pdf - restauracija karavan-saraja mehmed pase kukavice u foci

Upload: ludi-sinak

Post on 04-Apr-2018

224 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 7/30/2019 PDF - Restauracija Karavan-saraja Mehmed Pase Kukavice u Foci

    1/6

    Restaurirana fasada karavan-saraj a Mehmed-pae Kukavice

    Ing. arh. JAHIEL FINCI Ing. arh. IVAN TAUBMAN

    RESTAURACIJA KARAVAN-SARAJA MEHMED-PAEKUKAVICE U FOI

    LA REST AURA TIO N DU CARAVAN-SERAI DE ME HM ED PACHA KUKAVICA A FOA

    Izmeu niza interesantnih arhitektonskih objekata iz perioda turske vladavine u Bosni i Hercegovini preostao je i izvjestan broj hotela-preno-ita, t. zv. hanova, karavan-saraj a i musafirhana.Rauna se da je u poetku austrougarske okupacije 1878 bilo jo preko 40 takvih objekata a prijetoga ih je moralo biti mnogo vie jer je samo Sarajevo ve 1660 godine imalo 23 hana i karavan-saraj a.

    Han ili karavan-saraj je zgrada u kojoj je putnik nalazio mogunost noivanja i smjetaja svojezaprege i robe kao i obavljanja trgovine. Po prof.Kreevljakoviu postojala su tri tipa hanova i karavana saraja, i to: h a n o v i na p u t e v i m a ,u kojima se putnik zadrao jednu do dvije noi,a koji su bili sagraeni uz najvanije komunikacije,t r g o v a k i h a n o v i , koji su izgraivani u vanijim mjestima i trgovakim centrima, u ko jima se putnik zadravao dulje vrijeme i u kojima

    se obavljala trgovina, te, konano, s e z o n s k ih a no v i koji su bili sagraeni u poznatim banjama i uz mineralna vrela, a koji su radili samo za vrijeme ljetnih mjeseci. Zasebnu vrstu pretstavl ja- ju m u s a f i r h a n e , tj . objekti u kojima su siromani putnici dobivali besplatno konaite.

    Hanovi i karavan-saraj i, iako su imali istu namjenu, razlikovali su se po svojoj veliini i dispoziciji. Dok je karavan-saraj obino bio veiobjekat sa centralnim dvoritem i sa vie magazai konjunica (ahara). kao na pr. poznati Moriahan u Sarajevu, dotle su hanovi bili manje zgrade,zatvorene pravougaone osnove, bez centralnogdvorita i sa manjim brojem magaza i konjunica.

    Obe ove vrste hotelskih objekata donesene su aBosnu i Hercegovinu sa Istoka i vremenom su nazivi han i karavan-saraj postali identini, takoda ne pretstavljaju vie oznaku za veliinu i vrstu zgrade. Tako atrijalni objekat u Sarajevu nosinaziv han, a manja zgrada u Foi karavan-saraj.

    Veina hanova i karavan-saraj a imali su prizemlje i sprat, i po svojoj dispoziciji i sadraju su ve prije 400 i 500 godina imali manje-vie istekarakteristike kao i dananji hoteli. U prvom redu,hanovi i karavan-saraj i su, uglavnom, pruali putnicima one iste usluge koje i savremeno ugostiteljstvo treba da prui. Druga karakteristika hanova ikaravan-saraj a je bila striktna podjela prostorijapo namjeni. U prizemlju je gospodarski dio, ahari,magaze za robu, nekad i prodavaonica i esto putai kafana koja je sluila i kao mjesto za trgovakaugovaranja. Na katu su bile spavae sobe koje su

    se nizale na dvije ili na sve etiri strane hola ilihodnika, zatim kupaone, nunici i abdesthana.. prostorija za umivanje.

    Jedan od malog broja sauvanih hotelskih objekata iz vremena turske vladavine je i Kukaviinkaravan-saraj u Foi, koji je prije 1758 godine sagradio Mehmed-paa Kukavica, turski feudalac,porijeklom iz sela Popa u Sutjesci, iz ijih sredstava je sagraena i jedna sahat-kula i damija. Ovajkaravan-saraj, koji nosi i naziv Veliki han tipian je primjer grupe hanova bez dvorita, pravougaone osnove i vrlo jednostavne dispozicije. Uprizemlju se nalazi jedna velika konjunica, a salijeve i desne strane od ulaza po jedna magaza za

    8 Nae stari ne 113

  • 7/30/2019 PDF - Restauracija Karavan-saraja Mehmed Pase Kukavice u Foci

    2/6

    Kukaviin karavan-saraj prije restauracije (god. 1953)

    Kukaviin karavan-saraj prije restauracije pogled s druge strane (god.1953)

    114

  • 7/30/2019 PDF - Restauracija Karavan-saraja Mehmed Pase Kukavice u Foci

    3/6

    Zapadna fasada (restauracija)

    robu koju su putnici ili prodavali ili kupovali. Uzglavni ulaz u konj usnici nalazi se jednoramenostepenite koje vodi u centralni hol na prvomspratu, oko koga su poredane spavae sobe. Na

    jednoj, uoj, strani hola bila je smjetena prostorija za umivanje i nunici.

    Centralni hol nema stropa, to je gotovo redovita pojava kod svih hanova, nego se vidi krovnakonstrukcija koja je vrlo interesantna. Strop nadholom nije izraen iz dva razloga. Prvo, da bi sepreko otvora u krovu, t. zv. bada, dobilo to bolje dnevno svjetlo, a zatim, da bi se odveo dim izsobnih pei iz kojih dimnjak nije vodio na krovnego u sam hol. Uokliko sobe nisu bile snabdje vene peima nego se zagrijavanje vrilo upotre bom drvenog ugljena u eljeznim pladnjevima, t.zv. mangalama, hol je sluio i kao mjesto zarazgorjevanje ovog ugljena. Bade u krovu sutako smiljeno postavljene da postoji stalna ventilacija koja odvodi dim, a da pri tome nema neprijatne promaje. U sobama, koje su bile vrlo niske nije bilo gotovo nikakvog namjetaja. Niski dr veni leaj i pokoja prostirka pretsavljali su savmobilijar. Sve ostalo to bi putniku za noenje bilopotrebno (dueci, pokrivai i t. sl.) nosio je putnik po ondanjem obiaju sa sobom.

    Prizemlje Kukaviinog karavan-saraja izgraeno je u kamenu, a prvi sprat u bondruk konstrukciji sa ispunom od erpia vel. 15/15/30 cm. Prizemni zidovi, koji su debeli od 60 do 75 cm, ujedno su i konstruktivni te nose cijelu gornju konstrukciju. Ova meuspratna konstrukcija bila jeizraena iz hrastovih greda priljubljenih, jedna uzdrugu iznad kojih se nalazio debeli sloj ilovae,nasip jastunice i drveni pod. Dio stropa iznadkonjunice je radi veeg raspona bio poduhvaen jakom drvenom podvlakom i poduprt sa etiri dr vena stuba. Radi spreavanja slijeganja i truljenja ovi stupovi stoje na kamenim papuama.

    Sva vrata na karavan-saraju bila su iz drvetasa okovom iz kovanog eljeza, izuzev vrata ma-

    gaza koja su bila iz eljeznih ploa. Prozori prizemlja su bili zatieni eljeznim reetkama, t. zv.demirima koje su obezbjeivale prostorije odprovale. Kameni zid je na drugoj strani smanji vao mogunost oteenja robe od poara.

    U cilju da se Kukaviin karavan-saraj u Foisauva od daljnjeg propadanja, poto ve nekolikogodina slui samo kao skadite, a imajui u vidu dase ovakva vrsta objekta najbolje odrava ako seiskoritava koliko je mogue u one svrhe za koje jegraena, pristupilo se restauraciji i djelominojadaptaciji zgrade. Ovom akcijom se nee samospasti jedan arhitektonski spomenik kulture oddaljnjeg propadanja nego e ispuniti jednu znaajnu prazninu u ugostiteljstvu grada Foe, kojee u najskorije vrijeme dobiti jedan reprezentativniji hotel, a kome nedostaje jedan hotel sa manjim konforom za lokalne potrebe cijelog sreskogpodruja.

    Nastojanje projektanata i elja Zavoda za zatitu spomenika kulture BiH bilo je da se arhitektura postojeeg objekta sauva, da se dispozicija bitno ne mijenja, da se ne sprovode vei konstruktivni zahvati, a da se pri svemu tome objekat ipak privede savremenoj namjeni. U tom smislu izraen je i projekat koji je svim zahtjevima udovoljio.Umjesto nekadanjih ahara u prizemlju projektomse predvia ureenje restorana, t. zv. ainice, satrpezarijom, kuhinjom, ankom ostavom i uspre-mom. Ovo se postiglo postavljanjem samo jednognovog pregradnog zida i dviju staklenih pregradnih stijena. Ranije magaze su bez naroite promjene pretvorene u sanitarne prostorije odn. ostavenamirnice. Ostale gospodarske prostorije predviene su u jednoj niskoj dogradnji iz kamena, koja je tret irana kao avlija a koja je u Foi i inaestalan pratilac svih stambenih zgrada. Na taj nain karavan saraj dobiva i po svojoj funkciji i posvojoj arhikteturi jedan dio koji mu pripada ikoji ga dopunjuje. Sobe na prvom spratu su zadrane uglavnom u istim dimenzijama u kakvim su

    115

  • 7/30/2019 PDF - Restauracija Karavan-saraja Mehmed Pase Kukavice u Foci

    4/6

    Restauracija prizemlja

    Restauracija kata

    116

  • 7/30/2019 PDF - Restauracija Karavan-saraja Mehmed Pase Kukavice u Foci

    5/6

    Perspektiva

    Pogled iz vratareve loe

    117

  • 7/30/2019 PDF - Restauracija Karavan-saraja Mehmed Pase Kukavice u Foci

    6/6

    zateene, te otud dolazi do toga da se u njima nalazi 3 do 5 postelja. Time se neto gubi na komforu, ali se sam karakter hana, koji je prvobitnoimao samo skupne spavaone, zadrava. Jedna odranijih soba se koristi kao portirska loa a druga

    kao sanitarna baterija. Instalacija vodovoda i kanalizacije se sprovodi samo kroz debele zidovetako da sobe nee imati tekuu vodu.

    Zaseban problem predstavljalo je voenje novihdimnjaka poto je projektom adaptacije predvieno da se svaka soba zagrijava zemljanim peima.Da se ne bi mijenjao spoljni izgled zgrade izgradnjom dimnjaka a da bi se ipak sprijeilo odvoenje dima kroz otvoreni strop hola, izgradnja dimnjaka predviena je neposredno do pod sam krov,gdje e se dim izvesti naroitim niskim badama"koje e biti specijalno obezbjeene od poara. Usamim prostorijama se dimovod sastoji od salonit-nih cijevi obzidanih opekom.

    Parmi les nombreux objets architectureaux de l'poqueturque en Bosnie et Herzgovine, il y a un certain nombred'htels nommes Caravan-Srai. Un exemplaire typiquede ceux-ci reprsente le Caravan-Srai de Foca, bti en 1758par le seigneur fodal turc Mehmed pacha Kukavica. Le b

    timent ne servait plus, pendant les derniers temps sa destination, et on fit plusieurs bois des changements mineur s dansla disposition des locaux; nanmoins, presque toutes les caractristiques primordiales y restrent conserves.

    Ulazna vrata u pojedine prostorijeizradie sena isti nain kakva su i ranija bila, i to od borovogdrvet a sa okovom od kovanog eljeza. Prozorisoba na prvom spratu e biti izraeni kao bosanskipenderi sa vertikalno pominim krilima. Prizemni prozori e se ponovo zatit i demirima.Stropovi u sobama e se iz higijenskih razlogamalterisati, a u trpazeriji e biti izraeni iz pro-filisane daske. Svi podovi na spratu izradie se izhrastovih dasaka, dok e pod restorana biti obloen t zv. tublom, jednom vrstom domae opeke.

    Entreijerski e karavan-saraj biti tretiran u stilunamjetaja bosanskih stambenih kua sa niskimseijama, leaj ima, niskim stolicama i tronocima,glinenim peima sa loniima, policama i rafovi-ma.

    Sarajevo novembra 1953 g.

    Pou r conserver l'objet des dlab rement s ul trieu rs, onprocda cette anne sa restauration et adaptation. Leschambres pour les htes seront mises dans l'tat primitif,compltes du mobilier correspondant bosniaque, de la faonqu'elles pourront de nouveau servir la rception des voyageurs. Les anciennes tables et magasins au rez-de-chausse,inutiles aujourd , hui, seront amnages pour former un restaurant populaire.

    RSUM

    118