Broj 217. Godina V. 5. prosinca 2008. BESPLATNI PRIMJERAKwww.hrvatski-vojnik.hr

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

Prezentacija vozila i tehnike u vojarni "Croatia“

Suvremena sredstva za suvremenu logistiku

ISS

N

13

30

- 5

00

X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

naslovna strana besplatna 12/03/08 12:15 Page 1

PROSLAVLJAMO 10 GODINA SURADNJE ITTa I MORHa

str 02 reklama.indd 2 1/15/07 1:46:00 AM

Snajperska djelovanja (7. dio)

Nakon odraenih pet disciplinapobjednik je momËad Gardijskemotorizirane brigade iz Knina,koja je prvi put postala prvakOSR H-a u plivanju, drugoplasira-na je bila momËad HR M-a, doksu se kao treÊeplasirani na posto-lje popeli pripadnici BSD-a...

Z a ulaganje u nabavu neborbe-nih vozila u sljedeÊe tri do Ëetirigodine predvieno je oko 300milijuna kuna, od Ëega za iduÊugodinu oko 60 milijuna. "Æ elimoostvariti πto bolje uvjete offseta,a u sam vrh prioriteta stavilismo vozila za Partnerske cilje-ve“, istaknuo je ministar V ukeliÊ

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotograf: Davor KirinGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektorice: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje) , devizni raËun u Z agrebaËkoj banci 30101-620-2500-3281060. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 2360000-1101321302 poziv na broj165, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Z agreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Sve aktivnosti i zadaÊe predviene programom,napomenuli su naπi sugovornici, odvijaju se po

planu. Naglasili su i kako programom nije strogo definirana satnica πto se pokazalo viπe

nego dobrim, a instruktorima i drugima koji planiraju svakodnevnu obuku dana je

moguÊnost da je prilagoavaju roËnicima i takoiz njih izvuku doista najbolje…

S t r a n a 4

Iskustva iz suvremenih ratova voenih nakonII. svjetskog rata, a osobito iskustva iz

Domovinskog rata, te raznih asimetriËnih su-koba novog doba, pokazuju kako je definitiv-

no promijenjena uloga i taktika uporabe pjeπaπtva u uvjetima izvoenja integralne

zraËno-kopnene operacije

S t r a n a 2 1

S t r a n a 1 1

Prezentacija vozila i teh-nike u vojarni "Croatia“

Naslovnicu snimio Tomislav BR ANDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

U Splitu odræano 10.prvenstvo OSRH u plivanju

Dragovoljni roËnici u Poæeπkom srediπtu za temeljnu obuku

S t r a n a 1 2

03 strana 12/03/08 13:55 Page 3

5. prosinca 2008.4

OS RH

U zagrebaËkoj vojarni "C roatia"28 . studenoga odræana je pre-zentacija vozila i tehnike,

"Suvremena sredstva zamanipulaciju tere-ta za suvremenulogistiku OSR H ".Na prezentacijije bilo visokoizaslanstvoMOR H -a iG SOSR H , naËelu s minis-trom obraneBrankom

VukeliÊem, dræavnim tajnikom Ma-tom R abotegom i zapovjednikomH KoV-a general pukovnikom Mla-denom Kruljcem.

Prezentacija je imala dva dijela,teoretski i praktiËni. U prvom di-

jelu, brigadni general J osip Stoj-koviÊ, naËelnik Uprave za lo-

gistiku G SOSR H , predoËio jestanje aktualnog voznog par-

ka OSR H -a te anali-zu bu-

duÊih potreba za nabavom vozila, steæiπtem na opremanju koje je uskladu s Partnerskim ciljevima usu-glaπenim s NATO-om. Uslijedila jeprezentacija djelatnika Sluæbe zaprijam i potporu i Uprave za materi-jalne resurse MOR H -a, u kojoj suukratko predstavljena novonabavlje-na sredstva za manipulaciju tereta.

»lanovi izaslanstva i predstavnicimedija imali su se prilike

Domagoj VLAHOVIΔ, s nimio T omis lav B RAN DT

Z a u lag anje u nab av u ne b orb e nih v oz ila u slje d e Ê e t ri d o Ë e t iri g od ine pre d v i e no jeok o 3 00 m iliju na k u na, od Ë e g a z a id u Ê u g od inu ok o 6 0 m iliju na. U pripre m i je v i π e g o-d i π nji nat je Ë aj z a nab av u t ih sre d st av a. "Æ e lim o ost v ari t i π t o b olje u v je t e offse t a, a usam v rh priori t e t a st av ili sm o v oz ila z a P art ne rsk e cilje v e “ , ist ak nu o je m inist ar V u k e li Ê

Prezentacija vozila i tehnike u vojarni "C roatia“

S uvremena sredstva za suvremenu logistiku

04-07 strana 12/3/08 3:02 PM Page 4

5. prosinca 2008. 5

uvjeriti u moguÊnosti novih sredstavana jednom od poligona vojarne "C roa-tia“. Organizirana je terenska pokaznavjeæba u kojoj je prikazano manipulira-nje paletama i kontejnerima pomoÊuviπefunkcionalnog terenskog vozila sasustavom za manipulaciju, tri vrste vi-liËara (terenski, kontejnerski, Ëeoni),tegljaËa s poluprikolicom, terenskogvozila i terenske kontejnerske dizalice.U demonstraciji je sudjelovalo 17 dje-latnika i 12 sredstava.

Nakon praktiËnog dijela prezentacije,ministar VukeliÊ je dao izjavu za medi-je, u kojoj je istaknuo da je za ulaganjeu nabavu neborbenih vozila u sljedeÊetri do Ëetiri godine predvieno oko 30 0milijuna kuna, od Ëega za iduÊu godi-nu oko 60 milijuna. U pripremi je viπe-godiπnji natjeËaj za nabavu tih sredsta-va. "Æ elimo ostvariti πto bolje uvjeteoffseta, a u sam vrh prioriteta stavilismo vozila za Partnerske ciljeve", rekaoje ministar, dodajuÊi da je netom zavr-πena prezentacija pokazala nove spo-sobnosti i moguÊnosti OSR H -a.

Iz prezentacije "Stanje neborbenih m otornih vozila i prioriteti oprem anja O SR H “ U bazi operativno uporabljivih motornih vozila OSR H evidentirano je oko

360 0 nebojnih motornih vozila u kojima je zastupljeno 4 5 marki i oko 4 0 0 tipo-va prosjeËne starosti 20 godina.

Od 20 0 3. do 20 0 7. otpisano je oko 28 0 0 motornih vozila koja su financijski ne-isplativa za popravak i daljnju uporabu.

Po materijalnom ustroju u OSR H -u bi na uporabi trebalo biti 5550 neborbenihvozila, a trenutaËno ih je na uporabi 360 0 . Dakle, nedostaje ih 1950 .

Da bi ispunio Partnerske ciljeve, OSR H bi od 20 0 9. do 20 17. trebao nabaviti8 66 novih vozila, od toga najviπe razliËitih terenskih kamiona.

04-07 strana 12/3/08 3:02 PM Page 5

6 5. prosinca 2008.

Od 1. do 3. prosinca u sluæbenomposjetu Oruæanim snagama R H bioje naËelnik G lavnog stoæera OS R e-publike Bugarske general zboraZ latan Stojkov sa suradnicima.

Prvog dana posjeta visokog je gos-ta u MOR H -u i G SOSR H -u primionjegov hrvatski kolega general zbo-ra J osip L uciÊ. Teme razgovora bile

su sigurnosna si-tuacija u regiji,reforma i ustrojOruæanih snagaR H te sudjelova-nje hrvatskih OSu meunarodnimmirovnim misija-ma. Istoga dana

generalaStojkova primio je i ministarobrane R H Branko VukeliÊ.

Drugi dan posjeta zapoËeo jeobilaskom H rvatskoga vojnoguËiliπta u zagrebaËkoj vojarni“Petar Z rinski“. Z a generalaStojkova i bugarsko izaslanstvoodræana je prezentacija “Obra-zovni sustav OSR H “, kojoj jenazoËio i ravnatelj H VU-a ge-neral bojnik Mirko © undov.Tom prilikom dogovorena je in-tenzivnija suradnja H VU-a sasrodnom institucijom u Bugar-

skoj. Nakon prezentacije bugarskoizaslanstvo je obiπlo i R atnu πkolu iTaktiËko-simulacijsko srediπteH KoV-a.

Bugarsko izaslanstvo posjetilo je iDelnice, Bojnu za specijalna djelova-nja. Odræana je prezentacija oBSD-u, a u povratku su posjetili tvrt-ku H S Produkt u Karlovcu, gdje imje predstavljen razvoj i proizvodnjanaoruæanja, samokresa H S 20 0 0 inajnovije hrvatske juriπne puπke pro-izvedene po standardima NATO-a.

D. VLAHOVIΔ

Dræavni tajnik Mate R aboteg na Ëelu visokog izaslan-stva MOR H -a i G SOSR H -a koje boravi u viπednevnomposjetu hrvatskom kontingentu u Afganistanu susreose 2. prosinca sa zapovjednikom ISAF -a generalomzbora Davidom D.McKiernanom.

G eneral je izraziozadovoljstvo susre-tom s dræavnim tajni-kom R abotegom i za-mjenikom naËelnikaG SOSR H kontraad-miralom Z denkomSimiËiÊem istaknuvπikako mu je Ëast sus-resti se s predstavni-cima R epublike H r-vatske, o Ëijem jesudjelovanju i dopri-nosu misiji ISAF go-vorio biranim rijeËima.

Dræavni tajnik R aboteg izjavio je kako su razlozi posje-ta ISAF -u osobni uvid u djelovanje hrvatskog kontin-genta i eventualne potrebe za poboljπanjem u smislupotpore. Drugi razlog posjeta, osobito susreta sa zapov-jednikom ISAF -a McKiernanom jest oËitovanje Ëvrstepotpore hrvatske Vlade misiji u Afganistanu i opredje-ljenje za nastavak djelovanja u misiji s istom veliËinom

snaga, ali i s novim sposobnostima. G eneral McKiernanzahvalio je ministru obrane i hrvatskoj Vladi na doprino-su, izrazivπi optimizam u uspjeh misije izgradnje povjere-nja i stabilnosti u Islamskoj R epublici Afganistanu, gdje

pripadnici hrvatskihOruæanih snaga daju za-paæeni doprinos zajed-niËkim naporima.

U sklopu posjetaISAF -u, dræavni tajnikR aboteg, kontraadmiralSimiËiÊ, zapovjednik 12.H R VC ON-a brigadirZ latko F erenËeviÊ, naËel-nik Uprave KIS G SOS-R H brigadir Blago Duj-moviÊ, zapovjednik Z a-povjedno operativnogsrediπta brigadir Vlado© indler, zamjenik naËel-

nika SOJ I-a pukovnik Draæen J onjiÊ i prvi doËasnik OS-R H ËasniËki namjesnik G oran Turk posjetili su Z druæenooperativno srediπte ISAF -a, gdje ih je naËelnik C J OC -abrigadir Michael New man upoznao s naËinom rada idnevnim aktivnostima. Susreli su se takoer s pripadnici-ma H R VC ON-a koji rade u stoæeru ISAF -a, u kojemu pro-fesionalno obnaπaju vrlo odgovorne duænosti.

D. JON J IΔ

R azmjenom iskustava do bolje suradnje

» vrsta potpora misiji u Afganistanu

MORH

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io B

. ©

ENK

snim

io D

. JO

NJI

∆

04-07 strana 12/3/08 3:02 PM Page 6

5. prosinca 2008. 7

MORH

U organizaciji Uprave za personal-ne poslove G SOSR H -a, u MOR H -usu od 1. do 3. prosinca odræani bila-teralni razgovori predstavnika upra-va za personalne poslove oruæanihsnaga H rvatske iNjemaËke.

R azgovaralo se o re-organizaciji personal-nog upravljanja u OS-R H te o iskustvimaSR NjemaËke u pro-vedbi novaËenja zadjelatnu vojnu sluæbu,organizaciji mirovin-skog sustava, stambe-nom zbrinjavanju ipersonalnoj rotacijinjemaËkih vojnika.

Z amjenik naËelnikaodjela PSS-a i ovlaπ-tenik za pribavljanjevojnog osoblja SRNjemaËke, general bojnik W olfgangBorn istaknuo je da je suradnja OS-adviju zemalja na zavidnoj razini tedodao da se hrvatski i njemaËki OSsusreÊu s istim problemima. “Uprav-ljanje ljudskim resursima izuzetno je

vaæno u njemaËkim oruæanim snaga-ma. Postoji opasnost da se previπeraspravlja o materijalima, sredstvimai organizaciji. Sve je to vaæno, ali ne iodluËujuÊe. »ovjek je odluËujuÊi i za-

to je vaæno naÊi pravu osobu i posta-viti je na pravu duænost“, rekao je ge-neral Born. “Vojnike treba privuÊi, akada ih pridobijete, treba ih obuËava-ti, usmjeravati, te vrlo obzirno postu-pati s njima. Stoga zajedniËki mora-

mo razmisliti kako Êemo organiziratipriËuvu“. G eneral je dodao da se vra-Êa u SR NjemaËku s poticajem i ide-jom o dragovoljnom sluæenju vojnogroka, koje H rvatska odnedavno ima.

“Ovaj bilateralni sas-tanak omoguÊio namje razmjenu iskustavai ideja na podruËjupersonalnog upravlja-nja. Suradnja hrvat-skih i njemaËkih us-trojbenih cjelina nuæ-na je za procjenjiva-nje i primjenu plano-va jednih i drugih OSu svojim sustavima“,rekao je naËelnik Od-jela za πkolstvo uUpravi za personalneposlove i Ëelnik hrvat-skog tima u bilateral-nim razgovorima, bri-

gadir Berislav © ipicki. Tijekom trod-nevnog boravka u G lavnom stoæeru,generala Borna i suradnike u sluæbe-ni posjet primio je i ravnatelj Upraveza ljudske resurse Nenad SmolËec.

I. VALE N T IΔ MIK © IK

Polaganjem vijenaca i paljenjemsvijeÊa podno spomenika u srediπtuOtoka obiljeæena je 2. prosinca 17.godiπnjica pogibije prvih hrvatskihzrakoplovaca Marka Æ ivkoviÊa,Mirka VukuπiÊa, Ante Plazibata iR ade G rive.

»etvorica hrvatskih zrakoplovaca,pripadnici osjeËkoga Prvoga samo-stalnog zrakoplovnog voda, poginulisu u noÊi s 1. na 2. prosinca 1991.nedaleko od Otoka, na vinkovaËkompodruËju, kad je njihov zrakoplovsruπila neprijateljska raketa. Oni suprvi hrvatski zrakoplovci poginuli uDomovinskom ratu. Osim Ëlanovaobitelji i rodbine te suboraca poginu-lih zrakoplovaca, vijence su poloæilai svijeÊe zapalila i izaslanstva H rvat-skoga ratnog zrakoplovstva i protu-zraËne obrane (H R Z i PZ O), Vuko-varsko-srijemske æupanije, gradaOtoka te stradalniËkih i braniteljskihudruga. "S poπtovanjem se danas

prisjeÊamo njihove ærtve i æivota kojesu ugradili u stvaranje samostalne ineovisne H rvatske", rekao je zamje-nik zapovjednika H R Z -a i PZ O-a,brigadir Draæen © Êuri. R atni zapovje-dnik osjeËkoga Prvoga samostalnogzrakoplovnog voda, umirovljeni bri-gadir Vladimir R ajtar podsjetio je ka-ko zrakoplovci tada nisu raspolagaliprofesionalnom opremom i letjelica-ma, nego su sve morali improvizirati."Nije nas bilo strah jer smo znali dasmo na pravoj strani", rekao je R ajtar.G ovorili su i otoËki gradonaËelnik J o-sip © ariÊ i zamjenik vukovarsko-sri-jemskog æupana Æ eljko C irba. Molit-vu za poginule zrakoplovce, hrvatskebranitelje i civile poginule u srpskojagresiji na Otok, u kojoj su poginula24 branitelja i troje civila, predvodioje otoËki æupnik vlË. Antun KneæeviÊ,koji je u crkvi sv. Antuna Padovan-skog sluæio misu zaduπnicu.

(H)

O biljeæena 17. godiπnjica pogibije prvih hrvatskih zrakoplovaca

N jemaËki i hrvatski predstavnici o personalnom upravljanju

snim

io D

. K

IRIN

04-07 strana 12/3/08 3:02 PM Page 7

5. prosinca 2008.8

Nakon uspjeπno zavrπenog joπ jed-nog ciklusa osposobljavanja djelatni-ka OSR H -a za siguran rad sa zapalji-vim tekuÊinama, provedenog u orga-nizaciji Uprave za logistiku G lavnogstoæera OSR H -a u suradnji s tvrtkomINA d. d. Z agreb, u Ministarstvuobrane 26. studenoga odræan je sas-tanak predstavnika MOR H -a i OS-R H -a s predstavnicima INA-e.

Na sastanku su bili dræavni tajnikMOR H -a Mate R aboteg i zapovjed-nik Uprave za logistiku general boj-nik J osip StojkoviÊ te ravnatelj Upra-ve za materijalne resurse Darko Po-lanec i naËelnik Sluæbe za razvoj,opremanje i modernizaciju brigadnigeneral Milan KneæeviÊ sa suradni-cima. Izaslanstvo INA-e predvodilisu izvrπni direktor SD Trgovine namalo Nikola PaulinoviÊ i direktorSektora za upravljanje maloprodaj-nom mreæom Mirko PeriÊ, a u izas-lanstvu su bili i INA-ini predstavnicikoji su sudjelovali u obuci djelatnika

OSR H -a, IvankaPoljak-R adoviÊ, IvanBrËiÊ i Damir Piljek.Z ajedno s njima u or-ganizaciju i provedbuobuke, koja se u Oru-æanim snagama u su-radnji s INA-om provo-di od 1996. godine, bilisu ukljuËeni pukovnikZ denko J anËec iz Up-rave za logistiku i sat-nik Slavko KaraËa izZ apovjedniπtva za pot-poru. Obuka je prove-dena tijekom posljed-njih nekoliko mjeseci u obliku dvo-dnevnog seminara na pet lokacija di-ljem H rvatske, a za siguran rad sazapaljivim tekuÊinama osposobljenoje 14 7 djelatnika iz viπe ustrojbenihcjelina OSR H -a.

Sudionici sastanka u MOR H -u os-vrnuli su se na dosadaπnju suradnju,ocijenivπi je obostrano korisnom, te

su ujedno razmotrili moguÊnosti nje-zina razvoja i πirenja. Na kraju sas-tanka, dræavni tajnik MOR H -a uru-Ëio je predstavnicima INA-e zahval-nice i prigodne darove za njihov do-prinos dugogodiπnjoj suradnji te pri-mio potvrde o uspjeπno zavrπenojobuci djelatnika OSR H -a.

M. ALVIR

R avnatelj H VU-a general bojnik Mirko © undov odræao je27. studenoga sastanak s predstavnicima vjerskih zajednicavezan uz njihovo sudjelovanje u kreiranju dodatnih multi-kulturalnih, multietiËnih i multikonfesionalnih sadræaja,koji bi bili ukljuËeni u sve razine izobrazbe na H VU, te usve preduputne obuke πto ih polaze pripadnici OSR H -aprije odlaska u mirovne misije.

Na sastanku su bili predstavnici Islamske zajednice u R H ,Æ idovske vjerske zajednice Bet Israel, Srpske pravoslavnecrkve, E vangeliËke crkve i Vojnog ordinarijata, te zapovjed-nik ObuËnog srediπta za meunarodne vojne operacije bri-gadir Tomislav PaviËiÊ i djelatnici H VU-a koji sudjeluju uprocesu izobrazbe. Ovakav oblik suradnje s vjerskim zajed-nicama dogovoren je na njihovu nedavno odræanom sastan-

ku s naËelnikom G SOSR H -a generalom zbora J osipom L u-ciÊem. G eneral © undov je istaknuo kako se ova suradnjaprovodi radi πto bolje pripreme pripadnika OSR H -a za sud-jelovanje u meunarodnim misijama, ali i svim drugim me-unarodnim aktivnostima OS-a. Modul koji Êe se kreiratitrebao bi biti sastavni dio izobrazbe na svim razinama naH VU od sljedeÊe akademske godine. UËiliπte daje punupotporu ovoj aktivnosti, a pripadnicima vjerskih zajednicabit Êe osigurani svi uvjeti za nesmetan rad i provoenje nas-tave, istaknuto je na sastanku. G eneralni vikar Vojnog ordi-narijata mons. J osip © antiÊ istaknuo je da se tek u zajed-niπtvu moæe uËiniti neπto dobro za hrvatskog Ëasnika, kojinosi svoju kulturu, ali je i otvoren za upoznavanje drugihkultura. Prema njegovim rijeËima, multikulturalnost i multi-konfesionalnost treba biti prisutna kao vrednota u kojoj se"neÊemo doæivljavati kao suparnici nego kao suradnici".

Kad je o preduputnoj obuci rijeË, brigadir PaviËiÊ je istak-nuo da naglasak treba biti na praktiËnim manifestacijamapojedine religije, πto Êe pripadnicima OSR H -a u podruËjuoperacija biti od konkretne pomoÊi. Pohvalnom i plodonos-nom ocijenjena je suradnja s Islamskom zajednicom u H r-vatskoj, koja je veÊ tri godine ukljuËena u pripreme pripad-nika OSR H -a za sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu.

Predstavnici vjerskih zajednica podræali su ovakav obliksuradnje te je dogovoreno da se za sljedeÊi sastanak, koji bise trebao odræati poËetkom sljedeÊe godine, dostave prijed-lozi s konkretnim sadræajima i satnicom za svaku razinuizobrazbe na H VU.

L. P ARLOV

Sastanak s predstavnicima vjerskih zajednica

MORH

N astavlja se uspjeπna suradnja IN A-e i M O R H -a

snim

io D

. K

IRIN

snim

io D

. V

LAH

OV

I∆

08,09 strana 12/3/08 3:04 PM Page 8

95. prosinca 2008.

RA C VIA C

R AC VIAC - Srediπte za sigurnosnusuradnju 1. i 2. prosinca organiziraloje u vojarni “Vitez Damir MartiÊ” uR akitju seminar na temu Borba pro-tiv krijumËarenja i trgovine ljudima.

J ugoistoËna E uropa jest jedna odglavnih poveznica E urope i Azije ipruæa izvrsne uvjete za ilegalne mi-gracije i trgovinu ljudima. Samo bli-skom suradnjom i koordinacijomdjelovanja zemalja regije moguÊe jeboriti se protiv takvih prijetnji.

Svrha seminara bila je pruæiti sudio-nicima moguÊnost razmjene iskusta-va i informacija u borbi protiv krijum-Ëarenja ljudi, te potaknuti raspravuoko glavnih izazova i raspoloæivihmoguÊnosti u borbi protiv sveprisut-nog fenomena krijumËarenja i trgovi-ne ljudima. Seminar je zamiπljen kaoforum za eksperte iz raznih dræavnihinstitucija, policije i oruæanih snagakoji mogu dati svoj doprinos.

Z amjenik direktora R AC VIAC -a bri-gadir Tomislav Vibovec pozdravio jeokupljene sudionike i predavaËe ipoæelio im uspjeh u radu. Sudjelova-

lo je 35 sudionika, aosim vojnih, policijskih idræavnih sluæbenika ze-malja regije zaduæenihza borbu protiv krijumËa-renja i trgovine ljudima,na seminaru su bili i pre-davaËi iz meunarodnihorganizacija; E UR OPOL ,MAR R I C entre, IC MPD,IOM, OSC E , UNIC R I,IIH L i F R ONTE X . Su-dionici su razmijenili in-formacije o dokumenti-ma, strategijama, ulozi iakcijama dræavnih insti-tucija zaduæenih za borbu protiv ile-galnih migracija i trgovine ljudima,te kaznama predvienim za spome-nuta kaznena djela u zemljama regi-je. Utvrdili su najËeπÊe rute krijum-Ëarenja ljudima u regiji, te predloæilinaËine intenzivnije daljnje suradnjeoperativnih institucija (obavjeπtajnihsluæbi, kriminalistiËkih policija) dræa-va na Ëijem podruËju se rute nalaze.Ulogu i akcije R epublike H rvatske u

borbi protiv ilegalnih migracija i tr-govine ljudima na seminaru jepredstavio Z oran F ilipoviÊ iz Minis-tarstva unutarnjih poslova R H .

Prijaπnji seminari na temu krijum-Ëarenja ljudima bili su u suorganiza-ciji R AC VIAC -a i MAR R I C entra izSkopja, a ovaj seminar je prvi Ëiju jeorganizaciju i voenje u potpunostipreuzeo R AC VIAC .

N . HRAS T IΔ

Nizozemski Institut za obrambene studije (NetherlandDefence C ollege - NDC ) u suradnji s R AC VIAC -om - Sre-diπtem za sigurnosnu suradnju, organizirao je u vojarni"Vitez Damir MartiÊ" od 24 . do 28 . studenog radionicu natemu Upravljanje ljudskim resursima.

R adionica je nastala kao odgovor na zahtjeve koji su uo-Ëeni tijekom proπlogodiπnje radionice, a ona se primarnobavila promjenama koje nastaju zbog profesionalizacijeoruæanih snaga. Izgradnja modernih, izvrπnih i dragovolj-nih vojnih snaga traæi znatne promjene u sustavu uprav-ljanja osobljem, ne samo u pribavljanju i zadræavanju,

upuÊivanju u misije izvan granica vlastitih zemalja, prila-godbi obuke profesionalnih vojnika, veÊ i dodatnim psiho-socijalnim i ekonomskim aspektima tih promjena tijekomcjelokupnog procesa upravljanja osobljem, a osobito u di-jelu koji se odnosi na izdvajanje vojnog osoblja iz sustavaoruæanih snaga.

Primarni cilj ove radionice bio je omoguÊiti predstavnici-ma pozvanih zemalja bolji uvid u osobne i organizacijskeaspekte tranzicije OS-a u modernu i profesionalnu vojskukoja prati strateπke ciljeve same zemlje i zavrπetak zapo-Ëetih procesa vlastite europske sigurnosne integracije.Predstavnici NDC -a iznijeli su korisna vlastita iskustva izsliËnih procesa πto ih je Kraljevina Nizozemska unutarsvojih oruæanih snaga proπla sredinom 90 -ih godina.Predstavnici zemalja sudionika radionice imali su prilikuiznijeti svoje trenutaËne izazove i poteπkoÊe na koje naila-ze, te u ozraËju pozitivne razmjene iskustava i znanja po-traæiti najbolja rjeπenja. Izvedba same radionice osmiπlje-na je na dinamiËan naËin tako da su se izmjenjivala pre-davanja sa samostalnim radom u skupinama, te voenimraspravama.

R adionici je pristupilo i uspjeπno je zavrπilo 18 polazni-ka. Oni se bave upravljanjem osobljem u sustavima ob-rane zemalja J ugoistoËne E urope: Albanije, Bosne i H er-cegovine, C rne G ore, H rvatske, Makedonije, Moldavije iSrbije.

N . B O» K AJ

O dræan seminar B orba protiv krijumËarenja i trgovine ljudima

R adionica U pravljanje ljudskim resursima

snim

ila N

. B

O»K

AJ

snim

io N

. H

RA

STI

∆

08,09 strana 12/3/08 3:04 PM Page 9

5. prosinca 2008.1 0

Z a djelotvornost svake organizacije, pa tako i vojne,nuæna je uËinkovita komunikacija. Uspjeπnost or-ganizacije uvelike ovisi o kvaliteti komunikacije.

UnatoË golemom napretku u komunikacijskoj i informa-cijskoj tehnologiji, problemi u komunikaciji nisu se bit-no smanjili. OËigledno komunikacija meu ljudima neovisi o tehnologiji nego o njihovim psihiËkim motivima isituaciji u kojoj se nalaze. Z a poboljπanje komunikacijenuæno je prvo razumjeti Z A© TO i KAKO se ona odvija.

Komunikacija je proces odaπiljanja, prenoπenja i pri-manja poruka, signala ili informacija (Petz, 1992) i onameu ljudima izgleda takoprirodno i normalno dase rijetko pitamo Ëe-mu ona sluæi. No,problemi u ko-municira-nju postojeod pamtivi-jeka. Uos-talom, raz-voj govoraje samoposljedicapokuπajasmanjivanjanejasnoÊa uprenoπenju po-ruke.

Kroz proces ko-munikacije moæe-mo uvjeriti drugu oso-bu da promijeni svoje sta-vove, miπljenja i ponaπanje u smjeru koji je za nas koris-niji i poæeljniji. Uvjeravanje i nagovaranje nije jedini, alije sigurno vrlo Ëest i vaæan naËin utjecanja na drugeljude. SljedeÊi razlog za komunikaciju jest smanjenjenesigurnosti i nejasnoÊe. Poznato je da veÊina ljudi teπ-ko podnosi nejasne i nesigurne situacije, i ako je takvihsituacija mnogo, ljudi postaju nesigurni i zabrinuti. To jeposebno izraæeno kod nejasnih normi ponaπanja, radnihuloga i statusa pojedinca. U takvim situacijama, veÊinaljudi pokuπava dobiti odgovore komunicirajuÊi s drugi-ma. Svaki Ëovjek ima potrebu dobiti povratnu informa-ciju o uËinku, o tome kako obavlja svoj posao i kako todrugi procjenjuju. Povratne informacije su nam vrlo vaæ-ne jer olakπavaju postizanje cilja. Neki ljudi izravno

traæe povratne informacije, dok se drugi oslanjaju nasuptilne ili usputne znakove koje dobivaju od drugih.Istraæivanja pokazuju da zaposleni koji ne dobivaju po-vratne informacije o tome kako obavljaju svoj posaopostaju zabrinuti, nervozni, nezadovoljni i imaju ten-denciju napustiti posao. J oπ jedan od razloga za komu-nikaciju jest potreba za druπtvom. U ljudskoj je prirodidruæenje s drugima i potreba razmjene iskustava.

Proces komunikacije sadræi pet temeljnih elemenata:KOMUNIKATOR -POR UKA-SR E DSTVO-PR IMA-

TE L J -POVR ATNA INF OR MAC IJ A. Da bi se uopÊe mo-glo komunicirati, a osobito u nekom poslovnom

kontekstu, sudionici komunika-cije moraju zadovoljiti

odreene uvjete, i to:moraju poznavati je-zik - πto ukljuËujepoznavanje verbal-nih i neverbalnihelemenata te jeziË-nih uzoraka pri-kladnih za odree-nu komunikacijskusituaciju, morajuimati interakcijskevjeπtine odnosnopoznavati obiljeæjarazliËitih komuni-

kacijskih situacija iznati odabrati prikla-

dan oblik interakcije,svojevrsni protokol te imati

kulturno znanje odnosno poznavatibitna obiljeæja druπtvene strukture u kojoj komunicira-ju, te sustav njezinih vrijednosti i stavova.

Komunikator, prije svega, mora imati ideju koju æeliprenijeti, potom tu ideju pretvoriti u poruku (kodirati):odabrati prikladne rijeËi, crteæe, pokrete i sliËno, a za-tim je poslati. Pri tome mora voditi raËuna i o tome jeli pravo vrijeme za komunikaciju. Kad poruka stignedo primatelja, on je mora dekodirati i razumjeti. Ko-munikacija je uspjeπna ako poruka od komunikatorado primatelja stigne neizmijenjena, ako je primatelj ra-zumije i ako ispravno procijeni njezinu vaænost. Z bogvelikog broja Ëimbenika koji utjeËu na komunikaciju,rijeË je o sloæenom procesu u kojemu lako moæe doÊido poremeÊaja.

N uænost uËinkovite komunikacijeS v ak i Ë o v je k im a pot re b u d ob i t i pov ra t n u inform aciju o u Ë ink u , o t om e k ak o ob av ljasv oj posao i k ak o t o d r u g i procje nju ju . P o v ra t ne inform acije s u nam v rlo v a æ ne je rolak π a v aju post i z anje cilja. Is t ra æ i v anja pok az u ju d a z aposle ni k oji ne d ob iju pov ra t -n u inform aciju o t om e k ak o ob av ljaju s v oj posao post aju z ab rinu t i, ne r v o z ni, ne z ad o-v oljni i im aju t e nd e nciju napu s t i t i posao…

Ana MAT K OVIΔ

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

08,09 strana 12/3/08 3:04 PM Page 10

5. prosinca 2008. 1 1

T emeljna obuka prvihdragovoljnih roËnikau zavrπnoj je fazi.

Djelatnici poæeπkog Sre-diπta za temeljnu obukuobuËavaju ih svim onimosnovnim radnjama, pos-tupcima i proceduramakojima moraju suverenovladati vojnici, a roËnicivoeni æeljom da im vojnipoziv bude profesija tije-kom obuke doslovce dajusve od sebe.

U protekla dva tjedna,teæiπte obuke je bilo naosobnom naoruæanju tepripremama i provoenjugaanja. G aanje auto-matskom puπkom AK 4 7provedeno je na streliπtu uNovom Selu. Svi roËniciuspjeπno su ga proveli, ia-ko je najveÊem broju njihto bilo prvo gaanje u æi-votu. "Osobno sam gledaorezultate i prezadovoljansam", rekao nam je zamje-nik zapovjednika poæeπ-kog Srediπta, satnik IvicaMarkanjeviÊ, istaknuvπikako je upravo to rezultatdobre pripreme, tako danije Ëudno πto su i rezulta-ti bili dobri. Njegovo miπljenje dijeli i prvi doËasnik Sre-diπta, stoæerni narednik Ivan C iglar. On nadzire obuku isvakodnevno je s roËnicima. Obuku je ocijenio izazov-nom, s mnogo meusobno povezanih zadaÊa. R adnje kojese provode jesu normirane, a uvjeti i standardi su, istak-nuo je, veoma zahtjevni.

Kad smo ih posjetili, u Poæegi je sve bilo u znaku pri-prema za gaanje piπtoljem H S 20 0 0 . SudeÊi prema mo-tivaciji s kojom su pristupili tom dijelu obuke treba oËeki-vati da ni tu neÊe izostati dobri rezultati. Proveli su i obu-ku iz topografije, kretanja na nepoznatom terenu, orijen-tacije, te taktike kretanja, rukovanja naoruæanjem pod

paljbom, zatim πestkilo-metarsku hodnju ..., a dokraja obuke joπ ih oËekujei noÊno taborovanje.

Sve aktivnosti i zadaÊepredviene programom,napomenuli su naπi sugo-vornici, odvijaju se po pla-nu. Naglasili su i kakoprogramom nije strogo de-finirana satnica. To se po-kazalo viπe nego dobrim,a instruktorima i drugimakoji planiraju svakodnev-nu obuku dana je moguÊ-nost da je prilagoavajuroËnicima i tako iz njih iz-vuku doista najbolje.

Svaki od roËnika, odluËi-vπi se na dragovoljno slu-æenje vojnog roka, ispredsebe je postavio odreenicilj. NajveÊem broju njihto je sluæba u Oruæanimsnagama. To je æelja i Ne-de Mijan iz Okruga G or-njeg na otoku »iovu i F ili-pa F abijanca iz Velike G o-rice. Neda je diplomiralaraËunarstvo, a na drago-voljno sluæenje vojnog ro-ka odluËila se jer æeli osta-ti u Oruæanim snagama.Vojska ju je oduvijek fasci-

nirala. Dosad nije ni pokuπavala traæiti posao u civilstvu,jer joj je kaæe, vojska oduvijek bila prvi izbor. Najnaporni-je je, prisjeÊa se, bilo na poËetku, kad se trebalo privika-vati na vojniËki æivot, a sada, iako je obuka napornija,ipak je lakπe. "Oduvijek sam htio biti vojnik i zato sam od-luËio i iskoristiti ovu moguÊnost", rekao nam je F ilip, kojije projekt dragovoljnog sluæenja vojnog roka ocijenio vrlodobrim. Nema prisile, a onaj tko æeli doÊi trudit Êe se pro-vesti obuku najbolje πto moæe. Ovdje smo svi koji to æeli-mo, rekao je F ilip, kojemu je æelja zavrπiti padobranskuobuku. Vjerujemo da Êe im se æelje i ostvariti te da Êe sjednakom motivacijom nastaviti i dalje.

Pri zavrπ etku temeljne obukeS v e ak t i v nos t i i z ad a Ê e pre d v i e ne prog ram om , napom e n u li s u na π i s u g o v ornici,od v ijaju se po planu . N ag lasili s u i k ak o prog ram om nije s t rog o d e finirana sa t nica,π t o se pok a z alo v i π e ne g o d ob rim , a ins t r u k t orim a i d r u g im a k oji planiraju s v ak od -ne v n u ob u k u d ana je m og u Ê nos t d a je prilag o a v aju ro Ë nicim a i t ak o i z njih i z v u k ud ois t a najb olje …

D ragovoljni roËnici u Poæeπkom srediπtu za tem eljnu obuku

Leid a P ARLOV, s nimio Dav or K IRIN

OS RH

08,09 strana 12/3/08 3:04 PM Page 11

5. prosinca 2008.1 2

OS RH

N a bazenima © portskog centra Poljud u Splitu, 26.studenog pedeset natjecatelja i natjecateljica sudje-lovalo je na 10 . prvenstvu Oruæanih snaga R epubli-

ke H rvatske u plivanju. R ijeË je o veÊ tradicionalnom nat-jecanju koje okuplja natjecatelje iz svih postrojbi Oruæa-nih snaga, veÊ desetu godinu za redom, kako bi odmjerilisnage u tradicionalnim i vojniËkim plivaËkim disciplina-ma. Sudionici su bili iz sljedeÊih postrojbi Oruæanih sna-ga R H : Bojne za specijalna djelovanja - Delnice, G ardij-ske oklopne mehanizirane bojne - Osijek, G ardijske moto-rizirane brigade - Knin, H rvatske ratne mornarice, H rvat-skog ratnog zrakoplovstva i protuzraËne obrane, Pukovni-je veze, Srediπnjice elektroniËkog izvianja, Vojnoobavjeπ-tajne bojne - Ogulin i Z apovjedniπtva za potporu.

Izaslanik naËelnika G lavnog stoæera Oruæanih snagaR H i predsjednik PoËasnog odbora 10 . prvenstva OSR H ,kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ, na sveËanostiotvaranja Prvenstva, pred postrojenim sudionicima, istak-nuo je vaænost sporta rekavπi kako veÊ sudjelovanje naPrvenstvu Oruæanih snaga R epublike H rvatske u plivanju

znaËi pobjedu, jer time se pokazuje da je uz svakodnevneobveze moguÊe postizati zapaæene sportske rezultate.

Prvi su nastupali natjecatelji i natjecateljice u disciplini50 m u odori s puπkom. Natjecatelji plivaju u koπulji du-gih rukava i hlaËama s gumenom puπkom, jednake teæinekao i prava. U toj disciplini natjecalo se 14 natjecatelja, anajbolje vrijeme postigao je Ivan MilanoviÊ iz H R M-a.Drugo mjesto osvojio je L uka BiskupoviÊ iz G ardijske mo-torizirane brigade, a treÊe mjesto Predrag © heler izVojnoobavjeπtajne bojne.

SljedeÊa disciplina bila je 20 0 metara slobodno, u kojojse natjecalo osam plivaËa i jedna plivaËica. Pobjednik utr-ke bio je Marin Kriæanac iz G ardijske motorizirane briga-de, drugo mjesto osvojio je Marko Buha iz H R M-a, a tre-Êe Marin Tudor iz G ardijske motorizirane brigade. J edinanatjecateljica bila je Darija G vozdenËeviÊ iz H R M-a.

Posljednja pojedinaËna disciplina bila je 50 metara prs-no, u kojoj je plivalo 14 natjecatelja i dvije natjecateljice.Prvo i drugo mjesto otiπlo je u Bojnu za specijalna djelo-vanja: najbolje rezultate postigli su pripadnici navedenepostrojbe, Kreπimir MarasoviÊ i Dragan R oæiÊ. TreÊe mjes-

OJ I HRM-a

N ak on od ra e nih pe t d isciplina pob je d nik je m om Ë ad G ard ijsk e m ot ori z irane b rig ad e i zK nina, k oja je prv i pu t post ala prv ak O S R H -a u pli v anju , d r u g oplasirana je b ila m om -Ë ad H R M -a, d ok su se k ao t re Ê e plasirani na post olje pope li pripad nici B S D -a. » e st i t a-ju Ê i pob je d nicim a na osv oje nim m e d aljam a, i z aslanik naË e lnik a G S O S R H i pre d sje d nikP oË asnog od b ora P rv e nst v a, k ape t an b ojnog b rod a P re d rag S t ipanov i Ê , isk az ao je z ad o-v oljst v o post ig nu t im re z u lt a t im a na nat je canju , k oji su b ili b olji ne g o pre t h od nih g od ina

U Splitu odræano 10. prvenstvo O SR H u plivanju

Prvi na postolju - momËad Gardijske motorizirane brigade

E kipno najbolja jeG ardijska motoriziranabrigada, drugi je H R M,

a treÊ i B SD

N atjecatelji plivaju u koπulji dugih rukava i hlaËama s gumenom puπ-kom, jednake teæ ine kao i prava

12-15 strana 12/3/08 3:21 PM Page 12

1 35. prosinca 2008.

to pripalo je Nenadu R adiÊu iz G ardijske motorizirane bri-gade. J edine natjecateljice na Prvenstvu bile su pripadni-ce H rvatske ratne mornarice Darija G vozdenËeviÊ i AnaBulat, a najæeπÊa borba za æenske medalje, u utrci 50 me-tara prsno, donijela je pobjedu Dariji G vozdenËeviÊ.

U prvoj ekipnoj disciplini, 4 x 50 m slobodno, sudjelovalesu G ardijska motorizirana brigada, Bojna za specijalnadjelovanja, H R M, G ardijska oklopna mehanizirana briga-da i Pukovnija veze. Pobjedu i najviπe bodova svojoj ekipidonijeli su Nenad R adiÊ, L uka BiskupoviÊ, Marin Tudor iMarin Kriæanac iz G ardijske motorizirane brigade.

Posljednja utrka 10 . prvenstva OSR H u plivanju bila jeπtafeta 4 x 50 metara u odori s puπkom. PlivaËi su ponovnoodjenuli odore kako bi svojoj momËadi donijeli odluËujuÊebodove u konaËnoj borbi za pehare πto se dodjeljujuukupnom pobjedniku. U ovoj disciplini plivale su πtafeteG ardijske motorizirane brigade, H rvatske ratne mornari-ce, Bojne za specijalna djelovanja i Pukovnije veze. I ovajput pobjednici su bili pripadnici G ardijske motoriziranebrigade, u sliËnom sastavu kao i prethodna πtafeta, osimπto je umjesto Marina Tudora plivao Ante »oviÊ.

Nakon odraenih pet disciplina dobili smo pobjednika.To je momËad G ardijske motorizirane brigade iz Knina,koja je prvi put postala prvak Oruæanih snaga R H u pliva-nju. Drugoplasirana je bila momËad H rvatske ratne mor-narice, dok su se kao treÊeplasirani na postolje popeli pri-padnici Bojne za specijalna djelovanja. Na sveËanosti zat-varanja Prvenstva pehare im je uruËio kapetan bojnogbroda Predrag StipanoviÊ.

»estitajuÊi pobjednicima na osvojenim medaljama, izas-lanik naËelnika G lavnog stoæera OS R H i predsjednik Po-Ëasnog odbora Prvenstva, kapetan bojnog broda PredragStipanoviÊ, iskazao je zadovoljstvo postignutim rezultati-ma na natjecanju, koji su bolji nego prethodnih godina. Topokazuje da se sportu u Oruæanim snagama pridaje sveveÊe znaËenja. S obzirom na to da je jedino H rvatska rat-na mornarica imala æensku ekipu, pozvao je pripadniceostalih postrojbi Oruæanih snaga R H da se prijave na slje-deÊim natjecanjima.

Kapetan bojnog broda Predrag StipanoviÊ, naËelnikstoæera ZH R M -a, predsjednik PoËasnog odbora10. prvenstva O SR H u plivanju i izaslanik naËelnikaG SO SR H

Z adivljen sam ovogodiπnjim rezultatima. Vidljiv jeveliki napredak u odnosu na proπlogodiπnje prvenstvo.Vidi se da je uloæen veliki trud. Ove godine je poveÊani broj natjecatelja. OËekujem da Êe se iduÊe godineprijaviti joπ viπe natjecatelja, a osobito natjecateljica,kako bi plivaËice iz H rvatske ratne mornarice dobiledostojnu konkurenciju. Organizacija ovogodiπnjeg pr-venstva bila je besprijekorna, te bih iskoristio prilikuda Ëestitam svim pripadnicima Oruæanih snaga R Hkoji su sudjelovali u njegovoj organizaciji.

PoruËnica bojnog broda D arija G vozdenËeviÊ, Ëasnicaza m e unarodnu vojnu suradnju u ZapovjedniπtvuH R M -a i natjecateljica u m om Ëadi H R M -a

Ovo mi je veÊ treÊe prvenstvo Oruæanih snaga u pli-vanju. Æ ensko plivanje nije dovoljno raπireno u OSR H .Proπle i ove godine bile su samo dvije plivaËice na Pr-venstvu. © teta πto se ne odaziva viπe natjecateljica. Pli-vanje je prekrasan sport. Pozivam sve pripadnice OS-R H koje imaju volje da se slobodno odazovu na iduÊanatjecanja. Ova natjecanja nisu zahtjevna i rezultatinisu kao na profesionalnoj razini jer mi nismo vrhun-ski sportaπi nego vojnici koji vole plivanje. Svrha Pr-venstva nije pobijediti nego omasoviti plivanje i opÊe-nito sport u Oruæanim snagama, ali je najvaænije dru-æiti se kroz sport.

M ornar Ivan M ilanoviÊ, topnik na raketnoj topovnjaËi"Petar Kreπim ir IV.“ i natjecatelj u m om Ëadi H R M -a

TreÊi put sudjelujem na Prvenstvu. Ove godine sampostigao sliËno vrijeme kao i proπle, ali je konkurenci-ja bila mnogo jaËa. Osvojio sam prvo mjesto u utrci na50 metara u odori s puπkom, no πtafeta G ardijske mo-torizirane brigade bila je jaËa. Imaju odliËne plivaËe.

Da smo imali duæe pripreme, imali bismo bolje rezul-tate. Nadam se da Êu do iduÊe godine imati prilike bo-lje se pripremiti kako bih postigao bolje rezultate. Istotako se nadam da Êe biti viπe natjecatelja iz Oruæanihsnaga R H te osobito iz H rvatske ratne mornarice.

Satnik M arin Tudor, voditelj m om Ëadi G ardijske m oto-rizirane brigade

Ovo Prvenstvo pamtit Êemo po tome πto smo prvi putuspjeli poraziti mornaricu i osvojiti ukupno prvo mjes-to. To je ujedno prvo prvenstvo OSR H -a u plivanju nakojemu je naπa brigada sudjelovala u ovom ustroju. Unaπoj ekipi natjecali su se Marin Kriæanac, koji je s triosvojena zlata bio i najuspjeπniji sudionik Prvenstva,zatim L uka BiskupoviÊ (2 zlata i 1 srebro), Nenad R a-diÊ (2 zlata i 1 bronca), Ante »oviÊ (1 zlato) te DenisVukoviÊ i ja (1 zlato i 1 bronca), a u sastavu priËuvebili su Ivica KatiÊ i Igor Dilber. Ponosni smo na ostva-rene rezultate i uspjeh koji smo postigli te zahvalni za-povjedniku brigade na pruæenoj prilici da se natjeËe-mo. Organizacija je bila izvrsna pa svakako planiramoi ubuduÊe sudjelovati, a nadamo se da Êe se dogodinezajedno s nama natjecati i pripadnice naπe brigade.

OS RH

» estitke i pehari najboljima

12-15 strana 12/3/08 3:21 PM Page 13

1 4 5. prosinca 2008.

OS RH

Na dan kada je prije sedamnaest godina ustrojena 14 2. brigada H rvatske voj-ske, 1. prosinca, u Drniπu je obiljeæena sveËana obljetnica te nekadaπnje postroj-be iz sastava Oruæanih snaga.

Brigada je ustrojena u Primoπtenu, a tijekom Domovinskog rata sudjelovala je usvim vaænijim bitkama na podruËju Dalmacije od Drniπa do Dubrovnika, ponajviπena drniπkom ratiπtu. Brigada je preustrojena 1993. godine u 14 2. domobransku pu-kovniju, a 1999. postrojba je ugaπena. U osam godina postojanja kroz tu je postroj-bu proπlo oko sedam tisuÊa pripadnika, uglavnom s podruËja Drniπke zagore te izKaπtela, Trogira i © ibenika, a tijekom Domovinskog rata poginulo je 39 pripadnikate je ranjeno njih viπe stotina. U spomen na poginule pripadnike postrojbe na dannjezina ustrojavanja kod spomen-kriæa u srediπtu Drniπa poloæeni su vijenci i za-

paljene svijeÊe, a u mjesnoj crkvi sv. Ante sluæena je misa zaduπnica za sve poginule hrvatske branitelje. Uz predstavnikelokalne vlasti i braniteljskih udruga te u nazoËnosti nekadaπnjih pripadnika postrojbe i Ëlanova obitelji njihovih poginulihsuboraca, na obiljeæavanju obljetnice bio je i pukovnik Æ eljko NakiÊ, zapovjednik pukovnije od 1994 . do njezinoga gaπenja.

M. ALVIR

Institut za razvoj i istraæivanje obrambenih sustava u su-radnji s Institutom druπtvenih znanosti "Ivo Pilar“ odræaoje 28 . studenog u Maloj dvorani »asniËkog doma H VU"Petar Z rinski“ prezentaciju treÊe faze projekta “H rvatskavojska - hrvatsko druπtvo“.

Na prezentaciji su bili predstavnici ustrojbenih cjelinaMOR H -a i OSR H -a. R ijeË je o fazi "H rvatska vojska i nacio-nalna strategija razvitka“ koja ima za cilj utvrditi ulogu Oruæ-anih snaga u oblikovanju i poticanju nacionalne strategijerazvitka. Usmjerena je na nekoliko specifiËnih podruËja u ko-jima se æeli istraæiti kompatibilnost vojnog sektora s razvojnim

procesimahrvatskogdruπtvakao i napredlaga-nje okvira buduÊih razvojnih strategija u nekim aspektima ci-vilno-vojne suradnje. Provest Êe se kroz Ëetiri radionice: H r-vatska vojska i druπtvo znanja, H rvatska vojska i stvaranje no-ve gospodarske strukture, H rvatska vojska kao Ëimbenik lo-kalnog razvitka te H rvatska vojska i zaπtita okoliπa.

OJ I

Tradicionalni BoæiÊni koncert Simfonijskog puhaËkog orkestra OSR H -a odræat Êe se 21. prosinca u Koncertnojdvorani “Vatroslav L isinski” s poËetkom u 20 sati.

Ovogodiπnji koncert bit Êe humanitarnog karaktera te Êe se djelatnicima MOR H -a i pripadnicima OSR H -a, kao isvim ostalim posjetiteljima, za ulaznice naplaÊivati simboliËan iznos.

Kadeti i kadetkinje Kadetske bojne,»asniËke πkole H VU-a "Petar Z rin-ski" sudjelovali su kao gosti krajemstudenog na Sofijinom balu u Topus-kom i u sveËanom programu izvelidvije toËke: beËki valcer s kojim suotvorili bal i J elaËiÊ marπ.

Na sveËanosti je bio i ravnatelj H r-vatskoga vojnog uËiliπta general bojnikMirko © undov sa suprugom, pukovnikStipe Semren sa suprugom, te natpo-ruËnica Katica OsreËki kao Ëelnik timakadeta. Topusko se moæe podiËiti broj-

nim uglednim i plemenitim posjeti-teljima ljeËiliπta, a posebno se istiËeime i pojava hrvatske banice SofijeJ elaËiÊ ro. Stockau. Ona je u To-puskom provela tri ljeta 18 53.,18 57. i 18 62. godine. U toplice jedoπla prvi put 18 53. godine zajed-no s banom J osipom J elaËiÊem, aËasnici Prve banske i slunjske gra-niËarske pukovnije priredili su sve-Ëanost i bal u njezinu Ëast. Od tada To-pusko njeguje ovu lijepu tradiciju kojusu ove godine, svojim gotovo do savr-

πenstva uvjeæbanim i izvedenim ple-som, upotpunili i naπi kadeti.

OJ I

H umanitarni B oæiÊ ni koncert u L isinskom

Sofijin bal u Topuskom

O biljeæena 17. obljetnica 142. brigade H V-a

snim

ila L

. P

AR

LOV

Prezentacija treÊ e faze projekta "H rvatska vojska - hrvatsko druπtvo“

snim

io J

. V

UK

U©I∆

HTV

12-15 strana 12/3/08 3:21 PM Page 14

5. prosinca 2008. 1 5

R avnatelj H VU "Petar Z rinski“ general bojnik Mirko© undov u Splitu je od 19. do 20 . studenoga odræao redovi-ti mjeseËni kolegij na kojemu su sudjelovali svi zapovjed-nici πkola i naËelnici odjela i ustrojbenih cjelina H VU-a.

Osim redovitog izvjeπÊivanja, glavna tema kolegija bila jeraπËlamba provedbe sveËane promocije polaznika vojnihπkola u Vukovaru i sveËane prisege kadeta u Kninu. Poseb-na toËka posveÊena je izradi plana proraËuna za 20 0 9. go-

dinu. Tijekom kolegija u Splitu prireen je i radni sastanaku Z apovjedniπtvu H R M-a. Z apovjednik H R M-a kontraad-miral Ante UrliÊ bio je domaÊin general bojniku Mirku © un-dovu i njegovim suradnicima. Ovaj radni sastanak odræan jena inicijativu ravnatelja H VU-a i zapovjednika H R M-a kakobi se uspostavila πto bolja suradnju dviju grana OSR H pose-bice na planu vojne izobrazbe. Z a vrijeme boravka u Splitu,ravnatelj H VU-a sa svojim uæim timom obiπao je Pomorskifakultet. Dekan Pomorskog fakulteta dr. sc. R adovan Anto-niÊ predstavio je sustav funkcioniranja na fakultetu, proceseprilagodbe Bolonjskom sporazumu i simulatore. R avnateljH VU-a upoznao je dekana Pomorskog fakulteta s UËiliπtemkao vojnom obrazovnom ustanovom, s njegovim dosadaπ-njim postignuÊima i daljnjom vizijom razvoja. Na radnomsastanku razgovaralo se o moguÊnostima daljnje suradnje.

Z. LOVA© E N

Djelatnici © kole stranih jezika "Katarina Z rinska", H rvatskog vojnog uËiliπta iz Z agreba i polaznici teËaja STANAG i in-tenzivnog teËaja engleskog jezika za meunarodne mirovne operacije ISAF VP posjetili su 20 . studenog Nacionalni parkBrijuni u sklopu nastavnog plana i programa © kola u prirodi.

Djelatnici © kole i polaznici teËaja zahvaljuju se ravnatelju nacionalnog parka E duardu KoliÊu, Odjelu Vojne policije G SOS-R H i zapovjedniku PoËasno-zaπtitne bojne G SOSR H koji su zasluæni πto se ovaj izlet organizirao.

Z. LUC IΔ

U vojarni “Z emunik” odræan jetrodnevni radni sastanak doËasniË-kog lanca potpore OSR H na kojemuje uz prvog doËasnika OSR H ËasniË-kog namjesnika G orana Turka, sud-jelovalo joπ 20 doËasnika iz svih pos-trojbi i sastavnica OSR H .

Uz raπËlambu ostvarenih aktivnostiu ovoj godini, prvi doËasnici su tije-kom susreta pripremili idejni Konceptobuke i smjernice za izradu Programa

obuke i ocjenjivanja doËas-nika na ObuËnom kampudoËasnika OSR H , koji Êese iduÊe godine organizi-rati u vojarni Udbina. Ta-koer, definirane su i kon-kretne zadaÊe i aktivnostidoËasniËkog lanca potporeu 20 0 9. u pridruæivanjuR H NATO-u.

M. K ARA» IΔ

Vojni izaslanici akreditirani u R Hodræali su 21. studenoga svoj treÊigodiπnji brifing Vojno-diplomatskogzbora. DomaÊin VDZ -u bio je H VU"Petar Z rinski".

Doajena VDZ -a pukovnika Burk-harda Michaela Kü hnapfela iz Sa-vezne R epublike NjemaËke i zamje-nika doajena brigadnog generala Bo-jana © uligoja iz R epublike Slovenije,kao i ostale Ëlanove VDZ -a primio jeravnatelj H VU-a general bojnik Mir-ko © undov. U uvodnom dijelu gene-

ral © undov pozdravio jesve nazoËne i zaæelio imugodnu dobrodoπlicu naH VU-u, a dekan H VU-abrigadir Æ eljko Akrapodræao je prezentaciju natemu: "Sustav vojne izobrazbe u OS-R H “. Slijedila je vrlo zanimljiva ras-prava i mnogobrojna pitanja pripad-nika VDZ -a, posebice u dijelu pro-vedbe i organizacije vojne izobrazbe.

Vojni izaslanici obiπli su R atnu πkolu"Ban J osip J elaËiÊ“, © kolu stranih je-

zika "Katarina Z rinska“ kao i Kadet-sku bojnu »asniËke πkole. Pripadnici-ma VDZ -a pokazani su takoer novo-ureeni amfiteatri i uËionice. Na kra-ju je snimljena zajedniËka fotografija irazmijenjeni su protokolarni darovi.

Z. LOVA© E N

Posjet N acionalnom parku B rijuni

M jeseËni kolegij ravnatelja H V U

Godiπnji brifing VDZ-a na H V U

Godiπnji susret prvih doËasnika O SR H

OS RH

12-15 strana 12/3/08 3:21 PM Page 15

5. prosinca 2008.

BRITANSKI vojnici u Afganistanuprvi Êe se okoristiti napretkom u si-gurnosti i zaπtiti πto Êe je pruæati trinove klase oklopnih vozila. Spome-nuta Êe vozila britansko ministar-stvo obrane nabaviti kako bi ojaËalozaπtitu vojnika koji djeluju na sigur-nosno problematiËnim podruËjima.U listopadu je ono pokrenulo plan

nabave 70 0 novih oklopnih vozilavrijednih 70 0 milijuna funti. Od to-ga 350 milijuna ide za nabavu 4 0 0novih oklopnih kamiona namijenje-nih opskrbi najvaænijim potrepπtina-ma (voda, hrana, streljivo) za pos-trojbe u nesigurnim zonama.

Vozila su nazvana TSV (TacticalSupport Vehicles - taktiËka vozila

za potporu) i dolazit Êe u tri katego-rije, teπkoj, srednjoj i lakoj. U teπkojje kategoriji vozilo W olfhound TSV,koje je utemeljeno na poznatomoklopnom vozilu C ougar 6x 6 tvrtkeF orce Protection s posebnim tovar-nim dijelom na straænjem kraju.

Srednje vozilo je H usky TSV (naslici), utemeljeno na vozilu Interna-tional MX T-MVA tvrtke NavistarDefence, a dolazit Êe u tri inaËice,opÊoj, ambulantnoj i zapovjednoj.

L ako vozilo je C oy ote TSV a deri-vat je lakog vozila J ackal 6x 6 tvrtkeSupacat i posebno je osmiπljeno zapoveÊanje mobilnosti postrojbi nanajteæim terenima.

Isporuka prvih vozila predvienaje u 20 0 9. godini.

M. P E T ROVIΔ

1 6

NAKON viπegodiπnjeg razvoja iserije raznih testiranja znanstveniciistraæivaËkog instituta ameriËkogratnog zrakoplovstva planiraju ubr-zo obaviti demonstraciju novogstand-off zrakoplovnog naoruæanja,koje bi se, prema njihovim oËekiva-njima, moglo poËeti financiratiod 20 10 . i isporuËivati od 20 14 .godine. R ijeË je o tzv. ubojici elek-troniËkih sustava odnosno o nao-ruæanju koje bi bilo sposobno gene-rirati impulse visokosnaænih mikro-valova te stoga to naoruæanje inosi naziv H PM (H igh Pow er Mi-crow aves).

U ameriËkom ratnom zrakoplov-stvu smatraju kako takvo novo nao-ruæanje moæe biti prikladno za na-pade na πiroki spektar protivniËkihciljeva, poput napada na protuzraË-nu obranu, zapovjedno - komunika-cijska srediπta, radarske poloæaje,aerodrome itd. Uz to, napominje sei moguÊnost selektivnog napada narazne antenske i raËunalne sustaveprotiv kojih bi se djelovalo “erupci-jom“ mikrovalova kroz elektroinsta-laciju u objektima, te bi se tako, pri-

mjerice, mogla uniπtiti memorija naraËunalima pa Ëak i “spaliti“ pojedi-ne osjetljive elektroniËke kompo-nente.

AmeriËki znanstvenici razmatrajudaljnji razvoj H PM-a, odnosno mo-guÊnost da H PM moæe obnavljati

svoje “punjenje“ te napadati viπeciljeva. Platforme koje su moguÊikandidati za integriranje i noπenjeH PM-a su dodatno modificiraneJ DAM bombe, krstareÊi projektili tebespilotne letjelice.

I. S K E N DE ROVIΔ

UK

MoD

N ovi oklop za britanske vojnike

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ovo zrakoplovno oruæje

16-19 vijesti 12/03/08 12:11 Page 16

1 75. prosinca 2008.

BRITANSKA tvrtka Q inetiQ raz-vila je novi ureaj za satelitski nad-zor i praÊenje, Ocellus S10 0 . On jezamiπljen kao srediπnji dio uslugeinternetskog praÊenja objekata nakoje se Ocellus ugradi. Ocellus semoæe rabiti za praÊenje lokacije vo-zila, opreme ili tereta bilo gdje nasvijetu. Moæe uspjeπno raditi i uuvjetima u kojima dosadaπnji G PSsustavi ne rade najbolje, tj. u urba-nom okruæju, πumi, zatvorenomprostoru, a omoguÊava postavljanjena mjesta koja nemaju izravnuvidljivost prema nebu odnosno sa-telitima.

Srediπnji je dio Ocellusa S10 0 vi-sokoosjetljivi G PS prijamnik Q 20 i

napredna Q inetiQ ova teh-nologija, koja omoguÊavaprecizno odreivanje polo-æaja i u uvjetima vrlo sla-bog signala sa satelita. Tou praksi znaËi da se ureajza praÊenje moæe postavitina dosad neuporabljivamjesta kao πto su unutraπ-njost vozila, pretinac za ru-kavice ili pak ispod sjeda-la. Tvrtka navodi da se Ëakmoæe postaviti ispod vozila jer moæeraditi hvatajuÊi satelitski signal kojise odbija od asfalta.

Z a dojavljivanje pozicije sustav ra-bi G SM/G PR S modem koji dostavljapodatke serveru putem globalne be-

æiËne podatkovne mreæe. Ocellusima senzor kretanja tako da moæedetektirati kretanje, a nakon togasustav se automatski “budi” i dojav-ljuje aktualnu promjenu poloæaja.

M. P E T ROVIΔ

DANSKI borbeni avioni F -16 us-koro Êe biti opremljeni dodatnim3D audiosustavom pomoÊu kojegaÊe se postiÊi viπa razina preæivlja-vanja u zraku, odnosno dodatnoradno rastereÊenje pilota u kabiniaviona. R ijeË je o naprednoj3D/ANR tehnologiji, odnosno o tro-dimenzionalnom audiosustavu tesustavu za aktivno smanjenje buke,koji je dosad bio obiljeæje borbenogaviona nove generacije F -35, ali jeta tehnologija postala pristupaËna(tehnoloπki i cjenovno) za ugradnjui na druge postojeÊe zrakoplovneplatforme, poput aviona i helikop-

tera. Nositelj razvoja 3D/ANR zadanske F -16 je danska tvrtka Termau suradnji s europskim konzorcijemE ADS Defense E lektronics. Ove sugodine Terma i E ADS obavili viπeuspjeπnih letnih testiranja na dan-skim avionima F -16BM, nakon Ëe-ga je dansko kraljevsko ratno zra-koplovstvo odluËilo 3D/ANR susta-vom opremiti 36 svojih borbenihaviona F -16A/B, za πto Êe biti iz-dvojeno 12 milijuna danskih kruna,odnosno oko 2,3 milijuna ameriËkihdolara.

Testni pilot danskog kraljevskogratnog zrakoplovstva satnik Ole

Torp istaknuo je kako 3D/ANR omo-guÊava pilotu u avionu znatno boljuorijentaciju u zraku, odnosno boljusvjesnost situacije u zraku, a pose-bice se to odnosi na nadolazeÊeprotivniËke projektile. Ovaj sustavbi pilotu, u sluËaju napada na nje-ga, glasovnim i video (signalnim)upozorenjem trebao omoguÊiti dodvije sekunde dragocjenog vremenaza raniju reakciju nego dosad, od-nosno za aktiviranje potrebnihobrambenih protumjera te za podu-zimanje obrambenog manevra avio-nom. Te dvije sekunde su vrlo dra-gocjene, jer primjerice protivniËkiprojektil, koji se pribliæava brzinomod 4 M, za dvije sekunde moæe pre-Êi udaljenost od 2,2 km.

Konfiguracija 3D/ANR sustava nadanskim F -16 predvia integriranje3D audiosustava s Terminim AL Q -213 sustavom za elektroniËko rato-vanje te s H MC S (H elmet MountedC ueing Sy stem) sustavom na pilot-skoj kacigi. Uz to, rabe se smjerniceiz E ADS-ovog AAR -60 pasivnogsustava za upozoravanje na protiv-niËke projektile, te iz R ay theonovogAL R -69(V)2 R W R (R adar W arningR eceiver) sustava.

I. S K E N DE ROVIΔ

Satelitski nadzor

Audio Alert

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Qin

etiQ

16-19 vijesti 12/03/08 12:11 Page 17

AMERI»KA tvrtka R edX Defensenudi træiπtu prijenosni sustav zadetekciju eksploziva X PAK. Nakonrazvojne faze i testiranja kako bi sedokazalo da sustav radi kako jepredvieno, tvrtka je krenula s ko-mercijalizacijom. R ijeË je o optiË-kom detekcijskom sustavu, kojiradi na naËelu fluorometrijske de-tekcije.

NaËelo rada je jednostavno: pre-gledani objekt se prijee posebnimvaljkom koji se nakon toga, s razli-Ëitim Ëesticama πto ih je mehaniËkipovukao na sebe, umeÊe u ureaj,prska reagensom i vizualno gleda

pod UV osvjetljenjem. OsnovneznaËajke X PAK-a jesu jednostavnost(nema skupe elektronike), moguÊ-nost rada u terenskim uvjetima,preciznost i niski operativni troπko-vi. Ureaj ne treba kalibrirati, a zarad treba osam baterija tipa AA.Nema potrebe prethodno zagrijava-ti ureaj, a masa mu je oko 4 ,5 kg.Pogodan je za pregled osoba,vozila, paketa, torbi i raznih povr-πina.

X PAK, prema navodima proizvo-aËa, moæe detektirati brojne eks-plozive ili eksplozivne tvari kao πtosu: TNT, DNT, TNB, pikriËna kiseli-

na, nitrocelulo-za, tetril, R DX ,C -4 , PE -4 , nit-roglicerin,PE TN, E DG N,πtapin, Semtex .

Pogodan je zapregled osoba,brzi nadzorosoba na odre-enom podru-Ëju, uporabu na nadzornim toËka-ma, pregled vozila, prtljage, pisamai paketa te ciljano testiranje odree-nog podruËja i osoba.

M. P E T ROVIΔ

GR»KA ratna mornarica trenutaË-no se nalazi u okonËanju konaËnihtaktiËko-tehniËkih specifikacija zanovi program akvizicije viπenam-jenskih fregata te je u oËekivanjuodobrenja grËke vlade za nastav-kom implementacije. TrenutaËno jeciljana akvizicija πest novih fregataπto nedvojbeno djeluje iznimno am-biciozno s obzirom na oËekivanirast predvienog inicijalnog prora-Ëuna od 2,2 milijarde eura (tri mili-jarde dolara). Stoga, Ëelnici grËkemornarice inzistiraju na akvizicijiËetiriju fregata s moguÊnoπÊu na-bavke dviju dodatnih.

Prva fregata u novoj klasi trebalabi biti dostavljena u roku od 4 8 mje-seci nakon potpisivanja konaËnogugovora o gradnji, dok bi preostalebile dostavljene u intervalima od 8mjeseci. U skladu s izvorima bliskimmornarici, maksimalna istisnina tre-

bala bi iznositi oko 60 0 0 t,dok zahtjev za najveÊom traj-nom brzinom iznosi 27 Ëv.Uvjetuje se potpuna operativ-nost broda i brodskih sustavana stanju mora 6 te 30 danaoperativne autonomije. Krme-na helikopterska paluba ihangar trebali bi biti predvi-eni a u skladu s tim dimen-zionirani za helikoptere mase

10 t naviπe, te je predvieno djelo-vanje bespilotnim letjelicama Ëiji sesmjeπtaj uobiËajeno konfigurira nakrmenom dijelu fregata. F okus te-meljnog naoruæanja postavljen je na4 0 Êelijskih baterija vertikalnog lan-siranog sustava s kojeg je moguÊeispaljivati projektile kratkog i veli-kog dometa, te eventualno udarneprojektile a sustav je upotpunjen sosam projektila zemlja-zemlja. Na-dalje, brodsko naoruæanje sastoji sejoπ od glavnog topa kalibra 127 mm,sustava za obranu toËke, sustava zablisku borbu i dva trostruka lanseratorpeda. G lavni senzorski paket Ëi-nit Êe fazni radarski sustav.

G lavni natjecatelji za programgradnje novih fregata, ako doe donjegovog odobrenja, bit Êe grËkebrodograevne tvrtke H ellenic Shi-py ards i E lefsis Shipy ards. Premaposljednjim saznanjima, H ellenic

Shipy ards ponudit Êe projekt brodaistisnine 350 0 t, ME KO D koji se te-melji na programima fregata F -123,F -124 i ME KO A-20 0 , dok je E lefsisShipy ards veÊ potpisao suradnju sfrancuskim vojno-brodograevnimkonzorcijem DC NS. DC NS Êe u su-radnji s MBDA Missile Sy stems po-nuditi francusko-talijanski projektF R E MM fregate, opremljenu jedin-stvenom kombinacijom VL MIC A iASTE R 30 projektila namijenjenihprotuzraËnoj obrani, upotpunjen sosam Naval C ruise Missilesa (mor-nariËki derivat SC AL P/Storm Sha-dow , gdje grËko zrakoplovstvo ima usluæbi 90 SC AL P E G projektila naMirage 20 0 0 -5 Mk II floti), zatim sosam E x ocet MM4 0 Block tri pro-jektila i glavnim senzorskim pake-tom H E R AKL E S.

OËekuje se kako Êe nizozemskatvrtka Schelde ponuditi projekt fre-gate klase L C S opremljenu ThalesNetherlandsovim radarima APAR iSMAR T-L , dok Êe πpanjolska Na-vantia ponuditi projekt fregate te-meljen na πpanjolskim fregatamaF -10 0 (rabe radarski sustavAN/SPY -1D) i norveπkim F -310 (ko-je rabe radarski sustav SPY -1F ) usuradnji s L ockheed MartinovimAegis senzorskim sustavom.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 5. prosinca 2008.

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

N ova klasa fregata za grËku mornaricu

Detektor za otkrivanje eksploziva

Bus

ines

s W

ire

16-19 vijesti 12/03/08 12:11 Page 18

1 9

INDIJSKA mornarica objavila jemeunarodni natjeËaj za dostavominformativnih tehniËkih znaËajki(R eq uest for Information - R fI) na-mijenjenih nabavi dodatnih πest di-zel-elektriËnih podmornica inozem-ne proizvodnje. Tu informaciju je30 . rujna potvrdio glasnogovornikindijske mornarice. Uz to je dodaokako Êe zahtjev za ponudama (R e-q uest for Proposal - R fP) biti objav-ljen 20 0 9. Novih πest podmornicatrebale bi dopuniti podmorniËke ka-pacitete indijske mornarice, koja setrenutaËno nalazi u fazi nabavepodmornica tipa Scorpene.

Poziv za dostavu tehniËkih znaËaj-ki poslan je moguÊim odgovaraju-Êim ponuditeljima koji su u moguÊ-nosti izgraditi i dostaviti konaËanproizvod. Proe li proces prikuplja-nja tehniËkih znaËajki predvienomdinamikom, oËekuje se kako Êe slje-deÊe godine biti objavljen zahtjevza ponudama, Ëime bi se okonËalaprva faza nabave podmornica. Iakoje glasnogovornik indijske mornari-ce odbio otkriti o kojim se moguÊimponuaËima radi, priznati britanski

vojni tjednik objavio jeu svibnju ove godinekako su u utrci tri po-tencijalna ponuaËa,od kojih su francuskikonzorcij DC NS s pro-jektom podmornicaScorpene, koji bi uovom sluËaju mogaoponuditi inaËicu sazraËnoneovisnom pro-pulzijom, zatim nje-maËka tvrtka H DW sprojektom podmorniceU212/U214 i ruski po-nuaË s projektom podmornicaAmur 1650 , πto je izvozna oznakapodmornica klase L ada. Indijskamornarica izriËito zahtijeva gradnjunovih podmornica na navozima bro-dogradiliπta u Indiji.

Dok indijska mornarica traæi novedizel-elektriËne podmornice, indij-ski novinski izvori su objavili vijestkako je ruska juriπna nuklearnapodmornica Akula II (Projekt971U), iznajmljena indijskoj morna-rici, zapoËela pokusna ispitivanja udoku u brodogradiliπtu Komsomols-

na-Amuru. Prema posljednjim saz-nanjima, dostava navedene pod-mornice oËekuje se u rujnu 20 0 9.Nuklearna podmornica istisnine950 0 t nosit Êe ime INS C hakra, augovor o najmu vrijednosti 650 mi-lijuna dolara je potpisan 20 0 4 . Tije-kom vremena oko 30 0 mornara, od-nosno tri seta posade upuÊeno je uR usiju na obuku i trening, koji seprovodi u posebno izgraenom ob-jektu u Sosnovi Boru u blizini St.Petersburga.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

NJEMA»KA tvrtka za proizvod-nju naoruæanja Diehl i njemaËkaobrambena agencija za opremanje inabavu BW B poËetkom ove jesenisu s uspjehom obavili seriju testira-nja novog stand-off zrakoplovnog

naoruæanja od-nosno navoe-ne bombe kojaima naziv H o-pe. Testiranjasu provedena u© vedskoj, naSaabovom poli-gonu Vidsel, priËemu je rabljennjemaËki borbe-ni avion Toran-do kao platfor-ma za testiranjeH opea.

R ijeË je o penetratorskoj bombiteπkoj oko 1350 kg, koja ima dualniG PS/INS sustav navoenja te malakrilca koja joj omoguÊuju jedrenje uzraku odnosno vrlo plitko poniranje,Ëime se moæe postiÊi maksimalni

domet H opea od 10 0 km, uz velikupreciznost pogotka cilja unutar 3 m.NjemaËki inæenjeri koji rade na raz-voju H opea navode kako je njihova1350 kg teπka bomba znatno razor-nija u odnosu na ameriËku bombuG BU-28 , koja je teπka 2265 kg.

Iako Diehl i BW B inicijalno razvi-jaju H ope za potrebe njemaËkogratnog zrakoplovstva, i naoruæava-nje njemaËkih E urofightera, onoovoga trenutka ne pokazuje skoronikakav interes za njega pa seDiehl i BW B usmjeravaju na izvozH opea drugim zemljama koje ima-ju E urofightere. Uz to, postoji malamoguÊnost da bi i njemaËka ratnamornarica naruËila H ope, kojim bimogla naoruæati svoje mornariËkeophodne avione P-3 Orion.

I. S K E N DE ROVIΔ

5. prosinca 2008.

N avo ena bomba H ope

Indijska mornarica kupuje nove podmornice

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 12/03/08 12:11 Page 19

5. prosinca 2008.20

Egipatski predsjednik N aser, noπen panarapskim nacionalizmom i uspjehom politike nesvrstavanja, jaËa tijekom

60-ih vojni pritisak na Izrael. Kad uspije da se povuku UN -ovi promatraËi sa Sinaja i vojne snage koje su nadzira-

le liniju razdvajanja izme u Egipta i Izraela te Sirije i Izraela, doÊi Êe do izbijanja novoga izraelsko-arapskog rata

Prvi naftni π okS VIJ ET

Jordanski kralj H usein i egipat-ski predsjednik Naser potpisalisu 1967. sporazum kojim se

njihove vojske stavljaju pod zajed-

niËko zapovjedniπtvo, a E gipat jejoπ prije zabranio prolaz izraelskimbrodovima kroz Tirenski tjesnacblokiravπi izraelsku luku E ilat u

Akabskom zaljevu. Izraelsko vod-stvo bojalo se rata na tri bojiπta, kojije mogao biti izbjegnut samo pre-ventivnim napadom. Kako su obav-jeπtajni podaci upuÊivali upravo natakav scenarij, izraelski premijerE vi E skhol donio je odluku o mobi-lizaciji i grupiranju izraelske vojskeza napad. R at je poËeo 5. lipnja1967. iznenadnim napadom izrael-skog zrakoplovstva na egipatske,jordanske i sirijske aerodrome.Procjenjuje se da je samo tim akci-jama iz zraka bombardirano oko 23aerodroma i time uniπtena veÊinaarapskog zrakoplovstva dok suavioni joπ bili na tlu. Posljedica jebila potpuna zraËna nadmoÊ izrael-skog zrakoplovstva, koje se sad mir-no moglo koncentrirati na potporusvojim kopnenim postrojbama. VeÊprvog dana izraelske su postrojbeprobile egipatsku obrambenu linijui prodrle prema G azi te nastavilenapredovati prema Sueskom kana-lu. Nakon niza neuspjelih protuna-pada E gipÊani se povlaËe sa Sinaja,a izraelska vojska zauzima grad© arm el-© eik, Ëime je otvoren ulazu Akabski zaljev. Borbe na istoËnomdijelu fronte zavrπile su izraelskimzauzimanjem Ëitavog J eruzalema iizbijanjem na zapadnu obalu rijekeJ ordan. Kad su stabilizirali situacijuna ova dva bojiπta, Izraelci kreÊu uofenzivu protiv sirijskih snaga i zasamo jedan dan zauzimaju strateπkivaænu utvrdu Tel Tafar, Ëime im jeotvoren put prema srediπnjoj Siriji.Dana 10 . lipnja, posredovanjemUN-a borbe su prekinute nakon πtoje Izrael veÊ osigurao cijelu G olan-sku visoravan.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Iv an G UB E RIN A

20,21 strana 12/03/08 12:06 Page 20

Borbena vrijednost snajperista,kao specifiËne pjeπaËke djelat-nosti, viπestruko je uveÊana,

osobito u zatiπju borbenih aktivnosti(prije poËetka borbenih operacija ilipo njihovom stiπavanju), prilikomborbi u naseljenom mjestu te na ka-naliziranom i teπko prohodnomzemljiπtu. Pri tome postupke snajpe-rista ne treba promatrati kao izolira-nu borbenu djelatnost, veÊ kao je-dan od Ëimbenika ukupnih borbenihaktivnosti, jer u planiranju i voenjusuvremenih operacija, joπ uvijekznaËajno mjesto zauzima uniπtava-nje æive sile protivnika, posebno onekoja ima vidniju ulogu u upravljanjui zapovijedanju postrojbama neprija-telja, u opsluæivanju sloæenih teh-niËkih sustava i æive sile koja moæebiti angaæirana na uspostavljanjuokupacijskog sustava protivnika naprivremeno zauzetom teritoriju.

Uniπtavanjem æive sile protivnika,naruπava se osnovni Ëimbenik nje-govih borbenih potencijala.

U suvremenim borbenim djelova-njima ne moæe se toËno propisatigdje je mjesto snajperista u borbe-nom rasporedu. On Êe se postavititamo gdje su najbolji uvjeti za pro-matranje i gaanje, a ne mora se ni-ti nalaziti uvijek u podruËju svojepostrojbe. Snajperisti, naËelno, dje-luju u parovima na smjenu (jedanpromatra i otkriva ciljeve, a drugigaa), ali mogu djelovati i pojedi-naËno. U svakom sluËaju, namije-njeni su za izvoenje zahtjevnihborbenih i paljbenih zadaÊa, kaoπto su:

• izvrπenje specifiËnih zadaÊa, ko-je po svojoj osposobljenosti i nao-ruæanju ne mogu tako brzo i uËin-kovito izvoditi ostali vojnici u pos-trojbi;

• neutraliziranje i paraliziranjepaljbe prateÊih orua protivnika;

• uniπtavanje protivniËkog zapov-jednog kadra;

• protuteroristiËke i protugerilskeakcije;

• neprekidno i sustavno iscrplji-vanje protivniËkih postrojbi i stva-ranje takve napetosti da se nigdjene moæe osjeÊati mirnim i sigur-nim;

• borba protiv protivniËkih snagaza nadzor privremeno zaposjednu-tog podruËja i likvidacija kolabora-cionista;

• poveÊanje paljbenih moguÊnostii preciznosti postrojbe u Ëijem sas-tavu djeluju;

• likvidacija protivniËkih snajpe-rista i sl.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

5. prosinca 2008. 21

VOJ NA T EH NIKA

Snajperska djelovanja (7. dio)Iskustva iz suvremenih ratova vo enih nakon II. svjetskog rata, a osobito iskustva iz D omovinskog rata, te raz-

nih asimetriËnih sukoba novog doba, pokazuju kako je definitivno promijenjena uloga i taktika uporabe pjeπaπt-

va u uvjetima izvo enja integralne zraËno-kopnene operacije

Marink o OG ORE C

20,21 strana 12/03/08 12:07 Page 21

RA T NA MORNA RIC A

N ovi talijanski nosaË zrakoplova ITS C avourZa otprilike godinu dana novi talijanski nosaË zrakoplova ITS Cavour trebao bi uÊi u operativnu uporabu te pos-

tati zapovjedni brod talijanske ratne mornarice

5. prosinca 2008.22

Primopredaja najnovijeg talijan-skog nosaËa zrakoplova ITSC avour obavljena je 27. oæujka

ove godine u brodogradiliπtu Mug-giano blizu L a Spezia. Nakon πto jei formalno vlasniπtvo nad brodomprebaËeno s tvrtke F incantieri natalijansku ratnu mornaricu, predsto-je intenzivna testiranja, zavrπna in-tegracija i obuka posade, kako biITS C avour veÊ sljedeÊe godineuπao u operativnu uporabu. Tako je,spletom okolnosti, ITS C avour pro-πle godine postao jedini nosaË zra-koplova porinut ili dovrπen, a da ni-je napravljen u Sjedinjenim AmeriË-kim Dræavama.

PoËetak gradnje ITS C avoura seæedo studenoga 20 0 0 ., kad je tvrtkaF incantieri dobila ugovor vrijedan90 0 milijuna eura, kojim je obuhva-

Êeno projektiranje i gradnja novogtalijanskog nosaËa zrakoplova, ali irazvoj sustava za nadzor borbenogdjelovanja. U srpnju 20 0 2. konzorcijtvrtki, predvoenih tvrtkom AleniaMarconi Sy stems (sada Selex Siste-mi Integrati) dobio je ugovor vrije-dan 229 milijuna eura kojim je pok-rivena isporuka i instalacija senzorai oruæanih sustava. Na kraju je ustudenom 20 0 3. Selex -SI dobiougovor vrijedan 14 5 milijuna euraza dovrπenje razvoja i integracije tetestiranje i operativnu evaluacijusustava za nadzor borbenog djelo-vanja.

Prve ËeliËne ploËe izrezane su usrpnju 20 0 1. Z animljivo je da je no-saË graen u dvije sekcije. Prva jenapravljena u brodogradiliπtu R ivaTrigoso a druga u brodogradiliπtu

Muggiano, oba u vlasniπtvu F incan-tierija. Nakon njihovog spajanjabrod je porinut u srpnju 20 0 4 . Prvatestiranja na moru obavljena su uprosincu 20 0 6. SljedeÊe godine nabrod stiæe prvi kontingent buduÊeposade, koja je postupno popunja-vana. Primopredaja broda obavljenaje u oæujku ove godine, a Ëast prvogzapovjednika pripala je kapetanubojnog broda G ianluigiju R eversiju.U ovom trenutku, uz provoenjeobuke buduÊe posade, timovi tali-janske ratne mornarice i tvrtke Se-lex -Si obavljaju zavrπnu integracijui testiranja oruæanih sustava, sasvrhom uvoenja u operativnu upo-rabu tijekom sljedeÊe godine.

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

P ripremio Domagoj MI» IΔ

22,23 strana 12/03/08 12:03 Page 22

VOJ NA POVIJ ES T

Povijest britanskog podmorniËarstva - obalne podmornice klasa A, B , C i HPoËetak X X . stoljeÊa oznaËio je ukljuËivanje Velike Britanije u suvremenu podmorniËarsku zajednicu. N emoguÊ-

nost konstrukcije suvremenog podvodnog borbenog plovila natjerala je Admiralitet da prve podmornice naruËi u

SAD -u, ali i da odmah potom poduzme korake u samostalnom konstruiranju i izgradnji podmornica u domaÊim

brodogradiliπtima

Izgradnja prvih pet podmornicapo H ollandovom projektu ozna-Ëilo je ukljuËivanje Velike Brita-

nije u novu trku u pomorskom nao-ruæanju koja se prenijela u novupodvodnu dimenziju. Taj prelazaknije bio ni lak ni jednostavan. Ne-promiπljenost i tvrdoglavost pomor-skih autoriteta britanskog Admirali-teta u pogledu razvoja i primjenepodmornica nije bila novijeg datu-ma. Ne treba zaboraviti da je ËitavostoljeÊe prije, tj. negdje oko 18 0 0 .godine odbijena podmornica Nauti-lus koju je Velikoj Britaniji nudioR obert F ulton. Stotinjak godinaposlije rezultat takvog kratkovid-nog pristupa rezultirao je da su svipotencijalni i stvarni protivnici Ve-like Britanije daleko odmakli u raz-voju podmornica. Posebno bolnu

prednost imala je stoljetna suparni-ca F rancuska koja se okuπala istekla brojna iskustva u izgradnjidvotrupnih podmornica, ali i u pri-mjeni pneumatskog, parnog i mo-tornog sustava propulzije. U Nje-maËkoj se veÊ daleko odmaklo u is-pitivanju primjene dizelskog moto-ra. U takvoj situaciji najviπi vojno-politiËki britanski autoriteti odluËilisu se za ubrzani razvoj vlastitihpodmorniËarskih snaga. R azumljivoje zbog kojih su se razloga opredi-jelili upravo za ameriËku konstruk-ciju. Prva iskustva dobivena koriπ-tenjem licencno izgraenih pod-mornica bila su vrlo dobra unatoËtehniËko-taktiËkim ograniËenjimanjihove konstrukcije. Britanskamornarica odluËila je brzo i efikas-no nadoknaditi godine zaostatka za

svojim konkurentima. Odmah na-kon πto je izgraena prva H ollan-dova podmornica No.1, zapoËeo jerazvoj nove podmornice. U zajed-niËki program financijske potporeovom projektu uπli su kao ravno-pravni partneri Admiralitet i brodo-gradiliπte Vickers u Barrow -in-F urnesu. Bit tehniËkih preinaka ko-je su izveli britanski inæenjeri i teh-niËari Vickersovog brodogradiliπtaodnosila se na poveÊanje dimenzijai deplasmana originalnog H ollan-dovog projekta. Uz to, na prvombritanskom projektu obalne pod-mornice pojaËat Êe se njezino nao-ruæanje i tek donekle opÊi sigur-nosni elementi konstrukcije.

5. prosinca 2008. 23

T ekst u cijelosti proËitajte na: w w w .hrvatski-vojnik.hr

Igor S P IC IJ ARIΔ

22,23 strana 12/03/08 12:03 Page 23

H om o Volans, rani hrvatski avijatiËari 1550.-1925.

5. prosinca 2008.24

Profesor austrougarske vojneakademije u R ijeci dr. PeterSalcher godine 18 8 6. na mol-

bu svojeg praπkog kolege, profesorafizike u Pragu E rnsta Macha(18 4 8 .-1928 .), pozabavio se zanim-ljivim problemom. Trebalo je naËi-niti fotografiju puπËanog zrna u letui zabiljeæiti promjene u mediju, kojese dogaaju oko projektila πto se gi-ba nadzvuËnom brzinom. Salcheraje problem zainteresirao pa se prih-vatio izazova. Z a taj pokus trebao jeizraditi naroËito precizni ureaj, ko-ji Êe sinkronizirati trenutak snima-nja s nailaskom puπËanog zrna. Z asnimanje je odabrana tehnikaschliere fotografije (striometrija),koju je razvio A. Toepler 18 64 . godi-ne. Ureaj se sastojao od elektrici-tetom nabijene L ajdenske boce veli-ka obujma s dva u seriju spojena is-kriπta, koja su u sprezi sa striome-trijskim optiËkim fotoaparatom. Pr-vo iskriπte, omeeno staklenim ovo-jima, bilo je inicijalni sustav koji seaktivirao nailaskom puπËanog zrna.Kada zrno razbije staklenu zaπtitu,visoki napon L ajdenske boce napa-ja drugo iskriπte, koje bljeskomelektriËnog praænjenja obasjava

puπËano zrno i osvjetljava fotograf-sku ploËu. Salcher je sa suradni-kom Sandorom R ieglerom 18 8 6.ovom tehnikom snimio cijeli niz ul-trabrzih fotografija akustiËnih poja-va koje se javljaju tijekom nadzvuË-nog leta puπËanog zrna kalibra

11 mm i 8 mm. Z adivljujuÊi rezulta-ti potvrdili su teoriju E rnsta Macha.Prvi put je snimljena slika objektakoji leti nadzvuËnom brzinom s ka-rakteristiËnim udarnim valovima(slika 1). Istodobno je otkrivena iultrabrza (trenutaËna) schliere foto-grafija. R ezultat Salcherova radapredstavljen je 18 8 6. znanstvenojjavnosti pred R azredom za matema-tiku i prirodne znanosti C arske aka-demije znanosti u BeËu. Svjetskiznanstvenici onog doba popratili suMachov i Salcherov rad s iznim-nom pozornoπÊu i odobravanjem.Njihov uspjeπni rad otvorio je putza pokusna istraæivanja nadzvuËneaerodinamike, a pravu Êe primjenunaÊi u zrakoplovstvu X X . stoljeÊa.Salcherov je rad za ono doba bio to-liko napredan da se rezultat ovogpokusa ponekima uËinio nevjerojat-nim te su ga anonimno nazvali kri-votvorinom. Mach i Salcher su 21.

Leonard E LE R© E K

POD LIS T A K

Peter Salcher,tvorac prvog aerotunelaU istoj rijeËkoj tvornici gdje je izumljen torpedo, prije toËno stotinu i dvadeset godina, RijeËanin dr. Peter Salcher

po svojoj je zamisli naËinio prvi aerotunel i tako, viπe od tri desetljeÊa prije pojave prvog zrakoplova, otvorio vra-

ta eksperimentalnoj aerodinamici

Slika 1 - prvi niz fotografija objekta koji leti nadzvuËnom brzinom, puπËanog zrna

Slika 2 - Salcherov ispitni ureajsposoban proizvesti nadzvuËni mlaz fluida

24,25 dossier strana.qxd 12/03/08 12:00 Page 24

travnja 18 8 7. publicirali ujedinjenerezultate pokusa.

Pokusi u R ijeci Salcher je svaki tjedan izvjeπtavao

Macha o rezultatima te mu sugeri-rao da bi se teoretska razmatranjamogla provjeriti promatranjem nad-zvuËnog strujanja oko “mirujuÊegprojektila”. E rnst Mach je u svojimbiljeπkama 18 8 9. zapisao: “Z a vrije-me eksperimentalnih istraæivanjaaerodinamike puπËanog zrna Sal-cher je imao ideju da trebamo po-kuπati inverznom metodom i prou-Ëavati strujanje oko tijela uËvrπÊe-nog u nadzvuËnoj struji te tako pot-vrditi prethodno dobivene rezulta-te.” Salcher je taj epohalni eksperi-ment proveo u djelo u tvornici Tor-pedo u R ijeci, gdje je naËinio pose-ban ispitni ureaj (slika 2) sposobanproizvesti nadzvuËni mlaz fluida.Struju stlaËenog zraka Salcher jeusmjerio na “projektil” kroz niz raz-liËitih mlaznica, a dobivene rezulta-te snimao je i analizirao. UoËio je,snimio i opisao pojavu refleksije va-la i periodiËnu strukturu tzv. Ma-chovih diskova (slika 3), koju je upismu Machu 19. travnja 18 8 8 . oz-naËio pojmom “L y ra“. Kasnijomanalizom pisane korespondencijeSalchera (saËuvano je 14 0 Salche-rovih pisama Machu i ni jedno Ma-

chovo Salcheru), koji je djelovao uR ijeci i Macha, koji je radio u Pra-gu, pokazalo se da je Salcherov raduvelike autonoman te da je njegovdoprinos poËecima aeodinamike ne-izmjeran. Salcher je 18 8 8 . u R ijecinaËinio prvi nadzvuËni aerotunel,kljuËan izum za razvoj moderneavijacije, i ako postoji ijedna zako-nitost u dinamici plinova, a da ne-ma svoj naziv, ona treba nositi imePetera Salchera.

Salcher je roen 18 4 8 . u Kriæu(Kreuzen) u Koruπkoj (Kä rnten).Doktorirao je u G razu 18 72. s navr-πene dvadeset i Ëetiri godine! Od18 75. do 190 9. radi kao predavaËna MornariËkoj akademiji austrou-garske vojske (K.u.K. Marine-Aka-demie) u R ijeci. Od 18 8 0 . Salcherje na duænosti voditelja rijeËke me-teoroloπke stanice. Nakon talijanskeokupacije æivio je na Suπaku, gdjeje i umro 1928 .

5. prosinca 2008. 25

POD LIS T A K

Prije Salchera, vizualizaci-jom strujanja bavio se zna-meniti zagrebaËki profesorV inko Dvorak (184 8.-1922.) ,koji je bio jedan od Machovihsuradnika u Pragu. Od svoje27. godine æivio je u Z agrebui radio kao profesor fizikena Mudroslovnom fakultetu.Ondje je osnovao i vodio Ka-tedru za fiziku. Bio je de-kan Mudroslovnog fakulteta(1881./ 82.) te kasnije i dva-deseti rektor Z agrebaËkogsveuËiliπta (1893./ 1894 .) .V inko Dvorak je rezultatedobivene kompliciranom iskupom tehnikom schlierefotografije postigao jedno-stavnijim i iz prirode dugopoznatim principom: fokusi-rao je SunËevu svjetlost krozotvor promjera 1 mm i projicirao je u obliku divergirajuÊe zrake na bijeli zidsvojega zamraËenog laboratorija. Lom svjetla u sredini zrake prouzroËio je po-javu sjena na zidu. U prozirnom mediju, kao πto je primjerice zrak, oko nemoæe vidjeti temperaturne nehomogenosti ili udarni val koji se πiri oko tijelau gibanju. No usmjerimo li snop svjetlosti na ovakvo okom nevidljivo podruËje,dolazi do refrakcije svjetlosnih zraka, a slika promatranog fenomena postajevidljiva u obliku projekcije sjene na zaslonu. Dvorak je, izradivπi poseban ure-aj, prouËio i opisao mnoge pojave u prozirnim medijima te ponovio mnoge To-eplerove pokuse znatno jeftinijom i jednostavnijom tehnikom. Svoj postupakvizualizacije strujanja objavio je 1880., i nazvao ga “jednostavnijim oblikomschliere promatranja”. Taj Êe se postupak nazvati metodom sjene, a danas senaziva jednostavnom ili izravnom metodom sjene. Primjena ove metode, kom-plementarne Salcherovoj, i danas je raπirena u mnogim granama tehnike, anaroËito u aerotehniËkom inæenjerstvu. Dvorakov je rad pridonio razvoju raz-liËitih grana znanosti, no neizmjeran je njegov doprinos razvoju visokog πkol-stva u Z agrebu. Do umirovljenja, 1911., obrazovao je i odgojio mnoge naraπ-taje fiziËara i ostavio za sobom znatno naslijee. Njegov fakultetski nasljed-nik, profesor fizike Stanko Hondl, 8. svibnja 1922. u posmrtnom govoru na za-grebaËkom Mirogoju istaknuo je: “Dvorak bijaπe rodom » eh, bio je to i srcem!A mi ga, evo, predajemo hrvatskoj zemlji. I rado Êe ga ona primiti jer je duæ-nost prema drugoj svojoj domovini do kraja æivota savjesno vrπio kao pravi hr-vatski rodoljub.”

Vinko Dvorak i nova metoda vizualizacijestrujanja fluida

Slika 3 - PeriodiËne strukture tzv. Machovih diskova

24,25 dossier strana.qxd 12/03/08 12:00 Page 25

26

Vrijeme duhovne priprave za BoæiÊ poËinjeuvijek u nedjelju izmeu 27. studenoga i 3.prosinca. To se vrijeme naziva doπaπÊe ili ad-vent (lat. adventum - dolazak). Tradicija ad-venta je vrlo stara i moæe se pratiti veÊ od V.stoljeÊa. SaËuvane su propovijedi iz toga dobakoje prije najveÊeg krπÊanskog blagdana pozi-vaju vjernike na pokoru: na odricanje, na mo-litvu i na dobra djela. U vrijeme doπaπÊa bilesu zabranjene svadbe i javne sveËanosti.»emu ta ozbiljnost?

U krπÊanskom bogosluæju BoæiÊ ima dvostru-ki smisao. S jedne strane, BoæiÊ je spomen--slavlje kojim se oæivljava sjeÊanje na dogaajIsusova roenja. BoæiÊ se, dakle, slavi kaoblagdan sjeÊanja na obeÊanja koja je Bog ispu-nio. S druge pak strane, BoæiÊ je blagdan nadejer slaveÊi BoæiÊ vjernici se predaju nadi da ÊeBog izvrπiti svoja obeÊanja. Boæja obeÊanja go-vore o ponovnom Isusovom dolasku na krajupovijesti. Sva su adventska slavlja proæeta tomsimbolikom: onoga πto je bilo i onoga πto tekdolazi.

U bogosluæju druge nedjelje doπaπÊa (7. pro-sinca), glavna je figura navijeπtanja starozav-jetni lik Ivana Krstitelja. Njegovo odijevanje inaËin æivota nisu zacijelo po ukusu naπegavremena: “Ivan bijaπe odjeven u devinu dlaku,s koænatim pojasom oko bokova; hranio seskakavcima i divljim medom“ (Mk 1,6). No,njegova misija glasnika pred licem Boæjim od-govara za svako vrijeme. Ivan Krstitelj je na-vjestitelj Boæjega suda, koji sigurno dolazi.Njegova je uloga da upozori na BoæiÊ kao nadan izvrπenja Boæjeg obeÊanja: odonud Êe do-Êi suditi æive i mrtve. O njemu se kaæe da jeglasnik Boæji u pustinji. I danas je propovije-danje evanelja “glas vapijuÊega u pustinji“.Pustinja, meutim, nije neka daleka zemlja.Pustinja je mjesto iskonskog kaosa. To je du-hovni prostor naπe civilizacije: zemlja suha,æedna, bezvodna; zemlja bez Boæjeg blagoslo-va. OtiÊi, dakle, u pustinju nikako ne znaËi bi-jeg od civilizacije. Upravo obratno: prolaz krozpustinju hod je kroz civilizaciju bez ljubavi, æi-vot u “gradu bez Boga“, boravak u prostran-stvima demonskih sila.

Dominantna je biblijska poruka da Bog vodiizabrani narod kroz zemlju prokletstva: kroziskustvo pustinje do iskustva blagoslovljenezemlje u kojoj “teËe med i mlijeko“. Vrijeme je,dakle, doπaπÊa kao prolaz kroz pustinju, kaoæivot okrenut obeÊanju. U adventsko vrijemepo crkvama odjekuje pjesma: “Ima jedno obe-Êanje da Êe opet doÊi k nama!” A poruka izpustinje dopire: “Ako danas glas mu Ëujete, nebudite srca tvrda…“ (Ps 95)

5. prosinca 2008.

Iv an N IMAC

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

• ameriËki kriminalistiËki (2008.)• trajanje: 130 minuta• redatelj: Gavin O’C onnor• distributer: Blitz film & video• glume: Edward Norton ( R ay Tiernan) , C olin F arrell

(Jimmy Egan), Jon V oight ( F rancis Tierney Sr.) , Noah Emmerich ( F rancis Tierney Jr.)

» etiri njujorπka policajca su mrtva. Ubijeni su u zasjedi, koja je uzbunilapoliciju i dovela do velike napetosti. BuduÊi da je ubojica na slobodi i damnogo toga ovisi o tom sluËaju, glavni policijski inspektor na Manhatta-nu, F rancis Tierney stariji, moli svoga sina, detektiva R aya Tierneya, dapredvodi istragu. R ay nevoljko preuzima sluËaj jer zna da je ubijenim po-licajcima nadreeni bio njegov brat, F rancis mlai, te da su radili s nje-govim πogorom, Jimmyjem Eganom...Po tko zna koji put, iz Hollywooda nam stiæe obiteljsko-policijska priËa.Naizgled potpuno izlizana tema, priËa o dobrom, loπem i zlom njujorπkompolicajcu joπ jednom je upalila. V iπe je razloga tome. Prvi i uvijek najvaæ-niji jest dobra priËa. Puna dva sata i joπ malo viπe prou u trenu. Drugavaæna stvar je, kako to u filmskom svijetu kaæu, casting odnosno odabirglumaca. PrednjaËe Edward Norton u ulozi “dobrog“ i Jon V oight, kojiveÊ godinama, ako ne i desetljeÊima, nije imao primjereniju i uspjeπnijuulogu. Norton se dokazao veÊ prije u ulogama gdje ga muËi dvostrukost.Najbolji je primjer Generacija X , gdje je uzor mlaem bratu iako to ne æe-li biti. U Klubu boraca ta dvojnost poprima psihopatski karakter, dok seHulkovu dvostranost ne treba posebno objaπnjavati. ©to se V oighta tiËe,loπ odabir uloga posljednjih dvadesetak godina zaprijetio mu je da Êe gadanaπnji naraπtaji zapamtiti samo kao oca Angeline Jolie. Ne smijemozaboraviti njegov briljantni nastup u PonoÊnom kauboju, za koji je uosta-lom dobio i Oscara. Ponos i slava pravi je krimiÊ u pravo vrijeme. Odla-zak u kino moja je preporuka za hladnu zimsku veËer.

Ponos i slava

Leon RIZMAUL

Glas u pustinji

Knjiga “Slom” svojevrstan je nastavak Pulitzerom nagra-enog djela “Sva naπa oruæja - zarazne bolesti, Ëelik i puπ-ke”. Autor u “Slomu” raspravlja o tajanstvenoj propastistarih civilizacija i kako to utjeËe na naπu buduÊnost. Dok su se u knjizi “Sva naπa oruæja” pojaπnjavali razlozi zemljopisne na-ravi koji su uzrokovali procvat nekih naroda, “Slom” se koristi istim raz-lozima kako bi ispitao zaπto su neka drevna druπtva, ukljuËujuÊi i civiliza-ciju Maja i one s Uskrπnjih otoka te kolonije V ikinga na Grenlandu, pa ineka moderna, poput onoga u R uandi, jednostavno - nestala. Z bog Ëegase neka druπtva razvijaju, a druga propadaju? U proπlosti su se mnoge kulture raspale. R azlog tome, u veÊini sluËaje-va, bila je ekoloπka kriza koju su uzrokovali sami narodi, no ona sama posebi nije iskljuËivi razlog. Nije svaka civilizacija propala zbog ekoloπkekrize, no ona je ipak u najveÊem broju sluËajeva bila svojevrstan katali-zator propasti - posebno u sluËajevima kada se udruæila s druπtvenim od-govorom na nadolazeÊe katastrofe. No, sva krivnja nikako ne leæi u osve-toljubivoj prirodi, a autor tu tvrdnju argumentira navodeÊi primjere iz ma-lih zajednica suvremene Montane, koje se suoËavaju s propaπÊu æivotnihstandarda i iscrpljenjem prirodnih izvora. To dvoje je svima zajedniËki uz-rok propasti, tvrdi Diamond. “Slom” govori o tajanstvenoj propasti starih civilizacija, ali i o tome ka-ko to utjeËe na naπu buduÊnost, odnosno koje bismo pouke, bitne za na-πe odræavanje, mi iz toga mogli izvuÊi. Autor nudi uvjerljive povijesneprimjere, kojima potkrepljuje svoju tvrdnju kako su u veÊini sluËajevaekonomski i ekoloπki problemi jedno te isto i vodi nas na zanimljivo puto-vanje kroz povijest ËovjeËanstva, pokuπavajuÊi objasniti kako moæemo,kad sutra doe, ipak preæivjeti. Mirela ME N G E S

Jared Diamond: Slom - kako se druπtva odluËuju za propastili uspjeh, Algoritam, Zagreb, 2008.

FILMOT EKA

26 strana 12/03/08 11:52 Page 26

5. prosinca 2008.

VREMEPLOV

27

5. prosinca 1918.KrvoproliÊe na JelaËiÊ placuNa akt ukidanja Dræave Slovenaca, Hr-vata i Srba i ujedinjenja sa Srbijom od1. prosinca prvi su æestoko i domoljubnoodgovorili hrvatski domobrani. U zagre-baËke vojarne tih su se prijelomnih da-na vratile proslavljene ratne postrojbe23. i 53. zagrebaËke pukovnije. Nekak-

va nova kraljevina na Ëelu s dinastijom KaraoreviÊa bilaim je tua. Naoruæani domobrani, njih nekoliko stotina, kre-nuli su 5. prosinca 1918. iz svojih vojarni, Ilicom, prema Tr-gu bana JelaËiÊa uz himnu Lijepa naπa domovino. Saznavπiza njihovu namjeru, πef zagrebaËke policije, dr. Grga Ane-linoviÊ, priredio im je zasjedu. Podno banova spomenikaodræan je prosvjedni skup, a onda su odjeknuli pucnji. Nekivojnici pokuπali su uzvratiti paljbu, ali su na otvorenom trgubrzo podlegli napadu. U sluæbenom izvjeπtaju navodi se 13mrtvih i 17 ranjenih prosvjednika, dok su po gradu kruæilevijesti da je na JelaËiÊevu trgu nastradalo stotinjak ljudi. Tajdogaaj iskoristili su predstavnici vlasti kako bi zatrli hrvat-sku vojsku. Prosvjednici su proglaπeni protunarodnim ele-mentima, izvedeni na sud i kaænjeni. Samo nekoliko danaposlije srpski je generalπtab raspustio obje buntovniËke pu-

kovnije, a za srpsku dinastiju opasni vojnici poslani su kuÊi.Hrvatska je 1918. prvi put u svojoj povijesti razoruæana.

6. prosinca 1917. NajveÊa eksplozija u povijestiDok je u Europi bjesnio I. svjet-ski rat, na drugoj strani Atlanti-ka, u Novoj ©kotskoj, u graduHalifaxu, 6. prosinca 1917. do-godila se najveÊa nesreÊa u po-vijesti Kanade. Na ulasku u luku, sudarili su se belgijski pa-robrod Imo i francuski brod Mont Blanc. Ovaj drugi bio jepretrpan eksplozivom: nosio je 200 tona TNT-a, 35 tona la-kozapaljivog benzina i viπe od dvije tisuÊe tona kiseline, ko-ja se upotrebljava pri izradi eksploziva. Pri sudaru kiselinase prolila iz spremiπta, a mornari s obaju brodova poËeli supaniËno bjeæati. Dvadeset minuta nakon sudara nastao jeniz snaænih eksplozija, od kojih su popucala stakla na kuÊa-ma udaljenima 80 kilometara od Halifaxa. Uniπten je cijelisjeverni dio grada. Poginulo je viπe od dvije tisuÊe ljudi, ajoπ toliko je zadobilo ozljede oËiju jer su nesmotreno gleda-li eksploziju. Bez krova nad glavom ostalo je viπe od 750obitelji.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Originalno ime Republike Indije jest:A Zhonghuá Rénmín GònghéguóB Bhárat GanarádæjaC Dru Gäkhap

2. Broj dijalekata kojima se u Indiji sluæi oko10 000 ljudi je:A 48B 87C 122

3. Izbacite “uljeza” koji nije u tri najnaseljenija grada Indije:A KalkutaB New DelhiC Bangalore

4. Poznati indijski mauzolej podzaπtitom UNESCO-a je:A Angkor WatB Taj MahalC Bhairava

5. Indija je proglasila neovisnost odVelike Britanije :A 1945. godineB 1947. godineC 1950. godine R

jeπe

nje:

1b;

2c;3

a;4b

;5b

Leon RIZMAUL

Adresa www.military.czodmah Êe vam otkritida je rijeË o Ëeπkoj

stranici. Jer, nemojte mislitida najkvalitetnije stranice svojnom tematikom dolazeiskljuËivo iz anglosakson-skih zemalja. Ovaj nesluæ-beni site Ëeπkih entuzijastadokazuje da i drugi imajuπto pokazati. Dakle, autorisvoj www.military.cz nazi-vaju “najveÊim Ëeπkim on--line arhivom svjetske vojne

tehnike”. Mislimo da su preskromni: kvaliteta i obilje po-dataka u siteu uvelike prelaze granice samo jedne zemlje.NaÊi Êete doista svaπta, od πvedskog oruæja, preko tenko-va iz II. svjetskog rata, pa sve do najnovijih ameriËkih zra-koplova ili nosaËa aviona. Ima tehniËkih podataka, povijes-nih opisa, dobrih fotografija… Jedini problem je neatrak-tivan grafiËki izgled i Ëinjenica da su sve teme nekako na-trpane zbrda-zdola. Ah, da, ne zaboravimo da su sadræajidostupni i na engleskom jeziku, πto siteu daje internacio-nalnu notu. Ipak, sigurno je da je Ëeπka verzija poneπtobogatija.

Domagoj VLAHOVIΔ

www.military.cz

27 strana 12/03/08 12:56 Page 27

28 strana 11/12/08 14:02 Page 28