plan21: zdravstvo za sve, osijek 28.9
DESCRIPTION
Više o posjetu Osijeku: http://bit.ly/o52TqfTRANSCRIPT
Kukuriku koalicijaPlan 21: Zdravstvo
Osijek, 28. rujna 2011.
Hrvatska danas: Pacijent
• deklarativno velika, a u praksi iznimno mala prava pacijenata
• sve dulje liste ekanja za dijagnosti ke pretrage i/ili operacijske zahvate č č(za 07/2011. ugradnja endoproteze kuka: Nova Gradiška 871 dan, akovec 743 dana, Osijek 410 dana; Čendoproteze koljena: Koprivnica 991 dan, KBC Sr. milosrdnice 730 dana, Osijek 410 dana; operacija o ne čmrene: KB Sv. Duh 600 dana, Osijek 439 dana; MR pretraga: Slavonski Brod 254 dana; UZV srca: Bjelovar 365 dana; mamografija: akovec 192 dana, Č Holter EKG: Bjelovar 365 dana; izvor: www.mzss.hr, 26. rujna 2011.)
• pacijent je postao izvor prihoda (administrativna pristojba; dvije liste lijekova; 20%-tne participacije – porez na bolest; neodgovaraju e pove anje cijene police dopunskoga osiguranja bez pove anja opsega ć ć ćzdravstvenih usluga – porez na siromaštvo; uvo enje dodatnoga zdravstvenog doprinosa za đumirovljenike u iznosu od 3% – porez na starost); zdravlje postaje roba
Hrvatska danas: Pacijent
• preventiva “nestaje” (u posljednjih 15 godina broj preventivnih pregleda smanjio se 85%; broj ozljeda na radu u stalnom je porastu; ve ina ćkroni nih nezaraznih bolesti može se prevenirati)č
• nedovoljno razvijen preventivni rad s djecom i adolescentima (nema zdravstvenog odgoja)
• neravnomjerna dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga (upravo u zdravstvu danas je najizraženija nejednakost hrvatskih gra ana)đ
• nedovoljna uklju enost udruga pacijenata u proces donošenja odluka o klju nim zdravstvenim č čuslugama
• problemi korupcije
• zdravstvena statistika (u Hrvatskoj je vrlo visoka stopa umrlih s obzirom na broj stanovnika, u odnosu na EU; gra ani Hrvatske mogu o ekivati da e tijekom života biti bolesni ak godinu dulje nego oni u EU; Hrvatska u odnosu đ č ć čna EU ima gotovo najve u stopu smrtnosti osoba mla ih od 70 godina; Hrvatska je zemlja u kojoj svake godine ć đ26.000 ljudi umire prerano, a mogli su ili trebali živjeti 12,5 godina dulje)
• manjak lije nika, medicinskih sestara i tehni ara, primalja, farmaceuta i drugih zdravstvenih č č
profesionalaca
• prosje na dob specijalista je više od 54 godineč
• nedovoljno ulaganje u obrazovanje i usavršavanje zdravstvenih profesionalaca
• nepoticajan sustav pla a zdravstvenih i nezdravstvenih radnikać
• ve i odljev zdravstvenih profesionalaca kako iz javnog u privatni zdravstveni sektor, tako i u ć
inozemstvo (odljev mozgova)
Hrvatska danas: Ljudski resursi
Hrvatska danas: Organizacija zdravstvenog sustava
• rascjepkanost i dezintegracija zdravstvenog sustava
• nedovoljno razvijeno e-zdravstvo
• nepostojanje podjele posla izme u PZZ-a i SKZZ-ađ
• problemi kategorizacije i akreditacije bolni koga sustavač
• nedovoljna razvijenost sustava dnevnih bolnica
• nepostojanje sustava palijativne skrbi i hospicija
• hitna medicinska pomo kao ć “centar za ku ne posjeteć ”
• iznimno smanjen broj ku nih posjeta lije nika ć č(u posljednjih 15 godina prepolovio se broj ku nih posjeta lije nika, a ostalih zdravstvenih radnika ak 95%)ć č č
• nefleksibilnost i loša organizacija HZZO-a
• HZZO kao servis privatnika (monopol privatnika; diskriminacija cijene zdravstvenih usluga; netransparentni
ugovori s diskrecijskim pravom preraspodjele novca; na elo maksimuma profita privatnika na maksimalnu štetu javne č
ustanove)
• trend privatizacije zdravstva
• problemi zdravstvene ekologije
• nedovoljno iskorištavanje potencijala zdravstvenog turizma
• neprilago enost zdravstvenog sustava trendu starenja stanovništva i rastu broja kroni nih đ č
nezaraznih bolesti
Hrvatska danas: Organizacija zdravstvenog sustava
• netransparentno poslovanje zdravstvenih ustanova (recentna revizija HZZO-a)
• netransparentno poslovanje HZZO-a (recentni nalaz Službe za unutarnju kontrolu)
• veliki dug bolnica dobavlja ima (2,5 milijardi kuna); u prvih šest mjeseci ove godine dodatni dug č
od 230 milijuna kuna
• golemi dug HZZO-a (1,1 milijarda kuna)
• iznimno dug rok pla anja; više od 400 dana (najdulje od 1999. godine)ć
• visoka kreditna zaduženja zdravstvenih ustanova
• problemi zdravstvenog menadžmenta
Hrvatska danas: Poslovanje HZZO-a i zdravstvenih ustanova
to planiramo?Š
Smanjiti liste ekanjač
Kako?
• organizacijom dnevnih bolnica koja e omogu iti brzu i u inkovitu dijagnostiku na jednom ć ć č
mjestu bez nepotrebnog višekratnog vra anja bolesnika u primarnu zaštitu zbog pojedinih ć
pretraga
• nabavom ugradbenih materijala poput, primjerice, stentova, pacemakera, umjetnih
kukova i/ili koljena iznad bolni kih limita, kako bi se iskoristili svi kapaciteti javnog zdravstvač
• prilagodbom radnog vremena pacijentima uz bolju iskorištenost nerijetko vrlo skupe
medicinske opreme u sustavu javnog zdravstva
• planiramo smanjiti liste ekanjač 50% do 1. srpnja 2012.
to planiramo?Š
Smanjiti izdavanja umirovljenika i novozaposlenih gra ana za đfinanciranje zdravstvenih usluga
Kako?
• ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike od 3% (ukidanje
“poreza na starost”)
• osloba anjeđ m od pla anja zdravstvenog ć doprinosa za novozaposlene tijekom prve
(100%) i druge godine (50%)
to planiramo?Š
Pove ati opseg ćzdravstvenih usluga
Kako?
• redefiniranjem liste lijekova i proširenjem osnovne A liste lijekova
• odre ivanjem đ košarice usluga koja e taksativno definirati listu postupaka i listu ć
ugradbenih materijala
• kontinuiranim preventivnim pregledima sukladno znanstvenim spoznajama 21. stolje a ć
to planiramo?Š
Revitalizirati javnozdravstvene akcije i pove ati ćsvijest o va nosti žprevencije
Kako?
• smanjenjem i uklanjanjem zdravstvenog rizika te brigom o radnom i drugom okolišu
(zdravlje radnika; clean and green technology i dr.)
• kontinuiranim javnozdravstvenim akcijama isti u i uzroke kroni nih nezaraznih bolestič ć č
• poticanjem razvoja službi za promicanje zdravlja i zdravog na ina životač
• kontinuiranim preventivnim radom s djecom i adolescentima (program
SIGURNOST: klju ni dijelovi razdoblja odrastanja - od obiteljskih odnosa preko zdravstvenog čodgoja do sigurnosti u prometu)
• podizanjem svijesti gra anađ o važnosti brige za vlastito zdravlje
to planiramo?Š
Uklju iti udruge čpacijenata u dono enje šodluka o klju nim čzdravstvenim uslugama
Kako?
• primjer donošenja odluke o uvrštavanju novog lijeka na listu lijekova
A lijek se uvrštava
B zahtijevaju se dodatni podaci (za ponovnu aplikaciju rok od 6 mjeseci)
C uvrštavanje lijeka se odbija
AB lijek se uvrštava
BC zahtijevaju se dodatni podaci (za ponovnu aplikaciju rok od 6 mjeseci)
CA uvrštavanje lijeka se odbija
Kako?
• primjer donošenja odluke o uvrštavanju novog lijeka na listu lijekova
lijek Agencija Udruge pacijenata
Ministarstvo zdravstva
konačna odluka
X1 A A A A
X2 B B C B
X3 C A C C
X4 C A B BC
X5 B A A AB
X6 C A A BC
X7 C A B BC
X8 C A C AC
X9 C B B BC
X10 B A B AB
Kako?
• gra aniđ (osiguranici, pacijenti) financiraju i održavaju zdravstveni sustav
• njihovo je pravo dobiti najviše što je mogu e zać svoj novac, tako erđ , imati potpun
uvid u na in trošenjač tog novca
to planiramo?Š
Poticati usavr avanje šsvih zdravstvenih radnika i sprije iti čodljev mozgova
Kako?
• omogu avanjem ć dodatnog obrazovanja i usavršavanja zdravstvenog osoblja putem
razli itih oblika subvencioniranog stipendiranjač
• poticanjem i nagra ivanjem (simboli no, ali i financijski) đ č izvrsnosti, marljivosti i
odgovornosti
• osiguravanjam uvjeta kako bi postali medicinski prepoznatljivi i razvili znanje i talent
ostavši u Hrvatskoj - dobre bolnice ne ine zidovi, nego stru njacič č
• omogu avanjem ć rada sukladno pravilima struke i dosezima znanosti 21. stolje a ć(primjerice, Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji - MPO)
• pove anjem upisnih kvotać na sve zdravstvene studije
to planiramo?Š
Uspostaviti jedinstveni informatizirani zdravstveni sustav(e-zdravstvo)
Kako?
• software - izradom jedinstvenog softvera koji bi omogu io korištenje svih prednosti e-ćzdravstva
• hardware - nabavom odgovaraju e ć opreme
• humanware - edukacijom svih zdravstvenih i nezdravstvenih radnika
• umrežavanjem svih aktera zdravstvenog sustava
• maksimalnim iskorištavanjem prednosti telemedicine (Hrvatska je zemlja s tisu u otoka)ć
• implementacijom dijagnosti ko-terapijskih algoritama (klini ke smjernice i dobra klini ka č č čpraksa)
to planiramo?Š
Implementirati i razviti sustav dnevnih bolnica te sustav palijativne skrbi i hospicija
Kako?
• u sklopu postoje ih bolni kih kapaciteta implementiranjem sustava ć č dnevnih bolnica za
kraću dijagnostičku i terapijsku proceduru
• organiziranjem regionalnih centara za palijativnu skrb (hospicij za ležeće bolesnike;
dnevni boravak; psihološka savjetovanja i dr.)
• županijskim bolnicama (80% potreba za bolni kom zdravstvenom zaštitom stanovništva)č
• energi nijč im nastavkom programa upravne i fiskalne decentralizacije u zdravstvu
Gravitacija pacijenata: Me imurska upanijađ ž ( i z vo r: h ttp ://www.h z jz .h r, 2 6 .9 .2 0 1 1 .)
k u k u r ik u .o rg
Gravitacija pacijenata: Li ko-senjska upanijač ž( i z vo r: h ttp ://www.h z jz .h r, 2 6 .9 .2 0 1 1 .)
k u k u r ik u .o rg
to planiramo?Š
Preustrojiti bolni ku i čizvanbolni ku hitnu čmedicinsku pomo te ćrevitalizirati centre za ku ne posjeteć
Kako?
• odvajanjem sanitetskog prijevoza od hitne medicinske pomo ić
• usavršavanjem zdravstvenih i nezdravstvenih radnika u pružanju hitne pomo ić
• poticanjem specijalizacije iz urgentne medicine
• implementacijom središnjeg hitnog prijma u svim hrvatskim bolnicama
• revitalizacijom centara za ku ne posjeteć ; patronaža, ku na njegać , obiteljsko
savjetovalište
to planiramo?Š
Preustrojiti HZZO u servis gra ana đumjesto servisa privatnika
Kako?
• uvo enjeđ m skupštine osiguranika u kojoj bi bili zastupljeni aktivni osiguranici,
umirovljenici, branitelji, poslodavci, udruge pacijenata i dr.
• transparentnoš uć (primjerice, ukupno poslovanje bolnica na internetu)
• fleksibilnoš uć (primjerice, on line pra enje listć a ekanja)č
• redefiniranjem svih pravilnika u skladu s postoje im znanstvenim spoznajama 21. ć
stolje ać
to planiramo?Š
Dru tvo bez škorupcije, odnosno zdravstvo bez korupcije
Kako?
• zdravstveni e ć sustav navedenom reorganizacijom primarne zdravstvene zaštite, bolni kog čsustava i specijalisti koč -konzilijarne zaštite postati u inkovitijič , što e ć otkloniti mogu nost korupcijeć
EU zdravstveni sustav
• odnos izme u europskog zakonodavstva i zdravstvene politike je kompleksan pa stoga sustavi đzdravstva i socijalne skrbi nisu u svom najve em dijelu sadržaj zajedni ke politikeć č , a posljedi no čni dio pravne ste evine č (franc. Acquis communautaire)
• lanice EU mogu potpuno samostalno donositi odluke o zdravstvenoj politicič , organizaciji zdravstvene službe, njezinu financiranju i opsegu skrbi
Na plan:š
Pacijent i njegova obitelj u sredi tu šzdravstvenog sustava!
Na plan:š
Poticanje izvrsnosti, vje tinš e i talenta zdravstvenih profesionalaca te njihovo zadr avanje u žHrvatskoj!
Na plan:š
Zdravlje za sve!
Zdravlje u svemu!
3838