pomorsko pravo 3.n

8/11/2019 Pomorsko Pravo 3.N

1/75

1

S S r r eed d nn j jaa k k ool l aa

A Ammbbr r oo z z aa H H aa r r aa iiaa M M aa l l ii L Loo iinn j j

P P oommoor r s sk k oo

p p r r aa vvoo s sk k r r ii p p t t aa z z aa 33.. r r aa z z r r eed d

p p r r ii p p r r eemmiil l aa A Al l d d iinnaa B Buur r ii


2/75

2

SADRAJ: 1. STVARNA PRAVA NA BRODU ........................................................................................ 5

1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA, PRAVO VLASNITVA ........................................ 5 1.1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA .............................................................................. 5 1.1.2. PRAVO VLASNITVA.............................................................................................. 6

1.2. UGOVORNO I ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA BRODU, HIPOTEKA (PRIVILEGIRANA POTRAIVANJA)................................................................................................... 6 1.2.1. HIPOTEKA NA BRODU ................... ........... .......... .......... ........... .......... .......... ......... 6 1.2.2. PRIVILEGIJI NA BRODU ...... .......... ........... .......... .......... ........... .......... .......... ......... 8

1.3. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA ...................................................................................... 9 2. SUBJEKTI POMORSKOG IMOVINSKOG PRAVA .....................................................10

2.1. POJAM I FUNKCIJA BRODARA ..............................................................................10 2.1.1. BRODAR (SHIP-OWNER) ................ ........... .......... .......... ........... .......... .......... ........10 2.1.2. OGRANIENJE ODGOVORNOSTI BRODARA....................................................10

2.2. NARUITELJ PRIJEVOZA, KRCATELJ, PRIMATELJ, OTPREMNIK, SLAGA, KONTROLNA KUA .............................................................................................................................13

2.2.1. NARUITELJ (CHARTERER)................................................................................13

2.2.2. KRCATELJ (SHIPPER) ...... ........... .......... .......... ........... .......... ........... .......... ...........13 2.2.3. PRIMATELJ (CONSIGNEE) .......... .......... ........... .......... .......... ........... .......... ...........13 2.2.4. OTPREMNIK (PEDITER- FORWARDER) ..........................................................13 2.2.5. SLAGA (STEVADORES)......................................................................................15

2.3. POMORSKI AGENT, POJAM I PODJELA ................................................................15 2.4. PRAVA I DUNOSTI POMORSKOG AGENTA ......................................................16

2.4.1. POSLOVI POMORSKOG AGENTA ...... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ..16 2.4.2. PRAVA POMORSKOG AGENTA ........ ........... .......... ........... .......... ........... .......... ....17 2.4.3. DUNOSTI POMORSKOG AGENTA.....................................................................18

2.5. MEUSOBNI ODNOSI RAZLIITIH OSOBA U POMORSKOM POTHVATU .....18 2.6. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA .....................................................................................20

3. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA ....................................21 3.1. UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM, ELEMENTI I PODJELA .................21 3.2. BRODARSKI UGOVORI, POTPRIJEVOZNI UGOVORI, POMORSKO-

VOZARSKI UGOVORI ...........................................................................................................................22 3.2.1. Brodarski ugovor (charter) ................... .......... .......... ........... .......... .......... ........... ....22 3.2.2. Potprijevozni ugovori .......... ........... .......... .......... ........... .......... ........... .......... ...........23 3.2.3. Pomorsko-vozarski ugovori .......... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ........... ..23

3.3. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE I NA VRIJEME ....................................23 3.3.1. Brodarski ugovor na putovanje ........... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ......23 3.3.2. Brodarski ugovor na vrijeme .......... .......... ........... .......... .......... ........... .......... ...........24

3.4. IZVRENJE UGOVORA O POMORSKOM PRIJEVOZU, PRIPREMA, UKRCAJ I PRIJEVOZ STVARI .................................................................................................................................24

3.4.1. Brodski prostor za prijevoz tereta .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ..24 3.4.2. Ukrcavanje tereta ....................................................................................................25 3.4.3. Pismo spremnosti ............. .......... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ....25 3.4.4. Preuzimanje i krcanje tereta ........... ........... .......... ........... .......... ........... .......... .........26

3.5. MEUNARODNE KONVENCIJE, ODGOVORNOSTI ............................................26 3.5.1. Meunarodna konvencija za izjednaenje nekih pravila o teretnici .......................27 3.5.2. Konvencija UN o prijevozu robe morem ........... .......... ........... .......... ........... .......... ..27 3.5.3. UNCTAD/ICC .........................................................................................................27 3.5.4. Konvencija za olakanja u meunarodnom pomorskom prijevozu..........................28 3.5.5. Pomorski zakonik RH .......... ........... .......... .......... ........... .......... ........... .......... ...........28

3.6. MJESTO PRISTAJANJA, UKRCAJA I ISKRCAJA TERETA ..................................28 3.6.1. Mjesto pristajanja luka odredita.........................................................................28


3/75

3

3.6.2. Mjesto ukrcaja tereta ...............................................................................................29 3.6.3. Mjesto iskrcaja tereta .......... ........... .......... .......... ........... .......... ........... .......... ...........29

3.7. KLAUZULE ................................................................................................................30 3.7.1. Klauzule u ugovorima o prijevozu robe morem ............ .......... .......... ........... ...........30 3.7.2. Klauzule koje se odnose na mjesto predaje tereta ........... .......... ........... .......... .........30

3.8. STOJNICE, PREKOSTOJNICE, IZVANREDNE PREKOSTOJNICE .......... ........... ..31 3.8.1. Stojnice ....................................................................................................................31 3.8.2. Prekostojnice ........... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ..31 3.8.3. Izvanredne prekostojnice .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ......32

3.9. REVERZIBILNE STOJNICE, UTEDA U VREMENU ............................................32 3.10. VREMENSKE TABLICE, LINIJSKI BRODOVI I TRAMPERI ................................33 3.11. PONAVLJANJE GRADIVA .......................................................................................34 3.12. PROVJERA ZNANJA .................................................................................................34

4. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA II .......... .......... .........36 4.1. TERETNICA, POJAM, FUNKCIJA, SADRAJ, VRSTE, IZDAVANJE ..................36

4.1.1. Vrste teretnica .........................................................................................................37 4.2. TERETNICA KAO VRIJEDNOSNI PAPIR, ISTA I NEISTA TERETNICA,

JAMSTVO, HAMBURKA PRAVILA ...................................................................................................37 4.2.1. ista i neista teretnica, dokazna snaga teretnice..................................................38

4.3. TOVARNI LIST, POJAM I FUNKCIJA U POMORSKOM PROMETU, ZAKLJUNICA 38

4.4. PREDAJA TERETA PRIMATELJU, PROPISI O TETI I KANJENJU TERETA ..39 4.5. VOZARINA, ELEMENTI, FORMIRANJE, PLAANJE...........................................40 4.6. ZAKONSKA ZALONA PRAVA NA TERETU I UKRCANIM STVARIMA NA

BRODU 41 4.7. PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM .................................42 4.8. ZAKUP I PODZAKUP BRODA, PRAVA I OBVEZE STRANAKA .........................43 4.9. UGOVOR O TEGLJENJU, PRIJEVOZ TEGLJENJEM, TEGLJENJE I

SPAAVANJE 45 4.10. OSTALI PLOVIDBENI POTHVATI PRIJEVOZ PUTNIKA I PRTLJAGE .......... ..46 4.11. OSTALI PLOVIDBENI POTHVATI ..........................................................................47 4.12. PONAVLJANJE GRADIVA .......................................................................................48 4.13. PROVJERA ZNANJA .................................................................................................49

5. POMORSKE HAVARIJE ..................................................................................................51 5.1. POJAM HAVARIJE , PARTIKULARNA I GENERALNA HAVARIJA .........................................51

5.1.1. Partikularna, posebna ili zasebna havarija ......... ........... .......... ........... .......... .........51 5.1.2. Generalna, opa ili zajednika havarija.................................................................51

5.2. BITNI ELEMENTI GENERALNE HAVARIJE ........................................................................52 5.2.1. Povijesni razvoj instituta GH .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... .........52 5.2.2. YAR 2004 .................................................................................................................52 5.2.3. Bitni elementi GH ........... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .....52

5.3. PRIMJERI PH I GH .........................................................................................................53 5.4. LIKVIDACIJA GH, UDIO U LIKVIDACIJI ..........................................................................54 5.5. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA KOD PH I GH, HAVARIJSKA OBVEZNICA .............................55

6. SUDAR BRODOVA ............................................................................................................56 6.1. POJAM I VRSTE SUDARA ................................................................................................56 6.2. ODGOVORNOST KOD SUDARA .......................................................................................57 6.3. NAKNADA TETE KOD SUDARA .....................................................................................58

6.3.1. Postupci sudova i drugih organa ........... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ..58 6.4. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA PRILIKOM SUDARA ..............................................................59 6.5. PRIMJERI SUDARA U POMORSKOJ POVIJESTI ..................................................................60

7. SPAAVANJE NA MORU.................................................................................................61


4/75

4

7.1. POJAM I OBVEZA SPAAVANJA ......................................................................................61 7.2. SPAAVANJE LJUDI I IMOVINE .......................................................................................62 7.3. NAGRADA ZA SPAAVANJE...........................................................................................62 7.4. UGOVOR O SPAAVANJU, OBRAZAC NO CURE , NO PAY ..............................................63 7.5. POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA PRILIKOM SPAAVANJAI NAKON TOGA ...............................64 7.6. PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA .....................................................................................68

8. POMORSKO OSIGURANJE ............................................................................................69 8.1. POJAM I BITNI ELEMENTI POMORSKOG OSIGURANJA , VRSTE OSIGURANJA .....................69 8.2. BITNI ELEMENTI UGOVORA O POMORSKOM OSIGURANJU ..............................................69

8.2.1. Materijalni interes osiguranika ........... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ......69 8.2.2. Rizik ........... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ......70 8.2.3. Premija ........... ........... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ........... .......... ...........70 8.2.4. Naknada tete ..........................................................................................................70 8.2.5. Franize ...................................................................................................................71 8.2.6. Jamstva ........... ........... .......... ........... .......... ........... .......... .......... ........... .......... ...........71

8.3. UGOVOR O OSIGURANJU I POLICA OSIGURANJA .............................................................71 8.4. POLICA OSIGURANJA NA VRIJEME I NA PUTOVANJE .......................................................72 8.5. VALUTIRANA I NEVALUTIRANA POLICA , REOSIGURANJE ...............................................73 8.6. K LUPSKO OSIGURANJE , P&I KLUBOVI , POKRIVENI RIZICI .............................................73 8.7. DUNOSTI I POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA KOD NAST ANKA TETA POKRIVENIH

OSIGURANJEM 74 8.8. PITANJA ZA PONAVLJANJE GRADIVA : ............................................................................75


5/75

5

1. STVARNA PRAVA NA BRODU

1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA , PRAVO VLASNITVA

1.1.1. UGOVOR O GRADNJI BRODA

Ugovor o gradnji broda je ugovor kojim se brodograditelj obvezuje prema projektu i tehnikoj dokumentaciji sagraditi novi brod u odreenom roku, a naruitelj seobvezuje za izgraeni brod platiti ugovorenu cijenu.

Ugovor o preinaci i popravku broda je ugovor kojim se b rodopopravljaobvezuje da e preinaiti ili popraviti postojei brod u odreenom roku, a naruitelj seobvezuje platiti naknadu brodopopravljau za ugovoreni popravak ili preinaku.

Odredbe o ugovoru o gradnji broda primjenjuju se i na ugovor o gradnji brodice

ili ugovor o gradnji jahte.Ugovor o gradnji broda te izmjene i dopune tog ugovora moraju biti sastavljeni u pisanom obliku.

Ako ugovorom o gradnji broda nije drugaije predvieno, smatra se da brod ugradnji pripada brodograditelju.

Brodograditelj je duan obaviti gradnju prema ugovoru o gradnji broda i pravilima struke te na nain da se brodu mogu izdati isprave o sposobnosti za plovidbu,kao i druge isprave predviene ugovorom o gradnji broda.

Naruitelj ima pravo nadzora nad izvrenjem gradnje broda, i u tu svrhu moeodrediti jednog ili vie nadzornika. Brodograditelj je duan nadzornicima omoguitiobavljanje nadzora tijekom gradnje. Ako nadzornik gradnje ustanovi da i zvoenje nekihradova nije u skladu s ugovorom , duan je brodograditelju odmah staviti pisane

primjedbe. Ako brodograditelj ne prihvati primjedbe, mora pisano obavijestiti naruiteljai zahtijevati potivanje ugovora.

Brodograditelj odgovara za nedostatke, obavljene radove, kvalitetu materijala i zaugraene dijelove i opremu koje proizvodi sam ili po svom izboru dobavlja od treihosoba. Ako je materijal, opremu i ostalo nabavljao naruitelj, ili su radovi obavljeni na poseban zahtjev naruitelja, a brodograditelj ga je upozorio na mogunostnastankatetnih posljedica, brodograditelj mora o tome, bez odgode, obavijestiti naruitelja. U

protivnom, odgovara za tetne posljedice nastale zbog nedostatka u materijalu, osim akone dokae da ih nije mogao otkriti uporabom dune panje. Ako naruitelj i daljezahtijeva takav postupak, brodograditelj nee odgovarati za neeljene posljedice. Isto seodnosi i na projekt broda, ako brodograditelj nije i projektant.

Brodograditelj je duan u primjerenom roku, na svoj troak i rizik, otkloniti svenedostatke za koje je odgovoran. Ako se nedostaci ne mogu otkloniti, naruitelj moezahtijevati odgovarajue snienje cijene. Ako je nedostatak koji se ne moe otkloniti bitan, naruitelj ima pravo raskinuti ugovor. Brodograditelj odgovara za skrivenenedostatke koji se otkriju u tijeku jedne godine, raunajui od dana predaje brodanaruitelju, uz uvjet da ga naruitelj pisano obavijesti o tim nedostacima im ih otkrije. Brodograditelj i brodopopravlja koji dre brod u gradnji ili na popravku u


6/75

6

brodogradilinoj luci imaju pravo zadrati brod, dok im ne budu isplaene trabine uskladu s ugovorom o gradnji ili popravku broda.

1.1.2. PRAVO VLASNITVA

Brod, brod u gradnji i jahta (u nastavku brod), jesu pokretne stvari. Na njimamogu postojati stvarna prava, a posebno pravo vlasnitva, hipoteka na brodu i pomorski privilegiji. Brod moe biti i u suvlasnitvu. Ako izmeu suvlasnika nije drugaijeugovoreno, suvlasnitvo se dijeli na jednake idealne dijelove.

Brodovi koji imaju hr vatsku dravnu pripadnost mogu biti u vlasnitvu domae ilistrane fizike ili pravne osobe. Brod i jahta koji su u vlasnitvu strane fizike ili pravneosobe mogu imati hrvatsku dravnu pripadnost.

Pravo vlasnitva nad brodom ili jahtom u gradnji obuhvaa stvari koje su u brododnosno jahtu u gradnji ugraene, te stvari koje se nalaze u brodogradilitu, a nisu jougraene.

Kad se pravo vlasnitva i druga stvarna prava na brodu ili jahti stjeu na temelju pravnog posla, za valjanost pravnog posla potreban je pisani oblik, u protivnom nema pravni uinak.

Pravo vlasnitva i druga stvarna prava na brodu mogu se stei, prenijeti, ograniitii ukinuti jedino upisom u upisnik brodova odnosno upisnik jahti. Za postanak pomorskog

privilegija nije potreban upis u upisnik brodova odnosno upisnik jahti.Odredbe se ne odnose na sljedee sluajeve:

prijelaz prava vlasnitva broda ili jahte na osiguratelja prihvaanjem izjaveosiguranika o naputanju broda ili jahte ili isplatom naknade iz osiguranja;

stjecanjem prava n asljeivanjem, dosjelou i javnom sudskom prodajom; proglaenjem broda ili jahte pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom

na moru.Odredbe se primjenjuju i na brodove u gradnji i jahte u gradnji koje se grade u

hrvatskim brodogradilitima od trenutka n jihova upisa u upisnik brodova u gradnji,odnosno upisnik jahti u gradnji, kao i na brodice koje su, na zahtjev njihovih vlasnika,upisane u upisnik brodova, odnosno jahti.

Pripadak broda jesu sve stvari koje po svojoj namjeni trajno slue njegovojuporabi i kad su privremeno od njega odvojene, te stvari koje su upisane u brodskiinventar, odnosno inventar jahte. Prijenos ili otuenje broda obuhvaa i njegov pripadak.

1.2. UGOVORNO I ZAKONSKO ZALONO PRAVO NA BRODU,HIPOTEKA (PRIVILEGIR ANA POTRAIVANJA)

1.2.1. HIPOTEKA NA BRODU

Hipoteka na brodu jest pravo prema kojem je vjerovnik ovlaten namiritisvoju trabinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom iliizvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskoritavanjem broda.Hipoteka na brodu ne prestaje promjenom vlasnika broda.

Moe nastati ugovorom (ugovorna hipoteka) ili sudskom odlukom (prisilnasudska hipoteka).


7/75

7

Ugovor o hipoteci moe sadravati sporazum stranaka o vrijednosti broda, te onajnioj prodajnoj cijeni. U sluaju izvansudske prodaje broda vjerovnik moe slobodno prodati brod. Pri tome vjerovnik mora postupati panjom dobrog gospodarstvenika, te postii razumnu cijenu s obzirom na stanje broda i cijenu takvih ili slinih brodova natritu, te njegovu optereenost stvarnim pravima drugih osoba. Mogui viak sredstava

dobivenih takvom prodajom vjerovnik je duan isplatiti duniku u roku od osam dana po primitku kupovnine. Vjerovnik koji se koristi pravom na izvansudsku prodaju brodaovlaten je zatraiti upis zabiljebe izvansudske prodaje u upisnik brodova.

Kupac koji kupi brod od hipotekarnog vjerovnika stjee pravo vlasnitva na brodu. Kupac je ovlaten traiti upis prava vlasnitva u upisniku brodova na temeljuovjerovljenog ugovora o prodaji. Kupac je ovlaten neposredno traiti ovrhu protivdunika radi predaje broda u posjed.

Za namirenje svoje trabine,vjerovnik moe zaprimati prihode i zaradubroda . Prilikom preuzimanja broda u posjed i njegova iskoritavanja vjerovnik mora postupati panjom dobrog gospodarstvenika.

Vjerovnik kasnije upisane hipoteke na brodu treba pribaviti suglasnost

vjerovnika prije upisane hipoteke na brodu za preuzimanje broda u posjed i/iliizvansudsku prodaju. Na hipoteci na brodu moe se, na temelju ugovora, osnovatinadhipoteka u

korist tree osobe . Hipotekarni dunik mora namiriti svoj dug hipotekarnom vjerovnikusamo uz pristanak nadhipotekarnog vjerovnika ili ako dunu svotu poloi u sud.Hipotekarni vjerovnik moe preuzeti posjed broda i iskoritavati brod i/ili ga prodatiizvansudskim putem samo uz pisano odobrenje nadhipotekarnog vjerovnika.

Hipoteka na brodu prostire se i na pripadak broda osim u sluaju kad je uupisniku broda zabiljeeno da je pripadak u vlasnitvu druge fizike ili pravne osobe.

Hipoteka na brodu prostire se i na: uzgrednosti broda (trabine po osnovi naknade tete za jo nepopravljena

materijalna oteenja koja je brod pretrpio, te po osnovi zajednike havarije,ako se ona odnose na jo nepopravljena materijalna oteenja broda); naknadu iz osiguranja broda koja pripada vlasniku broda; trokove upisa hipoteke, parninog i ovrnog postupka;

Trogodinji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ilizakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.

Hipoteka na brodu ne prostire se na vozarinu, prevozninu, tegljarinu izakupninu ni na nagrade za obavljeno spaavanje na moru, ako nije drugaijeugovoreno .

Kad brod pretrpi takva oteenja ili je njegovo stanje takvo da hipoteka ne dajedostatnu sigurnost za namirenje trabine, hipotekarni vjerovnik moe zahtijevati isplatu

trabina. Brod optereen hipotekom moe biti trajno povuen iz plovidbe samo uz prethodni pristanak hipotekarnih vjerovnika. Ako nema pristanka hipotekarnogvjerovnika, hipotekarni dunik ima pravo zahtijevati od suda da se brod prodanadme tanjem na javnoj drabi.

Odredbe ovoga Zakonika o hipoteci na brodu primjenjuju se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji, te na jahte upisane u upisnik jahti.


8/75

8

Hipoteka na brodu prestaje : brisanjem hipoteke, prodajom br oda u ovrnom ili steajnom postupku, izvansudskom prodajom broda, proglaenjem broda pomorskim plijenom, odnosno ratnim plijenom na moru.

Prava i njihov red prvenstva steena upisom hipoteke ne prestaju brisanjem brodaiz upisnika brodova iz razloga to je brod propao ili se pretpostavlja da je brod propao, ili je trajno povuen iz plovidbe.

Hipoteka na brodu moe se za jednu istu trabinu upisati nepodijeljeno na dva ilivie brodova (zajednika hipoteka). Vjerovnik je ovlaten traiti namirenje cijeletr abine iz svakoga pojedinog broda na kojem postoji hipoteka.

1.2.2. PRIVILEGIJI NA BRODU

Svaka od sljedeih trabina prema vlasniku, zakupcu ili brodaru broda, prema poslodavcu, te prema poslovoi broda osigurana je pomorskim privilegijem koji postoji

na onom brodu u odnosu na kojeg je nastala, ovim redom prvenstva: trabine koje se duguju posadi broda, za plae i druge iznose, ukljuujuitrokove povratnog putovanja i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaaju u njihovo ime,

trabine za smrt ili tjelesne ozljede koje su se dogodile na kopnu ili moru uneposrednoj vezi s iskoritavanjem broda,

trabine s naslova nagrade za spaavanje broda, trabine za luke naknade, trokove plovidbe kanalima i drugim plovnim

putevima, te trokove peljarenja, trabine p o osnovi izvanugovorne odgovornosti za materijalne gubitke ili

oteenja prouzroena uporabom broda, izuzev gubitka ili oteenja tereta,

kontejnera i putnikih stvari koje se prevoze brodom. Iznimno, nagrade za spaavanje broda imaju prednost pred svim dr ugim pomorskim privilegijima. Vie trabina iz iste skupine namiruju se s jednakimredoslijedom prvenstva. Pomorski privilegij u korist glavnice postoji i za kamate, a

prostire se i na pripadak broda.Pomorski privilegiji koji osiguravaju trabine s naslova nagrade za spaavanje

broda meusobno imaju red prvenstva suprotan redoslijedu vremena nastanka trabinekoje osiguravaju. Smatra se da su takve trabine nastale onog dana kad je dovrena svaka pojedina radnja spaavanja.

Pomorski privilegiji ne primjen juju se radi osiguranja trabina od teta nastalihzbog zagaenja uljima, radioaktivnim materijalima, kemikalijama i sl.

Pomorski privilegiji ne prestaju promjenom vlasnika ili upisa ili zastave broda. Ne odnose se na trabine koje se vlasniku broda duguju s osnove ugovora o osiguranju. Privilegiji na brodu prestaju :

utrnuem trabine osigurane privilegijem, protekom jedne godine, prodajom broda u ovrnom ili steajnom postu pku, osnivanjem fonda ograniene odgovornosti za trabine osigurane

privilegijem na brodu koje su podvrgnute ogranienju odgovornosti.


9/75


10/75

10

2. SUBJEKTI POMORSKOG IMOVINSKOG PRAVA

2.1. POJAM I FUNKCIJA BRODARA

2.1.1. BRODAR (SHIP-OWNER)

Brodar je fizika ili pravna osoba koja je posjednik (dralac) vlastitog ilitueg broda i nosilac plovidbenog pothvata (engl. ship-owner , tal. armatore ).

Pojam brodara se razlikuje od pojma brodovlasnik . Brodovlasnik ima pravovlasnitva na brodu (upisan je u upisnom listu kao vlasnik), a brodar trenutnoposjeduje brod (npr. u najmu), njime upravlja i organizira plovidbu. Brodovlasnik i

brodar mogu, ali i ne moraju biti ista osoba.Meunarodni propisi o brodaru su razliiti, a svi bi se morali temeljiti na Hakim

pravilima iz 1924. godine.Brodar imenuje zapovjednika koji tada postaje njegov zakonski zastupnik na brodu i daleko od matine luke. Brodar moe od brodovlasnika preuzeti opremljen brod s posadom, ili moe temeljem ugovora sam brinuti o tome (razliite vrste ugovora).

Funkcija brodara je dvojaka:1. Brodar je nosilac plovidbenog pothvata , to znai da u vlastito ime preuzima

obveze iz plovidbenih djelatnosti i odgovara za tu djelatnost, tj. za sve to se tie same plovidbe navigacija, zalihe, pronalazak posade, opremanje, itd. Brodar odgovara za sveobveze koje je preuzeo ugovorom o plovidbenom pothvatu. Odgovara i za izvanugovorneobveze kao to su sudar brodova, smrt ili ozljede kupaa, tete nanesene operativnoj obalii sl.

2. Brodar je i prijevozni poduzetnik , tj. preuzima obvezu da preveze neku robuiz luke A u luku B, da izvritegljenje drugog broda, da preveze automobile i putnike itd.U ovom smislu on postaje prijevoznik, ili davatelj usluge tegljenja, ali on ipak ostaje i

plovidbeni poduzetnik. U nekim pravnim tekstovima e se stoga za brodara nai pojam prijevoznik (vozar) , a neki koriste pojmove prijevoznik i stvarni prijevoznik .

Primjer: Jadrolinija je vlasnik trajekta Bartol Kai i kao brodar organizira sveda bi se obavila linijska plovidba izmeu Splita i Braa: nabavlja zalihe, vri odravanje broda, zapoljava posadu itd. ( nosilac plovidbenog pothvata). S putnicima, temeljem prodane karte ugovara prijevoz njih i njihove prtljage na navedenoj liniji u rokovima kojisu navedeni u voznom redu ( prijevozni poduzetnik ). Kada je dolo do kvara na motorutrajekta, pa je tijekom pristajanja udario u obalu u Splitu, Jadrolinija je preuzela svuodgovornost za tete nastale na vozilima i za ozljede putnika i lanova posade(Izvanugovorne obveze).

2.1.2. OGRANIENJE ODGOVORN OSTI BRODARA

Rizik pomorskog pothvata je velik, pa se ne bi moga o nai nijedan brodar koji bineogranieno odgovarao za preuzete obveze.Ograniiti neiju odgovornost znaiodrediti do koje mjere, tj. do kojeg iznosa je duan odgovarati (zapravo platiti) u sluajuda se dogodi teta, ozljeda osobe i sl. Ljudski ivot nema cijene, ali koliko mora platiti


11/75


12/75

12

c) izvanugovornog prava;d) potraivanja tijekom spaavanja. to je SDR? Koliko iznosi? Koliko svaka valuta pridonosi vrijednosti SDR-a?

What is a Special Drawing Right (SDR), andwhat is it used for?

The SDR (Special Drawing Right) is an artificial"basket" currency used by the IMF (InternationalMonetary Fund) for internal accounting purposes.

The SDR is also used by some countries as a peg fortheir own currency, and is used as an international

reserve asset.

January 2001 - December 2005

ISO Currency Weight Value USD US Dollar 44% $ 0.5770 EUR European Euros 31% 0.4260 JPY Japanese Yen 14% 21.0 GBP British Pound 11% 0.0984


13/75

13

2.2. NARUITELJ PRIJEVOZA, KRCATELJ, PRIMATELJ,OTPREMNIK, SLAGA, KONTROLNA KUA

2.2.1. NARUITELJ (CHARTERE R)

Naruitelj prijevoza je osoba koja, temeljem ugovora o pomorsko-plovidbenom poslu, od brodara naruuje prijevoz stvari ili obavljanje nekog drugog plovidbenogposla (tegljenje i sl.). Brodar se obvezuje izvriti ugovorene obveze, a naruitelj seobvezuje brodaru za to platiti naknadu vozarinu (tegljarinu i sl.).

Naruitelj prijevoza ne mora biti nikrcatelj, ni primatelj robe.

2.2.2. KRCATELJ (SHIPPER)

Krcatelj je osoba koja temeljem ugovora o prijevozu stvari morem predajerobu brodaru radi prijevoza . Izraz krcatelj je pravni pojam, a ne fiziki, pa krcateljne mora biti i slaga koji fiziki obavlja operaciju ukrcaja robe na brod.

Krcatelj je duan robu predati brodaru u vrijeme i na mjesto koje je predvienougovorom. Krcatelj ne mora biti naruitelj. To je najee nekiotpremnik pediter uluci krcanja. Ako brodar eli teret smjestiti na palubu, ili sloiti na neki neuobiajeninain, to smije uiniti samo ako dobije odobrenje od krcatelja.

Kada krcatelj preda robu na brod, ima pravo od brodara zatraiti da mu izdateretnicu , te odluuje na koga e ona glasiti. Na adresu krcatelja se predaje i pismospremnosti . Krcatelj je duan predati zapovjedniku broda sve carinske i ostale ispravekoje prate teret, a potrebne su za ukrcaj ili iskrcaj robe.

2.2.3. PRIMATELJ (CONSIGNEE)

Primatelj je osoba ovlatena da primi teret od brodara. Primatelj moe i nemora biti naruitelj prijevoza. Zapravo,primatelj je osoba koja je imenovana uteretnici . Ako teretnica nije izdana, primatelj je osoba koja je imenovana u ugovoru .

Za primatelja se koristi i izraz korisnik prijevoza .

2.2.4. OTPREMNIK (PEDITER- FORWARDER)

Otpremnik je poduzetnik cjelokupnog transportnog pothvata . Otpremnik jeosoba koja se obvezuje da radi prijevoza odreene stvarisklapa u svoje ime i za raunnalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza, te daobavi ostale uobiajene radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu.Otpremnik moe i sam obaviti prijevoz stvari.

Pri otpremanju robe pediter koristi usluge vozara (prijevoznika), meu-otpremnika, podotpremnika, skladitara, slagaa, brojaa i ostalih osoba.

Meuotpremnik obavlja dio poslova otpremnika, dok podotpremnik preuzima ucijelosti otpremanje robe od otpremnika, pa ga zapravo u svemu zamjenjuje.

Postoji vie sustava odreivanja odgovornosti otpremnika. Po njemakom sustavu


14/75

14

odgovara za izbor osoba koje su sudjelovale u otpremanju robe, a po francuskomodgovara i za rad tih osoba. Iako se u pojedinim zakonima propisuje za to odgovaraotpremnik, to se ugovorom moe izmijeniti. Otpremnik odgovara za rad meu- i pod-otpremnika.

Ugovor o otpremi ne mora imati poseban oblik, a bitni elementi su roba, relacija

prijevoza i cijena prijevoza. Najee se zakljuujetemeljem naloga kojeg dobije odkomitenta (nalogodavca) to se zovedispozicija . Dispozicija moe biti za jedan ili vie poslova, ili za due vrijeme, dok se ne opozove nalog.

Obveze otpremnika su: upozoriti nalogodavca na nedostatke u nalogu ili u pakiranju robe; postupati u interesu nalogodavca s panjom dobrog gospodarstvenika; obavjetavanje nalogodavca o tijeku otpreme, tetama, problemima; postupiti po uputama nalogodavca (pravac puta, nain prijevoza, slaganje,

separiranje itd.); obavjetavanje nalogodavca o odstupanju od uputa; osigurati poiljku (ako je to ugovoreno); polaganje rauna nalogodavcu.

Prava otpremnika su ujedno i dunosti nalogodavca, a to su: isplata naknade prema ugovoru, tarifi drugom aktu ili odluci suda; naknada trokova radi izvrenja naloga.

Radi osiguranja naplate, otpremnik ima pravo zaloga na stvarima koje su mu predane, dok ih efektivno dri, ili dok ima u rukama ispravu kojom njima raspolae.

FIATA Meunarodni savez otpremnih udruenja osmislila je niz obrazacai dokumenata:

FCR - Forwarders Certificate of Receipt otpremnika potvrda primitka tereta;FCT - Forwarders Certificate of Transport otpremnika potvrda prijevoza;FWR - FIATA Warehouse Receipt potvrda o skladitenju;FBL - Negotiable FIATA Multimodal Transport B/L prenosiva teretnica za

multimodalni prijevoz;FWB - Non Negotiable FIATA Multimodal Transport Waybill neprenosivi

tovarni list za multimodalni prijevoz;SDT - Shippers Declaration for the transport of Dangerous Goods deklaracija

krcatelja za prijevoz opasnog tereta;SIC - Shippers Intermode Weight Certificate potvrda krcatelja o teretu u

intermodalnom prijevozu;FFI - FIATA Forwarding instructions FIATA upute za rad otpremnika.Osnovni poslovi otpremnika su :

instradacija odabir prijevoznog puta, sredstva i tehnologije prijevoza(najbri put najkrai put najekonominiji put). doziv robe dolazak robe iz kopnenog na morski dio (npr. iz Delnica uRijeku);

zakljuivanje ugovora o prijevozu robe; zakljuivanje ugovora o multimodalnom prijevozu robe i organiziranje

transporta door-to-door ; prihvat robe radi otpreme (roba mora biti spremna za prijevoz); otprema, doprema i provoz robe brodom ili drugim kopnenim vozilom;


15/75

15

zakljuivanje ugovora oukrcaju, iskrcaju i prekrcaju robe; zakljuivanje ugovora otransportnom osiguranju; zakljuivanje ugovora o uskladitenju i iskladitenju robe; ispostavljanje ili pribavljanje prijevoznih isprava; obavljanje poslova u vezi s carinjenjem robe;

kontrola ispravnosti dokumenata i obrauna vozarine, carine, pristojbi itrokova; informiranje nalogodavca.

Specijalni poslovi otpremnika su: zakljuivanje ugovora o pakiranju i signiranju ili obavljanje tih poslova; zakljuivanje ugovora ovaganju, sortiranju, uzorkovanju, kontroli kvalitete

ili obavljanje tih poslova; izdavanje jamevnih pisama za iskup robe ili za izdavanje iste teretnice; izdavanje FIATA isprava; zastupanje nalogodavca, sajamski i marketinki poslovi, leasing (rent-a-

car); poslovi konsignacije; kreditiranje nalogodavca; zbirni promet.

2.2.5. SLAGA (STEVADORES)

Slaga je osoba koja fiziki vri ukrcaj robe na brod.Ugovorom o slaga komposlu slaga se obvezuje da e za naruitelja slagakog poslaobaviti potrebne operacije,a naruitelj se obvezuje za to platiti naknadu.

Osim uobiajenih, slaga moe obaviti i nekedruge poslove , kao to suskladitenje i uvanje robe do trenutka ukrcaja ili razvoza.

2.3. POMORSKI AGENT, POJAM I PODJELA

Pomorski agent je osoba koja zastupa ili posreduje u pomorskom poslovanju .Pomorski agent vri zadatke iz razliitih ugovora, atemelj je ugovor o pomorskojagenciji .

Navedena definicija je preuska i preiroka, pa e se definiratinjegovi poslovi: prihvaa i otprema brodove; zastupa nalogodavca pred dravnim i ostalim javnim slubama, pred

fizikim i pravnim osobama pri nabavi zaliha, goriva i za ostale usluge; posreduje tijekom sklapanja ugo vora o iskoritavanju brodova,

kupoprodaje, gradnje, remonta, preinake i sl; pribavlja posadu; sklapa ugovore o osiguranju; prodaje putne karte i daje asistenciju putnicima; obavlja poslove u brojakoj i mijenjakoj slubi.

Agent moe zastupati: brodara, brodovlasnika, vozara;


16/75

16

vlasnika tereta; osiguravatelja.

Postoji nekoliko kriterija za podjelu agenata. Prema podruju djelovanja razlikuju se:

luki agenti (prihvat i otprema broda u luci);

agenti posrednici pri sklapanju ugovora o prijevozu (trae s jedne straneteret, a s druge brod); agenti tereta (zastupaju vlasnike tereta); agenti osiguratelja (sklapaju ugovore o osiguranju).

Prema nalogodavcu razlikuju se: agent vozara (zastupa sve prijevoznike tereta, na kopnu i moru); agent osobe zainteresirane za teret; agent osoba zainteresiranih za pomorsko osiguranje.

Prema imenovanju razlikuje se: agent kojeg imenuje brodar ili brodovlasnik; agent kojeg imenuje brodarov punomonik (zapovjednik, drugi agent,); agent kojeg imenuje brodarov suugovornik (naruitelj prijevoza); agent kojeg imenuje osiguratelj ili reosiguratelj.

Prema irini ovlatenja agent moe biti: opi (generalni) i djelovati temeljem ope (generalne) punomoi obino

u linijskoj plovidbi, obavlja sve poslove u luci u ime nalogodavca, tj. brodara ; ovlasti su mu uglavnom trajne, smije imenovati podagente, moesklapati i ugovore o prijevozu, jedini zastupa odreenog brodara(ekskluzivitet), nije ovlaten posredovati u kupoprodaji brodova;

posebni (specijalni, ad hoc) radi temeljem posebne punomoi koja gaovlauje za samo jedan posao (npr. kupiti odreeni brod), ili za sve poslove, ali samo za jedno putovanje, ili za jedan brod; moe biti imenovanod bilo koje strane;

povremeni ili stalni vrijeme trajanja ugovora, npr. trajni posebni agent; agent s ogranienim i neogranienim ovlastima nalog moe biti openit

ili detaljiziran; agenti s teritorijalnim ogranienjem npr. agent u samo jednoj luci ili za

cijelu dravu. Pomorske agencije se povezuju u nacionalna udruenja. U Hrvatskoj j sjedite

Udruenja pomorskih agenata u Rijeci. Meunarodna federacija nacionalnih udruenja pomorskih agenata je FONASBA sa, a osim nje druge udruge su: BIMCO (Baltikezemlje, sjedite u Kopenhagenu),MULTIPORT (vie od 800 luka iz 75 zemalja sa

sjeditem u Rotterdamu), a nekad je postojao i BIROTRANS za lanice SEV-a.

2.4. PRAVA I DUNOSTI POMORSKOG AGENTA

2.4.1. POSLOVI POMORSKOG AGENTA

Odnose se na zastupanje, posredovanje i pomaganje principalu.Zastupanje podrazumijeva sklapanje poslova za nalogodavca, a kako djeluje u


17/75

17

njegovo ime i za njegov raun, duan je istaknuti svojstvo agenta. Odnos izmeunalogodavca i agenta temelji se na mandatu a za odnose s treim osobama agent dajepunomo. Agent i zastupnik nisu isti pojmovi.

Prihvat i otprema broda ine sve potrebne formalnosti ti jekom dolaska i odlaska broda. P ri dolasku meu prvima stie na brod, prikuplja podatke o teretu, posadi i

potrebama u luci. Tijekom boravka pribavlja zalihe, posadu, gotovinu za posadu, brine zalijenike usluge i ostale potrebe posade. Vodi rauna o stojnicama, nadzoru nad teretom,dokumentacijom. Pri odlasku brine o tere tnici, manifestima, obraunima vozarina,carinskim i ostalim dokumentima.

Zastupanje u odnosima s javnim vlastima kao to su luke kapetanije, policija, Port State Control , zdravstvene vlasti, carina itd. agent javlja vrijeme dolaska broda,dogovara dolazak na brod, naruuje tegljenje i peljarenje, predaje izjave o nezgodama itd.

Zastupanje u odnosima s drugim osobama koje nemaju javni karakter podrazumijeva kontakt s osobama vezanim za teret: krcatelji, primatelji, slagai, brojai,otpremnici i ostali. Vri promidbu za nalogodavca, izdaje teretnicu i ubire vozarinu, posreduje s poduzeima za na bavu zaliha, dogovara popravke broda.

Posredovanje je uvijek vezano za sklapanje nekog ugovora, pa tako agent spajadvije strane iz ugovora (o prijevozu robe, osiguranju, nabavi zaliha, itd.) U tom smislumora pratiti stanje na tritu, prikupljati i davati informacije, te pripremati ponude.Poslovi se razlikuju ovisno o tome radi li se o:

linijskoj plovidbi gdje se ponavljaju brodovi, tereti, osobe; slobodnoj plovidbi gdje dolazi do izraaja potreba pronalaenja tereta ili

brodskog prostora; kabotai gdje se radi o razvozu unutar jedne drave, pa je manji obim

poslova; sklapanju ugovora o prijevozu putnika, tegljenju, potiskivanju, zakupu

svaki od ovih poslova su specifini (npr. tegljenje moe biti vezano za

spaavanje, GH, itd.); kupoprodaji brodova potreba praenja trita; remontu, popravku, preinaci broda obino agenti rade za jedno

brodogradilite, ili za jednog brodara; osiguranju moe se raditi o osiguranju, reosiguranju, osiguranju tereta,

broda, putnika, P&I, Pomaganje podrazumijeva obav ljanje radnja koje bi trebao initi sam

nalogodavac, ali ne podrazumijeva sklapanje pravnih poslova. Agenti pomauzapovjedniku broda, posadi, putnicima. Agent je osoba koja poznaje uvjete u lukama, ane moe zastupati zapovjednika, nego mu moe samo pomagati. U zastupanju, prednostima ipak zapovjednik u odnosu na agenta.

Ostali poslovi mogu biti: upravljanje brodovima, utvrivanje stanja tereta, potanske usluge, dobivanje viza, prijevoz putnika do zrane luke, smjetaj posade uhotelima, te jo niz drugih poslova.

2.4.2. PRAVA POMORSKOG AGENTA

Postoje dva bitna prava agenta: pravo na nagradu i pravo na naknadutrokova. Po nekim izvorima tu se ubraja i pravo retencije i zaloga, te privilegij na novac


18/75

18

koji ima od nalogodavca.Pravo na agencijsku nagradu je zapravo pravo na proviziju za obavljen posao.

Nagrada se sastoji od dva dijela: agencijske pristojbe koja se odreuje temeljem tarife ili obiaja, a rjee

temeljem ugovora da ne bi dolo do nelojalne konkurencije;

agencijske provizije koja se slobodno ugovara s nalogodavcem, a to jeodreeni postotak vozarine, prihoda od prodaje karata, prihoda odugovaranja kupoprodaje i sl.

Pravo na naknadu trokova je po nekima ukljueno ve u nagradu, ali jesvakako bitno da agent ima pravo na povrat novca za sve efektivne (kupovina robe,zaliha, opreme,) i reijske (telefon, struja, voda, pota,) trokove koje je podnio zanalogodavca.

Pravo privilegija, pridraja i zaloga dolazi do izraaja kada nalogodavac ne eliili nije u mogunosti podmiriti trokove i isplatiti nagr adu.

2.4.3. DUNOSTI POMORSKOG AGENTA

Agent je duan: postupati prema nalogu nalogodavca; postupati s panjom dobra i uredna trgovca savjesno, u korist

nalogodavca; obavjetavati nalogodavca o provoenju naloga i o stanju na tritu; podnijeti raunnalogodavcu; osobno obavljati poslove, osim ako ugovor ne dozvoljava podagente; isticati osobine agenta, jer radi na tue ime i za tui raun.

2.5. MEUSOBNI ODNOSI RAZLIITIH OSOBA UPOMORSKOM POTHVATU

U prethodnim jedinicama uoeni su odnosi nekih osoba u pomorskom pothvatu, anavest e se odnosi pomorskog agenta spram treih osoba, a to su upravo osobe kojesudjeluju u pomorskom pothvatu.

Odnosi u koje ulazi agent mogu se svrstati u tri skupine: odnosi s nalogodavcem; odnosi s nalogodavevim suugovornicima; odnosi s treim osobama.

Pomorski agent i brodar

Agent je punomonik i pomonik brodara koji s njim ulazi u poslovne odnosetemeljem ugovora o pomorskoj agenciji. Ugovor odreuje radi li se o lukom agentu ili oagentu posredniku, ili oba dvoje. Po nekim pr opisima ovlatenja agenta su javna, a ponekima nisu.

Pomorski agent i zapovjednik broda Oboje su brodarevi zastupnici, s tim to je zapovjednik zakonski zastupnik, a

agent je ugovorni zastupnik. Zapovjednik je u radnom odnosu s brodarom, a agent nije.Zapovjednik rukovodi brodom i plovidbom, a agent mu pomae razrijeiti tehnike i


19/75

19

trgovake probleme. Zapovjednik, kao zakonski zastupnik, ima prednost u odnosu naagenta i veu vanost u odluivanju.

Pomorski agent i suugovornici nalogodavcaSuugovornici nalogodavca mogu biti:

naruitelj prijevoza, tj. osoba koja od brodara naruuje prijevoz ili drugi

plovidbeni pothvat. O dnos se razvija kroz tri faze: prva je obavjeivanje okretanju brodova, stanju u lukama, prostoru za teret; druga je pregovaranjeoko skl apanja ugovora, a trea je sami in sklapanja ugovora;

krcatelj , tj. osoba koja brodaru predaje teret, a to moe biti otpremnik iliagent vlasnika tereta;

primatelj , tj. ovlatena osoba za primanje stvari od brodara, odnosnoimalac teretnice. Agent izdaje ispravu bez zapreke temeljem koje primatelj preuzima teret, a nekada prije toga agent trai plaanje vozarine.Agent takoer prikuplja prigovore o teti na teretu ili o gubitku;

otpremnik djeluje u svoje ime za raun nalogodavca, a pravni mu je poloaj komisionara iz trgovakog prava, za razliku od agenta koji radi i u

ime nalogodavca; drugi suugovornici mogu biti slagai, skladitari i ostali kojima se uslugenaruuju u ime brodara ili vlasnika tereta. Tu su i brodogradilita, poduzeaza nabavku zaliha, kontrolori tereta, itd.

predstavnici javnih vlasti s kojima radi u ime i za raun brodara, a to sucarina, policija, luka kapetanija, ustanova za odravanje plovnih putova isl. Agent prijavljuje dolazak broda u luku i rjeava formalnosti.

Pomorski agent za svoj rad odgovara nalogodavcu ali i drugim osobama i tougovorno (temeljem obaveza koje ima prema ugovoru) i vanugovorno, za obaveze kojenisu navedene, ali se podrazumijevaju. Moe odgovarati radiprekoraenja ovlasti iliradi nepridravanja naloga.


20/75


21/75

21

3. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA

3.1. UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM, ELEMENTI IPODJELA

Ugovori o iskoritavanju pomorskih brodova jesu:1. ugovori o pomorskom plovidbenom poslu i2. ugovor o zakupu broda.

Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu jesu: ugovor o prijevozu stvari morem, ugovor o prijevozu putnika i prtljage morem, ugovor o tegljenju, odnosno potiskivanju morem, ugovori koji se odnose na druge pomorske plovidbene poslove (arheolokai druga istraivanja, polaganje kablova, itd.).

Ugovorom o prijevozu stvari brodom moe se ugovoriti prijevoz stvari: cijelim brodom, razmjernim dijelom broda, odreenim brodskim prostorom (brodarski ugovor- charter ), prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor, contract of carriage , pomorsko- prijevozniki ugovor).

Brodarski se ugovor ( charter) moe sklopiti za jedno ili vie putovanja (brodarski ugovor na putovanje); za odreeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme).

Ugovor o plovidbenom poslu je ugovor o djelu , Nosilac plovidbenog pothvata je brodar u ije se ime i za iji raun obavlja plovidba.Ugovorom o prijevozu stvarimorem se brodar (prijevoznik) obvezuje prevesti stvari brodom, a naruitelj prijevoza seobvezuje platiti vozarinu .

Posebnu vrstu ugovora predstavlja ugovor o zakupu broda , tzv. Demise orBareboat Charters . Kod takvog ugovora naruitelj preuzima u potpunosti brod podsvojom kontrolom, dakle i sam brod i posadu, te brine o svim trokovima i preuzimasvaku odgovornost od brodara.

Ugovor se zakljuuje kada se strankesporazume o bitnim elementima ugovora bez kojih je ugovor nitavan, a to su:

stvar (roba) koju treba prevesti; put kojim treba prevesti stvari.

Osim bitnih elemenata, vani su i sljedei elementi: uvjeti prijevoza, rok prijevoza, cijena vozarina.

Stvar (roba) se individualizira vrstom (naziv, oblik, boja, gustoa, .) ikoliinom (masa, volumen ili broj komada koleta).

Prijevozni put se individualizira poetnom i zavrnom tokom prijevoza.


22/75

22

Ponekad naruitelj prijevoza poznaje polaznu toku, ali ne poznaje jo odredite tereta, jer se teret moe u meuvremenu vie puta preprodati. Takvo odreivanje luke zove se for orders .

Ugovor o prijevozu stvari morem mora biti u pismenom obliku ako se radi o brodarskom ugovoru za vie putovanja i o brodarskom ugovoruna vrijeme za cijeli brod.

Teoretski, drugi ugovori ne moraju biti pismeni, ali se u praksi gotovo uvijek sastavljaju pismeni ugovori, ili se kao ugovor priznaje teretnica, zakljunica ili neki drugi pismenidokument.

U sluaju da se zbogvie silene moe ostvariti prijevoz, ili se prijevoz odgaa zadue, neizvjesno vrijeme, svaka strana ima pravo odustati od ugovora. Isto vrijedi i kad bimogla biti ugroena sigurnost broda, posade ili tereta zbog djelovanja vie sile ili drugeokolnosti koja se ne moe otkloniti ili sprijeiti i koja se u vrijeme sklapanja ugovora nijemogla predvidjeti, a koja bi trebala trajati dulje vrijeme ili je neizvjesno koliko e trajati.

U sluaju prestanka vaenja ugovora ili odustajanja od ugovora zbog vie sile, prijevoznik i ma pravo na naknadu trokova u vezi s iskrcavanjem, a ako je razlog za prestanak vaenja ugovora ili za odustajanje od ugovora nastao poslije odlaska broda iz

luke ukrcavanja, prijevoznik ima pravo i na naknadu vozarine u razmjeru prema korisno prevaljenom putu. Na brodu se istovremeno mogu prevoziti tereti temeljem dva razliita ugovora.

Npr. temeljem pomorsko- vozarskog ugovora se prijevozi 20 kontejnera u skladitu br. 1,a brodarskim ugovorom je iznajmljeno skladite br. 2.

3.2. BRODARSKI UGOVORI, POTPRIJEVOZNI UGOVORI,POMORSKO-VOZARSKI UGOVORI

Ugovorom o prijevozu stvari brodom moe se ugovoriti prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili odreenim brodskim prostorom (brodarskiugovor), a i prijevoz pojedinih stvari (pomorsko-prij evozniki ugovor).

3.2.1. BRODARSKI UGOVOR ( CHARTER )

S obzirom na dio brodskog prostora kojim se prevozi teret razlikuju se:1. Brodarski ugovor za prijevoz cijelim brodom u sluaju da naruitelj ima

dovoljno tereta za ispuniti sve brodske prostore za teret.2. Brodarski ugovor za prijevoz razmjernim dijelom broda to moe biti npr.

treina broda, pola broda i slian razmjerni dio broda.3. Brodarski ugovor za prijevoz stvari odreenim brodskim prostorom - to

moe biti jedno skladite, dva skladita, meupalublje i slino. Ako se sklapa jedan od navedenih ugovora, a naruitelj ne moe ispuniti sav

ugovoreni prostor, brodar ne moe raspolagati slobodnim prostorom bez znanjanaruitelja.

Brodar stavlja na raspolaganje krcatelju odreeni brod, opremljen i sposoban za plovidbu ( seaworthy ship ). Moe se ugovoriti imenom odreeni brod ili brod odreenihkarakteristika. Ako se ugovara prijevoz npr. brodom Star of the sea , brodar ne smijestaviti na rapolaganje drugi brod, osim ako u ugovoru ne postoji supstitucijska klauzula temeljem koje se moe brod zamijeniti drugim, istih karakteristika, eventualno tzv.


23/75

23

sistership .Pismena isprava brodarskog ugovora zove se arter-partija charter party.

Uestalost ugovaranja brodarskih ugovora dovela je do stvaranja satandardnih formulara(tips ). Poznati su formulari BIMCO- a. (Vidi folder Formulari Charter parties).

3.2.2. POTPRIJEVOZNI UGOVORI

Naruitelj iz brodarskog ugovora moe slobodno raspolagati brodskim prostorom.U tom smislu moe prevoziti vlastitu robu ili robu treih osoba. To su tadapodnaruitelji ( subcharterers ) s kojima sklapa potprijevozni ugovor .

Kako je prvi poslovni ugovor nastao izmeu brodara i naruitelja (brodarskiugovor charter ), naruitelj e brodaru odgovarati za svoja djela i za djela svihpodnaruitelja i eventualno drugih korisnika prijevoza iz potprijevoznog ugovora. Sdruge strane, i brodar odgovara subchartereru za sposobnost broda za plovidbu i za sveostale potrebe za koje odgovara chartereru .

3.2.3. POMORSKO-VOZARSKI UGOVORI

Pomorsko-vozarskim ugovorom se brodar obvezuje prevesti pojedine stvari iz jedne u drugu luku, a naruitelj se obvezuje platiti vozarinu.

Zakljuuju se radi prijevoza pojedinih stvari koje su individualiziranevolumenom, masom ili komadima (koletima), npr. 1000 l mlijeka, 100 kutija banana, 250t brana. Stoga se pomorsko-vozarski ugovori najee odnose nageneralni teret ( general cargo ) i na linijske brodove. danas se to odnosi i na multimodalne prijevoze(kontejneri, palete, itd.).

Bitni element ugovora nije brodski prostor , nego stvar (teret), vozarina, luke iostali elementi.

U linijskom prometu, brodar unaprijed objavljuje svoje cijene i uvjete prijevoza

(liner terms ). Pomorsko- vozarski ugovori sunajeeugovori po pristupanju(adhezijski ugovori) , te se o njima ne pregovara, a umjesto klasinog ugovora sa 5-20stranica sa svim detaljima, sklapa se samo zakljunica (cargo booking note ) u kojoj susamo imena strana, luke, teret, vozarina, a za ostale podatke se upuuje na uvjete brodarai na teretnicu.

3.3. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE I NA VRIJEME

Brodarski se ugovor moe sklopiti: za jedno ili vie putovanja brodarski ugovor na putovanje , voyage

charter za odreeno vrijeme brodarski ugovor na vrijeme , time charter :Brodarski ugovor za vie putovanja ili brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod

mora se sastaviti u pisanom obliku, inae nemaju pravni uinak.

3.3.1. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE

Temeljem njega se brodar obvezuje prevesti robu za naruitelja tijekom jednog ili


24/75

24

vie unaprijed odreenih putovanja. Ugovor obino sadri: ime brodara, podatke o brodu, ime naruitelja prijevoza, podatke o teretu,

podatke o lukama, vremenu ukrcaja i iskrcaja tereta, zamjenskim lukama, visinu vozarine, klauzule o sluajevima kanjenja, trajkova, rata,

3.3.2. BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME

Temeljem njega naruitelj koristi ugovoreni brod za odreeno vrijeme i obino plaa vozarinu po jedinici vremena. U praksi se zakljuujeza cijeli brod to se zovetimecharter . Brodar se obvezuje naruitelju prepustiti odreeni brod na raspolaganje, prema granicama ugovora, te se obvezuje da e obavljati prijevoze kako bude odreivaonaruitelj. naruitelj se obvezuje isplatiti vozarinu.

U ovim ugovorima je naruitelj esto i sam brodar, ali nema dovoljno vlastitih

brodova, a potreba za prijevozom je prola zna ili sezonska. Tako procjenjuje da mu se vieisplati unajmiti brod nego kupiti novi.Kada je sklopljen brodarski ugovor na vrijeme za cijeli brod, zapovjednik broda je

duan izvriti nalog naruitelja u granicama ugovora i prema namjeni broda. Dakle brodar ostaje poduzetnik plovidbenog pothvata, zapovjednik je njegov

zastupnik, posada i zapovjednik su njegovi uposlenici, samo rade u ime brodara zaraun naruitelja. Trokove pogona, luke pristojbe i naknade podmiruje naruitelj, a posadu plaa i uzdrava brodar.

U sluaju spaavanja, nagrada se dijeli na jednake dijelove izmeu brodara inaruitelja.

Naruitelj ne moe zatraiti uvjete prijevoza koji bi predstavljali opasnost za brod

i posadu, bez obzira je li postojala u vrijeme zakljuivanja ugovora ili ne. To moe bitinpr. rat u podruju u kojem je brod plovio, trajkovi i neredi i sl. Naruitelj ne smijeuputiti brod na putovanje koje bi znatno prekorailo trajanje ugovora (npr. ugovor istieza 5 dana, a putovanje traje 40 dana). Za dane nakon iste ka ugovora plaa se dvostrukavozarina.

3.4. IZVRENJE UGOVORA O POMORSKOM PRIJEVOZU,PRIPREMA, UKRCAJ I PRIJEVOZ STVARI

3.4.1. BRODSKI PROSTOR ZA PRIJEVOZ TERETA

Brodar je duanteret prevesti brodom koji je izriito ugovoren ili koji imaugovorena svojstva. Ako stra nke nisu izriito ugovorile odreeni brod, odnosno svojstva broda, prijevoznik je duan prevesti teret brodom koji ima uobiajena svojstva zaizvrenje ugovorenog prijevoza. Prijevoznik moe s pristankom naruitelja zamijenitiugovoreni brod drugim brodom. Ako se prijevoz obavlja na temelju pomorskoga prijevoznikog ugovora pristanak naruitelja za zamjenu broda nije potreban.

Brodar je duan pravodobno, prije poetka putovanja, uloiti dunu panju kako bi brod osposobio za plovidbu , primjereno ga opremio, popunio posadom, opskrbio


25/75

25

potrebnim zalihama i pripremio tako da se teret moe ukrcati, sloiti, uvati, prevesti iiskrcati u stanju kako je primljen na prijevoz.

Brodski prostor koji obino ne slui za smjetaj tereta moe se za to rabitisamo na teme lju izriitog sporazuma ugovornih strana, ako takav sporazum ne bi bio

protivan propisima.

Prijevoznik odgovara za tonost podataka o nosivosti broda navedenih u brodarskom ugovoru ako je odstupanje vee od 5%. Ako je ugovoren prijevoz cijelim brodom ili odreenim brodskim prostorom pa ugovoreni prostor nije potpuno iskoriten, prijevoznik ne moe raspolagati tim prostorom bez pristanka naruitelja.

3.4.2. UKRCAVANJE TERETA

Prijevoznik je duan postaviti brod za ukrcavanje tereta uugovorenoj luci. Ako brod iz ra zloga za koje naruitelj ne odgovara ne moe doi u ugovorenu luku, naruitelj prijevoza ima pravo, imajui na umu svrhu ugovora, odrediti prvu prikladnu luku za preuzimanje tereta do kojeg brod moe sigurno doi radi ukrcavanja. Mjesto ukrcavanjatereta u luci duan je priskrbiti naruitelj.

U linijskoj plovidbi mjesto ukrcavanja u luci priskrbljuje prijevoznik.Prijevoznik je duan postaviti brod na mjesto ukrcavanja koje odredi naruitelj, ako tomoe uiniti bez opasnosti za brod i ako se ukrcavanje tereta moe na tom mjestu obaviti

bez opasnosti za brod.Ako mjesto ukrcavanja ne odgovara ugovorenim uvjetima, prijevoznik je duan

postaviti brod to blie tom mjestu, ako to moe uiniti bez opasnosti za brod i ako seukrcavanje tereta na mjestu na kojem je brod postavljen moe obaviti bez opasnosti za brod. Brod moe primiti teret na sidritu ako je tako ugovoreno ili mjesnim obiajima predvieno.

Ako naruitelj ili druga osoba ima pravo na temelju ugovora odrediti lukuukrcavanja, a zapovjednik broda ne primi takav nalog u ugovorenom ili primjerenomroku, ili primljeni nalog ne moe izvriti, zapovjednik broda duan je postupiti na nainkoji smatra najboljim, vodei rauna i o interesima korisnika prijevoza.

Kad brod prema ugovoru mora stii u odreenu luku do odreenog roka, smatrase da je stigao na vrijeme kad je stigao u luku, odnosno na njezino sidrite.

3.4.3. PISMO SPREMNOSTI

Zapovjednik broda duan je obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brodspreman za ukrcavanje (u daljnjem tekstu: pismo spremnosti notice of readyness ).Pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu u tijeku radnog vremena.Ako zapovjedniku broda nije poznata adresa krcatelja ili ako se pismo spremnosti ne

moe uruiti na njegovu adresu, zapovjednik broda duan je zatraiti upute od naruitelja,s tim da se pravni uinci predaje pisma spremnosti raunaju od trenutka kad bi pismospremnosti bilo predano da nije bilo navedenih smetnji.

Pismo spremnosti se ne predaje u linijskoj plovidbi . Pri prijevozu brodom ulinijsko j plovidbi teret se ukrcava im brod na odreenom mjestu bude spreman zaukrcavanje. Zapovjednik broda moe predati pismo spremnosti ako je brod spreman zaukrcavanje, a nalazi se na ugovorenom mjestu u luci i ako je dobio prethodna odobrenjaza promet s kopnom i za ukrcavanje, te ako su obavljene druge radnje koje omoguuju


26/75

26

ukrcavanje tereta u brod.Pismo spremnosti moe se predati i ako brod nije bio doveden na ugovoreno

mjesto ako je u tome bio sprijeen razlozima koji padaju na teret naruitelja.

3.4.4. PREUZIMANJE I KRCANJE TERETA

Prijevoznik preuzima teret ispod vitla (ispod ekrka).Zapovjednik broda duan je krcatelju koji sam krca teret na brod dati upute o

nainu slaganja tereta da bi se izbjegla oteenja tereta koja mogu nastati zbog toga to seteret prevozi brodom. Krcatelj se pri ukrcavanju tereta mora drati uputa zapovjednika broda koja se odnose na raspored tereta u brodu i ostale okolnosti u vezi sa sigurnouosoba, broda, njegovih ureaja i opreme te drugog tereta u brodu i sprjeavanjeoneienja okolia.

Teret se ne moe smjestiti na palubu broda bez suglasnosti krcatelja, ako nije rijeo teretu koji se obino smjeta na palubu.

Koliina tereta koja se predaje na prijevoz moe se odrediti brojem komada,teinom ili obujmom. U sluaju sumnje koliina tereta odreuje se mjerom koja jeuobiajena u luci ukrcavanja.

Umjesto ugovorenog tereta moe se predati na prijevoz drugi teret, ako se time nemijenjaju uvjeti prijevoza na tetu prijevoznika ili ako zbog toga ne bi dolo dozadravanja broda ili ako ne bi bila ugroena sigurnost broda i drugog tereta te akonaruitelj dade prijevozniku, na njegov zahtjev, osiguranje za trabine koje bi moglenastati zbog zamjene tereta. Ako je ugovoreni teret ve bio ukrcan, trokove u vezi snjegovim is krcavanjem i ukrcavanjem drugog tereta snosi naruitelj.

Naruitelj, odnosno krcatelj duan je prijevozniku dati upute za manipulacijuteretom ako se teret ne nalazi u redovnome trgovakom prometu i ako bi zapovjednik bioduan poduzeti posebne mjere pri slaganju tereta.

Ako je rije oopasnom teretu, naruitelj, odnosno krcatelj duan je obavijestiti prijevoznika, i bez njegova zahtjeva, o naravi opasnosti i naznaiti koje zatitne mjeretreba poduzeti. Ako obavijest o opasnom teretu koji se prevozi nije n aznaena u teretniciili u pisanoj ispravi o ugovoru o prijevozu, teret dokazivanja da je prijevoznik znao zaopasnost povezanu s prijevozom tog tereta, pada na korisnika prijevoza.

Prijevoznik nije duan primiti na prijevoz teret koji je po svojoj naravi opasan,ako mu opasno svojstvo tereta u vrijeme sklapanja ugovora nije bilo niti moralo biti poznato. Prijevoznik nije duan primiti na prijevoz teret koji, s obzirom na svoje stanje ina stanje ambalae, predstavlja opasnost za osobe, brod i okoli te dr ugi teret s kojimtijekom prijevoza dolazi ili moe doi u dodir.

Prijevoznik ne smije primiti na prijevoz teret iji je uvoz, provoz ili izvozzabranjen ili se krijumari.

Naruitelj je odgovoran prijevozniku za nanesenu tetu osobama, brodu, teretu,oko liu te za sve druge tete i trokove prouzroene manjkavim stanjem ambalae.

Naruitelj je odgovoran prijevozniku za nanesenu tetu osobama, brodu, teretu,okoliu te za sve druge tete i trokove prouzroene prirodnim svojstvima i stanjem teretaako prijevozniku ta svojstva i stanje tereta nisu bili niti morali biti poznati.

3.5. MEUNARODNE KONVENCIJE, ODGOVORNOSTI


27/75

27

Meunarodne konvencije, sporazumi i nacionalni zakoni odnose se na dunosti iodgovornosti pojedinih osoba u pomorskom prijevozu. Prijevozom stvari morem bavi sevie meunarodnih tijela, a spomenut e se samo najvaniji meunarodni akti.

3.5.1. MEUNARODNA KONVENCIJA ZA IZJEDNAENJE N EKIH PRAVILA OTERETNICI

Sam naziv govori o temi, a radi se zapravo o tzv. Haakim pravilima koja vuku porijeklo iz 1924. godine. Kasnije revizije su se deavale na konferenciji u Visbyju 1968. pa se danas zovu i Haako-Visbyjska pravila 1924/1968 .

U njoj se govori o odgovornosti brodara, odnosno prijevoznika (vozara) koje seodnose na:

osposobljavanja broda za prijevoz tereta, neke propise o teretnici, odgovornost brodara (vozara) za tete ili gubitka na teretu nastale tijekom

putovanja, svote do kojih brodar moe ograniiti svoju odgovornost, nain obraunavanja svota za naknadu tete ili gubitka tereta (zlatni

franak), rjeavanje sporova i arbitraa.

Slijedei Protokol o izmjenama uslijedio je 1979. godine kad je golden franc zamijenjen SDR-om.

3.5.2. KONVENCIJA UN O PRIJEVOZU ROBE MOREM

Kako je konferencija odrana u Hamburgu 1978. godine, konvencija se spominjekao Hamburka pravila .

Konvencija se odnosi na pravne poloaje brodara (stvarni vozar), prijevoznika,krcatelja, primatelja i ostalih osoba koje sudjeluju u prijevozu robe morem. odredbeKonvencije se primjenjuju na sve ugovore o prijevozu morem meu dvjema razliitimdravama, pod uvjetom da je barem jedna drava potpisnica konvencije. Na ovaj nain seele izjednaiti propisi razliitih zemalja kako ne bi dolo do nesporazuma. Poglavlja su:

1. Ope odredbe 2. Odgovornost vozara (temelj i trajanje odgovornosti, granice odgovornosti,

gubitak prava na ogranienje odgovornosti) 3. Odgovornost krcatelja4. Prijevozne isprave (teretnica: izdavanje, sadraj, primjedbe, dokazni

uinak; ostale isprave) 5. Zahtjevi i tube (gubitak, oteenje, zakanjenje tereta, arbitraa) 6. Dopunske odredbe (Z ajednika havarija, obraunska jedinica,) 7. Zavrne odredbe (potpis, ratifikacija,)

Konvencija je stupila na snagu prvoga dana mjeseca koji je uslijedio nakon isteka jedne godine od trenutka dvadesetog ratificiranja. Za svaku dravu potpisnicu postala jeo bvezujua prvoga dana mjeseca koji je uslijedio nakon isteka jedne godine od trenutkaratificiranja.

3.5.3. UNCTAD/ICC


28/75

28

Ova se kratica koristi kada se na ugovaranju prijevoza primjenjuju: Konferencija UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) pravila Meunarodne trgovak e komore (ICC) pravila za isprave o multimodalnom prijevozu.

Odnosi se na ugovor o prijevozu jednim ili s nekoliko naina prijevoza. Stranke

koje prihvaaju ova Pravila, iskljuuju sva ostala, pa se sve odgovornosti, dokumentacijai eventualna potraivanja i arbitraa provode prema ovim pravilima. Posebna panja se pridajeodgovornosti poduzetnika multimodalnog prijevoza ,

ogranienju njegove odgovornosti i gubitku prava ogranienja odgovornosti. S obzirom na porast multimodalnih prijevoza, jasna je vanostovog zbira pravila.

3.5.4. KONVENCIJA ZA OLAKANJA U MEUNARODNOM P OMORSKOM PRIJEVOZU

1965. pod okriljem IMO-a usvojena je, a 1967. godine i stupila na snagu tzv. FALKonvencija (Convention on Facilitation of International Maritime Traffic ). Uslijedilo jevie amandmana od kojih je posljednji iz 2005. godine.

Cilj FAL- konvencije je izbjegavanje nepotrebnih kanjenja u pomorskim prijevozima, poticanje meudravne suradnje i postizanje to vee uniformiranosti u procedurama i ostalim formalnostima oko prijevoza tereta morem.

Konvencija je ograniila broj deklaracija prilikom prijevoza tereta na samoosam razliitih formulara koje vlasti smiju zahtijevati. To su:

1. IMO- v Opi manifest (deklaracija) 2. Manifest tereta3. Manifest brodskih zaliha4. Manifest osobnih stvari posade5. Lista popis posade - Popis putnika6. Opasne tvari

Ostala dva formulara se odnose na Meunarodnu potansku konvenciju i nameunarodna zdravstvena pravila.

U svom dodatku, konvencija sadriStandarde i Preporuene postupke uformalnostima, dokumentima, zahtjevima i procedurama koje se odnose na dolazak,

boravak i odlazak broda iz luke, te na teret, posadu, putnike kao i na njihovu osobnu prtljagu.

3.5.5. POMORSKI ZAKONIK RH

Pomorski zakonik RH izglasan 1994. godine sadri takoer odredbe o ugovorimao iskoritavanju brodova (Glava II), gdje se spominju sve vrste ugovora, te odgovornosti

pojedinih osoba u pomorskom prijevozu.Pomorski zakonik je objavljen u Narodnim novinama br. 17 od 7.3. 1994. godine

i moe se jednostavnije nai na Internet-stranicama www.nn.hr .

3.6. MJESTO PRISTAJANJA, UKRCAJA I ISKRCAJA TERETA

3.6.1. MJESTO PRISTAJANJA LUKA ODREDITA
http://www.nn.hr/http://www.nn.hr/http://www.nn.hr/http://www.nn.hr/


29/75

29

Mjesto pristajanja, odnosno luka odredita, bilo radi ukrcaja, ili radi iskrcaja mora biti naznaena u ugovoru o prijevozu stvari morem. Ako seradi o linijskom prijevozu luka je unaprijed poznata, dok u slobodnoj plovidbi ne mora biti, jer se tijekom putovanja teret moe preprodati, ili se odluka o odredinoj luci moe donijeti u asu potpisa teretnice itd.

Naruitelj moe odrediti podruje u kojem se moraju nalaziti luke, npr. sjeverniJadran, a o definitivnoj luci moe odluiti tijekom putovanja. Ako naruitelj dougovorenog roka ne odredi sam luku, to e uiniti brodar vodei rauna o interesimanaruitelja.

Klauzula o redoslijedu ( Rotation Clause ), odreuje redoslijed luka iskrcaja kad je ugovoreno vie luka. Moe se stoga ugovoriti da redoslijed odreuje brodar ili seredoslijed odreuje detaljno unaprijed u ugovoru.

Ponekad navedena luka iskrcaja nije dovoljno sigurna za brod i posadu. Takoluka iskrcaja moe, ali i ne mora biti odredina luka, ako su se tijekom putovanjadogodile okolnosti koje onemoguuju dolazak broda u luku odredita: rat, neredi, trajk,via sila. Ovaj problem je znaajniji za slobodan prijevoz, jer u linijskim prijevozima

brodari ugovaraju luke prema maritimnim sposobnostima svojih brodova, ili nabavljaju brodove koji odgovaraju lukama koje je potrebno povezati.U ugovore se unaaju razliite klauzule koje se odnose na odabir luke iskrcaja za

sluajeve u kojima se ne moe pristati u imenovanim lukama. Jedna od njih glasi: so nearthereto as she can safety get (to blie s obzirom na sigurnost). U prethodnim

poglavljima spomenuta je i supstitution clause , klauzula o zamjenskoj luci.

3.6.2. MJESTO UKRCAJA TERETA

Teret koji je namijenjen prijevozu obino doprema krcatelj. Postavlja ga na obalu,ili ga smjeta u skladita ako brod jo nije u luci ukrcaja. Prije ukrcavanja mora sesklopiti ugovor o prijevozu, a sve to nije odreeno u ugovoru upotpunjuje se teretnicomkoja ujedno potvruje postojanje ugovora o prijevozu. U linijskoj plovidbi se umjestoteretnice rabi triptih .

Mjesto predaje tereta moe biti luko skladite, istovarite na obali, uz bok broda ispod vitla (pod ekrk), na palubi broda ili u skladitu broda. Mjesto ukrcaja tereta jeujedno i mjesto prelaska odgovornosti za stanje tereta od krcatelja na brodara. Stoga semjesto ukrcaja definira posebnim klauzulama, tzv. Incoterms terminima (vidi poglavljeo klauzulama).

Mjesto predaje se moe odrediti ugovorno, prema lukim obiajima (uzancama),ili prema zakonskim propisima. Prema naim zakonima je to ispod vitla.

3.6.3. MJESTO ISKRCAJA TERETA

Iskrcaj tereta (kao i ukrcaj) se moe promatrati dvojako:fiziki i pravno. Prvi,fiziki ili materijalni aspekt znai fiziko uruenje tereta primatelju, a drugi se odnosi na

prijenos odgovornosti od brodara na druge osobe.Predaja tereta primatelju se moe dogoditi:

najee poslije iskrcaja, kad se teret predaje u lukim skladitima; prije iskrcaja, kad se teret predaje u brodskom skladitu; tijekom iskrcaja, kad se teret predaje ispod vitla.


30/75

30

Ako je mjesto predaje tereta ispod vitla, trenutak predaje je kad se teret otpusti oddizalice. Ako je to u brodskom skladitu, trenutak predaje je kad je primateljuomogueno da zapone s iskrcajem tereta. Postoje razlike i ovisno o vrsti tereta(generalni, rasuti, ).

esto se roba prilikom dolaska u luku ne predaje izravno primatelju, nego

neizravno, preko lukih skladita. Kako se tu javljaju mnoga pitanja odgovornosti brodara i primatelja (npr. tko snosi posljedice za robu koja je u skladitu bila oteena), tose rjeava ugovorom, uzancama ili zakonski. Ako primatelj u dogledno vrijeme (poZakoniku 30 dana) ne preuzme teret, a nisu plaeni vozarina i ostala potraivanja, brodarmoe iskoristiti svojepravo retenzije i prodati teret javnom drabom.

Za jedan teret se moe u luci odredita javiti vie primatelja, pa seteret predaje udijelovima temeljem izrunica (delivery orders ). Teret se moe predati i raznim

primateljima na osnovi jednog ugovora (npr. rasuti teret).

3.7. KLAUZULE

U ugovorima o prijevozu robe morem razlikuju se dvije vrste klauzula: klauzule koje se odnose na uvjete prijevoza tereta u raznim ugovorima o

prijevozu tereta morem; klauzule koje se odnose na mjesto predaje tereta (Incoterms termini).

3.7.1. KLAUZULE U UGOVORIMA O PRIJEVOZU ROBE MOREM

Meunarodni ugovori o prijevozu tereta morem koji su pretoeni u posebne formeod strane meunarodnih brodarskih udruga (npr.Gencon, Gasvoy, Nippongrain , itd.)sadre niz klauzula k oje se odnose na:

odgovornosti i ogranienje odgovornosti brodara i ostalih osoba kojesudjeluju u prijevozu; modaliteti ukrcaja, iskrcaja i prijevoza tereta, luke dolaska, polaska,

zamjenske luke, prekid putovanja, skladitenje robe; stanje broda tijekom plovidbe, izvrenje putovanja; nain plaanja, vozarina, prekovremeni rad posade; podnajam; trajanje stojnica, prekostojnica, izvanrednih prekostojnica; rat, trajkovi, neredi u luci; spaavanje i zajednika havarija; pravo zaloga i retencije; razne zatitne klauzule.

Osim navedenih, postoji jo niz drugih klauzula koje zapravo predstavljaju uvjete poslovanja kod prijevoza odreene vrste robe. Ugovorom o prijevozu tereta se nekeklauzule mogu iskljuiti, ili se mogu dodati nove koje nisu uobiajene za takav prijevoz.

3.7.2. KLAUZULE KOJE SE ODNOSE NA MJESTO PREDAJE TERETA

U ugovorima o prijevozu tereta morem bitno je odrediti koji je trenutak predajetereta brodaru odnosno primatelju, te tko snosi trokove pojedinog dijela putovanja. Utom smislu se umjesto nepotre bnog objanjavanja koriste klauzule, tzv.Incoterms


31/75

31

( International Commercial terms ).Incoterms, slubena pravila ICC-a (Meunarodna trgovinska Komora) za

tumaenje trgovinskih termina u svjetskoj su upotrebi vie od 60 godina. Osim to su titermini posta li prijeko potrebni za nesmetano voenje meunarodne trgovine,njih priznaju i svi svjetski sudovi i drugi upravni organi te njihovo ukljuivanje u ugovore o

prodaji znatno smanjuje mogunost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnihkomplikacija. S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi ICC je izdalanovu verziju, Incoterms 2000 , ija upotreba je poela od 1 sijenja 2000. godine. Sobzirom da postoji vie verzija (revizija) Incoterms-a, prilikom njihove uporabeneophodno je jasno naglasiti iz koje godine se koristi verzija Incoterms-a (na primjer:Incoterms 2000).

Incoterms 2000. i njihove kombinacije (combiterms) su u folderu Incoterms.(ispisati ih za potrebe nastave).

3.8. STOJNICE, PREKOSTOJNICE, IZVANREDNEPREKOSTOJNICE

Ovi izrazi oznaavaju vrijeme koje je potrebno da se izvre manipulacije teretomza vrijeme boravka u luci.

Stojnice ( laydays ) su redovito vrijeme odreeno za ukrcavanje odnosnoiskrcavanje tereta za koje se ne plaa posebna naknada u lukama.

Prekostojnice ( demurrage ) su vrijeme za koje se produljuje ukrcavanjeodnosno iskrcavanje tereta, ako nije izmanipuliran tijekom stojnica. Poinju teinakon stojnica, a za njih se plaa posebna naknada.

3.8.1. STOJNICE

Stojnice poinju tei odreeno vrijeme nakon predajepisma spremnosti - Noticeof readiness . Ako se pismo spremnosti preda najkasnije dva sata prije proteka

prijepodnevnoga radnog vremena , stojnice poinju tei s poslijepodnevnim radnimvremenom istog dana. Preda li se pismo spremnosti kasnije, stojnice poinju tei sutradans poetkom prijepodnevnog radnog vremena.

Prijevoznik je duan preuzimati teret na prijevoz tijekom radnog vremena luke. Radno vrijeme luke odreuje, u skladu sa zakonom, tijelo koje upravlja lukom.

Trajanje stojnica odreuje se prema obia jima luke. To moe biti temeljemkoliine tereta koju treba izmanipulirati u jednom danu, ili temeljem roka do kad trebaobaviti sve operacije, a sve s obzirom na mogunosti luke i broda.

Stojnice se raunaju prema radnim danima i dijelovima radnog dana, pri emuse kao jedan radni dan raunaju 24 tekua sata. U radne dane ne raunaju se nedjelje,dravni i drugi praznici kad se u luci ne radi, a ni vrijeme kad se, zbog vremenskihneprilika ili smetnji na strani broda, nije moglo ukrcavati.

3.8.2. PREKOSTOJNICE

Nakon proteka vremena stojnica poinje tei vrijeme prekostojnica. Trajanje prekostojnica ovisi o ugovoru, lukim uzancama ili zakonu.


32/75

32

Prekostojnice se raunaju bez prekida prema tekuim danima i dijelovima dana. Prekostojnice se ne prekidaju zbog djelov anja vie sile ilizbog smetnji na strani

broda.Korisnik prijevoza (primatelj, krcatelj, naruitelj prijevoza,) mora platiti

brodaru posebnu naknadu za prekostojnice. Visina naknade za prekostojnice odreuje se

prema visini naknade za prekostojnice za dr uge sline brodove u istoj luci u isto vrijeme,a ako to nije mogue, visina naknade odreuje se prema visini naknade za prekostojnicedrugih slinih brodova u najblioj luci u isto vrijeme.

Naknada za prekostojnice plaa se svakog dana unaprijed za cijeli dan, ali ako je ukrcavanje obavljeno prije proteka dana za koje je naknada unaprijed plaena, prijevoznik je duan vratiti razmjerni dio naknade.

Kod ukrcaja tereta, ako se ne plati naknada za prekostojnice, ili kad isteknu prekostojnice, brod moe odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta . Tada brodarzadrava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druge trabine koje mu

pripadaju prema ugovoru. Ako se radi o iskrcaju, brodar ima pravo iskrcati teret na rizik itroak korisnika prijevoza.

3.8.3. IZVANREDNE PREKOSTOJNICE

Ako se ni tijekom prekostojnica ne uspije ukrcati, odnosno iskrcati sav teret, poinju teiizvanredne prekostojnice , jer p rijevoznik ne moe odbiti ukrcavanje tereta postavljena uz bok broda, iako bi ukrcavanje i slaganje takva teret a moglo zadrati brod preko trajanja vremena stojnica odnosno prekostojnica.

Naknada za izvanredne prekostojnice je 50% via od naknade za prekostojnice. Pored naknade za izvanredne prekostojnice prijevoznik ima pravo i na naknadu tete(izgubljena dobit )z bog zadravanja broda ako ta teta premauje svotu naknade zaizvanredne prekostojnice.

3.9. REVERZIBILNE STOJNIC E, UTEDA U VREMENU

Stojnice se obino obraunavaju posebno za ukrcaj a posebno za iskrcaj tereta.Moe se ugovoriti i da se vrijeme za navedene operacije rauna zajedno, tj. jedinstveno.Tada se kompenzira gubitak ili dobitak na vremenu kod ukrcaja s onima kod iskrcaja. Npr. kanjenje u iskrcaju moe se kompenzirati kraim ukrcajem. Tako obraunatestojnice zovu se reverzibilne stojnice .

U sluaju da se manipuliranje tereta obavi prije predvienog vremena iz ugovoraili lukih uzanca (stojnica), obino se u ugovoru predvia klauzula o nagradi za krcateljaili primatelja. Tada se govori o nagradi za utedu vremena - dispatch money

Nagrada za uteeno vrijeme obino iznosi polovicu naknade za prekostojniceukoliko visina nije posebno ugovorena. Nagrada se plaa za svaki uteeni dan i sat.U pravilu se dispatch money obraunava posebno za ukrcaj, a posebno za iskrcaj,

ali se i u ovom sluaju moe obraunavati zajedniki kada su u pitanju reverzibilnestojnice.

U Pomorskom Zakoniku ne postoje odredbe o nagradi za utedu vremena, pa seza promet u hrvatskim lukama mora posebno ugovarati.


33/75

33

3.10. VREMENSKE TABLICE, LINIJSKI BRODOVI I TRAMPERI

Vremenska tablica - Time sheet je isprava u kojoj su po danima i dijelovimadana evidentirane bitne injenice koje se odnose na tijek operacija ukrcaja i iskrcaja. Unju se unose podaci o teretu, dolasku broda u luku, predaji pisma spremnosti , poetkustojnica i prekostojnica itd. Temeljem te isprave se obraunava utroeno ili uteenovrijeme za izvrenje navedenih operacija (stojnice, prekostojnice,).

Vremensku tablicu potpisuju zapovjednik broda i krcatelj ili primatelj. U sluajuspora, ona se koristi kao dokaz o utroenom vremenu. Ukoliko se stranke ne mogu sloitio obraunu vremena, unose se samo stvarni podaci, pa se takva isprava zoveinjeninostanje - Statement of facts .

Inae, u linijskom prometu se ne primjenjuju propisi o stojnicama i prekostojnicama. Krcatelj je duan predavati teret onom brzinom kojom ga brod moe preuzimati. Brod linijske plovidbe nije duan ekati na ukrcavanje preko vremenaodreenog za odlazak broda koji je predvien redom plovidbe, ako smetnja za ukrcavanjene pada na stranu broda. Stoga se moe dogoditizadravanje Detention , ako seukrcaj, odnosno iskrcaj tereta nije uspio obaviti tijekom vremena predvienog

plovidbenim redom za manipulaciju tereta.Krcatelj je duan zapovjedniku broda na vrijeme predati carinske i druge isprave

potrebne za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj tereta. Ako te isprave nisu predane za vrijemetrajanja vremena stojnica, odnosno prekostojnica, a pri prijevozu brodom linijske plovidbe do vremena odreenog za odlazak broda, zapovjednik broda ima pravo iskrcatiteret. Tada prijevoznik zadrava pravo na punu vozarinu i na naknadu za nastale prekostojnice, odnosno na naknadu tete za zadravanje broda linijske plovidbe i nanaknadu svake druge tete.

Za razliku od linijskog prometa, u slobodnom prijevozu , kod tzv. trampera ,odreivanje detalja o obraunu stojnica, prekostojnica, izvanrednih prekostojnica idispatch-a je jako vano. U linijskom prijevozu su luke unaprijed odreene, dok se uslobodnom prijevozu luke izriito odreuju ugovorima, pa je razumljiva vanost svihnavedenih klauzula i podataka o stojnicama. Ponekad tramper i trai luku koja bi prihvatila postojei teret, ili trai teret za svoje kapacitete.


34/75

34

3.11. PONAVLJANJE GRADIVA

3.12. PROVJERA ZNANJA

Ugovori o iskoritavanju pomorskih brodova

Ugovori o pomorskom plovidbenom poslu Ugovor o zakupu broda

Ugovori oprijevozu stvariUgovori o prijevozu putnika i prtljage morem Ugovori o tegljenju, polaganju kablova,

Cijelim brodom

Razmjernimdijelom broda

Prijevoz pojedinihstvari brodom Odreenimbrodskim

prostorom

Za jedno ili vie putovanja

Za odreeno vrijeme

Pomorsko-vozarskiugovori (prijevoz stvari)

Brodarski ugovori(najam brodskog prostora)


35/75


36/75

36

4. UGOVORI O ISKORITAVANJU POMORSKIH BRODOVA II

4.1. TERETNICA, POJAM, FU NKCIJA, SADRAJ, VRSTE,IZDAVANJE

Teretnica je isprava kojom brodar ili njegov zastupnik (agent, zapovjednik),potvruje da je na brod primljen teret radi prijevoza i predaje njenom zakonitomimatelju po zavrenom putovanju i uz uvjete koje ona sadri. Teretnicu brodar izdajekrcatelju, na njegov zahtjev, temeljem podataka o teretu koje je brodaru dao krcatelj.Brodar mora teretnicu osobno potpisati.

Engleski izraz je Bill of Lading B/L.Izdavanju teretnice prethodi sastavljanje tzv. triptiha dokumenta u tri djela:

1. Dispozicija ukrcaja Shipper's note krcatelj oznauje robu i sve njeneosobine, te prihvaa pr ijevozne uvjete brodara;2. Nalog za ukrcaj Shipping order nalog brodara zapovjedniku kojim

mu se nalae da preuzme i ukrca teret; 3. asnika potvrda (potvrda o ukrcaju) Mate's receipt zapovjednik

izdaje krcatelju potvrdu o tome da je preuzeo i ukrcao teret. Temeljemovog zadnjeg djela brodar krcatelju izdaje teretnicu.

Teretnica je vrijednosni papir, neovisan o ugovoru o prijevozu. Teretnicazapravo predstavlja robu koja je u njoj upisana . Imati (drati) teretnicu znairaspolagati teretom koji je na nj oj oznaen. U dananjim uvjetima trgovanja, teret se odtrenutka ukrcaja na brod do trenutka iskrcaja u drugoj luci moe preprodati vie puta.

Vlasnik tereta ga vjerojatno nikada nee ni vidjeti, a preprodaja se vri promjenomvlasnika teretnice.Teretnico m se dokazuje i potvruje: da je brodar primio teret za prijevoz; da postoji prijevozni ugovor; da teret treba predati ovlatenoj osobi u luci iskrcaja. Teretnica sadri ove podatke: naziv i sjedite te podatke o brodaru; ime i ostale podatke o brodu; naziv i sjedite, te ostale podatke o krcatelju; naziv i sjedite, te ostale podatke o primatelju ili oznakupo naredbi ili na

donosioca , luku odredita ili vrijeme kad e se, odnosno mjesto gdje e se takva luka

odrediti; koliinu i vrstu tereta i njegove oznake; stanje tereta prema vanjskom izgledu; odredbe o vozarini; mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice.


37/75

37

Teretnica moe sadrati i druge podatke te uvjete prijevoza.

4.1.1. VRSTE TERETNICA

Teretnica za ukrcaj Received for shipment B/L koristi se ako je teret predan prijevozniku prije ukrcaja. Tada krcatelj moe zahtijevati da mu prijevoznik izda potvrduo preuzimanju tereta, teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu koja sadri uoljivunapomenu primljeno za ukrcaj ili ukrcano. Ova teretnica ne prua dokaz da je teretukrcan na brod pa se prilikom krcanja ova teretnica povlai, a izdaje se nova.

Luka teretnica Port B/L je tere tnica kojom brodar potvruje da je robu primio u luci ukrcaja i da e ju ukrcati na brod koji je ve u luci.

Skupna teretnica Groupage B/L izdaje se radi utede u trokovima. Koristi sekad je na brod ukrcan teret za vie vlasnika. Primatelji tada dobivaju samoOtpremnikepotvrde Shipping Certificate . Razlikuju se od teretnice po tome to nema potpis

brodara.Nalog za iskrcaj Delivery order . Ako je teret koji je kao predmet prijevoza

morao biti ukrcan u razne brodove, ili kad su u pitanju razliite vrste robe, ili je teret podijeljen u razne partije, prijevoznik i krcatelj imaju pravo zahtijevati da se za svakiuporabljeni brod ili za svaku vrstu robe ili za svaku partiju tereta izda posebna teretnicaili druga isprava o prijevozu. Ako se teret krca na brod u rasutom stanju, krcatelj ima pravo zahtijevati da se za odreene koliine tereta izda posebna teretnica ili druga ispravao prijevozu.

Izravna teretnica Through B/L se koristi kad se prevozi manja koliina tereta,ali od luke ukrcaja do luke iskrcaja ne postoji direktna veza, pa e se teret prevoziti s vie brodova. Obino prvi brodar potpisuje teretnicu i pr euzima obvezu da teret preveze daljesklapajui ugovore s drugim brodarima.

4.2.

TERETNICA KAO VRIJED NOSNI PAPIR, ISTA I NEISTATERETNICA, JAMSTVO, HAMBURKA PRAVILA

Na zahtjev krcatelja, brodar moe izdati vie originala teretnice i na svakojmora pisati koliko je izdano originala , jer se moe dogoditi da vie osoba moeraspolagati istim teretom. Isto tako moe se izdati ivie kopija teretnice na kojimamora biti vidljivo da se radi o kopiji, a ne o originalu . Kopija nije prenosiva kaooriginali i s njom s e ne moe trgovati. Krcatelj mora prijevozniku, na njegov zahtjev,

potpisati kopiju (prijepis) teretnice.Teretnica moe glasiti na ime, po naredbi, ili na donosioca.Teretnica na ime - Straight B/L ima na sebi upisano tono ime osobe koja je

ovlatena preuzeti teret. Teretnica na ime prenosi se ustupanjem, tj. ugovorom oustupanju ili cesijom .

Teretnica po naredbi B/L to order oznaava osobu koja odreuje tko e preuzeti teret. Ako u teretnici koja glasi po naredbi nije imenovana osoba prema ijem jenalogu prijevoznik duan predati teretnicu, teret se predaje po naredbi krcatelja. Teretnica

po naredbi prenosi se indosamentom , tj. na nju se upisuje nova osoba po ijoj e naredbi biti predan teret. Puni Indosament sadri izjavu o prijenosu te ime osobe na koju se prenosi pravo iz teretnice ( indosatar ) i potpis prenosioca ( indosant ). Na oblik i uinak


38/75

38

indosamenta na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe mjeninog prava. Postoji itzv. bianco-indosament kojim se ne imenuje novi indosatar nego se upisuj e rijedonosiocu , ime teretnica postajeteretnica na donosioca .

Teretnica na donosioca - B/L to bearer je teretnica kojom bilo koji donositelj,odnosno dralac teretnice, ima pravo preuzeti teret. Na njoj ne pie niije ime aprenosi

se obinom predajom .U odredinoj luci, brodar (zapovjednik) je duan teret predati ovlatenomimaocu teretnice, bez obzira na ugovor o prijevozu, a ako teretnica nije izdana, teretse predaje temeljem ugovora o prij

pomorsko pravo 3.n

Documents