POLA SATA IZA ŠKOLSKIH VRATA

ZIDNE NOVINE ZI

RUJAN, LISTOPAD 2015.

Buzet zauzima

posebno mjesto u

Istri. Naš mali gradić

poznat je po tartufi-

ma.

U Buzetu se na

brežuljku uzdiže Sta-

ri grad. U Starom

gradu nalazi se Žup-

na crkva Blažene

Djevice Marije. Tu

stanovnici Buzeta

provode nedjeljna

prijepodneva odlaze-

ći na misu.

U Starom gra-

du je i studio Radio

Zone, meni i mojim

prijateljicama dobro

poznat jer smo iz

tog studija emitirale

školsku radijsku

emisiju “Pola sata iza

školskih vrata”.

Kad se spusti-

mo s brežuljka nala-

zimo se u centru gra-

da, na Fontani. Na

Fontani je hotel gdje

prenoćuju mnogob-

rojni turisti. Ljeti u

Buzet dolaze mnogo-

brojni turisti koji naj-

češće posjećuju Stari

grad, upravo zbog

njegovih zidina, stari

ne i posebnosti. Bu-

zet ima trgovine,

Dom zdravlja, Dom

za starije i nemoćne

osobe, osnovnu i sre-

dnju školu, te Dječji

vrtić “Grdelin”.

RUJANSKE SVEČANOSTI BUZEŠTINE

U nedjelju se u starom gradu

održava “subotina po starinski”.

Za tu priliku postavljeni su mno-

gobrojni štandovi sa starinama i

promoviraju stare zaboravljene

zanate.

NAŠIM ZAVIČAJEM...

POSEBNOSTI NAŠEG ZAVIČAJA, DRAGULJA ISTARSKOG POLUOTOKA...

U Buzetu se najčešće priča kajkavskim

narječjem, osim u ustanovama gdje se njeguje

štokavski književni jezik. Okoliš i priroda u Buzetu

još su vrlo očuvani, ima zelenih površina, drveća i

cvijeća što pridonosi ljepoti našeg malog gradića.

U Buzetu se krajem ljeta, sredinom

rujna održavaju i gradske svečanosti. Petkotina

započinje u petak i tada u Buzet dolazi mnogo

ljudi, ne samo iz okolnih mjesta, nego i ostalih

krajeva Hrvatske.

U subotu je, naravno, Subotina koja

započinje navečer. Na Subotini pjevaju poznati

bendovi i pjevači, a ove godine zabavljali su nas

“Gustafi” i Nina Kraljić, kojoj se pridružio Mateo

Pilat. Ima mnogo mješovitih štandova s balonima

i kokicama.

IVANA UGRIN, 8.a

STARI GRAD BUZET

Vikend kasnije,

“Buzetski dani” obilježavanju

se automobilističkim utrka-

ma.

Buzet je mali, ali

zanimljiv gradić.

Buzet je poseb-

no zanimljiv u rujnu.

Ožive ga broj-

ne manifestacije koje

ističu specifičnosti

našeg užeg zavičaja.

Mediji mogu dobro i loše ut-

jecati na djecu, ovisno o informa-

ciji. Informacija može biti negativ-

na i pozitivna.

Negativna informacija je

kad je npr. netko nastradao, pa

kad djeca čuju takvu informaciju

mogu imati noćnu moru, a pozi-

tivna je informacija npr. Vijest da

je hrvatska rukometna reprezen-

tacija pobijedila. Da nema medija

djeca bi imala jako malo prijatelja

i ne bi se mogli čuti s dalekim ro-

đacima u nekoj drugoj državi.

Bez medija djeca bi bila više vani

u prirodi, a ne blizu ekrana.

Bolje bi vidjeli i kralježnica bi

im bila ravnija. Mediji ponekad

znaju reći nešto lažno, a to loše

utječe na djecu jer djeca sve dos-

lovno shvate i slušaju medi-

je.

Djeca počinju biti ovisna

o ružnim i neprimjerenim fil-

movima. Ponekad provedu ci-

jeli dan igrajući igrice na

računalu.

IVAN ČRNAC, 5.a

MEDIJI - POZITIVNO I NEGATIVNO

MEDIJI I DJECA

Nikol Vivoda, 5.a

Mediji su dobili svoje mjesto u životu svakog čovjeka. Bili

tiskani ili elektronički, mislim da je svakom prešlo u naviku da

pročita novine, pogleda vijesti na televiziji ili pročita nešto na

računalu (naravno, ono što ga zanima). Mediji imaju svoje nega-

tivne i pozitivne osobine. Evo mog mišljenja.

Krenimo prvo s

tiskanim mediji-

ma. Svako jutro

na mom stolu su

novine. Pročitam

samo zanim-

ljivosti, viceve i

televizijski pro-

gram. Novine

imaju svoje

pozitivne strane

kao npr. Dobitak

u nekoj nagradnoj igri, humanitarne akcije, zabava, križaljke I

vicevi. Nažalost, i ti ima negativnih strana: ubojstva, otmice i na-

silje. Ja to, osobno, ne volim čitati. Iste takve stvari nalaze se i u

časopisima. Ne svim. Postoje dječji, automobilski i sl. Knjige su

najzanimljivije kad se traži krivac.

Elektronički mediji nam nude više, ali ipak, ima i tu na-

silja, kriminala. Ima i dobrote. Moji najdraži mediji su el-

ektronički.

Moj zaključak je da nam mediji puno pomažu u sva-

kodnevnom životu. Pošto je tema, “Mediji i djeca”, mislim da

se djeca ne trebaju zamarati lošim ljudima i događajima.

ERIKA VIVODA, 5.a

MEDIJI IMAJU ZNAČAJNO MJESTO UZ ODRASTANJU DJETETA

Pozitivne strane medija

Informiranost

Obrazovanost

Komunikacija

Pomažu nam u svakod-

nevnom životu

Možemo naučiti što nas

čeka u daljnjem životu

Brza informacija

Negativne strane medija

Ovisnost

Kriminal

Nasilje

Previše gledamo druge ljude na TV i postanemo kao oni

Zbog ovisnosti za-boravimo naše obaveze

Neki ljudi prenose lažne informacije

ERIC FLEGO, 5.a

Eric Flego, 5.a

BEZ MEDIJA, NAŠ BI ŽIVOT IZGLEDAO POTPUNO DRUGAČIJE

Mediji nam trebaju... Posebne zanimlji-

vosti:

Mediji su

sredstva koja

usmeno ili

pismeno pre-

nose infor-

macije iz svih

područja

ljudskog živo-

ta i djelova-

nja

Masovni me-

dij je naziv za

medije jer

neku infor-

maciju masa

ljudi istovre-

meno prima

U tisak ubra-

jamo novine,

časopise,

knjige, plaka-

te i stripove

U elektronič-

ke medije

ubrajamo

televiziju,

računalo i

radio

Mediji mogu

biti vizualni

(knjige, novi-

ne, časopisi),

auditivni

(radio) i audi-

ovizualni

(film, televi-

zija, računa-

lo)

Sve popular-

niji medije je

MOBITEL

Ako nam treba pomoć, mediji nam mogu po-

moći. Ako smo u nevolji, možemo nazvati neko-

ga i može nam spasiti život. Ako smo sa svime gotovi i dosadno nam je,

možemo se zabaviti igranjem igrica. Ako nam se prijatelj/ica preselio/la, možemo

ostati u kontaktu pomoću medija. Ako previše gledamo u medij, zabole nas oči i

zbog toga možemo “zaraditi” naočale.

IVO FLEGO, 5.a

Eric Flego, 5.a

Kad su nam dodijelili učitelje, bila

sam jako, jako sretna.

Naši učitelji su smireni i strpljivi. To

je jako dobra osobina.

Moja uzorna učiteljica je ona koja

svu pažnju obrati nama na satu i svaku

stvar ponovi više puta, koliko treba.

Ako je poneki učenik malo pričljiviji,

ona samo opomene, jednom i više puta,

ozbiljnim tonom, ali ne vikanjem.

Ona ništa ne zaboravlja i savjesna je

u radu.

Njezina plaća trebala bi biti sto puta

veća jer svu pažnju obraća razredu koje-

mu predaje.

NAŠI SU UČITELJI NAJBOLJI

IZA SVAKOG DOBROG UČENIKA

STOJI JOŠ BOLJI UČITELJ…

OSOBINE DOBROG UČITE-

LJA

Učitelj mora biti

strpljiv jer ne shva-

ćaju svi učenici jed-

nako brzo

Učitelj mora biti

podrška učeniku u

učenju i napretku

Učitelj mora prepoz-

nati i prekinuti nep-

rimjereno ponaša-

nje pojednih učeni-

ka u razrednom

odjelu

Učitelj ponekad

mora opraštati, ali

ne smije biti previše

popustljiv

Ne zaboravimo da

nam učitelj nije rodi-

telj. Učitelji nas mo-

gu voljeti, ali prema

svima moraju biti

jednaki i ne praviti

razlike među poje-

dincima u razredu

Nemojmo zamarati

učitelje s tehnologi-

jom, oni nisu stroje-

vi, nego su ljudi,

radije ih poslušajmo

Učitelj nije slajd, nije

PPT, učitelj je čovjek

Mia Medica, 5.a

Kad su nam dodijelili učitelje, bila

sam jako, jako sretna.

Naši učitelji su smireni i strpljivi. To

je jako dobra osobina.

Moja uzorna učiteljica je ona koja

svu pažnju obrati nama na satu i svaku

stvar ponovi više puta, koliko treba.

Ako je poneki učenik malo pričljiviji,

ona samo opomene, jednom i više puta,

ozbiljnim tonom, ali ne vikanjem.

Ona ništa ne zaboravlja i savjesna je

u radu.

Njezina plaća trebala bi biti sto puta

veća jer svu pažnju obraća razredu koje-

mu predaje.

Alida Španjol, 6. a

Povodom Dana učitelja, prisjetili smo se naših učitelja, naših uzora...

Moja učiteljica

Već prvog dana kad sam stigla u 5. r.

svidjela mi se moja nova učiteljica.

Na nastavi nam uvijek sve objasni, a

ako netko nešto ne zna, ona mu to ob-

jasni ponovo.

Naučila nas je mnogo novih stvari i

uvijek je poštena. Kada nam treba neš-

to reći, uvijek se potrudi da nam to sa-

opći odmah, čim sazna. Ona voli svih i

prema svima je jednaka. Jako je dobra

učiteljica.

Ovakvu ćete učiteljicu rijetko kada

imati. Svi su mi učitelji dragi, ali ova

učiteljica mi je najbolja…

Jana Blažević, 6.a

Dan učitelja 5. l is topad 2015.

Svjetski dan učitelja obilježava se

svake godine 5. listopada. Taj je

dan prigoda da se pokaže da je

rad učitelja i nastavnika prepoznat

kao jedan od najvažnijih za uku-

pan razvoj društva te da se kao

takav i cijeni.

Cilj Svjetskog dana učitelja je mo-

bilizirati podršku za nastavnike

kako bi se osiguralo da će učitelji i

dalje ispunjavati potrebe budućih

generacija te podići obrazovanje

na razinu društvene važnosti i iz-

vući učitelje iz poluanonimnosti i

dati im društvenu važnost koju

zaslužuju. Prigoda je to i za istica-

nje važnosti rada svih učitelja i

nastavnika i njihov utjecaj na raz-

voj društva u cjelini, te da se nag-

lasi važnost te profesije, ali i sa-

mog obrazovanja čiji su oni nosite-

lji, stoga se taj dan obilježava u

više od 100 zemalja svijeta, pa

tako i u Hrvatskoj. Proglasio ga je

UNESCO godine 1994. u spomen

na isti datum 1966. godine kada je

potpisana Preporuka o statusu

učitelja.

Obrazovna internacionala (EI),

svjetska federacija sindikata struč-

njaka u obrazovanju sa sjedištem

u Bruxellesu, čvrsto vjeruje da

Svjetski dan učitelja treba biti me-

đunarodno priznat i obilježavati se

u cijelom svijetu. Napori Obrazov-

ne internacionale i njene 401 čla-

nice doprinijeli su međunarodnom

priznanju i obilježavanju toga dana

širom svijeta.

Stigla je jesen...Zar već?

JESENSKE SLIČICE MOGA

ZAVIČAJA…

Uče n i c i 6 . a ra z r ed a za b i l j ež i l i su s vo je do jmo ve o pr omjen a ma u je se n . . . P r oč i t at e l i n j ih o ve

l i t e r ar ne ra do ve , b i t će t e o bo ga će n i n o v im sp oz n a ja ma . Tr ud i l i s u se pr ik aza t i os ob i tos t i n aše g bu zets ko g

kra ja , jes en sk e p o l jo pr i v re dn e r ad ove u k o j ima s u sud je lo va l i ( i l i s e i z n j ih “ i zv la č i l i” ) , ub i r an je p l o do va

j ese n i , zu jan je p če l i c a , m ir i s e i b o je j es en i i “s vaš ta jo š o d jes e n i p o ma lo” … . Pr oč i ta j t e n j i ho ve r a do ve . . .

Stigla je jesen, godišnje doba koje

najmanje volim.

Priroda je požutjela i skoro da ne-

ma lišća na drveću. Ptice su odavno

odletjele u toplije krajeve. Sunce više

ne grije žarko, puše hladan vjetar i ki-

ša sve češće pada. Ljudi se priprema-

ju za hladne dane. Oblače se i obuva-

ju toplije. Sve se promijenilo, pa i

kraj u kojemu živim. Ulice nisu po-

metene,pune su lišća, vode, a i blata.

Zbog svega ovoga ne volim jesen i

jedva čekam da dođe zima u moj

kraj i ukrasi ga snijegom.

Ajla Miljković, 6.a

LIŠĆE PADA…

Oluja stiže,

lišće opada,

pastir tjera stada,

na jug kreće lasta.

Možda ćete i patke čut’

poželite im sretan put.

DOZRELO JE VOĆE…

Stigla je jesen, a s njom i dozrelo voće.

Vjetar se s krošnjom igrati hoće.

Upravo sad kad ptice na jug lete,

jedan čistač ulicu mete.

Ruke mu čvrsto metlu stišću,

a ja se divim raznobojnom lišću.

AH, JESEN...

Mi i vinogradi….berba grožđa na Buzeštini

Istarski vinogradi...

Jesen u mom zavičaju

Tiho , na prstima dolazi jesen u

moj kraj. Jesenje jutarnje magle obavile su

kotline, rijeke, potoke i šume. Drveće poči-

nje gubiti svoje zelene haljine.

Jesenji kistovi boje šume toplim

žutim, crvenim i narančastim bojama lišća.

Vinogradi su puni slatkog grožđa. Na njiva-

ma se žute velike okrugle lopte – tikve.

Sve je puno slatkih plodova koje ljudi spre-

maju za zimu, poput lješnjaka, oraha i ja-

buka…

U daljini se čuje zvuk pile. Spre-

maju se drva za ogrijev. Jesen je u mom

kraju najljepši dio godine.

Alida Španjol, 6.a

Kad završi ljeto, počinje ško-

la, a s njom dolazi i jesen.

To je vrijeme kiše, hladnoće

i šarenih listova koji napuštaju svo-

je grane i tvore šuštavi šareni sag

pod našim nogama.

To je vrijeme pečenih keste-

na i slatkog grožđa. Vrijeme je da

se oprostimo od vrućeg ljeta i prip-

remimo se na hladnu jesen.

Dani započinju hladnim i

maglovitim jutrima,a često su ispu-

njeni kišom. Vrlo brzo nastupi i ve-

čer.

Job Peteh Ivaniš, 6.a

JESEN U VINOGRADU

Jesen u moj zavičaju dolazi tiho,

A još tiše kistom boja lišće …

Maglu spušta bijelim rukama,

Zelena polja zlatnim sjajem obasjava…

Ostavlja svoj potpis gustog lišća…

Moja mala staza šušti pod mojim tenisicama.

Ujutro kad se probudim,

Lagani povjetarac vani puše,

Nosi otpale listove obližnjeg vinograda.

Kada staneš uz prozor,

Vidiš vinograd koji ima grozdove u obliku Is-

tre,

Male šarene kuglice kao bor…

Uz tu lijepu sliku, začuješ i zvuk: Šššššššš…..

To vjetar odnosi one otpale listove vinove

loze.

Zar ima nešto ljepše?

Pa dođu ptičice s jutarnjom pjesmom, a veseli

berači se okupe u pratnji osa i pčelica.

Nikolina Tadić, 6.a

Chiara Jerman, 6.a

Slatko je grožđe...a

bobice kao male šarene

kuglice za bor….

Vinograd u jesen Ujutro kad se probudim, lagani povjetarac vani puše. Nosi otpale listove iz vinograda. Kad staneš uz prozor, vidiš vinograd koji ima grozdove nalik našoj

Istri, male šarene kuglice kao za bor. Uz tu lijepu sliku, čuješ:

ššššš….kako vjetar odnosi one otpale listove vinove loze.

Zar ima nešto ljepše? Pa dođu ptičice s jutarnjom pjes-mom, zatim se veseli berači okupe u pratnji osa i pčela. To je vi-nograd u jesen.

Chiara Jerman, 6.a

Thea Shegedin Smith, 6.a

Ove se godine

Dječji tjedan odvi-

jao početkom lis-

topada i bio je u

znaku brojnih ak-

tivnosti.

Velik se broj

učenika naše škole

uključio u biciklija-

du koja se održala

u četvrtak, 8. listo-

pada 2015.

Obiteljska bicik-

lijada obuhvatila je

djecu vrtićkog uz-

rasta i učenike os-

novne škole od

1. do 8. razreda.

FOTOGRAFIJE:

Karla Jermaniš, 6.b i

Nikolina Tadić, 6.a

BICIKLIZAM NA BUZEŠTINI

U četvrtak, 8. lis-topada 2015. pod inicijativom Bicikli-stičkog kluba Bu-zet organizirana je OBITELJSKA BI-CIKLIJADA za vr-tićki uzrast i učeni-ke od 1. do 8. r.

ga, ali i izdržljivost i snaga da se takav put odvozi. AJLA: Koga si povela na biciklijadu? NIKOLINA: Budući da je to obiteljska biciklijada u nju su se uključile cijele obitelji, prijatelji, susjedi i poznanici. Ja sam išla s Karlom. AJLA: Je li bilo opasnih situacija? NIKOLINA: Jedan dječak se sudario s odraslom osobom tijekom vožnje. Srećom nije se ništa ozbiljno dogodi-lo, ali smo iz događaja izvukle pouku. U vožnji biciklom treba biti posebno oprezan. AJLA: Kakvo je bilo vrijeme? NIKOLINA: Bilo je toplo, u vožnji smo se dobro ugrijali. Pozitivno je bilo to što je dan bio oblačan pa smo lakše izdržali napor uslijed vožnje, tj. malo smo se zadihali, ali nije bilo pretoplo. AJLA: Što bi ti istaknula kao pozitivne strane biciklizma? NIKOLINA: Biciklizam je zdrav sport. Njime stječemo kondiciju. Može nas ojačati fizičkom snagom i obogatiti mnogim spoznajama. Vožnjom u pri-rodi prevladavamo prirodne prepre-ke. Boravak na svježem zraku pozitiv-no utječe na cijeli organizam čovjeka, jača mišiće i otpornost organizma, a jako je bitna i upornost da se postig-ne cilj vožnje tj. stigne do cilja (slastičarnice). AJLA: Što poručuješ ostalima? NIKOLINA: Uključite se i sljedeće godi-ne i vi sudjelujte u biciklijadu. Opće-nito vozite bicikl u slobodno vrijeme jer je to zdravo i zabavno. NOVINARKA: Ajla Miljković, 6.a

UČESNICA BICIKLIJADE: Nikolina Tadić, 6.a

INTERVJU: BICIKLI-JADA 2015. Na biciklijadi je bilo mnogo učesnika svih životnih dobi, od najmlađih do malo starijih…

AJLA: Na kojoj se relacija bicik-lijada vozila? NIKOLINA: Start je bio ispred dvorane, a cilj ispred slastičar-nice. Vozilo se od školske dvo-rane do Mosta, pa do Tombasi-na, te sve do slastičarnice. AJLA: Što treba dobrom bicik-listu? NIKOLINA: Kao prvo treba nam osnovna oprema, bicikl i kaci-

Novinarska skupina

Tko je novinar?

Novinarski stil izražavanja obu-hvaća prijenos informacija u tis-ku, na radiju, te-leviziji i interne-tu.

Vijest je kratak javni tekst bez komentara i predstavlja krat-ki zapis o nekoj aktualnoj infor-maciji.

Osobine novinar-skog stila su ak-tualnost, objek-tivnost, zanimlji-

vost i jasnoća teksta.

Novinar je oso-ba koja istražu-je, piše i objav-ljuje. Novinari su oči i uši jav-nosti.

Naslovi su u novi-nama lako uočlji-vi i nagovaraju nas da pročitamo tekst.

Moj omiljeni medij prijeno-sa informacija je radio. Osim što na radiju dozna-jem aktualne vijesti, najra-dije slušam glazbu.

Na radiju se vrlo često go-vori o životu slavnih osoba, redovito prati događaje na hrvatskim cestama, dozna-

jemo aktualnosti iz politike.

Najradije slušam radio dok rješavam zadatke iz mate-matike. To mi pomaže u koncentraciji.

Volim biti informirana, pa uvijek čitam dnevni tisak npr. Glas Istre i časopise. Omiljeni časopis mi je Glori-ja.

Informacije saznajem i gle-danjem televizije i praće-njem događaja na inter-netskim portalima.

Volim biti dobro informira-na.

Lena Černeka, 8.a

Moj najdraži medij je časopis. Volim čitati OK.

Privlači me člancima i vijestima iz života pozna-tih i slavnih osoba.

OK je časopis koji daje odgovor na brojna pita-nja.

To je časopis u kojemu se uvijek može pronaći poneka nagradna igra, saznati o novim modnim trendovima, pratiti život poznatih i slavnih, te popularnih ljudi.

OK me zabavlja i opušta od napornog školskog dana.

Časopisi su zanimljivi i bitan su dio našeg života.

Na pitanje “Tko je novi-nar?”, odgovorila bih:

“Novinar piše vijesti. Mora biti inovativan, pratiti modu, biti pismen, kratak i jasan…

Aurora Krbavčić, 8.a

Mediji in-formiranja:

Internet

Radio

Televizija

Internet

Tisak

Radio—medij informiranja javnosti

Pola sata iza školskih vrata

Najdraži medij

Uvijek ću se sje-

ćati učiteljice iz razre-

dne nastave. Bila je,

po mom mišljenju,

odlična.

Godine učenja

sa njom su prošle br-

zo. Sve je objasnila

kroz igru i zabavu , a

uvijek ću je pamtiti po

njenom prekrasnom i

dobroćudnom osmije-

hu.

Njezine crvene

naočale i dragi pog-

led, vodili su nas kroz

učenje i život, kao

portali u zemlju dob-

rote i smijeha. Svaku

je svađu riješila bez

muke. Uvijek smo bili

složni. Tako nas je

učila i mi smo to prih-

vatili. Ponekad smo

bili nevaljali, ali smo

se popravili bez mu-

ke.

Bila je mudra i draga,

baš kao mama. Ako je

netko još nije prepozna-

o, evo pomoći, ona je

još uvijek u mom srcu, a

njeno mi ime odzvanja u

glavi.

Sretan je raz-

red koji je ima jer im

mogu reći da im pruža

veliko znanje i ljubav.

Naslov glavne priče

Uvijek ću se sjećati

svoje učiteljice...

Nikolina Tadić, 6.a

ŠKOLA KAO MOJA…

Moja škola je jako velika. Učiteljice su jako

dobre. U njoj je učenje lako. Kad nam nešto

nije jasno učiteljice nam još jedanput objas-

ne. Nikad ne bih mijenjao školu jer sam u

njoj stekao mnogo prijatelja.

PATRIK KROTA ORŠUŠ, 6.a

Na moje školovanje utječu sve učiteljice i

učitelji u školi. Čak i one učiteljice i učitelji

koji mi ne predaju, su na hodnicima i opo-

minju nas. Učitelji nam žele dobro i brinu o

našem napretku u budućnosti. Razumljivo

je da će one učenike koji malo više pričaju,

učitelji i učiteljice više opominjati, ali to je

za njihovo dobro, da bi bili obrazovaniji

ljudi. Naša škola je najbolja zbog učitelja i

učiteljica, zbog raznolikih učenika i svih dje-

latnika u školi koji se trude oko nas.

ALIDA ŠPANJOL, 6.a

Još kad sam bila u vrtiću, maštala sam o

školi. Već prvog dana kad sam stigla u tu

veliku ustanovu, školu, odmah mi se svidje-

la. Znala sam da ću morati biti vrijedna, da

ću morati pisati zadaću i ponavljati gradivo.

Shvatila sam ja sve to, ali shvatila sam i da

ću se u školi družiti s prijateljima. Svakog

dana rado ustajem i krećem u školu. U školi

nas očekuju učiteljice koje nas žele naučiti

ono o čemu ne znamo mnogo. Moja škola

ima mnogo učionica. Sve te učionice imaju veliku

ploču po kojoj volimo pisati. Svi smo mi vrlo dobri

učenici. Da nema škole, ne bismo se sprijateljili.

JANA BLAŽEVIĆ, 6.a

Moja škola je jako velika, ima dva kata i prizemlje.

Pola je u crvenoj, a pola u plavoj boji. Kad uđeš u

nju, misliš da bi se izgubio i zalutao. Zalutao bi

negdje daleko, daleko, ali ne za dugo. U nižim raz-

redima ima četiri a i četiri b razreda, a u višima

isto toliko. Ima nas kao malih mrava u mravinjaku.

Lutamo po školi iz jednog na drugi kat. Svi učitelji

su dobri, neki više, neki manje. Ja mislim da je ovo

najbolja škola na svijetu.

ALISA KLARIĆ, 6.a

Moja škola je jako lijepa, raskošna je. Ona ima uči-

onice, klupe, stolice, ploče, prozore, ormare, pos-

tere, učenike i veoma lijepe učiteljice. Unutra ima

crvene ograde i lijepe bijele zidove. Izvana ima

parkić, klupice. Ona je crveno plave boje. Jako sam

ponosna što polazim ovu predivnu buzetsku školi.

Ima i puno učenika. Svi su u školi veseli, što nije

slučaj u ostalim školama. Zbog veselja učenika,

ona je još ljepša. Neki misle da smo staromodni jer

nemamo tablete. E, pa nismo! Oni jednoga dana

neće znati pisati, ali mi hoćemo. Meni ne trebaju

tableti jer jednog dana želim biti pismena.

CHIARA JERMAN, 6.a

Internet je jako loš za djecu. Omjer do-brih i loših strana interneta je 10:90. Na internetu može-mo doznati jako mnogo pozitivnih, ali i negativnih stvari.j U negativne stvari spadaju: zlos-tavljanje, otuđiva-nje informacija, uc-jenjivanje, lažno predstavljanje i na-govaranje. To se najčešće događa djeci ispod 18 godi-na,jer su mladi i ob-javljuju mnoge glu-posti i fotografije koje nisu primjere-ne njihovim godi-nama.Od interneta možemo postati ovisni, a možemo postati i jako siro-mašni ako skidamo

igrice koje nam nisu potrebne,ili igramo one koje se plaćaju te ako plaćamo račune putem interneta. Dobre strane interneta jesu:brzo do-pisivanje, jeftinije dopi-sivanje,slušanje glaz-be,gledanje filmova te igranje besplatnih igri-ca.Sve je to pozitiv-no,ali u tim pozitivnim stvarima uvijek nađemo nešto loše.To je sitni-ca,ali nas jako lako pot-rese i rastuži!!!

Chiara Jerman 6.a

POZITIVNE I NEGATIVNE

STRANE INTERNETA

Internet i djeca

AjBroj djece koja je često na internetu, znatno je velika. Neka djeca igraju igrice, drugi “chataju”, a treći fslušaju glazbu. Svaki dan djeca ba-rem dva sata prove-du na internetu. Djeca koja su do 4 ili 3 sata vezana uz ekran kompjutora, mogu oštetiti vid i tako početi nositi naočale. Na stranici facebook možemo pronaći mnogo pro-stih i nepoželjnih statusa.

Ajla Miljković, 6.a

Katja: Koji su vas uči-

telji vodili?

Nikolina: Za ovu teren-

sku nastavu i njenu or-

ganizaciju odgovorni su

učiteljica Živa Kutnjak,

učitelj Manuel Črneka i

učiteljica Kristina Pav-

letić Prodan.

Karla: Vidjeli smo i

naučili nešto o Roču i

Humu i dobro se zaba-

vili. Svidjeli su mi se

svi ovi spomenici iz

Aleje glagoljaša.

Nikolina: Marendali

smo na Usponu Istar-

skog razvoda i prošli

smo kroz glagoljsko

slovo L te zaželjeli

želju. Nadam se da će

se želje ispuniti.

Novinarka: Katja Ja-

kac

Odgovarale: Nikolina

Tadić i Karla Jermaniš

Fotografije:

Katerina Mijatović

Katja: Što ste vidjeli

u Humu i Roču?

Karla i Nikolina: U

Roču smo vidjeli rep-

liku tiskarskog stroja,

upoznali njegove di-

jelove, zatim smo po-

sjetili dvije crkvice u

Roču, crkvu sv. Roka

s freskama i crkvu sv.

Antona.

Katja: Izdvoji neke

zanimljivosti s teren-

ske nastave?

Nikolina: U crkvi

svetog Antona na fre-

skama s križem uočili

smo izrezbarena gla-

goljaška slova i saz-

nali da je prva

svjetska tiskana knji-

ga Misal i da je Gu-

tenberg izumio tis-

karski stroj.

Katja: Što si zanim-

ljivo zamijetila i nau-

čila u Aleji glagolja-

ša?

Karla: Vidjeli smo

11 spomenika. Spo-

menut ću samo neke:

Stup Čakavskog sa-

bora, Stol Ćirila i

Metodija, Sijelo Kli-

menta Ohridskoga,

Glagoljski lapidarij,

Klanac hrvatskog lu-

cidara, Vidikovac Gr-

gura Ninskog, Uspon

Istarskog razvoda,

Zid hrvatskih protes-

tanata i heretika, Od-

morište žakna Jurja,

Spomenik otporu i

slobodi i Vrata Hu-

ma.

Bili smo, dakle, i u

Humu. Podiielili

smo se se u tri grupe:

glazbenu skupinu,

likovnu i povijesnu.

Likovna je crtala, po-

vijesna opisivala grad

Hum, a likovna je cr-

tala glagoljicu i pisala

inicijale.

BILI SMO U ALEJ I GLAGOLJAŠA

BILI SMO U ALEJI GLAGOLJAŠA

U četvrtak, 22. lis-

topada 2015. svi

šestaši Matične i

Područnih škola

posjetili su Hum,

Roč i Aleju glago-

ljaša u pratnji učite-

lja Manuela Črne-

ka, Kristine Pavle-

tić-Prodan i Žive

Kutnjak. Naša no-

vinarka Katja Jakac

razgovarala je s ne-

kim učenicima o

spoznajama i doj-

movima s terenske

nastave.

v

OBILJEŽILI SMO DAN KRAVATA

Kravata je dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratni-ka košulje, izrađen od svile ili nekog dru-gog platna. Smatra se da je kravata hrvatski proizvod. Raširila se Europom u 17. stoljeću posred-stvom hrvatskih vojnika i postala je prepoz-natljiv modni detalj. Među prvima su je prih-vatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europs-ke jezike pod sličnim nazivima. "... Oko 1635. godine, nekih šest tisu-ća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. među njima je bio veliki broj hr-vatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kra-lja. Tradicionalna odora s vezanim, os-likanim, maramama oko vrata pobuđi-vala je pažnju francuskog dvora. Mara-me su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od fi-nog pamuka koje su nosili časnici. Taj "hrvatski elegantni stil", potpuno nepo-znat u tadašnjoj Europi, oko 1650. go-dine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom tog vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepo-te, te marame su bile i u mnogome praktičnije nego do tada nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnan-stva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Euro-pu. .....

v Hrvatski sabor 2008. godine iskazao je kravati posebnu počast proglasivši Dan kravate koji se obilježava 18.listopada.

Kada se obilježava Dan kravata?

Dan kravata obilježava se 18. listopada.

Zašto se obilježava Dan kravata?

Kažu da su po kravatama Hrvati dobili

ime.

Kako se obilježava?

Obilježava se tako da sva djeca u nekoj

školi stave kravate ili nešto slično kravata-

ma.

Izreci svoj dojam o Danu kravata.

Meni se sviđa što naša škola obilježava

Dan kravata. Zabavno je nositi kravatu jer

je to običaj u svečanim prilikama . Lijepo

je da se u našoj školi obilježava taj dan.

Tekst: Karla Jermaniš, 6.b

Fotografija: Katja Jakac, 6.a

Stol simbolizira

okupljanje. U ovom

slučaju okupljanje Hr-

vata oko njihovog pis-

ma. Stol stoji na tri

noge. Na stolu je nat-

pis pisan ćirilicom

i glagoljicom. Iza nje-

ga su bila posađena

dva čempresa. Preds-

tavljali su Svetu braću.

Jedan je čempres sim-

bolizirao Metoda, a

drugi Ćirila . Dinko Flego, 6.b

Stol simbolizira

okupljanje. U ovom

slučaju okupljanje

Hrvata oko njihovog

pisma. Stol stoji

na tri noge. Na stolu

je natpis pisan ćiri-

licom i glagolji-

com. Iza njega su

bila posađena dva

čempresa. Predstav-

ljali su Svetu

braću. Jedan je čem-

pres simbolizirao Me-

toda, a drugi Ćiri-

la .

Dinko flego, 6.b

Stol ćirila i metoda

Katedra Klimenta Ohridskog smještena

je ispod velikog starog hrasta. Kamena je i na

njoj je sjedio Kliment Ohridski. Okolo je smješ-

teno osam kamenih stolaca na kojima su sjedili

njegovi učenici.

Kliment je bio najpoznatiji Ćirilov učenik.

Osnovao je prvo slavensko sveučilište u Ohridu.

Moj dojam o Aleji glagoljaša

U četvrtak, 22. 10. 2015. bili smo u posje-

ti Aleji glagoljaša. Krenuli smo u 9 sati, a vratili

se u 13. U Aleji smo vidjeli puno toga. Prvo

smo krenuli u Roč i tamo vidjeli 2 crkve i tiskar-

sku radionicu. Zatim smo krenuli prema Humu

i na putu vidjeli puno zanimljivih slova, spome-

nika, stolova i katedru, a to su:

1. Stup Čakavskog sabora

2. Stol Ćirila i Metoda

3. Katedra Klimenta Ohridskog

4. Lapidarij

5. Klanac hrvatskog Lucidara

6. Vidikovac Grgura Ninskog

7. Uspon Istarskog razvoda

8. Zid hrvatskih protestanata i heretika

9. Odmorište Žakna Jurja i

10. Spomen otporu i slobodi

Najviše mi se svidio stol Ćirila i Metoda jer,

kada se sagneš, vidiš Roč u daljini i imaš

osjećaj da se smjestio na tom stolu.

Lukas Višić, 6.b

Katedra Klimenta Ohridskog

Katedra Klimenta Ohrids-

kog smještena je ispod veli-

kog starog hrasta. Kamena je

i na njoj je sjedio Kliment

Ohridski. Okolo je smješteno

osam kamenih stolaca na koji-

ma su sjedili njegovi učeni-

ci.

Kliment je bio najpoznatiji

Ćirilov učenik. Osnovao je prvo

slavensko sveučilište u Ohri-

du.

Lukas višić, 6.b

USPON ISTARSKOG RAZVODA

USPON ISTARSKOG RAZVODA

Uspon Istarskoga razvo-da započinje kamenim vrati-ma u obliku glagoljičkog slo-

va L (L), kroz koji prolazi put, a oko njega su razasuti kameni spomenici glagolj-skih slova, ispisujući riječ Is-tarski razvod.

Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. stoljeća o razgraničenju posjeda feu-dalnih gospodara Istre: akvi-lejskog patrijarhata, Pazin-ske knežije i Mlečana. Ispra-ve su bile pisane latinskim, njemačkim i hrvatskim jezi-kom, a sačuvan je prijepis na hrvatskom jeziku kojeg je sastavio pop glagoljaš Miku-la Gologorički.

Antonela Sinčić, 6.b

Uspon Istarskoga razvoda

započinje kamenim vratima u

obliku glagoljičkog slova

L (L), kroz koji prolazi put,

a oko njega su razasuti kame-

ni spomenici glagoljskih

slova, ispisujući riječ Is-

tarski razvod.

Istarski razvod je skup

isprava iz XIII. i XIV. sto-

ljeća o razgraničenju posje-

da feudalnih gospodara Is-

tre: akvilejskog patrijarha-

ta, Pazinske knežije i Mleča-

na. Isprave su bile pisane la-

tinskim, njemačkim i hrvatskim

jezikom, a sačuvan je prije-

pis na hrvatskom jeziku ko-

jeg je sastavio pop glago-

ljaš Mikula Gologorički.

Antonela Sinčić, 6.b

Dan jabuka obilježava se

20. listopada u čast jabuci

koja je na naš jelovnik, kako

mnogi vjeruju stigla iz Raja.

Jabuka prema vjerova-

nju, nije samo simbol grije-

ha, požude i ljubavi, nego i

vječne mladosti. Uzrečica

“ab ovo usaue ad ma-

la”,potječe iz Starog Rima,

a znači “od jajeta do jabu-

ke”. Običaj je bio nekada

započeti dan s jajetom, a

završiti jabukom. Jabukama

ne možemo izliječiti nijed-

nu bolest, ali ako ih jedemo

možemo spriječiti razne bo-

lesti.

Poznata je uzrečica:

“Jedna jabuka na dan tjera

doktora iz kuće van.”

Od jabuke se može nap-

raviti kompot, kolač, može-

mo iz peći i sl.

“Jabuka mala,

S grane je pala,

Bila je jako tužna,

I mislila je da je ružna.

Htio ju je svatko, ali ipak je netko

stao,

Uzeo ju i milovao.”

Katja Jakac, 6.a