strategic marketing research - home | unicef knjige i mediji (štampani, audio i vizuelni) se...

StrategicPuls Group


Jun 2009

2

Metodologija

Rani razv oj djece

Terenska anketa rađena u domaćinstvu kod ispitanika, „licem u lice“

Nacionalni reprezentativni uzorak majki/staratelja djece do 6 godina starosti

Uzorački okvir: populacija po popisu 2003 i procjenjene populacione dinamike.

Veličina uzorka: 1200 ispitanika:

• 1000 majki/staratelja koji žive u Crnoj Gori

• dodatni uzorak 200 romskih majki/staratelja koji žive u romskim naseljima

Tip uzorka je troetapni stratifikovani slučajni uzorak, sa etapama:

1. Teritorija biračkog mjesta birana sa vjerovatnoćom proporcionalnom veličini - PPS

2. Domaćinstvo izabrano metodom slučajnog koraka od zadate adrese sa jednakim vjerovatnoćama (simulacijaSPSWoR uzoračke šeme) dok se kvota ne popuni

3. Primarni staratelj djeteta do 6 godina starosti

Stratifikacija je urađena na osnovu:

Tipa naselja – urban/rural

Tri geo-ekonomska regiona

Post stratifikacija na osnovu: pola i godina, tipa naselja I geo-ekonomskih regiona

Terenska kontrola na 12% uzorka u svim stratumima proporcionalno veličini uzorka, logička kontrola i kontrolakonsistencije u 100% slučajeva

StrategicPuls Group


Jun 2009

3

Odnos ispitanika - osobe koja brine o dijetetu i dijeteta o kome je riječ

Koji je odnos između ispitanika i dijeteta o kome govorimo u intervjuu?Baza: Ukupna ciljna populacija

88%

9%

2%

1%

0%

1%

Majka

Otac

Baka

Deda

Sestra

Ostalo

Rani razv oj djece - DEMOGRAFIJA

88% osoba koje brinu o dijetetu su majke, 9% očevi, 2% bake, dok su ostali staratelji zastupljeni u manjem procentu.

StrategicPuls Group


TRUDNOĆA

StrategicPuls Group


Jun 2009

5

Biološko roditeljstvo

Da li ste Vi biološka majka dijeteta?

Rani razv oj djece - TRUDNOĆA

Baza: Ukupna ciljna populacija

Da87%

Ne13%

Da88%

Ne12%

Opš ta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja izromskih naselja

87% uzorka staratelja djece do 6 godina starosti predstavljaju biološke majke djece.

• Slična je situacija i među starateljima iz romskih naselja.

StrategicPuls Group


Jun 2009

6

Načini informisanja o trudnoći

Ukoliko jeste, na koji način ste se tokom trudnoće informisali o stvarima koje se odnose na trudnoću, brigu onovorođenčetu i sl. ?


Višestruki odgovor; Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije)

48%

46%

33%

27%

15%

14%

9%

7%

4%

38%

7%

19%

41%

2%

1%

25%

_ lanovi porodice

Stru_njaci (ljekari op_te prakse,sestre, ginekolozi)

Prijatelji

Prethodno iskustvo

Knjige

Iz medija (radio,TV, Magazini,_asopisi, novine)

Bro_ure

Internet

Nisam se informisala

Op_ta populacija

Romi iz romskihnaselja

U toku trudnoće, najveći broj majki se informisao o temamavezanim za trudnoću i brigu o novorođenčetu preko drugihčlanova porodice (48%), stručnjaka - ljekara opš te prakse,sestara, ginekologa (46%) i prijatelja (33%). Još 27% navodisvoje prethodno iskustvo.

• Knjige i mediji (štampani, audio i vizuelni) se navode umanjem procentu – 15%, odnosno 14%. Brošure navodi9%, a Internet 7%.

• 4% navodi da se nisu ni na koji način informisali.

• Različiti vidovi medija, brošure, Internet zastupljeniji sumeđu osobama višeg obrazovanja, ukoliko su obaroditelja zaposlena, i u domaćinstvima sa većimporodičnim prihodima.

• Među Romima iz romskih naselja, svi vidovisavjetovanja su zastupljeni u manjoj mjeri, a ove osobese najviše oslanjaju na vlastito iskustvo (41%). Čak ¼Roma iz romskih naselja navodi da se nije ni na kojinačin informisalo.

• Svega 7% Roma navodi da se informisalo prekostručnjaka, a niko ne navodi medije (TV, radio,novine, Internet) kao izvor informacija.

StrategicPuls Group


Jun 2009

7

Zadovoljstvo kvalitetom dostupnih informacija o trudnoći

Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko ste zadovoljni kvalitetom inoformacija o trudnoći koje su vam biledostupne?



2%

3%

6%

16%

76%

33%

43%

Uop_te nisamzadovoljna

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma samzadovoljna

8%

3%

9%

5%

6%

38%

68%

83%

74%

78%

73%

40%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo

Romi iz romskih naselja

Reg

ion

Sum -

Sum +

Tip

nase

lja

76% majki je generalno zadovoljno kvalitetom informacija o trudnoći koje su im bile dostupne. Svega 6% nije bilozadovoljno, dok 16% nije ni zadovoljno ni nezadovoljno.

• Neš to su zadovoljnije majke djece do 6 mjeseci koje generalno i češće koriste Internet kao izvor informisanja.

• Takođe su značajno zadovoljnije kvalitetom dostupnih informacija majke iz centralnog područja, kao i izurbanih krajeva.

• Romkinje iz romskih naselja su generalno daleko manje zadovoljne kvalitetom dostupnih informacija – čak38% nije zadovoljno kvalitetom informacija.

StrategicPuls Group


Jun 2009

8

Podrška tokom trudnoće

Od koga ste dobijali podršku tokom trudnoće?



77%

49%

39%

34%

21%

5%

1%

Partner

Majka

Ljekar

Drugi _lanovi porodice

Prijatelji

Babica

Profesionalci (psiholozi,pedagozi...)

Najviše podrške tokom trudnoće dobija se od partnera– 77% majki navodi da je imalo podršku partnera. Naslijedećem mjestu su njihove majke – 49%, zatimljekari – 39%.

42%

40%

17%

36%

11%

2%

Partner

Majka

Ljekar

Drugi _lanovi porodice

Prijatelji

Babica

Profesionalci (psiholozi,pedagozi...)

Među majkama iz romskih naselja svaki vid podrše jeprisutan u mnogo manjoj mjeri: 42% navodi partnerskupodršku, 40% podršku od strane svoje majke, svega17% podršku ljekara.

Opš ta populacija majki Populacija majki iz romskih naselja

StrategicPuls Group


Jun 2009

9

Informisanje od strane ljekara

Šta su tri najvažnije stvari koje ste naučili tokom posjete ljekaru u trudnoći?



Majke, kao najvažnije stvari koje su naučile tokom posjete ljekaru u trudnoći, navode slijedeće: savjeti vezani zazdravlje i korektnu ishranu, način života i ponašanja, bavljenje fizičkom aktivnosti, higijenu, mentalno zdravlje,izbjegavanje stresa, relaksaciju, š tetnost pušenja i alkohola. Takođe se često navode informacije o regularnimpregledima, laboratorijskim analizama, ultrazvuku, razvoju fetusa, pripremama za porođaj, dojenju.

Tipične izjave:

“Kako pravilno održavati trudnoću,osloboditi se straha od porođaja, pravilno se hraniti.”

“Da ostavim cigare, vodim računa o ishrani, ne uzimam lijekove u trudnoći, pijem folnu kiselinu zbog krvne slike.”

“Da ne jedem koliko hoću, samo zato što sam trudna.”

“Da se pravilno hranim, što više krećem, izb jegavam nerviranje, da često dolazim na kontrole.”

“Pokazao mi je moje dijete na ultrazvuku.”

Majke iz romskih naselja skoro u ¼ slučajeva (22%) navode da nisu viđale ljekara ili da su garijetko viđale tako da nisu umele da prenesu šta su naučile u ovim posjetama.

StrategicPuls Group


Jun 2009

10

Učestvovanje partnera tokom trudnoće – posjete ljekaru

Da li je vaš partner zajedno sa vama posjećivao ljekara tokom trudnoće?


Baza: biološke majke sa djecom (87% ciljne populacije)

25%

15%

41%

22%

38%

25%

13%

Ne, nikada

Uglavnom ne

Sum -

I da i ne

Sum +

Uglavom da

Uvek da

49%

43%

26%

42%

38%

64%

34%

40%

38%

38%

37%

15%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Reg

ion

Sum -

Sum +

Tip

nase

ljja

38% majki navodi da su u posjete ljekaru iš le uglavnom zajedno sa partnerom, 41% navodi da su uglavnom iš le beznjega.

• Učestvovanje oca rjeđe je u sjevernom, a češće u južnom regionu – u sjevernom području čak 49% partnera nijeiš lo na preglede dok to nije radilo 26% partnera u južnom području.

• Među Romima iz romskih naselja svega 15% očeva je išlo na preglede sa svojim ženama.

StrategicPuls Group


Jun 2009

11

Učestvovanje partnera tokom trudnoće – informisanje od strane ljekara

Da li je partner od strane ljekara informisan o njegovoj ulozi u vezi sa dijetetom?


Baza: majke č i j i su partneri koji su posjeć ival l jekara zajedno sa njima tokom trudnoće (65% ciljne populacije)

10%

21%

32%

30%

38%

26%

12%

Uop_te ne

Uglavnom ne

Sum -

Djelimi_no

Sum +

Uglanvom da

U potpunosti da

34%

31%

30%

33%

30%

28%

38%

44%

27%

44%

27%

37%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Tip

nase

lja

Sum -

Sum +

Reg

ion

38% majki koje su bar ponekad iš le sa svojim partnerima kod ljekara smatraju da su očevi od strane ljekara biliinformisani o njihovoj ulozi u vezi sa dijetetom. 32% ovih majki ima suprotno miš ljenje.

• Češći pozitivan stav imaju majke iz centralnog regiona i urbanih krajeva, kao i majke djece do 6 mjesecistarosti.

• Nema razlike po ovom pitanju između majki iz opšte populacije i romskih naselja.

StrategicPuls Group


Jun 2009

12

Učestvovanje partnera tokom trudnoće – prisustvo na porođaju

Da li je vaš partner bio prisutan na porođaju?



7%

2%

93%

98%

Op_tapopulacija

Romi izromskihnaselja

DaNe

52%

39%

7%

1%

4%

33%

58%

9%

2%

1%

Nije mu bilo dozvoljeno daprisustvuje

Nije bio zainteresovan

Bio je odsutan iz grada

Nije ispunjavao medicinskeuslove

Ostalo

Op_ta populacija


Zbog čega partner nije bio prisutan na porođaju?Višestruki odgovor; Baza: majke č i j i partner nije bio prisutan na porođaju

(81% ciljne populacije)

Svega 7% očeva bilo je prisutno na samomporođaju. To je neš to češći slučaj među mlađimosobama i u južnom regionu. Među Romima izromskih naselja svega 2% očeva je prisustvovaloporođaju.

Kao najčešći razlog neprisustvovanja oca navodi se daočevima nije dozvoljeno da prisustvuju porođaju. Ovo kaorazlog navodi čak 52% majki. 39% navodi da očevi nisu bilizainteresovani.

• Majke iz ruralnih krajeva su češće miš ljenja daprisustvo oca nije dozvoljeno (61% majki navodi ovajrazlog), dok majke djece do 6 mjeseci starosti ovo rjeđenavode kao razlog.

• Očevi iz romskih naselja češće su saminezainteresovani da prisustvuju (58%).

StrategicPuls Group


Jun 2009

13

Zadovoljstvo porodilištem

Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko ste zadovoljni porodilištem u kom ste se porodili?



4%

9%

13%

24%

60%

31%

29%

1%

Uop_te nisam zadovoljna

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma sam zadovoljna

Nisam se porodila u porodili_tu

60% majki je generalno zadovoljno porodilištem u kome su se porodile. Majke djece do 6 mjeseci starosti su jošzadovoljnije – 75% daje pozitivnu ocjenu.

• Nema razlike u zadovoljstvu samim porodiliš tem između opšte populacije majki i majki iz romskih naselja,međutim čak 21% Romkinja navodi da se nije porađalo u porodilištu!

6%

8%

14%

11%

53%

30%

23%

21%

Uop_te nisam zadovoljna

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma sam zadovoljna

Nisam se porodila u porodili_tu


StrategicPuls Group


DOJENJE I ISHRANA

StrategicPuls Group


Jun 2009

15

Upućenost roditelja/staratelja u proces dojenja

Da li ste vi osoba koja je dojila/ doji dijete ili osoba koja zna detalje o tome kako je dijete bilo dojeno?

Rani razv oj djece - DOJENJE I ISHRANA

Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

Da, osoba koja je dojila dijete

76%

Da osoba koja zna kako je dijete

bilo dojeno8%

Ne16%

Od ukupne populacije roditelja/staratelja, 76% navodi da su oni sami dojili ili hranili dijete, 8% da su upoznati kakoje dijete dojeno ili hranjeno. 16% nije upoznato ili nije dalo odgovor.

• Među muškim roditeljima ili starateljima čak 59% nije upoznato sa načinom na koji je dijete hranjeno.

• Nema razlika između opš te populacije roditelja/staratelja i roditelja/staratelja iz romskih naselja

StrategicPuls Group


Jun 2009

16

Pomoć prilikom dojenja

Ko vam je pomagao, ili ko vam pomaže prilikom dojenja, sterilizacije, čišćenja, kupanja dijeteta i dr?


Višestruki odgovor; Baza: osoba koja je dojila / doji dijete (76% ciljne populacije)

30%

25%

14%

5%

5%

2%

1%

1%

1%

1%

1%

1%

0%

1%

37%

Suprug / Partner

Majka

Svekrva

Sestra

Babica

Prijateljica

Porodica

Djeca

Baka

Medicinska sestra

Dadilja

Supru_nikov _lan porodice / ro_ak

Patrona_na sestra

OstaloNiko mi ne poma_e / niko mi nije

pomogao

31%

35%

43%

31%

37%

46%

57%

48%

31%

26%

49%

38%

21%

36%

39%

71%

Osnovno ili ni_e

Srednja

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen

Samo majka zaposlena

Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Reg

ion

Niko mi ne poma_e / niko mi nije pomogao

Obrazovanje

Zapo

slen

ost

Prih

od

Tip naselja

37% majki dojilja navodi da im niko nije pomagao u ishrani i njezi dijeteta (prilikom dojenja, sterilizacije, čišćenja,kupanja dijeteta i dr.). 30% navodi da im je pomagao/da im pomaže partner, 25% da im pomaže njihova majka, 14%svekrva.

• U porodicama gdje su oba roditelja nezaposlena i gdje su niska porodična primanja, majka češće ostaje bezpomoći. Ovo je takođe češće slučaj u sjevernom regionu.

• Među majkama iz romskih naselja čak 71% ostaje bez pomoći, dok svega 1% navodi da im pomaže partner.Pomoć među ovim ženama najčešće dolazi od majke (13%) i svekrve (3%).

StrategicPuls Group


Jun 2009

17

Izvori informisanja o dojenju

Gdje ste se najčešće informisali/ informišete o dojenju dijeteta?


Baza: osoba koja je dojila / doji dijete (76% ciljne populacije)

17%

18%

20%

15%

8%

4%

2%

2%

1%

0%

5%

33%

22%

10%

3%

3%

21%

Prethodno iskustvo

_ lanovi porodice

Ljekari

Medicinske sestre, babice

Magazini, _asopisi

Prijatelji

Knjige

Bro_ure

Internet

TV

Ne informi_em se

Op_ta populacija


Majke se obično informišu o dojenju dijeteta kod ljekara(20%), drugih članova porodice (18%), kod babica (15%).17% navodi prethodno iskustvo.

• Ostali vidovi informisanja se rijetko pominju:časopisi - 8%, knjige - 2%, brošure - 2%, Internet –1%, TV – 0,2%...

• Kod majki iz romskog naselja čak 21% navodi danije ni tragalo za datim informacijama, dok je tajprocenat u opš toj populaciji majki 5%.

Od časopisa najčešće se pominju Moja beba,Mama, Majka i dijete, Trudnoća….

Internet sajtovi: www.wikipedia.com,www.yumama.com, www.bebac.com.

Oni koji su naveli brošure navode da su ih dobili ubolnicama, dječijim savjetovalištima, domovimazdravlja, porodilištima…

StrategicPuls Group


Jun 2009

18

Podaci o dojenju – trajanje dojenja

Koliko dugo posle rođenja je dijete sisalo? - mjeseci


Baza: osobe koje su dojile dijete il i osobe koje znaju detalje kako je dijetedojeno (84% ciljne populacije)

18%

22%

27%

12%

18%

Do 3 mjeseca

3.01-6 mjeseci

6.01-12 mjeseci

Preko 12mjeseci

Jo_ uvijek doji

8.5

9.3

8.9

7.4

7.6

9.1

7.9

10.0

10.4

8.0

6.0

7.5

8.0

8.6

10.0

6.5

8.8

9.1

10.9

10.3

7.7

7.6

7.9

9.5

9.2

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

16 - 25

26 - 30

31 - 35

>35

Do 3

4

5

6+

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Obr

azov

anje

Zapo

slen

ost

Prih

odS

taro

st

maj

keBr

oj _

lano

va

dom

a_in

stva

Reg

ion

Tip naselja

Majke u prosjeku prestaju sa dojenjem između 6. I 12. mjeseca(27% majki koje su dojile). 22% djece je dojeno između 3 i 6mjeseci, a 18% do 3 mjeseca. U prosjeku djeca se doje oko 9mjeseci. Djecu duže doje majke iz niže obrazovanih porodica,nezaposlene, sa nižim porodičnim primanjima. Takođe, majkeiz domaćinstava sa većim brojem članova, iz sjevernog regiona,iz seoskih područja.

• Nema većih razlika u dužini dojenja između majki iz opštepopulacije i iz romskih naselja.

Prosječan broj mjeseci

StrategicPuls Group


Jun 2009

19

Ekskluzivno dojenje

Koliko dugo je dijetetu nakon rođenja SAMO dojeno (samomajčino mlijeko čak i bez vode)? - mjeseci


Baza: osobe koje su dojile dijete il i osobe koje znaju detalje kako je dijetedojeno (84% ciljne populacije)

22%

13%

12%

8%

3%

13%

3%

14%

7%

Do 1 mjeseca

1.01-2 mjeseca

2.01-3 mjeseca

3.01-4 mjeseca

4.01-5 mjeseca

5.01-6 mjeseci

Preko 6 mjeseci

Dete nije nikad SAMO dojeno

Jo_ uvijek SAMO dojim

Ekskluzivno dojenje u prosjeku traje 3,2 mjeseca. 14% majki koje sudojile nije uopš te ekskluzivno dojilo dijete. Ekskluzivno dojenje uprosjeku duže traje kod majki iz niže obrazovanih porodica, nezaposlenihmajki, sa nižim porodičnim primanjima. Takođe, iz domaćinstava savećim brojem članova, iz sjevernog regiona, iz seoskih područja.

• Romske majke u prosjeku duže ekskluzivno doje djecu, ali to jedjelimično i zbog toga što je veći procenat majki koje nastavljajuekskluzivno dojenje i posle 6. mjeseca (čak 13% romskih dojilja).

3.2

3.5

3.2

3.0

2.8

3.3

2.9

4.2

3.7

3.1

2.4

2.7

3.4

3.3

3.0

2.5

3.1

3.7

3.9

3.6

2.7

3.5

2.9

3.7

4.8

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

16 - 25

26 - 30

31 - 35

>35

Do 3

4

5

6+

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Obr

azov

anje

Zapo

slen

ost

Prih

odS

taro

st

maj

ke

Broj

_la

nova

do

ma_

inst

vaRe

gion

Tip naselja


StrategicPuls Group


Jun 2009

20

Uvođenje dohrane

Kada ste počeli da dohranjujete dijete (da mu dajete hranukoja nije majčino mlijeko)? - mjeseci


Baza: osobe koje su rekle da je dijete dohranjivano (73% ciljnepopulacije)

12%

13%

15%

16%

7%

20%

9%

Do 1 mjeseca

1.01-2 mjeseca

2.01-3 mjeseca

3.01-4 mjeseca

4.01-5 mjeseca

5.01-6 mjeseci

Preko 6 mjeseci

4.1

5.2

4.2

4.0

3.9

4.2

3.4

5.2

4.6

4.1

3.4

4.2

4.2

4.1

4.1

3.6

4.2

4.4

4.7

4.5

3.6

4.3

4.0

4.4

5.4

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

16 - 25

26 - 30

31 - 35

>35

Do 3

4

5

6+

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo

Romi iz romskih naseljaO

braz

ovan

jeZa

posl

enos

tPr

ihod

Sta

rost

m

ajke

Broj

_la

nova

do

ma_

inst

va

Regio

n

Tip naselja


U skladu sa prethodno rečenim, majke koje doje počinju da uvodedohranu u prosjeku oko 4. mjeseca. Ponovo, kasnije uvodedohranu majke iz niže obrazovanih porodica, nezaposlene majke,sa nižim porodičnim primanjima. Takođe, iz domaćinstava savećim brojem članova, iz sjevernog regiona, iz seoskih područja.

• Romske majke koje doje uvode dohranu u prosjeku oko 5.mjeseca, ali čak 18% majki uvodi dohranu i kasnije, poš toprođe 6 mjeseci.

StrategicPuls Group


Jun 2009

21

Kontakt za vrijeme hranjenja/dojenja

Šta od sljedećeg radite dok hranite ili dojite dijete?


Višestruki odgovor; Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 0 do 1 godine - osoba koja je dojila dijete il i osoba koja zna detalje kako je dijete bilodojeno (16% ciljne populacije)

55%

51%

34%

24%

5%

5%

1%

Pri_am mu ilimu pjevam

Prigrlim ga

Mazim ga

Gledam dijete uo_i

Gledam TV

Pri_am sadrugima

Ni_ta posebno

Dojenje ili hranjenje je nejčešće vrijeme za prisniji kontakt majke i dijeteta. 55% majki navodi da dok hrani dijete,razgovara sa njim ili mu peva, 51% majki navodi da ga mazi, 34% da ga prigrli, a ¼ da ga gleda u oči.

Svega 5% navodi da za to vrijeme gleda TV ili da priča sa drugima. 1% da ne radi niš ta posebno.

Među majkama iz romskih naselja niži je procenat majki koje maze dijete – 11%, a takođe veći procenat majki navodida ne radi ništa posebno: 21%. Ovaj podatak može govoriti i da je svijest o potrebi za prisnijim kontaktom izmeđumajke i dijeteta niži kod majki iz romskih naselja.

32%

11%

20%

28%

5%

21%

Pri_am mu ili mu pjevam

Prigrlim ga

Mazim ga

Gledam dijete u o_i

Gledam TV

Pri_am sa drugima

Ni_ta posebno


StrategicPuls Group


Jun 2009

22

Učestalost konzumiranja razičitih vrsta namirnica

Koliko često dajete dijetetu da jede sljedeće?


Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 6 mjeseci I više (90% ciljne populacije)

76%

90%

49%

72%

73%

55%

72%

15%

8%

36%

23%

21%

32%

25%

_itarice / hljeb / cerealije

Mlije_ni proizvodi

Meso / riba

Vo_e / ko_tunjavo vo_e

Povr_e

Slatki_i

Supa

Svaki dan2 – 3 puta nedjeljnoJednom nedjeljno2 – 3 puta mjese_noJednom mjese_no i rje_eNikad


83%

27%

11%

13%

14%

24%

13%

50%

24%

22%

24%

14%

33%

14%

40%

31%

28%

11%

20%

7%

18%

18%

19%

18%

10%

14%

12%

28% 15%

7%

8%

_itarice / hljeb / cerealije

Mlije_ni proizvodi

Meso / riba

Vo_e / ko_tunjavo vo_e

Povr_e

Slatki_i

Supa

Svaki dan2 – 3 puta nedjeljnoJednom nedjeljno2 – 3 puta mjese_noJednom mjese_no i rje_eNikada

U ishrani, djeci se najčešće daju mliječni proizvodi – 90% majki djece preko 6 mjeseci starosti navodi da ih daje svakodnevno,i još 8% 2-3 puta nedjeljno. Slijedeće su žitarice i hljeb – 76% svakodnevno i 15% bar 2 do 3 puta nedjeljno. ½ majki navodi dameso daje svakodnevno, još 36% da daje 2 do 3 puta nedjeljno. 72% majki navodi da voće daje svakodnevno, 23% ga daje 2 do 3puta nedjeljno. Slična je situacija sa povrćem i supom. Slatkiš i se daju nešto rjeđe, 55% ih daje svakodnevno, 32% 2 do 3 putanedjeljno.

Roditelji i staratelji iz romskih naselja češće daju svoj djeci hljeb i žitarice, a znatno rjeđe sve ostale namirnice - mliječneproizvode (svega 27% daje svakodnevno), meso (svega 11% svakodnevno), voće (7% svakodnevno), povrće (13%svakodnevno), slatkiše (14% svakodnevno), supu (24% svakodnevno).

StrategicPuls Group


Jun 2009

23

Broj obroka

Koliko puta dnevno dajete dijetetu hranu?


Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (81% ciljne populacije)

1%

1%

19%

34%

30%

7%

1%

1%

0%

0%

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Djeca od 1 do 6 godina najčešće imaju 4 obroka dnevno – 34% majki navodi ovaj broj obroka. 30% majki daje 5 obrokadnevno, a 19% 3 obroka dnevno.

5 obroka dnevno se češće daje na uzrastu djeteta od 1 do 2 godine – 43% djece ovog uzrasta ima 5 obroka.

Prosječan broj obroka u toku dana u opš toj populaciji djece od 1 do 6 godina je 4,3. Ovaj broj je nešto manji međuporodicama sa nižim primanjima, u sjevernom regionu i u ruralnim oblastima. Drastično je manji među djecom izromskih naselja, koja u prosjeku imaju 3,1 obroka po danu.

4.3

4.2

4.5

4.6

4.2

4.4

4.5

4.4

4.2

3.1

Total

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Prih

odR

egio

nTi

p na

selja

Prosječan broj obroka

StrategicPuls Group


Jun 2009

24

Dječiji obroci sa porodicom

Da li vaše dijete jede svoje obroke zajedno saporodicom?


Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (81%ciljne populacije)

48%

51%

34%

31%

4%

6%

14%

13%

Op_tapopulacija


Da, sve obroke

Da, samo odre_ene obroke

Ne

Nema pravila – promenljivo

48% osoba koje brinu o djeci od 1 do 6 godina navodi da dijete jede sve svoje obroke zajedno sa porodicom. 34%navodi da jede samo neke obroke, 4% da ne jede zajedno sa porodicom, a 14% da nema pravila.

• Kao najčešći razlozi zaš to dijete ne jede zajedno sa ostatkom porodice navodi se to što roditelji rade pa nisu ukući za vrijeme obroka.

• 23% romskih roditelja/staratelja čija djeca ne jedu svoje obroke zajedno sa porodicom navodi kao razlog danemaju dovoljno hrane.

46%

14%

6%

6%

7%

4%

3%

4%

12%

61%

7%

3%

23%

6%

Zbog obaveza nismo u ku_i u to vrijeme

Ima druga_iji ritam od ostalih uku_ana

Dijete nije gladno u to vrijeme

Prvo jede dijete, pa onda mi

Jo_ je malo, jo_ je beba

Nemamo dovoljno hrane

Jede u vrti_u

Spava u to vrijeme

Ostali odgovori

Ne zna/Odbija

Op_ta populacija


Zbog čega (nekad) ne jedete zajedno?

Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 1 do 6 godina - akodijete ne jede svoje obroke zajedno sa porodicom (15% ciljne

populacije)

StrategicPuls Group


Jun 2009

25

Važnost kontakta majka dijete odmah po rođenju

Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je po vašem mišljenjuvažno da majka i novorođenče odmah po porođaju budu zajedno?



3%

0%

3%

3%

93%

12%

81%

Uop_te nije va_no

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je va_no

Informisanost o važnosti bliskog odnosa majke i dijeteta još odprvih trenutaka nakon porođaja je veoma visoka. 93% osoba kojebrinu o djeci smatra da je važno da majka i novorođenče odmah poporođaju budu zajedno, čak 81% smatra da je veoma važno.

• svijest o važnosti ovog kontakta je nešto viša međuroditeljima/starateljima koji oboje rade, sa viš imobrazovanjem i sa viš im porodičnim prihodima.

• svijest o važnosti ovog pitanja je takođe visoka i međuRomima iz romskih naselja – 87% smatra ovo iskustvovažnim, 63% veoma važnim.

4.7

4.5

4.7

4.8

4.8

4.6

4.7

4.5

4.5

4.7

4.9

4.7

4.7

4.8

4.7

4.7

4.4

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo

Romi iz romskih naseljaO

braz

ovan

jeZa

posl

enos

t

Prih

odRe

gion

Tip naselja

Prosječna ocjena

StrategicPuls Group


Jun 2009

26

Važnost dojenja za razvoj dijetetaKoliko je po vašem mišljenju dojenje važno za razvoj

dijeteta?



1%

0%

1%

2%

96%

14%

83%

Uop_te nije va_no

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je va_no

96% osoba koje brinu o djeci smatra da je dojenje važno zarazvoj dijeteta, 83% da je veoma važno.

• Taj procenat je nešto niži među niže obrazovanima,nezaposlenima, sa nižim prihodima, međumuškarcima, iz sjevernog regiona i ruralnih krajeva.

• Među roditeljima i starateljima iz romskih naseljasvijest o važnosti dojenja je neš to niža, ali je i daljevisoka - 84% osoba koje brinu o djeci smatra da jedojenje važno za razvoj dijeteta, 56% da je veomavažno.

Prosječna ocjena

4.8

4.6

4.8

4.8

4.9

4.8

4.7

4.7

4.7

4.8

4.8

4.5

4.8

4.7

4.9

4.8

4.8

4.7

4.3

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Mu_ko

_ensko

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Obr

azov

anje

Zapo

sleno

stPr

ihod

Reg

ion

Tip naseljaPo

l

StrategicPuls Group


Jun 2009

27

Važnost započinjanja dojenja prilikom prvog dijetetovog obrokaMolim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je po vašem mišljenju

važno da se sa dojenjem počne odmah, prilikom prvog djetetovog obroka ?



1%

1%

2%

3%

94%

13%

81%

Uop_te nije va_no

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je va_no

94% roditelja/staratelja smatra da je važno da se sadojenjem počne odmah, prilikom prvog djetetovog obroka,81% da je veoma važno.

• Taj procenat je nešto viš i među više obrazovanima,zaposlenima, sa viš im prihodima, među ženama, izcentralnog regiona i urbanih krajeva.

• Takođe, među osobama koje brinu o djeci iz romskihnaselja svijest o važnosti ranog započinjanja ciklusadojenja je neš to niža, ali je i dalje visoka - 83%roditelja/staratelja smatra da je dojenje važno zarazvoj dijeteta, 58% da je veoma važno.

Prosječna ocjena

4.7

4.7

4.7

4.8

4.8

4.7

4.7

4.7

4.7

4.7

4.8

4.5

4.8

4.7

4.9

4.6

4.8

4.7

4.2

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Mu_ko

_ensko

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Obr

azov

anje

Zapo

slen

ost

Prih

odR

egio

n

Tip naselja

Pol

StrategicPuls Group


Jun 2009

28

Procjena optimalnog perioda dojenja

Koliko dugo je po vašem mišljenju važno dojiti dijete?



14%

20%

13%

34%

13%

Manje od 6meseci

6 meseci

7-11 meseci

12 meseci

Preko 12meseci

14%

27%

14%

8%

10%

8%

13%

23%

16%

11%

18%

Ukupno

16 - 25

26 - 30

31 - 35

>35

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Sta

rost

Reg

ion

Tip

nase

lja

Najveći broj osoba koje brinu o djeci smatra da bi dijete trebalo dojiti dok ne napuni godinu dana – 34%. 20% smatra dadojenje treba prekinuti kad dijete napuni 6 mjeseci, dok čak 14% smatra da treba prekinuti prije nego što napuni 6 mjeseci.

• Zanimljivo je da su miš ljenja da dijete treba da se doji do 6 mjeseci ili manje češće mlađi roditelji/staratelji do 25godina starosti, iz urbanih krajeva i južnog regiona, tj. one kategorije populacije koje su pokazivale više znanja i svijestiu odnosu na pitanja u vezi dojenja i uopš te njege dijeteta.

• Po ovom pitanju nema većih razlika između osoba koje brinu o djeci u opš toj populaciji i onih u romskim naseljima.

Procenat onih koji navode manje od 6 mjeseci

StrategicPuls Group


Jun 2009

29

Slaganje sa tvrdnjama o dojenju

Majčino mlijeko može b iti takvog kvaliteta (misli se nakvalitet a ne količinu) da ne uspije da zadovolji sve

potrebe dijeteta za hranljivim materijama



Dijetetov mozak se najbrže razvija tokom prve tri godinež ivota. Taj proces se može ubrzati b liskom, toplom

stimulacijom iz bebinog okruženja

15%

15%

7%

14%

16%

11%

64%

60%

74%

49%

68%

57%

31%

29%

Total

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Ne sla_em se Sla_em se

Reg

ion

Tip

nase

lja

2%

4%

1%

2%

1%

5%

82%

77%

82%

87%

79%

86%

35%

Total

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo


Ne sla_em se Sla_em se

Reg

ion

Tip

nase

lja

64% osoba koje brinu o dijetetu navodi da se slaže, 22%da nije sigurno, a 15% da se ne slaže.

Slaganje sa tvrdnjom je još veće među osobama izcentralnog, a manje među onima iz južnog regiona.

Među roditeljima/starateljima iz romskih naselja manji jeprocenat slaganja i znatno je više neodlučnih, tj. onihkoji nisu sigurni da li je to tačno ili ne – 57%, u odnosuna 22% u opš toj populaciji roditelja/staratelja.

81% osoba koje brinu o dijetetu navodi da seslaže, 17% da nije sigurno, a svega 2% da se neslaže.

Među roditeljima i starateljima iz romskih naseljaznatno je manji procenat slaganja – svega 35%osoba se slaže sa ovom tvrdnjom, dok jeprocenat neodlučnih, tj. onih koji nisu sigurni dali je to tačno ili ne, izrazito veliki – 60%.

StrategicPuls Group


BRIGA U OKVIRU PORODICE

StrategicPuls Group


Jun 2009

31

Članovi koji vode računa o dijetetu

Koji sve članovi domaćinstva vode računa o dijetetu?

Rani razv oj djece - BRIGA U OKVIRU PORODICE

Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

97%

81%

38%

17%

12%

8%

5%

92%

55%

34%

14%

17%

10%

2%

Majka

Otac

Baka

Deda

Sestra

Brat

Neko drugi

Op_ta populacija


Članovi koji vode računa o dijetetu su, na prvom mjestumajka (u 97% porodica sa djecom do 6 godina starosti) iotac (81%), zatim baba (38%), deda (17%), sestra (12%),brat (8%).

• U romskim domaćinstvima otac znatno rjeđeuzima ulogu u odgoju dijeteta (svega 55% očeva).

Ko provodi najviše vrijemena sa dijetetom?


82%

7%

4%

2%

1%

0%

0%

1%

86%

4%

6%

1%

2%

Majka

Obaroditelja/staratelja

Baka

Otac

Brat, sestra

Deda

Dadilja

Neko drugi

Op_ta populacija


Međutim, kada se postavi pitanje ko primanovodi računa o dijetetu, to je u najvećem brojuslučajeva majka (82%), svi drugi članovijavljaju se u manje od 10% slučajeva.

StrategicPuls Group


Jun 2009

32

Porodična pomoć pri ostavljanju djeteta kod kuće

31%

27%

22%

11%

3%

1%

1%

1%

0%

17%

26%

29%

1%

4%

8%

7%

6%

Ostavim dijete sa drugim roditeljem

Ostavim dijete sa bakom, dekom

Vodim dijete sa sobom

Vodim dijete u obdani_te

Ostavim dijete sa bra_om i sestramakoji imaju vi_e od 10 godina

Ostavim dijete sa drugim odraslimro_acima

Ostavim dijete sa bra_om i sestramakoji imaju manje od 10

Ostavim dijete sa drugim odraslimosobama

Ostavim dijete samo

Op_ta populacija


Šta obično radite sa dijetetom kada morate danapustite kuću na duže (radi odlaska na posao, njivu i

sl..)?



Kada roditelj ili staratelj mora da napusti kuću na duže najveći broj njih ostavlja dijete drugom roditelju (31%), ilibakama, odnosno dekama (27%). Međutim, čak 1/3 osoba koje se brnu o dijetetu nema ovu vrstu porodične pomoćipa navodi ili da vodi dijete sa sobom (22% slučajeva) ili da daje dijete u vrtić (11%).

• U romskim porodicama, djeca se često ostavljaju i kod drugih odraslih rođaka (8%), ali se javlja i odgovor daih ostavljaju sa braćom i sestrama ispod 10 godina starosti (7%), š to skoro da nije bio slučaj u opš tojpopulaciji.

Kada je potrebno da napuste kuću na kratko roditelji i staratelji najčešće vode dijete sa sobom (38%).

Šta obično radite sa svojim dijetetom kada morate da napustitekuću, makar i na kratko, radi odlaska u kupovinu, obavljanjanekih administrativnih i drugih poslova... ili iz drugih sličnih

razloga?Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

38%

33%

21%

4%

1%

1%

1%

0%

40%

14%

19%

3%

7%

8%

5%

Vodim dijete sa sobom

Ostavim dijete sa drugim roditeljem

Ostavim dijete sa bakom, dekom

Ostavim dijete sa bra_om i sestrama kojiimaju vi_e od 10 godina

Ostavim dijete sa bra_om i sestrama kojiimaju manje od 10

Ostavim dijete sa drugim odraslimro_acima

Ostavim dijete sa drugim odraslimosobama

Ostavim dijete samo

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

33

Aktivnosti koje se obavljaju sa djecom – Opšta populacija roditelja/stratelja

Da li ste tokom prošle nedjelje vi ili bilo koji drugi član vaše porodice....


Baza: roditelj i i l i staratelji djece od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije)

70%

53%

33%

28%

23%

22%

20%

17%

17%

15%

13%

12%

10%

10%

9%

30%

47%

67%

72%

77%

78%

80%

83%

84%

85%

87%

88%

90%

90%

91%

U_ili dijete o duhovnim ili religioznim obi_ajima

Zajedno sa djetetom radili neke ku_ne poslove

Provodili vrijeme sa djetetom u obrazovnim aktivnostima

Crtali sa djetetom

Razgovarali sa djetetom tokom obroka

_itali knjige ili razgledali slikovnice sa djetetom

Hvalili dijete

Hranili dijete ili mu pomagali pri jelu

Pjevali pjesme sa djetetom

Gledali TV sa djetetom

Poveli dijete u _etnju

Pri_ali djetetu pri_e

Igrali se sa djetetom

Sjedjeli sa djetetom za vrijeme glavnog obroka

Kupali ga, mijenjali pelene i sl..

Ne/Ne zna Da

Kada se pregledaju aktivnostikoje roditelji i staratelji i ostaličlanovi porodice obavljaju sasvojom djecom vidimo da su,naravno, najzastupljenije onenajosnovnije: kupanje,presvlačenje, sjedenje za stolomsa dijetetom. Takođe, velikavećina roditelja i staratelja seigra sa djecom, vodi ih u šetnju,priča im priče, pjeva sa njimapesme, gleda sa njima TV.

Primećuje se da suroditelji/staratelji i ostali članoviporodice neš to manje uključeniu obrazovne aktivnosti, čitanjeknjiga, razgovor.

• Roditelji/staratelji sa nižimprimanjima kao i oni izsjevernog regiona u manjemprocentu obavljaju sve dateaktivnosti sa djecom.

StrategicPuls Group


Jun 2009

34

Aktivnosti koje se obavljaju sa djecom – Roditelji/stratelji iz romskih naselja

Da li ste tokom prošle nedjelje vi ili bilo koji drugi član vaše porodice....


Baza: roditelj i i l i staratelji djece od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije)

25%

29%

29%

33%

38%

39%

41%

44%

49%

58%

68%

68%

73%

73%

84%

75%

71%

71%

67%

63%

61%

59%

56%

51%

42%

32%

32%

27%

27%

16%

Sjedeli sa djetetom za vreme glavnog obroka


Hvalili dijete

Kupali ga, mijenjali pelene I sl…






Pri_ali djetetu pri_u

Crtali sa djetetom





Ne/Ne zna Da

Osobe koje brinu o dijetetu izromskih naselja su u manjemkontaktu sa djecom u odnosu naove osobe iz opšte populacijegledano po svim navedenimaktivnostima.

• Posebno manje vrijemenaromski roditelji i starateljiprovode u edukativnimaktivnostima: čitanje,crtanje, brojanje, pričanjepriča...

• Zanimljivo je da je najmanjarazlika između romske iopšte populacije u pogleduučestalosti hvaljenjadijeteta, bar po izjavamaroditelja, odnosno staratelja.

StrategicPuls Group


Jun 2009

35

Aktivnosti koje se obavljaju sa djecom – Članovi porodice

77%

75%

73%

73%

72%

73%

79%

68%

65%

82%

84%

80%

85%

78%

73%

46%

48%

43%

54%

57%

39%

40%

40%

62%

35%

46%

26%

59%

61%

36%


Pri_ali djetetu pri_e







Crtali sa djetetom

Sjedjeli sa djetetom za vrijeme glavnog obroka



Kupali ga, mijenjali pelene i sl..

Hvalili dijete


Majka Otac Baka Sestra Brat Deda Neko drugi

Koji članovi porodice su tokom prošle nedjelje učestvovali u navedenoj aktivnosti:


Višestruki odgovor; Baza: roditelj i i l i staratelji djece od 1 do 6 godina - ukoliko su tokom prošle nedjelje učestvovali u navedenoj aktivnosti

U prosjeku date aktivnosti obavlja oko ¾ majki, oko ½ očeva i oko ¼ baka. Majke neš to češće od ovog prosjeka kupajudijete i pomažu mu oko jela. Očevi malo rjeđe učestvuju u edukativnim aktivnostima, a češće u igrama sa dijetetom,hvaljenju dijeteta, zajedničkom gledanju televizije, odlasku u šetnju…

• U romskim porodicama očevi su znatno isključeniji iz skoro svih aktivnosti sa djecom (posebno obrazovnih istimualtivnih aktivnosti), a često i majke učestvuju u manjoj mjeri, dok njihovu ulogu preuzimaju braća i sestre.

51%

63%

66%

71%

55%

23%

79%

47%

18%

73%

68%

65%

69%

66%

51%

20%

25%

17%

24%

56%

60%

17%

32%

15%

39%

38%

Opš ta populacija roditelja/staratelja Populacija roditelja/staratelja iz romskihnaselja

StrategicPuls Group


Jun 2009

36

Dječije aktivnosti – Prosječno trajanje

Koliko sati dnevno vaše dijete provodi u od navedenim aktivnostima? – Prosječna vrednost


Prosječne vrednosti; Baza: oni koji su bil i uključeni u navedene aktivnosti

U toku dana, po izjavama roditelja i staratelja, djecanajviše provode vrijemena u spavanju – u prosjeku11,6 sati, zatim u obdaništu 6,1 čas. Igrajući se sadrugom djecom provode u prosjeku 2,3 časa,igrajući se sama 2,1 čas, a igrajući se saodraslima 1,9 časova. U gledanju televizije provodeu prosjeku 1,6 časova, dok u obrazovnimaktivnostima provode 1,3, a u sportskim 1,1 časova.Na hranjenje odlazi 1,8, a na šetnju u prosjeku 2časa.

• Romska djeca u prosjeku više vrijemenaprovode igrajući se sa drugom djecom isama, provode isto vrijemena kao i djeca izopšte populacije u gledanju televizije, amanje od djece iz opš te populacije uspavanju i boravku u obdaniš tu.

11.6

6.1

2.3

2.1

2.0

1.9

1.8

1.6

1.3

1.1

1.0

10.9

3.3

3.4

3.2

2.0

2.0

2.1

1.8

1.7

1.4

1.4

Spavanje

Boravak u vrti_u

Igranje sa drugomdjecom

Samostalna igra

_etnje

Igranje saodraslima

Jelo

Gledanje televizije

Obrazovneaktivnosti

Sportske aktivnosti(treninzi)

Obavljanje ku_nihposlova

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

37

Kućne aktivnosti

U koje kućne aktivnosti uključujete vaše dijete?


Višestruki odgovor; Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 1 do 6 godina (82% ciljne populacije)

Djeca od 1 do 6 godina se, od strane osoba koje brinu o njima, najčešće uključuju u slijedeće kućne aktivnosti:namješ tanje kreveta (43%), kupovinu (32%), čišćenje (12%), kuvanje (4%) i pranje (3%).

43%

32%

12%

4%

3%

26%

19%

29%

28%

4%

2%

37%

Namje_tanjekreveta

Kupovina

_ i__enje

Kuvanje

Pranje

Ostalo

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

38

Učešće oca u vaspitavanju dijeteta

Koliko je po vašem mišljenju važno učešće oca u vaspitavanju dijeteta?


Base: ispitanici koji nisu očevi djece (91% ciljne opulacije)

2%

1%

3%

3%

92%

10%

82%

Uop_te nijeva_no

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je va_no

92% roditelja/staratelja smatra da je važno učešće oca u vaspitavanju dijeteta, a čak 82% da je veoma važno.

• Osobe koje brinu o djeci iz romskih naselja daleko rjeđe opažaju značaj oca u vaspitavanju dijeteta –svega 2/3 smatra da je njegova uloga važna.

5%

9%

14%

17%

66%

22%

45%

Uop_te nijeva_no

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je va_no


StrategicPuls Group


Jun 2009

39

Dječija pitanja

Djeca često postavljaju mnogobrojna pitanja. Koliko često vi odgovarate na pitanja?



69%

20%

5%

2%

2%

Uvijek

Skoro uvijek

Ponekad

S vremena navrijeme

Skoro nikada

69% roditelja/staratelja djece od 1 do 6 godina navodi da uvek odgovara na dječja pitanja, 20% skoro uvek i 5% navodida odgovara ponekad.

• Romski roditelji/staratelji odgovaraju na dječja pitanja daleko rjeđe – svega 38% navodi da odgovara uvek, a čak1/4 da ne odgovara samo s vrijemena na vrijeme ili skoro nikad (u odnosu na 4% u opštoj populacijiroditelja/staratelja).


38%

15%

17%

18%

8%

Uvijek

Skoro uvijek

Ponekad

S vremena navrijeme

Skoro nikada

StrategicPuls Group


Jun 2009

40

Dječija pitanja – razlozi neodgovaranja

Koji su najčešći razlozi zbog kojih ne odgovarate ili ponekad ne odgovarate na dječija pitanja?


Višestruki odgovor; Baza: Baza: roditelj i i l i staratelji djece starosti od 1 do 6 godina - oni koji ne odgovaraju uvek na pitanja koja im postavlja dijete(25% ciljne populacije)

Kao najčešći razlog zašto ne odgovarajuna dječja pitanja osobe koje brinu o djecinavode da su suviše umorni, da nerazumjiju pitanje, da ne znaju odgovor napitanje, da nemaju vrijemena, da su topitanja na koja se ne može odgovoriti.

• Romski roditelji i staratelji kaonajčešći razlog navode da nemapotrebe da odgovore (23%staratelja), dok se ovaj odgovorjavlja u opštoj populaciji osobakoje brinu o dijetetu u 8%slučajeva.

28%

20%

20%

13%

8%

12%

7%

15%

19%

15%

15%

23%

12%

1%

Uglavnom samprevi_e umoran-a

Obi_no nemamodgovor, ne znam

odgovor na to pitanje

Obi_no nerazumijem pitanje

Nemam vremena,prezauzet(a) sam

To nije neophodno

Na to pitanje se nemo_e odgovoriti

Mo_da gledam TV;_itam, _askam sa

nekim

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

41

Reakcija na dječji plač

Šta najčešće radite kada vam dijete plače mada nije ni gladno ni mokro?



Kada dijete plače (mada nije ni gladno nimokro), najveći procenat roditelja istaratelja navodi da preduzme neku odslijedećih radnji: pokušava da shvatizaš to dijete plače (32%), odmah gauzima u ruke (28%), priča sa dijetetom(23%).

• Romski roditelji i staratelji rjeđeod onih iz opš te populacije navodeda pokušavaju da razumjeju zaštodijete plače i da razgovaraju sanjim, a znatno češće da gaignorišu ili da ga hrane ili da vičuna njega.

32%

28%

23%

6%

5%

3%

1%

0%

1%

15%

26%

12%

8%

8%

11%

10%

8%

Poku_avam da shvatim za_to pla_e

Odmah ga uzmem u ruke

Pri_am sa djetetom

Dam mu igra_ke

Ljulju_kam ga

Ignori_em ga

Dam mu hranu

Vi_em na njega, ka_em mu da u_uti

Postidim ga na neki na_in

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

42

Reakcija na pozitivne postupke dijeteta

Na koji način najčešće hvalite pozitivne postupke vašeg dijeteta?



Osobe koje brinu o djeci najčešće hvale pozitivne postupke svog dijeteta ili verbalno (riječima) – 45%, ili fizički (npr.grle ga, ljube ga) – 42% ovih osoba. 12% navodi materijalnu nagradu (daju dijetetu npr. bombonu, hranu, nagradu).

• 7% romskih roditelja/staratelja navodi da ni na koji način ne hvali dijetetove pozitivne postupke, dok se tajodgovor skoro uopš te ne javlja u opštoj populaciji roditelja/staratelja!

45%

42%

12%

0%

46%

41%

6%

7%

Verbalno(rije_ima)

Fizi_ki (npr. grlimga, ljubim ga)

Dam mu ne_to(npr. bombonu,hranu, nagradu)

Nikako

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

43

Moralni principi i kažnjavanje

86%

7%

3%

87%

9%

3%

Majka

Otac

Drugi _lanoviporodice

Op_ta populacija


Ko u vašoj porodici najčešće uči dijete šta je dobro ašta ne?



Majka je osoba zadužena da uči dijete prvimmoralnim principima, tj. š ta je dobro, a š ta je loše –to je posao majke u 86% slučajeva. Očevi to rade usvega 7% slučajeva, a drugi članovi porodice jošrjeđe.

Iako se majka najčešće pojavljuje i u ulozi onogakoji kažnjava (70%), ipak ovu ulogu preuzima i većibroj očeva (21%).

• U romskim porodicama, očevi su znatnočešće ti koji kažnjavaju – u 39% slučajeva.

70%

21%

4%

55%

39%

5%

Majka

Otac

Drugi _lanoviporodice

Op_ta populacija


Ko uglavnom kažnjava ..Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

StrategicPuls Group


Jun 2009

44

Reakcija na neodgovarajuće postupke djece

Kada vaše dijete uradi nešto što vi smatrate da ne bi trebalo da uradi, šta vi obično radite?



Kada dijete uradi nešto š to smatraju da ne bitrebalo da uradi, osobe koje brinu o djecinavode da najčešće kažu „ne“ i pokušaju damu objasne zaš to to ne treba da se radi (ovajodgovor navodi 54% ovih osoba). Često sejavljaju i drugi odgovori: Kažem „ne“ iočekujem da dijete posluša (22%), Odvučemmu pažnju nekom aktivnošću (18%), Stavimstvari van njegovog domašaja (13%), Udarimga po ruci kada nešto dira (12%).

• U romskim porodicama znatno serjeđe objašnjava djeci zaš to nešto netreba da rade (svega 10%roditelja/staratelja), dok se znatnočešće javljaju slijedeći odgovori:Udarim ga po ruci kada nešto dira(37%), Vičem na njega (26%) iIgnorišem ga (9%).

54%

22%

12%

18%

13%

6%

9%

4%

4%

2%

10%

17%

37%

3%

6%

26%

7%

7%

1%

9%

Ka_em „ne“ i objasnim mu za_to

Ka_em „ne“ i o_ekujem da dijeteposlu_a

Udarim ga po ruci kada ne_to dira

Odvu_em mu pa_nju nekom aktivno__u

Stavim stvari van njegovog doma_aja

Vi_em na njega

Ograni_im mu kretanje

Nateram dijete da sjedne ili ode udrugu sobu da tamo bude samo

Odvedem negdje dijete

Ni_ta – ignori_em ga

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

45

Fizičko kažnjavanje

Nekada se djeca sasvim lijepo ponašaju a nekada ne. Koliko puta ste tokom prošle nedjelje morali da udaritedijete (ako uopšte jeste)



55% osoba koje brinu o djeci navodi da je u tokuproš le nedjelje bar jednom moralo da udari dijete.8% ovih osoba je udarilo dijete 3 i više puta.

• Preko ¾ (78%) romskih roditelja/starateljanavodi da je u toku proš le nedjelje moralo daudari dijete. Skoro 1/3 (31%) navodi da jedijete udarilo 3 i više puta.

45%

7%

36%

6%

2%

22%

15%

28%

14%

17%

0

1

2

3

4+

Op_ta populacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

46

Potreba za fizičkim kažnjavanjemMolim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je fizičko

(tjelesno) kažnjavanje potrebno u vaspitavanju djece?



56%

21%

77%

12%

9%

5%

3%

2%

Uop_te nije potrebno

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je potrebno

Ne zna/Odbija

77%

64%

76%

82%

84%

75%

73%

67%

66%

80%

91%

66%

85%

77%

25%

9%

19%

8%

8%

4%

10%

9%

17%

13%

6%

5%

11%

6%

10%

32%

Ukupno

Osnovno ili ni_e

Srednje

Vi_e ili visoko

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Sjeverni

Centralni

Ju_ni


Reg

ion

Sum -

Sum +

Obr

azov

anje

Zapo

slen

ost

Prih

od77% osoba koje brinu o djeci smatra da fizičko kažnjavanje nije potrebno u vaspitavanju djece. 56% smatra da uopš tenije potrebno. 9% smatra da je potrebno.

• Fizičko kažnjavanje češće vide kao potrebno roditelji i staratelji sa nižim obrazovanjem, nezaposleni, sa nižimprihodima, iz višečlanih porodica, iz sjevernog regiona, ali takođe i roditelji i staratelji starije djece, od 3 do 6godina.

• Svega ¼ romskih roditelja/staratelja smatra da fizičko kažnjavanje nije potrebno u vaspitavanju djece, dok 1/3smatra da je potrebno. Ostali nemaju stav.

StrategicPuls Group


Jun 2009

47

Izvori informisanja o vaspitanju djece

53%

33%

20%

10%

6%

5%

3%

3%

2%

28%

37%

21%

12%

0%

1%

1%

1%

60%

Porodica

Prijatelji

Ljekari, medicinske sestre

Magazini, _asopisi

Knjige

Psiholozi, pedagozi

Bro_ure

TV

Internet

Ne informi_em se o vaspitavanjudjeteta

Op_ta populacija


Knjige: Moja beba, Šta da očekujete dok…, Mala knjiga o velikimroditeljima, Vaše dijete i Vi, Savršeno roditeljstvo, Korak po korak

Časopisi: Moja beba, Moje dijete, Majka i dijete, Mama, Lepota izdravlje, Zdravlje i ljepota…

TV stanice: RTCG i Pink, emisije: Jutarnji program, Obrazovniprogram, Programi o djeci na RTS-u, Bubamara, Biljana za vas naPinku, Binky Bill na IN-u, Replika, Ključ…

Internet sajtovi: www.mojabeba.com, www.yumama.com,www.bebac.com .

Oni koji su naveli brošure navode da su ih dobili u bolnicama,dječjim savjetovalištima, domovima zdravlja, porodilištima…


Na koje se sve načine informišete o vaspitavanju dijeteta?Višestruki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

Roditelji i staratelji navode da se o vaspitavanju dijetetainformišu preko porodice (53%), prijatelja (33%), ljekara ibabica (20%), psihologa i pedagoga (5%).

• 28% navodi da se ni na koji način ne informiše ovaspitanju djece.

• Magazine navodi 10%, knjige 6%, brošure 3%, TV 3%,Internet 2%.

• Među roditeljima i starateljima romske djece 60%navodi da se ni na koji način ne informiše o vaspitanjudjece.

StrategicPuls Group


Jun 2009

48

Zainteresovanost staratelja i roditelja u vezi sa vaspitavanjem djece

Šta je ono u vezi sa vaspitavanjem dijeteta o čemu biste željeli da dobijete više informacija?



Roditelji i staratelji bi voleli da dobiju više informacija u vezi sa vaspitavanjem djece o slijedećim temama: pravilnaishrana i dohranjivanje, zdravstvena prevencija i dječje bolesti, periodi dječjeg razvoja – mentalnog i fizičkog, učenje iedukacija, socijalizacija, usvajanje vrednosnog sistema, dječje ponašanje i neposlušnost, postavljanje granica –fleksibinost ili striktnost u ponašanju, odnos djece i roditelja, pubertet, razvijanje radnih navika, zaštita od negativnihuticaja sredine…

Tipične izjave:

“Kako ga pravilno vaspitati bez previše kažnjavanja.”

“Kako da ne razmazim dijete, a takoðe da ne budem ni mnogo stroga.”

“Odabir pravih vrijednosti pri vaspitanju i pravljenju čovjeka od dijeteta.”

“Pravilna ishrana, zdravlje dijeteta, kako pravilno vaspitati dijete.”

“Kako da uspostavim najbolju komunikaciju sa dijetetom.”

“Kako da u vrijeme kada uðe u pubertet ne skrene sa puta.”

“Kako izolovati dijete od negativnih uticaja (od strane druge djece).”

“Razvojni period dijeteta posebno po godinama i na čemu treba obratiti pažnju u tim periodima.”

“Kako da ga vaspitam da bude dobar čovjek.”

“Kako zaštiti djecu od virusa i prehlada.”

StrategicPuls Group


ODRŽAVANJE HIGIJENE

StrategicPuls Group


Jun 2009

50

Pranje ruku

Pere ruke - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti?

Rani razv oj djece - ODRŽAVANJE HIGIJENE


22%

69%

93%

98%

98%

25%

10%

7%

2%

1%

1%

0%

0%

0%

0%

38%

14%

0%

0%

0%

14%

7%

0%

0%

0%

0 - 6 m

6 m - 1 g

1 - 2 g

2 - 3 g

3 - 6 g

Sta

rost

dje

teta

Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno

Nekoliko putanedjeljno

Nikada

NE ZNA/ ODBIJA

87%

47%

5%

33%

0%

10%

1%

1%

2%

5%

4%

Op_tapopulacija


Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno


Jednom nedjeljno

Nekoliko putamjese_no

Jednom mjese_no ire_e

Nikada

Osobe koje se brinu o djeci u najvećem procentu – 87%, navode da djeca više puta dnevno peru ruke (samostalno iliuz njihovu pomoć). 5% navodi da peru ruke 1 dnevno i 5% da nikad ne peru ruke i to su u potpunosti djeca do godinudana starosti.

• Među romskom djecom, procenat djece koja nekoliko puta dnevno peru ruke je znatno niži – svega 47%. Još33% pere ruke jednom dnevno, 10% nekoliko puta nedjeljno i rjeđe.

Opš ta populacija

StrategicPuls Group


Jun 2009

51

Pranje zubaPere zube - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti?



2%

3%

22%

43%

54%

2%

14%

35%

35%

39%

0%

6%

4%

5%

4%

75%

62%

35%

15%

3%

0 - 6 m

6 m - 1 g

1 - 2 g

2 - 3 g

3 - 6 g

Sta

rost

dje

teta

Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno


Nikada

38%

5%

32%

29%

4%

14%

1%

9%

0%

4%

0%

7%

21%

30%

Op_tapopulacija


Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno


Jednom nedjeljno


Jednom mjese_no irje_e

Nikada

Opš ta populacija

38% roditelja/staratelja navodi da djeca više putadnevno peru zube (samostalno ili uz njihovu pomoć).32% navodi da peru zube 1 dnevno i 21% da nikad neperu zube.

• Među romskom djecom, procenat djece kojaperu zube je neš to niži – 48% pere zube makarnekoliko puta nedjeljno, dok 30% djece do 6godina starosti ne pere zube uopš te.

Frekvencija pranja zuba raste sa uzrastom dijeteta. Međudjecom od 6 mjeseci do godinu dana 23% pere zubemakar nekoliko puta nedjeljno, dok u prvoj godini tajprocenat iznosi 61%. Sa 3 godine već 93% djece perezube makar jednom dnevno, kako navoderoditelji/staratelji.

StrategicPuls Group


Jun 2009

52

Kupanje

Kupa se - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti?



16%

16%

19%

17%

6%

22%

18%

50%

38%

56%

70%

33%

52%

70%

26%

37%

19%

9%

53%

16%

11%

6%

9%

4%

0%

6%

7%

1%

Ukupno

Do 100eur

101-200eur

Preko200 eur

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Reg

ion

Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno

Nekoliko puta nedjeljno

Jednom nedjeljno

Prih

od

Djeca se najčešće kupaju 1 dnevno – ½ osoba koje sebrinu o djeci navodi ovaj odgovor. 16% kupa djecu nekolikoputa dnevno, 26% nekoliko puta nedjeljno.

• U romskim porodicama najčešće se navodi da sedjeca kupaju jednom nedjeljno – 31%. Češće od togakupa djecu 52% romskih roditelja/staratelja, dok 16%navodi da kupa djecu rjeđe od jednom nedjeljno, upoređenju sa 1% takvih slučajeva u opš toj populaciji.

16%

8%

50%

30%

26%

14%

6%

31%

11%

1%

1%

Op_tapopulacija


Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno


Jednom nedjeljno


Nikada

Opš ta populacija

Djecu nešto rjeđe kupaju roditelji i staratelji koji sunezaposleni, sa nižim primanjima, iz sjevernogregiona, u domaćinstvima sa većim brojem djece.

StrategicPuls Group


Jun 2009

53

Mijenjanje donjeg veša

Mijenja donji veš - Koliko često vaše dijete (samostalno ili uz vašu pomoć) obavlja slijedeće vrste aktivnosti?



80%

82%

51%

35%

29%

3%

9%

41%

52%

58%

1%

2%

5%

10%

13%

8%

4%

0%

1%

0%

0 - 6 m

6 m - 1 g

1 - 2 g

2 - 3 g

3 - 6 g

Sta

rost

dje

teta

Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno


Nikada

Osobe koje se brinu o djeci navode da donji veš mijenjajudjeci nekoliko puta dnevno – 42%, ili jednom dnevno – 45%.

• Osobe koje se brinu o djeci iz romskih naselja neš torjeđe mijenjaju donji veš svojoj djeci – 14% navodi dato radi nekoliko puta dnevno, a čak 1/3 jednomnedjeljno i rjeđe dok je taj procenat u opštojpopulaciji manji od 1%!

Učestalost je znatno veća do kraja prve godine –čak 80% osoba koje se brinu o djeci do godinudana navodi da im mijenja donji veš nekoliko putadnevno. Nakon treće godine, frekvencija sesmanjuje i više od 2/3 roditelja/staratelja mijenjadijetetu donji veš jednom dnevno ili rjeđe.

42%

14%

45%

39%

9%

13%

1%

19%

9%

6%

Op_tapopulacija


Vi_e puta dnevno

Jednom dnevno


Jednom nedjeljno


Jednom mjese_no ire_e

StrategicPuls Group


PREVENCIJA POVREDA

StrategicPuls Group


Jun 2009

55

Prevencija povreda – izmjene u kući/stanu

Da li ste učinili neke izmjene da vaša kuća, stan bude bezbjedniji prostor za vaše dijete?

Rani razv oj djece - PREVENCIJA POVREDA


Da36%

Ne64%

Da18%

Ne82%


36% roditelja/staratelja navodi da je učinilo neke izmjene da njihova kuća tj. stan, bude bezbjedniji prostor za njihovo dijete.

• Među romskim roditeljima/starateljima taj procenat je znatno niži – svega 18%.

StrategicPuls Group


Jun 2009

56

Prevencija povreda – izmjene u kući/stanu

Šta ste učinili da vaša kuća, stan bude bezbjedniji prostor za vaše dijete?


Višestruki odgovor; Baza: Oni koji su izvrši l i izmene da bi kuća / stan bio bezbedniji prostor za dijete (36% ciljne populacije)

Kao izmjene koje najčešće navode roditelji i staratelji, pojavljuju se: sklanjanje malih, lomljivih i oš trih stvari (25%),uklanjanje nekih dijelova namješ taja (14% roditelja/staratelja koji su načinili izmjene), pravljenje novog razmješ taja ustanu, zaštita utičnica, stavljanje ograde na terasu i stepenice, zaš tita oštrih ćoškova i ivica. Takođe se javljaju odgovoripoput: zabrane pušenja u prostorijama, stavljanje tepiha na pod, zaš tita vrata i prozora, zatvaranje određenih prostorijai ustupanje jedne sobe da bude dječja soba.

Tipične izjave:

“Promijenili smo vrata i stavili katanac”.

“Zaštitili utičnice, izbacili višak namještaja”.

“Nema ćoškova, balkoni su osigurani, šporet je prebačen na balkon”.

“Uklonili smo oštre predmete, stavili smo ogradicu na stepenice”.

“Sklonili suvenire i druge lomljive stvari van domašaja dijeteta”.

“Postavili smo prepreke ispred vitrina, pokrili štekere, sakrili opasne stvari”.

“Zaštitili ćoškove i izvore struje, balkone i niske prozore”.

“Zaštitili smo oštre uglove, utičnice, šporet, peć i sve što treba”.

“Odvojili sobu za igranje, gdje su samo igračke i meki namještaj”.

“Zaključali smo vrata od terase i prilagodili raspored namještaja, napravili što veći prostor”.

StrategicPuls Group


Jun 2009

57

Prevencija povreda – vožnja kolima

Koju vrstu sigurnosnih mjera spovodite prilikom vožnje vašeg dijeteta kolima?



53%

29%

22%

15%

8%

4%

4%

Dijete sjedi na zadnjem sjedi_tu

Koristimo sjedi_te za bebe

Zaklju_avamo vrata i prozore

Vezujemo dijete pojasem

Ne vozimo dijete kolima

Ne sprovodimo sigurnosnemjere

Ostalo

58%

54%

45%

17%

35%

32%

24%

19%

22%

8%

16%

23%

8%

2%

21%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Reg

ion

Dijete sjedi na zadnjemsjedi_tu

Koristimo sjedi_te za bebe

Zaklju_avamo vrata iprozore

Vezujemo dijete pojasem

Ne vozimo dijete kolima

Prilikom vožnje dijeteta kolima najveći broj osoba koje brinu o djeci (53%) spontano navodi kao sigurnosnu mjeru dasmješ ta dijete na zadnje sediš te (češće kod starije djece), zatim da koristi sjedište za bebe (29%) - češće kod djece dogodinu dana, da zaključava vrata i prozore (22%), vezuje dijete pojasem (15%).

• Sjediš te za bebe se češće koristi od strane obrazovanijih roditelja, sa viš im porodičnim primanjima, iz centralnogregiona.

• 12% roditelja/staratelja iz opš te populacije navodi da nema kola ili da ne preduzima nikakve mere da zaš titi dijeteu kolima. Ovaj odgovor navodi 70% roditelja/staratelja iz romskih naselja.

StrategicPuls Group


ZDRAVSTVENA NJEGA

StrategicPuls Group


Jun 2009

59

Zdravstvena nega bolesne djece

74%

69%

20%

15%

2%

8%

2%

1%

Op_tapopulacija


Majka

Obaroditelja/staratelja

Baba, deda

Otac

Ko najčešće vodi računa o dijetetu kadaje bolesno?

Rani razv oj djece - ZDRAVSTVENA NJEGA


Kada je dijete bolesno najčešće brigu onjemu preuzima majka – u 74% slučajeva.Oba roditelja se brinu o dijetetu u 20%slučajeva. Babe i dede se javljaju u svega2% slučajeva, neš to češće međuroditeljima i starateljima iz romskih naselja– 8% slučajeva.

Na pitanju Šta najčešće uradite kada je vaše dijete bolesno? primećuju seizrazite razlike između opš te populacije osoba koje brinu o djeci ipopulacije iz romskih naselja. Naime, 91% roditelja/staratelja iz opš tepopulacije odvede dijete u ambulantu, dom zdravlja i razgovara sapedijatrom, dok to uradi svega ½ romskih roditelja/staratelja.

• Dok se ostali odgovori veoma rijetko javljaju u opštoj populacijiosoba koje se brinu o djeci, staratelji iz romskih naselja navode dau situaciji kada im je dijete bolesno razgovaraju sa rođacima iliprijateljima koji takođe imaju djecu (19%), koriste pomoćnalijekovita sredstva koja sami kupe u apoteci (16%), koriste narodnelijekove (14%).

91%

50%

6%

16%

2%

19%

1%

14%

Op_tapopulacija


Vodim ga u ambulantu, dom zdravlja –razgovaram sa pedijatrom

Koristim pomo_na ljekovita sredstvakoje sam kupim u apoteci

Razgovaram sa ro_acima ili prijateljimakoji tako_e imaju djecu

Koristim narodne ljekove

Šta najčešće uradite kada je vaše dijete bolesno?Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

StrategicPuls Group


DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU

StrategicPuls Group


Jun 2009

61

Djeca sa smetnjama u razvoju - upoznatost

4%

13%

97%

87%

Op_tapopulacija


Da

Ne

Da li imate ili se starate o dijetetu koje ima posebnepotrebe, smetnje u razvoju?

Rani razv oj djece - DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU


4% roditelja/staratelja u opštoj populaciji navodi da ima ili se stara o dijetetu koje ima posebne potrebe, smetnje urazvoju. Ovaj procenat je znatno viš i u romskoj populaciji – čak 13%.

Od ostalih skoro 1/3 poznaje neku porodicu, dijete sa smetnjama u razvoju.

30%

24%

65%

75%

5%

2%

Op_tapopulacija


Da

Ne

NE ZNA/ODBIJA

Da li poznajete neku porodicu, dijete sasmetnjama u razvoju?

Baza: Oni koji nemaju il i ne brinu o dijetetu s posebnimpotrebama (96% ciljne populacije)

StrategicPuls Group


Jun 2009

62

Djeca sa smetnjama u razvoju – socijalna distanca

22%

21%

78%

79%

Op_tapopulacija


Da

Ne

Da li biste imali nešto protiv toga da dijete sa smetnjamau razvoju pohađa isto obdanište kao i vaše dijete?


Baza: Oni koji nemaju il i ne brinu o dijetetu s posebnim potrebama(96% ciljne populacije)

Od onih koji nemaju dijete sa smetnjama u razvoju čak 22% bi imalo nešto protiv toga da dijete sa smetnjama u razvojupohađa isto obdaniš te kao i njihovo dijete.

• Najčešći razlog protivljenja roditelja/staratelja jeste to š to bi tom dijetetu trebalo posvetiti više pažnje a samim tim bivaspitačice imale manje vrijemena da se posvete drugoj djeci – ovaj razlog navodi čak 2/3 roditelja/staratelja.Takođe, skoro polovina navodi da bi takva djeca trebala ići u specijalna obdaništa. Manji procenat osoba koje sebrinu o djeci navodi da bi se njihovo dijete moglo uplaš iti (15%) ili bi mu moglo biti neprijatno (13%).

• Po ovom pitanju nema većih razlika između roditelja/staratelja iz opš te populacije i roditelja/staratelja iz romskihnaselja.

Možete li mi reći razloge vašeg protivljenja?

Višestruki odgovor; Baza: Oni koji bi se protivil i da dijete sasmetnjama u razvoju pohađa isto obdanište kao i njihovo (21%

ciljne populacije)

66%

47%

15%

13%

4%

38%

27%

9%

6%

24%

Tom djetetu bi trebalo posvetiti vi_epa_nje a samim tim bi vaspita_ice

imale manje vremena da seposvete Ostaloj djeci

Takva djeca treba da idu uspecijalno obdani_te

Moje dijete bi se mo_da upla_ilo

Mom djetetu bi mo_da biloneprijatno

NE ZNA/ ODBIJA

Op_tapopulacija


StrategicPuls Group


Jun 2009

63

Djeca sa smetnjama u razvoju i specijalna obdaništaDa li, po vašem mišljenju, djeca sa

smetnjama u razvoju treba da idu u specijalnaobdaništa?



45%

46%

55%

54%

Op_tapopulacija


Da

Ne

Kada se direktno pitaju da li smatraju da djeca sasmetnjama u razvoju treba da idu u specijalnaobdaništa, skoro ½ ili 46% roditelja/staratelja smatra datreba.

• Nema većih razlika u odgovoru po ispitivanimkarakteristikama roditelja/staratelja.

Zbog čega bi trebalo da idu u specijalna obdaništa?Višestruki odgovor; Baza: Oni koji misle da djeca sa posebnim

potrebama treba da idu u specijalna obdaništa (45% ciljne populacije)

Kao najčešći spontani odgovor zaš to treba da idu uspecijalna obdaništa, osobe koje brinu o djecinavode da je ovoj djeci potrebna specijalna nega ipažnja (40% roditelja/staratelja). Takođe se kaoodgovor javlja i da bi toj djeci tamo bilo bolje iprijatnije, da bi bili u druš tvu sebi sličnima, da bi imnapredovanje bilo brže, da bi tamo imali adekvatne,bolje uslove.

Tipične izjave:

„Jer tamo postoje stručna lica obučena za njihoveprobleme.”

“Oni zahtijevaju posebnu pažnju. Treba obdaništeprilagoditi njihovim potrebama, a ne obrnuto. To su ipakbolesna djeca.”

“Mislim da b i ostala djeca b ila zapostavljena. Ne može istivaspitač da pokloni pažnju i jednima i drugima.”

“Mislim da se oni ne b i mogli uklopiti sa djecom. Jedni drugene mogu shvatiti u tom periodu ž ivota.”

“Da ne dobiju komplekse. Možda b i se osjećalizapostavljeno ako b i ih druga djeca bez smetnji ignorisala.”

“Zato što imaju specijalno ponašanje koje ne želim da seprenosi na moje dijete. Moje dijete b i moglo kopiralti pokretetakvog dijeteta.”

StrategicPuls Group


Jun 2009

64

Predrasude prema djeci sa smetnjama u razvoju

Pod predpostavkom da dijete sa smetnjama u razvoju ide u obdanište zajedno sa vašim dijetetom mislite li da....


68%

60%

59%

62%

15%

12%

15%

14%

15%

59%

Dijete sa smetnjama u razvoju bi negativno uticalo na va_edijete

Va_e dijete bi bilo upla_eno

Va_em dijetetu bi bilo neprijatno

Va_e dijete bi dobilo manje pa_nje

Va_e dijete bi kao odraslo bilo tolerantnije prema ljudima sasmetnjama u razvoju

Ne Da

Oko 15% roditelja/staratelja misli da bi njihovoj djeci bilo neprijatno sa ovom djecom, da bi ih to uplaš ilo, da bi dobilimanje pažnje, a čak 12% smatra da bi dijete sa smetnjama u razvoju moglo imati negativan uticaj na njihovo dijete. Sadruge strane, većina roditelja/staratelja (59%) smatra da bi njihovo dijete, ukoliko bi pohađalo isto obdanište sadijetetom sa smetnjama u razvoju kao odraslo bilo tolerantnije prema ljudima sa smetnjama u razvoju!

• Osobe koje brinu o djeci sa nižim porodičnim primanjima pokazuju viš i stepen negativnog odnosa prema djeci sasmetnjama u razvoju. Roditelji/staratelji iz centralnog regiona imaju manje izražen negativan stav nego roditelji istaratelji iz drugih regiona..

• Nema razlike u izraženosti stavova između roditelja/staratelja iz opš te populacije i iz romskih naselja.

StrategicPuls Group


PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOSTZA ŠKOLU

StrategicPuls Group


Jun 2009

66

Čuvanje djece

Šta je, po vašem mišljenju, najbolje u pogledu čuvanja vašeg dijeteta?

Rani razv oj djece - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I SPREMNOST ZA ŠKOLU


53%

25%

13%

2%

5%

Da ide u dr_avni vrti_

Da o njemu brinu baba i deda

Da ide u privatni vrti_

Da ga _uva dadilja

Ostalo

Kada se osobe koje brinu o djeci pitaju na koji način je, po njihovom miš ljenju, bolje da njihovo dijete provodivrijeme prije nego š to krene u školu, 53% smatra da je to pohađanje državnog obdaniš ta. 25% smatra da je boljeda se o njemu brinu baba i deda, 13% da pohađa privatno obdaniš te i 2% da ga čuva dadilja.

• Među romskim roditeljima i starateljima najveći procenat smatra da je za dijete bolje da ga čuvaju baba ideda – 44%! 36% smatra da je najbolje da ide u državno obdanište , 2% da ide u privatno obdaniš te i 3% daga čuva dadilja.

36%

44%

2%

3%

12%

Da ide u dr_avni vrti_

Da o njemu brinu baba i deda

Da ide u privatni vrti_

Da ga _uva dadilja

Ostalo


StrategicPuls Group


Jun 2009

67

Važnost pohađanja obdaništa za razvoj djece

5%

3%

4%

17%

7%

4%

1%

21%

3%

8%

1%

7%

2%

8%

78%

80%

74%

92%

77%

81%

81%

82%

61%

80%

76%

88%

62%

79%

77%

Ukupno

Oboje zaposleni

Samo otac zaposlen


Oboje nezaposleni

Do 100 eur

101-200 eur

Preko 200 eur

Mu_ko

_ensko

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Urban

Ostalo

Reg

ion

Sum -

Sum +

Pol

Zapo

slen

ost

Prih

od

Tip naselja

Molim vas da ocijenite ocjenom od 1 do 5 koliko je, povašem mišljenju, važno za razvoj dijeteta da pohađa

obdanište?



78% roditelja/staratelja smatra da je za dijete važno da ide u obdanište, a preko ½, tj. 54% smatra da je veoma važno.

• Neš to veću važnost obdaništu pridaju roditelji/staratelji muške djece, majke koje su jedine zaposlene udomaćinstvu, roditelji/staratelji iz domaćinstava sa viš im porodičnim prihodima, žene, iz centralnog regiona i urbanihkrajeva.

• Svega 44% osoba koje brinu o djeci iz romskih naselja smatra da je važno da dijete ide u obdaniš te. Čak 37%smatra da nije važno u odnosu na svega 5% u opš toj populaciji.

3%

22%

2%

15%

5%

37%

16%

19%

78%

44%

24%

22%

54%

22%

Op_tapopulacija


Uop_te nije va_no

2

Sum -

3

Sum +

4

Veoma je va_no

Opš ta populacija roditelja/staratelja

StrategicPuls Group


Jun 2009

68

Razlozi zbog kojih je potrebno da dijete pohađa obdanište

Šta su po vašem mišljenju glavni razlozi zbog kojih bi dijete trebalo poslati u vrtić?



83%

41%

29%

26%

2%

1%

Dru_enje savr_njacima

Dijete u_i dadijeli sadrugima

Dijete u_i da seigra

Dijete je nasigurnom

mjestu

Ostalo

NE ZNA/ODBIJA

Kao glavne razloge zaš to bi, po njihovommiš ljenju dijete trebalo da pohađa vrtić,osobe koje brinu o djeci navode druženjesa vršnjacima (83%), učenje da se dijeli sadrugima (41%), učenje dijeteta da se igra(29%), a takođe se navodi i da je dijetetamo na sigurnom mjestu (26%).

StrategicPuls Group


Jun 2009

69

Karakteristike dobrog obdaništa

Navedite tri najvažnije karakteristike koje, po vašem mišljenju, treba da ima jedan dobar vrtić?



63%

59%

46%

41%

40%

15%

14%

Dobra opremljenost (dovoljno prostorija,igra_aka, osvijetljeno, toplo)

Bezbednost djece

Kvalitetna hrana

Dobri vaspita_i

Kvalitetan program za rad sa djecom

Felksibilno radno vrijeme

Dovoljan broj vaspita_a

Kada se roditelji/staratelji pitaju da navedu trinajvažnije karakteristike koje, po njihovommiš ljenju, treba da ima jedan dobar vrtić,najčešće se navodi: dobra opremljenost(dovoljno prostorija, igračaka, osvijetljeno,toplo) – 63% i bezbednost djece - 59%.

• 46% spontano navodi kvalitetnu hranu,41% dobre vaspitače. 40% navodikvalitetan program za rad sa djecom.Fleksibilno radno vrijeme i dovoljan brojvaspitača javljaju se kao neš to manjebitne karakteristike (spontano ih navodiispod 15% roditelja/staratelja).

• ¼ roditelja/staratelja iz romskih naseljane ume da navede ni jednukarakteristiku dobrog vrtića.

StrategicPuls Group


Jun 2009

70

Karakteristike dobre vaspitačice u obdaništu

Koje osobine bi trebalo da ima dobra vaspitačica u vrtićima, jaslicama?



74%

55%

53%

31%

1%

Odgovorna,profesionalna

Da voli djecu

Strpljiva

Nje_na

Ostalo

Kada se pitaju koje osobine bi trebalo da ima dobravaspitačica u vrtićima, jaslicama, ¾ osoba koje se brinuo djeci odgovara da ona treba da bude odgovorna iprofesionalna. Više od polovine (55%) smatra da trebada voli djecu i da bude strpljiva (53%). 1/3 smatra datreba da bude nežna.

• 15% roditelja/staratelja iz romskih naselja neumije da navede karakteristike dobre vaspitačice.

StrategicPuls Group


UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE

StrategicPuls Group


Jun 2009

72

Dječja prava - Pravo djece na besplatno i kvalitetno obrazovanje

93%

66%

6%

14%

0%

20%

Op_tapopulacija


Da

Ne

NE ZNA/ ODBIJA

Da li po vašem mišljenju sva djeca imaju jednako pravo na besplatno i kvalitetno obrazovanje?

Rani razv oj djece - UKLJUČIVANJE ROMSKE DJECE


Kada se osobe koje brinu o djeci pitaju da li smatraju da sva djeca imaju jednako pravo na besplatno i kvalitetnoobrazovanje, 93% odgovara potvrdno.

• Neš to veći procenat negativnih odgovora bilježimo u centralnom regionu – čak 12% smatra da to nije tačno.Budući da pitanje nije bilo da li bi trebalo, već kakvo je realno stanje predpostavljamo da su osobe koje brinu odjeci odgovarale negativno jer su svesni određenih vidova diskriminacije.

• Među roditeljima/starateljima iz romskih naselja svega 66% odgovara potvrdno. 20% nije sigurno, ali 14% dajenegativan odgovor.

96%

88%

100%

3%

12%

0%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Da

NeRegion

StrategicPuls Group


Jun 2009

73

Socijalna distanca prema romskoj djeci

Da li biste imali nešto protiv toga da romsko dijete pohađa isto obdanište kao i vaše dijete?



Da12%

Ne88%

21%

10%

4%

79%

90%

96%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Reg

ion

Da

Ne

Čak 12% roditelja/staratelja bi imalo neš to protiv toga da romsko dijete pohađa isto obdaniš te kao i njihovo dijete.

• Ovaj odgovor se posebno javlja u sjevernom regionu gdje čak 21% osoba koje brinu o djeci ne želi da imdijete ide u isti vrtić sa Romima! U južnom regionu je distance najmanja – 4% ovih osoba daje ovajodgovor. U centralnom regionu 10%.

StrategicPuls Group


Jun 2009

74

Razlozi za socijalnu distancu prema romskoj djeci

Možete li mi reći razloge vašeg protivljenja?


Višestruki odgovor; Baza: Oni koji se protive tome da romska djeca pohađaju isto obdanište kao i njihovo dijete (12% ciljne populacije)

32%

22%

9%

7%

5%

4%

3%

32%

Zbog higijene

Zbog vaspitanja

Neuredan _ivot, navike,pona_anje

Razlike, neprihvatanje

Treba ih odvojiti, da budu sasvojima

Uticaj na drugu djecu

Uslovi u kojima _ive

NE ZNA/ ODBIJA

Kao razlog za ovakav stav roditelji/staratelji navode na prvommijestu higijenu – 32%, način na koji Romi podižu svoju djecu– 22%. Takođe se javljaju razlozi kao š to su velike kulturnerazlike, neorganizovan život, loše navike, neprilagođenost,neprihvatanje od strane druge djece i mogućnost lošeg uticajana njihovu djecu.

Tipične izjave:

“Zbog neodržavanja higijene kod Roma. Mislim da su previšeprljavi - samo zbog toga. Njima je svojstveno da imaju vaši”.

“Kod nas su Romi još uvijek na ulici i mislim da ne b i b ilohigijenski.”

„Njihova djeca se vaspitaju drugačije, ne b ih da oni utiču na mojedijete.”

“Romska djeca nemaju osnovno vaspitanje i obrazovanje.Nevaspitanje te djece jako b i uticalo na našu djecu.”

“Ne volim da se moje dijete druž i sa ciganima. Prljavi su inevaspitani.”

“Oni vode nemaran i nesređen ž ivot. Do god su takvi moraju b itiodvojeni.”

“Zbog različitih ob ičaja i vaspitanja uopšte.”

StrategicPuls Group


Jun 2009

75

Specijalna obdaništa za romsku djecu

Da li, po vašem mišljenju, romska djeca treba da idu u specijalna obdaništa?



21%

8%

2%

79%

92%

98%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Reg

ion

Da

Ne

U skladu sa prethodnim, 11% roditelja/staratelja smatra da bi romska djeca trebalo da pohađaju specijalna obdaniš ta.

• Ovaj odgovor se češće javlja u sjevernom regionu – 21%, a rjeđe u južnom – 2%. U centralnom regionu 8%roditelja/staratelja smatra da bi romska djeca trebalo da pohađaju specijalna obdaniš ta.

• Takođe, manju distancu pokazuju osobe koje brinu o djeci ukoliko oboje rade (7%), kao i roditelji/staratelji sa viš imporodičnim primanjima (3%).

11%

6%

90%

94%

Op_tapopulacija


Da

Ne

6% romskih roditelja/staratelja smatra da bi romska djeca trebala da pohađaju specijalnaobdaništa.

StrategicPuls Group


Jun 2009

76

Razlozi za odobravanje postojanja specijalnih obdaništa za romsku djecu

Zbog čega bi romska djeca trebalo da idu u specijalna obdaništa?


Višestruki odgovor; Baza: Oni koji smatraju da romska djeca treba da pohađaju specijalno obdanište (11% ciljne populacije)

20%

19%

15%

14%

8%

8%

7%

7%

3%

3%

1%

Zbog vaspitanja

Zbog higijene

Razlike, neprihvatanje

Treba ih odvojiti, da budu sa svojima

Zaostajanje u obrazovanju

Zbog specijalizovanih vaspita_a

Treba im posebna pa_nja I njega

Neuredan _ivot, navike, pona_anje

Uslovi u kojima _ive

Zaostajanje u razvoju

Uticaj na drugu djecu

Kao razlog zašto bi trebalo da idu u specijalna obdaniš ta osobe koje brinu o djeci ponovo navode higijenu, načinpodizanja i vaspitavanja djece u romskim porodicama, suviše velike kulturne razlike, suviše veliko zaostajanjeove djece u pogledu obrazovanja i razvoja. Takođe se javljaju miš ljenja da im je potrebna specijalna pažnja ispecijalizovane vaspitačice, kao i da ova djeca ne bi bila prihvaćena od strane druge djece.

Romski roditelji/staratelji koji su smatrali da romska djeca treba da idu u specijalna obdaniš ta kao razlogenavode da im je potrebna specijalna pažnja, da njihova djeca dosta zaostaju u pogledu obrazovanja za ostalomdjecom i da njihova djeca najčešće nisu prihvaćena od strane druge djece.

StrategicPuls Group


USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE

StrategicPuls Group


Jun 2009

78

Pomoć roditeljima koji imaju teškoće u odgajanju djece

Ko, po vašem mišljenju, treba da pomogne roditeljima koji imaju teškoće u odgajanju svoje djece?

Rani razv oj djece - USVAJANJE I HRANITELJSKE PORODICE


47%

50%

45%

39%

41%

29%

5%

23%

12%

Sjeverni

Centralni

Ju_ni

Reg

ion

Centar za socijalni rad

Porodica

Pedagozi, psiholozi

48%

60%

38%

34%

12%

4%

Op_tapopulacija


Centar za socijalni rad

Porodica

Pedagozi, psiholozi

48% roditelja/staratelja spontano navodi da je Centar za socijalni rad prvi koji treba da pomogne roditeljima kojiimaju teškoće u odgajanju svoje djece. 38% navodi da je to porodica. 12% navodi pedagoge i psihologe uobrazovnim institucijama.

• Roditelji/staratelji koji oboje rade, imaju viša porodična primanja i žive u južnom regionu više naglašavajuuticaj pedagoga i psihologa, a manje uticaj porodice.

• Romski roditelji/staratelji u svega 4% slučajeva navode pedagoge i psihologe kao prvi izvor pomoći.

StrategicPuls Group


Jun 2009

79

Mehanizmi pomoći za sprečavanje napuštanja djece od strane roditelja

Uz pomoć kojih mehanizama tj. kojih vrsta pomoći bi se moglo spriječiti napuštanje djece od straneroditelja/staratelja?


Višestuki odgovor; Baza: Ukupna ciljna populacija roditelja/staratelja

53%

48%

33%

17%

1%

2%

Materijalna pomo_

Pomo_ centara za socijalni rad

Profesionalna pomo_ (pomo_psihologa)

Savjetovanje trudnica

Ostalo

NE ZNA/ ODBIJA

Kao mehanizame tj. vrste pomoći pomoću kojih bi se moglospriječiti napuš tanje djece od strane roditelja, osobe kojebrinu o djeci, predlažu na prvom mjestu materijalnu pomoć– 53%, zatim, pomoć Centra za socijalni rad – 48%,profesionanu pomoć psihologa – 33%, savjetovanjetrudnica – 17%.

StrategicPuls Group


Jun 2009

80

Hraniteljska porodica

Da li biste vi uzeli dijete u hraniteljsku porodicu?



Na pitanje da li bi oni sami uzeli dijete kao hraniteljskaporodica, 43% roditelja/staratelja navodi da bi, dok 36% navodida ne bi to uradili. 21% roditelja/staratelja nije sigurno.

• Pozitivan odgovor češće daju roditelji i staratelji izimućnijih domaćinstava, višeg obrazovanja.

• 2/3 romskih roditelja i staratelja ne bi bilo spremno dauzme dijete kao hraniteljska porodica.

43%

19%

36%

65%

21%

16%

Op_tapopulacija


Da

Ne

Nisam siguran

StrategicPuls Group


Jun 2009

81

Hraniteljska porodica

Zbog čega ne biste (niste sigurni da biste) uzeli dijete u hraniteljsku porodicu?


Višestruki odgovor; Baza: Oni koji ne bi (nisu sigurni da bi) uzeli dijete u hraniteljsku porodicu (57% ciljne populacije)

23%

17%

12%

8%

5%

5%

4%

2%

1%

1%

25%

Imam svoju djecu / planiram djecu, jo_ djece

Nemamo uslove, mogu_nosti

Zbog finansijske situacije

To je velika odgovornost, rizik, obaveza

Ne _ele, nemaju potrebe, interesovanja

Ne bi se usudili, nisu spremni, sposobni

Imaju obaveze / posao / nemaju vremena

Bojazan od lo_eg uklapanja u porodicu

Nedostatak stambenog prostora

Previ_e bi se vezali za dijete

NE ZNA/ ODBIJA

Kao razloge zašto ne bi uzeli dijete kao hraniteljska porodica, roditelji/staratelji navode da već imaju djecu, ili daplaniraju da imaju još djece (23% roditelja/staratelja koji ne bi uzeli dijete u hraniteljsku porodicu), da nemajuuslove za to (17%), lošu finansijsku situaciju (12%). Takođe se navodi da je to velika odgovornost i obaveza, danemaju potrebu za tim, da nisu sposobni za to, da nemaju vrijemena, da nemaju prostora. Javljaju se i strahovi dabi novo dijete poremetilo funkcionisanje porodice, kao i da bi se previše vezali za dijete.

Najčešći odgovor romskih roditelja i staratelja jeste da nemaju mogućnosti za to (29%).

StrategicPuls Group


Jun 2009

82

Usvajanje djece

Da li biste usvojili dijete?



Na pitanje da li bi oni sami usvojili dijete 1/3roditelja/staratelja navodi da bi, dok 1/2 navodi da ne bito uradili. 17% staratelja nije sigurno.

• Ponovo, pozitivan odgovor češće daju staratelji izimućnijih domaćinstava, višeg obrazovanja, mlađistaratelji, sa jednim dijetetom, iz centralnogregiona.

• 2/3 romskih roditelja/staratelja ne bi bilo spremnoda usvoji dijete.

33%

17%

50%

68%

17%

15%

Op_tapopulacija

Romi izromskihnaselja Da

Ne

NE ZNA/ ODBIJA

StrategicPuls Group


Jun 2009

83

Usvajanje djece

Zbog čega ne biste (niste sigurni da biste) usvojili dijete?


Višestruki odgovor; Baza: Oni koji ne bi (nisu sigurni da bi) usvojil i dijete (67% ciljne populacije)

55%

9%

7%

6%

5%

4%

2%

1%

1%

1%

1%

Imam svoju djecu / planiram djecu, jo_ djece

Ne _ele, nemaju potrebe, interesovanja

Nemamo uslove, mogu_nosti

Zbog finansijske situacije

To je velika odgovornost, rizik, obaveza

Strah od naslednih osobina / tu_e dijete

Ne bi se usudili, nisu spremni, sposobni

Imaju obaveze / posao / nemaju vremena

Bojazan od lo_eg uklapanja u porodicu

Mo_da bi se osetila razlika, nejednak odnos

Ako bi dijete bilo napu_teno, bez ikoga

Kao najčešći razlog zašto ne bi usvojili dijete, roditelji/staratelji navode da već imaju djecu, ili da planiraju da imajujoš djece (55% roditelja/staratelja koji ne bi usvojili dijete). Takođe se javljaju isti odgovori kao i za uzimanjedijeteta u hraniteljsku porodicu, ali u manjem procentu. Pored ovih razloga neki roditelji/staratelji su naveli i strahod nepoznatih naslednih osobina bioloških roditelja, kao i strah da bi se mogla osećati razlika u odnosu premadjeci.

StrategicPuls Group


Jun 2009

84

Ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori - uslovi

Da li se djeca smještena u ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori, po vašem mišljenju, odgajaju u dobrimuslovima?



Na pitanje Da li se djeca smještena u ustanove zanezbrinutu djecu u Crnoj Gori odgajaju u dobrimuslovima? najveći broj osoba koje brinu o djeci,skoro 2/3 ne zna da odgovori. 22% smatra da su imuslovi adekvatni, dok 15% smatra da nisu.

• Negativan odgovor češće daju višeobrazovane, mlađe osobe.

• Romski roditelji i staratelji u daleko većemprocentu smatraju da su uslovi uustanovama dobri – čak 41% daje potvrdanodgovor, dok svega 6% daje negativanodgovor.

22%

41%

15%

6%

63%

53%

Op_tapopulacija

Romi izromskihnaselja Da

Ne

Nisam siguran

StrategicPuls Group


Jun 2009

85

Ustanove za nezbrinutu djecu u Crnoj Gori - posjeta i donacije

Da li ste nekada posjetili neku od 6 ustanova zanezbrinutu djecu u Crnoj Gori?



Da16%Ne

83%

NE ZNA/ ODBIJA

1%

Da li ste nekada dali donaciju nekoj od 6 ustanova zanezbrinutu djecu?


Da22%

Ne77%

NE ZNA/ ODBIJA

1%

83% roditelja/staratelja priznaje da nikad u životunisu posjetili ni jedan od 6 ustanova za nezbrinutudjecu u Crnoj Gori.

• Obrazovaniji roditelji i staratelji, zaposleni,sa viš im prihodima, iz južnog regiona iurbanih krajeva u većem procentu navodeda su bar nekad posjetili neku od institucija.

• Svega 1,5% romskih roditelja/starateljanavodi da je posjetilo neku od ustanova.

Više od ¾ ili 77% roditelja/staratelja nikad nije dalodonaciju nekoj od 6 ustanova za nezbrinutu djecu uCrnoj Gori.

• Obrazovaniji roditelji i staratelji, zaposleni, saviš im prihodima, iz južnog regiona u većemprocentu navode da su dali donaciju nekoj odinstitucija.

• 2% romskih roditelja/staratelja navodi da je dalodonaciju.

StrategicPuls Group


ZAKLJUČNA PITANJA

StrategicPuls Group


Jun 2009

87

Najveći problemi roditelja

Šta je po vašem mišljenju najveći problem sa kojim se suočavaju roditelji u Crnoj Gori u pogledu odgoja djece (uranim fazama djetinjeg razvoja)

Rani razv oj djece - ZAKLJUČNA PITANJA


84%

43%

21%

11%

11%

Materijalni problemi

Vrijednosni problemi: kako dijetenau_iti pravim vrijednostima

Dje_ije zdravlje

Kvalitet edukacije djece u vrti_ima

Nasilje (u vrti_ima, me_u djecom...)

Osobe koje brinu o djeci kao najveće probleme sakojim se suočavaju roditelji u Crnoj Gori u pogleduodgoja djece (u ranim fazama djetinjeg razvoja)spontano navode:

• na prvom mjestu materijalne probleme –84%, zatim

• vrijednosne probleme: kako dijete naučitipravim vrijednostima – 43%

• dječje zdravlje – 21%

• kvalitet edukacije djece u vrtićima – 11%

• nasilje (u vrtićima, među djecom...) – 11%.

Romski roditelji i staratelji neš to češće navodeprobleme nasilja u školama i vrtićima, a rjeđeproblem vrednosti i dječjeg zdravlja.

StrategicPuls Group


Jun 2009

88

Šta bi roditelji promijenili da mogu

Šta je to što biste promijenili, da možete, u pogledu načina na koji odgajate vaše dijete?

Rani razv oj djece - ZAKLJUČNA PITANJA


Na pitanje Šta b iste promijenili, da možete, u pogledu načina na koji odgajate vaše dijete? ¾ roditelja/starateljaodgovara da ne bi promijenili niš ta. Ostali odgovori koji se javljaju odnose se na popravljanje materijalne situacije,više vrijemena koje bi provodili sa dijetetom, više prostora za dijete, više obraćanja pažnje na vaspitanje dijeteta,promjenu dječje sredine, naročito mjesta gdje se djeca igraju…

Tipične izjave:

“Da imam više slobodnog vrijemena da b i se posvetila djeci više nego sad”.

“Bolje materijalne uslove, obezbijedila b ih bolje uslove za stanovanje, bolji smještaj.”

“Promijenila b ih način ishrane.”

“Da imam više novca pa da mogu sve da mu priuštim.”

“Obezbedila b ih bolje uslove za ž ivot, vodila ih na putovanja, išli b i u privatni vrtić.”

“Da sam b ila dosljednija u kažnjavanju. Da ga nisam razmazila ovoliko.”

“Volela b ih da smo muž i ja zaposleni i da možemo priuštiti djeci bolje uslove ž ivota.”

“Bolje uslove u školama, vrtićima i drugim ustanovama.”

“Više travnatog prostora za igru.”

StrategicPuls Group


DEMOGRAFIJA

StrategicPuls Group


Jun 2009

90

Obrazovanje majke i oca dijeteta

Obrazovanje majke:Baza: Populacija majki (98% ciljne populacije)

0%

6%

3%

2%

67%

2%

7%

13%

Nije zavr_ena osnovna _kola

Zavr_ena osnovna _kola

Nije zavr_ena srednja _kola

Nije zavr_ena srednja _kola aliima zanat

Zavr_ena srednja _kola

Nije zavr_en fakultet

Zavr_ena vi_a _kola

Zavr_en fakultet

Obrazovanje oca:Baza: Populacija očeva (93% ciljne populacije)

0%

3%

1%

2%

68%

2%

9%

15%

Nije zavr_ena osnovna _kola

Zavr_ena osnovna _kola

Nije zavr_ena srednja _kola

Nije zavr_ena srednja _kola aliima zanat

Zavr_ena srednja _kola

Nije zavr_en fakultet

Zavr_ena vi_a _kola

Zavr_en fakultet


StrategicPuls Group


Jun 2009

91

Zanimanje majke i oca dijeteta

Trenutno zanimanje majke:Baza: Populacija majki (98% ciljne populacije)

7%

21%

5%

1%

2%

3%

0%

1%

5%

0%

54%

2%

Radnik u neposrednoj proizvodnji

Visoko kvalifikovani intelektualac(advokat, ljekar, nastavnik)

Visoko kvalifikovani intelektualackoji samostalno obavlja posao

Posjeduje ve_u kompaniju,dioni_ar

Sam zara_uje na drugi na_in

Nezaposleni

Trenutno zanimanje oca:Baza: Populacija očeva (93% ciljne populacije)

22%

26%

5%

5%

2%

10%

1%

2%

16%

0%

12%

Radnik u neposrednoj proizvodnji

Visoko kvalifikovani intelektualac(advokat, ljekar, nastavnik)

Visoko kvalifikovani intelektualackoji samostalno obavlja posao

Posjeduje ve_u kompaniju,dioni_ar

Sam zara_uje na drugi na_in

Nezaposleni


StrategicPuls Group


Jun 2009

92

Pol i starost dijeteta

Pol djetetaBaza: Ukupna ciljna populacija

Mu_ko52%

_ensko48%

Starost djetetaBaza: Ukupna ciljna populacija

0 - 6 m10%

6 m - 1 g9%

1 - 2 g14%

2 - 3 g13%

3 - 6 g54%


StrategicPuls Group


Jun 2009

93

Najviši nivo obrazovanja i zaposlenost roditelja/staratelja

Najviše obrazovanje roditelja / starateljaBaza: Ukupna ciljna populacija

Vi_e ili visoko29%

Srednje67%

Osnovno ili ni_e4%

Zaposlenost roditelja / starateljaBaza: Ukupna ciljna populacija

Oboje zaposleni

38%

Samo otac zaposlen

43%


8%

Oboje nezaposleni

11%


StrategicPuls Group


Jun 2009

94

Prihodi po članu domaćinstva

Prihodi po članu domaćinstvaBaza: Ukupna ciljna populacija

Do 100 eur34%

101-200 eur34%

Preko 200 eur17%

Odbija15%


StrategicPuls Group


Jun 2009

95

Pol i starost roditelja/staratelja

Pol roditelja / starateljaBaza: Ukupna ciljna populacija

Mu_ko9%

_ensko91%

Starost roditelja / starateljaBaza: Ukupna ciljna populacija

16 - 2518%

26 - 3034%

31 - 3526%

>3522%


StrategicPuls Group


Jun 2009

96

Veličina domaćinstva

Veličina domaćinstvaBaza: Ukupna ciljna populacija

Do 336%

429%

519%

6+16%


StrategicPuls Group


Jun 2009

97

Region i tip naselja

RegionBaza: Ukupna ciljna populacija

Severni31%

Centralni46%

Ju_ni23%

Tip naseljaBaza: Ukupna ciljna populacija

Urban62%

Ostalo38%


StrategicPuls Group


Hvala na pažnji!

strategic marketing research - home | unicef knjige i mediji (štampani, audio i vizuelni) se...

Documents