pod pritiskom: izvjeŠtaj o stanju medijskih sloboda u ... · efekti takvih pritisaka na kvalitet i...

1

POD PRITISKOM: IZVJEŠTAJ O STANJU MEDIJSKIH SLOBODA U BOSNI I HERCEGOVINI

Februar, 2010.

POD PRITISKOM- IZVJE!TAJ O STANJU MEDIJSKIH SLOBODA U

BOSNI I HERCEGOVINI -

Februar, 2010.

!!!!

Naziv:! POD!PRITISKOM:!IZVJEŠTAJ!O!STANJU!MEDIJSKIH!SLOBODA!U!BOSNI!I!HERCEGOVINI!Ovo!istraživanje!je!ra"eno!u!okviru!inicijative!“MEDIJAMANIFEST!#!sloboda!i!odgovornost!medija”!

Izdava":! Mediacentar!Sarajevo,!Kolodvorska!3,!71!000,!Bosna!i!Hercegovina,!www.media.ba!

Za!izdava"a:! Borislav!KONTI$!Autorica:! Sanela!HODŽI$!Lektura:! Elvedina!KAMERI$!

Tehini"ka!urednica:! Samira!SALIHBEGOVI$!Dizajn:! Advertising!Agency!EPP!d.o.o.!

!

Sadr"aj

1. Uvod ................................................................................................................................................3

2. Analiti#ki okvir ..............................................................................................................................4

3. Metodolo$ki okvir ..........................................................................................................................7

4. Zakonski i institucionalni okvir za za$titu slobode govora i slobode medija u BiH ................8

5. Pritisci i napadi na novinare i medije u BiH ..............................................................................14

6. Cenzura i autocenzura ................................................................................................................23

7. Dostupnost javnih informacija ..................................................................................................26

8. Radna prava novinara ................................................................................................................29

9. Solidarnost me%u novinarima u BiH ..........................................................................................31

10. Kredibilitet i kvalitet novinarstva..............................................................................................34

11. Zaklju#na razmatranja ................................................................................................................36

12. Preporuke ....................................................................................................................................39

Literatura............................................................................................................................................43

POD PRITISKOM ! IZVJE"TAJ O STANJU MEDIJSKIH SLOBODA U BOSNI I HERCEGOVINI

2

1. UvodNekoliko dostupnih izvje#taja vezanih za slobodu medija u Bosni i Hercegovini1

pokazuju da su medijske slobode zna$ajno unaprije%ene, te da je njihovo po#tivanje bilo narelativno visokom nivou u odre%enim periodima. Me%utim, postoje indikatori opadanjanivoa po#tivanja medijskih sloboda u posljednjih nekoliko godina.2 Razli$iti pritisci namedije,3 uklju$u&i otvorene sukobe, pa u najekstremnijim slu$ajevima i fizi$ke napade iprijetnje novinarima, pokazatelji su da su medijske slobode u BiH u zna$ajnoj mjeri ugro'ene.

Cilj ovog istra'ivanja je da ispita prirodu napada i pritisaka na novinare i medije, na$inna koji se profesionalna zajednica i dru#tvo u cjelosti odnosi prema njima, te kakvi su mogu&iefekti takvih pritisaka na kvalitet i kredibilitet novinarstva. Pritom analiziramo faktore kojiograni$avaju ne samo slobodu izra'avanja i slobodu medija ve& imaju i negativne efekte nakvalitet i kredibilitet novinarstva. Na osnovu takvih uvida u stanje medijskih sloboda i uzrokenjihovog mogu&eg nepo#tivanja, identificirat &emo i mogu&a mjesta intervencije razli$itihdru#tvenih aktera u svrhu unaprije%enja medijskih sloboda, ali i kvaliteta novinarstva.

U ovom izvje#taju kratko &emo predstaviti analiti$ki okvir koji se ti$e osnovnihistra'iva$kih koncepata i problema, #to, prije svega, uklju$uje generalni osvrt na principslobode izra'avanja i medijskih sloboda. Nakon toga &emo se osvrnuti na zakonske normekoje reguliraju slobodu medija, ali i na eventualne probleme u njihovoj primjeni. Fokusistra'ivanja su napadi i pritisci na novinare i medije, kao i dru#tvena za#tita novinara uslu$ajevima pritisaka, prijetnji i napada. Pritom &emo predstaviti jo# nekoliko koncepatava'nih za razmatranje pitanja medijskih sloboda i pritisaka na medije, uklju$uju&i tretmanklevete u medijskim sadr'ajima, dostupnost javnih informacija, radna prava novinara,solidarnost me%u novinarima, kao i pitanje kvaliteta i kredibiliteta novinarstva.

Sva ova pitanja su u me%usobnoj vezi, s obzirom da se lanac po#tivanja medijskihsloboda mo'e prekinuti, kako na nivou uskra&ivanja informacija, pritisaka na novinare uslu$aju objavljivanja tih informacija, odsustva podr#ke u slu$aju pritisaka na novinare, tako ilo#eg statusa novinara koji ih $ini ranjivijim na potencijalne pritiske.

Na kraju, po#tivanje slobode medija i novinarstva je princip koji podrazumijeva ipostojanje odgovornosti novinara u kori#tenju medijskih sloboda. Zbog toga &emorazmatrati i pitanje kvaliteta i kredibiliteta novinarstva, i prisustva i uzroka zbog kojihnovinari ne po#tuju pravne i profesionalne norme.


3

1 Press Freedom Index, Reporters without borders (Index slobode medija, Reporteri bez granica). Podacidostupni na: http://www.rsf.org/en-classement298-2002.html.; Irex MSI; Haraszti, 2007; izvje#tajMinistarstva inostranih poslova SAD-a iz 2008. godine; EC BiH, 2009 Progress report. Jusi&, 2004.

2 Jedan od aktuelnih primjera koji su protuma$eni kao pritisci na medije i napad na medijske slobode jeste iupad inspektora Centra javne bezbjednosti Bijeljine u zgradu BN televizije. Takvo pretresanje prostorija BNtelevizije protuma$eno je kao svojevrstan pritisak (vidjeti vi#e na web-stranici Radija “Sarajevo”:http://www.radiosarajevo.ba/content/view/18642/60/). Jo# jedan od slu$ajeva aktuelnih u momentupisanja izvje#taja jeste i pitanje najave BH Telecom-a da &e prekinuti ugovor sa Federalnom televizijom onaplati RTV- takse uz telefonske ra$une, #to je, s jedne strane obrazlo'eno kao poslovni potez BH Telecom-a, a s druge strane kao politi$ki motivisan pritisak na FTV (vidjeti npr. Had'iarapovi&, A, u tekstu BH “Telecom'eli se osloboditi RTV takse”, “Dnevni avaz”, 12.01.2010).

3 Vidjeti npr. vi#e na web-stranici BH novinara: http://bhnovinari.ba/?ID=179.

2. Analiti#ki okvirNa po$etku &emo se osvrnuti na na$in na koji se koncept slobode izra'avanja razumjeva

i na to koje su medijske slobode integrirane u ovaj koncept. Sloboda govora jeste jedna odosnovnih ljudskih prava, $iji zna$aj proizilazi iz prava gra%ana da imaju uvid u informacije kojesu od va'nosti za njihovu dobrobit. Sloboda izra'avanja je koncept koji tako%er uklju$ujeza#titu prava da se prenose, izra'avaju i #ire ideje i misli.4 Prema tome, sloboda medija jeva'an aspekt slobode izra'avanja, utoliko #to omogu&ava pluralizam ideja u javnom prostoru,i #to mo'e obezbijediti javnosti uvid u informacije od javnog zna$aja. Sloboda medija jezagarantirana u liberalnim demokratijama, ali su pojedine kategorije govora u razli$itimnacionalnim kontekstima izuzete iz principa za#tite slobode govora, prije svega, govor kojipodsti$e mr'nju i nasilje.5 Osim toga, u razli$itim kontekstima, mediji se dr'e odgovornim (udomenu krivi$nog ili parni$nog postupka) za neistinite informacije i klevetu.

Kada govorimo o slobodi medija, ustvari govorimo o slijede&im klju$nim elementima:

- strukturni uslovi (zakonske garancije slobode emitiranja i #tampanja/objavljivanja);6

- operativni uslovi (stvarna nezavisnost od ekonomskih i politi$kih pritisaka irelativna autonomija novinara i urednika unutar samih medijskih ku&a)

- mogu&nost za razli$ite glasove u dru#tvu da dobiju pristup medijima;

- kvalitet medijskih sadr'aja za primatelje poruka, tj. publiku, prema kriterijimarelevantnosti, raznolikosti, pouzdanosti, interesovanja, originalnosti i li$nesatisfakcije (McQuail, 2000, str. 167)

Strukturni usloviKada govorimo o strukturnim uslovima, tj. zakonskim i regulatornim garancijama

slobode medija, on je u BiH u osnovi dobro razvijen i definiran u skladu sa najvi#imme%unarodnim standardima (IREX, 2009; D'ihana, 2006). Na osnovu takvih ocjena mo'emozaklju$iti da je formalno-pravno zadovoljen primarni strukturalni preduslov medijskihsloboda, u smislu odsustva cenzure, instrumentalizacije sistema dodjele dozvola i drugihpotencijalnih strukturalnih mjera kontrole koju provode vlasti.

Uzev#i u obzir formalne preduvjete, osvrnut &emo se na regulatorni okvir koji se ti$eslobode izra'avanja i slobode medija, te &emo ispitati i stepen njegove implementacije.Pritom nas zanima koliko norme koje se ti$u slobode govora imaju pozitivne, odnosnonegativne implikacije za rad novinara. Tako%er, treba analizirati kako je tretirano pitanjeklevete i na koji na$in se balansira izme%u za#tite medijskih sloboda i njihovogograni$avanja u slu$aju klevete.

Jo# jedan od preduslova medijskih sloboda vezan za „slobodu objavljivanja“ ti$e seslobode da se dobiju informacije iz relevantnih izvora (McQuail, 167). Zbog toga &emo


4

4 Vidjeti vi#e u: Youm, Kyu., 2007.5 Vidjeti npr. Attias, B., 20046 Tu mo'emo dodati i zakonske garancije pristupa informacijama od javnog zna$aja.

istra'iti u kojoj mjeri zakonski okvir omogu&ava slobodu pristupa informacijama. Usuvremenoj regulativi koja se ti$e pristupa informacijama, informacije u posjedu javnihinstitucija tretiraju se kao va'an resurs na $ije kori#tenje imaju pravo svi gra%ani.7

Operativni usloviTreba imati na umu da je zakonska regulativa slobode medija zasnovana na

pretpostavci da je potrebno osigurati da mediji, prije svega, u'ivaju negativnu slobodu, tj.da budu slobodni od intervencije dr'ave. Me%utim, na nivou zakonskih normi ne postojina$in da se osigura i neovisnost medija od strane razli$itih dru#tvenih aktera. Zakonskenorme, dakle nisu orijentirane i na regulaciju medijskog tr'i#ta, $iji uslovi imaju nemjerljivutjecaj na medijsku produkciju, i mogu ometati medije i novinare u ostvarivanju njihovedru#tvene odgovornosti (Thorgeirsdottir, 2004, str. 385).

Vezano za to, istra'uju&i operativne uslove slobode medija, osvrnut &emo se na pitanjeu kojoj mjeri su mediji zaista neovisni o ekonomskim i politi$kim centrima mo&i. Mediji u BiHsu finansijski ovisni bilo o razli$itim nivoima vlasti ili o razli$itim ogla#iva$kim ugovorima, tese postavlja pitanje u kojoj mjeri takva ovisnost uti$e na medijske sadr'aje, perspektive istavove prisutne u medijskim sadr'ajima, te da li negativno uti$e na slobodu medija.Istra'ivanje &e nam omogu&iti definiranje tipologije, motiva i mehanizma razli$itih pritisakana medije i novinare. Osim toga, zanima nas i kako profesionalna zajednica i institucijesistema tretiraju napade na novinare, tj. na pitanje da li postoji s jedne strane adekvatnosankcioniranje takvih napada, a s druge pomo& i za#tita novinarima koji su izlo'eninapadima i pritiscima.

Operativni uslovi slobode medija bi trebalo da podrazumijevaju i „relativnuautonomiju za novinare“ unutar medijskih organizacija, #to bi zna$ilo i odsustvo praksicenzure od strane menad'menta medijske ku&e, i odsustvo praksi autocenzure putem kojihbi se medijski sadr'aji prilago%avali interesima politi$kih i ekonomskih centara mo&i. Iako suovo prakse koje je te#ko detektovati, u istra'ivanju &emo poku#ati utvrditi da li su oneprisutne u medijima u BiH i koliko su zna$ajna prepreka ostvarenju medijskih sloboda. Kaona jo# jedan preduslov autonomije novinara unutar medijskih ku&a, osvrnut &emo se i napo#tivanje radnih prava novinara i pitanje njihovog socio-ekonomskog statusa.

Osim toga, operativni uslovi slobode medija bi trebalo da uklju$uju i solidarnostcivilnog dru#tva, a posebno na nivou profesionalne zajednice u slu$ajevima kr#enjamedijskih sloboda. Solidarnost bi trebalo da osigura pomo& i podr#ku u slu$ajevimarazli$itih vrsta ometanja njihovog djelovanja i kr#enja medijskih sloboda. Postoje razli$itinivoi na kojima takva solidarnost mo'e djelovati, po$ev#i od saop&enja i reakcija uslu$ajevima pritisaka i napada na novinare, zagovaranja njihovih radnih prava, pa dosolidarnosti u vidu istovremenog otvaranja kontroverznih tema, $ime se pritisak razli$itihdru#tvenih aktera raspore%uje na zna$ajan dio profesionalne zajednice, umjesto da ga trpeneki mediji i pojedini novinari.

Pristup medijimaIako ovaj aspekt medijskih sloboda nije fokus ovog istra'ivanja, potrebno je

napomenuti da u BiH ne postoje formalne prepreke koje bi onemogu&ile medije dapredstavljaju razli$ita mi#ljenja i dru#tvene perspektive. Kodeksi koji se odnose na sadr'aje


5

7 Vidjeti npr.: Bishop, Cheryl, 2009.

elektronskih medija definiraju programske standarde koji, naro$ito u slu$aju javnih RTV-emitera, podrazumijevaju zastupljenost razli$itih pozicija i mi#ljenja.8 Kodeks za #tampudefinira standarde fer i izbalansiranog izvje#tavanja i predstavljanja razli$itih stanovi#ta uvezi kontroverznih pitanja. Kako sugerira Jusi&, osim u predizbornom izboru, postoji manjakmedijskog prostora koji se nudi razli$itim politi$kim, kulturnim i socijalnim grupama. Pritomu medijima naro$ito bivaju marginalizirane 'ene i etni$ki „drugi“ i nacionalne manjine (Jusi&,2006, str. 279-281).

Kvalitet medijskih sadr"ajaPosljednji element koncepta medijskih sloboda odnosi se na kvalitet medijskih sadr'aja

za javnost. Iako se u istra'ivanju ne&emo direktno baviti samim medijskim sadr'ajima,osvrnut &emo se na pitanje kredibiliteta i kvaliteta medija u BiH, posebno u relaciji sapercipiranim stepenom odgovornosti u kori#tenju medijskih sloboda. O pitanjimakredibiliteta novinarstva i odgovornosti s kojom novinari koriste medijske slobode promi#ljat&emo u svjetlu uloge medija koja je potencijalno ugro'ena u okolnostima vi#estrukihpritisaka na medije i novinare. Prema McQuailu, funkcije masovnih medija uklju$uju:

- konstantno nadgledanje doga%aja, ideja i osoba aktivnih u javnom 'ivotu, koje vodido preno#enja informacija publici i do omogu&avanja uvida u naru#avanjemoralnog i dru#tvenog poretka,

- pru'anje neovisne i radikalne kritike dru#tva i njegovih institucija,

- ohrabrivanje i pru'anje mogu&nosti pristupa, izra'avanja i participacije za onolikoaktera i glasova koliko je neopodno ili prikladno,

- doprinos zajedni$koj svijesti i identitetu i stvarnoj koherentnosti zajednice u cjelini,kao i grupa koje $ine zajednicu (McQuail, 2000, str.161).

Iako ne mo'emo od svih medija o$ekivati da u jednakoj mjeri ili uop&e vr#e takvodefinirane funkcije, one predstavljaju osnovne ideje o tome kako bi mediji trebalo dadoprinose djelovanju demokratskog dru#tva, i kreiraju analiti$ki okvir u odnosu na kojimo'emo procjenjivati rad i ulogu medija u dru#tvu.


6

8 Vidjeti vi#e u: Jusi&, 2006, str. 272-281.

3. Metodolo$ki okvirIstra'ivanje je bazirano na kvalitativnom metodolo#kom pristupu, koji uklju$uje

sprovedbu dubinskih intervjua sa predstavnicima klju$nih grupa ispitanika, kao #to su djelatnicimedijskih ku&a, predstavnici regulatornih tijela i institucija, agencija za sprovedbu zakona,nevladinih organizacije, kao i politi$ari, $lanovi akademske zajednice. Sprovedena su ukupno 34intervjua, od $ega dva intervjua s direktorima medija, dva sa direktorima programa, i 15intervjua s urednicima i novinarima. Uz to, jo# troje ispitanika, koje smo prvenstveno intervjuiralikao pripadnike drugih kategorija,9 istovremeno su urednici i novinari (vidjeti Tabelu 1). Preostaliobavljeni intervjui uklju$uju po jedan intervju sa predstavnicima RAK-a, Vije&a za #tampu,institucije Ombudsmena za medije FBiH, s $etiri predstavnika nevladinog sektora, intervju sjednim predstavnikom akademske zajednice, s tri djelatnika javnih institucija, s jednimdirektorom marketin#ke agencije, s jednim advokatom koji je u$estvovao u sudskim procesimau kojima su u$estvovali mediji, i s jednim predstavnikom udru'enja novinara.

Uzorak je struktuiran tako da postoji zna$ajna teritorijalna i etno-nacionalnadistribucija u BiH, a obuhva&eni su i ispitanici iz razli$itih medijskih organizacija (privatnih,javnih, radio, TV, #tampanih medija, web-portala).

Rezultati primarnog istra'ivanja dopunjeni su sa podacima iz sekundarnih izvora, pri$emu su kori#teni dostupni izvje#taji i izvr#ena analiza stanja medijskih sloboda i preovla%uju&ihtrendova u ovoj oblasti. Naknadno su obavljeni kratki neformalni razgovori sa #est ispitanika, odtoga jedan sa predstavnikom novinarskih udru'enja, jedan sa predstavnikom inspekcijskihorgana, jedan sa djelatnikom zakonodavnog tijela, jedan sa predstavnicom Vije&a za #tampu idva sa novinarima i urednicima. Uz to, koristili smo inforemacije dobivene pismenim putem, naupite koje smo uputili razli$itim akterima, uklju$uju&i medije, istra'ne i sudske organe, jednojavno preduze&e,Vije&e za #tampu i jednog novinara/urednika.


7

9 Jednu osobu kao predstavnika regulatornog tijela, drugu kao predstavnika udru'enja novinara, i tre&u kaopredstavnika nevladine organizacije.

Tabela 1 – intervjuirani ispitanici prema sektoru djelovanja i entitetskoj distribuciji

* Dva ispitanika koja pripadaju ovim kategorijama istovremeno su i novinari**Jedna od ispitanica iz ove kategorije u isto vrijeme je i urednica radio-stanice.

BiH FBiH Republika Srpska TotalPredstavnici regulatornih tijela/Ombudsmena 2* 1 0 3Direktori medija 0 1 1 2Direktori programa/direktori direkcije 0 1 2 3Urednici 0 5 4 9Novinari 0 4 2 6NVO 0 1 3** 4Akademski djelatnici 0 0 1 1Politi$ki/javni zvani$nici 2 1 0 3Predstavnici novinarskih udru'enja 0 1* 0 1Predstavnici marketni#kih agencija 0 1 0 1Advokati 0 1 0 1TOTAL 4 17 13 34


8

4. Zakonski i institucionalni okvir zaza$titu slobode govora i slobode medija u BiHSloboda govora je u Bosni i Hercegovini definirana u okviru ustavne materije, va'e&ih

me%unarodnih sporazuma i specifi$nih zakonskih normi. Ustavne odredbe na nivou BiH ioba entiteta uklju$uju i za#titu slobode izra'avanja ((lan II/3h Ustava BiH, $lan II/A2 UstavaFBiH i (lan 32 i 34 Ustava RS-a). Tako $lan II/3h Ustava BiH, u dijelu koji se ti$e slobodeizra'avanja, glasi: Sva lica na teritoriji BiH u!ivaju ljudska prava i slobode iz stava 2 ovog "lana,#to uklju$uje i slobodu izra'avanja.10

Sloboda govora garantirana je i me%unarodno-pravnim dokumentima, poputMe%unarodnog sporazuma o gra%anskim i politi$kim pravima11 i Evropske konvencije zaza#titu ljudskih prava i osnovnih sloboda12 (u daljem tekstu Evropska konvencija), koji sunavedeni u dr'avnom i entitetskim Ustavima u BiH, kao dokumenti direktno primjenljivi uBiH.13 U $lanu II/2 Ustava BiH se isti$e da su odredbe Evropske konvencije direktnoprimjenjive u BiH. U $lanu III/3b Ustava BiH tako%er stoji da su op&a na$ela me%unarodnogprava integralni dio pravnog poretka u BiH.14

Tre&a skupina normi jesu specifi$ni zakoni i odredbe koje se ti$u medijskih sloboda.Vezano za elektronske medije, za#tita slobode izra'avanja i razli$itosti mi#ljenja, kao i razvojprofesionalnog i odr'ivog RTV-sektora oslobo%enog politi$ke kontrole i manipulacije suprincipi definirani Zakonom o komunikacijama ((lan 4).15 Tako%er, Zakonom o javnim RTV-sistemu BiH,16 (lanom 4, garantirana je ure%iva$ka neovisnost i institucionalna autonomijajavnih RTV-servisa (BHRT, FTV i RTRS). Osim toga, ona je garantirana i na$inom izborageneralnog direktora i upravnog odbora.17 RTV-sektor regulira Regulatorna agencija zakomunikacije (u daljem tekstu RAK), tijelo $ija je nezavisnost garantirana finansijskom

10 Sli$no se u (lanu II/a2 Ustava Federacije BiH navodi: „Federacija &e osigurati primjenu najvi#eg nivoame%unarodno priznatih prava i sloboda… (1)sve osobe na teritoriji Federacije u'ivaju prava na: 1) osnovneslobode: slobodu govora i #tampe”; Ustav Republike Srpske, (lan 32 preciznije definira slobodu medija ukomentiranju rada javnih organa: „Gra%ani imaju pravo javno iznositi mi#ljenje o radu dr'avnih i drugihorgana i organizacija, podnositi im predstavke, peticije i prijedloge i na njih dobivati odgovor...“

11 The International Covenant on Civil and Political Rights (Me%unarodni sporazum o gra%anskim i politi$kimpravima, (lan 19), tekst dostupan na: http://www.bayefsky.com/treaties/ccpr.php.

12 Vidjeti vi#e u Ljudska prava u BiH, 2008. str. 31-41.13 The European Convention on Human Rights, 1950, (lan 10, dostupno na:

http://www.hri.org/docs/ECHR50.html. 14 U kontekstu za#tite slobode izra'avanja relevantna je i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima,

preciznije, (lan 19. (The Universal Declaration on Human Rights, 1948), koja spada u domen obi$ajnogprava. Tekst Deklaracije dostupan na: http://www.un.org/en/documents/udhr/index.shtml#a19.

15 Slu'beni glasnik BiH, br. 31/03 i 75/06.16 Slu'beni glasnik BiH, br. 78/05 i 35/09.17 Ure%iva$ka nezavisnost javnih emitera garantirana je i finansijskom nezavisno#&u , s obzirom da se za

redovnu produkciju programa ne mogu dobiti dr'avne subvencije. Finansiranje se bazira na RTV-taksi i nareklamiranju i sponzorstvu. Dr'avna sredstva mogu biti usmjerena na konstrukciju transmisione mre'e,potrebe programskih projekata od izuzetne va'nosti za BiH, za tro#kove satelitskog emitiranja, za za#tituarhiva. Vidjeti vi#e u: Jusi&, 2006, str. 261-263.

nezavisno#&u, na$inom imenovanja generalnog direktora i $lanova Vije&a RAK-a.18 RAK imaizvr#ne ovlasti i mogu&nost sankcija za nepo#tivanje odredbi vezanih za elektronske medije.

Kodeksi i pravila RAK-a definiraju programske principe. Tako Kodeks o emitiranju radio-televizijskog programa19 definira osnovne principe programskih sadr'aja elektronskihmedija, uvjete za osiguravanje prava na slobodu izra'avanja i op&e20 i posebne programskestandarde.21

Prema tome, navedenim zakonima i normama osigurani su strukturalni uslovimedijskih sloboda, u smislu preduslova neovisnosti elektronskih medija. Me%utim, uuslovima u kojima je finansijska samoodr'ivost javnih RTV-servisa upitna zbog problema sanaplatom RTV-takse i slabim ogla#iva$kim prihodima, te u kojima postoji 15 javnih TV-stanica i 65 javnih radiostanica finanisranih iz bud'eta op&inskih i kantonalnih vlada,22 pri$emu su privatni mediji finansijski ovisni o klju$nim ogla#iva$ima, a RAK (kao #to &emovidjeti u kasnijim poglavljima) izlo'en odre%enim pritiscima, postoje zna$ajne sumnje ustepen u kojem je ure%iva$ka neovisnost medija ostvarena u praksi.

Sektor #tampanih medija je oslobo%en institucionalnog utjecaja na ure%iva$kupolitiku i zasnovan je na samoregulatornom principu. Profesionalni standardi su usvojeni usklopu Kodeksa za #tampu, koje implementira nevladina organizacija, Vije&e za #tampu.23

Vije&e za #tampu nema direktne izvr#ne ovlasti, ali mo'e sugerirati #tampanim medijima dau odre%enim slu$ajevima omogu&e pravo na odgovor, da objave ispravku ili izvinjenje.

Rezultati istra'ivanja pokazuju da na normativnom nivou postoji za#tita medijsihsloboda. Zakonski okvir za za#titu slobode izra'avanja i slobode medija uglavnom je ocijenjenkao napredan i uskla%en sa najvi#im me%unarodnim standardima (vidjeti npr. Haraszti, 2007),#to potvr%uju i ocjene intervjuiranih ispitanika. Me%utim, u praksi postoje manji ili ve&iproblemi u implementaciji zakonskih odredbi. Istra'ivanje pokazuje kako intervjuiraniispitanici, uklju$uju&i i novinare i urednike, smatraju da su upoznati sa odredbama koje se ti$uslobode govora u mjeri koja je potrebna za njihov rad. Me%utim, poznavanje ustavnih odredbi,me%unarodnih konvencija i zakonskih odredbi koje #tite slobodu govora, ispitanici prete'none smatraju jako zna$ajnim za rad novinara. S druge strane, nekoliko ispitanika navodi danedostatak informacija o zakonskim odredbama kao i manjak njihovog kori#tenja kodnovinara, umanjuje njihove pozitivne efekte. Rezultati istra'ivanja sugerirau da ritamsvakodnevnog rada u novinarstvu onemogu&ava novinare da se $e#&e pozivaju na zakone.Intervjuirani novinari i urednici se na ove zakone pozivaju po potrebi, naj$e#&e u slu$ajuistra'iva$kih pri$a. Jedan od njih navodi da se uop&e ne poziva na zakone, a njih $etvero da sena zakone pozivaju svakodnevno (N=15 intervjuiranih novinara i urednika + 3 novinara i


9

18 Tako je u Zakonu o komunikacijama, (lan 36, definirana neovisnost RAK-a u dono#enju odluka; tako%er,Zakon o finansiranju institucija BiH, (lan 9, definira da Vije&e ministara, koje odobrava godi#nji bud'et RAK-a, predlo'eni bud'et ne mo'e smanjiti za vi#e od 20 procenata. Vidjeti vi#e u: Jusi&, 2006, str. 260-261.

19 Tekst Kodeksa dostupan na stranici RAK-a:http://www.rak.ba/bs/legal/rules-codes/broadcast/codes/default.aspx?cid=4796.

20 Poput pristojnosti, nepristrasnosti, zabrane govora mr'nje, objavljivanja la'nih materijala, pornografije itd.21 Kojima se reguliraju pitanja vezana za religijske programe, izvje#tavanje o sudskim procesima,

paranormalnim sposobnostima, okultnim radnjama, alternativnoj medicini itd.22 Njihova privatizacija se pokazala problemati$nom zbog neuskla%enosti zakonskih odredbi o privatizaciji na

razli$itim administrativnim nivoima, kao i zbog nedostataka volje da se privatizacija sprovede, dijelomusljed nastojanja da se osigura opstanak takvih medija u nesigurnom medijskom tr'i#tu, ali jo# vjerovatnijeusljed motiva kantonalnih i op&inskih vlasti da zadr'e odre%enu kontrolu nad tim medijima.Vidjeti vi#e u:Jusi&, „Mediji u demokratskom dru#tvu“, 2005.

23 Uklju$uju&i ta$no i fer izvje#tavanje, uredni$ku odgovornost, mogu&nost odgovora, za#titu privatnosti,za#titu maloljetnika, zabranu diskriminacije i hu#kanja, itd. Tekst kodeksa dostupan na web-stranici Vije&a za#tampu: http://www.vzs.ba/ba/?ID=2.

urednika svrstanih u druge kategorije ispitanika + 2 novinara/urednika kontaktiranatelefonskim putem). Intervjuirani ispitanici pritom daleko naj$e#&e navode da se pozivaju naZakon o slobodi pristupa informacijama (u daljem tekstu ZOSPI).

Rezultati tako%er pokazuju da je za neke novinare poznavanje i djelovanje u okvirimazakonskih ograni$enja slobode govora, u smislu kodeksa i pravila RAK-a, zna$ajno zaelektronske medije, a poznavanje i djelovanje u skladu sa Zakonom o za#titi od klevetetako%er va'no kako bi se izbjegle potencijalne tu'be. Zanimljivo je da u ovom kontekstuniko od ukupno #est novinara i urednika anga'iranih u #tampanim medijima, na pitanja opozivanju na zakonske i druge odredbe, ne navodi da se u radu pozivaju i djeluju u skladusa Kodeksom za #tampu.

Odgovori ispitanika tako%er upu&uju na zaklju$ak da nedostatak relevantnih analizaprimjene zakona koji se ti$u medijskih sloboda i nepostojanje sudske prakse, koja bipokazala pozitivne primjere procesuiranja kr#enja ovih zakona, kao i generalno odsustvojavne debate o pitanjima vezanim za medijske slobode, onemogu&ava iskori#tavanje punihpotencijala zakonskog okvira.

Indikator nedostataka u implementaciji normi koje se ti$u medijskih sloboda jeste i$injenica da je u izvje#taju o medijskim slobodama Reporters Without Borders, u 2009. godiniBiH zauzimala 39. poziciju prema procjeni stanja medijskih sloboda (me%u ukupno 175zemalja). Iako takav rang pokazuje izvjestan napredak u odnosu na 2002. godinu kada je BiHzauzimala 43. poziciju, $injenica da je u 2004. i 2006. godini zauzimala 21. i 19. poziciju,pokazuje da postoji negatian trend posljednjih godina u pogledu implementacije zakonskihi dru#tvenih normi i ostvarenja medijskih sloboda.24 Isto tako, izvje#taji o odr'ivosti medija(MSI, IREX, 2001–2009)25 pokazuje da je nakon trenda pobolj#anja stanja u medijskomsektoru od 2001. godine, u Bosni i Hercegovini tokom posljednjih nekoliko godina do#lo doizvjesnog pogor#anja stanja u medijskom sektoru, uklju$uju&i i po#tivanje medijskih sloboda.

Zakon o za$titi od kleveteOdgovornost medija za izno#enje neistinitih informacija, tj. u slu$aju klevete u

medijskim sadr'ajima, predvi%eno je Zakonima o za#titi od klevete na entitetskim nivoima.26

Pitanje klevete ranije je bilo regulirano u domenu krvi$nog prava, ali je ovim zakonima 2003.dekriminalizirano i premje#teno u domen gra%anskog prava, #to se smtralo zna$ajnimnapretkom u pogledu za#tite slobode govora.27 U skladu s novom regulativom vi#e nisumogu&e zatvorske kazne za novinare.

Pitanje tu'bi protiv medija za klevetu, u kontekstu ovog istra'ivanja, je posmatrano usmislu mogu&e zloupotrebe Zakona o za#titi od klevete, kao sredstva pritisaka na medije, sjedne strane, ali i u kontekstu velikog broja tu'bi, kao mogu&eg indikatora $estih praksiizno#enja neistitnitih informacija i nepo#tivanja profesionalnih normi, s druge strane.

Treba napomenuti da se u uvodnom dijelu ovog zakona napominje se da se pravo naslobodu izra'avanja primjenjuje i na ona izra'avanja “koja mogu uvrijediti, #okirati ili


10

24 Press Freedom Index, Reporters without borders (Index slobode medija, Reporteri bez granica). Podacidostupni na: http://www.rsf.org/en-classement298-2002.html; vidjeti tako%er BiH 2009 Progress report, str. 52.

25 Izvje#taji dostupni na: http://www.irex.org/programs/MSI_EUR/index.asp.26 Slu'beni glasnik Republike Srpske, br. 37/01; Slu'bene novine Federacije BiH, broj 59/02, 19/03 i 73/05.27 U evropskim zemaljama postoji trend dekriminalizacije klevete, ali vi#e na nivou sudske prakse, gdje se

novinarima sudi u parni$nim postupcima, a kazne zatvora za novinare su u posljednje dvije decenije bileizre'ene samo za dva novinara u Poljskoj i Ma%arskoj prije pristupa EU. Radi usporedbe sa regulacijomklevete u BiH vidjeti npr. Halilovi&, Mehmed, „Kleveta u evropskim zakonima: Najvi#e #tite kraljeve, aponegdje i naciju i zastavu“, 2005.

uznemiriti", kao i da je definirana obaveza da se odredbe ovog zakona tuma$e „tako da se unajve&oj mjeri osigura princip slobode izra'avanja“ ((lan 2 u RS-u; i (lan 3 u FBiH). Zakonomse definira odgovornost novinara, ukoliko su namjerno ili iz nepa'nje iznijeli neistinite$injenice. (ak i u slu$aju da su objavljene informacije neistinite, novinari mogu zasnivatiodbranu na dokazivanju da su imali opravdane razloge da vjeruju da su iznesene $injeniceistinite, da su koristili vi#estruke izvore, da su tra'ili mi#ljenje osobe o kojoj su pisali/izvje#tavali,itd. Jedan od dokaza dobronamjernosti mo'e biti naknadno objavljeni demanti.

Analiza teksta zakona, kao i ocjene intervjuiranih ispitanika, pokazuju da je sam Zakono za#titi od klevete definiran na izbalansiranom stavu koji istovremeno podsti$e medijskeslobode, ali ih i ograni$ava u slu$ajevima nemara ili namjernog objavljivanja informacija kojenaru#avaju pravo na ugled i privatnost fizi$kih i pravnih lica.

Me%utim, kako izvje#tavaju dva na#a ispitanika, prelazak u sferu gra%ansko-prvnihprocedura rezultirao je pove&anim brojem tu'bi i velikim brojem presuda protiv medija.Tako je u toku po$etne dvije i po godine primjene Zakona o za#titi od klevete kantonalnimi op&inskim sudovima stiglo skoro 350 tu'bi, #to je bilo trostruko vi#e nego u periodu oddvije-tri godine prije dono#enja ovog zakona (Halilovi&, „Primjena novog zakona o za#titi odklevete“, 2005). U 2009. godini, u toku prvih 10 mjeseci je samo u Op&inskom sudu uSarajevu podneseno vi#e od 450 tu'bi za klevetu („Start“, 17.11.2009, str. 18). Takvi podacimogu biti pokazatelji $estog kr#enja novinarskih normi, ali i mogu&e zloupotrebe ovogzakona, u smislu ograni$avanja medijskih sloboda.28

Me%u intervjuiranim ispitanicima manji je broj onih koji imaju direktna iskustva kojamogu okarakterizirati kao zloupotrebu Zakona o za#titi od klevete u cilju vr#enjafinansijskog, psiholo#kog pritiska, ali i naru#avanja kredibiliteta medija u javnosti, a uinteresu lica koja podnose tu'bu.

Kao naj$e#&i podnosioci tu'bi navode se politi$ki i drugi dru#tveni akteri. Uz to, $estosu podnosioci tu'bi i uposlenici konkurentskih medija.29

Pritom se nerijetko zaobilazi mogu&nost medijacije regulatornih tijela i objavljivanjademanta (po odluci )albene komisije Vije&a za #tampu), a direktno se podnose sudsketu'be.30 Kako navodi Dra'en Zubak, )albena komisija Vije&a za #tampu godi#nje primi ne#tomanje od 100 'albi, od kojih se 30-tak njih, kako navodi Mehmed Halilovi& (2005), odnosi na'albe vezane za klevetu, dok ih sudovi primaju stotine. Takvi indikatori pokazuju dapotencijali samoregulacije u #tampanim medijima nisu u punoj mjeri iskori#teni u pogleduprocesuiranja 'albi za klevetu. Osim toga, nepo#tivanje odluka Vije&a za #tampu u odre%enimslu$ajevima kada se takve 'albe i procesuiraju u okviru ovog tijela, pokazuje da sami novinarinisu u dovoljnoj mjeri posve&eni promoviranju sistema samoregulacije. Me%utim, izvr#nadirektorica Vije&a za #tampu navodi da postoji tendencija sve ve&eg prihvatanjasamoregulatornog sistema unutar zajednice, kao i sve ve&a praksa djelatnika sudova daukazuju na mogu&nost medijacije Vije&a za #tampu u slu$aju 'albi na medijske sadr'aje, prijerazmatranja sudskih tu'bi za klevetu (Ljiljana Zurovac, telefonski razgovor, 15.02.2010).

I pored svega, rezultati istra'ivanja sugriraju da postoji zna$ajan napredak u sudskimprocesima vezanim za tu'be za klevetu, prije svega kada je rije$ o procjeni du#evne boli. Dokse u po$etnoj sudskoj praksi du#evna bol podrazumijevala po automatizmu, danas se ona


11

28 Kao #to sugerira Halilovi&, Mehmed, „Primjena novog zakona o za#titi od klevete...“, 2005; tako%er vidjetiweb-stranicu Vije&a za #tampu i komentare o kr#enju Kodeksa za #tampu, kao i CCRP BiH State Report, 2005.

29 Tako izvje#tava $etvero ispitanika.30 Faruk Bori&, predsjednik Upravnog odbora Vije&a za #tampu/zamjenik glavne i odgovorne urednice

„Oslobo%enja“.


12

procjenjuje u svakom pojedina$nom slu$aju. Nadalje, zna$ajan napredak je postignut usmislu smanjenja visine naknada za nanesenu du#evnu bol.

Tako Dra'en Zubak, advokat koji je zastupao medije u brojnim tu'bama za klevetu,navodi kako o zloupotrebi ovog zakona na nivou donesenih presuda nije mogu&e govoriti,budu&i da postoje presude i u korist i na #tetu medija.

Intervjuirani ispitanici koji imaju iskustava sa tu'bama za klevetu navode konkretnenedostatke u samim sudskim procesima vezanim za tu'be za klevetu, a ti nedostaci seodnose na:

- Jo# uvijek visoke naknade za nanesenu du#evnu bol (naro$ito u usporedbi svisinama naknada u drugim slu$ajevima)31

- Mogu&nost naknadnog dokazivanja du#evne boli, i nekoliko godina nakonobjavljivanja informacija koje su predmet tu'be

- Nepostojanje jasno definiranih kriterija za vje#ta$enje

- U nekim slu$ajevima nedovoljna kompetentnost i zainteresiranost sudija

- U pojedinim slu$ajevima, kako navode dvoje uposlenika medijskih ku&a, presudeprotiv medija budu izre$ene $ak i u slu$ajevima kada novinar nije imao lo#unamjeru i nije mogao znati da izjava drugog lica, pa $ak i zvani$ni dokumentinstitucije, na kojem se zasnivaju objavljene informacije, nisu bili istiniti32

- Dugotrajnost postupka i pojava da se ro$i#ta ne zakazuju uvijek prema redosljedupodno#enja tu'bi33

Ve&i dio tu'bi spomenutih tokom intervjua odnosi se na sadr'aje #tampanih medija,34

pri $emu se kao faktor koji umanjuje potencijalni broj tu'bi za elektronske medije navodirazvijenost praksi procesuiranja 'albi od strane RAK-a.35

Vladimir Tri#i&, direktor RTV BN, navodi da je protiv ove televizijske stanice pokrenutajedna tu'ba za klevetu. Ono #to on smatra problemati$nim jeste da je tu'ba bila vezana zaiskaz gledatelja u toku otvorenog kontakt-programa i nije bila vezana za propuste novinara,a da je RTV BN isplatila naknadu za du#evnu bol od 8 000 KM. Tri#i& smatra da sli$ne tu'bei presude ograni$avaju slobodu medija u smislu da novinari izbjegavaju teme i tipoveprograma koji bi nosile rizik od podno#enja tu'bi za klevetu, #to mo'e umanjiti i kvalitet irelevantonst medijskih sadr'aja.

31 Tako Dra'en Zubak, advokat, smatra da se nov$ane naknade za du#evne boli, koje se kre&u izme%u 1000 i10 000 KM, mogu smatrati neprimjerenim ukoliko se usporede sa drugim vidovima naknade #tete (npr.naknada zbog ozbiljnih povreda u saobra&ajnoj nesre&i iznosi 7000-8000KM). Uz njega, jo# dva ispitanikaiznose ocjenu o prevelikoj visini naknada, dok je Mirsad Behram, urednik portala RTV Mostar, smatra da binaknade u slu$aju utvr%ene nanesene du#evne boli trebale biti u ve&im iznosima, kako bi se promoviralave&a odgovornost novinara.

32 Troje ispitanika navode da su imali takva iskustva. U tim slu$ajevima objavljene neistinite informacijezasnivale su se na: a. izjavi zvani$nika, b. zvani$nom dokumentu, c. bila je rije$ o iskazu gledatelja uotvorenom kontakt-programu.

33 Takvi problemi identificirani su prvenstveno na osnovu razgovora sa Vildanom Selimbegovi&, glavnom iodgovornom urednicom „Oslobo%enja“; Adijem Had'iarapovi&em, urednikom web-portala „Dnevnogavaza“ i Dra'enom Zubakom, advokatom.

34 Pet od ukupno dvadeset i tri djelatnika medija navodi da su imali iskustva s tu'bama za klevetu, od $ega dvauposlenika elektronskih medija navode da su imali po jedan takav slu$aj, dok su preostlih troje djelatnikaprintanih medija bili vi#e puta tu'eni za klevetu.

35 Tako npr. Damir *apo, glavni i odgovorni urednik RTV „Slon“, navodi da je ova RTV-stanica imala 4-5slu$ajeva kada su informacije objavljene u ovom mediju bile predmetom razmatranja RAK-a, te da jezadovoljan na$inom na koji je RAK tretirao ove 'albe i da medij nije bio pretjerano optere&en u toku tihprocesa.

Na kraju, treba ista&i da pored naknade za du#evnu bol postoji praksa da se nainicijativu podnosioca tu'be zahtijeva i da se od medija protiv kojeg je izre$ena presuda tra'iobjava izreke presude za klevetu. Prema sugestijama ispitanika, mogu&nost objavljivanjacijelog teksta presude u medijima nije iskori#tena, #to umanjuje i potencijalne pozitivneefekte sudskih procesa vezanih za klevetu.


13

5. Pritisci i napadi na novinare i medije u BiHPritisci na novinare prisutni su u razli$itim dru#tvima, ali su posljedice takvih pritisaka

naro$ito ozbiljne u okolnostima siroma#nog ogla#iva$kog tr'i#ta i postojanja velikog brojamedija, lo#eg ekonomskog statusa medija i novinara, te uz to i lo#e sigurnosne situacije. Pritiscina medije mogu dolaziti iz politi$kih, dr'avnih, vjerskih i ekonomskih centara mo&i i kriminalnihkrugova, a motivirani su nastojanjem ovih dru#tvenih aktera da uti$u na medijsko izvje#tavanje.

Takvi pritisci i napadi imaju razli$ite forme.36 Neki od njih su otvoreni i uklju$ujuprijetnje i fizi$ke napade protiv novinara ili javno prozivanje i negativno etiketiranjenovinara i medija zbog njihovog rada. Drugi pritisci su skriveni, a uklju$uju ekonomske, inerijetko s njima povezane politi$ke pritiske na medije, poput ograni$avanja bud'etskihsredstava koji se upu&uju javnim medijima, ili povla$enja reklama od kojih su medijifinansijski zavisni. Pritisci se mogu ostvarivati i na nivou direktnog utjecaja vlasnika iurednika na rad novinara u vidu cenzure, ili na nivou prilago%avanja samog novinarainteresima vlasnika i urednika i s njima povezanih centara mo&i, u vidu autocenzure.

Napadi i prijetnje upu&ene novinarima i medijima posljednjih par godina u Bosni iHercegovini su bili naro$ito intenzivni i u$estali.37 Prema podacima Linije za pomo&novinarima.38 U toku 2008. godine broj prijavljenih slu$ajeva pritisaka i napada na novinareje udvostru$en u odnosu na 2007. godinu i iznosio je 56 slu$ajeva. U toku 2009. godineregistrirano je 40 napada na novinare i kr#enja medijskih sloboda, koji uklju$uju 6 prijetnjismr&u, te 17 verbalnih prijetnji i fizi$kih napada na novinare i medije.

U izvje#taju Ministarstva inostranih poslova SAD-a za 2008. godinu39 navodi se da jeopao nivo po#tivanja slobode govora i #tampe, te se posebno isti$e da su mediji kriti$niprema djelovanju vlade postali meta odmazde institucija vlasti.40


14

36 U BiH, primjeri bojkota BHRT-a od strane zvani$nika Vlade RS-a iz 2007. godine, optu'bi SDS-a protiv RTRS-a za pristranost prema SNSD-u iz 2006, optu'be reis-ul-uleme Mustafe ef. Ceri&a protiv novinara FTV-a i„Oslobo%enja“, itd. pokazuju da su prisutni sna'ni i neskriveni pritisci razli$itih politi$kih i drugih dru#tvenihsubjekata na medije. Vidjeti npr. Halilovi&, Mehmed, „Politika, politi$ari i mediji: neki vole bojkot, nekiizazivaju bojkot“, 2007; vidjeti tako%er izvje#taj Linije za pomo& novinarima za 2008. godinu, na:http://bhnovinari.ba/?ID=179; vidjeti i primjere napada na novinare navedene u publikaciji „Ljudska prava uBiH“, 2008, str. 475-481.

37 Noviji slu$ajevi napada na novinare uklju$ivali su i ekstremne primjere fizi$kih napada na novinare, poputnapada ispred Suda BiH („Oslobo%enje“, 23. april 2009, str 6-7), nasrtaja automobilom zastupnika u Skup#tiniUnsko-sanskog kantona na troje novinara, 23. septembra 2009. („Oslobo%enje“, 24. septembar 2009, str. 4);sprje$avanja pristupa konferenciji u zgradi Vlade RS novinarki, koje je obrazlo'eno navodima da nije bila„primjereno odjevena“ („Nezavisne novine“, 25.09.2009. str. 2) Drugi primjeri, koji su dokumentirani usaop&enima Linije za pomo& novinarima, uklju$uju telefonske prijetnje, fizi$ke napade itd.(http://www.bhnovinari.ba/).

38 Servis u sklopu Udru'enja BH novinara koji nudi pravnu pomo& i podr#ku novinarima.39 Izvje#taj o stanju ljudskih prava za 2008. godinu. dostupan na:

http://bosnian.sarajevo.usembassy.gov/ljudska-prava-2008.html.40 Posebno je izdvojen pritisak na javne emitere, prvenstveno politi$ki pritisci du'nosnika iz RS-a na BHRT. A

osim toga je navedeno da je RTRS u velikoj mjeri zastupa stavove vladaju&e stranke u RS-u, te da je prisutnapristranost prema Vladi RS-a i velikoj ve&ini medija u RS-u. U Federaciji se tako%er identificira politi$kapristrasnost po etni$koj liniji, a u pojedinim medijima i pristranost prema odre%enim politi$kim strankama.

Rezultati istra'ivanja upu&uju na zaklju$ak da su razli$ite vrste pritisaka na novinare imedije u BiH $este, $ak i svakodnevne,41 a ve&ina novinara imaju iskustva sa odre%enimpritiscima usmjerenim na njih ili njihove kolege.42

Ovim stra'ivanjem smo identificirali nekoliko vrsta pritisaka, koji su razli$iti premana$inu na koji se vr#e, motivima, kao i u$estalosti:

- Fizi$ki napadi na novinare, koji su najrje%i vidovi pritisaka na novinare, ali najvi#epopra&eni u javnosti.43

- Prijetnje (telefonske ili putem anonimnih pisama) zbog izvje#tavanja medija o„osjetljivim“ pitanjima. Ovakvi pritisci su, prema rezultatima primarnog istra'ivanja,naj$e#&i, a dolaze iz razli$itih dru#tvenih miljea. Verbalne prijetnje tako nerijetkodolaze iz kriminalnog miljea.

- Pritisci odre%enih politi$kih aktera i religijskih institucija, ili drugih dru#tvenihaktera.44 U istra'ivanju su, naprimjer, identificirana tri slu$aja kada su pritisci nanovinare imali formu optu'bi za izdaju etno-nacionalnih interesa ili zaneprijateljstvo novinara prema religijskim zajednicama.45 U cjelini, pritisci moguimati razli$ite forme, bilo da se radi o:

a. Telefonskim pozivima i tra'enjima demanta,

b. Otvorenim tendencioznim reakcijama, javnim istupima, kritikama i saop&enjimausmjerenim protiv odre%enih medija,

c. Javnim napadanjem, vrije%anjem, pa i govorom mr'nje usmjerenim protivodre%enih novinara,

d. Uskra&ivanjem pristupa ili informacija novinarima,

e. Poja$anim finansijskim kontrolama, nenajavljenim inspekcijama,

f. Prislu#kivanjem telefonskih razgovora i pra&enjem novinara od strane vladaju&ihstruktura, itd.

- Pritisci izme%u pojedinih medija, u vidu otvorenih obra$una i me%usobnenegativne prezentacije u javnosti, kao i u vidu me%usobnog pokretanja tu'bi zaklevetu. Takvi obra$uni, uklju$uju&i u$e#&e u sudskim procesima, bez obzira na


15

41 Oko polovine intervjuiranih ispitanika, od $ega naro$ito zna$ajan dio intervjuiranih novinara, urednika idirektora medija, navode da su razli$iti pritisci na medije svakodnevni.

42 Samo tri intervjuirana djelatnika medijskih ku&a navode da nisu imali takva iskustva.43 Tako na podru$ju Centra javne bezbjednosti Banja Luka (CJB BL), u prvih 11 mjeseci 2009. godine jedini

registriran napad na novinare odnosio se na naru#avanje javnog reda i mira koji su prouzrokovali navija$iprilikom odr'avanja fudbalske utakmice u Prnjavoru, kada je doti$ni navija$ bacio plasti$nu bocu na kamerunovinara lokalne tv-ku&e K3, a novinar je uzvratio navija$u verbalnim uvredama. Protiv oba lica podnesen jezahtjev za pokretanje prekr#ajnog postupka Osnovnom sudu u Prnjavoru, ali je sud obustavio postupak (CJBBL, dopis, 15.12.2009).

44 Primjer takvog pritiska identificiran tokom istra'ivanja jeste slu$aj u kojem je jedna vjerska institucija u BiHpoku#ala uticati na sve ogla#iva$e da povuku reklame iz medija u kojem djeluje jedna od na#ih ispitanica.Damir *apo, glavni i odgovorni uradnik RTV „Slon“ navodi primjer u kojem je politi$ki zvani$nik jednomprilikom u#ao u redakciju i verbalno napao novinarku. Kao ekstreman primjer pritiska institucija vlasti, DunjaMijatovi&, direktorica sektora za emitiranje RAK-a, navodi „crnu listu“ nepo'eljnih osoba za medije u RS-u, #toona ocjenjuje povratkom na inkvizicijske metode “lova na vje#tice”, a naro$ito poraznim smatra to #tu su dvaprintana medija iz RS-a objavili taj proglas, te i sami poslu'ili kao posrednik u vr#enju svojevrsnog pritiskana medije i na civilno dru#tvo.

45 O takvom slu$aju javnih optu'bi za islamofobiju izvje#tava Vildana Selimbegovi&. Tako%er, )eljka Mihaljevi&,naknadno kontaktirana telefonskim putem, navodi da je imala slu$aj pritisaka u vidu letaka kojim seoptu'uje za izdaju nacionalnih interesa, a intervjuirani Dario Pu#i& navodi slu$aj sli$nih optu'bi koje su muupu&ene 2000. godine telefonskim putem.

njihov ishod, predstavljaju dodatno optere&enje, u smislu utro#enog vremena,psiholo#kih efekata i posljedica po percepciju kredibiliteta medija u javnosti.

- Pritisci koje $ine razli$iti dru#tveni akteri, uklju$uju&i politi$ke i ekonomske, putemmehanizama koji se zasnivaju na finansijskoj ovisnosti medija o odre%enimcentrima mo&i, odnosno finansijskoj ovisnosti novinara o anga'manima u timmedijima:

a. Zagovaranje otkazivanja ugovora sa medijima od strane ogla#iva$a(prvenstveno za komercijalne medije),

b. Uslovljavanja iznosa bud'eta za javne medije,

c. Podno#enje tu'bi za klevetu,

d. Intervencija razli$itih dru#tvenih aktera preko urednika i vlasnika medija moguvr#iti pritisak na novinare, kako bi medijske sadr'aje podredili interesima tihdru#tvenih aktera. Takav uticaj na novinare mo'e se ostvarivati putem:

- cenzure od strane urednika i vlasnika medija

- Implicitnih rizika za novinare (ili otvorenih prijetnji) i autocenzure koju $ine novinarikako bi izbjegli rizike i konformirali se sa interesima tih dru#tvenih aktera,

e. Poku#aji potkupljivanja novinara za zagovaranje interesa odre%enih dru#tvenihstruktura.

Naprimjer, slu$ajevi iz kategorije javnih uvreda upu&enih novinarima uklju$uju uvredeupu&ene novinarkama zasnovane na spolnim ulogama, kao i napade na li$nost novinara porazli$itim drugim osnovama. Me%utim, kako sugeriraju ispitanici, ve&ina pritisaka na medijei novinare ostaje skrivena od o$iju javnosti.

Usljed o$ekivanih pritisaka razli$itih vrsta, postoji dilema novinara i urednika da liuop&e objaviti odre%ene informacije ako to povla$i razli$ite dru#tvene, sigurnosne ifinansijske rizike za medijsku ku&u i novinare, i ako to povla$i rizike da novinar bude ozna$enkao: „alkoholi$ar, narkoman, lezbejka... islamofob?“ (Faruk Bori&, predsjednik Upravnogodbora Vije&a za #tampu i zamjenik glavne i odgovorne urednice „Oslobo%enja“).

Pritisci na RAKIako je nezavisnost Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) formalno-pravno

zagarantirana Zakonom o komunikacijama BiH, agencija se u praksi suo$ava sa razli$itimpoliti$kim i finansijskim pritiscima. Politi$ki motivi doveli su do blokiranja nezavisnogpostupka izbora generalnog direktora RAK-a od strane Vije&a ministara BiH. Nominiranje$lanova Vije&a, koje je trebalo biti zavr#eno u aprilu 2009. tako%er nije rije#eno (BiH 2009progress report, str. 52). Time je odgo%eno usvajanje nekoliko odluka koje je pripremio RAK,umanjeni su administrativni kapaciteti RAK-a, te je ometana dalja podr#ka RAK-a razvojusektora elektronskih medija. Tako%er se takvim politi$kim pritiscima naru#ava ugled RAK-aunutar sektora i u generalnoj javnosti (Vidjeti Halilovi&, „Disciplining IndependentRegulators", 2008; tako%er BiH 2009 progress report, str. 52).

Dunja Mijatovi&, direktorica Sektora za emitovanje RAK-a, uz ve& navedene,institucionalne pritiske, navodi da se pritiscima mogu smatrati i javne reakcije, prije svegapoliti$kih, ali i drugih dru#tvenih aktera na odluke i rje#enja koja RAK donosi, iako je jedinilegitiman na$in preispitivanja odluka RAK-a zapravo putem Suda BiH. Naro$ito


16

problemati$an u pogledu neovisnosti RAK-a jeste novodoneseni Zakon o ministarstvima idrugim organima uprave BiH, usvojen 30. decembra 2009. godine, kojim se RAK tratira kaoupravna organizacija, #to zna$i da se stavlja pod ingerenciju Vije&a ministara BiH, koje bi imaloovlasti da imenuje i smjenjuje direktora RAK-a, usvaja ili odbacuje izvje#taje i programeaktivnosti RAK-a („Dani“, 19.02.2010). Na sjednici Ustavnopravne komisije u Predstavni$komdomu Parlamenta BiH, odr'anoj 23.02.2010. godine,46 odlu$eno je da &e s ciljem izmjena idopuna ovog zakona biti upu&en dopis Ministarstvu pravde. Ostaje da se vidi da li &e takviprocesi dovesti do izmjene odredbi Zakona kojima se ugro'ava neovisnost RAK-a.

Pritisci ili odsustvo podr$ke Vije&u za $tampuPrema informacijama koje su dali predstavnici Vije&a za #tampu (u daljem tekstu Vije&e),

ovo tijelo nije do'ivaljvalo direktne politi$ke pritiske, ali je bilo posrednih kritika Vije&a odstrane odre%enih dru#tvenih aktera, prenesenih u medijskim sadr'ajima (Ljiljana Zurovac,izvr#na direktorica Vije&a, telefonski intervju 15.02.2010). Najte'i pritisci na Vije&e ipak dolazeod strane $lanova profesionane zajednice. Takvi pritisci uklju$uju nepla&anje $lanarine,47 iakonjen iznos ne bi trebalo da predstavlja zna$ajno optere&enje za bud'et medija. Stoga se takvipostupci mogu u odre%enim slu$ajevima posmatrati kao politi$ki motivirani, ili kao rezultatnedostatka volje za podr#kom samoregulatornom sistemu (Faruk Bori&, predsjednikUpravnog odbora Vije&a). Potrebno je tako%er spomenuti i novije slu$ajeve zamrzavanja$lanstva „Dnevnog avaza“ i istupanja „Novog reportera“48 iz Vije&a za #tampu. Drugi pomenutislu$aj izvr#na direktorica Vije&a nije protuma$ila kao bilo kakav pritisak, jer ni na koji na$inovaj medij nije poku#ao uticati na rad Vije&a za #tampu. S druge strane, izvr#na direktoricasmatra da su iz „Dnevnog avaza“ postojali odre%eni pritisci, jer je bilo rije$ o zamrzavanju$lanstva nakon razmatranja 'albi protiv ove medijske ku&e pred )albenom komisijomVije&a.49 U svakom slu$aju, takvi postupci se mogu posmatrati u svijetlu nedostatka voljepojedinih pripadnika profesionalne zajednice za ja$anjem samoregulatornog sistema.Izvr#na direktorica Vije&a za #tampu me%utim navodi da postoji napredak i da se izvannavedenih poku#aja pritisaka samoregulatorni sistem sve vi#e prihvata, prije svega jerurednici shvataju da je bolje po#tivati medijacijske procedure Vije&a nego sudjelovati u


17

46 Podaci dostupni na web-stranici Ustavnopravne komisije Predstavni$kog doma Parlamentarne skup#tineBiH: http://www.parlament.ba/vijesti/1/0/1417.html

47 Prema informacijamakoje je dala izvr#na direktorica, u 2009. godini 2 od 12 $lanova Vije&a za #tampu nisuuplatili $lanarinu.

48 U maju 2009. godine “Novi reporter” iz Banje Luke je istupio iz $lanstva VZ". Kao dva klju$na razloga za to,“Novi reporter” navodi: 1. prisustvo predstavnika Vije&a za #tampu Kosova na regionalnoj konferencijiodr'anoj u Sarajevu (#to je do'ivljeno kao politizacija rada VZ"-a, iako je Vije&e sa Kosova primljeno uAlijansu nezavisnih Vije&a za #tampu Evrope – AIPCE) i 2. nemo& Vije&a za #tampu da pritu'be na radprintanih medija prebaci iz pravosudne u samoregulacionu sferu, #to je dovelo do finansijskih optere&enjazbog naknada za “du#evnu bol” i potrebe za racionalizacijom sredstava, uklju$uju&i i $lanarinu kojupodrazumijeva VZ" (pismeni odgovor, 11.02.2010.

49 (lanstvo je zamrznuto u 2009. godini, nakon #to je )albena komisija Vije&a pristala da razmatra 'albe MujeSelimovi&a, ina$e, vlasnika „Oslobo%enja“, na niz tekstova objavljenih u „Dnevnom avazu“. Izvr#na direktoricaVije&a za #tampu smatra da se zamrzavanje $lanstva zbog djelovanja )albene komisije mo'e smatratipoku#ajem ugro'avanja neovisnosti ovog tijela. S druge strane, glavni i odgovorni urednik Dnevnog Avazasmatra da su razlozi za zamrzavanje $lanstva bili opravdani, te navodi da su pomenute 'albe razmatranepred )albenom komisijom bile „nepotupne i zastarjele“, a da su kasnije postojale manipulacije u pojedinimmedijma s odlukama Vije&a, na koje Vije&e nije reagiralo (Sead Numanovi&, pismeni odgovor, 10.02.2010).Ljiljana Zurovac, izvr#na direktorica Vije&a ipak navodi da su ispo#tovane sve procedure u razmatranju 'albi.Tako%er, ona navodi da „Dnevni avaz“ nije objavio donesene odluke )albene komisije, a da je objavljivanjetih odluka u drugim medijima bilo mogu&e, s obzirom da su odluke javne i dostupne svima. Ona tako%ernavodi da su oko dva mjeseca prije zamrzavanja postojala nastojanja predstavnika “Dnevnog avaza” da seza predsjednika Upravnog odbora po drugi put uzastopno imenuje predstavnik iz “Dnevnog avaza”, #to setako%er mo'e smatrati svojevrsnim pritiskom, s obzirom da takva praksa nije bila prihvatljiva (LjiljanaZurovac, 15.12.2010).


18

sudskim procesima. Me%utim, objavljivanje odluka )albene komisije u #tampanim medijimajo# uvijek nije redovna praksa (Ljiljana Zurovac, telefonski razgovor, 15.02.2010).

Istra"no i sudsko procesuiranje prijetnji i napada na novinare Policijska za#tita se me%u intervjuiranim ispitanicima smatra najva'nijom u slu$ajevima

do'ivljenih prijetnji i napada. Ve&ina intervjuiranih novinara nisu bili u situaciji da tra'epomo& policijskih organa, pa nemaju direktnog uvida u efikasnost podr#ke. Ipak,preovladava ocjena da policijski organi formalno korektno obave svoj dio posla u slu$ajunapada i prijetnji novinarima, izvr#e uvi%aj i u nekim slu$ajevima pru'e policijsku za#titu.Tako%er, postoje pozitivni primjeri policijskog procesuiranja napada na novinare, kao #to jepolicijska pratnja dodijeljena Bakiru Had'iomerovi&u, uredniku „60 minuta“ Federalnetelevizije. U pismenom odgovoru Had'iomerovi& navodi da je zadovljan policijskompratnjom i na$inom na koji su policijski organi MUP-a KS procesuirali slu$aj.

Dragan Miokovi&, #ef Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo, navodi da jeprocesuiranje prijavljenih napada na novinare koje je proveo ovaj organ, rezultiralo „$itavimnizom konkretnih aktivnosti“50 kantonalne policije, uz konsultacije sa nadle'nim tu'ila$kim isudskim organima (pismeni odgovor, 08.02.2008).

Rje%e su negativne ocjene rada policijskih organa.51 Jednu od primjedbi iznosi LejlaBi$ak$i&, direktorica Centra za istra'iva$ko novinarstvo (CIN), navode&i primjer slu$aja u kojemje policijskim organima prijavljena prijetnja smr&u upu&ena novinarima CIN-a, ali policija nijepoduzela nikakave mjere.. U konkretnom slu$aju nije bilo negativnih posljedica, ali se takvimtretmanom policije povla$i pitanje adekvatnosti kriterija za procjenu opasnosti kojoj su izlo'eninovinari kojima su upu&ene prijetnje. Dragan Miokovi& (MUP KS-a) navodi da o svakomprijavljenom djelu policijski organi u saradnji sa tu'iocima donose individualnu procjenu uskladu sa dostupnim saznanjima o djelu, 'rtvi, motivima izvr#ioca, te da se poduzimajupotrebne mjere s ciljem otklanjanja prijetnje. On tako%er napominje da postoji mogu&nost'albe u slu$aju nezadovoljstva na$inom rada policijskih djelatnika, koja se upu&uje Odjeljenjuza unutra#nje istrage MUP-a KS, koji djeluje unutar Jedinice za profesionalne standarde.

Me%utim, nekoliko ispitanika navodi da istrage slu$ajeva prijetnji, pritisaka i napadana novinare naj$e#&e ne rezultiraju otkrivanjem i sudskim procesuiranjem po$initelja, bilozbog nedostatka volje, nedostatka kapaciteta, razli$itih pritisaka, ili neefikasnosti istra'nihi sudskih organa.

Tako i jedan od intervjuiranih novinara navodi da je prije dvije-tri godine podniokrivi$nu prijavu pred Kantonalnim tu'ila#tvom Sarajevo zbog prijetnji koje je uputio jedanopolicijski zvani$nik, ali da jo# uvijek nije otvorena nikakva istraga povodom te tu'be.

Tako%er, presude protiv osoba koje su vr#ile pritiske, prijetnje i napade na novinare surijetke, a sa postoje&im presudama ve&i dio intervjuiranih ispitanika nije upoznat.52

50 Pritom navodi da je u proteklim dvjema godinama u ovom policijskom organu procesuirano #est slu$ajevau kojima su mediji ili njihovi uposlenici bili 'rtve razli$itih krivi$nih dijela. (etiri djela su „rasvijetljena“ (tridjela ugro'avanja sigurnosti, tj. upu&enih prijetnji i jedno krivi$no djelo kra%e) za jedno djelo (upu&enihprijetnji) operativni materijal je ustupljen u nadle'nost drugom kantonalnom MUP-u, a jedan slu$ajaktiviranja ru$ne bombe u blizini objekta medijske ku&e u decembru 2008. godine je u fazi istrage.

51 Kenan +erimagi&, urednik informativnog programa NTV „Hayat“, navodi i primjer procesuiranja jednogslu$aja sa ba$enim eksplozivnim napravama u dvori#te zgrade u kojoj je smje#tena informativna redakcijaNTV „Hayata“, a za koji navodi da nisu poduzete sve potrebne radnje na otkrivanju po$initelja.

52 (etiri ispitanika navode primjer presude izre$ene protiv zastupnika u Parlamentu BiH zbog fizi$kogonemogu&avanja pristupa novinarima FTV-a konferenciji za novinare u organizaciji Kantonalnog vije&aStranke za BiH u Biha&u; drugi slu$aj koji navode trojica ispitanika odnosi se na izre$enu presudu od 2godine i 4 mjeseca, za nasilni$ko pona#anje nad novinarkom i jo# jednom osobom ispred Suda BiH.

No, presuda ipak ima. Navest &emo dva primjera:

- 18. aprila 2008. godine delegat Stranke Bosne i Hercegovine (SBiH) u dr'avnomParlamentu Sadik Bahti&, fizi$ki je napao tv-ekipu FTV-a, i sprije$io njeno prisustvona konferenciji SBiH za novinare u Biha&u. U martu 2009. godine pred Op&inskimsudom u Biha&u Bahti& je progla#en krivim i izre$ena je maksimalna nov$ana kaznaza ovo prekr#ajno djelo od 500 KM („Oslobo%enje“, 20. mart 2009, str. 7).

- 21. aprila 2009. godine, desio se slu$aj fizi$kog napada na jedno lice ispred zgradeSuda BiH koji je po$inio Tasim Ku$evi&, a prije izricanja presude protiv njega zbogorganiziranog kriminala. Istom prilikom je Enver Spahi&, njegov tjelohranitelj,odgurnuo novinarku FTV-a Vildanu Duran i dr'ao je naslonjenu o ogradu, kako bi jesprije$io da pomogne napadnutoj 'eni. U junu 2009. godine, Tasim Ku$evi& je predOp&inskim sudom u Sarajevu osu%en na 2 godine i 4 mjeseca zatvora zbogkaznenog djela nasilni$kog pona#anja („Dnevni avaz“, 17. juni, str. 15), a Enver Spahi&u julu 2009. godine na 6 mjeseci zatvora („Nezavisne novine“, 8. juli 2009, str. 14).

Iako ovakve sudske presude predstavljaju primjere pozitivnih ishoda procesuiranjanapada i #alju poruku da takvi pritisci ne&e biti tolerirani, neki od intervjuiranih ispitanikanavode da su sankcije za napade na novinare minorne.53 U takvom tuma$enju, dio problemale'i i u $injenici da se napadi na novinare za vrijeme obavljanja njihovog posla, uprkosspecifi$noj ulozi i poziciji novinarske profesije, kvalificiraju jednako kao i napadi na bilokojeg gra%anina u svojstvu privatnog lica.54 Tako je na nivou parlamenta FBiH u aprilu 2009.godine usvojen nacrt prijedloga za izmjene Krivi$nog zakona FBiH kojima bi se sprje$avanjenovinare u obavljanju slu'benih radnji tretirao posebnim $lanom koji bi predvi%ao krivi$nesankcije za po$inioce („Oslobo%enje“, 08.04.2009. str.7), ali prijedlog nije usvojen u kasnijojproceduri.

Iako nismo uspjeli dobiti podatke i procjene predstavnika sudova o procesuiranjunapada i pritisaka na novinare i medije,55 prema procjenama intervjuiranih ispitanika mo'ese zaklju$iti da u profesionalnoj zajednici, kao i javnosti u cjelosti dominira stav daprocesuiranja napada na novinare nisu pokazala odlu$nost instutucija da se izbore sa ovimproblemom. Kako sugerira #est ispitanika (N=34), napada$i u pravilu posti'u 'eljeni efekatprijetnjama, pritiscima, fizi$kim napadima i $ak ugro'avanjem 'ivota novinara, dokuglavnom izostaje zna$ajan epilog institucija sistema, u smislu otkrivanja po$initelja,procesuiranja i adekvatnog sankcioniranja napada na novinare.56


19

53 Naprimjer Ramo Abidovi&, novinar na koga je u maju 2008. godine izvr#en fizi$ki napad, uz nano#enje lak#ihtjelesnih povreda, izra'ava ogor$enje izre$enom presudom u ovom slu$aju, koja je najprije iznosila 700 KM,a nakon apelacionog postupka pred Kantonalnim sudom u Tuzli smanjena je na 300 KM („Dnevni avaz“,29.03.2009, str. 15).

54 Tako tri ispitanika navode da bi bilo potrebno druga$ije kvalificiranje napada na novinare pri obavljanjuposla.

55 Podatke o broju procesuiranih slu$ajeva napada na novinare u Op&inskon sudu u Sarajevu nismo moglidobiti, s obzirom da ne postoji mogu&nost pretrage krivi$nih procesa po ovom kriteriju, ve& samo po imenutu'enog ili $lanu Krivi$nog zakona FBiH (pisani odgovor Amre Kara$i&, saradnice za odnose s javno#&u,februar 2010). Slobodan Nikoli&, sekretar Kantonalnog suda Sarajevo u telefonskom razgovoru (16.12.2009)navodi da nije bilo slu$ajeva procesuiranja napada na novinare pred ovim sudom. Prema informacijamadobivenim ovim putem, pred Kantonalnim sudom se ina$e tretiraju slu$ajevi ubistva ili razbojni#tva(otimanja uz upotrebu sile), dok su u drugim djelima, poput tu$a i nano#enja tjelesnih povreda, nadle'niop&inski sudovi.

56 Kao jedan od primjera intervjuirani ispitanici navode poku#aj atentata na )eljka Kopanju („Nezavisnenovine“) koji je i nakon skoro 15 godina ostao bez jasnog odogovora instuticija o po$injiteljima i bez bilokakvih sankcija.

Podr$ka i pomo& novinarima u slu#aju prijetnji i napadaRezultati istra'ivanja upu&uju na zaklju$ak da je interna podr#ka u redakciji jako

zna$ajna u slu$ajevima prijetnji, pritisaka i napada,57 a da se podr#ka van medijske ku&eprvenstveno zasniva na li$nim kontaktima s drugim novinarima i medijima.

Ve&ina intervuiranih ispitanika smatra da podr#ka profesionalne zajednice u vidusaop&enja i osuda nema zna$ajnije dru#tvene efekte. Drugi, me%utim, smatraju da reakcijeprofesionalne zajednice nisu dovoljne, ali mogu biti zna$ajni u smislu podizanja svijesti oproblemu napada na medije, u smislu moralne podr#ke, kao i pru'anja uvida u konkretanslu$aj svim institucijama i pojedincima koji mogu pomo&i novinaru koji trpi pritiske. Nadalje,intervjuirani ispitanici sugeriraju i da fragmentiranost profesionalne zajednice po etni$kim ientitetskim, kao i drugim politi$kim i interesnim linijama $ini reakcije podijeljenim,selektivnim i nedosljednim, a masovnu solidarnost i pru'anje adekvatne podr#ke prijeizuzetkom nego pravilom.

Intervjuirani ispitanici u manjoj mjeri navode da se u slu$aju do'ivljenih prijetnji inapada mogu obratiti novinarskim udru'enjima i Liniji za pomo& novinarima.58 Ve&inaintervjuiranih novinara i urednika, kao i dva novinara kontaktirana telefonskim putemnavode da nisu nisu imali potrebu za takvom vrstom podr#ke. (injenica da nekolikointervjuiranih novinara navodi kako su do'ivljavali pritiske, ali se nisu obra&ali bilo kakvimudru'enjima za pomo&, pokazuje da se ova vrsta podr#ke u odre%enim slu$ajevima smatraneefikasnom, ili da novinari ne raspola'u adekvatnim informacijama o mogu&im vidovimapodr#ke udru'enja. Jedan od intervjuiranih djelatnika medija $ak navodi kako reakcijeudru'enja isto tako mogu doprinijeti rastu tenzija, te kako je nekad bolje “amortizirati”situaciju i poku#ati je rije#iti interno ili putem vlastitih kapaciteta. Jedna od ocjena uklju$ujeshvatanje da bi tra'enje takve vrste pomo&i u odre%enim slu$ajevima zna$ila i pru'anjebespotrebne pa'nje akterima koji vr#e pritiske i ostvarenje nekih od njihovih ciljeva, dok udrugim slu$ajevima mo'e biti izuzetno zna$ajna i produktivna (novinarka Rubina (engi&,„Start“, februar 2010).

Jedinu konkretnu sugestiju u smislu unaprije%enja podr#ke od strane udru'enja iznosiLejla Bi$ak$i&, direktorica Centra za istra'iva$ko novinarstvo, navode&i da bi se mogla pru'itikonkretna pomo& novinarima u situacijama sigurnosnih prijetnji, u smislu pomo&i uizmije#tanju novinara na sigurniju lokaciju i izmjenama u obrascima kretanja do radnog mjesta.

Ukratko, preovladavaju&a percepcija efikasnosti institucija, organizacija i pojedinaca uza#titi novinara od pritisaka i napada mo'e se sumirati u stavu:

„Prakti$no ne postoji nekakva funkcionalno djelotvorna za#tita novinara. Na$elnopostoji. Imamo udru'enja novinara, imamo sudove (...), me%unarodne organizacije alimislim da (...) njihova mo& (...) da se samim novinarima predstave kao dovoljno jakiza#titnici nije na visokom nivou.“

(Intervju, *or%e Tomi&, magistar politi$kih nauka, novembar 2009)

Uz to, jedna od intervjuiranih predstavnica civilnog dru#tva smatra da mediji sami umaloj mjeri prate slu$ajeve pritisaka i napada na novinare, tako da je javnost, prete'noupoznata sa ekstremnim incidentima, ali nema zna$ajnijeg uvida u tok procesuiranja napada


20

57 Naprimjer, Adi Had'iarapovi&, urednik web-portala „Dnevnog avaza“, navodi da je u ovoj medijskoj ku&irazvijen sistem prema kojem se dobivene prijetnje i pritisci prijave pravnom timu medijske ku&e, kojapodruzima sve potrebne mjere, uklju$uju&i i prijavu policijskim organima.

58 Dva ispitanika spominju i Helsin#ki komitet za ljudska prava, kao organizaciju koja mo'e pru'iti podr#kunovinarima u slu$aju do'ivljenih napada.

na novinare i u efikasnost institucija sistema u smislu za#tite novinara, #to onemogu&avapotencijalne reakcije javnosti, ukoliko za#tita pru'ena novinarima nije efikasna.59

Utjecaji politi#kih i ekonomskih centara mo&i na medijske sadr"ajePrema odre%enim ocjenama medijskog sistema u BiH, medijski sadr'aji su u izvjesnoj

mjeri podre%eni interesima ekonomskih i politi$kih centara mo&i.60 Finansijska ovisnostmedija o politi$kim i ekonomskim centrima mo&i povla$i i zna$ajne sumnje u ure%iva$kuneovisnost. Dodatni problem predstavlja pojava da politi$ke strukture dobrim dijelomkontroliraju i tr'i#te ogla#avanja, tako da pored interesa ogla#iva$a, mediji nerijetkopromoviraju i interese s njima povezanih politi$kih struktura. U takvim okolnostima $akpostoji i obrnuta pojava da sami mediji tra'e sponzore u politi$kim centrima mo&i. Kakonavodi jedan od intervjuiranih ispitanika:

„Mislim da je to obostrano. Koliko politika ide prema medijima, na'alost, medijiuglavnom zbog lo#e ekonomske situacije, sve $e#&e idu prema tim nekim centrimamo&i, #to ekonomskim, #to (...) politi$kim“.

(Adnan Osmanagi&, direktor Radija „Stari Grad“).

Finansijska ovisnost o ekonomskim i politi$kim centrima mo&i mo'e imati zna$ajneposljedice na kvalitet novinarstva, a potencijalno smanjen uvid javnosti u informacije odjavnog zna$aja61 mo'e imati naro$ito porazne posljedice po bh. tranzicijsko dru#tvo. Ovisnosto politi$kim i ekonomskim centrima mo&i tako%er je naro$ito problemati$na, s obzirom daneure%enost tr'i#ta rada i nesigurnost u ostvarivanju radnih prava, #to novinare i urednike$ini podlo'nim praksama cenzure i autocenzure.

Prakti$no svi intervjuirani ispitanici navode da su sadr'aji informacija u mnogim medijimau manjoj ili ve&oj mjeri odre%eni interesima vladaju&ih struktura, politi$kih stranaka i ekonomskihcentara mo&i. Ve&ina intervjuiranih ispitanika tako navodi da je na osnovu medijskih sadr'aja zadobar dio medija mogu&e odrediti kojoj politi$koj opciji su naklonjeni, a neki od njih smatraju daje to posebno slu$aj kada je rije$ o #tampanim medijima. Naj$e#&e navo%en primjer potencijalnihutjecaja na sadr'aje medija odnosi se na ve&inu medija u Republici Srpskoj, kojima su institucijevlasti dodijelile ukupno pet miliona maraka. Ovakva praksa ocjenjuje se spornom, naro$ito jer jerije$ o predizbornom periodu, a upitni su i kriteriji dodjele tih sredstava.62

Neki od ispitanika smatraju da ne postoji sistemski utjecaj na sadr'aje svih medija i usvakom trenutku, ve& da su takvi utjecaji prije povremeni, kao i da postoje zna$ajne razlikeizme%u medija u stepenu u kojem slu'e interesima odre%enih centara mo&i.

Podre%enost interesima centara mo&i mo'e biti rezultat direktnih pritisaka na medije inovinare, posljedica ideolo#ke podijeljenosti medija, ali i novinarskih praksi u kojima su centrimo&i i naj$e#&i izvori intormacija za medije.63


21

59 Lidija )ivanovi&, Helsin#ki parlament gra%ana, Banja Luka. 60 Vidjeti npr. izvje#taj BH novinara za 2008. godinu. Dostupan na: http://www.bhnovinari.ba/?ID=179; tako%er

vidjeti: „Medijska spoticanja u vremenu tranzicije“, Media plan institut, Sarajevo, 2005.61 Tako Faruk Bori&, novinar i predsjednik upravnog odbora VZ", navodi primjer objavljivanja tekstova u jednoj

dnevnoj novini o lihvarenju povezanom s jednom bankom. Me%utim, nakon #to je ta banka kupila znatanoglasni prostor u istom mediju, kriti$ki ton prema djelovanju ove banke zna$ajno je smanjen.

62 Kao primjere sadr'aja koji su vidljivo u slu'bi struktura vlasti u RS-u ispitanici navode kampanju protivDragana Luka$a, koji je kao djelatnik SIPA-e podnio prijave protiv 15 du'nosnika RS-a Tu'ila#tvu BiH.

63 Damir *apo, glavni i odgovorni urednik RTV „Slon“, tako navodi primjer kada je RTV „Slon“ nudila prilog zajednu od javnih televizija, ali da je ta televizija odbila da ga objavi zbog toga #to je bio kriti$an premajednom od zna$ajnih ogla#iva$a u tom mediju.

Evidentno postoji sna'na politi$ka podijeljenosti medijskog sistema. Prakti$no sviintervjuirani ispitanici smatraju da su mediji u najve&oj mjeri ogledalo politi$kih podijela uBiH, prije svega onih na etni$koj i entitetskoj razini, #to se manifestira u sasvim druga$ijeminterpretativnim klju$evima vezanim za izvje#tavanje o istim doga%ajima, a u zavisnosti odtoga kojoj etni$koj skupini je medij geografski i ideolo#ki bli'i. Takva situacija rezultirasuprotstavljenim medijskim diskursima o klju$nim dru#tvenim pitanjima.64


22

64 Neki od navedenih primjera obuhvataju medijski tretman ustavnih promjena i pitanje suo$avanja spro#lo#&u i ratnih zlo$ina. Jedan od ispitanika navodi i primjer: “raspodjele javnih prihoda po 'upanijama (...)u kojem je bilo jasno da su se mediji svrstali u dva tabora – uvjetno re$eno bo#nja$ki i hrvatski, u kojima suhrvatski mediji potencitrali pri$u kako se 'upanijama ponovo otima novac. S druge strane, bo#nja$ki medijisu zastupali tezu da se na taj na$in mora puniti prora$un Federacije. Dakle, bilo je jasno da su po tom pitanjupodijeljeni“ (Dario Pu#i&, „Dnevni list“);

6. Cenzura i autocenzuraPoliti$ki i ekonomski pritisci u tranzicionim dru#tvima $esto po$ivaju na mehanizmima

cenzure i samocenzure.65 Cenzura i autocenzura su, dakle, prilago%avanje medijskih sadr'ajainteresima vlasnika ili struktura koje su za medije zna$ajan izvor finansiranja, bilo da je rije$ ovlasnicima i urednicima ili samim novinarima. Rezultat ovih praksi jeste izbjegavanjeodre%enih tema a forsiranja drugih, bilo putem ubla'avanja tona odre%enih pri$a ili kriti$koginterpretativnog okvira prema drugim pri$ama ili prostim zaobila'enjem „nepo'eljnih“ tema.

Istra'ivanje „Mediacentra“ Sarajevo iz 2008. godine pokazuje da 18% ispitanika koji suu$estvovali u tom istra'ivanju smatraju da radni odnosi u medijima zapravo zahtijevajuodre%enu cenzuru ili samocenzuru, dok 40% njih tvrdi da postoje povremeni slu$ajevicenzure ili samocenzure. Ukupno 41% ispitanika nisu imali nikakvog uvida u postojanjetakvih praksi.66 Rezultati istog istra'ivanja sugeriraju da na cenzuru i samocenzuruprvenstveno uti$u komercijalni interesi poslodavaca, dok politi$ki motivirana cenzura slabi.Me%utim, kako smo ranije spomenuli, marketin#ki ugovori su nerijetko uslovljeni ipromoviranjem interesa politi$kih elita.

Mogu&i razlozi za izbjegavanje odre%enih novinarskih pri$a, bilo na osnovu cenzure iliautocenzure, su: percipirana nezainteresiranost javnosti za tu pri$u (bez obzira na njenuva'nost), mogu&i gubitak zna$ajnih prihoda od ogla#ivanja u slu$aju objavljivanja negativnihpri$a o tim ogla#iva$ima (ili s njima povezanim centrima mo&i), izbjegavanje mogu&ihnegativnih reakcija i pritisaka politi$kih i ekonomskih elita koje bi pratile objavljivanjeinformacija koje njima ne idu u prilog, kao i izbjegavanje mogu&ih sigurnosnih prijetnji ifizi$kih napada.67

CenzuraU prethodnim poglavljima predstavljeni zakonski okvir koji regulira medijski sistem u

BiH formalno #titi medije od neopravdanog uplitanja dr'ave u medijske sadr'aje, odnosno odpraksi cenzuriranja medijskih sadr'aja u skladu s interesima vladaju&ih struktura.

Me%utim, treba imati na umu da takve zakonske norme ne zna$e i da cenzura nepostoji. Naprotiv, cenzuru su, u novim okolnostima tr'i#ne logike, mogli „privatizirati“ mnogidru#tveni akteri. U takvim okolnostima, direktni ili indirektni pritisci su usmjereni na novinareda ne izvje#tavaju negativno o bilo kojim akterima koji su zna$ajni za vlasnike i urednike.

Rezultati istra'ivanja sugeriraju da su prakse cenzure, usljed postojanja razli$itihpritisaka, prisutne u medijima u BiH, #to se odra'ava i u zanemarivanju odre%enih tema iperspektiva u pojedinim medijima. Samo tri od 15 intervjuiranih novinara i urednika68 navode


23

65 Vidjeti vi#e u: Francis i Angel, 2006; tako%er vidjeti: Kazen, 1999. 66 Vidjeti: Hod'i&, 2008. Jedan od u$esnika tog istra'ivanja, freelance-novinar u nekoliko printanih medija,

navodi da je imao jasne naredbe da ne izvje#tava kriti$ki i negativno o odre%enim lokalnim nivoima vlasti.67 Vidjeti npr.: „Self Censorship: How Often and Why Journalists Avoiding The News”, 2000. 68 Plus troje novinara/urednika koji su prije svega intervjuirani kao predstavnici regulatornog tijela, nevladine

organizacije i udru'enja novinara.

da su imali i li$na iskustva kada su bili podvrgnuti cenzuri vlasnika i urednika medija.Me%utim, ta iskustva vezana su za ranije novinarske anga'mane ili za raniji menad'mentodre%enog medija.

Naprimjer, Adis Karad'a, novinar portala „Sarajevo-x“, iznosi vlastito iskustvo iz ranijegnovinarskog anga'mana u jednom printanom mediju, gdje je postojalo o$iglednofavoriziranje odre%enih, odnosno negativan odnos prema drugim politi$kim akterima, do temjere da se „nije smjelo“ pisati bilo #ta negativno o odre%enim politi$arima, dok su drugi „vrlorado bili na tapeti“ i da su „naredbe za napad na nekog politi$ara dolazile od urednika“. Na tajna$in, medij je postao jedna vrsta lobisti$ke podr#ke za jednog od kandidata u toku izborapredsjednika Stranke demokratske akcije. Isti ispitanik navodi da nije postojao na$in niti bilokakvi napori da se mladi novinari, mahom uposleni u toj medijskoj ku&i, odbrane od takvihuredni$kih zahtjeva.

Me%utim, svi intervjuirani djelatnici medija,69 izvje#tavaju da takve prakse nisu prisutneu medijima u kojima su trenutno anga'ovani. Takav nalaz istra'ivanja mo'e biti indikator dasu praske cenzure ipak rijetke, ali isto tako mo'e zna$iti i da ispitanici ne 'ele javno govoriti otakvim praksama, naro$ito s obzirom da ve&i dio intervjuiranih djelatnika medija i sampripada menad'mentskim strukturama.

Ipak, ve&ina ispitanika smatra da u medijima op&enito postoje ure%iva$ke prakse kojese mogu smatrati cenzurom.70 Me%utim, prema sugestijama dijela intervjuiranih ispitanikavjerovatno su rijetki ekstremni primjeri u kojima se apsolutno zabranjuje objavljivanjeodre%enih informacija, ali postoji tendenca uredni$kih intervencija, sugestija i usmjerenjakoje odgovoraju interesu medija i s njim povezanih centara mo&i, #to se me%u nekim odispitanika smatra uobi$ajenim i sastavnim dijelom poslovanja privatnih medija, ali se smatranaro$ito problemati$nim ako i javni servisi djeluju u skladu s takvim utjecajima.

AutocenzuraRezultati ovog istra'ivanja, me%utim, pokazuju da je praksa autocenzure dominantniji

probem u novinarstvu u BiH.71 Prema Thorgeirsdottir (2004): “Autocenzura je dugo jedna odnajve&ih opasnosti u novinarstvu“ (383). Osnovni motivi koje identificiraju intervjuirani ispitanici,a koji dovode do autocenzure, jesu potreba novinara da osiguraju vlastitu egzistenciju, naro$itou uslovima lo#eg ekonomskog statusa, ograni$enog tr'i#ta rada i slabe sigurnosne situacije.72

U kontekstu cenzure i autocenzure, treba imati na umu i utjecaj ideolo#kih pozicija namedijske sadr'aje. Tako npr. Catherine MacKinnon nagla#ava da se cenzura de#ava manje


24

69 Uklju$uju&i dva direktora medija, dva direktora programa, dva urednika portala medija, $etiri urednikaprograma i pet novinara, kao i dvoje telefonskim putem kontaktiranih djelatnika medija

70 Konkretan primjer cenzure navode dva na#a sagovornika, $ije kolege nisu mogle objaviti tekst, relevantnostii argumentiranosti, a zbog bliskih veza vlasnika medija i jedne od strana u toj pri$i. Drugi primjer mogu&ecenzure jeste pojava o kojoj izvje#tava Dunja Mijatovi&, direktorica srektora emitovanja RAK-a , kojazaklju$uje da je na$in izvje#tavanja o Regulatornoj agenciji u pojedinim medijima jednoobrazan i stogavjerovatno u velikoj mjeri dirigiran iz jednog centra, koji nastoji ovu agenciju predstaviti u lo#em svjetlu.Pritom navodi i da su se par puta novinari koji su u$estvovali u takvoj „kampanji“ protiv RAK-a naknadnoobra&ali ovoj instituciji sa izvinjenjem za nekorektno predstavljanje Agencije, i sa obrazlo'enjem da je tozahtijevao menad'ment samog medija.

71 Tako, naprimjer, Vladimir Tri#i&, direktor RTV BN, smatra da cenzura u komercijalnim medijima, bez obzira naoslanjanje na marketing, ne postoji, ali navodi da je imao iskustava koji pokazuju da postoji tendencijanovinara da izbjegavaju pri$e koje bi ih izlo'ile potencijalnim prijetnjama i kritikama, $ak i u slu$aju dadirektor i urednik nastoje producirati sadr'aje koji uklju$uju zna$ajne teme i kriti$ki odnos.

72 “Jednostavno (...) nami$u se neki okviri u kojima treba da djelujete, da ne ugrozite svoju egzistenciju. Akoznamo da su primanja novinara vrlo mala, vrlo je te#ko o$ekivati od njih da otkrivaju neke velike afere ukojima se okre&e veliki novac, u kome jednostavno va#a glava ne vrijedi ni#ta“ (Aleksandar Trifunovi&,urednik medijskog portala „Buka“).

kroz direktne politike dr'ave (mo'emo dodati: i drugih dru#tvenih aktera, kao i krozautocenzuru) nego kroz privilegiranje mo&nih grupa i dru#tveno dominantnih gledi#ta.73 Utom smislu, mo'emo pretpostaviti da $ak i u slu$aju odsustva praksi cenzure i autocenzure,to ne zna$i nu'no da je rije$ o visokom po#tivanju profesionalnih standarda i o slobodinovinarstva, ve& mo'e zna$iti i a priori podjelu profesionalne zajednice i podjelu tr'i#ta radaprema etno-nacionalnom i drugim ideolo#kim kriterijima,74 koji osiguravaju konformiranje saodre%enim politi$kim i ekonomskim strukturama, bez potrebe za cenzurom iliautocenzurom. Drugim rije$ima, u uslovima dru#tveno-politi$ke podijeljenosti ve& postojiodre%ena segregacija kadrova u medijima prema ideolo#kim i politi$kim pozicijama, pa seupo#ljavanjem u odre%enim medijima novinari ve& sami stavljaju u slu'bu odre%enihpoliti$kih ili ekonomskih interesa.


25

73 MacKinnon, 1993, str. 77.74 Vidjeti vi#e u: Hod'i&, 2008.


26

7. Dostupnost javnih informacijaPravo na slobodu pristupa informacijama spada u tre&u generaciju ljudskih prava, i

pro#lo je evoluciju od prava na slobodu misli i izra'avanja, preko prava da se bude informiran,do prava na slobodu pristupa informacijama (prema: D'ihana, 2006, str.14). Evropskakonvencija za za#titu ljudskih prava i osnovnih sloboda (preciznije, (lan 10) implicira pravogra%ana na pristup informacijama i obavezu javnih tijela za pru'enjem tih informacija. Upreporuci Vije&a Evrope br. R (81)19 se tako%er priznaje pravo svakog stanovnika zemalja$lanica da dobije informacije koje su u posjedu javnih organa.

Tuma$enjem ustavnih odredbi u BiH u svjetlu Evropske konvencije, usvojen je Zakon oslobodi pristupa informacijama, na entitetskim i dr'avnom nivou (u daljem tekstu ZOSPI).75

Time je legislativa usagla#ena i sa praksom Evopskog suda za ljudska prava, koja je u nekolikoslu$ajeva potvrdila pravo pristupa informacijama. ZOSPI je namijenjen svim gra%anima idefinira njihovo pravo da tra'e i da dobiju informacije kojima raspola'u javni organi.

ZOSPI, me%utim, ne olak#ava novinarima dobivanje informacija u svakodnevnojprodukciji vijesti,76 s obzirom na propisane rokove za dostavljanje tra'enih informacija,77 aliomogu&ava pristup informacijama i uvid u dokumente u slu$ajevima dugoro$nijihistra'iva$kih pri$a, pred kojima ne postoji imperativ brze produkcije.

U ZOSPI-ju su definirani izuzeci od obaveze institucija da obezbijede tra'eneinformacije koji se prvenstveno odnose na za#titu nacionalne sigurnosti i me%unarodnihodnosa, prava na privatnost i sl. Me%utim, va'no je napomenuti da ZOSPI zahtijeva da se opotencijalnoj #tetnosti pru'anja uvida u tra'ene informacije u svjetlu definiranih izuzetaka usvakom pojedina$nom slu$aju78 primijenjuje test „javnog interesa“. Takva praksa omogu&avaobjavljivanje informacija koje su od velikog zna$aja za javnost, $ak i u slu$aju kada onepripadaju kategorijama definiranih izuzetaka.79

Dosljednu primjenu testa „javnog interesa“ onemogu&ila je zakonodavna vlast u BiHkasnijim usvajanjem nekoliko zakona (Zakon o poreskoj upravi, Zakon o krivi$nom postupku,itd). Uprkos tome #to ZOSPI propisuje da zakoni doneseni nakon njegovog usvajanja ne moguograni$iti prava i obaveze koje su njime propisane, novodonesenim zakonima omogu&eno jeautomatsko odbijanje pristupa za odre%ene informacije koje su predmet tih zakona.80

75 Slu'beni glasnik BiH br. 28/00 i 45/06; Slu'bene novine Federacije BiH, br. 32/01; Slu'beni glasnik RS, br.20/01. Sva tri zakona reguliraju slobodu pristupa informacijama na sli$an na$in, pa u ovom istra'ivanju ne&ebiti zasebno razmatrani.

76 Vidjeti npr.: Halilovi&, „Zablude o zakonu o slobodi pristupa informacijama“, 2005.77 Osam dana, odnosno 15 dana u RS-u.78 Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou RS-a ne uklju$uje zahtjeva ze pojedina$no razmatranje

javnog interesa; vidjeti vi#e u: Halilovi&, „Pristup informacijama u BiH: Jedan zakon daje, drugi uskra&uje“, 2005. 79 Vidjeti vi#e u: D'ihana, str. 20.80 Halilovi& (2008) navodi i da su neki od zakona koji mogu onemogu&iti implementaciju ZOSPI-ja u praksi:

- Na nivou Federacije BiH: Zakon o krivi$nom postupku, Zakon o poreznoj upravi, Zakon o vrijednosnimpapirima, i zakoni o slu'bama unutra#njih poslova

- Na dr'avnom nivou: Zakon o za#titi tajnih podataka, Zakon o za#titi li$nih podataka i zakoni oobavje#tajnim slu'bama (Halilovi&, Mehmed, „Pristup informacijama u BiH: jedan zakon daje, drugi-uskra&uju“, 2008).

Nalazi ovog istra'ivanja pokazuju da su u slu$ajevima pozivanja na ovaj zakon iskustva uve&ini slu$ajeva pozitivna, ali da su prisutna i kr#enja odredbi ZOSPI-ja od strane javnih organa.81

Istra'ivanje koje je sproveo „Mediacentar“ Sarajevo u 2006. godini pokazalo je da mnogeinstitucije (51,7% od ukupno 240 upu&enih zahtjeva) nisu omogu&ile pristup informacijama uskladu s obavezama definiranim u ZOSPI-ju, odnosno nisu uputile bilo kakav odgovor naprimljene zahtjeve. Nakon ponovnog upu&ivanja istih zahtjeva, dobiveno je ukupno 68,7 %odgovora (D'ihana, 2006). Neki od identificiranih problema u kori#tenju ovog zakona jesuizostanak odgovora, neadekvatni odgovori, neupu&ivanje na druge organe koji mogu datitra'eni odgovor ili ka#njenje sa odgovorima po zahtjevima za pristup informacijama. Razlozikoje ispitanici navode u slu$aju takvih problema u pristupu informacijama ti$u se nedostatkavolje, interesa, kao i kapaciteta i efikasnosti u dostavi odgovora javnih organa.

)albene procedure u slu$aju uskra&ivanja pristupa informacijama u BiH uklju$uju, prijesvega, upu&ivanje 'albi instituciji ombudsmena, kao i mogu&nost sudskog procesuiranja takvihslu$ajeva.82 Prema izvje#tajima ispitanika, koji u slu$ajevima uskra&ivanja pristupa informacijamanisu prokretali 'albene procedure, potencijali tih procedura nisu kori#teni u punoj mjeri. Kada jerije$ o razultatima 'albi upu&enih instituciji ombudsmena, va'no je napomenuti da odlukeombudsmena nisu obavezuju&e za javne organe. Me%utim, prema iskustvima MehmedaHalilovi&a, zamjenika ombudsmena za medije FBiH, u $ak oko 95 posto slu$ajeva intervencijaomubudsmena je dovodila do pristupa tra'enim informacijama.83 U preostalih oko 5% slu$ajevauskra&ivanje informacija opravdavano je pozivanjem na druge zakone, poput Zakona o poreskojupravi i Zakona o krivi$nom postupku. Tako i dva od intervjuiranih ispitanika (N=34) navode da inakon kori#tenja ove 'albene procedure nisu dobili 'eljene informacije.

Nepostojanje sudske prakse u slu$ajevima uskra&ivanja informacija od strane javnihorgana, na osnovu pozivanja na odredbe drugih zakona (poput kriv$nog, prekr#ajnog iupravnog), pokazuje kako takva mogu&nost 'albenih procedura nije kori#tena u BiH. Osimtoga, mala je vjerovatno&a da bi 'albene procedure u skladu s ovim zakonima doveli dopozitivnih odluka za podnosioce 'albe.84 Lejla Bi$ak$i&, direktorica Centra za istra'iva$konovinarstvo (CIN) navodi da je CIN pred Kantonalnim sudom u Sarajevu pokrenuo tu'buprotiv jednog javnog preduze&a, ali da vi#e od dvije godine nakon pokretanja tu'be CIN jo#uvijek nije dobio bilo kakav poziv Suda.85 Direktorica Centra tako%er navodi da je to jedini


27

81 Analize primjene ZOSPI-ja pokazale su razlike u rezultatima u zavisnosti od nivoa na kojem djelujuinstitucije, razvijenosti tog podru$ja, od spremnosti i kapaciteta pojedinih institucija itd. Najve&emanjkavosti u reakcijama na zahtjeve prema ZOSPI-ju utvr%ene su kada je rije$ o javnim preduze&ima,javnim ustanovama, agencijama, institutima i zavodima, dok najpozitivniju ocjene dobivaju op&inski organiuprave. Naj$e#&e se uskra&uju informacije u slu$ajevima zahtjeva za uvidom u finansijske dokumente(Halilovi&, 2006).

82 Osim toga, postoji mogu&nost 'albi protiv slu'benika unutar datog javnog organa zbog uskra&ivanjainformacija, koja predvi%a interne disciplinske mjere ako se utvrdi da je ta osoba kr#ila ZOSPI. Me%utim,nemamo uvid koliko se i da li se takve procedure koriste u praksi.

83 Mehmed Halilovi&, zamjenik ombudsmena za medije Federacije BiH navodi da je tokom godina generalnosmanjen broj 'albi koje su uputili novinari, vezanih za implementaciju ZOSPI-ja.

84 Iako se kr#enja ZOSPI-a mogu sankcionirati u skladu s krivi$nim, prekr#ajnim i upravnim zakonom, postojepote#ko&e u postizanju pozitivnih rije#enja za podnosioca 'albe u svakom od tih zakona. Amira Krehi&, izCentra za slobodan pristup informacijama tako nagla#ava da krivi$ni zakon zahtjeva dokazivanjezloupotrebe pozicije, #to se dokazuje ukoliko se mo'e demonstrirati da je uskra&ivanje tra'ene informacijeizazvalo #tetu za podnosioca zahtjeva (najmanje 1 000 KM). U slu$aju kr#enja ZOSPI-ja, tako ne#to se te#komo'e dokazati. Prekr#ajni zakon tako%er definira procedure pri utvr%ivanju prekr#aja, ali ne definira #ta sepodrazumijeva pod prekr#ajem u slu$aju uskra&ivanja informacija tra'enih na osnovu ZOSPI-ja (AmiraKrehi&, na konferenciji: „Najve&e prepreke u implementaciji Zakona o slobodi pristupa informacijama iprijedlozi za izmjene Zakona“, „Mediacentar”, Sarajevo, 12.12.2006).

85 Rije$ je o informacijama za koje direktorica CIN-a navodi da se ti$u projektne dokumentacije za nabavkuopreme Javnog preduze&a )eljeznice Federacije BiH ()FBiH). O istom smo pitali i predstavnike )FBiH, koji sunaveli da se ovaj upravni spor ticao „nedostavljanja dokumenata u posjedu )FBiH, a koja su ozna$ena kaoposlovna tajna“ (pismeni odgovor koji je potpisao savjetnik generalnog direktora za informisanje,02.02.2010. godine).

primjer pokretanja takve tu'be, a da neefikasnost suda u procesuiranju ovog slu$ajaobeshrabruje pokretanje takvih tu'bi u budu&nosti.

Va'no je napomenuti da u slu$aju kr#enja odredbi ZOSPI-ja ovim zakonom donedavnonisu bile predvi%ene sankcije za javne organe, #to se smatralo i jednim od najzna$ajnijihnedostataka u njegovoj implementaciji i njegovu primjenu $inilo ovisnom o politici ikomunikacijskim praksama odre%enog javnog organa. Inicijative za izmjene i dopuneZOSPI-ja koje bi uklju$ile definiranje sankcija postoje jo# od 2006. godine na dr'avnomnivou (D'ihana, 2006).86 Me%utim, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodipristupa informacijama BiH usvojen je u decembru 2009. godine.87 Ovim zakonompredvi%ene su sankcije za javne organe u iznosu od 1 000 do 15 000 KM, a za pojedinceodgovorne za nepostupanje u skladu s ZOSPI-jem – u iznosu od 200 do 5 000 KM.88

Jo# jedan od identificiranih nedostataka u implementaciji ZOSPI-ja jeste nepostojanjesistema monitoringa njegove primjene. Iako ZOSPI propisuje da bi sve javne institucije ipreduze&a trebale dostavljati informacije o broju primljenih zahtjeva vezanih za ZOSPI i ona$inu njihovog rje#avanja instituciji Ombudsmana za medije, taj sistem do danas nijeza'ivio.89

Rezultati istra'ivanja sugeriraju da je ZOSPI doprinio pove&anju svijesti o va'nostiprava na pristup informacijama, te da je generalno pobolj#ao transparentnost rada javnihinstitucija. No, $ak i u slu$aju istra'iva$kih, dugoro$nijih pri$a, kada novinari mogu koristitiZOSPI, ukoliko ve& ne postoji volja institucija da se tra'ene informacije pru'e, ili postojiinteres da se one uskrate, onda pozivanje na ZOSPI ne poma'e novinarima u dobivanjuinformacija, naro$ito s obzirom da postoji mogu&nost da institucije uskrate te informacije,$ak i nakon 'albenih procedura, a bez ikakvih sankcija. Zbog toga mo'emo pretpostaviti da&e pomenute izmjene ovog zakona na dr'avnom nivou, koje uklju$uju sankcije protiv javnihorgana i slu'benika u slu$aju postupanja suprotno ZOSPI-ju omogu&iti ve&u implementacijuovog zakona i doprinijeti ve&oj transparentnosti javnih organa.

Pored nedostataka u primjeni ZOSPI-ja, nerazvijenost komunikacijskih kapacitetajavnih institucija ili sporost procedura pri tra'enju informacija predstavljaju ograni$avaju&ifaktor u pristupu informacijama.90 Uz to, tri intervjuirana novinara i urednika navode kakoimaju iskustva apsolutnog uskra&ivanja informacija i odbijanja intervjua pojedinihdru#tvenih aktera, prije svih politi$kih zvani$nika, o kojima su ranije kriti$ki pisali.


28

86 Mirjana Mali&, $lanica Kluba poslanika SDP-a Predstavni$kog doma Parlamentarne skup#tine BiH navodi daje prvi poku#aj dopune ZOSPI-ja bio odba$en zbog zamjerki na preveliku visinu nov$anih sankcija (premaprijedlogu, sankcije su iznosile od 1 000 do 25 000 KM). Neusvajanje ovog prijedloga tuma$eno je kaonedostatak volje zakonodavnih tijela da se unaprijedi primjena ZOSPI-ja.

87 Slu'beni glasnik BiH, br. 102/09.88 Saznajemo da Prijedlog zakona za izmjenu i dopunu ZOSPI-a, koji je trenutno u proceduru na nivou FBiH ne

sadr'i odredbe koje se ti$u sankcija (telefonski razgovor s Antom Baoti&em, sekretarom Predstavni$kogdoma Parlamenta FBiH, 15.02.2010). Na web-stranici Narodne skup#tine RS-a ne postoje informacije osli$nim inicijativama na nivou ovog entiteta.

89 Nacionalni zakoni u razli$itim zemljama tako%er obavezuju na rutinsko objavljivanje odre%enih informacija,poput internih pravila i odluka, liste klju$nih uposlenika, godi#njih izvje#taja itd. Neki od nacionalnih zakonazahtjevaju i objavljivanje registra informacija kojima institucija raspla'e, kao i dostupnost informacija puteminterneta (prema: D'ihana, 2006, str. 17).

90 Prema iskustvima nekih od ispitanika; tako%er prema: Jusi&, 2006, str 281.

8. Radna prava novinaraRezultati ovog istra'ivanja pokazuju da kr#enja radnih prava i nesigurnost zaposlenja

zbog netipi$nih radnih anga'mana – po ugovorima o djelu, o privremenom anga'manu ilibez ikakvog ugovora $ini vjerovatnijim prasku cenzure i auzocenzure, tj. $ini novinarepodlo'nijim razli$itim vrstama pritisaka.

Rezultati istra'ivanja „Mediacentra“ Sarajevo iz 2008. godine pokazuju91 da se kr#enjaradnih prava novinara naj$e#&e odnose na isplatu plata (43% ispitanika; N= 122), du'inuradnog dana (39%) i cjelokupne uslove rada (33%), dok su kr#enja drugih radnih prava rje%a.Uz navedena kr#enja radnih prava, rezultati istra'ivanja pokazuju da su kr#enja radnih pravaprisutna i u smislu neprijavljenog rada, „la'nih“ honorarnih i privremenih i povremenihanga'mana, kojima poslodavac izbjegava uplate doprinosa na koje bi ih obavezivao ugovoro radu,92 zatim kr#enja radnih prava u vidu nepla&enog i nereguliranog prekovremenog rada,a rje%e neopravdanih otupu#tanja s posla i obavljanja poslova koji nisu precizirani ugovorom.

Svi ispitanici smatraju da su kr#enja radnih prava novinara $esta. Me%utim, kakoizvje#tavaju intervjuirani djelatnici medijskih ku&a (uklju$uju&i novinare, urednike i direktore)u medijskim ku&ama u kojima su oni anga'irani – svi ili ve&ina novinara su prijavljeni pougovoru o radu, dok je manji broj njih prijavljan na osnovu ugovora o djelu. Samo jedan odintervjuiranih novinara navodi da on trenutno nema potpisan ugovor o radu, iako imazna$ajno novinarsko iskustvo. Uz to, jedan od intervuiranih urednika navodi da u njegovojmedijskoj ku&i postoji odre%en broj honorarnih anga'mana, iako novinari zapravo obavljajuposao kakav se u pravilu regulira ugovorom o radu. Jo# jedan od intervjuiranih novinaranavodi kako je u njegovom prethodnom novinarskom anga'manu, zajedno sa velikimbrojem mladih novinara, radio bez ikakvog potpisanog ugovora. Nalazi istra'ivanja iz 2008.godine pokazuju da 78,7 (N=122) procenata ispitanika navodi da imaju potpisan ugovor oradu, za koji smatraju da im pru'a odre%enu sigurnost, barem u smislu ve&e za#tite odneopravdanog otpu#tanja sa posla i ve&ih #ansi za naplatu potra'ivanja (plata i honorara).

Me%utim, ugovori o radu naj$e#&e ne sadr'e precizan opis poslova, a i ne #tite u velikojmjeri novinare od drugih kr#enja njihovih radnih prava. Posebno zna$ajno u kontekstu ovogistra'ivanja jeste da ugovori o radu ne #tite novinare u smislu da im omogu&avajuautonomiju i mogu&nost objavljivanja informacija suprotnih interesima vlasni$kih strukturai s njima povezanih centara mo&i.

Mladi novinari, pri svojim prvim radnim anga'manima, bez potpisivanja ugovora oradu, pa i bilo kakvog ugovora, predstavljaju naro$ito ranjivu kategoriju, koja, kako pokazuju


29

91 Hod'i&, 2008.92 Status koji je reguliran ugovorom o privremenom ili povremenom anga'manu tako $esto prelazi zakonski

dozvoljenih 90 dana i mo'e biti produ'avan godinama. Uz to, praksa vr#enja pritiska na novinare da radehonorarno, iako zapravo obavljaju stalne poslove, strategija je koju poslodavci $esto upotrebljavaju radiizbjegavanja pla&anja doprinosa i socijalnog osiguranja. Nadalje, poslovi koji su formalno prijavljeni kaohonorarni rad $esto se u praksi ne razlikuju od stalnog radnog odnosa: obavljaju se u prostorijamaposlodavca i pritom nisu orijentirani samo na izvr#enje djela definiranog u ugovoru, ve& obavljanje svihnovinarskih zadataka. Vidjeti vi#e u: Hod'i&, 2008.

rezultati pomenutog istra'ivanja iz 2008. godine, $esto trpe pretjeranu eksploataciju odstrane poslodavca. Jedna od intervjuiranih ispitanica tako%er na sli$an na$in identificiraproblem, napominju&i da postavljanje mla%ih i neetabliranih novinara na odgovornepozicije otvara mogu&nost manipulacije nad njima u svrhu ostvarivanja interesa politi$kih iekonomskih centara mo&i (Mirjana Mali&, Predstavni$ki dom Parlamentarne skup#tine BiH).

Iako je institucionalna za#tita radnih prava u BiH manjkava, postoje i pozitivni primjeripoku#aja za#tite radnih prava uposlenika medijskih ku&a od strane sudskih ili inspekcijskihorgana. Prvi primjer je slu$aj kada su sudski organi nalo'ili Federalnoj televiziji da na radnomjesto vrati $etvero ranije otpu#tenih uposlenika, s obzirom da nije ispo#tovana zakonompredvi%ena procedura za davanje otkaza („Nezavisne novine“, 14.07.2009, str. 3). Drugi slu$ajje primjer reakcije inspekcije rada na kr#enja radnih prava u Tuzlanskoj televiziji („Dnevniavaz“, Dodatak, 16.05.2009. godine, str. 5). Reakcija inspekcije rada podrazumijevala jeizricanje upravnih mjera i izdavanja rje#enja o otklanjanju nedostataka vezanih za isplatuplata i prekovremeni rad. Me%utim, u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove jo# uvijekne raspola'u informacijama o tome da li su navedeni nedostaci otklonjeni, budu&i da sukapaciteti inspekcija preoptere&eni, a redovne inspekcijske kontrole su mogu&e uintervalima od oko tri godine (D'emal Hrusti&, glavni inspektor, Uprava za inspekcijskeposlove Tuzlanskog kantona, telefonski razgovor, 03.02.2010).

Me%u identificiranim razlozima za neefikasnu primjenu radnih prava su: nejasnoformuliranje radnih prava i obaveza, komercijalni pritisci, sklonost ka nepotizmu prilikomdono#enja odluka o zapo#ljavanju i radnim odnosima, kao i neefikasnost institucija koje bitrebalo da kontroliraju primjenu Zakona o radu.93

Potrebno je napomenuti i da istra'ivanje sugerira da dio novinara ne poznaje uzna$ajnoj mjeri prava koja prizilaze iz radnog odnosa.94


30

93 Za dodatne informacije, pogledajte: „Analiza propisa i stanja u oblasti radnog prava“, Asocijacija „Va#a Prava“,2006, str. 7-8.

94 Tako jedan od ispitanika otvoreno priznaje da ne poznaje detaljno prava koja proizilaze iz radnog odnosa iizra'ava sumnju da bi ugovor o radu omogu&io po#tivanje tih prava. Nije siguran da bi ugovorom o radunjegova prava bila za#ti&ena. Uz to, nedosljednost u kvalifikaciji vlastitog radnog anga'mana jo# jednogintervjuiranog novinara upu&uje na nepoznavanje pitanja vezanih za radni satus. Tako%er, vidjeti: Hod'i&,2008.

9. Solidarnost me%u novinarima u BiHPod profesionalnom solidarno#&u podrazumijevamo razli$ite forme podr#ke unutar

profesionalne zajednice u svrhu za#tite interesa novinara, unaprije%enja stanja medijskihsloboda, kredibiliteta i kvaliteta novinarstva. Solidarnost, prema tome, podrazumijevasaradnju na nivou za#tite radnih prava novinara, kao i razli$ite vidove podr#ke i pomo&i uslu$ajevima napada i pritisaka na medije i novinare. Profesionalna solidarnost uklju$ujeme%unovinarsku i me%umedijsku podr#ku, kao i podr#ku profesionalnih udru'enja i sindikata.

O podr#ci unutar profesionalne zajednice u slu$ajevima napada na novinare bilo je vi#erije$i u petom poglavlju izvje#taja. U su#tini, ispitanici smatraju da se potencijali solidarnosti uza#titi medijskih sloboda ne koriste u punom kapacitetu. Solidarnost je zasnovana prvenstvenona individualnim kontaktima novinara, prije svega me%u kolegama iz vlastite redakcije.

Tako%er, Faruk Bori&, novinar i predsjednik Upravnog odbora Vije&a za #tampu isti$e daje te#ko o$ekivati da se me%usobno solidari#u mediji (i njihovi uposlenici) koji su ideolo#kipodijeljeni, a pritom jo# me%u njima postoje ogromne razlike u socio-ekonomskom statusui novinarskom kredibilitetu.

To je vjerovatno i razlog zbog kojeg ni jedan od intervjuiranih ispitanika ne navodimogu&nost izra'avanja solidarnosti me%u medijima u formi koja bi bila naro$ito zna$ajna, akoja podrazumijeva da u slu$aju kada jedan medij trpi pritiske i napade zbog otvaranjakontroverznih tema, drugi mediji u znak podr#ke objave te iste informacije, kako bi za#titilimedij koji je pod udarom i podijelili te'inu pritisaka.

Pod solidarno#&u, nadalje, istovremeno podrazumijevamo i kontinuirano djelovanje, usklopu sindikalnih organizacija i novinarskih udru'enja, na ostvarenju preduslova za medijskeslobode, uklju$uju&i promoviranje radnih prava i socio-ekonomskog statusa novinara, kolektivneistupe u slu$ajevima kr#enja radnih prava i medijskih sloboda, kao i zagovaranje unaprije%enjaregulatornog okvira vezanog za medijske slobode i prakse njegove implementacije.

Pravo na organiziranje nezavisnih sindikata u BiH definirano je i zagarantiranoentitetskim zakonima, a predstavlja i ustavnu kategoriju. U BiH postoje trenutno trisindikata, $iji su sastavni dijelovi granski sindikati grafi$kih, izdava$kih i medijskih radnika.Uz to, prema informacijama dobivenim telefonskim intervjuom sa Amerom Toski&em,predsjednikom Sindikata grafi$kih, izdava$kih i medijskih radnika (u daljem tekstuSindikata), Konfederacija ovih triju sindikata danas postoji „na papiru“ ali nije za'ivjela.Tako%er, postoji zasebno sindikalno organiziranje na nivou javnih emitera (FTV i RTRS), kaoi sindikata na nivou privatnih preduze&a.95

Rezultati istra'ivanja „Mediacentra“ iz 2008. godine, me%utim pokazuju da je 31%anketiranih ispitanika (N=122) u$lanjeno u granske sindikate, dok anketirani novinariuposleni u privatnim medijskim ku&ama nisu bili $lanovi sindikata (Hodzi&, str. 120-121).


31

95 Poput sindikata dnevnog lista „Oslobo%enje“, koji je zasnovan na bazi djelatnosti vlasnika (poljoprivredna iprehrambena industrija), a ne granskoj pripadnosti.

Samo $etiri anketirana ispitanika (N=122) su smatrala da su sindikati efikasni, a 19 ih jesmatralo da sindikati ponekad efikasni. Amer Toski& tako%er navodi da interesi poslodavacai njihove politi$ke veze dovode do slabe institucionalne podr#ke djelovanju sindikata i domanjkavosti procedura sankcioniranja poslodavaca u slu$aju nepo#tivanja radnih prava(telefonski intervju, 09.02.2010). S druge strane, neanga'iranost samih $lanova, pa iuskra&ivanje podr#ke u vidu pla&anja $lanarine, dovodi do smanjenja potencijalakolektivnog organiziranja. Me%utim, predsjednik Sindikata tako%er navodi da danas ovajgranski sindikat ima 2800 $lanova, uposlenika privatnih i javnih medijskih ku&a, kao iizdava$kih i #tamparskih ku&a.96 U slu$ajevima pritisaka i napada na novinare, kakoizvje#tava Amer Toski&, ovaj granski sindikat reagira putem javnih saop&enja.

Uz to, trenutno je u BiH registrirano #est udru'enja novinara:

1. Udru'enje/udruga BH novinari

2. Dru#tvo novinara BiH

3. Udru'enje novinara RS-a,

4. Udru'enje mladih novinara RS-a,

5. Udruga hrvatskih novinara u BiH

6. Udru'enje izvjesta$a iz Parlamenta BiH.

Jo# jedno udru'enje, Asocijacija izvjesta$a sa Suda BiH, nije posebno registrirano, ve&djeluje u sklopu BIRN-a (Balkan Investigative Reporting Network). Ovo udru'enje jeorijentirano na unaprje%enje komunikacije izme%u novinara i djelatnika sudova.97

Svakako treba napomenuti da pomenuta udru'enja novinara, izuzev#i Udru'enje BHnovinari, nemaju svoje web-stranice, a tri od #est registriranih udru'enja nisu evidentiranime%u pretplatnicima telefonskih usluga.98 Jedino Udru'enje BH novinari ima web-stranicu(http://www.bhnovinari.ba/), na kojoj su dostupne informacije o njihovim aktivnostima,projektima i saop&enjima, kao i kontakt-informacije.

Prema tome, polovina registriranih novinarskih udru'enja nisu ostvarila osnovnekomunikacijske pretpostavke, a samo jedno udru'enje ima i web-stranicu. U takvimokolnostima je u najmanju ruku ote'an pristup ve&ini udru'enja i ograni$eno njihovopotencijalno djelovanje u slu$ajevima ugro'avanja medijskih sloboda, kao #to je i smanjen uvid,a i pove&ana sumnja u postojanje aktivnosti takvih udru'enja i efekata njihovog djelovanja.

Telefonskim putem smo uspjeli razgovarati sa predsjednikom Udru'enja novinara RS-a, Branislavom Bo'i&em (u januaru 2010), koji navodi da posljenjih nekoliko godina ovoudru'enje nije imalo zna$ajne 'albe novinara koje se odnose na pritiske.99 U njegovomtuma$enju, to je indikator relativnog pobolj#anja ure%enosti medijskog sektora, ali ne zna$ida pritisci ne postoje, ve& da imaju rafiniranije i te'e vidljive forme.

Ovim istra'ivanjem je potvr%eno da postoji zna$ajna skepsa u pogledu efikasnostisindikata, ali i novinarskih udru'enja. Tako neki od ispitanika ova udru'enja posmatraju kao


32

96 Kao i preko 400 njih koji ne pla&aju $lanarinu i protiv kojih se vode sudski sporovi.97 Vidjtei vi#e u: Ahmeta#evi&, 2008.98 Sa predstavnicima Dru#tva novinara nismo uspjeli razgovarati ni nakon ponovljenih poku#aja telefonskog

kontaktiranja u toku dva radna dana.99 Nekoliko 'albi za koje navodi da su ih primili posljednjih godina odnose se na radni status novinara, a ovo

udru'enje je u nekoliko navrata u$estvovalo u sastancima sa uredni#tvom medijskih ku&a u svrhu rje#avanjatakvih statusnih pitanja.

na$in promoviranja njihovih djelatnika, ili ih smatraju udru'enjima koja su prije u slu'biinteresa razli$itih centara mo&i, nego #to djeluju na unaprije%enju profesionalne zajednice.Drugi dio ispitanika svoju skepsu prema novinarskim udru'enjima zasnivaju na ocjeninemo&i i nedostatka kapaciteta i mehanizama za zna$ajnije djelovanje. Ovakvi negativnistavovi prema kolektivnom organiziranju vjerovatno su dijelomi$no uslovljeni stvarnimnedostatkom djelovanja ve&ine ovih udru'enja, ali i neupoznato#&u ispitanika o pozitivnimprimjerima i rezultatima takvog djelovanja.

Pored toga, skepsa proizilazi i iz nedoslijednosti u djelovanju ovih udru'enja, usljedrazjedinjenosti profesionalne zajednice na etni$koj100 i drugim interesnim osnovama.101 Kao#to je vidljivo iz naziva tri od #est udru'enja novinara, ona su osnivana na principu etno-teritorijalne podijeljenosti dru#tva i medijskog sistema. Fragmentiranost profesionalnezajednice (ne izuzimaju&i ni profesionalna udru'enja) po etni$kim, entitetskim,teritorijalnim, kao i drugim ideolo#kim i interesnim linijama, izdvojena je kao razlognedosljednosti i selektivnosti reakcija medija i udru'enja, a solidarnost cijele profesionalnejavnosti smatra se prije izuzetkom nego pravilom.102

Udru'enje BH novinari intervjuirani ispitanici naj$e#&e spominju, a dva ispitanika(N=32) iznose pozitivne ocjene njihovog djelovanja. Ovo udru'enje nije zasnovano na etno-nacionalnom kriteriju, ima svoje centre u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru, i $lanove iz svihdijelova BiH. Me%utim, jedna od ocjena intervjuiranih ispitanika ilustrira kako ni ovoudru'enje nije u cjelokupnoj profesionalnoj javnosti percipirano kao dosljedno, i udru'enjekoje prevezilazi etni$ke podjele.103 Osim toga, nekoliko ispitanika navodi da je kredibilitetovog udru'enja naru#en i zbog slu$aja kra%e novca koji su $lanovi upla&ivali za penziono izdravstveno osiguranje. Iako intervjuirani ispitanici ne navode na$in na koji je ta aferarazrije#ena, prema informacijama iz BH novinara, protiv sekretarice ovog udru'enja vodi sekrivi$ni proces za kra%u pomenutog novca.

Solidarnost u profesionalnoj zajednici u slu$ajevima napada na novinare ispoljava seuglavnom na nivou deklarativne podr#ke, saop&enja, javnih osuda od strane pojedinihmedija i udru'enja. Prema procjenama ispitanika, takve reakcije mogu pru'iti izvjesnumoralnu satisfakciju za novinare, ali u krajnjoj liniji nemaju zna$ajne dru#tvene i politi$keefekte. Za postizanje boljih efekata, kako sugerira istra'ivanje, bilo bi potrebno da ne samoudru'enja ve& i mediji kontinuirano prate slu$ajeve pritisaka i napada na novinare, te daomogu&e javnosti konstantan uvid u slu$ajeve kr#enja medijskih sloboda.104


33

100 Tanja Topi&, #efica kancelarije Fondacije Friedrich-Ebert Stiftung u Banjoj Luci, ilustrira razjedinjenostprofesionalne zajednice primjerom reakcija na bojkot protiv BHT-a od strane Vlade Republike Srpske, koji jebio aktuelan u 2008. godini: “rukovodsvo Udru'enja novinara Republike Srpske je, na neki na$in, stalo u (…)odbranu takvog stava Vlade Republike Srpske, dok je cijela profesionalna javnost stala u odbranu profesije”.

101 Tako, naprimjer, Kenan +erimagi&, direktor informativnog programa NTV „Hayat“ sugerira da takvarazjedinjenost nije rezultat samo etni$kih podjela. On smatra da udru'enja ne reagiraju s istom brzinom ija$inom u slu$ajevima pritisaka i prijetnji, u zavisnosti od njihovih veza sa medijima koji su pod udarom.Osim toga, Ilko Barbari&, predsjednik Udruge hrvatskih novinara, navodi da je formiranje ve&eg brojaudru'enja, kao #to je bio slu$aj i s ovom Udrugom, nastalo usljed nedostatka komunikacije,nezainteresiranosti i nedostatka promocije profesionalnih udru'enja koncentriranih u Sarajevu i Banjoj Luci.

102 Vidjeti npr.: Hod'i&, 2008, str 118.103 Mira Loli&-Mo$evi&, direktorica programa RTRS-a, navodi da je to bio razlog njenog istupanja iz ovog

udru'enja. Kao primjer nedosljednosti u radu ovog udru'enja, ona navodi izostanak bilo kakve reakcije nakontinuirano tendenciozno novinarstvo i dizanje nacionalnih tenzija od strane pojedinih novinara FTV-a.

104 Senad Zaimovi&, direktor marketin#ke agencije „Fabrika“, naprimjer, iznosi takvu sugestiju.


34

10. Kredibilitet i kvalitet novinarstva Perkins (2002) isti$e da su u me%unarodno-pravnim normama koje #tite slobodu

izra'avanja i novinarstva implicirani eti$ki principi i potencijali novinarstva u demokratizacijidru#tva, $ije promoviranje u su#tini treba da opravda napore usmjerene na za#titu medijskihsloboda (202).

Uloga medija kao korektiva dru#tva, koja uklju$uje nadgledanje doga%aja, ukazivanjena naru#avanje dru#tvenog poretka i omogu&avnanje nezavisne kritike (McQuail, 2000),potencijalno je ugro'ena u okolnostima vi#estrukih pritisaka na medije i novinare. Ubosanskohercegova$kom tranzicijskom kontekstu isprepletenost ekonomskih i politi$kihpritisaka na medije potencijalno imaju posebno zna$ajne negativne posljedice, u smislusmanjenja kredibiliteta, kvaliteta i relevantnosti novinarstva.105

Neostvarivanja gore navedene uloge novinarstva, kako na nivou profesionalnezajednice, pojedinih medija, kao i pojedinih novinara, nije pogre#no u smislu pravnih normi,ali je va'no prepoznati u kojoj mjeri je prisutno zanemarivanje odgovornosti novinara ukori#tenju medijskih sloboda, koliko su $esti i te#ki oblici kr#enja profesionalnih eti$kihstandarda i kakave su potencijalne posljedice po dru#tvo.

Zato je va'no napomenuti da su u izvje#tajima o odr'ivosti medija (MSI Irex) ocjeneprofesionalnih standarda generalno ni'e nego ocjene za#tite medijskih sloboda u BiH.106

Zanemarivanje profesionalnih normi i razvoj senzacionalnisti$kog novinarstva nau#trbozbiljnog novinarstva su neke od identificiranih tendencija u novinarstu u BiH (Jusi&, 2006).Rezultati primarnog istra'ivanja tako%er pokazuju kako u BiH postoji zloupotreba medijskihsloboda od strane novinara i u manjoj ili ve&oj mjeri nedostatak odgovornosti premajavnosti. Intervjuirani predstavnici regulatornih tijela tako%er navode da kr#enjaprofesionalnih normi postoje i da su ona svakodnevna. Karakteristika novinarstva u BiH je ida ono nerijetko pothranjuje isklju$ive politi$ke stavove, koristi isklju$ive etno-nacionalisti$ke interpretativne okvire, pa u krajnjoj liniji i govor mr'nje.107 Posebno jealarmantno da je u 2008. godini, prema zvje#taju BH novinara108 identificiran trend opadanjakvaliteta novinarstva.

U dr'avnom izvje#taju o primjeni Me%unarnog sporazuma o gra%anskim i politi$kimpravima iz 2005. godine (u daljem tekstu CCPR-izvje#taj) navodi se da postoji nepo#tivanjeeti$kih standarda i da je ono naro$ito prisutno u #tampanim medijima. Naj$e#&a kr#enjaeti$kih standarda identificirana u izvje#taju su jednostrano prikazivanje informacija,neopravdani zaklju$ci (naro$ito u vezi s krivicom optu'enih u sudskim procesima),nepo#tivanje potrebe da se za#titi identitet maloljetnika (u slu$aju kada su oni 'rtve isvjedoci krivi$nih djela), itd (100). Intervjuirani ispitanici procijenjuju da su kr#enja Kodeksa

105 Vidjeti npr.: Babi&, D., „Medijska spoticanja u vremenu tranzicije“, Media Plan, Sarajevo, 2005. 106 Vidjeti vi#e u izvje#tajima MSI Irex na: http://www.irex.org/programs/MSI_EUR/2009/bh.asp.107 Prema ocjenama nekih od intervjuiranih ispitanika. Vidjeti tako%er izvje#taj BH novinara za 2008. godinu,

dostupan na: http://www.bhnovinari.ba/?ID=179.108 Vidjeti vi#e na: http://www.bhnovinari.ba/?ID=179.

za #tampu svakodnevna pojava.109 Prema procjenama ispitanika postojanje Vije&a za#tampu je zna$ajno, ali sistem samoregulacije #tampanih medija nije u potpunosti za'ivio,usljed manjka kapaciteta, ali i nedostatka prihva&enosti u zajednici.

S druge strane, intervjuirani ispitanici ve&inom smatraju da je Regulatorna agencija zakomunikacije doprinijela kredibilitetu i kvalitetu novinarstva. Rje%i su oni me%u ispitanicimakoji smatraju da nedostatak kontinuiranog i dosljednog sistema monitoringa i regulacijemedijskih sadr'aja umanjuje potencijalne pozitivne efekte na sadr'aje elektronskihmedija.110 U skladu sa ocjenama Dunje Mijatovi&, direktorice sektora za emitovanje RAK-a,vidljiv je napredak u smislu po#tivanja profesionalnih normi u elektronskim medijimautoliko #to ne postoje drasti$na kr#enja Kodeksa o emitovanju RTV-programa koja su bilaprisutna prije desetak godina. Za ilustraciju, u toku 2008. godine RAK nije zabilje'io ni jedanslu$aj prisustva govora mr'nje u medijima.111

Intervjuirani ispitanici smatraju da su postoje&e pravne i profesionalne norme kojepromoviraju kvalitet novininarstva adekvatne, ali da je implementacija tih normi manjkava.Neki od identificiranih razloga za lo# kvalitet medijskih sadr'aja i nepo#tivanje pravnih iprofesionalnih normi od strane novinara su:

- tendencija ka senzacionalisti$kom novinarstvu,

- komercijalizacija sadr'aja,

- nizak nivo znanja i kompetentnosti novinara,

- orijentiranost na interese medija i s njima povezanih centara mo&i umjesto nainformiranje javnosti,

- izbjegavanje prijetnji i pritisaka,

- manjak resursa u medijskim redakcijama i preoptere&enost novinara razli$itimradnim zadacima, itd.

Mo'emo zaklju$iti da je finansijski, vlasni$ki i politi$ki interes, kako sugerirajuintervjuirani ispitanici, stavljen ispred interesa i potreba javnosti za profesionalnim iobjektivnim informacijama. Prema rije$ima jednog od na#ih sugovornika: „gospodarski,finansijski interes je ja$i od interesa (...) medijske javnosti“ (Ilko Barbari&, predsjednik Udrugehrvatskih novinara). U tom svjetlu dominacije tr'i#ne logike i trke za profitom, kako sugerirajuGurevitch and Blumer (1995) integritet, kredibilitet, sposobnost i posve&enost novinara daslu'e interesima publike u zna$ajnoj mjeri su ugro'eni (prema Thorgeirsdottiru, 386).

Ispitanici smatraju tako%er da postoji nedostatak kriti$ke reakcije javnosti, uklju$uju&iorganizacije civilnog dru#tva i akademsku zajednicu, na medijske sadr'aje, kakva bi dovelado unaprije%enja kvaliteta i kredibiliteta novinarstva.


35

109 Dra'en Zubak, advokat koji je u isto vrijeme i $lan )albene komisije Vije&a za #tampu navodi da Vije&egodi#nje primi ne#to manje od 100 'albi gra%ana na pisanje #tampanih medija. Naj$e#&a kr#enja Kodeksa za#tampu koja on navodi, vezana su za $injenicu da novinari ne prave razliku izme%u pretpostavki i $injenica,ili optu'uju za odre%ene kriminalne radnje a da ti navodi nisu popra&eni pravomo&om presudom suda ilibarem optu'nicom.

110 Tako, naprimjer, Boris Nogo, novinar agencije SRNA, smatra da u sadr'ajima pojedinih medija u FBiHnjegovom tuma$enju postoje o$igledna kr#enja profesionalnih normi, a u vezi koje izostaju bilo kakvereakcije RAK-a. Osim toga, jo# tri ispitanika navode da RAK nedovoljno koristi svoje ovlasti, te da uodre%enim slu$ajevima ozbiljnih kr#enja profesionalnih normi izostane njihova reakcija.

111 Izvje#taj o stanju ljudskih prava za 2008. godinu, Ministarstvo inostranih poslova SAD-a.

11. Zaklju#na razmatranjaDakle, mo'e se zaklju$iti da su sloboda izra'avanja i sloboda medija u velikoj mjeri

za#ti&ena na nivou zakonskih normi. Za#tita slobode govora dio je ustavne materije,me%unarodnih konvencija va'e&ih u BiH, kao i specifi$nih zakona i medijskih regulativa.Me%utim, identificirane su i manjkavosti u sadr'aju i implementaciji zakonskih iprofesionalnih normi.

Kada je rije$ o Zakonu o za#titi od klevete, identifikovane su manjkavosti u praksiprocesuiranja slu$ajeva tu'bi za klevetu. One se prvenstveno ti$u nedovoljnog kori#tenjamehanizama medijacije od strane Vije&a za #tampu, prije pokretanja sudskih tu'bi. Osimtoga, trebalo bi razmatrati pitanje standarda dokazivanja du#evne boli (prije svega u smisluodre%ivanja kriterija i vremenskih rokova procjene) kao i adekvatnosti visine naknade zadu#evnu bol. Va'no je istaknuti da je potrebno sprije$iti mogu&e zloupotrebe ovog zakona,te sprije$iti negativan utjecaj velikog broja tu'bi i presuda na kvalitet i relevantnostmedijskih sadr'aja usljed izbjegavanja tema i tipova programa koji bi nosili bilo kakve rizikeod tu'bi za klevetu i mogu&e naknade za du#evnu bol.

Zbog toga, umjesto naknade za du#evnu bol, sudska praksa bi trebala biti usmjerenavi#e na objavljivanje cjelokupne presude u mediju protiv koga je ona izre$ena. To bi pru'iloizvjesnu moralnu satisfakciju za lica koja podnose tu'bu, a s druge strane pravilno bi seinformirala javnost o spornim informacijama i ukazalo na propust i krivicu datog medija zaobjavljivanje neta$nih informacija, a mediji i novinari bi bili podsticani da ubudu&e djeluju sve&om odgovorno#&u. Osim toga, postoje sugestije i da je potrebno dodatno raditi naedukaciji sudija koje procesuiraju slu$ajeve tu'bi za klevetu i na pove&anju kapacitetasudova, kako bi procesuiranje ovih slu$ajeva bilo kvalitetnije, efikasnije i br'e.

Rezultati istra'ivanja pokazuju da su prisutne razli$ite vrste pritisaka na medije inovinare u BiH, $ak da su takvi pritisci svakodnevni. Mo'emo zaklju$iti da postoje triosnovne vrste pritisaka, prema tipu dru#tvenih aktera koji ih vr#e: a) ekonomski, b)politi$ki i c) pritisci kriminalnih krugova. Ovakvi pritisci su nerijetko me%usobno isprepleteni.Razli$iti su i mehanizmi kojima se takvi pritisci ostvaruju, uklju$uju&i: fizi$ke napade,prijetnje, verbalne pritiske u vidu javne kritke, uvreda, etiketiranja, optu'bi za izdajunacionalnih interesa, zatim bojkot medija, tj. uskra&ivanje informacija odre%enimnovinarima itd. Tako%er, prisutne su suptilnije i manje vidljive forme pritisaka, poputuslovljavanja finansijske podr#ke od strane ogla#iva$a ili organa vlasti, cenzure od stranevlasnika i urednika s ciljem konformiranja medijskih sadr'aja s njihovim i interesima razli$itihcentra mo&i, poja$ane finansijske kontrole, nenajavljene inspekcije, itd. Naro$ito sualarmantni indikatori koji pokazuju da su pritisci na novinare, i op&enito kr#enja medijskihsloboda posljednjih godina u porastu.

Iako na osnovu istra'ivanja ne mo'emo iznositi kona$ne ocjene institucionalne idru#tvene za#tite novinara u slu$aju napada i pritisaka, mo'emo zaklju$iti da postojizna$ajna skepsa, kako u pogledu otkrivanja i sankcioniranja po$initelja, tako i u pogledupodr#ke profesionalne i op&e javnosti. Reakcije profesionalne zajedice su percipirane kaopodijeljene, nedosljedne, a njihovi efekti se smatraju skromnim.


36

Intervjuirani ispitanici ocjenjuju da su sadr'aji medija u manjoj ili ve&oj mjeri u slu'biinteresa vlasnika i s njima povezanih centara politi$ke i ekonomske mo&i. Uz to, prakti$no sviintervjuirani ispitanici smatraju da su mediji u velikoj mjeri ogledalo politi$kih podijela u BiH,prije svega onih na etni$koj i entitetskoj razini, #to se manifestira u sasvim druga$ijeminterpretativnim okvirima vezanim za izvje#tavanje o istim doga%ajima, a u zavisnosti odtoga kojoj etni$koj skupini je medij geografski i ideolo#ki bli'i. Pored toga, i u okviru medijakoji, uslovno re$eno, pripadaju istom etno-nacionalnom taboru, postoje zna$ajne podjelena politi$koj i ideolo#koj osnovi. Centura se ne percipira kao redovna praksa u bh. medijima,ali se autocenzura i a priori podijeljenost tr'i#ta rada na etni$koj i ideolo#koj osnovi smatrajuvelikim problemom sa ozbiljnim posljedicama po kvalitet medijskih sadr'aja i po#tivanjeprofesionalnih normi.

U slu$aju pristupa informacijama, praksa je pokazala da je javnim organima, zbogneuskla%enosti kasnije donesenih zakona sa ZOSPI-jem, zbog nedostatka sankcija imanjkavosti 'albenih procedura, omogu&eno da izbjegnu pru'anje uvida u tra'eneinformacije. S obzirom da su sankcije predvi%ene Zakonom o izmjenama i dopunamaZOSPI-ja, usvojenim na nivou BiH u decembru 2009. godine, praksa &e pokazati u kojoj mjeri&e uklanjanje ovog naj$e#&e isticanog nedostatka ZOSPI-ja dovesti do njegove ve&eimplementacije i pove&anja dostupnosti javnih informacija na dr'avnom nivou.

Solidarnost me%u novinarima, me%u medijima i solidarnost u vidu istupa novinarskihudru'enja percipirana je kao manjkava, nedosljedna i sporadi$na. Skepsa premanovinarskim udu'enjima i sindikatima pokazuje da su rezultati kolektivnog udru'ivanjaskromni, ili da se o njima malo zna unutar profesionalne i op&e javnosti.

Lo# finansijski status medija, kao i kr#enja radnih prava novinara, $ine i jedne i drugeranjivijim na pritiske razli$itih vrsta.

U takvom kontekstu kredibilitet i kvalitet novinarstva zna$ajno su ugro'eni. Tako jekredibilitet medija u sklopu IREX-istra'ivanja odr'ivosti medija ocijenjen generalno $ak lo#ijeu odnosu na stanje medijskih sloboda. Manjkavost implementacije eti$kih i profesionalnihnormi, kao i manjak relevantnog novinarstva u smislu dru#tvene kritike i ukazivanja naslu$ajeve naru#avanja dru#tenog poretka, dovode do toga da su gra%anima u odre%enimslu$ajevima vjerovatno uskra&ene informacije od javnog zna$aja. Osim toga, kredibilitetnovinarstva je dodatno ugro'en i usljed generalnih trendova u novinarstu, a koji uklju$ujukomercijalizaciju sadr'aja, nizak nivo kompetentnosti novinara, preoptere&enost novinararadnim zadacima i generalno ve&u orijentiranost na profit umjesto na interes javnosti.

Rezultati istra'ivanja pokazuju da djelovanje Vije&a za #tampu nisu u dovoljnoj mjeripodr'ali #tampani mediji, s obzirom da postoje slu$ajevi nepo#tivanja odluka )albenekomisije, istupanja iz Vije&a pojedinih medija u slu$ajevima kada )albena komisija pristajerazmatrati odre%ene 'albe, kao i slu$ajevi ka#njenja sa uplatama $lanarina. Osim toga,svakodnevna kr#enja Kodeksa za #tampu, kao i veliki broj tu'bi pred sudovima za klevetu (uodnosu na manji broj 'albi za klevetu upu&enih Vije&u), pokazuje kako Vije&e za #tampu $estozanemaruju razli$iti dru#tveni akteri, kao tijelo koje mo'e izvr#iti medijaciju u tim slu$ajevima.

S druge strane, djelovanje RAK-a ve&ina ispitanika ocijenjuje pozitivno, te su posebnoistaknuti rezultati u pove&anju kredibiliteta elektronskih medija i iskorijenjivanju govoramr'nje iz elektronskih medija. RAK je, me%utim, izlo'en zna$ajnim institucionalnimpritiscima koji ugro'avaju njegovu neovisnost.

Efekti novinarskih udru'enja na razvoj kredibiliteta novinarstva smatraju se skromnim,a njihovo djelovanje razjedinjenim i neefikasnim. Neupoznatost sa edukacijskim projektima,projektima promocije radnih prava i pomo&i u slu$aju napada na novinara od strane ovih


37

udru'enja ukazuje na mogu&i nedostatak takvih projekata ili nedovoljnu promociju takvihprojekata u javnosti.

Na nivou medijskih publika i op&e javnosti tako%er postoji podjela prema etni$kimlinijama i ukazivanje povjerenja prvenstveno medijima iz istog etni$kog tabora.112 Tako jesvaki od medija $itan/gledan/slu#an me%u pripadnicima etni$ke kategorije koja je ve&inskau podru$ju njegovog sjedi#ta. Na taj na$in, javnost podr'ava postoje&i politi$ki paralelizamu medijima, a mediji podr'avaju etni$ki specifi$ne interpretacije i podjele javnosti. U takvimokolnostima postoji skepsa u pogledu aktuelnog utjecaja javnosti na kredibilitet medija, alise prepoznaju i zna$ajni potencijali u smislu utjecaja javnosti na kredibilitet medija i naja$anje medijskih sloboda.


38

112 Prema podacima GfK BH Market Research Centar iz 2006 „Broadcasting Media in BiH“ (Press Release), upodru$jima gdje Bo#njaci $ine ve&inu stanovni#tva, naj$e#&e gledani TV kanali su FTV, BHT1 i OBN, upodru$jima gdje ve&inu $ine Hrvati, najgledaniji su kanali iz susjedne Hrvatske (HRT1 i 2, HR RTL i Nova TV), au podru$jima sa srpskom ve&inom najgledaniji kanali jesu PINK BH, BN i RTRS (Vidjeti vi#e u: Isanovi&, 2008; oobrascu fragmentacije me%u $itateljima printanih medija vidjeti npr.: Jusi&, 2004; Jusi&, 2005). Me%uintervjuiranim ispitanicima vrlo su rijetke ocjene (2 ispitanika od ukupno 34) koje govore da takve podjele nisuo$igledne i da ne postoji bezrezervno povjenje medijima koji su svrstani u „vlastiti“ etni$ki tabor. U takvomtuma$enju, npr. gledanost HRT-a u svim dijelovima BiH prevazilazi princip etni$ke podijeljenosti dru#tva.

12. PreporukeZakonski, institucionalni i regulatorni okvir

Reakcije profesionalne zajednice i op&e javnosti na aktuelne institucionalne pritiskena Regulatornu agenciju za komunikacije, uklju$uju&i i promoviranje inicijative kojase ti$e izmjene. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, kojima bise osigurala institucionalna neovisnost RAK-a.

Ponovo otvaranje pitanja o medijma u kantonalnim i op&inskim vlastima i opreprekama u njihovoj privatizaciji.

Podsticanje finansijske samoodr'ivosti medija i osnivanje fondova za posebneprograme od javnog zna$aja koji bi djelomi$no omogu&ili neovisnost o finansijskimcentrima mo&i i unaprijedili kvalitet i kredibilitet novinarstva.

Promocija sistema samoregulacije u medijskoj zajednici i dosljednijeg uva'avanjaodluka )albene komisije Vije&a za #tampu.

Zakon o za$titi od klevetePromoviranje mogu&nosti kori#tenja 'albi Vije&u za #tampu i RAK-u prije pokretanjasudskih tu'bi za klevetu. To uklju$uje i razvijanje prakse da djelatnici sudovaupu&uju na ovu mogu&nost.

Razvijanje standarda dokazivanja du#evne boli, tj. odre%ivanja kriterija i vremenskihrokova za procjenu du#evne boli.

Razvijanje sudske prakse koja bi bila orijentirana prije na objavljivanje cjelokupnepresude u mediju protiv kojeg je presuda izre$ena, nego na naknadu za du#evnubol.

Unaprije%enje kapaciteta sudova i kompetencije svih sudija koji procesuirajuslu$ajeve tu'bi za klevetu.

Institucionalna za$tita u slu#aju napada i pritisaka na novinareDjelovanje u pravcu specifi$ne pravne kvalifikacije napada na novinare, koja bi bilauskla%ena sa specifi$nim odgovornostima novinara, i koja bi dovela do krivi$nihsankcija razli$itih od onih koje se primijenjuju za napade na osobe u svojstvuprivatnih gra%ana.

Unaprijediti kapacitet policijskih, istra'nih organa i sudova u odnosima s javno#&uu svrhu razvijanja povjerenja novinara u sistem dru#tvene za#tite i stvaranja op&eklime u kojoj &e se profesija smatrati vi#e za#ti&enom.

Ja$anje kapaciteta policijskih, istra'nih organa i sudova u procesuiranju napada nanovinare, tj. unaprijediti tehni$ke i ljudske kapacitete koji bi omogu&ilisankcioniranje po$initelja prijetnji i napada na novinare.


39

Analiza istra'nog i sudskog procesuiranja slu$ajeva napada i pritisaka na novinare,njihovog toka i efekata.

Javna prezentacija rezultata istra'nog i sudskog procesuiranja. Takvo pra&enjeefekata procesuiranja slu$ajeva napada na novinare omogu&ila bi vrjednovanjerada institucija sistema u tom smislu, te mogu&nost reakcija javnosti na mogu&epropuste, ili, s druge strane, razvijanje povjerenje u rad institucija i ohrabrivanjenovinara da prijavljuju slu$ajeve do'ivljenih prijetnji, napada i pritisaka.

Podr$ka profesionalne zajednice novinarima izlo"enimnapadima i pritiscima

Oja$ati prakse istupanja i reakcija profesionalne zajednice na napade i pritiske nanovinare i medije. To podrazumijeva i saop&enja za javnost i pisma upu&enainstitucijama sistema koje bi trebalo da procesuiraju ove slu$ajeve.

Profesionalna udru'enja bi posebno trebalo da uspostave sistem reakcija koje bidobile zna$ajniji prostor u medijskim sadr'ajima i javnom prostoru.

Promoviranje profesionalnih udru'enja, tj. pove&anje uvida $lanova profesionalnezajednice u vidove podr#ke koju im mogu pru'iti profesionalna udru'enja (javnapodr#ka u slu$ajevima napada, reakcije prema institucijama, pravna pomo&)

Ja$anje kapaciteta udru'enja u obavljanju takvih funkcija, a prije svega razvijanjekomunikacijskih praksi udru'enja.

Razvijanje kapaciteta udru'enja u smislu pomo&i u izmije#tanju novinara uslu$ajevima kada su im upu&ene prijetnje.

Podr$ka javnosti u slu#ajevima napada, prijetnji i pritisakaOrganizacije civilnog dru#tva trebalo bi da intenziviraju reakcije u slu$aju napada,pritisaka i prijetnji upu&enih novinarima. Takve reakcije uklju$ivale bi javnupodr#ku, kao i rekcije upu&ene institucijama sistema koje bi trebalo da procesuirajutakve slu$ajeve.

Otvaranje javnog dijaloga o razli$itim pritiscima kojima su mediji i novinari izlo'eni,kako bi se cjelokupnoj javnosti omogu&io uvid u pote#ko&e u ostvarivanjumedijskih sloboda, kao i u razvijanju kredibiliteta i kvaliteta novinarstva.

Ukazivanje na propuste u radu istra'nih i sudskih organa u procesuiranju slu$ajevapritisaka, prijetnji i napada na novinare i medije, kao i isticanje pozitivnih primjerau svrhu razvijanja povjerenja u institucije sistema.

Cenzura i autocenzuraKada je rije$ o praksama cenzure i autocenzure, ne postoje specifi$ne preporuke zanjihovo sprje$avanje, ali bi unaprije%enje sigurnosne situacije i op&eg socio-ekonomskog statusa novinara i promocija njihovih radnih prava bili dugoro$nemjere koje bi novinare u$inile manje podlo'nim takvim praksama.

Pristup informacijama:Usvajanje dopuna i izmijena zakona koje podrazumijevaju sankcije za javna tijela ipojedince unutar njih u slu$aju nepostupanja u skladu sa ZOSPI-jem i naentitetskim nivoima.

Na zakonodavnom nivou uskladiti kasnije donesene zakone (kao #to su nadr'avnom nivou Zakon o za#titi tajnih podataka; Zakon o za#titi li$nih podataka i


40

zakoni o obavje#tajnim slu'bama) sa tekstom ZOSPI-ja, kako bi se sprije$ila praksaautomatskog odbijanja pristupa informacijama na osnovu pozivanja na ovezakone, a koje je u suprotnosti sa principima ZOSPI-ja. Time bi trebalo osiguratiprimjenu testa „javnog interesa“ i osigurati objavljivanje informacija u svakomslu$aju u kojem za to postoji javni interes.

Unaprije%enje 'albenih procedura, putem kori#tenja nove mogu&nostisankcioniranja javnih organa, ja$anjem institucije ombudsmena za medije113 iliuspostavom institucije povjerenika za informacije $ije bi odluke bile obavezuju&e zajavna tijela.

Promovirati prakse javnih organa da omogu&avaju uvid u informacije u njihovomposjedu u #to kra&em roku, posebno kada su podnosioci zahtjeva novinari. Takvupraksu javnih organa trebalo bi promovirati ne samo kao na$in po#tivanja zakona,nego i kao na$in unaprije%enja ugleda tih javnih organa u javnosti.

Upoznati djelatnike javnih organa s novousvojenim Zakonom o izmjenama idopunama ZOSPI-ja na dr'avnom nivou.

Uspostaviti sistem monitoringa primjene ZOSPI-ja, kako bi se pove&ao uvid ustepen njegove implementacije.

U medijima pratiti rezultate primjene ZOSPI-ja, naro$ito slu$ajeve nepridr'avanjaodredbi ovog zakona.

Reakcije organizacija civilnog dru#tva u ekstremnim slu$ajevima kada javneinstitucije uskra&uju informacije.

Radna pravaUnaprije%enje kapaciteta inspekcije rada i sudova u procesuiranju i sankcioniranjukr#enja radnih prava.

Registriranje slu$ajeva kr#enja radnih prava u profesionalnim udru'enjima isindikatima, te pru'anje podr#ke i pomo&i novinarima.

Unaprije%enje egzistencijalne sigurnosti novinara, u smislu finansijske podr#ke iomogu&avanja alternativnog zaposlenja u slu$ajevima pritisaka u vidu cenzurekoju name&u vlasnici i urednici.

Reakcije javnosti povodom kr#enja radnih prava novinara.

Solidarnost unutar profesionalne zajednicePromoviranje solidarnosti u smislu da se u #to ve&em broju medija u isto vrijemeotvaraju kontroverzne teme i teme zbog kojih odre%eni mediji do'ivljavaju pritiskei napade, kako bi se teret pritisaka podijelilo me%u medijima.

Promoviranje potencijala kolektivnog organiziranja u profesionalnoj zajednici.

Kori#tenje medijskog prostora za kontinuirano pra&enje slu$ajeva napada nanovinare i medije kako bi se pove&ao uvid u probleme u ostvarivanju medijskihsloboda i omogu&ile zna$ajnije reakcije javnosti.


41

113 Institucija ombudsmena na nivou Federacije se zatvara do kraja februara 2010. godine (interju s MehmedomHalilovi&em,, zamjenikom ombudsmena za medije), a neizvijesno je da li &e postojati politi$ka volja i kada&e se to tijelo uspostaviti na dr'avnom nivou.

Ve&a promocija profesionalnih udru'enja i Linije za pomo& novinarima unutarprofesionalne zajednice. To bi, prije svega, podrazumijevalo plasiranje informacija ona$inu kontaktiranja udru'enja, zatim promoviranje aktivnosti udru'enja, i naro$itodosada#njih rezultata njihovog djelovanja.

Razvijanje zajedni$kih projekata razli$itih novinarskih udru'enja (vezanih zapromociju radnih prava, za#titu novinara u slu$aju napada, lobiranje u pravcuuvo%enja spomenutih izmjena na nivou zakonskih normi i njihove dosljednijeimplementacije) kako bi se razvijala koherentnost medijske zajednice uostvarivanju interesa koji su zajedni$ki za sve medije i novinare u BiH.

Kori#tenje medijskog prostora za kontinuirano pra&enje slu$ajeva napada nanovinare i medije kako bi se pove&ao uvid u probleme u ostvarivanju medijskihsloboda i omogu&ile zna$ajnije reakcije javnosti.

Kredibilitet i kvalitet novinarstvaOrganiziranje treninga, edukacija i seminara, senzibiliziranje novinara i urednika zadru#tveno relevantna pitanja ili za promoviranje zanemarenih dru#tvenihperspektiva i interesa.

Otvaranje dijaloga u javnosti, i posebno unutar profesionalne zajednice, oaktuelnom stepenu odgovornosti novinara u kori#tenju medijskih sloboda. To biuklju$ivalo ukazivanje na pozitivne primjere novinarskog rada, ali i na kr#enjaprofesionalnih normi u medijskim sadr'ajima.

Kontinuirane reakcije javnosti, gra%ana ili interesnih i manjinskih skupina namedijske sadr'aje, kojima bi se promovirao kvalitet i kredibilitet novinarstva. Tomo'e uklju$ivati i istra'ivanja javnog mnijenja, aktivnosti lobisti$kih grupamedijskih konzumenata, upu&ivanje 'albi regulatorima zbog medijskih sadr'aja,otvaranje debata o medijskim sadr'ajima, $esto i unutar medijskog prostora (kakosugerira McQuail, 2000, str. 186).


42

LiteraturaAhmeta#evi&, Nid'ara, Asocijacija izvje#ta$a sa suda: „Za bolju komunikaciju sa pravosu%em“

2008. Dostupno na: http://www.media.ba/mcsonline/bs/content/asocijacija-izvjestaca-sa-suda-za-bolju-komunikaciju-sa-pravosudem-u-bih.

Analiza propisa i stanja u oblasti radnog prava, Asocijacija „Va#a prava“, Sarajevo, 2006.(str. 7-8). Izvje#taj dostupan na:

http://www.vasaprava.org/Documents/PublicRelations/Radni_odnosi-analiza.pdf.

Attias, B., "Rethinking Hate Speech Law" Paper presented at the annual meeting of theInternational Communication Associatio,, New Orleans Sheraton, New Orleans, LA, May27, 2004. 2009-05-26. http://www.allacademic.com/meta/p112848_index.html.

Babi&, Du#an, „Bosna i Hercegovina: Ekonomski pritisci na medije u BiH – instrumentpostizanja politi$kih ciljeva“, u: „Medijska spoticanja u vremenu tranzicije“, Mediaplan,Sarajevo, 2005.

Bishop, Cheryl, "Freedom of Expression and the Right to Know: New Conceptualizations inInternational Human Rights Law", Paper presented at the annual meeting of theInternational Communication Association, Marriott, Chicago, IL, May 21, 2009. Online<PDF>. 2010-02-13 http://www.allacademic.com/meta/p299135_index.html.

Bosnia and Herzegovina 2009 Progress Report, Commission of the European Communities.Izvje#taj dostupan na:http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2009/ba_rapport_2009_en.pdf.

Dr'avni izvje#taj o Me%unarodnom sporazumu o gra%anskim i politi$kim pravima.CCPR/C/BiH/1, 24 November 2005, available at: http://www.bayefsky.com/reports/bosnia_ccpr_c_bih_1_2005.pdf.

D'ihana, Amer, „Monitoring demokratskog razvoja u BiH: indeks otvorenosti javnihinstitucija, organizacija i agencija“, „Mediacentar“, Sarajevo, 2006. Dostupno na:http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/monitoring-demokratskog-razvoja-u-bosni-i-hercegovini-indeks-otvorenosti-javnih-institucija-or.

Francis Lee L.F, Lin Angel M.Y., „Newspaper editorial discourse and the politics of self-censorship in Hong Kong“, „Discourse&Society“, Vol. 17, No.3, 331-358. Sage journals:2006.

Haraszti, Miklósh, „Izvje#taj o stanju slobode medija u Bosni i Hercegovini“, OSCE, 2007.

Halilovi&, Mehmed, „Disciplining Independent Regulators“, 2008. Dostupno na:http://www.pulsdemokratije.net/index.php?id=1060&l=en.

Halilovi&, Mehmed, „Jesu li medijske slobode luksuz?“, 2007. Dostupno na:http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/jesu-li-medijske-slobode-luksuz.

Halilovi&, Mehmed, „Kleveta u evropskim zakonima: Najvi#e #tite kraljeve, a ponegdje i nacijui zastavu“, 2005. Dostupno na: http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/kleveta-u-evropskim-zakonima-najvise-stite-kraljeve-ali-ponegdje-i-naciju-i-zastavu.

Halilovi&, Mehmed, „Politika, politi$ari i mediji: neki vole bojkot, neki izazivaju bojkot“, 2007.Dostupno na: http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/politika-politicari-i-mediji-neki-vole-bojkot-drugi-izazivaju-bojkot.

Halilovi&, Mehmed, „Primjena novog Zakona o za#titi od klevete: novinari nisu previ#eprofitirali“, 2005. Dostupno na: http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/primjena-novog-zakona-o-zastiti-od-klevete-u-bih-novinari-nisu-previse-profitirali.

Halilovi&, Mehmed, „Pristup informacijama u BiH: jedan zakon daje, drugi – uskra&uju“, 2008.Dostupno na: http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/pristup-informacijama-u-bih-jedan-zakon-daje-drugi-uskracuju.

Halilovi&, Mehmed, „Sloboda ili ograni$enje“, 2006. Dostupno na:http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/sloboda-ili-ogranicenje


43

Halilovi&, Mehmed, „Zablude o zakonu o slobodi pristupa informacijama“, 2005. Dostuno na:http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/zablude-o-zakonu-o-slobodi-pristupa-informacijama.

Hod'i&, Sanela, „Bosnia and Herzegovina“, Chapter in: „Labor Relations in the Media: analyisingpatterns of labor relations in the media of SEENPM member countries“, 2008. Available at:http://www.media.ba/mcsonline/bs/tekst/istrazivanje-radni-odnosi-u-medijima-u-bih.

IREX, 2009, Media Sustainability Index, IREX. Izvje#taj dostupan, kao i izvje#taji za prethodnegodine, na: http://www.irex.org/programs/MSI_EUR/2009/bh.asp.

Isanovi&, Adla, „Will the Digital Revolutio be Televised? Concerns About the future of PublicService Programming in Bosnia and Herzegovina“. U: Sükösd i Isanovi& (ur.), PublicService Television in the Digital Age, „Mediacentar“, Sarajevo, 2008.

Izvje#taj o stanju ljudskih prava za 2008. godinu, Ministarstvo inostranih poslova SAD-a.Dostupno na: http://bosnian.sarajevo.usembassy.gov/ljudska-prava-2008.html.

Jusi&, Tarik, „Bosnia-Herzegovina“, in: „Television Accross Europe: Regulation, Policy andIndependence“, EUMAP, 2005.

Jusi&, Tarik, „Mediji u demokratskom dru#tvu“, u: Dizdarevi& et al., „Procjena razvojademokratije u BiH“, Fond „Otvoreno dru#tvo“, BiH, 2006.

Jusi&, Tarik, „Vlasni#tvo nad medijima i njegov utjecaj na nezavisnost i pluralizam medija uBosni i Hercegovini“, „Mediacentar“, Sarajevo, 2004.

Youm, Kyu, "A Historical Examination of Freedom of Expression as a Right". Paper presentedat the annual meeting of the International Communication Association, TBA, SanFrancisco, CA, May 23, 2007. Online <PDF>, 2010-02-13,http://www.allacademic.com/meta/p169938_index.html.

Kazen, Jihad, „Censorship and State Control in the Arab World“, The Harvard InternationalJournal of Press Politics, 4.3 (1999), 87-9. Available at:http://muse.jhu.edu/journals/harvard_international_journal_of_press_politics/v004/4.3khazen.html.

Kodeks o emitovanju radio-televizijskog programa. Tekst kodeksa dostupan na:http://www.rak.ba/bs/legal/rules-codes/broadcast/codes/default.aspx?cid=4796.

Kodeks za #tampu, dostupan na: http://www.vzs.ba/ba/?ID=2.

„Ljudska prava u Bosni i Hercegovini“, 2008. Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu,2009.

MacKinnon, Catherine, „Only Words“, Harvard University Press, 1993, str. 77.

McQuail, Denis. „McQuail’s Mass Communication Theory“ (SAGE Publications, London-Thousand Oaks–New Delhi, 2000, 4th Edition.

Media Sustainability Index, IREX. Izvje#taji dostupni na:http://www.irex.org/programs/MSI_EUR/2009/bh.asp.

„Medijska spoticanja u vremenu tranzicije“, Mediaplan institut, Sarajevo, 2005.

Perkins, Michael, „International Law and the Search for Universal Principlesin JournalismEthics“, Journal of Mass Media Ethics. Lawrence Erlbaum Associates, Inc. Vol. 17(3), 2002.

Press Freedom Index, Reporters without borders. Podaci dostupni na: http://www.rsf.org/en-classement298-2002.html.

„Self Censorship: How Often and Why Journalists Avoiding The News“, Columbia JournalismReview, 2000. Dostupno na: http://people-press.org/reports/pdf/39.pdf.

Thorgeirsdottir, Herdís, „Self-Censorship among Journalists: A (Moral) Wrong or a Violation ofECHR Law?“, E.H.R.L.R. Issue 4, Sveet&Maxwell ltd, 2004.


44