloputranzicijske radionice, svojuprezentaciju odræali i odgovarali napitanja polaznika predstavniciPoduzetniËke mreæe Bilje, Agencije zarazvoj OsjeËko-baranjske æupanije, teLEDA iz poduzetniËkog srediπtaVukovarsko-srijemske æupanije.Predstavnici ©kole informatike“IVORA” takoer su prezentirali svojeprograme osposobljavanja, nakon Ëijegzavrπetka se zvanje upisuje u radnuknjiæicu pa su korisnici pokazali velikozanimanje za to.

Izrazito uspjeπna suradnja s IOM -Meunarodnom organizacijom zamigracije i dalje se nastavlja, te seveliki broj korisnika odluËuje za nji-hove poticaje, πto im pomaæe pripokretanju vlastitog posla ili prizapoπljavanju. Naπe iskustvo pokazujeda se veÊina izdvojenog osoblja

odluËuje za bavljenje razliËitimpoljoprivrednim djelatnostima, πto i neËudi s obzirom na stanje u gospo-darstvu u regiji, koje ne nudi velik brojradnih mjesta. S druge strane,poljoprivredni resursi su joπ uvijeknedovoljno iskoriπteni.

U sklopu programa savjetovanja ipomoÊi pri pronalaæenju posla u si -jeËnju je pokrenut CARDS projekt usuradnji s Hrvatskim zavodom za za po -πljavanje kojim se poslodavce potiËe nazapoπljavanje izdvojenog osoblja.

U Odsjeku za tranziciju Osijek sma-traju neizmjerno vaænim kontakte smedijima s obzirom na to da je pra -vodobna i cjelovita informacija prvi iosnovni korak prema potencijalnimkorisnicima. Stoga je u lokalnom gla -silu “OsjeËki dom” 5. veljaËe objav ljenËlanak pod naslovom “Kvalitetan sus-tav tranzicije i zbrinjavanja - jamstvokvalitetnog personalnog upravljanja”.U sklopu serijala “Od ideje do uspje-ha” za Slavonsku televiziju snimljenaje emisija o programu SPECTRA ukontekstu poticanja poduzetniπtva,koja je nekoliko puta reprizirana. Unjoj se predstavio Stevan LabroviÊ,korisnik Programa, koji se i samokuπao u poduzetniËkim vodama teiznio svoja iskustva s Programom.

J. OBERMAN-SEBENJI

PomoÊnik ministra obrane za ljudske re sur -se donio je provedbenu uputu za primjenuZakona o pravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i Ëlanova njihovih obitelji("Narodne novine" broj 174/04), u skladus kojom je utvrena nadleænost ureda zaobranu za izdavanje potvrda o sta tusuhrvatskog branitelja iz Domo vinskog rata ivremenu provedenom u njemu.Slijedom navedenog, osobe koje su steklestatus hrvatskog branitelja iz Domovin skograta u Ministarstvu obrane i OSRH (djelatnevojne osobe, sluæbenici i namje πtenici), radipribavljanja potvrda radi ostvarivanja pravaiz Zakona o pravima hr vatskih branitelja iz

Domovinskog rata i Ëla nova njihovih obiteljimoraju se obratiti uredu za obranu premamjestu prebivaliπta.Ukoliko je osoba stekla status hrvatskogbranitelja uz navedeno i na temelju sud-jelovanja u priËuvnom sastavu, uredi zaobranu izdaju potvrdu kojom sjedinjuju svarazdoblja sudjelovanja u Domovinskomratu (u priËuvi i u Ministarstvu obrane ioruæanim snagama RH).Potvrde za ostvarenje prava na posebanstaæ za vrijeme provedeno u djelatnom sas-tavu i nadalje Êe izdavati Personalna sluæbaMinistarstva obrane, a za vrijeme provede-no u priËuvnom sastavu uredi za obranu.

6

Viπi struËni savjetnik - Ëasnik uPCC, ustrojbeno mjesto:pukovnik - jedan izvrπitelj,mjesto sluæbe: Mons, KraljevinaBelgijaUvjeti: - osobni Ëin: pukovnik ilikapetan fregateVSS - druπtveni ili tehniËki smjeriskustvo na poslovima meuna -rodne obrambene suradnje s naglaskom na NATO/PfPodgovarajuÊa izobrazbaznanje engleskog jezika - mini-malno 93% ALCPT ili STANAG3332

Viπi struËni savjetnik, SRM. I - jedan izvrπitelj, mjestosluæbe: BruxellesUvjeti: VSS - druπtveni ili tehniËki smjerznanje engleskog jezika - mini-malno 90% ALCPT ili STANAG3232iskustvo na planu meunarodneobrambene politike i suradnje,poloæen DSI10 godina radnog staæa

StruËni savjetnik, SRM. I - jedan izvrπitelj, mjestosluæbe: BruxellesUvjeti: VSS - druπtveni ilitehniËki smjerznanje engleskog jezika - mini-malno 90% ALCPT ili STANAG3232iskustvo na planu meunarodneobrambene politike i suradnje,poloæen DSI5 godina radnog staæa

Stupanje na duænost pod red-nim brojem 1 je 1. kolovoza2005., a na duænost pod red-nim brojem 2 i 3 je 1. rujna2005.

Prijave s dokazima za ispunja-vanje navedenih uvjeta potrebnoje dostaviti do 24. oæujka2005. na adresu: Ministarstvoobrane, Sluæba za NATO iPartnerstvo za mir, Zvonimirova12/II, 10 000 Zagreb, ili na e-mail: nato@morh.hrDodatne informacije mogu sedobiti na telefon 01/4568-750 ili 01/4568-099.

RE PUB L I KA HR VAT SKAMI N IS TAR STVO OB RA NE

UPRAVA ZA OBRAMBENU POLITIKUSLUÆBA ZA NATO I

PARTNERSTVO ZA MIR

ras pi su je

za popunu upraænjenih radnih mjesta

N A T J E » A J

Aktivnosti Odsjeka za tranziciju Osijek

VeÊina se odluËuje zapoljoprivredne djelatnosti

Potvrda o statusu hrvatskog branitelja

AKTUALNO

7

N a kon πto su top s ob li æ nje ku -le Lot rπ Êak i zvo na cr kve sv.Mar ka ozna Ëi li pod ne 18. ve -

lja Ëe, a zbor ot pje vao hr vat sku him -nu “Li je pa na πa do mo vi no”, pred -sjed nik Stje pan Me siÊ po lo æ io jesve Ëa nu pri se gu koj om se svoj omËaπ Êu ob ve zao da Êe du æ nost pred -sjed ni ka dræ a ve ob na πa ti sav jes no iod go vor no, na dob ro bit hr vat skogna ro da i svih hr vat skih dræ av lja na,za po Ëe vπi ta ko svoj dru gi pe to go -diπ nji man dat na du æ nos ti pred sjed -ni ka Re pub li ke Hr vat ske.

U inau gu ra cij skom je go vo ru is -tak nuo da je de mo krat ska Hr vat ska,dræ a va rav no prav nih gra a na, bi la ios ta la nje gov pr vi i naj vi πi cilj. Na -da lje je pred sjed nik Me siÊ svi je tupo ru Ëio ka ko Êe nas ta vi ti ra di ti nato me da Hr vat ska bu de otvo re nadr æ a va, sprem na pri ma ti i da va ti,us m je re na na ula zak u eu ro at lant -ske in te gra ci je i du bo ko pri vræ e nami ru i si gur nos ti u glo bal nim razm-je ri ma.

“Hr vat ska u koj oj Êe se do bro æiv -

je ti, u koj oj Êe se æiv je tiod ra da i rez ul ta ta ra da,u koj oj Êe se vred no va tizna nje i kva li fi ci ra nost,a ne lu kav stvo i pri je va -ra, o ta kvoj Hr vat skojsa njam”, is tak nuo jeMe siÊ, po ru Ëi vπi gra a -ni ma da taj san mo æe os -tva ri ti za jed no s nji ma.

“Ne æe lim di je li ti, ne gouje di nja va ti. Ne æe limvla da ti, ne go slu æ i ti svi -ma va ma i na πoj do mo -vi ni Hr vat skoj”, re kao je

hr vat ski pred sjed nik.“Ne moj mo doz vo li ti pro π los ti da

nam one mo gu Êa va put u bu duÊ -nost. Ali ne pre πu Êuj mo pro π lost. I,πto je mo æ da joπ vaæ ni je - ne moj mopro π lost kri vo tvo ri ti, ni ovu ju Ëe raπ -nju, ni onu ne dav nu. Sva ka bor bapro tiv is ti ne una pri jed je osu e nana ne us pjeh. A svat ko tko se ne æe lisu o Ëi ti s is ti nom o se bi i o vlas ti tojpro π los ti - taj je ku ka vi ca. Smo gni -mo hrab ros ti da is ti ni po gle da mo uoËi, i to naj pri je is ti ni o se bi sa mi -

ma, a tek po tom o dru gi ma”, is tak -nuo je pred sjed nik Me siÊ.

Gra a ni ma je obe Êao da Êe uvi jeki svu da go vo ri ti o sve mu πto ih za ni -ma, tiπ ti i sme ta, ali i o sve mu πtoodob ra va ju. “Bit Êu u pu nom i pra -vom smi slu ri je Ëi pred stav nik gra - a na, bit Êu, kao πto sam bio i dosa da, pred sjed nik-gra a nin”, po ru -Ëio je pred sjed nik Me siÊ.

Po la æ u Êi pri se gu, iz go va raj uÊi ri je Ëiza pi sa ne u hr vat skom Usta vu, no vi-sta ri pred sjed nik ob ve zao se da Êese bri nu ti za poπ to va nje us tav no-prav nog po ret ka, bdje ti nad ured nimi pra ved nim dje lo va njem svih ti je ladræ av ne vlas ti, te Ëu va ti ne za vis nost,op stoj nost i je din stve nost Hr vat ske.

Pred sjed niË ku pri se gu je po lo æ iopred pred stav ni ci ma za kono dav ne,

iz vr π ne i sud be ne vlas ti,pred sjed ni ci ma de se takstra nih dræ a va i vi so kimstra nim dræ av nim izas lan -stvi ma i izas lan stvi ma me- u na ro d nih or ga ni za ci ja iin sti tu ci ja, pred stav ni ci -ma vjer skih za jed ni ca, teokup lje nim gra a ni ma,za vrπi vπi je ri je Ëi ma: “Ta -ko mi Bog po mo gao”.

HINA

snimio Josip KOPI,

Ured Predsjednika

“Hr vat ska u koj oj Êe se do bro æiv je ti, u koj oj Êe se æiv je ti

od ra da i rez ul ta ta ra da, u koj oj Êe se vred no va ti zna nje i

kva li fi ci ra nost, a ne lu kav stvo i pri je va ra, o ta kvoj Hr vat -

skoj sa njam”, is tak nuo je Stje pan Me siÊ, po ru Ëi vπi

gra a ni ma da taj san mo æe ostva ri ti zajedno s njima

25. veljaËe 2005.

Ne æelim vladati, nego sluæiti svima vama i naπoj domovini

Stjepan MesiÊ prisegnuo za Predsjednika Republike Hrvatske

Pred sjed niË ku pri se gu Stjepan MesiÊ je po lo æ io pred pred stav ni ci ma

za ko no dav ne, iz vr π ne i sud be ne vlas ti

Prisegi su nazoËili predsjednici desetak stranih dræa-va, izaslanstva meunarodnih organizacija i institucija

REGIONALNE INICIJATIVE

25. veljaËe 2005.

S ud je lo va nje u mi rov nim mi si ja -ma, raz vi ja nje mo guÊ nos ti ispo sob nos ti ra spo lo æ i vih voj nih

i ci vil nih re sur sa bi la je 1996. mi saovo di lja ta daπ njem mi nis tru vanj skihpo slo va (da naπ njem pre mi je ru) Re -pub li ke Au stri je dr. Wolf gan guSchüs se lu ka da je ini ci ja ti vu za su -rad nju ze ma lja sred nje Eu ro pe pred -stav ljao glav nom taj ni ku UN-a. U je -sen 1997. au strij ski mi nis tar ob ra neje na te mat skom sas tan ku ini ci ja ti vude talj no pred sta vio NA TO-u, te Za -pad no eu rop skom voj nom sa ve zu.

Uprav lja nje kri za ma kao iza zovU pro sin cu 1997. go di ne uz pot po ru

me u na rod ne za jed ni ce odræ an jepri prem ni sas ta nak, a 19. oæ uj ka1998. u Be Ëu su mi nis tri ob ra ne Au -stri je, Ma ar ske, Ru munj ske, Slo vaË -ke i Slo ve ni je pot pi si va njem te melj -nih do ku me na ta - Pis ma nam je re iOkvir nog do ku men ta, slu æ be no ute -me lji li CEN CO OP (Cen tral Eu ro -pean Na ti ons’ Co o pe ra ti on in Pea ceSup port) ini ci ja ti vu, i to kao re gi o -nal nu ini ci ja ti vu ko ja za cilj ima una -pre e nje spo sob nos ti sred njo eu rop -skih dræ a va ma le i sred nje ve li Ëi ne upru æ a nju po mo Êi re le vant nim me u -na rod nim or ga ni za ci ja ma u ope ra ci -ja ma od go vo ra na kri ze. Pred uv jet zaËlan stvo u CEN CO OP-u je Ëlan stvo uPart ner stvu za mir. Ini ci ja ti vi se uoæu j ku 1999. pri dru æ i la ©vi car ska.Re pub li ka Hr vat ska je po ka za la za -ni ma nje za tu ini ci ja ti vu. Da na 30. li -sto pa da 2001. upu Êen je pis me nizah tjev za Ëlan stvo, ko jeg su pod ræ a -le i prih va ti le ze m lje Ëla ni ce. Nabled skom sas tan ku odræ a nom 21. lip -nja 2002. Hr vat ska je pot pi si va njemRe zo lu ci je i prih va Êa njem svih ze ma -lja Ëla ni ca pos ta la pu no prav ni ËlanCEN CO OP-a. Kao zem lje in for ma tiv -ni part ne ri u CEN CO OP-u sud je lu ju»eπ ka i Ukra ji na. Ini ci ja ti va je otvo -

re na za pri stup i dru gim zem lja mare gi je u raz nim sta tu si ma. Uz te melj -ne mi si je - sud je lo va nje u uprav lja -nju kri za ma, te melj nim do ku men ti -ma ini ci ja ti ve de fi ni ra na su i po druË -ja su rad nje, kao i po druË ja pri o ri tet -ne su rad nje, ko ja bi se mo gla sves tina sve ko li ko uskla i va nje dje lo va njai dok tri na, razmje nu in for ma ci ja, pot -po ru mi rov nim ope ra ci ja ma, su rad -nju voj nih po li ci ja ze ma lja Ëla ni ca...Je dan od ci lje va CEN CO OP-a je iustro ja van je mul ti na ci o nal nih po -stroj bi. U po Ëet ku je pos to ja la ide jaustro ja van ja mul ti na ci o nal ne bri ga de,no okol nos ti ustro ja van ja sna ga zaæur ni od go vor (RRF) EU-a i pos to ja -nje MLF bri ga de, u ko ji ma veÊ sud je -lu je ve Êi na Ëla ni ca CEN CO OP-a,gur nuo je ovu ide ju u dru gi plan.No, pos to ji ini ci ja ti va o koj oj se vo dekon kret ni raz go vo ri - da se u sklo puEU FOR-a u ope ra ci ju “ÑA l thea” uBiH upu ti za jed niË ka po stroj ba sna -ge boj ne. Hr vat ska bi u toj po stroj biCEN CO OP-a, ba rem u pr voj fa zi, sob zi rom na kom plek snost an gaæ ma -na, sud je lo va la kao zem lja do ma Êin.

Me ha niz mi su rad njeNa Ëe lu CEN CO OP-a na la zi se dr -

æa va pred sje da te lji ca ko ja se na tojpo zi ci ji zad ræ a va jed nu ka len dar skugo di nu. Zem lje se izmje nju ju abe -ced nim re dom. Pred sje da nje CEN -CO OP-om ti je kom 2005. go di ne pre -u zi ma Re pub li ka Hr vat ska. Pred sje -da te lji ca osi gu ra va ad mi ni stra tiv nupot po ru sas tan ka. Dræ a va pred sje da -te lji ca ti je kom svo je ga man da ta ime -nu je pred sje da va ju Êeg Uprav nog vi -je Êa, di rek to ra Plan Staf fa (bri gad nige ne ral/bri ga dir), te zam je ni ka di rek -to ra Plan Staff-a, te Ëel ni ka i zam je ni -ka Ëel ni ka Na ci o nal ne plan ske Êe li jete na ci o nal nu oso bu za kon takt.

Vr hov ni fo rum CEN CO OP-a je fo -rum mi nis ta ra ob ra ne. Na nje mu se,

naj ma nje jed nom go diπ nje, do no sepo li tiË ke smjer ni ce i os ta le od lu keve za ne za op Êa pi ta nja ini ci ja ti ve. Tajfo rum od re u je i po druË ja pri o ri tet nesu rad nje. Glav no ti je lo za pri pre muod lu ka za mi nis tar ski sas ta nak jeUprav no vi je Êe. Ono pro vo di pre po -ru ke i od lu ke mi nis tar skog sas tan ka iuprav lja ra dom Plan Staf fa (Mul ti na -ci o nal ni sto æ er za pla ni ra nje) daj uÊismjer ni ce i za da Êe nje go vom di rek to -ru. Osim tih za da Êa ono je od go vor -no za ustro ja van je i rad Rad nih sku -pi na ko je svo jim ra dom po du pi ruPlan Staff, kao ek spert no ti je lo CEN -CO OP-a ori jen ti ra no na pla ni ra nje irazmje nu is kus ta va.

Hr vat ska i CEN CO OPRe pub li ka Hr vat ska vr lo ak tiv no su -

d je lu je u ra du CEN CO OP-a. Ak tiv nostÊe se oso bi to pro πi ri ti ti je kom hr vat -skog pred sje da nja ove go di ne. Pla ni -ra na je, osim re do vi tih sas ta na ka, i ra -Ëu nal no pod ræ a na vje æ ba “CAX ‘05”.CEN CO OP je za na πu zem lju joπ je -dan ko rak u pri bli æ a va nju eu ro at lant -skim in te gra ci ja ma. Tre ba pri mi je ti tika ko su sve zem lje Ëla ni ce ove in te -gra ci je, osim ©vi car ske, i Ëla ni ce ilikan di da ti za EU i NA TO-a, ta ko da jeCEN CO OP za Hr vat sku pra vi na Ëindje lo tvor ne i kva li tet ne razmje ne is -kus ta va i us va ja nja stan dar da ko ji sepri m je nju ju unu tar tih aso ci ja ci ja.Sud je lo va nje u CEN CO OP-u je i po -ka za telj hr vat skog sta va ka ko je re gi -o nal na su rad nja bit an dio iz grad njepov je re nja i sta bil nos ti. Ak tiv nos ti mana pla nu iz grad nje mi ra, sud je lo va -njem u mi rov nim ope ra ci ja ma, Hr vat -ska po kla nja oso bi tu po zor nost. Za -jed niË kim na po ri ma kroz me ha niz meCEN CO OP-a te ak tiv nos ti mo gu bi tikva li tet no i kvan ti ta tiv no do gra e ne,us va ja njem naj vi πih stan dar da i stje -ca njem spo sob nos ti dje lo va nja u mul -ti na ci o nal nom okru æ ju.

8

CENCOOPCEN CO OP je re gi o nal na ini ci ja ti va Ëi ji je cilj una pre e nje

spo sob nos ti sred njo eu rop skih dræ a va ma le i sred nje ve li Ëi ne

u pru æ a nju po mo Êi re le vant nim me u na rod nim or ga ni za ci ja -

ma u ope ra ci ja ma od go vo ra na kri ze

Priredio Draæen JONJIΔ

U kam pu Wa re hou se vr lo je æi vopos ljed njih da na. Ia ko nashlad no Êa i da lje ome ta i su æ a -

va nam ma ne var ski pro stor, πto sepo se bi ce od no si na re a li za ci ju slo bo -dnih ak tiv nos ti, ne dav no smo or ga -ni zi ra li tur nir u bi li ja ru. Na tur nir sepri ja vi lo 20-ak kan di da ta iz kon tin -gen ta, a odræ an je u po pu lar nom ka -fi Êu “Drop Zo ne”, ko ji se na la zi ukam pu Wa re hou se. Pob jed nik tur ni rabio je raz vod nik Ne boj πa Per ku πiÊ, teje za na gra du osvo jio au toh to ni lo -kal ni pro iz vod.

Su ve ni ri i um jet nost cjen ka njaU zad njem smo tjed nu mi si je, ta ko

da su na πi pri pad ni ci oku pi ra ni pa ki -ra njem stva ri i pos ljed njim ku po vi na -ma su ve ni ra. Oni ko ji su uglav nomraz ni au toh to ni pro iz vo di, a mo gu seku pi ti u sva kom od ISAF-ovih kam -po va u Ka bu lu, kao i u kam po vi mako ji pri pa da ju ko a li cij skim sna ga -ma. Po nu da je bo ga ta, od kaπ mir -skog plat na, drve nih rez ba ri ja, sa -blji i sta rih ku bu ra, πti to va, sre br ni -ne, πa re nih svi le nih te pi ha, do me -tal nih i ka me nih fi gu ri ca ili ka me -nih πa hov skih gar ni tu ra u raz li Ëi timbo ja ma. Osim pro iz vo da iz lo kal nekuÊ ne ra di nos ti, tu je mo gu Êe ku pi tii ru ko tvo ri ne pris ti gle iz Ne pa la,Pa kis ta na, Ki ne, odnosno iz svih af -ga nis tan skih re gi ja i su sjed nih ze -

ma lja. Osim ma lih kon tej -ner-tr go vi na u kam po vi ma,u sva kom kam pu je jed nomtjed no ve li ki ba zar. Ta da sepo stav lja ju πtan do vi i sto li Êiili se ro ba za pro da ju jed -no stav no slo æi na zem lju.Ci je ne na ba za ru ni su fik -sne te pro da va Ëi Ëes to star -ta ju s dva do tri pu ta ve Êomci je nom od one ko ja bi uko naË ni ci za njih bi la joπuvi jek prih vat lji va. Vjeπ ti -

na, ili bo lje re Ëe no um jet nost cjen -ka nja, ov dje se raz vi je u vr lo krat -kom vre me nu, jer se sve rje πa vatom ma lom psi ho lo π kom igromnad mud ri va nja. Lo kal ci su u to mever zi ra ni do kra ja, Ëak po zna ju spe -ci fiË nos ti pri pad ni ka raz li Ëi tih kon -tin ge na ta. Zna ju po zdra vi ti na vi πeje zi ka, a Ëim vi de odo ru ko ju no siπ,po Ëet na ci je na je for mi ra na. Zna jubr zo pro ci je ni ti ku pov nu moÊ pri -pad ni ka bi lo ko jeg kon tin gen ta, teu sva kom slu Ëa ju uvi jek na konobav lje ne ku po vi ne od la ziπ za do vo -ljan zbog ilu zi je da si ti od re dio ko -naË nu ci je nu, ia ko ti lo gi ka go vo risu prot no.

Tu je i ate lje ko ji dræi Ab dul Gha fo -or Sar wa ry, za jed no sa svo jim uËe ni -kom Sa hel Ah ma dom. Taj mla diÊ mije is pri Ëao ka ko je sli kar stvo nau Ëiou Pa kis ta nu, pa do da je da je u pos -ljed njih go di nu i pol da na nas li kaovi πe od 500 port re ta, uglav nom na -ru dæ bi pri pad ni ka ISAF-a, a ko je jesli kao uglav nom na te me lju fo to gra -fi ja. No vac ko ji je ta ko za ra dio ulo -æio je u kup nju au ta, na rav no To y o -te, jer ta mar ka au to mo bi la ov dje jene izb je æ na.

Ab dul se ra do pri stao fo to gra fi ra tisa svo jim uËe ni kom uz za jed niË keli kov ne uratke Ëu vπi da bi sli ka mo -gla bi ti ob jav lje na u hr vat skom voj -nom Ëa so pi su.

Upo zna va nje pret hod ni ce saza da Êa ma

Æi vost u kamp, ko ju sam na po Ëet -ku spo me nuo, do nio je do la zak pret -hod ni ce V. kon tin gen ta, ko ji bi nasza ko ji dan u pot pu nos ti tre bao za -mi je ni ti u mi si ji. U sklo pu pret hod -ni ce sti glo je 13 Ëas ni ka i do Ëas ni ka,pred vo e ni za pov jed ni kom no vogkon tin gen ta, boj ni kom Ti ho mi romZe be com. Ti Ëas ni ci su pred vi e niza pre u zi ma nje kljuË nih du æ nos ti,ka ko u mul ti na ci o nal noj sa tni ji voj -ne po li ci je u KMNB-u (Ka bul skamul ti na ci o nal na bri ga da), ili du æ -nos ti unu tar na πeg kon tin ge nta, ta -ko i do di je lje nih sto æ er nih du æ nos tiu KMNB-u i u Za pov jedniπ tvuISAF-a. Sto ga ovih da na ima dos taak tiv nos ti oko upo zna va nja pri doπ -lih ko le ga s na ve de nim po slo vi ma isi tu a ci jom u na πem po druË ju od go -vor nos ti. Uz pret hod ni cu u kra Êi po -sjet sti gla je i rad na sku pi na MO iGS-a OS RH ra di ek sper ti ze sta njaspe ci ja lis tiË ke voj ne opre me ko ja sepro iz vo di u RH za po tre be mi si je testa nja voz nog par ka, BOV-ova i os -ta lih MTS-ova, lo gis tiË ke pro sud be,itd. Ta sku pi na, ko ju pred vo di boj nikBo æ en ko –e vo iÊ, ta ko er ima za da -Êe u sve zi s hr vat skim pre u zi ma -njem za pov jedniπ tva mul ti na ci o nal -ne sa tni je VP KMNB-u, πto je pla ni -ra no za sre di nu oæ uj ka 2005.

9

Æi vost u kamp do nio je do la zak pret hod ni ce V. kon tin gen ta, ko ji bi

nas za ko ji dan u pot pu nos ti tre bao za mi je ni ti u mi si ji. Sto ga ovih da na ima dos ta

ak tiv nos ti oko upo zna va nja pri doπ lih ko le ga s po slo vi ma i si tu a ci jom u na πem po -

druË ju od go vor nos ti...

Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ

25. veljaËe 2005.

Dolazak prethodnice i zavrπne aktivnosti»ETVRTI KONTINGENT OSRH U MISIJI ISAF VII

S pripadnicima prethodniceu trenucima odmora

Slikar Abdul sa svojim uËenikom

K aπ mir nam je po ka zao svo jedru go li ce. Ne bo se otvo ri lo,buj ice se raz bu di le i po Ëe le

gu ta ti ces te i oti ma ti æi vo te. OkoMu za fa ra ba da pla ni ne su se sru Ëi lena pu te ve. Sri na gar je op ko ljen sni -je gom, Êud lji va Hi ma la ja jepo di vlja la i ta mo, na ju gu, upod no æ ju, gdje su se pu te vi dosa da Ëi ni li pi to mi, ki πe su ihpre tvo ri le u ne pro hod no bla to.Cr ne vi jes ti sus ti æu jed na dru -gu. Tri de set mrt vih, pe desetmrt vih. Ho Êe li it ko za pov je di -ti Kaπ mi ru da pres ta ne..... Go -le ma je ci je na lj epo te ko ja Êedo Êi s pro lje Êem. Go vo rimKaπ mi ru ka ko je Hr vat ska li je -pa i gos to lju bi va. I bla ga kaobri æ na ma ter i ka da se u njojbi je le sn je go vi i li je va ju ki πe.

Po sjet mi ro lju bi ve sku pi neDan so li dar nos ti s lju di ma Kaπ mi -

ra. Do la zi vo zaË, do no si mi ne pot -pi sa nu ced ulji cu na koj oj lo πim en -gles kim pi πe da Êe nas u de set po -sje ti ti mi ro lju bi va sku pi na. Pri uπ ti lisu nam ba rem sat ne strplje nja, kaona ve li kim kon cer ti ma ka da Ëe kaπda svir ka poË ne. Oko je da naest po -ja vi lo se njih tri de se tak s tran spa -ren ti ma uglav nom na ur duu, i TVka me ra ma, sa sprem lje nim go vo romsvog voe. Pred sta vio se kao umi -rov lje ni bri ga dir, voa sku pi ne ko jabi se æe l je la vra ti ti ku Êi, s one stra -ne gra ni ce, ko ja ni je za do volj na ka -ko to UN ra di i ko ja veÊ go di na mado la zi ov dje prosvje do va ti. Sve je,na rav no, bi lo pod re e no nje go vomna stu pu, pi ta nja, pri je te Êi prst, ga -la ma, fo kus ka me re, tran spa ren titoË no iza nje ga. Va lj da ni je oËe ki -vao kon tra na pad pro tu pi ta nji ma, pase po ma lo po Ëeo gu bi ti. On da je izma se, ka ko to obiË no bi va, is pli vao

stvar ni au to ri tet, s ko jim se da lo li -je po raz go va ra ti. Pa met je uvi jekneg dje u ra ji. Kaæe, do ni je li su pe ti -ci ju. Kaæ em mu da ako je ta ko, pos -to je pra vi la ka ko se to ra di. Od dvado pet pred stav ni ka ko ji je ur u Ëu ju,

na pi sa na na en gles kom, nas lov lje nana ge ne ral nog taj ni ka UN-a s pot -pi som ba rem jed nog pred stav ni kale gi tim ne or ga ni za ci je. Ta da su senjih dvo ji ca ma lo izd vo ji la na pri jed,a os ta li su se pov ukli je dan ko rak, iur u Ëi li su mi svoj prosvjed ko ji Êepre ko UN MO GIP za pov jedniπ tvabi ti po slan u New York. Raz go vor,pun is kri i æa o ka, ipak smo na kon -cu za Ëi ni li s ma lo smi je ha. Lju detre ba uv je ri ti da je naj vaæ ni je dasla ve æi vot, kaæe Mah bo ob.

S je di nom kr π Êan skom obi te l ji ukvar tu

Mu ba rak nas do Ëe ku je na po Ëet kuuli ce. Po zdrav lja mo se pa kis tan ski,nas la njam se des nim ra me nom nanje go vo des no ra me uz za gr l jaj. On -da ru ko va nje. Su sje di ispred lo πeosvije tlje nih rad nji i kuÊ nih ula zara do zna lo nas gle da ju. Sa gi njemgla vu da u em kroz vra ta. Sa stro paniz zi do ve cu ri ki πa. Po ne ka me tal -

na po su da na po du i kre ve tu, u ko jerav nom jer no bub nja ju ka pi. Maj kamu le æi iz mo re na, sklo plje nih oËi ju,iscr pio je pos ljed nji na pad astme.Brat i sna ha su za ve Ëe ru pri pre mi liva lj da sve πto su ima li. Nji ho va sku -

Ëe na so ba, jed na od dvi je pro -sto ri je ko je Ëi ne stan, ujed noje i bla go va o ni ca. Iz nat kri ve -nog dvo ri π ta u ko jem se joπneπ to ku ha na πted nja ku nadrva i iz ko jeg se ula zi u os ta -la tri sta na u ko ji ma æi ve obi -te l ji oËe ve bra Êe, Ëu je se djeË -ja gra ja. Svi su po sje da li najed nu stra nu braË nog kre ve ta,na su prot nas. Po vi πe uz glav ljakriæ. Do no se al bum sa svogne dav nog vjen Ëa nja i otva ra justra ni cu na koj oj se smi je Igor,nji hov naj vaæ ni ji gost. Mu ba -rak ka zu je da Êe se i on oæ e ni -

ti Ëim ure di ta van, veÊ mu je dva de -set de vet. A za ruË ni ca mu ra di upro tes tant skoj bol ni ci i vo li je joπ odma lih no gu i ni ka da ne Êe pre sta ti.Ona je kÊer ka nje go vog uja ka. Ka -æem mu da mu je ona naj bli æi rod ida ta ko neπ to ni je pojm lji vo kodnas. Smi je se. Ne ma prob le ma. Nebi smio oæ e ni ti na prim jer kÊer kusvog stri ca, ali kÊer ku maj Ëi nogbra ta, to je ov dje sas vim u re du. Do -la zi naj mla i brat, is pri Ëa va se zbogza maπ Êe ne maj ice, bi ci kli su mupo sao i lju bav. Otac po te æe iz po ve -li ke Ëa πe cr no vi no ko je sam do nio,is pi ja na is kap. Pa li ci ga re tu drh ta -vom ru kom, a s li ca mu ne si la zi os -mi jeh. Glas ima ma od je ku je po mi je -πan s bu kom mo pe da ko ji pro la zema ha lom, kao da mo li u so bi ove je -di ne kr π Êan ske obi te l ji u kvar tu.

Svi smo mi raz li Ëi ti, ali to πto ve -Ëe ras sje di mo ov dje i na zdrav lja mou ime Nje go vo, do kaz je da On pos -to ji, re kao bi Mah bo ob.

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP

1025. veljaËe 2005.

Drugo lice Kaπmira

Iz Indije Davor »ULJAK

Oko Mu za fa ra ba da pla ni ne su se sru Ëi le na pu te ve, Sri -

na gar je op ko ljen sni je gom, Êud lji va Hi ma la ja je po di vlja la i ta mo, u pod no æ ju, na ju -

gu, gdje su se pu te vi do sa da Ëi ni li pi to mi, ki πe su ih pre tvo ri le u ne pro hod no bla to.

Cr ne vi jes ti sus ti æu jed na dru gu. Ho Êe li it ko za pov je di ti Kaπ mi ru da pres ta ne...

Tridesetak lokalnih stanovnika prosvjeduje

11

Pro πao je i tre Êi mje sec bo rav ka u mi si ji. I pi tam se: “Zais ta... veÊ?” Da! Ko li ko god

mis li mo da vri je me spo ro pro la zi, ipak pro la zi. ObiË no na kon tri mje se ca Ëov jek se

osje Êa ne ka ko... jed no stav no do bro! Kao pobi je dio je! Za pra vo sre tan je jer je pro πao

u stva ri naj te æi dio mi si jeIz Liberije Draæen BARTOLAC

DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMIL

Nova stranica æivota u misiji

25. veljaËe 2005.

P r va tri mje se casve je no vo, odpo sla, oko li ne,

pa ako ho Êe te i pu -kog op stan ka ve za -nog za mno ge opas -nos ti, prob le ma tiË nupre hra nu, smjeπ taj,zdrav lje, itd. U tomra zdob lju sva ki danno si neπ to no vo i nemo æ e te se jed no stav -no opus ti ti i re Êi: Ma,la ko Êu ja to. Ko li kogod bi li pri prem lje niza mi si ju - ipak je sveno vo. Pa i po sao, tj.na Ëin ra da i pra vi lapo na πa nja. In for ma -ci je ko je do bi je te od pret hod ni kauglav nom vri je de sa mo za po sao tj.SOP(stan dard ne ope ra tiv ne po stu -pke), a za sve dru go kre Êe te iz po -Ëet ka, gra di te svoj imi dæ. I to je do -bro. U to me vam nit ko ne mo æe po -mo Êi i da ti for mu lu us pje ha. Za pra -vo, to je svo je vr stan test kroz ko ji jedo bro pro la zi ti u ra du. Tes ti ra ti sa mise be. U tom ra zdob lju stva ra ju sepri ja telj stva ko ja tra ju u mi si ji paobiË no i na kon mi si je kroz e-mailkon tak te. I to je vaæ no - us pje tistvo ri ti krug pra vih pri ja te lja s ko ji -ma Êe te ipak ra di ti i æiv je ti go di nuda na. ©to je krug ve Êi, lak πe je, a nakra ju mi si je osje Êat Êe te se za do -volj ni ji.

Uvi jek net ko do la zi i od la ziU Ope ra tiv nom od je lu, gdje ra -

dim, pro π li su tje dan za vrπi li mi si juPaul iz Ve li ke Bri ta ni je i Alex izUkra ji ne. S nji ma sam u ure du pro -veo pr va tri mje se ca. Li je po je bi loupo zna ti te lju de, nji hov na Ëin ra da,ob iËa je, na vi ke... A od la zak, tj. ro ta -ci ja lju di, ne mi nov na je. To je re al -

nost sva ke mi rov ne mi si je. Uvi jeknet ko od la zi i do la zi. Znam da Êemi ne dos ta ja ti nji ho vo Go od mor -ning ili Dob ri ra no sva ko jut ro, aliπto se tu mo æe. Kao πto sam veÊ pi -sao o na πim ob iËaj ima u ope ra ti vi,na pra vi li smo im slu æ be ni is pra Êaj ures to ra nu. A dan pri je od las ka izmi si je Paul je po zvao ©imu i me nena pri vat ni par ty ko ji je pri re dio zanaj uæi krug pri ja te lja u svoj oj ku Êi. Iupra vo tu, dan pri je od las ka, mo glesu se Ëu ti ri je Ëi ko je je svat ko no siou se bi u pro te klom ra zdob lju. A iz -ne se ne su voj niË kim rjeË ni kom. Za -pra vo, ri je Ëi i ni su bi le po treb ne jersmo do bro zna li πto osje Êa mo. Aliiz go vo re ne su s na dom u po nov novi e nje neg dje i ne ka da.

I sa da, na kon tri mje se ca, okre Êese no va stra ni ca mi si je, a ona bi tre -ba la bi ti, na dam se na te me lju is -kustva, lj ep πa, tj. ma nje stres na. Po -Ëi nje jed no usta lje no æi vot no i rad -no ra zdob lje. Mo æ e mo si or ga ni zi ra -ti æi vot kva li tet ni je, zdra vi je i s vi πesad ræ a ja. Mno ge stva ri su po zna te,ne bi tre ba lo bi ti iz ne na e nja i ve li -

kih tro π ko va, a i naj -vaæ ni ja ak tiv nost -pri pre ma od las ka ku -Êi, doπ la je na red. E,to ni je la ko. Mno gestva ri ve æu jed nadru gu. Pr vo tre ba is -pla ni ra ti s obi te l jido la zak ku Êi, za timusu gla si ti æe lje ko le -ga o od sus tvu s po -sla, pa is pu ni ti pis -me ni zah tjev za od la -zak na od mor i Ëe ka -ti odob re nje s dvi jera zi ne, pro na Êi naj -bo lju op ci ju pu ta, re -zer vi ra ti kar tu, is pu -ni ti pis me ni zah tjev

za po di za nje nov ca ko jim Êe mo pla -ti ti kar tu (sto ji oko 1700$) i na po -kon, na kra ju, ku pi ti kar tu. A ka daje kar ta “v æe pu”, to zna Ëi da vamje os ta lo joπ 20-ak da na do od las kaku Êi. Joj, tko Êe to do Ëe ka ti!

Jed na od dob rih stra na od las ka umi si ju na du æ nost sto æ er nog Ëas ni -ka jest πto mo æ e mo ima ti vi πe da naod sus tva iz mi si je. Dok smo kaoMI LOB-si u pro π loj mi si ji mo gli bi tiod sut ni iz mi si je mak si mal no 21dan s pu tom, sa da, kao SO (staff of -fi cer), ima mo gotovo dvostruko viπeslobodnih dana. S tim da ih se uzpis me ni zah tjev mo æe do bi ti trimje se ca una pri jed ili uz spe ci jal nizah t jev πest mje se ci una pri jed. ©tozna Ëi, ako net ko od lu Ëi iÊi ku Êi na -kon 6 ili 7 mje se ci, mo æe uz pis me -ni zah tjev za tra æ i ti 5 ili 6 mje se ciuna pri jed “za ra e ne da ne” te sku -pi ti - do bi ti za ci je lu go di nu pro ve -de nu u mi si ji 30 da na slo bo dno, nera Ëu naj uÊi vi ken de. A to zna Ëi - bi tiod su tan iz mi si je oko 40-ak da na spu tom. Pa ni je lo πe, ali tre ba ra di ti iipak to za ra di ti - iz dræ a ti.

ZajedniËke fotografije prije redovite smjene

S ed mo pr ven stvo OS RH u bi at -lo nu i ski jaπ kom trËa nju odræ a -no je od 17. do 19. ve lja Ëe u bi -

at lon skom cen tru Zag maj na u Mrko -plju, ne da le ko od Del ni ca. U ovo go -diπ njem je na tje ca nju sud je lo va loosamd ese tak pri pad ni ka HRM-a, V.kor pu sa, boj ne za spe ci jal na dje lo va -nja, 350. VOb, 1., 2. i 4. gar dij ske bri -ga de i 351.VOs, okup lje nih u 12 eki -pa, πto je, ka da je ri jeË o bro ju na tje -ca te lja, ve lik po mak u od no su napro π lo go diπ nje pr ven stvo. To go vo ri u

pri log to me da se u oru æ a nim sna ga -ma ipak po Ëe lo pri da va ti vi πe po zor -nos ti sport skim dis ci pli na ma ko je setre ti ra ju kao te melj ne voj niË ke vjeπ ti -ne te za u zi ma ju po seb no mjes to uvoj nom spor tu, a za stup lje ne su usvim voj ska ma svi je ta.

Or ga ni za tor na tje ca nja bi la je boj naza spe ci jal na dje lo va nja. Ti je kom pri -pre ma, ko je su za po Ëe le 13. ve lja Ëe, isa mog na tje ca nja, na tje ca te lji su bi lismjeπ te ni u del niË koj vo jar ni “Dr go -malj”. Boj na za spe ci jal na dje lo va nja

i ove se go di ne po ka za la kaoiz nim no do bar or ga ni za tor ido ma Êin, a nje zi ni su pri pad -ni ci ti je kom ci je log na tje ca -nja pru æ a li sve po treb ne in -for ma ci je i po moÊ, ka ko na -tje ca te lji ma ta ko i po sje ti te lji -ma ko ji su pra ti li na tje ca nje,pa na rav no i na ma no vi na ri -ma. Pu ne ru ke po sla, po go to -vo ka da je ri jeË o su rad nji sno vi na ri ma, imao je sa tnikDa vor Gr giÊ.

Sve Ëa no otvo re nje upri li Ëe -no je 17. ve lja Ëe u vo jar ni“Dr go malj”. U ime or ga ni za -cij skog od bo ra na tje ca te lji ma

se ob ra tio nje gov pred sjed nik boj nikTo mis lav Gr gu ro viÊ, zam je nik za pov -jed ni ka boj ne za spe ci jal na dje lo va -nja, ko ji je ka zao ka ko se i tim pr ven -stvom da je ne po sred ni do pri nos ra -zvo ju spor ta i sport ske kul tu re kaone pri je por nim vri jed nos ti ma i sas tav -nim od red ni ca ma æi vo ta i ra da sva kepo stroj be. Is tak nuo je i ka ko je to pri -go da da sva ki na tje ca telj po kaæe svo -ju iz dræ lji vost, br zi nu i vjeπ ti nu u na -stu pu te da su ta kvi su sre ti i pri go daza meusob no dru æ e nje i stje ca njeno vih pri ja telj sta va.

Pr ven stvo je otvo rio izas la nik na Ëel -ni ka GS-a OS RH pu kov nik Ni ko laÆu pa niÊ, za pov jed nik boj ne za spe ci -jal na dje lo va nja, ko ji je svi ma pre niopo zdra ve na Ëel ni ka GS-a i nje go vouv je re nje da Êe pr ven stvo pro te Êi usport skom i na tje ca telj skom du hu, jerje sport ne i zo stav ni seg ment ko ji po -ve Êa va boj nu sprem nost pri pad ni kaOS RH. Pu kov nik Æu pa niÊ je is tak -nuo i da su se na πi voj ni ci is ka za likao bor ci u Do mo vin skom ra tu, a sa -da, u mi ru, rav no prav no sud je lu ju umi rov nim mi si ja ma za jed no s dru gimvoj ska ma svi je ta, te da je fi ziË ka pri -prem lje nost i sprem nost pri pad ni ka

1225. veljaËe 2005.

Sedmo prvenstvo OSRH u biatlonu i skijaπkom trËanju

Ponovno najbolji pripadnici V. korpusa

Napisala i snimila Leida PARLOV

Pr ven stvo OS RH u bi at lo nu i ski jaπ kom trËa nju pro tek lo je u na tje ca telj skom fer

i pri ja telj skom ozraË ju, a naj bo lje rez ul ta te u ob je dis ci pli ne i ove su go di ne, pot -

pu no oËe ki va no, ostva ri li pri pad ni ci V. kor pu sa HKoV-a

Ovogodiπnje natjecanje okupilo jeosamdesetak sudionika a otvorioga je izaslanik naËelnika GS-apukovnik Nikola ÆupaniÊ

REPORTAÆA

OS-a RH iz nimno vaæ na i za uklju Ëe -nje Hr vat ske u NA TO. Na otvo re njusu bi li i pred stav ni ci lo kal nih vlas ti,a sve je na tje ca te lje bla go slo vio izaæ e lio im sret no i us pjeπ no na tje ca -nje i del niË ki æup nik mon si njor Sta -ni slav Ko va ËiÊ.

Na kon otvo re nja, na tje ca te lji, gos tii no vi na ri upu ti li su se u bi at lon skicen tar Zag maj na, ko ji je od del niË kevo jar ne uda ljen oko po la sa ta vo æ nje,na rav no u zim skim uv je ti ma. Vri je medo po Ëet ka na tje ca nja is ko ris ti li smoda se bo lje upo zna mo sa sta zom ipri pre ma ma ko je su pret ho di le na tje -ca nju. Od pu kov ni ka Æu pa ni Êa, ko jije i pred sjed nik Od bo ra za bi at lonHr vat skog ski jaπ kog sa ve za, do zna lismo da je bi at lon ski cen tar Zag maj -na je di ni ta kav u Hr vat skoj sa sta za -ma ko je udo vo lja va ju svim pro pi si maMeuna rod ne bi at lon ske fe de ra ci je(IBU) i ima sva po treb na odob re njaza rad, te is pu nja va sve uv je te i zaodræ a va nje meuna rod nih na tje ca -nja. U ureenju cen tra, ko ji je ufunk ci ju stav ljen pri je go di nu da na,sud je lo va la je i Hr vat ska voj ska, adob ra su rad nja s lo kal nim vlas ti manas ta vi la se i da lje ta ko da u cen trupri pad ni ci Hr vat ske voj ske tre ni ra ju,a ta mo pro vo de i je dan dio obu ke.Pu kov nik Æu pa niÊ se na da da Êe seslje de Êe go di ne kod nas or ga ni zi ra ti imeuna rod no voj no pr ven stvo u bi -at lo nu i ski jaπ kom trËa nju, πto bi sva -ka ko bi la dob ra pri go da za razmje nuis kus ta va s dru gim voj ska ma. Pre manje go vim ri je Ëi ma dob ra su rad nja seos tva ru je sa slo ven skom voj skom, ko -ja ima ja ku bi at lon sku eki pu, a za -nim lji vo je da su bi at lon ci u slo ven -

skoj voj sci ujed no i Ëla no vi ci vil neslo ven ske re pre zen ta ci je.

Sta za na koj oj se odræ a va lo na tje ca -nje, kao i stre li π te, bi li su do bro ure -eni i ograeni. Na ureenju sta zein ten ziv no se, go to vo da no noÊ no, ra -di lo tri da na, a or ga ni za to ri ma su naru ku iπ le i vre men ske (ne)pri li ke, ia -

ko je, ka ko to obiË -no bi va, bi lo iprob le ma. Na i me,na ju æ noj stra nista ze se to pio sni -jeg pa ga je tre ba -lo na vo zi ti. Ipak,naj vaæ ni je je da jesve ureeno kva li -tet no i na vri je me.

Pr vo ga da na na -tje ca nja na ras po -re du je bi lo mom -Ëad sko na tje ca njeiz bi at lo na na pet

ki lo me ta ra du goj sta zi. Bi at lon je, ia -ko u sje ni po pu lar ni jih ski jaπ kihspor to va, iz nim no at rak ti van sportko ji u se bi uklju Ëu je dvi je dis ci pli ne,i to: ski jaπ ko trËa nje i stre ljaπ tvo, aka ko nam je re kao pu kov nik Æu pa -niÊ, spa da u ka te go ri ju nor dij sko-stre ljaË kih spor to va. Pro po zi ci je poko ji ma se od vi ja bi at lon sko na tje ca -nje za nim lji ve su, ali i zah tjev ne.Pod jed na ko je bit no i do bro trËa ti ipre ciz no gaati, jer se sva ki pro ma -πaj “na grauje” kaz ne nim bo do vi mako ji utje Ëu na ko naË ni rez ul tat. U na -tje ca nju su sud je lo va le Ëet ve roË la nemom Ëa di, a na tje ca te lji su ski ja li slo -bo dnim sti lom. Pet ki lo me ta ra du gabi at lon ska utr ka uklju Ëi va la je dvagaanja, i to jed nom iz le æ e Êeg, adru gi put iz sto je Êeg sta va. I ove sugo di ne naj bo lje rez ul ta te pos ti gli, sadveÊ mo æ e mo re Êi tra di ci o nal no, pri -pad ni ci V. kor pu sa HKoV-a, ko ji suosvo ji li pr vo i dru go mjes to, dok jetre Êe mjes to osvo ji la mom Ëad 2. gar -dij ske bri ga de.

Na tje ca nje iz ski jaπ kog trËa njaodræ a no je 19. ve lja Ëe, ta koer na petki lo me ta ra du goj sta zi. Ri jeË je o po -je di naË nom na tje ca nju, a pr va tri vo -de Êa mjes ta osvo ji li su pri pad ni ci V.kor pu sa.

I na kra ju, mo æ e mo sa mo za klju Ëi tida je ovo bi lo joπ jed no sport sko na -tje ca nje ko je je pro tek lo u pri ja telj -skom i fer ozraË ju, a do ma Êi ni ma,boj ni za spe ci jal na dje lo va nja, svepoh va le na dob roj or ga ni za ci ji na tje -ca nja.

REPORTAÆA

25. veljaËe 2005.13

Biatlon ekipno:

1. V. korpus HKoV-a

2. V. korpus HKoV-a

3. 2. gardijska brigada

Skijaπko trËanje pojedinaËno:

1. nadnarednik Alenko Bolkovac,

V. korpus HKoV-a

2. nadnarednik Mladen PorubiÊ,

V. korpus HKoV-a

3. narednik Dragan NagliÊ,

V. korpus HKoV-a

Pod jed na ko je bit no i do bro trËa ti i pre ciz no gaati, jer se sva ki pro -ma πaj “na grauje” kaz ne nim bo do vi ma ko ji utje Ëu na ko naË ni rez ul tat

Bi at lon ski cen tar Zag maj na je di ni je ta kav u Hr vat -skoj, sa sta za ma ko je udo vo lja va ju svim pro pi si maMeuna rod ne bi at lon ske fe de ra ci je (IBU) i ima svapo treb na odob re nja za rad, te is pu nja va sve uv je te iza odræ a va nje meuna rod nih na tje ca nja

OSRH

U SzOP-u Pozega odrzano natjecanje za najboljeg vojnika HKoV-a

Titula najbo~eg pripala Dinku KneZeviCu Kao rezultat kvalitetne organizacije, dobre uvjezbanosti rocnika i pozrtvovnosti nji­ hovih obucavatelja, na natjecanju za najboljeg rocnika HKoV-a pobjednici u ekipnoj konkurenciji bili su vojnici iz SzOP-a Sibenik-Sinj, dok je titulu najboljeg vojnika ponio Rijecanin Dinko Knezevic iz SzOP-a Pula

Andreja DECAK, snimio Dubravko KOVAC

U Sredistu za obuku pjesastva rocnih vojnika u Pozeqi od 13. do 17. veljace odrzano je natje­

canje za najboljeg i najspremnijeg vojnika 4. narastaja 2004. temeljne i specijalisticke vojne obuke na razini HKoV-a. Cilj je natjecanja da se kva­ litetnom selekcijom i pra­ cenjem rada odaberu i nagrade najbolji rocni vojnici kroz provjeru zna­ nja i vojnickih vjestina u zadacama temeljne vojne obuke. Pravo nastupa na odrzanom natjecanju ima­ li su vojnici koji su osvoji­ li prva tri mjesta na natje­ canjima u postrojbama HKoV-a, a testirani su njihova tjelesna priprem­ ljenost, kao uvjet za pri­ stup natjecanju, usmena provjera znanja iz opce- vojnih predmeta, te prak- ticna uvjezbanost vojnika u temelj­ nim vojnim zadacama. Potonje je bilo koncipirano u sest disciplina: rastav­ ljanje i sastavljanje automatske pus­ ke (AP-M 70) na prostirki u normira­ nom vremenu, uporaba kompasa (od­ redivanje smjera i kretanje zemljis­ tem prema zadanom azimutu), pru­ zanje prve pomoci, izrada streljackoq zaklona za lezeci stav i postupak na znak ABKO (atomsko-biclosko-ke­ mijske opasnosti), nacin stavljanja zastitne maske M-1 u zastitni polo­ zaj, te pripremno gadanje automat­ skom puskom (AP M-70). Kroz nave­ deni, siroki spektar provjere svoje su znanje i vjestine iskusali vojnici iz 12 postrojbi, i to 1. korpusa 202. br. PZO, 3. korpusa 201. br. PZO, 4. kor­ pusa 4. gbr, SzOP-a Koprivnica, SzOP-a Pula, SzOP-a Pozeqa, SzOP-a

14

Sibenik-Sinj, te pristozernih postrojbi HKoV-a - 33. inzbr, 16. trbr, 15. PO trb, 350. VOb i 50. bojne ABKO. Nakon trodnevnog vojnicko-sport­

skog nadmetanja, rocnici su s ne­ strpljenjem iscekivali proqlasenje pobjednika. Svecanost zatavaranja

vojnici iz SzOP-a Sibenik-Sinj. Ko­ nacni pojedinacni poredak bio je sljedeci: plasman na 3. mjestu pripao je Goranu Bradicu - SzOP Pozeqa, 2. mjesto zauzeo je Andrija Efendic - SzOP Sibenik, dok je titulu najboljeg vojnik ponio Dinko Knezevic - SzOP

Pula. Zapovjednik HKoV­ a general pukovnik Mari­ j an Marekovic urucio je nositeljima prvih mjesta pehare, te iskreno cestit­ ao na postignutim rezul­ tatima. Cestitkama se pri­ druzio i zapovjednik ZI- 0-a brigadir Marjan Bis­ kic, napominjuci kako vojnici trebaju biti ponos­ ni na sudjelovanje na na­ tjecanju koje ima svoju tradiciju. Nakon urucenja spome­

nica i ostalim sudionici­ ma natjecanja, general

Marekovic napomenuo je kako pos­ toji inicijativa za podizanje natjeca­ nja na razinu cjelokupnih oruzanih snaga, te je proglasio natjecanje za­ vrsenim, Nakon protokolarnog dijela, razgo­

varali smo s najboljim vojnikom Din­ kom Knezevicem, Rodeni Rijecanin, kojemu je ostalo jos tri mjeseca do odsluzenja vojnog roka, skromno nam je rekao kako jos nije svjestan pobjede. "Znam da sam imao dobre rezultate, a u tri discipline: prvoj po­ moci, izradi zaklona i stavljanju zas­ titne maske, imao sam najveci broj bodova. Nanas upit o moqucoj bu­ ducoj vojnoj karijeri, Dinko je pri­ znao kako jos o tome nije razmisljao. "Do sada se nisam vidio u tome, ali mozda me ovo iskustvo potakne da preispitam i tu moqucnost." •

natjecanja odrzana je 17. veljace u SzOP-u Pozcqa u nazocnosti visokih vojnih duznosnika predvodenih za­ povjednikom HKoV-a general pukov­ nikom Marijanom Marekovicem, Okupljenim natjecateljima, njihovim voditeljima te gostima obratio se za­ povjednik Sredista brigadir Alojz To­ masevic, Isticuci zadovoljstvo prove­ denim natjecanjem, koje je od pocet­ ka do kraja odrzano u "fair play" du­ hu, brigadir 'Iomasevic zahvalio je svima koji su sudjelovali u njegovoj provedbi. Kao rezultat kvalitetne or­ ganizacije, dobre uvjezbanosti rocni­ ka i pozrtvovnosti njihovih obucava­ telja, natjecanje za najboljeg rocnika HKoV-a polucilo je sljedece rezulta­ te: ekipno je 3. mjesto pripalo SzOP­ u Pozeqa, 2. mjesto zauzeli su rocnici SzOP-a Pula, dok su pobjednici bili

BRVATSKI 25. vellace 2005. V8JNIK

Rocnici na Gasincima Nakon tri taborovanja

u krugu vojame, rocnici 53. narastaja obucavani u koprivnickom sredistu vrhunac obuke imali su od 31. sijecnja do 6. ve­ ljace na vojnom poligonu Gasinci. Cilj takticke obuke bio je integriranje svih do sada stecenih znanja i vjestina vojnika pojedinaca u provedbi zajednicke zadace dese­ tine u obrani i. napadu do postizanja zadanih standarda. Uz provedbu takticke obuke, vojnici su proveli i planirana pri-

premna gad­ anja iz snaj­ pera i stroj­ nica, kao i bojna gada­ nja iz AP. Unatoc hladnoci i snijegu, mo­ tivacija voj­ nika bila je iznimno viso­ ka te su ispunili sve za­ dane standarde. Nakon zahtjevne obu­

ke, slobodno vrijeme voj­ nici su uglavnom iskoris­ tili za odmor u toplini bungalova, te medusobni

razgovor i razmjenu doj­ mova s obuke. Zbog vre­ menskih uvjeta, koji se nisu mijenjali tijekom ci­ jelog taborovanja, o zdravlju vojnika vodila se posebna briga.

Staziranje u SzOP-u Koprivnica Od 7. veljace do 4. ozu­

jka polaznici 3. narastaja temeljne izobrazbe kan-

didata za casnike rodova i sluzbi HKoV-a provest

ce staziranje u SzOP-u Koprivnica. Nakon dolaska u Sre­

diste, polaznicima se ob­ ratio zapovjednik briga­ dir Filip Aracic, zazelje­ vsi im ugodan boravak u vojarni "Ban Krsto Fran­ kopan", U kratkom govo­ ru brigadir Aracic iznio je polaznicima plan ak­ tivnosti tijekom stazira­ nja. Za cetverctjednoq staziranja za rod pjesas­ tva polaznici ce se upo­ znati sa zadacama i ra-

dam zapovjednika voda, didaktickom i metodic­ kom pripremom za pro­ vedbu obuke s vojnicima, kao i s provedbom obuke u ulozi zapovjednika vo­ da. U provedbi planira­ nih zadaca polaznike ce voditi i usmjeravati nji­ hovi mentori (zapovjed­ nici vodova), koji ce sve vrijem pratiti njihov rad. Nakon staztranja polaz­ nici se vracaju na nasta­ vak skolovanja,

Docasnicima HRM-a urucene diplome U Zapovjednistvu za iz­

obrazbu i obuku HRM-a odrzanaje svecanostpri­ godom zavrsetka izobraz­ be polaznika 11. narasta­ ja Vise docasnike skole, Svecanosti SU nazocili

zapovjednik ZIO-a HRM-a kapetan bojnog broda Robert Hranj, zam­ jenik zapovjednika briga­ dir Mile Budisa, izasla-

BRVATSKI V8JNIK 25. veljace 2005.

nik zapovjednika HRM-a brigadir Tino Mindolje­ vie, nastavnici, instrukto­ ri i ostali djelatnici. Glede postignutih re­

zultata vojnickoq pones­ anja i svekolikog zala­ ganja, zapovjednik HRM-a pohvalio je na­ rednika Igora Pavlova, zapovjednik ZIO HRM-a pohvalio je narednika

Damira Ivkovica, te za­ povjednik Docasnicke skole narednika Tonca Matesana. Zapovjednik Docasnicke skole, satnik Boris Romac, urucio je polaznicima diplome o zavrsenoj skoli. Polaznici su postigli vrlo dobre rez­ ultate a prosjecna ocjena narastaja je 3,94.

OJI

Visoka docasnicka skola u Zemuniku

U sklopu provedbe planiranog programs izobrazbe u ZIO "Rudolf Peresin" u Zernu­ niku, polaznici 3. narastala Visoke docas­ nicke skole iz Jastrebarskog, predvodeni zapovjednikom pukovnikom lvicom Kriz-

OJI

rnanicem i prvim docasnikom nadnaredni­ kom Tihomirom Klasicem, posjetili su i po­ strojbu 93. zrakoplovne baze, gdje ih je primio zapovjednik, brigadir Ivan Gulisija. Prezentirajuci povjesnicu i zadace postroj­ be, brigadir Gulisija je posebice istaknuo znacenje i ulogu docasnika u radu 93. Zb, koji su u velikom broju zastupljeni na duz­ nostima zrakoplovnih tehnicara, kao i dru­ gim poslovima potpore u letenju. Posjet je upotpunjen i upoznavanjem tehnike u sas­ tavu eskadrila, a tijekom boravka u Zemu­ niku polaznici su posjetili i podrucja na ko­ jima je izvedena akcija HV "Maslenica".

M. K.

OJI

Dan Vojne kapelanije Blazenog Alojzija Stepinca

I

U Domu OSRH "Zrinski" u Karlovcu nal blagdan blazenog Alojzija Stepinca obiljez-J en je Dan Vojne kapelanije HKoV-a. Misu je uz 20 sve­ cenika i voj­ nih kapelana predvodio generalni vi­ kar Vojnog ordinarijata mons. Josip Santic. Nakon svete mise nazocnirna s obratio zamjenik zapovjednika HKoV-a ge neral bojnik Mladen Kruljac rijecima dob rodosllce i zahvale za duhovnu skrb med vojnicima koju provodi vojni kapelan i de kan karlovackog dekanata Andrija Markac Svetkovini Dana Vojne kapelanije nazoci

Ii su brojni pripadnici 33. inzenjerijske bri gade i 1. gardijske brigade Tigrovi, te dje latnici Zapovjednistva HKoV-a, kao i pred stavnici MUP-a i grada Karlovca.

I.M

15

25. veljaËe 2005.

BRI TAN SKA Ag en ci ja za ob ram -bene na ba ve (DPA) sklo pi la je ugo -vor s tvrtkom CTA In ter na tio nalvrij edan 6 mi lij una fun ti ko ji po kri -va in te gri ran je ku po le te tvrtke nabor be no vo zi lo pjeπ a π tva (BVP) Wa-r rior.

Do pro sin ca 2006. CTA mo ra is po -ruË i ti War rior opreml jen no vom ku -po lom, a vo zi lo mo ra do ta da do vr-π i ti sva tes ti ran ja i ima ti pot reb natehni Ë ka odob ren ja za upo ra bu.

Rij eË je o ku po li s dva Ëla na po sa -de opreml je noj no vim to pom CTWSka li bra 40 mm s te le skop skim stre-l ji vom. No va ku po la Êe mo der ni zi -ra ti War rior ko ji sad ima ku po lu sne sta bi li zi ra nim to pom RAR DENka li bra 30 mm pa ne moæe pre ciz nodje lo va ti tij ekom kre tan ja. No va ku -po la ima na pred ni dnev ni/noÊ niciljni Ë ki su stav, top je sta bi li zi ranpa moæe pre ciz no dje lo va ti i iz po -kre ta, a ku po la se po kreÊe elek tro -mo to ri ma. Sve to omo gu Êa va dje lo -

van je pro tiv vi πe cil je va na ve Êojudal je no sti s po ve Êa nom pre ciz no π -Êu u od no su na sa da πn ju ku po lu.

Pla ni ra na je mo der ni za ci ja dij elaWar rio ra, a po stoji mo guÊ nost in te -gri ran ja ku po le i na ne ka vo zi la izobi tel ji FRES. Rij eË je o no voj ge-n e ra ci ji bor be nih vo zi la s na pred -nim kon ce ptom ko ji Êe omo gu Êi tiflek si bil nost i uË in ko vi tost kak vu nenu de da na πn ja rjeπ en ja.

Ina Ëe tvrtka CTA In ter na tio nal jena sta la kao zaj ed ni Ë ko ula gan je ujed na kim om je ri ma tvrki Gi at In du -

stri es (Fran cu ska) i BAE Sy stems (V.Bri ta ni ja) a ima sje di π te u fran cu -skom gra du Bour ge su.

I fran cu ska ag en ci ja za ob ram -bene na ba ve DGA sklo pi la je ugo -vor s tvrtkom CTA o is po ru ci be spo -sad ne inaË i ce ku po le. Tu ku po lupla ni raju tes ti ra ti na no vom ko ta Ë -nom BVP-u ko ji se raz vi ja za fran -cu sku voj sku, oz na ke VBCI. Ku po labi se tre ba la in te gri ra ti i u no vo vo -zi lo-de mon stra tor s hi brid nim di-z e l sko-elek tri Ë nim po go nom.

M. PE TRO VIΔ

16

POT KRAJ pro sin ca pro π le go di neru skom rat nom zra ko plov stvu pre -da no je prvih se dam bor be nih avio -na Su-27SM, a tij ekom ove go di neoË e kuje se primo pre daja joπ se dam -na est avio na. Rij eË je o mo der ni zi -ra noj inaË i ci bor be nog avio naSu-27S, koj em su znat no po bol jπ a niavio ni ka, er go no mi ja kok pi ta, po uz -

da nost, let neper for man seavio na, sniæe nisu tro πko viodræa van ja, pro -dul jen je æi vot nivi jek avio na, aomo guÊ eno je ino π en je no vog,od no sno po bol j -π a nog zra ko plov -nog na o ruæan ja.

No vom avio ni -kom znat no supo bol jπ a ni al go -

rit mi su sta va upravl jan ja oruænimsu sta vi ma zrak-zrak i zrak-zeml ja, ara dar skom su sta vu je, uz po ve Êa nido met, po bol jπ a na i pre ciz nost zah-va ta. Uz proj ek til R-77 mo der ni zi ra -ni Suhoj moæe no si ti i proj ek ti le H-31P, H-31A, H-29T (TE), H-29L, od -no sno na vo ene bom be KAB-500K i KAB-1500Kr. Ta ko er, ugrad-

n jom no ve elek tro ni Ëke opre meznat no je po bol jπ a no i preæivl ja van -je Su-27SM na boj iπ tu.

Pre ma naj ava ma Ëel ni ka tvrtkeSuhoj tij ekom ove go di ne po Ë et Êeis po ru ka mo der ni zi ra nih inaË i caavio na Su-24M2, Su-25SM, te no -vih vi π e nam jen skih bor be nih avio naSu-34. Tij ekom pro π le go di ne tvrtkaSuhoj je uz 7 avio na Su-27SM is po -ruË e nih ru skom rat nom zra ko plov -stvu (za iz nos od 35 mi lij una ame ri -Ë kih do la ra) is po ruË ila Ki ni 24 avio -na Su-30MK2 (vrij ed nost od jed nemi lij ar de ame ri Ë kih do la ra), Vi jet -na mu 4 avio na Su-30MK2V (za 110mi lij una ame ri Ë kih do la ra). In di ji jeis po ruË e no 10 avio na Su-30MKI (za350 mi lij una ame ri Ë kih do la ra),plus Ëe ti ri kon tin gen ta kom ponen tina mij en je nih za li cenc no skla pan jeavio na (iz nos se proc jen juje na oko120 mi lij una ame ri Ë kih do la ra).

I. SKEN DE RO VIΔ

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Ruskom zrakoplovstvu predani prvi Su-27SM

Nova kupola Warriora

17

RE MONT NI za vod WZM-5poljskog mi ni star stva ob rane pred -sta vio je dva mo der ni za cij ska pro-j ek ta, u su radn ji s nje ma Ë komtvrtkom Rhein me tall Lan dsy ste meko ja je is po ruË ila jed no Ëla nu ku po -lu E8 s to pom ka li bra 30 mm.WZM-5 vje ruje ka ko je ku po la E8ide al na ka ko za do maÊe pot rebe, ta -ko i za mo guÊe strane kup ce.

Prva mo der ni za ci ja je ko ta Ë nioklopnjak Rys po gon ske kon fi gu ra -cije 8x8. Rys je ustva ri ob novl je nista ri oklopnjak SKOT/OT-64 i tre -bao bi sluæi ti kao me ur jeπ en je dokse ne is po ruËe no vi oklopnja ci Pa -tria AMV (poljsko ime Ro so mak)po gon ske kon fi gu ra cije 6x6 i 8x8.

Rys je za mi πl jen kao vi π e nam jen -ska plat for ma za iz ra du za pov jed -nog vo zi la, vo zi la za paljbe nu pot -po ru, iz vid ni Ë kog ili lo gi sti Ë kog vo -zi la. Te meljna inaË i ca ima ma su od17,5 to na, a do stu pne su i do dat neoklo pne ploËe poljske pro iz vodn jeza po ve Êan je oklo pne za π ti te. InaË i -ca opreml je na ku po lom E8 na mij e -n je na je po naj prije iz vo zu.

Dru ga mo der ni za ci ja je Pu ma, ust-va ri je rij eË o sta rom bor be nom vo -zi lu pjeπ a π tva BMP-1 s ku po lom E8.

Da bi BMP-1 po stao Pu ma pot reb noje pro ve sti 18 ve Êih unapr je en ja,ukl juË i vπi izmjene na ov je su, gus je -ni ca ma, elek tro ni Ë koj opre mi, er go -no mi ji, NKB za π ti ti.

WZM-5 se na da ka ko Êe poljskomi ni star stvo ob rane ku pi ti 250 do300 vo zi la Rys. Ra Ë u na se i na mo -guÊe iz voz ne po slo ve jer je pro iz ve -de no ukup no vi πe od 10 000 oklop-nja ka SKOT/OT-64. Ve Êi nom su udræa va ma Ëla ni ca ma bi vπ eg Va rπ av -skog ugo vo ra, ali dio tih vo zi la jeiz vez en i u Alæir, An go lu, Kam -bodæu i Uru gvaj. Pol ja ci se na dajuka ko bi bar dio da na πn jih ko ris ni ka

oklopnja ka SKOT/OT-64 mo gao po -ka za ti in te res za mo der ni za ciju nastan dard Rys.

SliË na je si tua ci ja i s gus je ni Ë a romBMP-1. Mno ge dræa ve u is toË nojEuro pi, na Bli skom isto ku, u Af ri ci iAzi ji joπ ga imaju u na o ruæan ju ine ke od njih Êe vje roj at no bi ti za in -te re si rane za mo der ni za ciju ka ko bimu pro duæi le rad ni vi jek. Oso bi toako se uz me u ob zir ka ko je cij enano vog bor be nog vo zi la pjeπ a π tvanaj man je 2 mi lij una USD. U tak vojsu si tua ci ji mo der ni za cij ski pa ke tipriv la Ë na, jef ti ni ja al ter na ti va.

M. PE TRO VIΔ

POTKRAJ sijeËnja ameriËko ratnozrakoplovstvo (USAF)

u zrakoplovnoj baziEglin na Floridi

uspjeπno jeobavilo

prvo vjeæbovno testiranje noveinaËice JDAM-a. RijeË je o modifici-ranom sustavu navoenja projektilakoji postojeÊe sustave navoenja

GPS/INS kombinira sa zemaljskimlaserskim oznaËavanjem mete. Zapotrebe testiranja prilagoena jeGBU-38 inaËica JDAM-a, a kaozrakoplovna platforma odabran jeborbeni avion F-16.

OdbacivanjeJDAM-a obav -

ljeno je s visineod 7600 m, a gaana je meta koja je

bila udaljena oko 6 km.U USAF-u su vrlo zadovoljni s

novom inaËicom, posebice jednos-tavnoπÊu i lakoÊom integriranjanovog sustava na postojeÊe

JDAM-e. Takoer,istiËu kako nije

potrebna prilagodba soft-wara u avionima, a istodobno jepostignuto znatno poveÊanje pre-ciznosti navoenja, odnosno pogot-ka, kako nepokretne tako i pokretnemete.

I. SKENDEROVIΔ

Testiran prvi laser JDAM

25. veljaËe 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Poljske modernizacije

IZ RA EL SKO mi ni star stvo ob ranesklo pi lo je ugo vor s iz ra el skom tvrt -kom IMI o mo der ni za ci ji oklop nihtrans por te ra M113. Mo der ni za ci jaob uhva Êa po stavl jan je no vog oklo paL-VAS (Light-Vehic le Ar mo ur Sy -stem) te ne ke prei na ke na mo to ru.

Mo der ni za ci ja, ustva ri poj aË a va-n je oklo pne za π ti te, od go vor je nasve ve Êu ran ji vost stan dar dnogM113 na mo der ne pro tuo klo pneba ca Ëe. Pro π le je go di ne u ne ko li koin ci de na ta u poj asu Ga ze na stra da -lo ne ko li ko trans por te ra M113.

Voj ska je nakon to ga ogra ni Ë ilaupo ra bu M113 i u opas na po druË jaπal je sa mo teπ ke oklo pne trans por -te re Pu ma (na stao na os no vi ten kaCen tu rion) i Achza rit (na os no viT-55).

No, ti me nije rij eπ en pro blem sla -be oklo pne za π ti te trans por te raM113, a rjeπ en je je mo der ni za ci jako ja Êe taj trans por ter uË i ni ti ot por -nij im. Upo rabl jen je mjeπ o vi ti ak tiv -ni i pa siv ni oklop. Kao do pu na ak -

tiv nom (ERA) oklo pu po stavl jen je ipa siv ni ko ji se sa stoji od sloj evapan cir nog Ëeli ka, gu me i ke ra mi ke.Oklop πti ti od strel ji va do ka li bra14,5 mm i od ku mu la tiv nih proj ek ti -la ruË nog ba ca Ëa RPG-7.

Mo der ni za ci ja Êe po ve Êa ti ma sutrans por te ra za 3 tone pa Êe se oj a-Ë a ti mo tor, s 210 na 175 KS, a una -prij edit Êe se i ov jes, prij enos te ko -Ëni ce. Za mij enit Êe se i upravl ja Ë kisu stav pa Êe se um jes to upravl ja Ë -

kih po lu ga po sta vi ti vo lan. Pla ni rase mo der ni za ci ja ne ko li ko sto ti natrans por te ra, spo min je se broj ka odoko 500 vo zi la.

Tvrtka oz biljno ra Ë u na i na mo -guÊ nost pro daje mo der ni za cij skogpa ke ta ame ri Ë koj vojs ci ko ja ta ko erima ve li ki broj trans por te ra M113.Vje ruju ka ko Êe i njima tre ba ti ve Êistu panj za π ti te, oso bi to u svjet lu an -gaæma na u Ira ku.

M. PE TRO VIΔ

NA PRI GOD NOJ ce re mo ni ji uGe ta feu iz me u pred stav ni ka tvrtkeEADS Mi li ta ry Aic raft te πpan jol -skih ci vil nih i voj nih duænos ni ka

obavl je na je primo pre daja prvogavio na EF-18 MLU pot kraj sij eËn ja.U πpan jol skom rat nom zra ko plov -stvu is ti Ëu ka ko je to ve li ki tre nu tak

za njih jer je pro gram mo der ni za cijebor be nih avio na F/A-18 je dan odnaj vaænij ih pro gra ma koj im su znat -no po ve Êane ope ra tiv ne mo guÊ no stinjiho vog rat nog zra ko plov stva. Pro -gram koj im je za po Ë et pro ces mo -der ni za cije 67 πpan jol skih Hor ne tapo kre nut je kraj em 2003., a proc je -n juje se ka ko vrij ed nost tog proj ek taiz no si oko 186 mi lij una eura.

Mo der ni za ci ja πpan jol skih Hor ne -ta ob uhva tit Êe ugradn ju dva no vavi π e nam jen ska pri kaz ni ka, no votak ti Ë ko ra Ë u na lo, no vi pro ces or zabræu ob ra du po da ta ka, no vi ko mu -ni ka cij ski ure aj (Ha ve-Quick II),iner cij ski GPS na vi ga cij ski su stav,pri la god bu pi lot ske ka bi ne te vanj -skih svje ta la za Night Vi sion Sy -stem, no vi di gi tal ni Mis sion Re cor -der, te no vi IMD (Im pro ved Da taMo dem).

I. SKEN DE RO VIΔ

1825. veljaËe 2005.

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Prvi πpanjolski EF-18 MLU operativan

M113 s dodatnim oklopom

19

UBR ZA NI ra zvoj ki nes kerat ne mor na ri ce, ko ji se do go -dio u posl jedn je dvi je go di negradn jom i uvo en jem u ope -ra tiv nu upo ra bu dvi je no veklase ra za ra Ëa i no ve fre ga te,po tak nuo je no ve πpe ku la cijeda se pri pre ma gradn ja i dru -gih, joπ ve Êih i mo der nij ihbro do va. Uz du go go di πn jenaj ave ka ko se pri pre ma ili jeveÊ u tij eku gradn ja prvog ki -ne skog nos aËa zra ko plo vapoj avi la se i tvrdnja da je ubro do gra di li π tu Da li an Shi py -ard za po Ë ela gradn ja prve ki -nes ke krsta ri ce. Crteæ ko ji sepoj avio uz tekst pri ka zuje ve -li ki rat ni brod vrlo na pred netri ma ran ske kon struk cije. Ra dar skaopre ma i na o ruæan je go to vo suistov jet ni s onom na ra za raË i maklase Lanzhou. Na bo Ënim stra na -ma za pov jed nog mo sta na la ze seËe ti ri ploË a ste an tene ra da ra za

kon tro lu zra Ë nog pro sto ra i na -vo en je pro tuz ra Ë nih ra ke ta, ana dva ra da ra su ku po le s ra -da ri ma na mij en je ni kon tro lizra Ë nog pro sto ra i po vrπ i nemo ra, te ra nom ot kri van ju pro -tub rod skih proj ek ti la ko ji le teni sko iz nad po vrπ i ne mo ra. Nabro du je Ëak 16 ver ti kal nihlan se ra ra ke ta pro tuz ra Ë nogsu sta va, sva ki s po πest ra ke ta.Za bli sku ob ra nu od pro tu-

b rod skih proj ek ti la krsta ri ca je do bi -la dva top ni Ë ka su sta va Ty pe 730.Ostavl jen je pro stor za prij am dvahe li ko pte ra, a krma je rez er vi ra naza lan se re pro tub rod skih proj ek ti la.Ia ko se taj crteæ Ëi ni kao nau Ë na

fan ta sti ka is to su ta ko, prije neπ tovi πe od dvi je go di ne priml je ni i prvicrteæi ko ji su vjer no naj avl ji va li ra -za ra Ëe klase Lanzhou.

Novi raketni ËamciU me uv re me nu na stavl ja se

gradn ja no vih ki nes kih ra ket nih Ëa -ma ca (vi di HV br. 108). Dos ad jeza mij eÊ en Ëa mac s oz na kom 2211 ije dan s prekri ve nom oz na kom,najvje roj at nije 2212. Poj avi le su se iproc jene te meljnih zna Ë aj ki. Pu nais tis ni na, po tim proc je na ma, im je220 to na. Du ga Ë ki su 42,6 me ta ra,πi ro ki 12,2 m i imaju gaz 1,5 m. Po -gon im, na vod no, os igu ra vaju dvadiz el ska mo to ra sna ge 6865 KS (5,1MW). Mak si mal na im je brzi na 36Ëvo ro va. Na o ruæa ni su s Ëe ti ri pro -tub rod ska proj ek ti la ne poz na tog ti -pa. Na pram cu imaju je dan πes te ro -cij ev ni top ka li bra 30 mm. Posa duËi ni 12 Ëa sni ka i mor na ra.

25. veljaËe 2005.

Novi brodovi kineske ratne mornarice

NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE

Tomislav JAN JIΔ

VOJNA TEHNIKA

Za detek ciju i iden ti fi ka ciju bio -lo πkih rat nih ag en sa raz vi je noje mno π tvo stra te gi ja, no sva ka

od njih ima ne ka (ne kad ve li ka iznat na) ogra ni Ë en ja.

Go di na ma se o bio lo πkim ag en si -ma raz mi πl jalo kao o oruæju koje Êebi ti upo rabl je no na ne kim “da le -kim” boj iπt ima i bor ba ma. Kao re -zul tat to ga, ka snih πez des et ih go di -na SAD su raz vi jale pro gram detek -to ra te mel je nih na fluo res cen ci ji.

Sve se to pro mij eni lo tij ekom1991. go di ne u Zal jev skom ra tupro tiv Ira ka. Izvjeπ Êa taj nih i obav -jeπ taj nih sluæbi go vo ri la su o to meda je Irak pro iz veo an traks i bo tu -lin tok sin, kao bio lo πke ag en se, teda ih je spre man upo ra bi ti.

Sto ga su prije od la ska sve ame ri Ë -ke po stroj be ima le adek vat nu za π tit -nu od je Êu, an ti bio ti ke i cje pi va pro -tiv an trak sa i bo tu liz ma, a po stroj be

su edu ci rane, ka ko bi zna le od go va -raj uÊe po stu pa ti na te re nu. Naæa -lost, me to de detek cije su u to do babi le ogra ni Ë ene na re la tiv no pri mi -

tiv ne ure aje za skupl jan je i detek -ciju bio lo πkih ag en sa. Prim jen ji vaose imu no lo πki test uz en zi me, ELI -SA (En zy me-lin ked im mu nos or bentas say); je din stve na frak ci ja mo no -klo nal nih an ti tij ela u za do vol ja va-j uÊoj ko li Ë i ni i s dob ro de fi ni ra nimka rak te ri sti ka ma ve zi van ja u imu nove ziv nim ko lo na ma i jed no stav ni,pre no si vi ure a ji, ko ji su se te mel ji lina an ti tij elo- kro ma to graf skomodzi vu.

Sre Êom, tij ekom Zal jev skog ra ta1991. bio lo πki ag en si ni su upo rab -l je ni pro tiv ame ri Ë kih po stroj bi, alije to bio raz log da ame ri Ë ko mi ni -star stvo ob rane (De part ment ofDe fen se - DoD) po Ë ne s oz biljnimis tra æi van jima i pri pre ma ma zabu duÊ nost.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

25. veljaËe 2005.20

Proπlo je dosta vremena od onog fatalnog jutra 11. rujna 2001. kada su teroristiËkim djelovanjima napadnuti

ciljevi u New Yorku i Washingtonu. Nakon tog dana stalno se govori da niπta viπe neÊe biti kao prije. I tomu je

doista tako. Posebice stoga jer se nad svijet nadvila prijetnja uporabe oruæja za masovno uniπtavanje, a u posljed-

nje vrijeme to je osobito aktualno glede bioloπkog oruæja Ankica »IÆMEK

Identifikacija bioloπkih ratnih agensa

Can

adia

n D

ND

©ved ska ob ram be na in du stri ja uposl jedn jih pet na est go di na ustal noj je mij eni. Sman ji van je

broj nog stan ja πved ske voj ske (tre -nu ta Ë no bro ji oko 28 000 voj ni ka)jed no stav no vi πe ne omo gu Êa va do -voljno na rudæbi (i po sla) za do ma Êuob ram be nu in du striju. Je di ni mo gu -Êi od go vor in du strije bio je ra cio na -li za ci ja, kon so li da ci ja te ukl juË i va-n je u me u na rod ne pro gra me, a une kim sluË aj evi ma i prom je na vlas -ni π tva.

U stva ri, ve Êi na πved ske ob -ram bene in du strije u stra nomje vlas ni π tvu. Bri tan ska tvrt-ka Al vis stopo stot ni jevlas nik Hag glun dsa, nje -ma Ë ki Thys sen KruppMa ri ne Sy stem stopo -stot ni je vlas nik Koc k-u m sa, ame ri Ë ka tvrtkaUni ted De fen ce stopo -stot ni je vlas nik Bo forsDe fen cea.

Ne ko li ko dru gihtvrtki je u dje lo miË nostra nom vlas ni π tvu. Ta -ko bri tan ski BAE Sy -

stems ima 35 % ud je la uSa a bu, a pro iz vo aË stre -l ji va Nam mo Swe den imadio ni Ë a re iz Nor veπ ke iFin ske.

Sre di nom 2003. stvo re naje no va tvrtka za ek splo zi -ve EUREN CO sa sje di π -tem u Pa ri zu. Sa ab imaud jel od 19,9%, is to to li koima i fin ska

Pa tria dok fran cu ski SNPE ima60,2% dio ni ca.

Naj zna Ë aj ni ja prom je na za πved -sku voj sku i ob ram be nu in du -

striju do πla je 2000. kad je vla -da ob ja vi la pla no ve za tran zi -ciju s ob rane te mel jene natra di cio nal nim plat for ma -ma (avio ni, bro do vi, ten -ko vi, to po vi..... kao te meljbor be nog dje lo van ja)pre ma zdruæe noj mreænoorij en ti ra noj ob ra ni uzis to dob no sman ji van jepro ra Ë u na za ob ra nu.

©vedska industrija prati recentne promjene πvedske vojske koja

se od tradicionalnih platformi okreÊe mreænom ratovanju. Te

promjene dovode do promjena u strukturi nabave koja se sve

viπe okreÊe novim sustavima visoke tehnologije sposobnim dati

korisniku odluËujuÊu prednost na modernom bojiπtu

VOJNA TEHNIKA

Pripremio Igor SKENDEROVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

©vedska obrambena industrija

25. veljaËe 2005. 21

Saab

Koc

kmus

Od lu kom o na ba vi πest kor ve taklase Vic to ry sin ga pur ska jerat na mor na ri ca od luË ila pre -

sta ti bi ti sa mo ma la, lo kal no orij en -ti ra na mor na ri ca i od luË ila je zau ze -ti vaæniju ulo gu u kon tro li ne sa mosvoj eg obal nog mo ra veÊ i vo daJuæno ki nej skog mo ra, po seb no Ma -laj skog pro la za, koj im pro la zi naj ve -Êi dio brod skog pro me ta iz In dij -skog oce a na pre ma Pa ci fi ku i u ob r -

nu tom smje ru. Ubr za ni gos po dar skira zvoj Sin ga pu ra ko ji je po Ë eo se -dam des et ih go di na pro π log stol je Êaomo gu Êio je i ubr za ni ra zvoj tam o -πn jih oruæa nih sna ga. Ka ko je Sin -ga pur oto Ë na dræa va lo giË no je datam oπn ja rat na mor na ri ca imavaænu ulo gu u nje zi noj ob ra ni.

Kor ve te klase Vic to ry sin ga pur skerat ne mor na ri ce te mel je se na pro-j ek tu MGB 62 nje ma Ë ke tvrtke

Lürs sen. Na te mel ju istog proj ek taraz vi jene su i kor ve te klase Al Ma -na ma (Al Muhar raq) bahrein skerat ne mor na ri ce i kor ve te klaseMu ray Jib (Das) u sa sta vu rat nemor na ri ce Uj edin je nih Arap skihEmi ra ta. Pot reb no je is tak nu ti da ni -je dan brod iz proj ek ta MGB 62 nijeis po ruË en nje ma Ë koj rat noj mor na -ri ci ne go su svi is po ruË e ni stra nimkup ci ma. Joπ je za niml ji vi je da nasve tri spo me nu te klase kor ve taima vrlo ma lo nje ma Ë ke opre me ina o ruæan ja te da to uop Êe nije bi lani kak va za pre ka za njihov uspjeπ aniz voz. Nij em ci su jed no stav nopro j ek ti ra li izvrstan os nov ni brodko ji se, uz ne ke mo di fi ka cije,moæe pri la go di ti ulo zi ve li kog pa -trol nog bro da, ra ket ne kor ve te na -mij en jene bor bi pro tiv dru gih rat nihbro do va, pa Ëak opre mi ti su sta vi mai na o ruæan jem za bor bu pro tivpod mor ni ca.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

25. veljaËe 2005.22

RATNA MORNARICA

Singapurske korvete klase Victory dokaz su kako suvremena brodogradnja moæe projektirati ratni brod koji sa

samo 595 tona istisnine ima vatrenu moÊ korvete Ëija je istisnina i tri puta veÊa

Tomislav JANJIΔ

Korveta Al Manamabahreinske ratne mornarice

Korvete klase Victory

Fran jo Jel aË iÊ se ro dio u Pe trin ji1746. u obi tel ji ple mi Êa i kraj iπ -kog Ëa sni ka, sa tni ka An tu na

Jel aË i Êa Buæim skog i nje go ve su -pru ge Bar ba re ro ene Gro π iÊ. U17-oj go di ni kao ka det stu pio je uvoj nu sluæbu Habs bur go va ca u 1.ban sku kraj iπ ku pjeπ a Ë ku pu kov -niju. Sluæio je u Voj noj kraj ini gdjeje po stup no na pre do vao u voj nojhij erarhi ji. Go di ne 1772. ime no vanje sa tni kom i s tim Ëi nom sud je lujeu ba var skom nasl jed nom ra tu πto suga vo di le Au stri ja i Pru si ja od 1778.do 1779. U nje mu se is tak nuo za -pov je daj uÊi prethod ni com au strij skevoj ske kod Hem me richa u boju pro -tiv pru skog gen era la Pel lin ga. Go -di ne 1783. pro mak nut je u Ëin boj -ni ka, a tij ekom 1786. uloæio je za -paæen trud pri li kom uvo en jaur ba ra na pos jed za gre ba Ë kog ko -mi te ta Si sla vec. U Tur skom ra tu1788.-1790. tij ekom 1788. go di ne

bri nuo se za utvri van je po loæajakod Si nov ca i Oblaja te se hrab robo rio pro tiv ne prij atel ja suz bij aj uÊinje go ve na va le duæ us po stavl je nogkor do na. Go di ne 1789. kad je tur skiza pov jed nik Sku ta ra s 40.000 na o -ruæa nih lju di pro dro na hrvat skugra ni cu, dao je na si pa ti zi di ne na

Cza ric sa brdu i ta ko sprij eË io daljnjipro dor ne prij atel ja, dok je unu tarzi di na spas pro na π lo 400 ran je nihvoj ni ka i vi πe od 1000 oso ba raz li Ë i -tog spo la.

2325. veljaËe 2005.

Tekst u cijelosti proËitajte na:www.hrvatski-vojnik.hr

VOJNA POVIJEST

Hrvatski ban i general Josip JelaËiÊ kao povijesna

liËnost poznat je gotovo svima. Njegov je lik opjevan

u mnogim pjesmama i ovjekovjeËen na brojnim slika-

ma kao i na Ëuvenom Fernkornovom spomeniku na

JelaËiÊevom trgu u srediπtu Zagreba. RijeËi popularne

pjesme “Ustani bane...” uvijek su se pjevale u teπkim

trenucima hrvatske proπlosti. Manje je poznato da je

i Josipov otac, podmarπal Franjo JelaËiÊ, u svoje vri-

jeme, hrabrim i iznimnim djelima stekao veliku slavu

i popularnost, te Ëast za obitelj koja je uzdignuta na

poloæaj nasljednih baruna. Ipak, njegov je slavni lik

pomalo nepravedno ostao u sjeni njegova mnogo

slavnijeg sina

Vladimir BRNARDIΔ

Podmarπal Franjo JelaËiÊ od Buæima- slavni otac joπ slavnijeg sina

Bitka kodFeldkircha

1799.godine

Voz eÊi se od Na mu ra pre masje ve ru, na do mak Bru xel le sa,Wa ter loo, onaj pra vi Wa ter loo,

a ne tek po staja pod ze mne æel jez ni -ce on kraj Ka na la ta mo u Lon do nu,stoji na dohvat ru ke...Po put mag ne tadje luje æel ja da πto prije vi dim pol jena koj em je bio po raæen Ëov jek pre -ma koj em sam ne ka ko uvi jek bioam bi va lent no na stroj en: gu taj uÊi onje mu sve πto mi je do πlo pod ru ku,ka dπ to bih ga doi sta na zi vao ma limka pla rom s Kor zi ke, ali po naj ËeπÊebih mu se di vio; i jed va sam Ëe kaoda ga vi dim, pa ma kar sa mo kaovoπ ta nu lut ku u onom gla so vi tomsi vom ogr ta Ëu, ka ko za mi πl jen i sjed nom no gom is pruæe nom na stol -cu is pred sebe, pro vo di be sa nu noÊ

uo Ëi 18. lipnja 1815. Si la zim s au to pu ta dva des etak ki -

lo me ta ra juænije od bel gij skog glav -nog gra da, i um jes to da is pred sebeugle dam boj nopol je, za pu πte nopol je, ze le no po-l je ili bi lo kak vopol je, spu πtam seu pre lij epo bel gij -sko mjes taπ ce LaHul pe, ili tiTerhul pen ka koga na zi vaju nafla man skom.KuÊe se do i majukao da su na -pravl jene od mar -ci pa na, is pred

njih pre lij epi i nje go va ni vrto vi, aka ko se ka sno prol jet ni dan bliæisvrπ et ku, veÊ se pa le svjet la na go -stio ni ca ma u koj im se to Ëe po naj -bol ja pi va na svi je tu, a je de po naj -bol je iz oba svi je ta: va lon skog i fla -man skog. Za staj em pred æup nomcrkvom, kao da sam nas lu tio dakrije neπ to za niml ji vo. U pra vi tren:grob ni nat pis ko ji na vo di ka ko unje mu leæi upra vo Char les Bail lie,ne koÊ taj nik le gen dar ne πkot skekral ji ce Ma ry Qu e en of Scots s ko-j om su se sud bi na, ali i nje zi na ses -triË na Eli zab eta I. ta ko okrut no po i -gra le.

Gra diÊ Wel ling to no voNa dnu za voj ite ces te vi di se rij et -

ko ro man tiË no jez ero Gen val - od -mo ri π te i oa za ro man ti ke tik do Bru -xel le sa - gra da u koj em su ro man ti -ku veÊ po o dav no uguπ i li, ne po π ted -no ruπ e Êi nje go ve sta re dij elo ve ipo diæu Êi ona glo maz na zdan ja oddiml je nog sta kla i alu mi ni ja, ko jani ko me i ni kad neÊe mo Êi re Êi daste u srcu Bra ban ta jer su jed na ko

24 25. veljaËe 2005.

Waterloo (1815.)

Sa mo neπ to vi πe od tri mjes eca prije bit ke kod Water-looa, Na po le on (dolje) se iskrcao u Fran cu skoj, nakonπto je pob je gao s El be i po Ë e lo je raz dobl je koje Êe u po -vi jest uÊi kao “Nje go vih sto ti nu da na”. Da na 20. oæuj ka1815. bio je u Pa ri zu i mun je vi to pre gru pi rao svoju voj -sku. U obliænjoj (bu du Êoj) Bel gi ji, oku pi le su se zdruæenesna ge Bel gij aca, Ni zoz ema ca i Bri tana ca pod Wel ling to -nom (gore), Bluche ro vih (u sredini) Pru sa i Nij ema ca,znaj uÊi da Êe zdruæene bi ti ja Ëe od Na po le o no ve si le. Na -po le on ih je pod sva ku cij enu æe lio raz dvoj iti i uni π ti ti jed -nog po jed nog. Slij edom do ga aja, kod Wa ter lo oa je us -pio na pa sti sa mo Wel ling to no ve sna ge, ali do svrπ et kada na sti gao je i Blucher, i bit ka je bi la od luË e na. Pot je ruza po raæe nim ca rem Wel ling ton je ve li ko duπ no pre pu stioPrus ima, a Na po le on je bjeæe Êi ko Ë i jom sti gao do mjes -taπ ca Gen ap pe i imao tek to li ko vre me na da pro mij enikon je. U zo ru slje deÊ eg da na do ko pao se gra da Char le -ro ia iz koj eg je od ju rio u Pa riz. Us lij edi li su dru ga ab di -ka ci ja i neuspjeπ ni pre go vo ri da se sklo ni u Ame ri ku iliEn gle sku. Um jes to to ga, oti π ao je na Sve tu He le nu i na njoj um -

ro. Ne ki kaæu, uz ma lu po moÊ onih ko ji su ga Ëu va li iokruæi va li.

Sumrak nad poljem WaterlooSva je prilika da Êe se ponetko sjetiti kako je naslov zapravo tek slobodniji prijevod legendarne pjesme

πezdesetih, kad je London bio joπ swinging town s ulicom Carnaby Street kao ishodiπnom toËkom modnih i inih

zbivanja, a uz Kinkse, Erica Burdona, Shadowse i Birdse, Beatlesi su suvereno vladali ne samo pop nego i Ëitavom

glazbenom scenom

Jurica MILETIΔ

PODLISTAK

Ferme du Caillou - Napoleonov stoæer

dos ad na i bez liË na u sva kom dij eluzeml ji ne ku gle.

Po kraj Gen va la su iz vo ri le gen dar -ne mi ne ral ne vo de: zo ve se Schwe -p pes. Naæa lost, ime se Ëes to ra bi daoz naËi tek to nic-vo du , baπ kao πtomno gi i da nas mi sle ka ko je “ka la -dont” pas ta za zu be, a Di gi tron(tvor ni ca u Buja ma) uË e ni iz raz zadæep no ra Ë u na lo.

A on da, nakon Gen va la, sus ret sWa ter loo om. No, prije pol ja je gra -diÊ: mo gao bi se da nas zva ti i Wel -

ling to no vo jer je upra vo u nje munoÊ uo Ëi bit ke pro veo zna me ni ti bri -tan ski voj vo da. Lo kal ni muz ej i da -nas Ëu va nje go ve zeml jo vi de i me -mo ra bi lia. Stoji na su prot crkve kojeje tek ma li dio po stoj ao u vrij emekad se ovdje gi nu lo. Moæda je gi nu -ti preb lag iz raz jer, s jed ne strane,Na po le on je do vu kao 72.000 voj ni -ka i 246 to po va, a Wel ling ton njih68.000 i 150 to po va - 39.000 voj ni kai da nas je na Wa ter lo ou!

Gra diÊ Wa ter loo na rubu pol ja kojeÊe mno go ka snije prekri ti us je viraæi, cij eli je u zna ku bit ke: u na zi -vi ma pu bo va ili res to ra na, ali i pobroj nim to Ëka ma na koj ima sestvar no neπ to do go di lo. Ne da le kood crkve je vrt u koj em spo me nikpods je Êa da je tu bi la am pu ti ra nano ga lor da Ux brid gea, ina Ëe za pov -jed ni ka bri tan ske kon ji ce, a sa moki lo me tar i pol dal je je Mont St. Je -an u koj em je Ho tel des Co lon nes -mjes to gdje je Vic tor Hu go na pi sao

jed no od po glavl ja svoj ih “Jad ni ka”.Na boj no pol je stiæem pre ko ra -

skriæja zva nog Wa ter loo-Gor don.Oz na Ëuju ga tri spo me ni ka: Wel -ling to no vu po moÊ ni ku Sir Ale xan -dru Gor do nu, Bel gij ci ma i Ha no ve -ra ni ma. Ma lo drvo u bli zi ni nasl jed -nik je drve ta pod koj im je staj aoWel ling ton gla vom. Ono ori gi nal no,po o dav no su oË e ru pa li skupl jaËi us -po me na. Ma lo za pad nije je gla so vi -to uz vi π en je But te du Lion, od no snoLavl ja uz vi si na. Des etak go di na

nakon bit ke po di gli su je Ni zoz em cida oz na Ëe mjes to na koj em je bioran jen njihov princ od Oran gea. Is -pod tog spo me ni ka s la vom navrhu, uo bi Ë aj en pri zor: par ki ra li π ta,ka fi Êi i pro da va oni ce su ve ni ra: Na -po le on ma li, Na po le on ve li ki, za mi -πl jen, ne za mi πl jen, u pra vi lu s tro ro -gim πeπ i rom na gla vi, gip san, mje -den, pla sti Ë an, drven...sve je u zna -ku Na po le o na. Sa mo par ki ra li π te,

os im ka me ra i Ëu va ra, nad gle dajed no Na po le o no vo poprsje na po vi -π en stu pu.

Do ruË ak sa sreb rnog pladn jaIza muz eja i zgra de Pa no ra me je

fam oz ni hrbat na ko ji se oko mi laIm pe rij al na gar da uz po moÊ fran cu -ske kon ji ce, bo re Êi se is to dob no ipro tiv Bluche ro vih, Wel lin gto no vih ini zoz em skih voj ni ka, ali i pro tivbla ta do kol je na koje im je nakonki π ne no Êi u ve li koj mje ri oteæa va lokre tan je. Far ma Hou gou mont jema lo dal je, a dvor ca ko ji se tad nanjoj di zao, da nas vi πe ne ma. Iz go rioje za vrij eme bit ke i os tao je tek je -dan nje gov zid ko ji se nas lan ja naka pe li cu. Sa mo dvjes to tin jak me ta -ra dal je je far ma La Ha ye Sain te, ajoπ dal je je naj poz na ti ja od svih: LaBel le Al li an ce ko ja se tij ekom go to -vo dva stol je Êa uop Êe nije pro mij e -ni la. Tu je Na po le on obi π ao svojevoj ni ke uo Ëi bit ke (kaæu da je mno -gi ma znao ime), a uveË er istog da -na tu se Blucher sa stao s Wel ling to -nom.

Po la ki lo me tra dal je je pru ski spo -me nik, a u ne po sred noj su bli zi ni ispo me ni ci po dig nu ti i Fran cu zi ma iVic to ru Hu gou. Na po le o nov jestoæer bio u mjes tu zva nom Fer medu Ca il lou - pre tvo re nom u muz ej.Ovdje je Na po le on si gu ran u sebe,do ruË ko vao u ra no ju tro 18. lipnja -uzi maj uÊi za lo gaje sa sreb rnog car -skog pladn ja, us put uv je ra vaj uÊisvoje Ëa sni ke ka ko Êe pred stoj eÊabit ka bi ti tek to pov ska ka no na da izakoje Êe us lij edi ti man ja kon ja ni Ë kaËar ka, a on da Êe svoju Im pe rij al nugar du po ve sti u od luË an na pad naEn gle ze.

2525. veljaËe 2005.

Moæda se boj no pol je Wa ter loo ipaknaj bol je moæe os je ti ti u okru gloj gra -e vi ni po pu lar no zva noj Pa no ra ma.Pos je ti telj u nje zi nu sre di π tu doi stastoji na ori gi nal noj ra zi ni pol ja, ok ru -æen oruæjem, dij elo vi ma ko la, to po va,pa i odo ra, dok su kruæni zid os li ka lipo naj bol ji sli ka ri - struËn ja ci za pri -ka zi van je voj ni ka i bi ta ka, i uz prim -je rene zvuË ne efek te, doi sta do Ë a ra li

oz ra Ëje kak vo je valjda vla da lo tog krva vog da na. Os im za gluπ nih pra sa ka, za -po vi je di iz da va nih na fran cu skom, en gle skom, nje ma Ë kom i ni zoz em skom, douπ iju do pi ru i jau ci i uz da si ran je nih i umiru Êih. Lju di i kon ja.

UTIHNULE BOJI©NICE

Wellington je noÊ uoËi bitke proveo u ovoj zgradi u gradiÊu Waterloou

26

Crkva nikada nije protiv Ëovjeka. Crkva je protiv homoseksu-alnosti, a ne protiv homoseksualaca, protiv ovisnosti, a ne pro-tiv ovisnika, protiv grijeha, a ne protiv greπnika. Grijeh jestraviËni tiranin i nitko nije imun od grijeha. Svi su vezanistrastima, manama, svojim uskim pogledima. Svi jednako cvi -limo, vapimo, traæimo. Kod nekih se jauk vidi jaËe, kod drugihje skriven prividnim rjeπenjima. Jedni i drugi robuju grijehu.Jedni i drugi trebaju samo samislosti. Zato za svakog Ëovjekatreba imati samilosti, nikoga ne iskljuËiti. Ljubiti neprijatelja.Kako voljeti svakog Ëovjeka? Kako moÊi svakome oprostiti?Dovoljno je posvijestiti: –avao nas hoÊe uniπtiti, zato nas po ti -Ëe na mrænju, nerazumijevanje, osvetu.Kada praπta, Ëovjek je sliËan Bogu. NajjaËe Ëovjekovo oruæjejest praπtanje. Oprostiti znaËi ne biti naivan, ne dati se zavestiod Zloga. ZnaËi biti jak i zreo Ëovjek.

Mirko ΔOSIΔ

28. veljaËe 274. Roen rimski car KonstantinRimski car Konstantin Veliki rodio se u tadaπnjojrimskoj provinciji Gornjoj Daciji. Pridjev Veliki za -slu æio je na bojnom polju. Gotovo cijeli æivot rato-vao je protiv odmetnutih pretendenata na carskinaslov te barbarskih upada sa sjevera i istoka.Porazivπi suparnike i uËvrstivπi se kao jedini vla -dar, Konstantin je odluËio ujediniti razjedinjenocar stvo. Kao prvi korak dao je izgraditi novu pri-je stolnicu Rimskog Carstva. Na mjestu stare he -

len ske kolonije Bizantije, Konstantin je utemeljio novo administra-tivno srediπte nazvavπi ga Nova Roma. Grad je nakon njegove smrtipre krπ ten u Konstantinopol, te je pod tim imenom viπe od tisuÊugodina bio najrazvijeniji grad na svijetu. Ipak, u povijesti je najviπeostao zapamÊen kao car koji je s krπÊanstva skinuo anatemupoganstva. Legenda kaæe da mu se uoËi vaæne bitke u snu ukazaokriæ na kojemu je pisalo: “U tom Êeπ znaku pobijediti!”. PomoÊu sna,ili bez nje-ga, Konstantin je uvidio da vjerski sukobi i progonikrπÊana onemo guÊuju unutarnju konsolidaciju dræave, pa je Ediktomo toleranciji krπÊanstvo proglasio ravnopravnom religijom uRimskom Carstvu. Sam Konstantin nije bio krπÊanin, a krstio se tekneposredno prije smrti 337. godine.

1. oæujka 1872. Prvi nacionalni parkNa prvi dan oæujka1872. ameriËki pred-sjednik Ulysses S. Grant potpisao je iz -javu kojom je proglaπen prvi svjetski na -cionalni park, znameniti Yellowstone. Uizjavi je pisalo da se podruËje na cio nal -nog parka prepuπta ljudima na uæiva nje,

ali da ga se ni u kojem sluËaju ne smi je mijenjati. To je postala de -finicija svih buduÊih svjetskih nacio nalnih parkova. Poslije Yellow -stona, dræave diljem svijeta poËele su otvarati nacionalne parkove,ËuvajuÊi na taj naËin svoje najljepπe krajeve od negativnih uËinakamoderne civilizacije. U Hrvatskoj je do danas nacionalnim parkovi-ma proglaπeno osam podruËja. Naj sta riji hrvatski nacionalni parko -vi, PlitviËka jezera i Paklenica, pro gla πeni su 1949., a najmlai Sje-verni Velebit 1999. godine. Osim njih status nacionalnog parka ima -ju joπ biseri Jadrana - Brijuni, Kor na ti i Mljet te nedirnuta divljinaRis njaka u Gorskom kotaru, kao i prekrasni slapovi dalmatinske ri-jeke Krke.

SLOVO DUHOVNOSTI

25. veljaËe 2005.

Praπtanje

Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr)

Marko Sapunar, Ivan Beπ: “Vojno komuniciranje”, Zagreb, 1995.Knjiga “Vojno komuniciranje” prven-stveno je pisana za potrebe nastave uZapovjedno-stoæernoj πkoli na Hr vat -skom vojnom uËiliπtu “Petar Zrin ski”.Organizirana je po poglavljima, a ciljautora je bio da u sintetskom obliku prikaæu polaznicimaπkole temeljna informacijsko-komunikacijska dostig nu -Êa, s osobitim osvrtom na vojne djelatnosti.U uvodnom dijelu su problematizirana podruËja i proble-mi dani kao orijentacija za studiranje ovog nastavnogpredmeta. U drugom je prikazan informacijski sustavRH, jer se u njemu nalazi kao podsustav i vojno-infor ma -cijski sustav. U sljedeÊim poglavljima obraeni su vojno--informacijski sustav HV-a (VID), njegovi temeljni za da -ci i ciljevi, te oblici eksternog i internog vojnog in for mi -ra nja, specifiËne operativne znaËajke vojno-informaci-jskih djelatnosti (struktura vojnog telekomu ni kacij skogsu sta va HV-a, odnosno VID-a prema Domo vin skom ratui njegov udjel u tom ratu, kao i karakteristike medijskograta u svijetu, osobito na Balkanu). U petom poglavlju jeopisan rad vojno-informativnog prak tikuma, gdje se uËipraksa vojnog informiranja u svim oblicima, dok su uπes tom poglavlju obraene te me, metodologija i istraæi -va nje fenomena u podruËju voj no-informacijskih djelat-nosti. Sedmo poglavlje bavi se normativnim aktima kojireguliraju VID (posebice Ured ba o informativnoj djelat-nosti za vrijeme ratnog stanja ili u sluËaju neizravne ug -ro æe nosti neovisnosti i je dinstvenosti RH...), a u posljed-njem, osmom po glav lju, donesena je pristupaËna litera -tura za proπireni studij polaznika.

BIBLIOTEKA VREMEPLOV

Tijekom cijele svoje povijesti nikadase nije stanovnicima Gornjih Bo gi -Êevaca dogodila takva tragedijakak vu su doæivjeli 1991. godine. Zlo -Ëinci su im razorili kuÊe i ognjiπ ta,mnogo je mladih ljudi poginulo naratiπtima ili je bilo ranjeno, a ostali stanovnici su biliprognani po cijeloj Hrvatskoj i u inozemstvo. “Znam koliko i πutnja moæe boljeti, stoga neka baremova knjiga, koju sam posvetio bogiÊevaËkim ljudima iovom svom dragom hrvatskom i slavonskom kraju, po -tak ne i ojaËa njihovu nadu i vjeru u buduÊnost; neka svi -ma, koji je budu Ëitali, pokaæe i otkrije da su oni ipakopstali, da æele postojati na najbolji ljudski i univerzalninaËin, da su ostali svoji na svome i da to svoje πto imajuotvaraju svakoj razmjeri ljudske plemenitosti”, zapisaoje autor u proslovu knjige. Sve do 1. svibnja 1995. Gor -nji BogiÊevci, selo u novogradiπkom kraju, bilo je mrtvoi trpjelo je sudbinu mnogih okolnih sela. Tek s proljetnim“Bljeskom”, pobjedniËkom operacijom Hrvatske vojske,vraÊeno je u hrvatske ruke. KlaiÊ je htio ovom knjigomprikazati povijest svoga rodnog kraja i ljudi u njemu, a utome su mu pomagali i mnogi BogiÊevljani koji su zapi-sivali svoja sjeÊanja i sve ono πto su doæivjeli u Domo -vinskom ratu. “Slutim kako Êe nam srca zatitrati kadaproljetni vjetar pomiluje mlado pπeniËno klasje nad bo-gi ÊevaËkom ravnicom... Naπa su polja navikla na nas ini kada ih nitko drugi tijekom povijesti nije orao, sijao iæeo osim nas samih. Ne zaboravimo da nikada oËinskidom ne umire u srcu”, zapisao je na kraju proslova svojeknjige Ivan KlaiÊ.

Ivan KlaiÊ: “Ljudi moje ravnice” (Zapisio povijesti i zbilji Gornjih BogiÊevaca iokolnih slavonskih sela), Zagreb, 1996.

Nikolina PETAN

25. veljaËe 2005.

WEB INFOMILITARIA

27

Jedan od boljih siteova,koji su na neki naËin pot-pora tiskanom izdanju

vojnog magazina, odnosi sena http://mae.pennnet.com/.RijeË je o magazinu Ëija je te -matika vojna i svemirska in -dustrija a, ako je suditi poweb izdanju, obiluje struËnimtekstovima i izvjeπÊima s raz -nih svjetskih konferencija i

okruglih stolova posveÊenih oruæju i naoruæanju.Webmasteri u pravilu na site stavljaju velik broj tekstovakoji su istovjetni onima u tiskanom izdanju (ËeπÊe su vari-jante kad na webu moæete proËitati tek dio Ëlanka, osim,naravno, ako niste pretplaÊeni na web izdanje), a velik je ibroj linkova koji bi mogli biti vrlo zanimljivi ljudima Ëije jeprofesionalno zanimanje vezano uz vojsku i oruæane sus-tave (ali i onima koji su tek voeni znatiæeljom o aktual-nostima u vojnoj industriji). Posebni linkovi predvieni suza najavu konferencija i izloæbi diljem svijeta, a vrlo jepohvalno da se u pravilu objavljuju opseæne reportaæe ianalize tih dogaaja.Osobitu pozornost treba posvetiti linku Free Subscriptionspreko kojeg moæete (doista u najveÊem broju sluËajevabes platno) dobivati najnovije tekstove preko e-maila ilipassword za ulazak u sve dijelove sitea.

Ivan BELINEC

1. Prvi automobil u serijskoj proizvodnjibio je Fordov model:A EscortB TC Taunus

2. Srediπte tvrtke Ferrari nalazi se u:A MonziB MaranelluC Milanu

3. Prvi osvajaË novouspostavljene Moto GPkategorije na SP-u u motociklizmu je:A Randy MamolaB Max BiaggiC Valentino Rossi

4. Najpoznatiji πkotski rally vozaË zove se:A Nigel MansellB Richard BurnsC Colin McRae

5. U Stuttgartu je sjediπte tvrtke:A MercedesB BMWC Opel

http://mae.pennnet.com

Uskla du sa svoj om spe cij ali zi ra no -πÊu, voj nik (pri va te) u ame ri Ë kojse vojs ci ka dπ to i u plat nom smi -

slu i u ran gu moæe na Êi na ra zi ni do -Ë a sni ka zva nog cor po ral (ka plar), aliobi Ë an se voj nik i po loæaj em i pla Êomraz li kuje i od tzv. voj ni ka prvog raz re -da (Pri va te First Class).

Rij eË je o treÊ em naj niæem ran guuno vaË e nih voj ni ka ko ji je na hij erar -hij skoj lje stvi ci iz nad obiË nog voj ni ka,ali is pod cor po ra la, i is pod spo me nu -tog spe cij ali ste. Ne kada tak vi voj ni cini su no si li ni kak ve oz na ke, ali go di ne 1920. na ru ka veim je bi la pri π i ve na jed na u obli ku tro ku ta s vrhompre ma go re æu ta pru ga, a go to vo pe des et go di na ka -

snije taj je tro kut svoju os no vi cu do -bio u obli ku kon kav nog lu ka ko ji jespoj io raz dvoj ene kra ko ve. Is to dob no,obi Ë ni su voj ni ci do bi li sa mo tro kut,da bi se ta ko raz li ko va li od prvo raz -red nih.

Tu se oz na ku i rang stjeËe au to mat -ski nakon jed ne go di ne sluæbo van ja,ali se u odre e nim sluË aj evi ma to vri -j eme mo æe skra ti ti i na sa mo πestmje s eci. U ame ri Ë kom ma rin skomkor pu su rang Pri va te First Class jedru gi naj ni æi Ëin - iz nad obiË nog voj -ni ka, ali is pod Ëi na ko ji se za raz li ku

od stan dar dne ar mije, u ma rin skom kor pu su na zi valan ce cor po ral (je dan od naj niæih do Ë a sni Ë kih Ëi no va).

©to se ame ri Ë ke rat ne mor na ri ce ti Ëe, voj ni ci se unjoj na zi vaju mor na ri ma (sai lors), ali nije rij edak ni is -toz na Ë ni na ziv se a men. SliË no je i u zra ko plov stvu ukoj em se voj ni ci na zi vaju air men.

U mor na ri ci, se a man je vi πe od ran ga Sea man Ap -ren ti ce (u slo bod nu prij evo du kao mor nar-πegrt), ali is -pod Ëi na ko ji se u mor na ri ci na zi va Pet ty Of fi cer ThirdClass. Ne koÊ se taj rang na zi vao Se a man First Class,od no sno mor nar prvog raz re da.

Jas no je veÊ da su do Ë a sni Ë ki Ëi no vi u an glo a me ri Ë -kim voj nim po stroj ba ma raz li Ë i ti u raz li Ë it im ro do vi mavoj ske, ali is to ta ko i fi no gra di ra ni, da ih je jed no sta -v no ne mo guÊe utr pa ti u ne ku dru gu hij erarhiju i na Êiza njih od go va raj uÊe i to Ë ne na zi ve u je zi ci ma na ro dakoj ih je voj na struk tu ra kroz po vi jest bi la bit no dru kË i -ja. Sto ga na zi vi des et ni ci, ra zvod ni ci ili vod ni ci nemo gu uspjeπ no za mij eni ti iz vor ne na zi ve i smi sao tihËi no va.

Ju ri ca MI LE TIΔ

Ne po sve obiËni voj ni ci

pripremio D. KIRINKVIZ

Rje

πenj

e: 1

b;2b

;3c;

4c;5

a

Airman

Seaman

www.hrvatski-vojnik.hr

U sljedeÊem broju najavljujemo...

• Odora buduÊnosti

• F-16E/F - Falcon za 21. stoljeÊe

• De Havilland D.H.100 Vampire