Razgloba i hipsometrija slavonskoga gorja. Čitao u sjednici filologičlco-historičkoga razreda jugoslavenske akademije znanosti

i umjetnosti 13, siečnja JS75,

Pit A V I ČLAN DR. P . M A T K O V I Ć .

N e i ina s u m n j e , da se j e gorje vazda osobitom pažnjom motr i lo r ad i raznol ik ih pojava, kojimi se odlikuje od susjednih ravnina . N a j -veličanstvenij i j e u t i sak osamljenih g o r a , koje se neposredno iznad površ ja mora ili posred jednolike гал-nine iz t iču; takove go re dje­luju na fantazi ju ž ivahn im i t ra jnim ut i skom. Medju potonje gore spadalo bi s t r anom i h rva t sko- s l avonsko gorje medju D r a v o m i Sa­vom, m o i r e n o s j u g a u savskoj ili sa sjevera u dravskoj nizini . P o ­g ledom na raz l ikos t i , koje se pojavljuju kod gorskih g r o m a d a g lede n j ihovoga geologi j skoga p o s t a n k a , njihovih geognost ičkih sas tavina, r a z r e d b e v r h u n a c a , điibljine prosieka , g lede vege tac i j e , razsvie te , a tmosfe r sk ih djelovanja, ima svaka go ra svoj vlastiti značaj i svoje osobite k raso tě . G o r e dakle , k a o geografska individua, sjedinjuju na ma­lom pros to ru svu k ra so tu zemal jsku , j e r podnebja i bilinski pojasi na­s lagani su n a nj ihovih obronc ih j e d n o nad d rugo , obsižući za jedno polja, šume, l ivade, ledoviš ta i sniežišta.

TJ s taro doba š tovahu na rod i gore ili j e s lar l jahu k a o boraviš te bo­gova. Današn j i sviet neobožava više gora , ali j e nježnijom ljubavju gr l i . A l p i n s k a su d r u ž t v a p o s t a l a , sastavl jena s t ranom iz najslav­nijih m u ž e v a z n a n o s t i , koj im j e z a d a t a k , iz traživat i go re i učiniti j e p ř í s tupn ími u z l a z o m n a najmučni je i nedos tupne g o r s k e v rhunce . Godišnjaci , ko je t a d r u ž t v a izdavaju, obiluju dragocienom orograf-s k o m g r a d j o m i zan imiv imi opisi neobičnih zgoda. T i h j e d r u ž t v a zas lugom, što s ređn jo -europske planine , na koje do nedavna ni j edan p u t n i k r ad i vel ikih pogibel j ih nije se u s u d i o , danas su s teciš tem svega o b r a z o v a n o g a sv ie ta ; i što nj ihova orogranja i fizika toli l iepo napredu je . Kor i s tno djelovanje alpinskih d ruž tva i zazva po­dobna d r u ž t v a i z a d r u g e g o r e , kao n. pr . ka rpa t sko d ruž tvo u

K a e s m a r k u ; j e r nepob i tna j e istina, da toli m u č n i m iz t raž ivanjem, kao što j e orografsko, pojedinoga s t r u k o v n j a k a vr lo l agano n a p r e ­duje poznavanje i p ř í s tupnos t go ra . N i j e d n o j nauc i nije t a k o v o udruživanje do sada toliko l iepih p lodova donielo, kol iko u p r a v g e ­ografiji, kao što to svjedoče to l ika geogra f ska d ruž tva , koja se svaki dan još te množe . Poš to j e z a d a t a k geogra f sk ih d r u ž t v a p reobsežan , osnovana su za posebne geogra fske s t r u k e d r u g a d r u ž t v a , medju koje spadaju i pomenu ta a lp in ska d r u ž t v a , koj ih z a d a t a k n a p o k o n izlazi n a orografsko i fizikalno iz t raž ivanje gor ja .

Hrva t sko- s l avonsko gorje s p a d a , k a o što već n a d r u g o m mjes tu pokazasmo , medju na jmanje orografsk i i z t r a ž e n a i p o z n a t a gor ja aus t r i j sko-ugar ske m o n a r h i j e , a to polazi ponajviše o d a t l e , što u zemlji ne ima takovih zavoda ili d r u ž t v a , ko j im bi to bio z a d a t a k . S to j e do sele za orografiju H r v a t s k e i S lavoni je va l janoga u ra -djeno, to j e ponajviše zas luga vojene u p r a v e , navlas t i to c. k r . ge­ne ra lnoga š taba : odatle potiče, nespomin juć p u k o v i n s k e k a r t e kao p r e d r a d n j e , t r igonometr i j ska izmjera zemlje i ka r tog ra f ske sn imke , koje se up rav sada izradjuju za p r v u n a z n a n s t v e n o m temelju osno­vanu ka r tu ovih kral jevina. P o v r h t oga j e c. k r . gene ra ln i š tab to­liko pu t a opisao našu zemlju s g led iš ta vojnoga , gdje se osobito n a orografiju kao n a podlogu o b a z i r a l o , ali ti su opisi n e p r i s t u p n o m tajnom, zakopan i u a rk ivu vo jnoga minis ta rs tva .

Mi smo kušal i na d r u g o m mjes tu ( H r v a t s k a i S l a v o n i j a u svojih fizičnih i duševnih odnošaj ih , Z a g r e b 1873 , s tr . 4 — 1 0 ) u najobćenitij ih potez ih nac r t a t i o rogra f sku sl iku naš ih kra l jevina i h rva tsko-s lavonsko gorje po geografsk ih nače l ih raz red i t i u n a r a v n e razdjele ; ali u s t egnu tom okviru naše monograf i je nije bilo mjesta , nit i bi bilo p r e m a zada tku s t v a r i , đa smo n a t a n k o r a z p r a v -ljali о h ipsometr i j sk ih razmjer j ih h r v a t s k o - s l avonskoga gorja . T a j nedos ta t ak izpunjuju posebne r a z p r a v e , na ime O . Z e i t h a m m e r : „ d i e w a g e r e c h t e u n d s e n k r e c h t e G l i e d e r u n g O e s t e r r e i ­c h i s c h - K r o a t i e n s ( P e t e r m a n n ' s geog raph i sche Mi t the i lungen J g g . 1 8 6 1 . S. 9 5 — 1 0 5 ) , koj j e g o r e t adašn je civilne H r v a t s k e oro­grafski razredio i 328 izmjerenih visina nabro j io . Z a t im naša raz ­p r a v a „ o r o g r a f s k a r a z r e d b a j u ž n o h r v a t s k e v i s o č i n e i n j e z i n a h i ρ s o m e t r i j s k a r a z m j е r j a (Kad X X . Z a g r e b 1872) . D a bude bar u h ipsomet r i j skom pog ledu slika naš ih g o r a neš to podpunija, preostaje nam, đa j o š t e o rogra f sk i i h ipsometr i j sk i r az re -dimo preostal i dio H r v a t s k e ( B e l o v a r s k u župani ju ) i cielu Slavoni ju , a to bi bio z a d a t a k ovoj r a z p r a v i .

H r v a t s k o - s l a v o n s k o gorje medju D r a v o m i Savom manje j e o ro -g ra f sk i p o z n a t o , n e g o li K u p i na j u g u ili j u ž n a H r v a t s k a ; j e r ob ovom kra ju i m a neko l iko starij ih opisa, koji ako i nijesu znans tvene n a r a v i , n u ipak navode b a r g l a v n a pogor ja i njihovo vanjsko lice. O h r v a t s k o - s l a v o n s k o m gorju pako medju D r a v o m i Savom, a na ­vlast i to o g o r a h be lova r ske župani je i Slavonije valja ono jo š t e da­nas , što j e r e k a o H i e t z i n g e r god. 1817 (Sta t i s t ik der Mi l i tä rgrenze I . S. 75 A n m . ) : da su medju svimi górami u Kraj ini gore va raž ­d inske K r a j i n e na jmanje i z t r ažene i pozna te . Glede starijih p isaca ( E n g e l a , T a u b e a , D e m i a n a , C a p I о v i c a i dr.) val ja p o ­g l e d o m n a orografi ju Slavoni je u zna tno većoj mieri ono isto , što pr imie t i smo k o d j u ž n o - h r v a t s k e visočine, na ime da su im orografski opisi odveć k r a t k i , površn i i netočni ; n e n a v o d e ni pravih imena gora , u mjesto kojih p o m a ž u se t i m , što nazivl ju pojedine s lavon­ske g o r e po sus jednih većih mjestih (n. pr . gore virovit ičke, c rn i čke i td . ) . Mi navod imo one stari je pisce li za t o , da zadovolj imo obi­čaju , ali od p o u k e i z n a n s t v e n e vr iednost i niesu n ikakove . N i dr­žavni geolozi , medju p rv imi u novije doba, koji u znans tvenom po­gledu p re t raž i še naše g o r e , nisu se u ovom kraju naše domovine m n o g o osvr ta l i n a orografi ju niti n a n a r o d n a orografska imena, j e r u njihovih j e geologi jskih izvještajih vrlo malo poda taka o orogra-fiji naš ih gora . I ti su t akod je r s tvaral i svoja vlast i ta orografska imena , ili po većih mjest ih kao stariji pisci, ili ana logno po a lp in-skih zeml jan ; naz ivajuć g o r e , kao što u T i ro lu i dr . ponajviše po r i ekah (n. p r . Or l j av ska g o r a ) .

T i m bi bili naš i izvori odnosno pomaga l a za ovaj posao za sada odveć o s k u d n a : osnivaju se ponajviše na t r igonometr i j sk ih i zmie rah visina i n a k a r t o g r a f s k i h s n i m k a h c. kr . genera lnoga štaba, koje su za sada samo u fotografijah pr i s tupne , a uvažit i ćemo ovom pr igo­dom i svako va l jano z rnce , što se nalazi u d rug ih spisih i k a r t a h , ko je na k r a ju ove r a z p r a v e navodimo.

P o z n a t o j e , đa se malo n e s redinom H r v a t s k e i Slavonije medju D r a v o m i S a v o m pros t i ru ogranc i južno- iz točnih Alpa , koji u is t inu izvan kor i ena a lp inskoga leže, ali se u pogledu orografskom i geo -logi j skom sasvime poduda ra ju s međjašnj im gorjem susjedne Š ta ­j e r s k e . T o h rva t sko - s l avonsko gorje r az tačuć Posav inu od P o d r a ­vine i P o d u n a v l j a p ro teže se kao pogorje p r e m a svojoj uzdužno j osi iz točnim j u ž n o - i z t o č n i m p ravcem pod raznimi orografskimi i m e n i : do vrel iš ta Krap in i ce i B e d n j e diže se M a c e l j - g o r a , odat le do

vre la Lon je I v a n č i c a , a đo izvora Glogovn ice K a l n i k - g o r a . O v a šumovita gorovina ođt iskuje n a vrel iš tu K r a p i n e i Lon je p r e m a ugo -zapadu к Sav i o g r a n a k — Z a g r e b a č k u g o r u ( S l e m e ) , ko ja se kraj Suseda na ušću K r a p i n e s t rmo u S a v u ruši .

I z točn i n a s t a v a k K a l n i č k e go re s tere se medju vre l i š tem Glo ­govnice i vre l i š tem I love p o d i m e n o m В i l o - g o r e . T o j e šumo­vito, p reko devet milja dugo p o g o r j e , j eđnov i to bilo, p ros t i ruće se sjevero-iztočnim k ra j em be lova r ske župani je p r a v c e m iz točnim j u ž n o -iztočnim. S l eme m u j e g l avn im razvod jem medju P o s a v i n o m i P o ­dravinom, koje j e i n a ovom pu tu b l iže D r a v i te se к njoj s t rmije ruši, dočim se na j u g više razvi ja . Os ovoga pogor ja sastavl ja novo-terci jarna tvorba, konger i j ske n a s l a g e , be lveđer sko pruđje i lapor . S jeverno podnožje toj gor i označuje od pr i l ike cesta, vodeća iz L u đ -brega , Kopr ivnicom , na G j u r g j e v a e , P i t o m a č u , Virovi t icu i T e r e -zovac ; j u ž n o se pako podnožje neprav i lno v i juga zalazeći n a mje-stih brazđimice u g o r u : od pr i l ike g a označuje pu t , vodeći iz G r a d c a n a Sv . Ivan , Belovar , dalje n a S e v e r i n , R a c u , Ve l iku Grd jev icu i Vel ike Z d e n c e k ra j I love. S j e v e r n o jo j podnož je leži n a visini od 427 bečkih stopa, a izmjerene su m u visine Kopr ivn ica 4 4 4 ' , G lo -govec (Bregi) 4 2 8 ' , N o v i g r a d 4 5 3 ' , P r u g o v a c 4 8 6 ' , Spiš ić B u k o v i c a 4 0 8 ' , Virovit ica 3 8 6 ' i T e r e z o v a c 376 ' ; dočim jo j se južno podnožje uzdiže 4 0 4 stope srednje visine n a d m o r e m , a izmjerene su mu točke G r a d e c 5 4 6 ' , Cugovec 4 7 2 ' , R e m e t i n e c 4 9 8 ' , Sv . I v a n 4 7 2 ' , Rovišće 440 ' , Be lova r 430 ' , Novose l j an i 4 8 8 ' , P r e s b a 4 6 2 ' , Seve ­rin 4 2 3 ' , Vel ik i Grd jevac 4 6 9 ' , Ve l ika B a r n a 4 8 6 ' i Vel ik i Zdenc i 4 8 0 ' nedaleko I love .

K r a j vrel iš ta Glogovnice d iže se s leme, koje se p ro teže p r a v c e m iztočnim malo ne do N o v i g r a d a . O v o kr i lo B i l a - g o r e običavalo se nazivat i R i e k o m - g o r o m bud po i s to imenom mjestu, b u d po isto­imenom potoku , što j e danas i zvan svake po rabe . T o m u su s lemenu izmjerene visine Glogovn ica 780 ' , G r a d e c b r d o 1164 ' , L e p a v i n a 872 ' , iznad J a g n j e d o v c a Bilo 9 3 0 ' , K a m e n i k 810 ' , i znad Gorn j ih Most i Koševac 946 ' , a kra j P l avš inca Milaković 818 ' . O v o se s leme os t rmuje n a j u g o - z a p a d u dol inu G l o g o v n i c e ( G a r i ć 7 7 7 ' , C a r o v d a r 6 8 7 ' i Vojakovec 567 ' ) , a o g r a n k e pot i skuje medju potoci K o p r i v ­nicu i G l u b o k u ( Ivanec 770 ' , P e č e k 9 2 6 ' i L e p t a n 8 1 4 ' k ra j Su -botice) . Najdubl ja j e točka ovoga s l emena p rodo l k ra j L e p a v i n e ,

1 Mi pridržasmo bečku mjeru radi jeduolikosti , jer je i hipsometrija ostalih krajeva na istoj mjeri osnovana.

koj im vodi cesta , odnosno žel jeznica iz Kr i ževca u Kopr ivnicu . — N e d a l e k o L e p a v i n e odjeljuje se od toga s lemena d r u g o , koje se pros t i re j užno - i z točn im p r a v c e m sve do vrel iš ta I l o v e , potiskujući n a j u g n i z k a s l emena medju Cazmine pr i toke .

Medju ces tom k r i ž e v a č k o - k o p r i v n i č k o m i be lovarsko-gjurgjevač-k o m r a z v o d n o s leme nosi visine nedaleko Hudov l j ana Gor icu 816 ' , k ra j S red ice (724 ' ) B r e z i n e 8 1 3 ' , Gorn je Zdelice 7 2 6 ' i B a k u n i ć k o b r d o 8 8 2 ' . N a j u g o - z a p a đ n o j os t rmini ovoga kra ja gore izmjerene su vis ine S t a r o b r d o 759 ' , K r i ž n o b r đ o 710 ' , nedaleko K r i ž a Seve­r in 7 0 0 ' , K a p e l a 7 1 0 ' i K u p i n o v a c 684 ' , pa Klos te r 694 ' , kraj Raš -ćana R u d o l f o v a K a p e l a 6 2 7 ' , Sv . P e t a r 575 ' , Gnojn ik 5 6 0 ' i Pod-gorc i 574 . — O n k r a j be lovarsko-g jurg jevačke ceste razvodno sleme p ro teže se j u g o - i z t o č n i m p ravcem te nosi ove izmjerene vis ine: me­dju Vrb i com i S a n d r o v c e m K r b u l i n (?) 880 ' , Cr jakovbreg 9 2 8 ' i Kos ta jn ik 830 ' , i znad Ribn jačke Vis 9 4 2 ' i H a r s a n 834 ' . S jevero-iz točnoj os t rmini ovoga kra ja gore visine su S ta r ib reg 798 ' , G r a ­d ina 8 0 5 ' , S e m e n o v a c 606 ' , kraj ko jega prolazi cesta be lovarska; za t im Mala Crešnjevica 5 5 2 ' , Radot ić 756 ' , T o b u n a r a 666 ' , i znad Virovi t ice S t r u k l i n J a r a k 708 ' , Sv . Kr i ž 7 3 0 ' i Borova 798 ' . N a

j u g o - z a p a d n o j os t rmini i zmierene su visine K u p i n o v a 684 ' , Mlad ine 764 ' , n a d K l u p o m Zakle t i šće 864 ' , Sv . P r o k o p 706 ' , G o r n j a K o -vačica 5 2 8 ' , L o n č a r i c a 772 ' , Mujadinski 7 2 0 ' i Grubišnopol je 540 ' , J a k i c a K o s a (?) 797 ' , P u s t a r e 678 ' , Turčevićpol je 690 ' i Rašen ica 5 2 8 ' k ra j I love .

P o t o m bi bi la s redn ja visina v r h u n a c a 9 0 0 stopa nad morem, a na jdubl je su točke ovoga pogor ja s e d l a , p r eko kojih vode ceste iz K r i ž e v c a u Kopr ivn i cu , iz Be lova ra u Gjurg jevac , putevi iz Be -lovara u K o p r i v n i c u i u K loš t a r , a iz Kovačice u P i tomaču . Doč im visine ovih p r e l azn ih točaka nije su izmjerene , bili bi medju izmje­ren imi v r h u n c i najviši G r a d e c b r d o (1164 ' ) na s jevero-zapadnom k r a j u , K o š e v a c (947 ' ) medju kopr ivn ičkom i g j u r g j e v a č k o m , a V i s (942 ' ) onk ra j b e l o v a r s k o - g j u r g j e v a č k e česte. S redn ja vis ina ovoga pogor ja iznos i la bi p r e m a naveden im točkam 760 s topa n a d m o r e m , te bi po t o m spadalo u red n izk ih gora .

S a B i l a - g o r e ot iskuje se n a j u g k Sav i M o s l a v a č k a - g o r a , ko ja se p ros t i r e medju I lovom i L o n j o m , smjerom od j ugo - i z toka p r e m a s j eve ro -zapađu do 5 mil ja u duljini. Cazmino prodolje od V u k -šinca p u t e m j u g a dieli j u u dva kr i l a : na iz točno veće medju Čaz ­m o m i I lovom ili G a r i ć - g o r u , i na zapadno zna tno manje m e ­dju Č a z m o m i L o n j o m , ili I v a n i ć k a b r d a . Mos lavačka j e g o r a

šumovita i n e p r o h o d n a , koja se p r ikazu je kao h r p a oblih b r d a i humova, u ostalom p u n a j e dubok ih dolova i j a r a k a i znad koj ih se s t rma b r d a uzdižu . Ga r i ć nosi r a zvodno bilo r az t ačuće p r i toke Čaz-mine i I lovine od Lon j in ih ; sa s jevera r azs t av l j a ju od Bi la Caz -mina u v a l a , odnosno Č a z m a n s k i l u g , a med ju v re l i š t em Č a z m e i I lovom odnosno medju G r u b i š n i m pol jem i L a d i s l a v o m h v a t a se n izkim povorom Bilova pr igorja . M o s l a v a č k a j e g o r a o tok gorsk i , ko jega sastavlja g r a n i t , gneis i s l j u d a , a naoko lo ga ok lapa te r ­cijarna s tvora te se drž i za izolirani p l u t o n s k i p ro izvod medju Sav­skom niz inom i mladjimi brđi . J u ž n o podnož je ove g o r e označuje cesta vodeća iz Z a g r e b a n a Ivan ić , K u t i n u u N o v u G r a d i š k u , a n a tom su pu tu izmjerene visine Ivan ić ( tvrd ja) 3 3 3 ' , K r i ž 474", L u ­dina 360 ' , Gračen ica 4 5 4 ' i K u t i n a 536 ' . S iz točne s t r a n e podnož je označuje I lova do Garešn ice , nadal je Č a z m a , ko ja joj za tva ra sje­ve rno podnožje sve do is toimena m j e s t a , a n a toj označenoj m e -dji izmjerene su visine K a n i ž k a I v a 4 8 2 ' , Mela tn ica 4 4 2 ' , Ciglenica 4 5 0 ' i Ga rešn i ca 414 ' , z a t im Paš i jan 510 ' , T r n o v i c a 530 ' , S t a r a Plošćica 414 ' , S r e d s k a 4 3 2 ' , Gjurg j ić 5 0 0 ' , I v a n s k a 4 8 0 ' , Ko la r evo selo 437 ' , N a r t a 4 3 8 ' , Ga j kraj S i š ćana 4 2 9 ' , D r a g a n e c 4 9 8 ' i Č a z m a 4 5 0 ' . T i m bi bila s rednja visina j u ž n o g a podnož ja 4 5 0 s topa nad morem. Moslavačka se go ra d a k l e n a j u g s t rmo ruš i , dočim se n a sjever u humlje razvi ja .

Razvodno bilo G a r i ć - g o r e , koje se p r e m a jugo - i z toku p ro t eže iztiče takodjer najviša b r d a , na ime P e ć i n s k u kosu 9 4 8 ' , G a r i ć (gradina) 1172 ' , na s jevero- iz toku od G o r n j e J e l e n s k e H u n k u 1548 ' , p a Borić 816 ' , Brš l j an ičko b r d o 8 8 2 ' i P u s t a r e 824 ' . Gar ić-go ra os t rmuje se j u g o - iz točno к I l o v i , a u tom su jo j kra ju izmierene vis ine: Cukovac 626 ' , D i š n i k 6 1 4 ' i Brš l jan ica 5 8 0 ' i Goj la 570 ' . Os t rmin i s jevero-iztočuoj i s jevernoj p r e m a Č a z m i vi­sine su k ra j Oš t r a zida Sečev ina 676 ' , G r a d i n a 6 8 0 ' kra j Kos t a j -nevca i Ml inska 570 ' , k ra j N . Plošćice S v . J a k o v 5 8 7 ' i K r n j a č a 5 9 1 ' , za t im Samar i ca 650 ' , Mik loš 6 1 8 ' , P e t ř í č k a 6 1 5 ' , Mar t inec 6 2 1 ' , S a v e r (Bojana) 6 0 4 ' , D r a g a n e c 5 4 8 ' i Sv . Vid 5 8 8 ' k ra j Č a z m e . N a jugo -zapadno j os t rmini i zmjerene su v i s ine : i znad G r a -čenice M r a m o r 762 ' , n a d P o p o v a č o m G a b o r č i n a 6 7 7 ' , Z la t insk i b r e g 814 ' , Sv . Bened ik t (Rečica) 1045 ' , HovČak 710 ' , Vr t l in ska 544 ' , Sv . P e t a r 4 9 2 ' i G raden i ć 4 3 2 ' . Medju prodol jem Č a z m e i Lon je prost i ru se I v a n i ć k a b r d a , kojih su najviši v rhov i S t a n k o v a c 6 0 4 ' i T r o j s k o b rdo 580 ' , pada juć n a i z tok M a r č o m 5 4 2 ' к Bosi-ljevu 5 1 0 , a n a zapad k a K loš t ru Ivan i ću 5 0 4 ' i L ipovcu 396 ' .

T i m b i bi la s rednja visina najviših v rhova 1000 stopa, a medju t imi najviši je H u n k a (1548 ' ) · P r e m a naveden im visinam bila bi s rednja vis ina ciele Mos l avačke gore 6 5 4 s t o p a , od toga pada na srednju visinu Gar i ć -go re 6 8 0 , a na srednju visinu Ivanićkih b r d a 5 2 2 s tope n a d m o r e m ; a t ime bi spadala Moslavačka gora u red mal ih ili n i z k i h gora .

J u ž n o - z a p a d n o podnož je Bi la-gore prelazi u brežul jas tu ravnicu, ko ja se s t e re do G l o g o v n i c e , Č a z m e i I l o v 3 , odnosno t a brežul ja-s ta uva la razs tav l j a Mos lavačku goru sa sjevera od Bi la-gore . To j su br iežul jas toj nizini od zapada s jevero-zapada p r a m a iz toku j u g o -iz toku i zmje rene ove v i s ine : Cer ina 4 5 6 ' , Lipovčani 372 ' , Mlad ina 4 7 0 ' , S t a r o g r o b j e 4 2 0 ' , Ma lob rdo 444 ' , D u b r a v a 4 5 8 ' , K u k š i n e c 4 3 6 ' , K e b e l 4 5 5 ' , Bolč 4 3 4 ' , S taropol je 374 ' , Pavi jani 4 9 2 ' , N e v i -nec 4 3 6 ' , R a č a 4 1 4 ' , Lad i s l av 4 3 8 ' , Vidovac 426 ' , T r n a v a 4 5 4 ' , H e r c e g o v a c 4 4 4 ' , S ige t 4 4 4 ' , J ačev i ca 4 3 2 ' i Tomaš ica 4 1 4 ' k ra j I love, a t ime bi jo j bila s rednja visina 4 3 0 stopa nad morem.

N a s lavonskoj medj i k r eće se r azvodno bilo oko vrel iš ta I love n a j u g razs tav l ja juć p r i t oke Drav ine od Savinih, na ime po toke B r e z -nicu, Cadjavicu i Vuč insku , od po toka B i e l e , P a k r e i Or l jave od­nosno B r z a j e . T a se g o r a zove C r n i m v r h o m , a sastavl jena j e ponajviše iz k r i s t a l in skoga k a m e n j a N a vrel iš tu Biele i Orl jave dieli se g o r a n a dvie g r a n e . J e d n o se pogorje kao nas t avak g l avnoga razvodja p ros t i r e pod razn imi imeni iztočnim južno- i z točn im smje­rom, ponajviše međ jom požežke i virovit ičke županije, a najobičnija su imena P a p u k i K r n d i j a . P a p u k o v u bilu označujemo p ros to r medju vre l i š tem V u č i n s k e i V u č i c e , a Krnd i j inom medju vre l i š tem Vučice i L o n d ž e . O s i m ovih gorsk ih imena u običaju su j o š t e i d ruga , n a i m e medju K u t j e v o m i Orahov icom B i l i - v r h , a n a sje-ve ro- iz točnom k u k u medju vre lom L o n d ž e i V u k e K r s t o v i - v r h . Ovo pogor je medju v re l i š t em Or l jave i V u k e sastavlja više uzpo -redn ih s l emena , a geognos t ične su mu sastavine kr is ta l insko k a m e ­nje, t r i j a ške nas l age , navlas t i to werfenski škril jevac, tr i jaski v a p n e ­n a c i dolomit , đočim huml je ponajviše sastavlja konger i j sk i i lovast i lapor . N a vre l i š tu V u k e i L o n d ž e p a k o k reće se pogorje к j u g u , za tva ra juć i lievi b r i e g L o n d ž e pros t i re se kao D i l j - g o r a na za­p a d i svršuje n a O r l j a v s k o m K l a n c u na ime na ušću L o n d ž e u O r ­ljavu. D r u g a g o r s k a g r a n a pros t i re se od vrelišta Or l jave p o p u t p o l u k r u g a pod razl iči t imi posebnimi imeni takodjer do u t o k a L o n d ž e

i z a tva r a Orl javine desne b r egove vr le tn imi obronci . O v a bi se p o ­tonja g o r s k a g r a n a pri je nego li s jeverno pogor je obćeni t im ime­n o m O r l j a v s k e g o r e nazva t i mogla , j e r najviše zahvaća u pod­ručje Orl jave. T a oba p o g o r j a : s jeverno i j užno za tvara ju p ravu gor Леи kot l inu — p o ž e š k u , iz koje si j e voda n a stočistu obojih glavnih dolina svoj pu t prolomila . G o r s k a dak le kot l ina p o ž e š k a na ravn im j e geografsk im središ tem z a p a d n e Slavoni je , posebn im po pr irodi omedjašenim k r a j e m , obilujućim g u d u r a m i i nep rohodn im g v o z d o m ; na južno j jo j j e s t rani ona r i ečka p rova la na ravn imi vrat i , koja u njezinu nut rašnjos t v o d e , a r u b n o jo j pogor je spada u red neprohodnih šumovit ih go ra . Z a p a d n i go r sk i r u b p o ž e ž k e kot l ine razgran ju je se u s tudenu g o r o v i n u , s koje se p r e m a zapadu ođtis-kuje više k rakova , prost i rućih se medju dol inami I love, Biele i P a -k r e , a navlast i to kao S u j n i k - g o r a , ko ja se zapadn im p r a v c e m proteže medju P a k r o m i S a v o m , odnosno medju cestom iz P o ž e g e u P a k r a c i N o v u G r a d i š k u . Dolnjoj Orl javi n a z a p a d u do p ros jeke Bieloga brega , koj im se previ ja cesta iz P o ž e g e u Novu G r a d i š k u proteže se P o ž e ž k a - g o r a , koja se n a Bie lom br iegu Su jn ika hva ta . P o ž e ž k a go ra nije toli v i s o k a , ni s t u d e n a , ali nije ni tol iko p r o ­hodna . Iz točn i ogranci požežke kot l ine opadaju pos tupno к D jakovu , a nas t avak g l avnoga razvodja med ju V u k o m i B o s u t o m sve do D u ­n a v a k ra j V u k o v a r a p ros t i re se nješto uzvis i tom ravnicom prek i ­nu tom položit ími brežuljci .

O v a r az redba s lavonskoga gorja , d rugd je već nac r t ana , osniva se na načelih g e o g r a f s k i h , о kojih smo već n a d r u g o m mjes tu r a z -pravljali . T i m se ova r a z r e d b a bi tno raz l iku je od starijih, i od is te S turove , koja j e našoj najbliža. S t u r j e r az red io ( J a h r b u c h de r к к . geologischen Reichsans ta l t В . X I I . N r . 1. S . 115) zapadno s lavon­sko gorje n a t r i g l avna r azd j e l a : a) na s jeverno r a z v o d n o pogor je od D a r u v a r a i P a k r a c a do K u t j e v a ; b ) n a P o ž e ž k u g o r u od Cr ­n ika do P le te rn ice , i c) na B r o d s k u g o r u od P l e t e rn i ce do D j a k o v a , a neznajući za na rodna orografska i m e n a n a z v a p r v u O r l j a v -s к о m (!) , d r u g u P o ž e ž k o m , a t reću В r о d s к о m - g о r о m , i t imi imeni nazivlju s lavonsko gor je svi n jemački pozniji pisci. A l i ova j e r a z r e d b a odveć obćenita i nesavr šena , a raz l iku je se t im od naše, što Š t u r uzimlje B r o d s k u za p o s e b n u od s j evernoga pogor ja sasvime odieljenu goru, koja se u s u p r o t s o n o m t ako srasla , da jo j svaka geografska medja m a n j k a ; a što j e N o v o j G r a d i š k i n a za­padu i sjeveru n a taj se razdje l gor ja k a o ni n a d r u g e zg lobove Š t u r nije ni obazirao.

Sjeve rno podnož je g l a v n o g a r azvodnoga bila ili s j evernoga po­gorja pros t i re se izpod ceste vodeće iz Virovit ice u Našice , a odo-v u đ pu tem na P o d g o r a č i Bračevce . N a tom su putu izmjerene visine C a b u n a 6 2 7 ' , Mikloš 4 1 6 ' , V r a n o v a c 589 ' , k ra j Orahovice Arsani j 5 8 9 ' , k ra j F e r i č a n a c a Sad ice 4 9 2 ' , Brd jane 4 4 4 ' i Naš ice 4 8 2 ' , pa V u k o v c e 4 8 4 ' , P o d g o r a č 4 2 9 ' i Bračevce 414 ' . Odovud se k reće podnož je n a j u g p r e m a D r e n j u 480 ' , Gaš incem 4 0 8 ' , Selcem 3 7 2 ' i D r a g o t i n u 4 0 8 ' . J u ž n o se podnožje k reće od D r a g o t i n a n a zapad pro težuć i se n eda l ek o L a p o v e a uz Topol je , Podvinje i S i b i n , odo­v u d uz cestu n a N o v u G r a d i š k u , O k u č a n e , N o v s k u , Lipovl jane к I lovi, a na ovom su p u t u izmjerene ove vis ine: T r n j a n e 324 ' , Pod­vinje 3 8 1 ' , V a r o š 3 8 8 ' , S ib in 3 8 2 ' , Or iovac 3 5 1 ' , L u ž a n e 324 ' , N o v a K a p e l a 3 9 3 ' , Mašić 4 5 4 ' , T r n a v a 430 ' , Smr t ić 520 ' , O k u č a n e 4 1 1 ' , Raić 3 7 4 ' i L ipov l j ane 5 8 0 ' . T i m bi bi la srednja visina s jevernoga podnožja 4 9 0 , i z točnoga 4 1 8 , a j u ž n o g a 407 b . s topa nad morem.

R a z v o d n o bilo s ternće se od vrel iš ta I love do vrel iš ta Biele i O r ­ljave pod i m e n o m С m o g a - v r h a r az tače p r i toke D r a v i n e (Brez -nicu, Cadjavicu , V u č i n s k u s L i s i č i n o m , Jovanov icu i Rupn icu od­nosno Gjedovieu) od Savin ih (od Biele sa Slobošt inom i Orl jave s Brza jom) a izmjerene su jo j ove v is ine : kraj Krivaje Podovi 976 ' , Crn i v r h (najviša točka) 2 7 3 8 ' , Bu janova kosa 2 6 2 6 ' i Zvečevo s taro 1914 ' . Crn i v r h po t i sku je svoje o g r a n k e medju Brezn icom i Vučin-s k o m , koj im su visine medju Brezn icom i Cadjavicom neda leko Kl i sa Lepanov ica 802 ' , i zvan G v o z d a n s k e O b l a g lava 772 ' , K u s o -nje 740 ' i G o l o b r d o 732 ' ; a medju Cadjavicom i Vuč inskom : i znad P o p o v c a Ga j 750 ' , k ra j H u m v a r o š a B u d i m 9 1 6 ' , Ivanovo b rdo 784 ' , J e l i n a c 6 7 8 ' , D r a g a n o v a c 6 1 4 ' , a kra j S la t ine Brež ić 798 ' . — T i m bi bila s rednja visina v rhova r azvodnoga bila 2 0 0 0 , a ciele go re 1087 stopa n a d m o r e m .

N a vre l iš tu V u č i n s k e ( Jovanov ice i Rupnice) , Biele i Or l jave od­nosno Brza j e ( K a m e n s k o g a ) nastaje P a p u k - g o r a , koju p ro t eg -n u s m o do vre l i š ta V u č i c e odnosno Orahovice . R a z v o d n o se bilo p r o ­teže medjom p o ž e ž k e i virovi t ičke ž u p a n i j e , r az t ačuć pr i toke D r a ­vine izvi ruće n a s jevernoj ostrmini , na ime Vojlavicu s potoci L i p o -vačom, D r e n o v c e m i T o r i n c e m , pa Vučicu s Orahovicom od p r i toka Or l jav in ih izvirućih n a j u ž n o j o s t r m i n i , na ime od S t r a ž e m a n k e , T o p l i č a n k e , B i s t r e i J a z a p o t o k a . R a z v o d n o bilo iztiče od zapada к i z toku ove i zmje rene v i s ine : neda l eko Seku l inca iznad vrel iš ta Vojlovice T o č a k 2 6 4 6 ' , i znad K a m e n g r a đ a P a p u k (najviša točka) 3 0 0 8 ' , kraj D u b o k e Pl i sčes lačka 2 6 4 6 ' s j u ž n e , a R u s t 2 4 4 0 ' sa

sjeverne s t rane . Na jn i ža j e t očka ovoga bila medju C r n i m v r h o m i Točkom, p reko koje se pu t previ ja iz N o v e G r a d i š k e n a K a m e n -sko i uz Zvečevsku s t ak lanu u Vučin , za t im p u t iz P o ž e g e u Ceš-l jakovac i D r e n o v a c p re lazeć g o r o m medju D u b o k o m i J a n k o v c e m , ali visina tih prievoja nije označena . N a sjevernoj os t rmini ove g o r e izmjerene su medju r azvod jem V u č i n s k e i p o t o k o m Vojlovicom ove vis ine: kraj K o m e t n i k a R a k o v a c 1 0 0 2 ' , Gjur i š ić 6 9 9 ' i K r a š k o v i ć 5 8 5 ' ; medju Vojlovicom i Vuč i com odnosno Orahov icom : i znad Kra jne U z b r d i n č e 6 4 0 ' i V r a n o v a c 5 9 0 ' . J u ž n a p a k o os t rmina iz-tiče v i s ine : i znad Po l j anske K a l e b o v a c 1 4 0 7 ' ; medju S t r a ž e m a n k o m i Top l i čankom iznad Ve l ike Mal išćak 2 2 9 8 ' , medju T o p l i č a n k o m i Bis t rom nad Radovanc i Umi te l j i ć 1107 , a med ju Bis t rom i J a z p o -t o k o m iznad Dol janovca P i t k o v a g l a v a 1497 ' , a i znad K a p t o l a G o l o b rdo 8 6 1 ' . — T i m bi bila ovomu razd je lu pogor ja s rednja vis ina najviših v rhova 2700 , a cieloj go r i 1 5 5 0 s topa n a d m o r e m .

N a vrel iš tu Vučice odnosno O r a h o v i c e nas ta je onaj dio pogor ja , koji nazvasmo K r n đ i j o m , a n jegovo r a z v o d n o s leme p r o t e ž e se p r e m a jugo- i z toku do vrel iš ta L o n d ž e i V u k e . Ovo s leme r az t ače Vučicu i njezine p r t i oke (Zo l j ansku i L a p o v c a ) od p r i toka L o n d ž i -n ih (Kut jevanskoga , Alibigovice i K r a j n e ) , a najviši su mii v r h u n c i medju 2 5 0 0 i 1500 s topa n a d m o r e m visoki , n a i m e : p o k r a j M a n a ­stira K a p o v a c 2 4 8 8 ' (najviša t o č k a ) , za t im Krnd i j a - v r h 1 5 5 4 ' , do­čim jo j j e sed lo , koj im se previ ja ces ta iz P o ž e g e u Naš ice 1 4 4 0 ' nad m o r e m visoko; i znad G r a d c a B e d e m g r a d 1 2 8 8 ' a kraj s amoga vre la L o n d ž e n a d L o n d ž i c o m B r d o 9 4 6 ' . N a sjevernoj os t rmini ove gore izmjerene su visine medju V u č i c o m odnosno Orahov icom i Z o -l janskom r i ekom kra j D u z l u k a C inge r 1319 ' , neda leko P e r i č a n a c a Crkva r i 7 2 1 ' , V inograd ine 5 2 2 ' , a bl izu Motoč ine dobije A r a g o v i c a 5 6 8 ' . Medju Zo l j anskom r i e k o m i V u k o m : Zol jan 7 6 8 ' , a i z n a d Ceremošn jaka Maklosevac 6 8 4 ' . J u ž n a p a k o os t rmina pot iskujući o g r a n k e medju L o n d ž i n e p r i t oke , ruš i se u dol inu i s to imene r i eke , a i zmjerene su joj visine n a desnoj s t ran i K u t j e v a n s k o g a p o t o k a neda leko Mitrovca L i p e 2 3 7 3 ' , p a Ku t j evo 8 4 4 ' , S to jč inovac 8 1 0 ' i n a d S a p n o m T r e b o š n j a k 6 8 8 ' . — T i m j e s redn ja visina K r n d i -j in ih v rhova (na bilu) 1 3 2 0 , a cieloj go r i 1 2 0 0 s topa n a d morem.

Cielomu pako s l avonskomu pogo r ju od vre l i š ta I love p a do v r e ­lišta V u k e — p r e k o 10 mil ja u r avno j dulj ini — bila bi s rednja visina v rhova (na g l a v n o m bi lu) do 2 0 0 0 s t o p a , a medju t imi bio b i P a p u k (3008 ' ) najviši, ko j ni je n i t a k o v i sok k a o s t o j e z a g r e -

b a č k o S leme ( 3 2 7 3 ' ) ; s rednja pako visina cielomu pogorju bila bi (usl ied 5 3 i zmie rene točke) 1170 b . s topa nad morem.

Medju v r e l i š t e m L o n đ ž e i V u k e kreće se s jeverno pogorje na jug, za tvara jući l ievu s t r anu L o n d ž i n e doline prost i re se kao D i l j - g o r a g l avn im p r a v c e m od i z t o k a p r e m a zapadu sve do u t o k a L o n d ž e u Or l javu . O v a j e g o r a t e rc i j a rne tvo rbe , sastavl jana ponajviše od ceri­ti) skih i k o n g e r i j s k i h nas laga . Vis ine pako medju vrelištem L o n d ž e i V u k e , na ime K r s t o v i v r h 846 ' , Kar l inovac 9 5 8 ' i J e z e r i n a 6 9 0 ' onaj su zg lob , ko j veže s jeverno pogorje s Dil j -gorom. Razvodno sl jeme Di l j -go re p ros t i r e se medjom požežke županije i b rodsko-gra -d i škoga o k r u ž j a ; n jegove su visine na iztočnoj s t rani medju 1218 i 1098 , n a z a p a d u i j u g o - z a p a đ u medju 1500 i 1400 stopa n a d m o ­r e m visoke, a med ju t imi izmjereni su v rhov i : nedaleko H e r k a n o v c a L ipov ica 1 3 3 8 ' , P a m e t n i h r a s t 1 3 5 0 ' i nedaleko Kalenica Predol je (?) 1 4 3 3 ' (najviša t očka ) . S jeve rn i obronci Di l j -gore ruše se к Londž i , kojoj j e do l ina medju 5 8 8 i 4 0 8 stopa nad morem visoka, a obron­k o m su ove i zmje rene visine: Visevac 600 ' , iznad Sovskoga dola L i e p o v i n k a 9 0 3 ' , i znad Ruševca Kralj ice brdo 934 ' , i znad T u l n i k a Vuč jak 8 2 8 ' i B rek in j e 8 3 2 ' , a iznad J o a n o v a c â pokraj L o n d ž e Sta­rac 874 ' . J u ž n a je os t rmina položitija, a njoj su izmjerene v i s ine : V i d o v o b r d o 1212 ' , J e z a v a c 1014 ' , Brat i l jevce lug 9 1 2 ' i K l o k o -čevik 550 ' , p a V r t l a s 6 3 6 ' , D jedovo brdo 804 ' , iznad po toka Glo-govice Sv . B e n e d i k t 7 6 2 ' , Z a d n a 708 ' , I g r a č 7 7 5 ' i Poc rkav je 496 ' , za t im Mlada vodica 1194 ' , P r ibu tovačk i lug 900 ' , nad Sibinjem Me-sa rac 804 ' , a neda leko Bec iča k ra j Orl jave Kason ja 1104 ' . — T i m bi bi la s rednja visina Dil j -gor i 915 s topa nad morem.

D r u g a g r a n a S l a v o n s k o g a gor ja nas ta juća na vrel iš tu Orl jave p ros t i re se d e s n o m jo j s t r anom sve do Orl javskoga k lanca ili do ušća L o n d ž e . T o bi bila obćenitim imenom n a z v a n a O r l j a v s k a g o r a , koju raz luč ismo na dva k r i l a : na P o ž e ž k u - g o r u , ili В a b j e go re i S u j n i k - g o r u , a o b j e s e medju sobom hvata ju na cesti požežko -novograd i ško j . — Medju vrelišti P a k r e i Or l jave na­staje S u j n i k - g o r a , koja se prost i re n a lievoj s trani P a k r e ostr-mujući se u n iz inu savsku . Razvodno bilo Sujnikovo raz tače P a -k r ine p r i t oke od Orl javinih (Orl javice) i Sav in ih neposrednih pr i ­t o k a (Sumet l ice , S loboš t ine i d r . ) , a iztiče v rhove Javorov icu 2 8 8 1 ' , koja se obronc i s t r m o ruš i n a sjever к Orljavi , Brezovopol je 3 1 1 5 ' (najviša t očka ove go re ) i P s u n j - O r m a n o v a c 2 0 6 8 ' P a k r a c u na j u -go- iz toku . S j e v e r n a os t rmina hva t a se doline P a k r e i vrel iš ta Or ­l j a v e , a i zmje rene su j o j ove v i s ine : i znad Bjelajca B r e z a 1707 ' ,

в . j . A . X X X I I . 11

a iznad J a k o b o v c a Vel iko b r d o 1608 ' , razs tavl ja juće vrel iš te P a k r e od vrel iš ta Or l jave ; neda leko K r i č k e N o v a k o v o b rdo 1438 ' , R a v n i b rez ik 1 4 8 3 ' i S m r č a k 1 0 4 8 ' k ra j P a k r a c a . J u g o - i z t o č n a os t rmina ruši se v r le tno , dočim j u g o - z a p a d n a p o s t u p n o o p a d a , a i zmjerene su j o j visine : Slobošt ini p o t o k u n a iz toku, i znad K o p r i v n e P a s k o v e 9 9 3 ' , a n a d P o d v r š k i m P o d o v s k o 1312 ' , za t im Šagov in i n a sjevero-i z toku Kobi ln jak 1954 ' , i n a d C r n i k o m Lipovica 8 4 6 ' , pa Rogol je 1014 ' , B o b a r e 1 1 4 3 ' , P r i e s a t na ž u b e r k o v a č k o m P s u n j u 1 9 9 5 ' , iz­nad O k u č a n a Cor inac 9 2 1 ' , Sir inci 8 0 8 ' , J o l i n e b rdo n a ž u b e r k o -vačk ih o s t rminah p r e m a T r n a v i i Maš ićke Gor i ce 760 ' . N a izvori­štu S loboš t ine Skende rovac 1 0 2 4 ' i G . Cagl ić 1399 ' . S u b o t s k o m u potoku n a sjeveru : S u b o t s k a 784 ' , Zva l j evac 8 2 5 ' , K o r i t a 8 5 5 ' iz-pod V i d r o b r đ a , L o v s k a 6 2 1 ' kra j B l a t u š k i h b r d a , a Bujavica 7 4 7 ' kraj J a tna r i čk ih b rda . N a j u ž n o j s t ran i p o t o k a S u b o t s k e : B u ­kovica 807 ' , S k r a j n e b rdo 8 3 2 ' , Opa l jen i S m r e č i k 1014 ' , P a s i a n 1365 ' , S isveta (u C u l u m a k u ) 1 0 1 8 ' , K u č e r i n a (na Raićkoj gori) 1384 ' , Mala B r e z i n a 1 3 5 7 ' i R a z k u d j e 8 8 4 ' k ra j L e s k o v c a J — b. Medju požežkom i n o v o - g r a d i š k o m ces tom pros t i r e se iz točnim smjerom slabo p r i s tupna P o ž e ž k a - g o r a , ili B a b j e - g o r e , koja siže do ušća L o n d ž e u Or l javu . Bi lo joj se p ro t eže medjom p o ž e ž k e župa ­nije i g rad i škoga o k r u ž j a , a i zmje rene su jo j od z a p a d a к i z toku ove vis ine: iznad Reše ta ra Gos t inc i 9 7 9 ' , n a d T i sovcem Maks imov hras t 1 9 5 3 ' (najviša točka) , a k ra j V r h o v a c a Crveno b rdo 1222 ' . S jevern i jo j obronci istim smierom nose ove izmjerene v i s ine : V r -šel 907 ' , Oprš inac 1 4 9 0 ' i Smi l jevača 1 5 4 0 ' kraj B a n i č e v c a , n a d Seoci J e l e n a 1256 ' , L a z e 1200 n a d i s to imenim m j e s t o m ; pa Sv . Mar t in 654 ' , izpod P o ž e g e n a d O r l j a v o m V r a n o v a c 9 3 6 ' , a n a d P le ten icom Smi l j anka 6 6 2 ' . J u ž n o j p a k o os t rmin i i zmjerene su vis ine n a V r b o v o m Bros ina 5 9 0 ' Kal io 9 4 8 i Motając 7 8 0 ' Novo j K a p e l i n a sjeveru. — T i m bi bila s redn ja vis ina Su jn ik -go re 1267 ' , P o ž e ž k e -gore 1083, a ciele Or l j avske -gore 1 2 1 4 b . s topa n a d m o r e m .

Z a p a d n a s t r ana P o ž e ž k e g o r s k e ko t l ine r azgran ju je se u s tudenu gorov inu s visinami nad Grd j ev i com R a v n a g o r a 1278 ' , Glav ica 1 6 0 3 ' , n a d Vuč jakom M r k o p j e 1579 ' , V r h o v c i 1 8 9 0 ' i K l i s a 1 3 9 0 ' . S t e gorovine pako odt iskuju se go r sk i og ranc i popunjujući svo­j inu brd i p ros tor medju P a k r o r n , Bie lom i I l o v o m , te tvore s t u p -njevinu ovih r i e k a , koju bi mogl i obćeni t im i m e n o m nazva t i „ s t u p -

1 U gradiškom okružju nose gore ime od bližnjih miesta , naime Ro­golje, Jamariee, Kričke, Benkovca, Zuberkovca, Borovca i dr.

njevinom jugo-zapadne S lavoni je . " a. Medju P a k r o m i Biel om pro­s t i ru se b r d a , ko j a b i se u k u p n i m imenom „ P a k r a č k o m g o ­r o m " nazva t i mog la . R a z v o d n o jo j sljeme raz tače potočiće Biel ine od P a k r i n i h , opadajuć vis inom p rema j u g o - z a p a d u , nosi od iz toka к zapadu ove i zmje rene v is ine : K i k 2 2 7 2 ' (najviša točka) , kraj B r a -nešca Ciganovo b r d o 1399 ' , pa B u č 1553 ' , nad Bat injani Krešev ina 6 6 4 ' , k ra j O b r i e ž a Guč i šće 5 8 3 ' , k ra j Biele Toran j 534 i K ukun j e -vac polje 5 3 7 ' . T i m bi bila P a k r a č k o j gor i srednja visina najviših v rhova 1740 ' , a cieloj gor i 1078 stopa nad morem. — b. N a vre-lištu Biele i V u č i n s k e odt iskuje se gorsk i o g r a n a k , protežući se smje rom j u g o - z a p a d n i m , popunjuje svojimi brdi i huml jem pros tor medju B ie lom i I lovom. T a bi se b r d a obćenitim imenom nazvat i mogla B i e l o m g o r o m , ko je r azvodno sljeme raz tače potoke B o ­vine od Biel inih, a rušeći se s t rmo к Bieli, iztiče od iz toka p rema jugo-zapadu ove i zmjerene v is ine : Dujanovoj kosi na zapadu diže se b rdo P e t r o v v r h 1 9 4 4 ' (najviša točka) i D a r u v a r 8 3 4 ' n a d isto­imenim mjes tom. P e t r o v o m v r h u na sjeveru diže se iznad D o b r e kuće Basta j i 1836 ' , a R a z v a l e 1 4 4 4 ' i Bat in jani 8 4 6 ' kraj is toimena mjesta . Z a t i m n a d B o r k i gornj imi G u b a v o b rdo 1700' , P a k r a n i 8 7 5 ' , i znad S i rca Bi janovo b r d o 766 ' , iznad Dol jana Sv. Ilija 808 ' , k ra j S ibovca Somice b rdo 7 4 3 ' , kraj Biele Badl jevina 480 ' , T r ig l av 4 9 5 ' , k ra j p o t o k a Cavlovice Ul jan i 459 ' , a Gaj-pol jana 4 3 6 ' kra j Biele. M e d j u potoci Cavlovicom i Topl icom Novoselsko brdo 5 7 6 ' , Sve t ina 5 4 2 ' i Kovač i ca 4 8 0 ' kra j Krieš te lovca. N e d a l e k o I l o v e : i znad Cjepid laka B a k o b r d o 8 6 8 ' , Bukvič ina 836 ' , Brd jan i 7 9 3 ' , V r i e s k a 7 0 0 ' i K o n č a n i c a 5 5 0 ' . T i m bi bila Bielinoj gor i srednja vis ina najviših v r h o v a do 1 2 0 0 , a cieloj gori 864 b . s tope n a d morem.

I z m e d j u s j eve rnoga i j u ž n o g a pogor ja i njihovih zg lobova uva­lila se p o ž e ž k a g o r s k a k o t l i n a , koju prosiecaju od sjevera к j u g u pri toci Or l jav in i i L o n d ž i n i . Kot l ina vis inom svojom opada od sje­ve ra к j u g u i od z a p a d a к iz toku, a potoci ju predjeljuju u toliko omanj ih brežul jas t ih pr iedjela . U n u t a r ove kot l ine dižu se od za­p a d a к i z t o k u ove i zmje rene v i s ine : Brd jan i 794 ' , n a d Atilovci Vi -nog rad ine 6 1 2 ' , T r e s t a n o v e c 658 ' , Ve tovo 5 8 6 ' i Cerovac 5 6 4 ' ne­daleko T o m i n o v c a , J a k š i ć 604 ' , T r a p a r i 504 ' , Sesvete 627 ' , neda­leko K u l e G a j e (močvara ) 3 8 2 ' (najniža točka) , B e k t e ž 5 6 6 i P o ­r e č 5 2 1 ' . — T i m bi bi la s rednja visina ovoj kotlini do 6 0 0 stopa n a d m o r e m .

Iztočni ogranc i p o ž e ž k e ko t l ine pos tupno padaju visinom к Dja-

*

kovu pre lazeć u hunilje, ko jega su ove pojedine v i s ine : kra j S la t -n ika Pan j e 534 ' , Mandićevac 729 ' , N a b r d j e 6 0 8 ' , i znad S lobodne vlasti Va roš 7 4 0 ' i Malo N a b r d j e 5 3 2 ' , D j a k o v o 3 5 1 ' , Mušić 826 ' , Z la torovae 7 0 0 ' k ra j T r n a v ě i G j u r g j a n c i 3 7 6 ' . Medju D j a k o v o m i V u k o v a r o m nastaje g o r s k a p u k o t i n a , ko ja se čini da razs tavl ja S lavonsko gorje od F r u š k e go re , ali j e i pak veže nas t avak g l a v n o g a razvodja medju V u k o m i B o s u t o m do D u n a v a kra j V u k o v a r a . T o j e p a k o razvodje nješto uzvis i ta r avn ina , p r e k i n u t a položi t ími b r e ­žuljci , a n a tom se razvodju h v a t a r a v n i n a p o d r a v s k a n iz ine po­savske . Mi kušasmo označiti to razvodje n a pomenu to j specijalnoj ka r t i gene ra lnoga š taba pomoću m l a d o g a pri jatel ja d r . G j . P i l a ra , koj j e ove godine onaj kra j p ropu tovao , geologički iz t ražio i u p r a v se n a to razvodje obazi rao . R a z v o d n i povor b i se po tom p ro tezao od Gor j ana do Br i s t a kraj N o v i h M i k a n o v a c a p r e m a jugo- iz toku , odovud se s tere medjom virovi t ičke župani je i b rodskoga okruž ja , te se k r eće medju I v a n k o v o m i J a r m i n o m p r e m a sjevero - i z toku . Po t an j a o z n a k a ovoga razvod ja i n jegove visine bile bi ove : od G o r j a n a (374 ' ) na T o m a š a n c e ( 3 5 1 ' ) i U b r e g (346 ' ) , k ra j V i s k o v a c a (324 ' ) i F o r k u š e v c a (312 ' ) , n a V r b i c u (348 ' ) i Br i s t ( 408 ' ) , odovud p a k o pomenu tom medjom medju I v a n k o v o m (376 ' ) i J a r m i n o m (304 ' ) do Cerića (312 ' ) , a nadal je p r e m a P e t r o v c e m (330 ' ) i N e g o s l a v c e m (346 ' ) gdje nastaje dunavsko - savsko razvodje . — T i m bi bila sred­nja visina tomu razvodju do 3 5 0 s topa nad morem . Al i ovo r az ­vodje medju V u k o m i B o s u t o m , odnosno medju P o d r a v i n o m i P o ­savinom spada po svoj prilici u r ed onih razvodja , ko ja se ne dadu oštro omedjašiti , pošto j e taj k ra j r a v n i n a p r e k i n u t a položit ími b r e ­žuljci, prepliću se međusobno potočići i ba re , navlas t i to za povodnja , kadno se vode podravske mieša ju s vodami posavskimi , k a o što to biva u d r u g i h kra jevih od spodobn ih orografsk ih odnoša ja , osobito u sjevero-iztočnoj E u r o p i i u Amer ic i .

Razvod je medju D u n a v o m i do ln jom S a v o m diže se N u š t a r u n a iz toku pos tupno u br iežul jke s ovimi v i s i n a m i : Negos lavce 346 ' , Cakovce 3 5 7 ' i Tompojevce 3 7 5 ' , p a B o k š i ć 390 ' , K u n d r o v a c 4 0 2 ' i J a b u k a 4 3 6 ' iznad T o v a r n i k a ( 2 9 0 ' ) . T o j e zače tak F r u š k e -g o r e , koja V u k o v a r u na i z toku nas ta je položit i b r i ežu l j c i , t e se medju S idom i I l o k o m diže u p o l o ž i t o , a dalje p r e m a i z toku u p r a v o gorsko sleme , sas tavl jeno iz n i zk ih k o s a , s tere se malo n e uzporedo D u n a v u * iz točnim p r a v c e m sve do S t a r o g a S l a n k a m e n a naprot i ušću Tise i r az tače p r i t oke D u n a v a i Save . F r u š k a se g o r a medju I l o k o m i P e t r o v a r a d i n o m nazivl je t akod je r V r d n i k - g o -

r o m po i s to imenom pravos lavnom manas t i ru na j u ž n o m jo j obronku, sas tavl jena je iz s tar i jega kamenja , a diže se poput go r skoga otoka iznad a luvi ja lnih i diluvijalnih r a v n i n a , ili takodjer iznad mladjih terci jarnih b r ežu l j aka p o p u t ostaloga h rva t sko - s lavonskoga gorja medju D r a v o m i S a v o m . O v a j e go ra u geografskom pogledu naj -skrajni j u g o - i z t o č n i o g r a n a k Alp inskoga gorja, popu t njoj u mno­g o m pogledu ana logne L i t a v s k e gore kraj B e č a , koja j e skrajnim s jevero- iz točnim a lp insk im o g r a n k o m . F r u š k a gora ima mnogo du­bok ih guđuras t ih prodola , koji su obično kor i ta vodom obilnih po­toka , a n a mjest ih j ed in imi putevi , koji vode u goru , sljeme joj j e šumovito, a pr igor je v inograd i zaras lo . Razvodje bi joj se, k a o što drži dr. O. L e n z , p ro teza lo v iencem t. j . s tar im zanemaren im putem, što se p ro teže b i lom g o r e u zapadno- iz točnom smjeru. N a j u g t eku к Savi po­toci Gad , K a p e l a , L ipovac , Izse la , Leskovac , Provali ja i I lovača, а к D u n a v u n a sjever L i šva r , G r a b o v a č k i i Cerevićki potok. S jeverna joj os t rmina p a d a pos tupno s t rmimi obronci do samoga Dunava , dočimjoj se j u ž n i obronci po malo g u b e dugimi i uzkimi ogranci u nizini savskoj . J u ž n o joj podnožje zalazi brazđimiee u goru, a njega se hvata kao na­s t avak r a v a n povor , sterući se p r e m a jugo-iztoku, dieli višu sr iemsku ravninu ođ m o č v a r n e posavske nizine, a medju Kar lovci i S l ankame-n o m hva t a sc visokimi lomnimi obronci desnoga briega D u n a v a . U z to su podnožje i zmjerene visine Sid 342 ' , E rdev ik 365 ' , Bingula 345 ' , C a l m a 4 0 8 ' , Manđje los 426 ' , Stojanovci 380 ' , R u m a 350 ' , Radilici mal i 3 8 2 ' , Cer je 4 3 6 ' , Rupina 306 ' , Dobr inačk i b r e g 410 ' , Pu t i nc i 3 4 7 ' , Golubinc i 4 0 4 i Indija 360 ' , a tim bi bila srednja visina j u ž n o m u p o d n o ž j u , odnosno povoru do 380 st nad morem.

Medju S idom i S t a r i m S l a n k a m e n o m bile bi r azvodnom slemenu ove v i s i n e : i znad B r k a s o v a Te lek 1173 ' , D e k a n s k o brdo 870 ' i D u k a s k o polje 9 1 5 ' kra j vrel iš ta G a d po toka nedaleko L j u b e , nad Viz ićem Prđ ipo l je 877 ' , k ra j Lež imi ra K r e č a n s k a j ama 1086' , ne­da leko K o v e ž d i n a M a t u r e 900 ' , iznad Bešenova m a n a s t i r a Grgu-revsko h rašće 1534 ' , V r d n i k u manas t i ru na s jevero-zapađu Crveni Cot 1 7 0 1 ' (najviša točka) , p a Vel iki b r e g 1632' , neda leko vre la Rovače p o t o k a G r a d a c 1 4 9 0 ' , K a m e n a r a 1389 ' , Kra l j evska šubica 1 4 5 8 ' i O p o v a č k a šuma 1 5 0 0 ' kraj vrela Ml inskoga po toka ; za t im se sl jeme z n a t n o snižuje p re l azeć napokon u visoki povor, a visine su mu Oš t r i b r e g 9 8 0 ' , R e m e t a ve l ika 1008 ' , G ladnos 808 , Izvoz (?) 828 ' , P o -zen ta (?) 744 ' , Bans to l 720 ' , K a l a k a č 670 ' i S ta r i S l a n k a m e n 5 5 8 ' kraj D u n a v a . N a s jevernih obroncih F ruske gore izmjerene su vi­s i n e : V u k o v a r u n a i z toku Bogđanovee 3 1 8 ' , Salaš 3 2 8 ' , G o r n j a k

357 ' , Grabovo 3 5 0 ' i Lovoš 3 8 2 ' , k ra j D u n a v a Š k e n d r a 3 5 3 ' , So t in 374 ' , TrSćanik 3 7 0 ' kraj O p a t o v c a (348 ' ) i Mohovo 3 8 0 ' . Š a r e n -g rađu na i z t o k u : N o v a k 4 7 4 ' i S a r e n g r a d 444 ' , K o s o v a c 6 0 5 ' i L o v k a 4 0 6 ' kra j I l o k a 4 2 0 ' ; dalje se mienjąju vis ine os t rmini medju 6 0 0 ' i 7 2 0 ' do Miševca 3 5 4 ' kra j D u n a v a ; medju S u s e k o m i Cerevićem C o n a k 1070 ' k ra j G r a b o v a i L i p a 7 0 0 ' neda l eko Ce re -vića, a n a D u n a v u Begeč 3 5 0 ' i F u t a k 3 6 2 ' . Cerev iću n a i z toku ostrmini j e visina 1 0 8 0 ' a podnož ju 3 6 0 ' ; Č a r d a k k ra j K a m e n i c e 748 ' , P e t r o v a r a đ i n (zv.) 396 ' , D u n a v s k i b regov i 4 1 4 ' — 2 9 4 ' , a o tok K o z j a k u D u n a v u 240 ' . N a j u ž n o j os t rmin i izmjerene su ove visine : S idu n a iz toku D u n j e r 5 7 3 ' i z n a d P ř i v i n e g lave 4 9 7 ' , L i -povica 785 ' , G r g u r e v c i 6 1 2 ' , Su l jom 4 3 9 ' , Bešenovo selo 4 7 6 ' , iz­n a d J a z k a sela Klač i 1146 ' , V r d n i k 7 4 8 ' k ra j i s to imena sela 6 3 1 ' , Riviea 544 ' , Pav lovc i 402 ' , I r i g 5 7 8 ' , T u r s k i šanac 5 2 2 ' , p a G r -g e t e k (manast i r ) 848 ' , N e r a d i n 600 ' , R e m e t a (manas t i r ) 6 4 2 ' , K r u -šedol (manas t i r ) 630 ' , M a r a d i k 5 2 6 ' , K r u š e d o l n a g u m n u 4 2 1 ' , L j u k o v o 4 7 5 ' i S a s a 4 5 6 ' kra j N o v i h Ka r lovaca . G lavn imi p ro -s jekami F r u š k e gore vode pu tev i , koj i se previjaju iz Ca lme k r o z G i b š u i Viz ič u I lok , iz R a d i n c â p r e k o Krušedo la , R e m e t e ve l ike u Kar lovce , pa iz I r iga u p r a v s jevern im p r a v c e m u K a m e n i c u , al i visine t ih pr ie laznih točaka ni jesu o z n a č e n e . — T i m b i bi la F r u š -koj gor i s rednja visina v rhova r a z v o d n o g a bila 1170, a cieloj go r i medju Sidom i S t , S l a n k a m e n o m do 8 0 0 s topa nad m o r e m .

U z sjeverno i j u ž n o podnožje h rva t sko - s l avonskoga gor ja p ro­stiru se doimaste ravnine , sastojeće ponajviše iz aluvija, a k a d š t o iz diluvijalnoga prudja . V e l i k a u g a r s k a r a v n i n a za laz i n a z a p a d potiskujući se poput d r a g a medju gore , p r o t e ž e se medju s jevern im podnožjem gor ja i D r a v o m s j e d n e , a medju j u ž n i m podnož jem i S a v o m s d ruge s t r a n e ; ona j e r a v n i n a p o d r a v s k a ili P o d r a v i n a , a ova P o s a v i n a ili posavska r avn ina .

P o d r a v s k a r avn ina ili P o d r a v i n a p ros t i r e se n a desnom br i egu D r a v e od š ta jerske medje do ušća D r a v e odnosno V u k e u ravno j daljini od 3 5 milja, hvatajući se u Djakovš t in i , na razvodju V u k e i Bosu ta , r avn ine posavske . O v u r a v n i n u prosiecaju do Virovi t ice m n o g i potoci, potočići i močvare , med ju koj imi se položiti p ieščani brežuljci dižu. Poš to se od Virovi t ice g o r e n a više milja od r i e k e uđaljuju, pokr ivaju ravninu, p ro težuć i ! se med ju gó rami i r i e k o m gus te šume, prosiecaju j u m n o g i potočići i močvar ine , a p r a t e desni b r ieg D r a v e 12 do 101 s topu v isoki obronci , dočim jo j j e lievi b r i eg n izak, močvaran i polojit . D i o P o d r a v i n e obrubl jujući

opisano gorje p ros t i re se Bednj i potoku n a iz toku, najveća širina jo j j e četir i milje u p r a v e daljine, dopire malo ne do ušća V u k e , a izmjerene su j o j od z a p a d a к iz toku ove visine : medju potoci Bedn jom i Kopr ivn icom K u z m i n e c 454 ' , Cenkovec 4 5 2 ' i S t a r i K r č i 434 ' , G e b e l 4 2 8 ' , a neda leko D r a v e Gje lekovac 420 ' , za t im Hleb ine 4 0 2 , a k ra j ušća kopr ivničkoga (b is t ranskoga) pr iekopa K r č i n e 372 ' . I z a t oga Molve 424 ' , Kal inovec 426 ' i Sesvete 438 ' , pa G r a d a c 3 9 3 ' , L a n i k 3 3 8 ' , a kra j D r a v e Leščaki 342 ' , Buše t ina 312 ' , kraj L u k a č a K r e u z v a l a (?) 346 ' , Dugose lo 3 8 2 , Grad ina 386 ' , Gač i šće 3 6 3 ' , B o k 3 8 6 ' kra j Bazje gornje , Male gusle 334 ' , Ađiea 2 3 3 ' i Brezov ica 320 ' . Medju Brezn icom i Cadjavicom potokom O r e š a c 306 ' , Miholjac gornj i 3 6 2 ' , a kraj V a š k e S e d m a 3 5 5 ' . Me­dju potoci Cadjavicom i Vuč insk im, kraj Bokića Milavoda 3 6 3 ' , Medinci 4 3 0 ' , Š a r e n o polje 3 6 8 ' , kraj Kap inca Mesarnica 338 ' , ю-aj Sopja L u g 334 ' , J o ž u e 3 1 6 ' kraj P ređ r i eva na Dravi , Šaševi 340 ' i Pe ton ić 3 3 8 ' kra j Cađjaviee 3 2 6 ' ; zat im Dobrović 338 ' , k ra j Bu­kovice dolnje K r i ž o p u t 3 3 4 ' . Medju Vuč inskom i Vojlovicom B r e -zovljani 3 4 6 ' , S u h a i u l a k a 324 ' i Crnac 3 1 8 ' . Medju Vojlovicom odnosno K a r a č i c o m i Vuč icom Obradovci 339 ' , Rajno polje 340 ' , k ra j K u t o v a Gajevi 3 1 2 ' , L u g 303 ' i K a p e l n a 3 1 2 ' ; uz Vučicu Lač ić 292 ' , Selci 290 ' , S t r u g 288 ' , Osbice 382 ' , Otočac 2 9 5 ' ; po sredini K u č a n e i 3 0 3 ' , Slj ivoševci 306 ' , k ra j Kuniš inca K u r j a k 297 ' , Cumagajevci 2 9 7 ' i Mar ianc i 30(5'; pokraj Karač ice Gol in ci 300 ' , P o r e č 3 0 6 ' i V a l p o v o 2 8 9 ' . Medju Karač icom i D r a v o m Viljevo 318 ' , Raki tovica 306 ' , Bočk inc i 294 ' , J e z e r a 312 ' , Podgajci 319 ' , a kra j Karač ice S a g 2 8 5 ' ; pokraj D r a v e Moslavina 324 ' , Miholjac dolnji 307 ' , J an j evc i 3 2 1 ' , Sv . Gjura j 3 0 6 ' ; u zakuki kraj Podgajaca Sel iš te 332 ' , a ušće Karač ice 294 ' . Medju Vučicom odnosno K a ­račicom i ces tom naš i čko -os j ečkom: Zdenci 360 ' , kraj Pr ib iševca B r e g 240 ' , k ra j B o k š i ć a B a b i n g r o b 324 ' , kraj Sapt inovca Duš ica 3 2 1 ' , a k o d K lokočevca Nev je ra 2 9 8 ' ; k ra j Vučice B a r e 356 ' n e ­daleko Lačića , Mos t an ik 292 ' , Ivanovci 2 8 6 ' nedaleko Mar jančaca 306 ' , a Močilno 2 9 2 ' , Ladimirevc i 279 i Samotovci 2 9 4 ' kra j P e -t r ievaca. U z naš ičko-os ječku cestu : kraj Březnice Balvančić 309 ' , K o s k a 3 1 5 ' , B i zovac 284 ' , Bologovci 2 8 8 ' , Magja r ska Retfala 3 8 7 ' i Os jek (gornj i g r a d ) 2 9 9 ' . Medju našičko-osječkom cestom i V u ­k o m : kra j V u k e Bud imc i 310 ' , Oskorušno polje 300 ' , D o b š i n 260 ' , H a r a s t i n 284 ' , Sv . Las lo 274 ' , Ant in 267 ' , Tordinc i 264 ' , B r šad in 3 3 4 ' i L i p o v a č a 2 7 0 ' kra j N o v o g a V u k o v a r a . I z a toga sjevernije D i o s 2 6 8 ' , P e t r o v i ć 3 7 1 ' , Korog j 270 ' , Pa lača 277 ' , Babo ta 2 7 8 ' ,

T i p i n j a 2 7 5 ' , a k i a j D u n a v a B o r o v o 2 7 4 ' . Z a t im J e d i n a c 2 9 8 i Hab janovc i 286 ' , Brodjanci 2 9 0 ' i B i ska revc i 2 8 6 ' , Cepin 3 0 0 ' , L i v a n a 2 9 2 ' , L u g 259 ' , K r a v i c a 2 9 0 ' , Joko fa lu 2 8 5 ' , T e n j e 3 7 2 ' , Kl i sa 274 ' , V e r a 3 4 2 ' i L o v a s 274 ' , a J a z o v i c a 2 8 1 ' neda l eko D a ­lja 2 8 0 ' k ra j D u n a v a . Osjeku na i z toku diže se uz D r a v u i D u ­n a v do E r đ u t a humlje pod i m e n o m A l m a š k i h i E r d u t s k i h b r d a , kojih su v i s ine : N e m e t i n 300 ' , S a r v a s 3 0 1 ' i Bi lobrdo 317' · , u z a k u k i dunavskoj medju A l m a š e m i D a l j e m osaml jenoga su h u m -lja v i s i n e : Misnobrdo 357 ' , C v o r k o v o b r d o 5 9 4 ' i Buš i 5 9 5 ' , E r d u t 550 ' , a k ra j Sa laša O r a š 3 1 7 ' . V u k i n a j u g u do savskoga r a z -vođ ja : uz V u k u mjesto V u k a 2 6 2 ' , K o r i t n a 2 8 2 , Markuš i ca 2 6 7 ' , G a b o š 282 ' , Os t rovo 2 7 2 ' i N u š t a r 2 8 5 . — T i m opada P o d r a v i n a visinom svojom od potoka Bedn j e do ušća V u k e od 4 5 0 na 270 , dak le za 180 s topa ; D r a v s k o pobr iež je p a k o od L e g r a d a do ušća svoga od 4 2 9 n a 3 0 2 ili z a 130 s topa, a t im bi bila ovomu dielu Pod rav ine srednja visina 3 2 8 s topa n a d morem. I z toga ujedno sliedi, da su desni b regovi D u n a v a (od d r a v s k o g a k u t a ) viši od lievih polojitih, jer s t rma podnož ja a l m a š k i h b rda , a navlas t i to F r u š k e go re hvata ju se n jegove do l ine ; da su nadal je V u k i n i desni b regovi viši od lievih polojitih i t im dieli V u k a suhu višu r a v n i n u D j a k o v u n a iz toku od niže m o č v a r n e O s j e k u n a j u g u . O v a po­tonja spada svojom visinom medju na jn iže priedjele ciele P o d r a v i n e , a nas ta je H a r a s t i n u na iz toku, t e obs iže navlas t i to L u g (259 ' ) , D o b -šinu ( 2 6 0 ' ) , K o r o g j (270 ' ) s m o č v a r i n o m kraj P a l a č e (277 ' ) i Tord inc i (274), a s rednja joj j e v is ina 2 6 5 s topa nad m o r e m .

P o s a v i n a ili savska r a v n i n a p ros t i ruća se izmedju j u ž n o g a pod­nožja h rva t sko-s lavonskoga gor ja i S a v e , p ro t eže se od ušća S u t l e do r t a ili ušća S a v e kraj B i o g r a d a do 5 4 milje u p r a v e da l j ine ; za -lazeć medju gore p r e m a Kr i ževcu , B e l o v a r u i Lad i s lavu , z a p r e m a vel iku kotl inu, zalazi takodjer u š i roke dol ine I love , P a k r e i O r ­ljave, a p r e m a ušću sve to se više širi. D i o P o s a v i n e obrubl jujući s j u ž n e s t r ane Moslavačko i S l a v o n s k o gor je p u k a o j e med ju zagrebačko-s lavonskom cestom i S a v o m , a izmjerene su joj po-čamši od K l o š t r a Ivanića ove visine : u z a k u k i , što j u p rav i L o n j a s Č a z m o m , prost i re se Zu t i ca - šuma , kojoj j e s rednja vis ina 3 1 2 st. Medju đolnjom Č a z m o m i I l o v o m ravnin i su ove v i s ine : O k o l i 3 1 8 ' , S t ř a ž e c 4 2 4 ' , Osekovo 4 0 8 ' i Vel ik i K l j u n 3 0 9 ' ; med ju L o -n jom i S a v o m Mlačica 312 ' , S e t u š 3 1 4 ' i B a v a r č i n a 310 ' kra j N o ­voga Sela . Medju S a v o m i L o n j o m i M o s l a v a č k o m go rom, a od S i ska do ušća Lon je pros t i re se n i z ina — to j e do 3 milje š i roko

L o n j s k o - p o l j e , ko jemu j e medju podnožjem Moslavačke gore i L o n j o m srednja vis ina do 3 5 0 st., a medju Lon jom i S a v o m vi­s ine su m u T u p l a n 3 0 6 ' k ra j Svinička, Ladišće 300 ' , a uz Savu Pre ložč ica 3 1 0 ' i Gošće 3 4 5 ' . — Medju dolnjom I lovom i Orlja­v o m : S t r u g u n a s jeveru B u š ć a 3 1 5 ' , Vrbovl jani 324 ' , P jesku le 294 ' , J e s i c a 2 9 7 ' , M u ž k i k o n a k 2 9 7 ' , O k l i n a k 2 8 8 ' , U v a l e 288 ' , i P l a n -diš te . kra j ve l ikoga S t r u g a . Kra j Save ili izpod S t r u g a Mala Ci-p r n a 400 ' , Mlačko-pol je 2 9 1 ' , Šušk i pu t 2 9 1 ' , J a b l a n a c (zo.) 3 0 0 ' i Ribar ice 2 9 7 ' . Ovaj j e priedjel ili Pos t rugov je sasvime polojit, mjesta se dižu za povodnje popu t o toka nad vođom, koja k a d a oplasne , cio k ra j oka luž i . S t r u g u na iz toku, koj se S ta ro j G r a ­diški n a z a p a d u sa S a v o m sdružuje , izmjerene su visine : Z a b r đ o 330 ' , Gor i ca 3 2 2 ' , Z u k v e 3 1 3 ' i L jup ina 316 ' , pa Sičice 2 9 8 ' , S t i -vica 2 9 8 ' , Do l ina 2 9 7 ' i K r n a d 2 9 0 ' ; kraj Save Sopot 312 ' , S t a r a G r a d i š k a 3 0 8 ' , C r n a c 2 1 6 ' i Mlinište 2 9 3 ' . — Orl javi na iz toku visine su do B r o d a : K n e z (?) 284 ' , Bubnja r i 2 8 8 ' i U r i a 300 ' , pa Zel iš te 294 ' , S lobodnica 3 0 0 ' , Vlaček 2 8 1 ' , Babino Zelište 276 ' , Migalov 2 7 9 ' i V a r o š ; k ra j S a v e K o b a s 292 ' , Klas je 2 8 5 , Kl juč 2 8 8 ' i B r o d 3 0 0 ' . •—• S a v u pra t i od B r o d a do ušća D r i n e m n o g o zakukas t ih , močva rn ih , j a r u g a m i medju sobom preple ten ih po toka . Medju timi osobit imi m u k l i m i vodami najznatnij i su potoci : Bić i Bosu t . Ovaj n a svojem pu tu B r o d u n a iztoku do C r n e ome-djašuje sa s jevera savsku niz inu izprosiecanu mnogimi potočići. Kra j C r n e p re laz i Bić u Bosu t , kojega s t ruga od Crne do k u k a savskoga (medju S t i t a r o m i Zupan jem) sa S a v o m spaja, dočim se Bosu t od C r n e v i juga n a s jevero-iztok do Vinkovaca , odovud teče p r e m a j u g o - i z t o k u n a N e m c e i Morović, a utiče izpod ušća D r i n e k ra j mjesta B o s u t a u S a v u . Biću su na sjeveru izmjerene v i s ine : Čajkovci 3 2 0 ' , Vrpo l j e 2 7 5 ' , Pa l jev ina 2 4 9 ' , St r iž ivojna 2 7 3 ' , Kasn i ca 2 6 6 ' i P i ško revc i 3 0 6 ' . Biću pako na j u g u , k o j e m u j e kor i to medju 2 6 7 ' i 2 5 8 st. visoko, ove su v is ine : J u r a j 2 7 1 ' , K la -kar je 2 9 1 ' , Opr i savc i 284 ' , C a k u n o v k a 279 ' , J e l a s 2 7 5 ' , Divoševci 244 ' , K o p a n i e a 2 7 0 ' , G u d i n c i 266 ' , Brdać ica 270 ' , Sel iš ta 284 ' , B a b i n a g reda 2 6 7 ' i S ik i revci 2 6 0 ; kra j Save Ugl j a re 290 ' , S t r u -žani 290 ' , Svilaj 2 7 8 ' , N o v i g r a d 275 ' , ušće Bosne 2 5 8 ' i Š t i t a r 2 5 9 ' . Bosu tu n a s jeveru izmjerene su v i s ine : K r l a t 292 ' , Re t -kovci 2 9 0 ' , B o k 2 8 5 ' , G r e g o r i c a 2 7 7 ' , O r a n o 2 8 4 ' , N o v a V e s (Neuđorf ) 2 9 7 ' , V inkovc i 3 0 6 ' , Pe t rovci 280 ' , Mirkovci (zo.) 360 ' , J a n k o v c i s tar i 3 3 2 ' , J a n k o v c i novi 3 2 2 ' , Begovača 3 1 8 ' , S la ­k o v a 2 6 8 ' , B e r a k 350 , B o k č i ć 390 ' , Banovci 294 ' , Bosu t (grad ina)

302 ' , Ilinci 2 7 8 ' , Němci 297 ' , k ra j Š i d a Svračn jak 324 ' , Ma la Vasica 300 ' , Andraševc i 278" i G r k 2 4 0 ' . Medju B o s u t o m i S a v o m : Rokovc i (zv.) 284 ' , Anđr iaševei 2 7 6 ' , Ve l ika Oma 282 ' , Mala C r n a 260V Fabr i čk i gaj 274 ' , S tan ić 2 6 5 ' , Grad i š t e 2 7 5 ' , P r i v l a k a 2 7 4 ' , R ipača 282 ' , E rven i ca 2 9 3 ' , G u v n i š t e 2 7 6 ' , P e t k o v a c 2 7 7 ' k ra j O toka 288 ' , V i soke njive 2 7 0 ' , Komle t inc i 286 ' , P o d g r a d j e 2 8 4 ' , a k ra j Bosu ta Lipovac 2 6 2 ' , Morović 2 6 8 ' i Bosu t 2 5 2 ' ; za t im p r a m a j u g u Bošnjaki 262 ' , T u r j e 2 7 3 ' , G a r v a n c i 2 7 2 ' , V r b a n j e 2 7 0 ' , Podgaje i 262 ' , Ókra t i ca 269 ' , Š i roko 266 ' , G o r n j a K r č e v i n a 2 6 2 ' , Gornj i Poloj 272 ' , S t r a n a č k a G r e d a 272 ' , Vrbov i 2 7 3 ' , Lazov i 2 7 0 ' , L u k o 274 ' , Ivica 2 7 1 ' , B a b i n z u b 270 ' , Vignj i š te 260 ' , Soljani 2 6 8 ' , Drenovc i 267 ' , Cerje 258 ' , G lož ik 2 6 7 ' , S imić - šuma 267 ' , S t roš inc i 2 5 2 ' i Bla jna 266'. ' Kra j S a v e Vi rov i 267 ' , Župan j a 262 ' , Ra jevo selo 264 ' , Zajednica 264 ' , Miličevci 2 6 2 ' , G ju ren jeva 266 ' , G u n j a 266 ' , P l a v u š k a 270 ' , B r č k a s t a r a 2 8 6 ' , B r č k a 2 6 7 ' , Račinovci 266 ' , P le t ina 267 ' , Pas j a lipa 2 6 8 ' , J a m i n a 2 3 4 ' , Raca 2 5 5 ' , ušće D r i n e 252 ' , a ušće Bosu ta 252 ' . D o č i m su desni b regovi Bosu t a medju 280 i 250 st. visoki, Savini su p a k o b regov i od Bosu tove s t ruge kraj Župan je do ušća Bosu tova medju 267 i 2 5 0 st, visoke. Bosu t , Bosu tov samac i S a v a za tvara ju pr iedjel p o p u t otoka, i zp rep le tena nebrojenimi vođenimi žilami, koji se za kiše iz svojih ko r i t a izliju i spoje, te sav ponajviše kinipnom š u m o m zaras l i pr iedjel oka luže , a ovoj j e vođenoj mrež i med ju B o s u t o m i S a v o m srednja visina 269 s topa n a d m o r e m . — S a v s k a n iz ina izpod ušća Bosu tova , medju Mitrovicom i J a r k o m viša j e i suša od Savine s rbské s t r ane , na ime Mačve (medju ušćem D r i n e i S a b c e m ) , koja j e polojita i močvarna . O d J a r k a pako do Z e m u n a spodobna j e savska n iz ina onoj bosutsko-savskoj , samo što nije toli poloj i ta ; j e r toliki potoci i potočići dolazeći sa F r u š k e g o r e mukl i s u ; p re lazeć u nizini u „ b a r e " , koje samo za povodnje к Savi odtiču. T o m su p a k o naj iztočnijemu kraju posavske ravn ine , na ime Bosu tu na iz toku , ove od zapada к iz toku izmjerene visine : G i b a r a c 300 ' , Bačinci 2 7 5 ' , Bur jan i 260 ' , Kukojevc i 2 5 1 ' , B l aževac 2 6 8 ' , Ve l ika A n t a 287 ' , K u z m i n 3 7 8 ' , Mar t inc i 2 6 2 ' , Č a l m a 3 4 6 ' , G r g u r e v c i 2 9 5 ' , Lad ja -r a k 340 ' , Voganj 307 ' , Š a š i n c i 3 7 0 , Kra l jevc i 2 8 5 ' , Dobr inc i 262 ' , Pe t rovc i 294 ' , J a r k o v c i 2 6 3 ' , S t a r a P a z o v a 306 ' i Banovc i 3 3 8 ' ; J a r č i n a 270 ' , Š ibač 246 ' , PeČinci 3 0 2 ' , Pop inc i 267 ' , V o j k a 294 ' , Batanica 2 9 4 ' , Nikinci 310 ' , N ik inc i ho t e r 2 5 3 ' , Budjanovc i 2 4 8 ' , Bres tač 294 ' , Subot išće 2 4 8 ' , Subot i šće graviš te 244 ' , D e č 296 ' , Bobanovci 3 0 2 ' i Z e m u n 3 5 3 ' . K r a j S a v e : Mit rovički ho te r 290 ' ,

Mitrovica 330 ' , J a r a k 2 6 4 ' i Savsk i r t (ušće) k ra j B iog rada 227 st. n a d m o r e m . T i m opada ovaj dio Posavine od 3 2 0 na 2 4 0 ili za 8 0 st., S a v s k o p a k o pobrež je od S iska (ušća K u p e ) do njezina u šća pokra j B i o g r a d a od 3 1 8 n a 227 ili za 9 1 stopa, a srednja vis ina ovomu dielu P o s a v i n e bila bi 295 stopa nad mor em. N a j ­niži su kra jev i Posav ine medju Bosu tom i Savom, navlas t i to od B o š n j a k a (262 ' ) i Morovića (268 ' ) к j u g u , na ime one osobito ve­l ike ba re , koje se k ra j J a m i n e i R a č e pros t i ru , a najniže su iz­m j e r e n e točke J a m i n a (234 ' ) i G r k (240 ' ) n a Bosutu . D r u g i j e n izk i priedjel med ju J a r č i n i m samcem i Savom, srednja m u j e vi­sina 2 4 5 st., a najniže su izmjerene točke oko Sibča (244 ' ) , B u -djanovaca (248 ' ) i Subo t i š t a g rav i š ta (244 ' ) .

Ovo bi bi la geog ra f ska r azg loba s lavonskoga gorja, koje s h rva t ­sk im medju D r a v o m i S a v o m od štajerske medje do djakovačkih b režu l j aka z a p r e m a od pr i l ike 234 , a s F r u š k o m g o r o m do 2 5 2 če tvorne milje u površ ini , dak le malo ne polovinu p ros to ra H r v a t ­ske i Slavoni je med ju D r a v o m i Savom. I z njegovih pako hipso-metr i j sk ih r azmie r j a izvodimo, da ovo međjur iečno gorje spada ne samo k a o skra jn i jugo- i z točn i og ranak s redo-europskih p lanina , već po svojih h ipsomet r i j sk ih razmjer j ih u red n i z k i h g o r a , j e r m u srednja n a d m o r s k a vis ina b i la 2000 st. nenadmašuje ; a t o m k a t e ­gor i jom sudara lo bi se ponajviše plast icko obilježje g o r i , j e r se uzd iže n a d n iz inom, bi lo m u j e ponajviše s l jemenasta oblika s p ro-s t ran imi v r h o v i i sedli, a doline nijesu toli duboke, široke i polo-žitih ob ronaka , u ko je su si r ieke svoja više ili manje d u b o k a k o r i t a izduble . T o h rva t sko-s l avonsko gor je neodlikuje se ni toli­k o m visinom ni to l ikom razno l ikošću orografskih obl ika kao što gor je j u ž n o h r v a t s k e visočine, koje se usupro t uzdiže n a d v isokom ravnicom, re la t ivna m u j e visina bi lâ zna tno veća, obronci vrletniji , a bi la m u nijesu toli s l j emenas ta koli više g r e b e n a s t a ; dočim j e ovo j u ž n o gorje sas tavl jeno ponajviše iz k r ede i t r i jaške tvorbe, ono p a k o medju S a v o m i D r a v o m s t ranom iz kr is ta l inskih kamenja , a ponajviše te rc i ja rn ih tvo rba , a p r e m a tomu se pojavljuje n a gor ju j u ž n o - h r v a t s k e visočine z n a t n o veća izmjena u oblicih bilâ, v rhu ­naca , prevoja i dol ina. P o š t o su v rhunc i gora u obće obl ikom različiti , te će se j e d v a naći , da bi si dva v rha obl ikom posve j e d n a k a bila, za to i nose gor sk i v rhunc i r a z n a imena. Ali većina j e z i k a dosta je s i r omašna r iečmi, kojimi se savršeno izrazuje živa

slika v rhunaca . P r e m d a h r v a t s k i j e z i k nije j o š t e u tom pogledu i z -pi tan, ali iz onoga suđeć, što j e dosada pozna to , d rž imo da h rva t ­ski ili s rbski jezik nije u orografsk ih izrazi l i posve s i romašan, te p a k o relat ivno siromaštvo u naživili go r sk ih v rhova , ako gdje, to bi se kod nas pojavljivalo u s jevernom kra ju medju D r a v o m i Sa­vom, j e r b r d a ponajviše nose imena od susjednih mjesta, dočim na južno-hrva tsko j visočini i d rug ih s lavenskih zemljah B a l k a n ­skoga poluotoka imena b r d a više iz razuju njihovu sliku, a ova raznol ikos t i točnost orografskih iz raza , koju žitelji ovih k ra j eva rabe , dade se t im tumačit i , što su živili uz v isoka b r d a i ondje svoj j e z ik razvili .

O v a hipsometr i ja h rva t sko - s l avonskoga gor ja nije da leko j o š t e Sonk la rova orometri ja , na ime ona izmjera gora , kojom bi se ove p r e m a svojim pros torn im razmier jem medju sobom poredj ivale , k a o što j e izveo S o n k l a r za O e t z - č k u g r o m a d u , Z i l l e r ske A l p e i V i soke T u r e (Oe tz tha le r G e b i r g s g r u p p e , G o t h a 18G0. — Zi l le r tha ler A l ­pen im E r g z h . d. geograph . Mit th . von P e t e r m a n n , G o t h a 1872 . — H o h e Tai iern , W i e n 18G6), a L . B a r t h , i L . P faund le r za S t u -bajsku g r o m a d u (S tuba je r G e b i r g s g r u p p e , I n s b r u c k 1865) . Ali ove navedene orografske radn je j e d i n e su u svojoj vrst i . I z naše hipsometri je dade se iz računat i j ed ino s rednja vis ina gorsk ih v r h u ­naca, a ostala orometr i j ska r azmie r j a ostaju za sada ner iešena , pošto ne ima poda taka ni о visini sedala k a o najhi tni jemu ororne-t r i j skom elementu . T e p a k o visine sedala vr lo su r i edke i za d ruge gore , j e r b rda više u oči udara ju , dočiin su sedla kod t r igo­nometr i j skih izmiera više sakr i ta , za to bi se kod go r sk ih mierenja osobito na sedla pazit i imalo, ko ja su za orometr i ju to l iko zna tna , koliko i visine v rhunaca . К t omu su vr lo važni h ipsometr i j sk i podatci о srednjoj visini dolina, koji n e s a m o о h rva t sko-s lavon-skomu već i о drugih gor jah man jka ju . T i m se b i tno raz l ikuje hipsometr i ja od orometr i je , j e r onoj su p r e d m e t o m visine pojedinih točaka, â pošto orometr i ja t r e b a r aznov r s tn ih h ipsometr i j sk ih po­dataka , zato ima biti z ada t ak h ipsomet r i j e , da go ru za o romet r i j ska iz t raživanja shodno pr ipravi .

O v o m razglobom s lavonskoga gor ja i njegovih h ipsometr i j sk ih razmier ja popunismo orogra fsku sliku h rva t sko - s l avonskoga gor ja i to n a temelju onakovih h ipsometr i j sk ih p o d a t a k a , k a k o v e za sada imamo. T i m j e ujedno priredjei ia podloga , n a kojoj bi valjalo dalje gradi t i , da se osim orogra f sk ih i z t raž ivan ja nas tave one h ipsome-tr i jske radnje, koje za sada našemu gor ju manjkaju , za da se na

temel ju točnih i sves t ran ih hipsometri jskih poda taka j e d n o m i hr -va t sko-s lavonsko gor je savršeno orometr i jski omjeri. T e pako oro-gra fske i h ipsomet r i j ske nedos ta tke imali bismo kod p r i rodnoga iz t raž ivanja naše zemlje osobito uvažiti , dok se i na naše gorje neosnuje sl ično p l an insko d ruž tvo , о kojem se up rav sada radi , koje , ako b u d e htjelo kor is tno djelovati, orografiju i hipsometr i ju n a š e g a gor ja neće smjeti zanemar i t i .

I z v o r i i p o m a g a l a .

K n j i g e .

M. P i l l e r e t L . M i t t e r b â c h e r : i ter per P o s e g a n a m Sclavo-niae provincial!), B u d a e 1783 .

F r . W . v. T a u b e : B e s e h r e i b u n g des Königreichs Slavonien und des H e r z o g t h u m s S y r m i e n , Le ipz ig 1777.

J . A . D e m i a n : S ta t i s t i sche Beschre ibung der Mi l i tä rgrenze , W i e n 1806.

J . v. C s a p l o v i c s : S lavonien und zum The i l Croat ien, 2 Ti l le . , P e s t h 1819.

C. v. H i e t z i n g e r : S ta t i s t ik der Mil i tä rgrenze , 2 Tide . , W i e n 1117 u. 1820.

D . S t u r : D ie neogen- te r t i ä ren A b l a g e r u n g e n von W e s t - S l a v o -nien im J a h r b u c h der к . k- geologischen Reichsansta l t B d . X I I , S . 2 8 5 — 3 0 0 . — V e r h a n d l u n g e n der к. k . geologischen Re ichsan ­stalt im J a h r b u c h e für 1861 u. 1862. Bd . X I I , N r o . 1 u. 2 .

A . K o c h : Be i t r ag z u r Kenn tn i s s der geologischen Beschaffenheit des V r d n i k e r G e b i r g e s im J a h r b u c h der к. k . geologischen Re ichs ­ans ta l t . J g g . 1 8 7 1 , B d . X X I , S . 2 3 — 3 1 .

D r . O . L e n z : Be i t r äge zur Geologie der F r u š k a gora in S y r ­mien im J a h r b u c h der к . k. geologischen Reichsansta l t . J g g . 1 8 7 3 , B d . X X I I I , N r o . 3 , S . 2 9 5 .

L j . V u k o t i n о v i ć : О mos l avačkom grani tu , u R a d u Jugos lav , a k a đ . zn . к. I I , str . 3 9 .

L . R e c l u s : D i e E r d e u n d die E r sche inungen ihrer Oberf läche von D r . U l e , L e i p z i g 1 8 7 3 .

C. S o n k l a r : A l l g e m e i n e Orograph ie , W i e n 1873 .

G e o g r a f s k e k a r t e . J . S z e m á n : M a p p a dioecesis Zagrabiens is , 1822, 8 listova. M a p p a d i o e c e s i s Bosnens i s seu Djakovarens is et S y r m i e n s i s .

P r e g l e d n i k r a j o b r a z sviju k a t a s t r a l n i h obćina u H r v a t s k o j i Slavonij i u 7 l istova, 1864 .

J . v. S c h e d a : G e n e r a l k a r t e de r ös ter re ichischen M o n a r c h i e , B l . X I I I u. X I V .

S. P h i l l i p o v i ć : K a r t e des к . k . K r e u z e r G r e n z - R e g i m e n t N r o . 5, 2 Bl .

S . Š a š i ć : K a r t e des к . k . W a r a s d i n e r S t . G e o r g e r 6. G r e n z -Reg iment s , 1858 .

J . v. K . K a r t e des G r a d i š k a n e r G r e n z - R e g i m e n t s . K a r t e d e s B r o d e r G r e n z - R e g i m e n t s N r o . 7. K a r t e v o n C e n t r a l - E u r o p a ( G e n e r a l s t a b s - ) , B l . J . 9 ( A g r a m ) ,

Bl . K . 9 ( E s z e g ) , vom к . k . mi l i t ä r -geograph i schen I n s t i t u t e in W i e n 1874.

K a r t e v o n K r o a t i e n u n d S l a v o n i e n , Mi l i t ä r -Aufnahme , pho tograph ische Copien des к . k . mi l i t ä r -geograph i schen I n s t i t u t e s in W i e n .

F . v. H a u e r : Geologische U e b e r s i c h t s k a r t e der ös ter re ichischen Monarchie , W i e n , B l . V I u . V I I .