poslovna etika -

8/3/2019 POSLOVNA ETIKA -

1/70

Prof.dr. B. Bebek: Poslovna etika

POSLOVNA ETIKA IDRUTVENA ODGOVORNOST


2/70


1. Vrline 2. Nacela 3. Prava 4. Bonton

POSLOVNA ETIKA


3/70


1. VRLINE

1.1.Vjera 1.2. Ljubav 1.3. Nada1.4. estitost ili

dobra volja


4/70


1.1. VJERA

1.1.1. Crede 1.1.2. Fide 1.1.3. Patrie 1.1.4. Tenere


5/70


CREDE lat. creditium rimski konceptvjere, neopozivog obeanja

-vjerodostojnost, samojamevina

FIDE pouzdanost- zadaci obavljeni na vrijeme i savrhunskom (oekivanom) kvalitetom


6/70


PATRIE - lojalnost- posljedica duboke stabilnosti naegsustava vrijednosti

TENERE izdrljivost, upornost- sposobnost ustrajanja unato svemuto je neugodno


7/70


1.2. LJUBAV

1.2.1. Caritas 1.2.2. Agape 1.2.3. Filia 1.2.4. Eros


8/70


CARITAS lat. caritas milosre- sposobnost suosjeanja, spremnostna pomo patniku

AGAPE zanos- vrlina putem koje u poslovanje unosimosvoj intelektualni i emocionalni

potencijal znatno iznad nunoneophodne razine


9/70


FILIA bratska ljubav- potivanje s drugim subjektima kako uposlovanju, tako i izvan njega, uzimajui

u obzir opu dobrobit EROS erotina ljubav

- osjetilna dopadljivost subjekata i

objekata u poslovanju, kao i stremljenjek spajanju razliitih ekstrema u jedno


10/70


1.3. NADA

1.3.1. Patientia

strpljivost1.3.2. Pax - mir 1.3.3. Optimizam

1.3.4. Zahvalnost

i poniznost


11/70


1.4. ESTITOSTILI DOBRAVOLJA

1.4.1. Sofia 1.4.2. Andrea 1.4.3. Dika 1.4.4. Sofrosine


12/70


SOFIA mudrost

ANDREA hrabrost

DIKA dinost

SOFROSINE - umjerenost


13/70


2. NAELA

2.1. Samodostatnost 2.2. Proaktivnost 2.3. Solidarnost 2.4. Supsidijarnost


14/70


2.1. Samodostatnost

gr. autarkia, samoorganizacija,

u poslovnom kontekstu sposobnostposlovnog sustava da u kritinoj situacijimoe obavljati kritine funkcije


15/70


2.2. Proaktivnost

pristup poslovanju u kojemu subjektdjeluje na okolinu tako da mijenja sebe


16/70


2.3. Solidarnost

sposobnost suosjeanja s drugima uposlovanju


17/70


2.4. Supsidijarnost

naelo po kojemu se odluke donose iproblemi rjeavaju u okviru kategorija i

na razinama gdje i nastaju sutina supsidijarnosti je organiziranje

poslova i rjeavanje problema u okviru

vrste tog posla ili problema


18/70


3. PRAVA

3.1. Samoodreenje 3.2. Sloboda 3.3. Vlasnitvo 3.4. ivot


19/70


3.1 SAMOODREENJE

3.1.1. Pravo nasvjetonazor

3.1.2. Pravo naprivatnost

3.1.3. Pravo naobrazovanje

3.1.4. Pravo na izborradnog mjesta


20/70


3.1.1.Pravo na svjetonazor (1)

Opa deklaracija o pravima ovjeka, l. 18.:

Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti ivjere; to pravo ukljuuje slobodu promijenitisvoju vjeru ili vjerovanje i slobodu da se,pojedinano ili u zajednici s drugima, javno ili

privatno, iskazuje vjera ili vjerovanje uenjem,vrenjem, obredima i obdravanjem.


21/70


3.1.1.Pravo na svjetonazor (2)

zbroj pretpostavki kojih se drimo(svjesno ili podsvjesno, dosljedno ili

nedosljedno) i koje ovise o temeljnuustrojstvu naeg svijeta


22/70


3.1.2. Pravo na privatnost (1)


nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom mijeanju u

njegov privatni ivot, obitelj, dom ili prepisku, nitinapadajima na njegovu ast i ugled.

Ustav RH, l. 35.:

svakomu se ovjeku i graaninu jami tovanje ipravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota,dostojanstva, ugleda i asti


23/70


3.1.2. Pravo na privatnost (2)

osigurava slobodu nesmetanog

zadravanja svoje privatnosti inemijeanje treih u tu sferu ivota


24/70


3.1.3. Pravo na obrazovanje (1)


Svatko ima pravo na obrazovanje

Ustav RH, l. 65.: Osnovno je kolovanje obvezatno ibesplatno. Svakomu je dostupno, pod

jednakim uvjetima, srednjokolsko ivisokokolsko obrazovanje u skladu snjegovim sposobnostima.


25/70


3.1.3. Pravo na obrazovanje (2)

slobodan izbor oblika i stupnja

obrazovanja i profesionalnogusmjerenja


26/70


3.1.4. Pravo na izbor radnog mjesta (1)


Svatko ima pravo na rad, na slobodan izbor

zaposlenja, na pravine i povoljne uvjete radai na zatitu od nezaposlenosti.

Ustav RH, l. 54.:

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje isvakomu je pod jednakim uvjetima dostupnosvako radno mjesto i dunost


27/70


3.1.4. Pravo na izbor radnog mjesta (2)

izbor vlastitog zanimanja, odnosnoradnog mjesta u skladu sa svojim

obrazovanjem, sposobnostima,preferencijama


28/70


3.2. SLOBODA

3.2.1. Pravo na govori komunikaciju

3.2.2 Pravo najednakost u

primjeni prava

3.2.3. Pravo nakretanje i izbor

polja djelovanja

3.2.4. Pravo naudruivanje


29/70


3.2.1. Pravo na govor i komunikaciju (1)

Deklaracija o pravima ovjeka i graana, XI.:Slobodno izraavanje misli i nazora jedno je od

najdragocjenijih prava ovjeka, pa tako svaki

graanin moe govoriti i pisati, te slobodnoobjavljivati, pod uvjetom da je odgovoran ako zlorabitu slobodu u sluajevima odreenim zakonom

Ustav RH, l. 38.:Jami se sloboda miljenja i izraavanja. Sloboda

izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska idrugih sredstava javnog priopavanja, slobodugovora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svihustanova javnog priopavanja.


30/70


3.2.1. Pravo na govor i komunikaciju (2)

sloboda izraavanja misli i nazora


31/70


3.2.2. Pravo na jednakost u primjeni

prava (1) Deklaracija o pravima ovjeka i graana, I.:Ljudi se raaju i ostaju uvijek slobodni ijednaki u svojim pravima.

Ustav RH, l. 14.:Svaki ovjek i graanin u Republici Hrvatskoj

ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi,boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili

drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnompodrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi,drutvenom poloaju ili drugim osobinama.Svi su pred zakonom jednaki.


32/70


3.2.2. Pravo na jednakost u primjeni

prava (2)

sve osobe su pred zakonom jednake iimaju pravo na jednaku zatitu zakona


33/70


3.2.3. Pravo na kretanje i izbor

djelovanja (1) Opa deklaracija o pravima ovjeka, l.13.:Svatko ima pravo na slobodu kretanja i

stanovanja unutar granica svake drave.Svatko ima pravo da napusti bilo koju zemlju,ukljuujui svoju vlastitu, i da se vrati u svojuzemlju

Ustav RH, l. 42.:Svim se graanima priznaje pravo na mirnookupljanje i javni prosvjed


34/70


3.2.3. Pravo na kretanje i izbor

djelovanja (2)

slobodno kretanje i ivotni prostor tesamostalnost biranja polja svogdjelovanja


35/70


3.2.4. Pravo na udruivanje (1)

Opa deklaracija o pravima ovjeka, l. 20.:Svatko ima pravo na slobodu mirnog zborovanja i

udruivanja. Nitko ne moe biti primoran da pripadanekom udruenju.

Ustav RH, l. 43.:Graanima se jami pravo na slobodno udruivanje

radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za

socijalna, gospodarska, politika, nacionalna,kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga graanimogu slobodno osnivati politike stranke, sindikate idruge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati.


36/70


3.2.4. Pravo na udruivanje (2)

omoguuje se pojedincima, poslovnimsubjektima i dravama da se udruuju s

drugim pojedincima, poslovnimsubjektima ili nezavisnim dravama uostvarivanju odreenog cilja


37/70


38/70


3.3.1. Pravo na stjecanje (1)

Ustav RH, l. 48.:

Jami se pravo vlasnitva.Jami se pravo

nasljeivanja. Ustav RH, l. 49.:

Poduzetnika i trina sloboda temelj sugospodarskog ustroja RH.


39/70


3.3.1. Pravo na stjecanje (2)

pravo na rad i na ivot od svogvlastitoga rada


40/70


41/70


3.3.3. Pravo na posjedovanje (1)

Opa deklaracija o pravima ovjeka, l. 17.:Svatko ima pravo da sam posjeduje imovinu, a

isto tako da posjeduje u zajednici s drugima.Nitko ne smije samovoljno biti lien svojeimovine.

Ustav RH, l. 48.:

Jami se pravo vlasnitva. Vlasnitvoobvezuje. Nositelj vlasnikog prava i njihovikorisnici duni su pridonositi opem dobru.


42/70


3.3.3. Pravo na posjedovanje (2)

pravo ljudi da imaju ili posjeduju

materijalnu ili nematerijalnu imovinu okojoj se mogu brinuti ili u nju ulagati


43/70


3.3.4. Pravo na razmjenu

svaka osoba i ma pravo razmjenjivationo to je stvorila ili to posjeduje

razmjenjivati se moe razliita pokretnai nepokretna imovina, usluge, znanje,informacije i novac


44/70


3.4. IVOT

3.4.1. Pravo na obitelj3.4.2. Pravo nafiziku sigurnost

3.4.3. Pravo naminimalnidohodak(standard)

3.4.4. Pravo naistu okolinu


45/70


3.4.1. Pravo na obitelj (1)

Ustav RH, l. 61.:Obitelj je pod osobitom zatitom drave. l. 62.:Drava titi materinstvo, djecu i mlade,

te stvara socijalne, kulturne, odgojne,

materijalne i druge uvjete kojima sepromie ostvarivanje prava na dostojanivot.


46/70


3.4.1. Pravo na obitelj (2)

punoljetni mukarci i ene bez ikakvihogranienja u pogledu rase,

dravljanstva ili vjere imaju pravo dasklope brak i osnuju obitelj


47/70


3.4.2. Pravo na fiziku sigurnost


Svatko ima pravo na ivot, slobodu i

osobnu sigurnost. sigurnost ivota od strane tree osobe te

pravini i povoljni uvjeti rada


48/70


3.4.3. Pravo na minimalni dohodak

(standard) Opa deklaracija o pravima ovjeka, l. 23.:Svatko tko radi ima pravo na pravinu i

povoljnu naplatu koja njemu i njegovoj obiteljiosigurava ovjeka dostojni opstanak i koja se,po potrebi, dopunjuje drugim sredstvimasocijalne zatite.

Minimalni ivotni standard ne oznaavasvuda u svijetu istu razinu kvalitete ivota,nego ona ovisi o razvijenosti drutva ukojemu se ivi.


49/70


3.4.4. Pravo na istu okolinu

Ustav RH, l. 69.:Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava

osigurava pravo graana na zdrav okoli.Graani, dravna, javna i gospodarska tijela iudruge duni su, u sklopu svojih ovlasti idjelatnosti, osobitu skrb posveivati zatitizdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

ovjek ima pravo na slobodu i jednakost u

odgovarajuim ivotnim uvjetima i imaodgovornost da okolinu uva i poboljava ukorist sadanje i budue generacije.


50/70


4. BONTON

4.1. Predstavljanje 4.2. Upoznavanje 4.3. Komuniciranje4.4. Uredsko

poslovanje


51/70


52/70


4.1.1. Govor tijela

ukljuuje:stav

poloaj tijelagestikulaciju

izraze lica


53/70


4.1.2. Odjea

Profesionalnost zahtjeva pristojan izgled iodijevanje, te odravanje osobne higijene i njege

Poslovna odjea moe biti:strogo definirana uniforma

formalno nepropisana uniforma

potpuno nepropisana


54/70


4.1.3. Prostorije

izgled prostora reflektira se nazaposlenike i organizaciju

on je materijalni iskaz sposobnosti


55/70


4.1.4. Sredstva

obuhvaa sredstva kojima se ljudisvakodnevno slue u radu i obavljanju

svakodnevnih poslova, ali i privatnihaktivnosti

tu ubrajamo pisai pribor, raunala,

mobilni telefon, aktovke, automobili i dr.


56/70


4.2. UPOZNAVANJE

4.2.1. Osobnoupoznavanje

4.2.2. Posrednoupoznavanje

4.2.3. Poslovniruak

4.2.4. Konferencije(konvencije)


57/70


4.2.1. Osobno upoznavanje

samostalno predstavljanje, bilo da nematree osobe, bilo da nas trea osoba ne

predstavi samajasno, zanimljivo, pozitivno i dobro

izraeno, ne due od 10 sekundi


58/70


4.2.2. Posredno upoznavanje

Po poloaju mlaa osoba predstavlja sestarijoj po poslovnom rangu

Ako su osobe po poslovno rangu jednake ilinema razlike, mlaa osoba se predstavljastarijoj

U poslu nije pravilo da se mukarac prvipredstavlja eni

enu mlau po rangu predstavlja sestarijemu bez obzira na godine


59/70


4.2.3. Poslovni ruak

obiaj dobre poslovne tradicije i dio poslovnogdruenja

prije naruivanja jela nije preporuljivorazgovarati o poslu

bonton poslovnog ruka proizlazi iz njegovesvrhe

cilj je obaviti posao, predstaviti sebe kao

sposobnog, spretnog, pristojnog, snalaljivostsubjekta i poslovnog partnera


60/70


61/70


4.3. KOMUNICIRANJE

4.3.1. Telefoniranje 4.3.2. Dopisivanje 4.3.3. Razgovori 4.3.4. Sastanci


62/70


4.3.1. Telefoniranje

nema vizualne identifikacijesugovornika, pa je nain javljanja i

komuniciranja preko telefona ogledaloorganizacije i uljudnosti njenih djelatnika

vaan je ton i boja glasa

Stvoriti dojam prijateljske, partnerske iugodne osobe


63/70


64/70


4.3.3. Razgovori

najjednostavniji je i najstariji oblikkomuniciranja

osoba nastoji u razgovoru na najbolji,najuvjerljiviji i najjasniji nain izloiti svojemisli, vienje situacije ili problema, a s ciljemobavjetavanja, postizanja sporazuma,

odobravanja ili nekoga drugog poslovnog cilja


65/70


4.3.4. Sastanci

cilj je rjeavanje poslovnih problema iunaprjeivanje poslovanja u cjelini

Osnovni oblici sastanaka:konzultacijeklasini sastancisjednicekonferencije

simpozijikongresiaudiokonferencije ili videokonferencije


66/70


4.4. UREDSKOPOSLOVANJE

4.4.1. Darovi

4.4.2. Bonton izvan

radnog mjesta 4.4.3. Putovanja

4.4.4. Uredski

bonton


67/70


4.4.1. Darovi

mogu pridonijeti stvaranju pozitivnogimida poduzea i unaprijediti odnose s

klijentima idealan korporativni dar je proizvod

samog poduzea

darovi u meunarodnom poslovanju


68/70


4.4.2. Bonton izvan radnog mjesta

ne moraju se potivati, niti seprimjenjuju klasina pravila ponaanja iz

ureda smjernice ipak postoje


69/70


4.4.3. Putovanja

na poslovnim putovanjima osobapredstavlja sebe i svoju organizaciju

putovanja mogu biti povezana skonkretnom suradnjom s odreenimpartnerom ili s odravanjem nekoga

poslovnog skupa ili kongresa


70/70


4.4.4. Uredsko poslovanje

uredski bonton je utvreni nain individualnogponaanja zaposlenih u uredu

cilj je unaprjeenje pozitivne interakcije

izmeu samih zaposlenih, te izmeuzaposlenih i klijenata, partnera, potroaa idrugih

za posao su vane tri stvari:

profesionalnostznanje ikulturno ponaanje

poslovna etika -

Documents