Obnova unutranjosti kue

Zavrna obradba drvenih stijenkiTlak - tradicijska buka od ilovaeDrvene stjenke u unutarnjosti najee su omazivane glinenom bukom (tlak), to se izvodi na sljedei nain: na hrastove planjke ukoso se pribijaju ibre (presjeeni ljeskovi prutovi/letvice), na koje se nabacuje ilovaa, prije toga pripremljena gnjeenjem (gaenjem); u ilovau se dodaje pljeva i sasjeckana slama te voda dok se ne dobije itka masa. Takva se buka u grudama nabacuje rukom i ravna daicom i rukom. Nakon suenja glinena se buka raspuca, pa ju je potrebno premazati glinenim mlijekom i zagladiti mokrom krpom. Suhu buku stijenki treba oliiti vapnom uz mali dodatak modre galice. Takva je buka neravna s vidljivim tragovima rune obradbe i zadrava poseban ugoaj tradicijskoga prostora.GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

3

svornjak (modanik) planjka 7,5-10 cm ljeskova letvica tlak (nabac od ilovae sa slamom 5 cm

Kontrola prolaza topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,86 W/mK, to je vie od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax=0,45 W/ mK. Ovaj tradicijski sustav, dakle ne zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe zadrati ili primijeniti u prostorijama, koje se nee grijati niti hladiti.

Vapnena buka na stijenci od planjkiDrvene stijenke mogue je bukati i vapnenom bukom. U tom se sluaju stijenka (od

8

oko 5 cm

Unutranja buka od ilovae s pljevom (tlak) na planjkama nabaena preko lijeskova prua

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Gdje god je to mogue, postojeu buku treba zadrati, a manje oteene dijelove pokrpati na istovjetan nain. Ako je buku potrebno zamijeniti u cijelosti, preporuuje se obnavljanje buke na istoj potkonstrukciji od ibri.

vertikalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm (uvrene u planjke pri vrhu i dnu stropa i u sredini mineralna vuna (toplinska izolacija) 5 cm geotekstil svornjak (modanik) gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm na razmaku 80-100 cm daana oplata (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka trapezni nosa

3

2,4 8 4 2,5

horizontalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm drvene vodilice 5 x 4 cm geotekstil mineralna vuna (toplinska izolacija) 5 cm pe-folija svornjak (modanik) daska (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka

Unutranja vapnena buka na vanjskoj stijenci nanesena na rabiciranu daanu podlogu Daana podloga uvrena na vertikalne gredice, koje kliu po kratkim drvenim vodilicama uvrenima na planjku Unutranja vapnena buka na vanjskoj stijenci

buka na rabicu daska (nosa buke) 2,4 cm pe folija mineralna vuna 5,0 cm geotekstil postojea planjka

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U = 0,44 W/mK, to je manje (odnosno gotovo jednako) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a on iznosi Umax = 0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti u prostorijama koje e se grijati ili hladiti.

Aksonometrijski prikaz slojeva toplinski izolirane stijene

planjki) prije bukanja moe pripremiti pribijanjem: ljeskove ibre, trstike, ianoga pletiva (rabic) ili mree od plastike. Na tako pripremljenu stijenku nabacuje se vapnena buka. Obino se na buci nakon suenja pojavljuju manje pukotine (kao posljedica rada drveta). Te pukotine nisu posljedica nikakva konstrukcijskog poremeaja, a mogu se vidjeti na svim starim kuama.

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm vertikalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm (uvrene u planjke pri vrhu i dnu stropa i u sredini geotekstil svornjak (modanik) gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm na razmaku 80-100 cm daana oplata (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka

buka na daanoj oplatiAko se ele izbjei pukotine na buci, preporuuje se upotreba daane oplate kao nosaa rabicirane buke. Da daana povrina ne bi bila izloena naprezanjima zbog rada stijenke, daske se pribijaju na vertikalno postavljene nosae trapeznoga presjeka. Ti su nosai bono pridrani kraim vodilicama romboidalnoga presjeka zabijenima u stijenku. Po tim vodilicama klie vertikalni nosa, zajedno s daskama i rabiciranom bukom na njima. Takav se nain primjenjuje pri obradbi unutarnjih ploha u starijim kuama koje nisu bile obukane, u kuama kojima je otuena stara buka, ili u kuama u kojima su planjke iznutra natrule pa ne smiju primiti izravnu buku.

Za ovaj sustav unutranje stijene prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe je isti kao i kod primjera za vanjski zid, samo bez toplinske izolacije mineralnom vunom.

3

2,4 8 4 2,5

horizontalni presjek planjka 7,5-10 cm drvene vodilice 5 x 4 cm gredica (nosa daane oplate) 8 x 5 cm drvene vodilice 5 x 4 cm geotekstil pe-folija svornjak (modanik) daska (nosa buke) 2,4 cm rabicirana buka

Oblaganje unutranjih stijenki gips-kartonskim ploamaRije je o tzv. suhoj obradbi unutranjosti stijenki postavljanjem gips-kartonskih ploa na metalnu ili drvenu potkonstrukciju. Izmeu vanjskih stijenki i gipsane ploe umee se mineralna vuna (toplinska izolacija) i polietilenska folija (na unutarnjoj strani izolacije, do gipsane ploe) koja spreava kondenzaciju pare.

Unutranja vapnena buka na unutarnjoj stijenci nanesena na rabiciranu daanu podlogu. Daana podloga uvrena na vertikalne gredice, koje kliu po kratkim drvenim vodilicama uvrenima na planjku

Unutranja vapnena buka na unutarnjoj stijenci

(u sklopu prostora tradicijskog zahoda koji je opiven vertikalnom daskom)

GRAFIKO MJERILO 0 vanjski prostor 5 10 15 20 25 cm

unutarnji prostor

3daske, postavljene vertikalno, 3,00 cm krovna ljepenka kamena vuna tervol fpl 10 cm pe folija 0,02 cm vodonepropusne gipskartonske ploe 1,25 cm keramike ploice u ljepilu1,00 cm

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,25 W/mK, to je manje od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax =0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom, debljeg sloja, radi voenja instalacije i njene zatite od smrzavanja), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti u prostoriji kupaonice ili kuhinje, kad je instalacija na vanjskom zidu.

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

3,0 cm strop filc (ili pjenasta traka) planjke 7,0 cm geotekstil mineralna vuna 10 cm pe-folija vodonepropusne gipskartonske ploe 1,25 cm lijepljena keramika ploica 1 cm

metalna vodilica knauf stijene filc (ili pjenasta traka) keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton rabicirana bet. podloga

vertikalni presjek

tlocrt

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav vanjske stijenke daje koeficijent prolaska topline U=0,32 W/mK, to je manje od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za vanjske stijenke, a koji iznosi Umax=0,45 W/mK. Ovaj sustav (kombinacija tradicijske daane oplate s debljim slojem suvremenoga toplinskog materijala), dakle, zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, pa se moe primijeniti (najee je to sluaj sa stijenkama od dasaka u prostorima tradicijskih zahoda).

odvodna cijev u podnim slojevima toplinska izolacija kojom se ujedno povisuju slojevi u kojima se moe smjestiti odvodnja kupaonice hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom podgled od planjki tafl trokutastoga presjeka (radi voenja hidroizolacije bez loma)

Vanjski zid sanitarija u ganjku

Stijena kupaonice uz vanjsku planjku

Pri obradbi stijenki s oblogom mogue je istodobno sprijeiti zavlaenje glodavaca u taj meuprostor nasipanjem suhoga pijeska visine sloja 10 do 20 cm. Vano je napomenuti da toplinska izolacija znatno podebljava stijenku i zahtijeva prilagodbu doprozornika i dovratnika. Toplinska se izolacija, zbog utede energije, primjenjuje u kuama u kojima se trajno boravi. U kuama predvienima za povremeni boravak takvi zahvati nisu nuni, skupi su i smanjuju povrinu i volumen prostorije, pa ih treba izbjegavati.

3

Neobukane stijenkeesto se u unutranjosti kue zatjeu neobukane stijenke, najee u ostavama, utama i sl. Takve stijenke mogu ostati neobukane ako je rije o ulaznome prostoru, ostavi i sl. U sluaju stambene namjene preporuuje se bukanje i lienje prostorija.

Podovi i stropoviU drvenim posavskim tradicijskim kuama podovi prizemlja nekad su bili od nabijene zemlje ilovae na podlozi od mosnica uobiajene debljine 3 cola (7,5 cm). Mosnice su se stavljale preko popreno poloenih greda (podvlaka), postavljenih na gredama temeljaama. Podovi kata bili su od mosnica esto s nabijenom zemljom (u koju su, radi elastinosti i lakeg odravanja, znali dodati goveu krv). Zemlja je nabijana na mosnice poloene preko srednje grede (sleme, tram), a katkad i preko dviju, koje su im smanjivale raspon i tako omoguivale veu nosivost. U novijim kuama podovi kata izvoeni su

Limena potkonstrukcija za gips-kartonsku oblogu, odmaknuta od stijenke smanjuje volumen prostorije

Rekonstrukcija poda prizemlja od planjki

0

Gdje god je mogue, svakako treba sauvati tradicijske podove. Ako se moraju zamijeniti, valja upotrijebiti nove materijale i rjeenja koja e biti u skladu s tradicijskim prostorom. Pri tome treba voditi rauna da se izvedu potrebni slojevi za toplinsku i zvunu zatitu, prilagoeni namjeni prostora. Kada se podovi zamjenjuju, daske moraju biti suhe. Stoga se preporuuje ugradnja odleane grae.

Na objema bonim stranama svakog elementa izrauju se samo utori, duboki kao 1/2 visine elementa, a iroki kao 1/3 iste visine. u utor se uepi posebna letvica od tvrda drveta, debela kao 1/3 i iroka kao 1 visina elementa. Idui element natie se na strei dio letvice.presjek utor i pero m 1:5

od irokih hrastovih dasaka (debljine oko 3 cm), meusobno utorenih, postavljenih na stropne gredice (slemeke), koje su poloene na srednju gredu (sleme, tram). Na isti su nain izvedeni i stropovi katnih prostorija. Stropne se daske u Posavini nazivaju ipilo, a meusobno se povezuju na pero i utor ili se preklapaju. Kod tradicijske kue stropovi su neobukani i neobijeljeni, a tamna boja drveta nastajala desetljeima, jedna je od vanih obiljeja unutranjosti tradicijske kue. Kod nekih kua stropovi su obukani ili obijeljeni vapnom. Takvi se stropovi mogu zadrati, napose u kuama sa zidanim prizemljem ili u onima s vrlo niskim prostorijama.

Kako sanirati podovePri sanaciji poda u starim posavskim kuama preporuuje se oteene stare daske demontirati, oistiti i ponovno zabiti u stropne grede. Ako se pod mora mijenjati, preporuuje se ugradnja daanoga poda, irine dasaka ne manje od 15 do 20 cm; daske meusobno treba spajati na pero i utor ili preklop i zabijati kroz utor u slemeak na kojemu lee. Pri zamjeni zemljanih podova u prizemlju potrebno je izvesti uobiajene slojeve (najprije sloj ljunka, betonsku podlogu, hidroizolaciju i po potrebi termoizolaciju, potom gornju betonsku podlogu i konani zavrni pod). Ovisno o namjeni prostora, zavrni pod moe biti daani (premazan mat-lakom), od pune opeke ili odgovarajuih keramikih ploica.

izgled

aksonometrijska slika m 1:10

Spajanje dasaka poda odnosno stropa

GRAFIKO MJERILO

0

5

10

15

20

25 cm

Sluaj 1) kad nema dovoljno visine od poda do stropa prizemljapod sobe

blanjana hrastova daska 2,4 cm geotekstil blazinica (tafl 8/4,8) / mineralna vuna 4,8 cm parna brana (voalbit) hrastove platice 5 cm (postojece 5-7 cm) postojece podvlake

tlo

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav poda prizemlja iznad terena, daje koeficijent prolaska topline U = 0,48 W/mK, to je vie (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini jednaka ili nia od 3C) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za podove iznad vanjskoga prostora, a koji, u tom sluaju, iznosi Umax = 0,40 W/mK odnosno manje (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini via od 3C) od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za podove iznad vanjskoga prostora, a koji u tom sluaju iznosi Umax=0,50 W/mK. Ovakav sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, granino zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama. Predloeni je sustav pogodan, jer se toplinska izolacija smjeta izmeu tafla debljine 5 cm i bitnije se ne smanjuje ionako malena visina prizemne etae. Treba pretpostaviti, da e i gubitci topline biti manji od teoretskih, jer se taj, vanjski zrani prostor ispod poda prizemlja nalazi okruen nadtemeljnim zidovima, kroz koje struji hladniji zrak samo na manje otvore za prozraivanje.

1

Sluaj 2) kad ima dovoljno visine od poda do stropa prizemljapod sobe

blanjana hrastova daska 2,4 cmgeotekstil blazinica 4,8 cm (tafl 8/4,8) / mineralna vuna parna brana (voalbit) beton za izravnanje 5-10 cm pe-folija hrastove platice 5 cm (postojece 5-7 cm)tlo

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav poda prizemlja iznad terena, daje koeficijent prolaska topline U = 0,47 W/mK, za to vrijedi sve navedeno uz prethodni primjer 1. Iz ovog je primjera razvidno, da dodatak betonskoga sloja (koji je ponegdje poeljno dodati radi izravnanja neravnih planjki, pa i sigurnije zatite od glodavaca) minimalno smanjuje prolazak topline (za 0,1 W/mK), pa je ispravnije poveati debljinu toplinskoga sloja.

postojece podvlake

Pod prizemlja

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

PRESJEK UZDUNO NA SLJEME

PRESJEK POPRENO NA SLJEME

Sluaj 1) kad se podni slojevi zbog male visine kata ne smiju polagati u prostor katapodna daska odozgo blanjana 3 cm geotekstil mineralna vuna 3 cm / toplinsko-zvuna izolacija /

2

geotekstil podgled od gipsanih ploca 1,25 cm podna daska odozgo blanjana 3 cm

Za ovakav sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe prilagoen je potrebi da se to manje smanjuje korisna visina katne etae.

letva 5/3 cm (nosac podgleda) pjenasta traka na slemeku ispod daske /za izolaciju topota/

slemeak sleme

Sluaj 2) kad se podni slojevi zbog vee visine kata smiju polagati u prostor katapodna daska odozgo blanjana 2,2 cm geotekstil mineralna vuna 5 cm geotekstil stropna daska odozdo blanjana 2,2 cm blazinice (tafli 8/5 cm)

Za ovakav sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Nain izvedbe prilagoen je situaciji kad je katna etaa dovoljno visoka, pa se sa slojevima stropa prizemlja (odnosno poda kata) moe krenuti iznad slemeaka.

slemeak sleme

Pod kata / strop prizemlja

slemecak (14 cm)

sleme (22 cm) /tram/ daska 2,4 cm blazinica 8/5 cm pe folija stropna daska 2,2 cm odozdo blanjana daske podgleda (ipilo) meusobno spojene: a ) na preklop

b ) na pero i utor

c ) s perom u utorima

detalj uresa na spoju dasaka

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25cm

Kontrola prolaska topline za ovaj sustav stropa na katu, odnosno poda tavana, daje koeficijent prolaska topline U=0,51W/mK, to je jednako (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini via od 3C), kao maksimalno doputeni koeficijent prolaska topline za stropove prema tavanu, a koji u tom sluaju iznosi Umax=0,50 W/m K, odnosno vie (za sluaj da je srednja mjesena temperatura najhladnijega mjeseca u godini jednaka ili nia od 3C), od maksimalno doputenog koeficijenta prolaska topline za stropove prema tavanu, a koji, u tom sluaju, iznosi Umax=0,40 W/mK. Ovakav sustav (kombinacija tradicijske konstrukcije sa suvremenim toplinskim materijalom), dakle, granino zadovoljava Tehniki propis o utedi energije i toplinskoj zatiti u zgradama, odnosno u hladnijim podrujima treba toplinsku izolaciju poveati za oko 1 cm.

Pod u kupaoniciPri ureenju stare kue, u kojoj su doputeni radikalniji zahvati zbog potreba suvremenog stanovanja (i turistike namjene), mogue je ugraditi sanitarije (WC, umivaonik, tu). Iskustva na ureenju tradicijskih kua za turistike potrebe u Lonjskom polju pokazuju da je u sklopu takve kue mogue nai odgovarajui prostor za kupaonicu. No, poseban je problem rjeavanje poda u kupaonici na katu. Za uvoenje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi u kupaonici potrebno je osigurati dovoljno prostora u podnim slojevima. Stoga se preporuuje cijevi smjestiti u meuprostor stropnih greda (slemeaka). Ispod razvedene instalacije treba izvesti novi podgled stropa, a donji dio greda ostaviti vidljiv. Katkad je mogue instalacije u kupaonici izvesti iznad mosnica stropne konstrukcije jer su pragovi, u pravilu, visoki.

3

Pod tavana / strop kata

Nova kupaonica u obnovljenoj posavskoj kui.

Sluaj A)instalacija uputena meu slemeke s potpunom rekonstrukcijom poda u prostoru kupaoniceprag

keramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton top sifon s podnom reetkom

Za ovaj sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Primjena toplinskoga sloja ima prvenstvenu zadau da povea raspoloivi prostor za voenje instalacije u podnim slojevima. Nain izvedbe prilagoen je potrebi, da se to manje smanjuje korisna visina katne etae.

odvodna cijev u podnim slojevima

toplinska izolacija hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom podgled od dasaka odozdo blanjanih tafl trapeznog presjeka /radi voenja hidroizolacije iznad slemeaka, bez loma/ tafl je ucvrcen bono u slemeak, slui kao nosa podgleda od dasaka

instalacija iznad konstrukcije poda nad slemekimakeramiki pod kupaonice lijepljen na rabic-beton

Sluaj B)

rabicirana bet. podloga odvodna pe cijev 50 mm top sifon s podnom reetkom

Za ovaj sustav podnih slojeva poda kata / stropa prizemlja prema jednako grijanom ili hlaenom prostoru nije bilo potrebno provesti kontrolu prolaska topline. Primjena toplinskoga sloja ima prvenstvenu zadau da povea raspoloivi prostor za voenje instalacije u podnim slojevima. Ovaj nain izvedbe iznad slemeaka mogu je kad je katna etaa dovoljne visine.

odvodna cijev u podnim slojevima toplinska izolacija kojom se ujedno povisuju slojevi u kojima se moe smjestiti odvodnja kupaonice hidroizolacija varenom voalbit ljepenkom podgled od planjki tafl trokutasta presjeka (radi voenja hidroizolacije bez loma)

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Pod na katu u kupaonici

Prozori i vrataProzori su vaan element oblikovanja kue. Na stambenim prostorijama oni su redovito dvokrilni, dvostruki (vanjska i unutarnja krila). Prosjena je dimenzija svijetlog otvora od 70x90 do 80 x 100 cm. Prozorska su okna, u pravilu, tankim prljicma podijeljena u 3 polja. Na vanjskoj strani prozora, umjesto prozorskih krila mogu biti postavljeni drveni kapci, najee u prizemlju radi zatite od provala. U Posavini se mogu nai i vrlo sofisticirana rjeenja s kliznim oknima.

c prozorsko krilo (m 1: 10)

e

b e

a

d

OteenjaOteenja na prozorima najee nastaju truljenjem drveta zbog djelovanja atmosferilija, crvotoine i sl.a detalji m 1: 1

tipican prozor

c

d

b

e

Obnovljeni prozor s ograenom klupicom za cvijee

Tipian prozor

POGLED

HORIZONTALNI PRESJEK

GRAFIKO MJERILO 0 5 10 15 20 25 cm

Klizni prozorGRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50 cm

Prozor s vanjskim kapcima

Popravak prozorskoga krila

Tradicijski klizni prozor (krila se uvlae u upljinu izmeu stijenke od planjke i daanog opava)

SanacijaNajbolje je sauvati postojea prozorska krila s pripadajuim okovima i na njima obaviti potrebne popravke. Ako je nuno ugraditi nove prozore, treba ih izraditi prema uzoru na stare, ma koliko je danas teko doi do stolara koji bi ih znao izvesti potujui pravila tradicijskoga zanata. Svakako treba nastojati izbjei ugradbu industrijski proizvedenih prozora. Pri ugradnji novih prozora nikako ne poveavati prozorske otvore!

U prozore se ne preporuuje ugradnja izo stakla jer su izvorni prozorski otvori malih dimenzija pa nema veih toplinskih gubitaka.

Tradicijski prozor

Vrata su izraena od hrastovine, nia su i ira od dananjih standardnih. Obvezno imaju povien prag, gredu koja je dio konstrukcije drvene stijenke. Vratni je otvor usjeen (izrezan) u stijenku; dovratnik je izveden od debljih dasaka. Ulazno vratno krilo u pravilu je raeno od dvostrukih dasaka, koje su s vanjske strane sloene u obliku romba, a s unutarnje vertikalno. Pri izradbi su uporabljeni kovani avli. Vratna krila unutranjih vratiju u novije vrijeme su izraivana kao uklada od profiliranih dasaka s obodnim pravokutnim okvirom i ukrutnom podjelom po sredini. Stara vrata treba popraviti, a, ako to zbog dotrajalosti nikao nije mogue, treba izraditi nova prema izvornima.

Tradicijska vrata od hrastovine s kovanim avlima. Daice postavljene dijagonalno iz kvadratinog ishodita.

Detalj tradicijskih vrata od hrastovine s kovanim avlima. Daice su postavljene dijagonalno na ukrutni kri

pogled iznutra na vratno krilo

pogled izvana na vratno krilo

Pri adaptaciji katkad se ne moe izbjei otvaranje novih otvora. U tom sluaju otvor za prozor ili vrata mogue je isijei u stijenci tako da se donja planjka u zoni praga i planjka nad vratima sauva, a bono presjeene planjke uhvate vertikalnim stupcima poberuhima.

Ulazna vrata - 1 GRAFIKO MJERILO Ulazna vrata - 20 20 40 60 80 100 cm

Sobna uklaena vrata - 1

Sobna uklaena vrata - 2

Stubita i trijemStubite (shod, sodi) karakteristian je element tradicijske graevine. Ono se najee izvodi na uzdunom, vanjskom dijelu graevine u kombinaciji s trijemom (otvorenim ganjkom), redovito je pokriveno krovom koji prati kosinu stubita, a bono je zatieno ogradom s rukohvatom (linom, linicom). Nosivi dio stubita dvije su bone grede (tetive ) u koje su, u poprene usjeke, usaena gazita. Gazita su redovito izvedena od planjki debljine 2 cola (5 cm). upljina izmeu gazita katkad je zatvorena daskama debljine 1 col (2,4 cm). Trijem ( ganjak ) je kontaktna zona s vanjskim prostorom, redovito je natkriven, ograen daanom ogradom uvrenom na linicu, a ona se oslanja na stupce, koji nose krovnu konstrukciju iznad trijema. Trijem se nalazi redovito na uzdunoj , bonoj strani graevine, kod katnica najee samo na katu. Kod starijih graevina mogue je naii na gazita od punih gredica trokutastog presjeka, oslonjenih na tetive.

presjek

GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50 cm

3 x 25 3 x 20

tlocrt

Ulazno stubite na nivo prizemlja

gazite tetiva

0GRAFIKO MJERILO 0 10 20 30 40 50cm

13 x 27 14 x 18

Stubite (shod) od prizemlja do kata

Stubite u tradicijskoj kui. Stubite (shod) s gazitima od punih gredica

Kune instalacijePri ureenju drvene posavske kue mogue je uvesti nune instalacije a da se ne narui karakter kue.

propusne. Treba ih postaviti iza stambenog dijela okunice, najbolje iza gospodarskih zgrada u vrtu, na propisanoj udaljenosti od bunara (minimalno 20 m) .

Vodovod i kanalizacijaSvaka tradicijska kua u Posavini ima zahod pod kunim krovom, koji se, u pravilu, nalazi na kraju trijema, a u nekim sluajevima, u kuama na kat, zahodski je hodnik smjeten u sredini kue, uz kuhinju, a iz njega se ulazi u zahodsku kabinu konzolno postavljenu na stranjem dijelu kue. Iskustva pokazuju da je pri ureenju posavske kue mogue: * zadrati postojee sanitarne prostorije smjetene obino u zaelju kue i opremiti ih suvremenom sanitarnom opremom * interpolirati nove na odgovarajuem mjestu. Vodovodne instalacije, u novim kupaonicama ili kuhinjama, smjestiti u pregradne zidove. Ako je instalacije potrebno ugraditi uz postojeu drvenu stijenku, treba posebno paziti da ne nastane oteenje planjki. Instalacije treba grupirati i to vie skratiti razvod. Instalacije mogu biti i vidljive ako u znatnijoj mjeri ne ugroavaju izgled prostora. Oblaganje zidova keramikim ploicama treba izvoditi samo na mjestima gdje se zidne plohe izravno kvase (sudoper, tu-kabina).

Bunari (zdenci)Zdenac se najee nalazi u prednjem dijelu okunice, esto na mei dviju okunica. Kruna bunara nekad je bila od drvenih planjki, poslije zidana opekom ili izvedena betonom. Bunari su obino natkriveni dvostrenim kroviem. Danas je u svim posavskim selima uveden vodovod pa se voda iz bunara upotrebljava uglavnom za gospodarske potrebe.

1

ElektroinstalacijaPrije uvoenja elektrine rasvjete, u Posavini se, kao i svagdje, upotrebljavala lojanica, a potom petrolejska lampa. Elektrina rasvjeta postavljana je tedljivo, s po jednom aruljom u svakoj prostoriji i nunim brojem utinica. Ulaz u kuu bio je takoer osvijetljen staklenom dudom ispod metalnog sjenila. Razvod elektrinih vodova u tzv. Bergmanovim cijevima (aluminijske cjevice iznutra izolirane bitumeniziranom ljepenkom), u pravilu je vidljiv. Cijevi su privrene metalnim obujmicama na drvene stijenke ili strop, tek ponegdje skrivene unutar obukanih zidova. Takav nain voenja elektroinstalacija u drvenoj kui primjenjuje se i danas. Kad god je mogue, instalaciju treba sakriti u slojeve buke ili pod zidnu oblogu, odnosno unutar podnih ili stropnih slojeva; napose je prikladno rubno voenje ispod dvostrukih kutnih letava

Zbog malog raspoloivog prostora u kupaonici bojler za toplu vodu moe se smjestiti u toplinski izoliranu kabinu na tavanu

Elektroinstalacija voena u sloju toplinske izolacije

Septika jamaSeptike jame po propisima moraju biti ne-

S obzirom na to da je za izvoenje elektroinstalacije potrebna primjerena strunost, te radove treba povjeriti strunim izvoditeljima, u skladu s prethodno izraenim projektom.

2

Poloaj instalacija u prostoru za toplinsku izolaciju

ili kroz specijalne kutnike-provodnike. Potrebno je primijeniti PPOO-Y vodie i voditi ih kroz odgovarajue instalacijske cijevi poloene na odstojne obujmice. Na mjestima gdje instalacija prolazi po vanjskom neobukanom ili neobloenom zidu mogue je provesti OG instalacije na plastinim obujmicama. Vidljive instalacije po mogunosti valja smjestiti na zaklonjenija mjesta. Pri uvoenju instalacija odabrati boju (cijevi, odnosno vodia) u boji podloge po kojoj se instalacija provodi. Sve montane i razvodne kutije moraju biti izvedene od negorivog materijala za montau u drvene zidove. Razdjelni ormarii i kuni prikljuni ormari ne smiju se postavljati na ulina proelja, nego skriveno pogledu, ispod trijema ili na zaelju kue. Telefonska instalacija izvodi se telefonskim vodom TI 44 poloenim u savitljive plastine cijevi, u kakve se polae i vodi TV signala do antene.

GrijanjeU tradicijskoj drvenoj kui loilo se na zemljanom ili opekom poploanom ognjitu, poslije u zemljanoj pei od penjaka koja se nalazila u glavnoj sobi hii, a loila se iz kuhinje. U novije se doba u kuhinjama mahom rabe zidani tednjaci (s metalnom arnom ploom) ili metalni tednjaci. Za grijanje u sobama rabila se zidana ili pe od lijevanog eljeza (kraljica pei). U mnogim su kuama ve u upotrebi suvremeni plinsko-elektrini tednjaci za kuhanje, a

Razvod elektroinstalacije u tradicijskoj kui izveden vidljivim Bergman cijevima s aruljom ispod limenog tanjurastog irma

sobe se griju kaljevim peima na drva. Danas je mogue uvesti i centralno grijanje s jednim izvorom topline, to moe biti: * plinski bojler smjeten u kupanici, spojen na javnu plinsku mreu ili na lokalni spremnik ukapljenoga plina * pe za centralno grijanje (na drva ili loivo ulje), smjetena u prirunoj pomonoj prostoriji - kotlovnici * centralna priprema tople ogrjevne vode u sklopu kaljeve pei ili specijalnog tednjaka smjetenog u glavnoj sobi ili kuhinji. Razvod centralnoga grijanja mora biti to manje uoljiv, a mogue ga je voditi u meuprostoru izmeu drvene stijenke i zavrne zidne obloge, odnosno u sklopu kutnih dvostrukih podnonih ili stropnih letvica u zoni horizontalnih vodova.

3

DimnjakTradicijska drvena kua nije imala dimnjak, nego je dim putan u krovite. Prvih desetljea 20. stoljea umjesto ognjita uvode se zidani tednjaci i dimnjaci. Pri ureenju kue za suvremeni ivot dimnjak je potrebno prilagoditi vrstama goriva (kruto, tekue i plinovito). Dimnjak treba zidati opekom, dio iznad krova obukati, a preporuuje se na njemu izvesti kapu s otvorima za prolazak vjetra. Kod dimnjaka bez kape treba ugraditi limenu cijev s pokretnim pijetlom za zatitu dimnjakoga kanala od pritiska vjetra.

Tradicijski zidani tednjak

Radijatore i instalacije za grijanje toplim zrakom potrebno je smjestiti na najmanje uoljivo mjesto. Nadzemni lokalni spremnik za plin ni u kojem sluaju ne postavljati na vidljivo mjesto, nego ga smjestiti u stranjem dijelu okunice i zakloniti zelenilom!